Znanje
Zatita intelektualnog vlasnitva
Intelektualni
kapital u slubi
kompanije
U gotovo pola stoljea postojanja INA je zatitila
preko 50 patenata, nekoliko stotina komercijalnih
oznaka ili peata, te radova industrijskog dizajna
Pie: Mile Batarelo
Fotografije: Miljenko Marohni
I
ntelektualno vlasnitvo jedan je od
onih izraza koji se sve vie koriste,
pa je jasno da ima sve vee znaenje
u ivotu pojedinaca i zajednice. Sve se
definicije slau da se ono odnosi na nema-
terijalnu, eterinu kategoriju vlasnitva, koja
u najirem smislu rijei predstavlja tvorevine
ljudskog uma, znanja i ideje. Kao to je nep-
ovredivost osobnog materijalnog vlasnitva
osnovna pretpostavka za nastanak i razvoj
trinog gospodarstva, kao dosad najefi-
kasnijeg poznatog oblika razmjene dobara
i usluga, tako je i zatita prava koja prate in-
telektualno vlasnitvo nuan preduvjet raz-
voja ekonomije znanja. Ekonomija znanja
sinonim je za gospodarstvo 21. stoljea, u
kojoj se ve nalaze najnaprednije zemlje,
a koje e, uz proizvodnju i trgovinu materi-
jalnim dobrima, eksploatirati ideje i izume,
pod uvjetom da postoji pouzdan pravni i
drutveni okvir koji e to omoguiti.
Prema uobiajenoj definiciji, intelektu-
42
alno vlasnitvo je zajedniki naziv za pos-
jedovanje nematerijalnih dobara, ono je
pravo vlasnitva nad individualnim kreaci-
jama. Odnosi se na tvorevine ljudskog uma,
na temelju kojih mogu kasnije nastati novi ili
bolji rezultati intelektualnog stvaralatva u
industrijskom, znanstvenom, knjievnom ili
umjetnikom podruju.
Intelektualno vlasnitvo se dijeli autorska i
srodna prava te na industrijsko vlasnitvo koje
obuhvaa: patente (izume), igove (koji mogu
biti robni i usluni), industrijski dizajn (van-
jski izgled proizvoda), topologija poluvodia
(planovi rasporeda integriranih sklopova),
zemljopisne oznake podrijetla i oznake iz-
vornosti (za proizvode i usluge). Kako je
zatita nematerijalnih dobara vrlo zahtjevna
za razliku od materijalnih dobara, u modernim
drutvima razvijeni su razliiti pravni mehaniz-
mi za zatitu intelektualnog vlasnitva.
Velik broj zatienih
patenata i peata
Zatita intelektualnog vlasnitva u Ini
prije svega obuhvaa zatitu izuma (pat-
entom), robnog i uslunog znaka (igom),
zatita vanjske pojavnosti, odnosno iz-
gleda proizvoda (industrijskim dizajnom),
te zatitu autorskih prava. Svrha pravne
zatite intelektualnog vlasnitva je osi-
gurati vlasniku prava apsolutne zabrane
komercijalnog koritenja njegovog in-
telektualnog vlasnitva bez suglasnosti.
- Istina je da je intelektualno vlasnitvo
termin kojemu se pridaje vei znaaj
u posljednje vrijeme ili posljednje
desetljee-dva, meutim, ono to on
podrazumijeva, i to je na neki nain ob-
jedinio u posebnu suvremenu kategoriju,
postoji ve odavno u Ini kae Jadranka
Belini Gak, direktorica Inina Sektora
upravljanja kvalitetom, unutar kojega se
vodi i sveukupna briga o Ininu intelektual-
nom vlasnitvu. Jo od 1968., puno prije
nego to smo 2001. donijeli Pravilnik o
intelektualnom vlasnitvu, u Ini je posto-
jala zatita patenata, a od 1974. na snazi
su dokumenti koji potiu inovativni rad
zaposlenika. INA je vjerojatno jedna od
hrvatskih kompanija koje imaju najdui
Potroai prepoznaju proizvode prema brendu, industrijskom dizajnu (obliju) i imenu (robnom igu)

Brendove se najee doivljava kao Inina marka gradila se uspjeno i u netri-

jamstvo kvalitete koja je prepoznatljiva nim uvjetima bive drave, takoer u
potroaima, a moe biti i neto drugo turbulentnim vremenima uvoenja trinog
bitno kupcima: niska cijena, brza usluga, gospodarstva u samostalnoj Hrvatskoj, i
tehnoloka naprednost, presti jedan je od najjaih hrvatskih brendova

sta u sudjelovanju na domaim i inozem-
nim izlobama inovacija, na kojima je re-
dovito predstavila vei broj kvalitetnih i
vrijednih izuma, tehnikih unapreenja i
racionalizacija. Broj osvojenih medalja je
impresivan. to se tie zatite, mogu rei
da je u svim ovim godinama Ina zatitila
preko 50 patenata te nekoliko stotina
robnih i uslunih oznaka ili igova i indus-
trijskog dizajna . U ovom trenutku INA,
d.d. i lanice INA Grupe imaju zatieno
6 patenata (broj se znatno smanjio nakon
okretanja INA, d.d. temeljnoj djelatnosti),
preko 160 ( tono 157) igova i pedese-
tak (tono 54) industrijskih dizajna u Hr-
vatskoj i na podruju onih zemalja gdje je
postojao poslovni interes.
INA kao marka
Posljednjih godina, prema rijeima Belini
Gak, pojam intelektualnog vlasnitva ne
samo da se sve vie upotrebljava i iri u smis-
lu definicije to on obuhvaa, nego i u smislu
vrednovanja, kako bi se prepoznala vrijed-
nost znanja i ideja kao nematerijalnog kapi-
tala i resursa kompanije, koji u odreivanju
trine i potencijalne vrijednosti kompanije
moe poveati vrijednost materijalne imov-
ine. Drugim rijeima, taj intelektualni kapital
kompanije oplemenjuje i onaj fiziki kapital,
i daje mu dodanu vrijednost, bilo da je rije
o naftnoj ili plinskoj buotini, benzinskoj
postaji, rafinerijskom postrojenju. Intelektu-
alni kapital, koji predstavlja intelektualno
vlasnitvo kompanije, ine zaposlenici sa
svim svojim znanjima, vjetinama, idejama i
uenjima koje oni stalno primjenjuju te tako
znaajno utjeu na uspjeh poslovanja tvrtke
i oplemenjuju i materijalnu imovinu, odnosno
materijalno vlasnitvo tvrtke.
Drugi dio tog intelektualnog vlasnitva,
ili kapitala kompanije, predstavljaju njegov
brend i igovi, koji mu takoer daju vrijed-
nost jer su prepoznatljivi na tritu, budui
da potroai prepoznaju i cijene brendirane

43
 Znanje

Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo

Jo u okviru Austrougarske Monarhije Hrvatska je imala uspostavljen sustav
zatite intelektualnog vlasnitva. Tako je na podruju Dalmacije i Istre 1853.
na snagu stupio carski patent o zatiti knjievnog i umjetnikog vlasnitva, a
na podruju kontinentalne Hrvatske vrijedio je ugarsko-hrvatski Zakon o autor-
skom pravu iz 1884. Unato tome, samostalna zatita intelektualnog vlasnitva
poinje osamostaljenjem zemlje te osnutkom dananjeg Dravnog zavoda za
intelektualno vlasnitvo krajem 1991.
Dravni zavod se ponajprije bavi provedbom potrebnih postupaka za
priznanje patenata, igova, industrijskog dizajna, oznaka zemljopisnog po-
drijetla i oznaka izvornosti te topografije poluvodikih proizvoda, dakle oblika
intelektualnog vlasnitva. Zavod aktivno sudjeluje i u izradi prijedloga zakona
i drugih propisa te organizira strune seminare te predavanja u svrhu popular-
izacije problema zatite intelektualnog vlasnitva. Od 1996. u nadlenost Za-
voda ulaze i autorsko i srodna prava, ime objedinjuje nadlenosti nad itavim
podrujem industrijskog vlasnitva u Hrvatskoj.

proizvode i usluge. To ini jedan brend vri-
jednim jer kupci koji se opredijele za proiz-
vode i usluge jedne kompanije znaju da e
za svoj novac dobiti standardnu kvalitetu
proizvoda ili usluge, veu ili puno veu
nego od neke druge kompanije. INA kao
imenica u najirem smislu rijei, bez svoje
karakteristine toke u prvom slovu, i bez
plave boje, na je zatien brend, ili marka,
u 22 zemlje, odnosno trita na kojima se
naa kompanija nalazi ili planira doi sa
svojim proizvodima ili uslugama, dakle u
onim podrujima u kojima ima svoj poslovni
interes kae Belini Gak. INA je kom- ford English Dictionary iz 1552. prvi put
panijski brend, to ime moe takoer biti i
zatiena oznaka ili ig, osim toga ig je
ime pojedinog proizvoda, poput INA Anti-
friza, INA Super 3, ili obiljeje na benzinskim
postajama. Ukoliko se radi o vizualno ili
kreativno rjeenje ambalae u kojoj se nalazi
na proizvod onda se radi o zatiti industri-
jskih dizajna.
Oznaavanje proizvoda,
usluga, ideja
Marke, ili brendovi su svuda oko nas,
dri dr. sc. Tihomir Vraneevi, profesor na
zagrebakom Ekonomskom fakultetu. Ne
radi se o novoj pojavi jer se proizvode i us-
luge od pamtivijeka oznaavalo kako bi se
znalo tko ih je proizveo i ije su vlasnitvo.
Jo u antici, pa i prije, proizvoai su
oznaavali svoje proizvode, npr. ciglu, am-
fore, oruja, kako bi se razlikovali od drugih. od toga, misli Vraneevi, i brojni su elemen-
U tim oznakama mogue je prepoznati os- ti identiteta marke, odnosno ono to marku
novne znaajke i namjenu, a to je odreeno ini markom. Kao osnovna znaajka marke
jamstvo podrijetla, prepoznatljivosti i stabil- najee se doivljava jamstvo konstantne
nosti. Prvotna zadaa marke bila je puko kvalitete koja je prepoznatljiva odreenim
oznaavanje imovine i podrijetla, te je imala potroaima. Marka ne mora uvijek pruati
zadau tititi potroae. Tek kasnije je cilj samo jamstvo kvalitete ve to moe biti i
marke, ili brenda, uz zatitu potroaa, neto drugo to je kupcima iz nekog razloga
postao i zatita proizvoaa, odnosno vlas- bitno: niska cijena, brza usluga, tehnoloka
nika marke. naprednost, presti, itd., pomou ega se
Rije brand potjee od rijei brandr, procjenjuje oekivana i primljena vrijednost.
to znai gorjeti, a znaila je igosanje
stoke u svrhu dokazivanja vlasnitva. Ox- Skrb o intelektualnom
vlasnitvu
navodi i definira rije brandr kao oznaku - Brend se ne gradi preko noi, a to se
nainjenu uarenim eljezom prvenstveno posebno odnosi i na Inin brend, koji postoji
za potrebe oznaivanja stoke, ali i za druge gotovo pola stoljea kae Belini Gak. Ini-
namjene. Termin marka u na je jezik doao na marka gradila se uspjeno i u netrinim
preko njemakog i u biti je upuivao na uvjetima bive drave, a takoer i u turbu-
oznaku, markaciju, markiranje, pa je kao lentnim vremenima uvoenja trinog gos-
takav postao uvrijeen. U nas se poinju sve podarstva u samostalnoj Hrvatskoj. Brend
ee, kako dri Vraneevi, neopravdano svoju vrijednost, onakvu kakva se doivljava
koristiti termini brand i brand management na tritu roba i usluga, od strane kupaca
kao sinonimi termina marka i upravljanje i potroaa, stjee dugotrajnom pozici-
markom, premda i jedna i druga rije nisu jom kompanije na tritu i stalnim aktivnim
hrvatskog porijekla. odnosom prema pravilima dobrog trinog
Markom se mogu oznaavati, koristiti i ponaanja kompanije. To ne znai samo
razvijati ne samo proizvodi, nego i usluge i dobre proizvode, s cijenom koja e kupcu
ideje, odnosno sve ono za to postoji ponu- jamiti da e dobiti kvalitetu za koju je spre-
da i potranja. Marka se doivljava najee man toliko platiti, a esto puta i bolju. I ljudi,
putem zatienog naziva i znaka dodijelje- dakle zaposlenici, mogu pruanjem dobre
noga nekom proizvodu, tvrtki, usluzi, proce- usluge, dobrom komunikacijom, puno uiniti
duri, konceptu itd. Ali, marka je znatno vie za ugled brenda.

44
Brend(marka)i industrijski dizajn -vizualni identitet kompanije
- Prilikom izrade Inina Pravilnika o in-
telektualnom vlasnitvu sveobuhvatno se
sagledao pojam intelektualnog vlasnitva
kompanije, kako bi se razaznala bitna
podruja prema kojemu e se usmjeriti
aktivnost, kae Belini Gak. Jedno je
podruje svakako vezano uz brend kom-
panije i njezine zatitne znakove, igove,
kako bismo zakonski titili sve ono to je
stvarno potrebno, te imali pravne osnove
poduzeti mjere protiv ugroavanja i zlopo-
rabe naeg brenda i znakova na tritu. Dru-
go podruje koje smo prepoznali jest poti-
canje inovativnosti, budui da su rezultati
kreativnosti i stvaralatva Ininih zaposleni-
ka, bez obzira je li rije o izumu, tehnikom
unapreenju, racionalizaciji poslovanja, ili
naprosto korisnoj ideji, ili raznim znanjima
zaposlenika koja ne ulaze u tu kategoriju
inovacija openito, intelektualno vlasnitvo
o kojem vodimo brigu. Svjesni smo da je
kreativni i inovacijski kapacitet alat za ost-
varivanje razvojnih ciljeva kompanije, a mo-
tivacija klju za oslobaanje kreativnosti
zaposlenika, pa je prema toj spoznaji na
Pravilnik i napravljen.
Podrujem intelektualnog vlasnitva u Ini
bavi se Sektor upravljanja kvalitetom, koja
u svom sastavu osim Poslovne jedinice za
intelektualno vlasnitvo ima i PJ za normiza-
ciju i mjeriteljstvo koja generiranjem INA-
normi podupire ili definira pravila primjene
i zatienih oznaka (igova) kompanije.
Njezina je zadaa da izrauje dokumente
ili INA-norme, koje podupiru prepoznatljiv
kompanijski identitet, primjerice, kreiranje
zapisa koji nastaju unutar kompanije s
logom Ine, memoranduma, prezentacija,
kompanijskih kartica, to je takoer dio
prepoznatljivog kompanijskog identiteta.
Centralizacija
intelektualnog
vlasnitva u INA Grupi
Zatita brenda Ine jedan je vanijih poslo-
va u dogledno vrijeme, tonije centralizacija
intelektualnog vlasnitva tvrtki keri na razi-
ni INA Grupe. Sve to ima, primjerice Shell,
a organizacijska jedinica koja upravlja svim
Shellovim brendovima zove se Shell-brand.
To je dobro zbog vie razloga, prije svega
zato to se sva znanja o zatienim bren-
dovima i spoznaje o primjeni tih brendova
na razliitim teritorijima, nalaze na jednom
mjestu, pa se moe i valorizirati vrijednost
brendova i u materijalnom smislu, ali i u
sluaju prodaje nekog dijela drutva keri.
Tada taj brend ostaje u vlasnitvu kompan-
ije. Ako novi vlasnik eli ostati u posjedu
tog brenda onda to moe i dodatno platiti.
Centralizacijom intelektualnog vlasnitva
i na razini INA Grupe dio Inina brenda te
vlasnitva postaje i zatieno intelektualno
vlasnitvo Crosca, Proplina, Maziva-Za-
greb, Sinacoa, STSI-ja, a ove tvrtke keri
imaju licenciju prema kojoj ga mogu koris-
titi. Upravljanje brendovima u okviru Sek-
tora je relativno novo podruje djelovanja,
a doskora se namjerava rijeiti i upravljanje
i koritenje imena INA u sklopu raznih udru-
ga koje su u prolosti nastajale, a u svom
imenu imaju ime INA: sportski klubovi, KUD-
ovi, braniteljske udruge, itd. To podruje
namjerava se urediti tako da upotreba im-
ena INA bude licencirana, odnosno ugo-
vorena. Svi ovi poslovi rade zajedno Sek-
tor upravljanja kvalitetom, Sektor pravnih
poslova, Sektor komercijalnog poslovanja
i marketinga i Sektor korporativnih komu-
nikacija. U svakom sluaju, zatita intele-
ktualnog vlasnitva vaan je dio poslovne,
financijske, proizvodne i marketinke svake
suvremene trino orijentirane kompanije,
pa tako i Ine.
U podruju zatite intelektualnog
vlasnitva, poslovi nikad ne zavravaju, kae
Belini Gak. Djelovanja u tom pravcu produb-
ljuju se ali i ire, jer na trite, primjerice,
izlaze novi proizvodi, a to se tie svakod-
nevnog operativnog rada treba pojaati nad-
zor u smislu mogueg krenja Ininih prava.
Posebna je zadaa da svi procesi o kojima
je rije, i koja se uvode na razini INA Grupe
na isti se nain provode i u Ininim tvrtkama
kerima. Osobito se to odnosi na inven-
tivnost i kreativnost, ideje i rjeenja, kao i
sustav poticanja i nagraivanja zaposlenika,
kako bi cjelokupan sustav bio funkcionalan
u cijeloj INA Grupi.
45