Roman Augusta enoe, najznaajnijeg hrvatskog pisca druge polovice 19. st.

, je prvi put objavljen

u Vijencu 1877. To je povijesna tragedija o borbi hrvatskih seljaka protiv zlog plemia Franje
Tahija. No, kako kae sam enoa u predgovoru: Povijesti nijesam se iznevjerio. Nije mi toga ni
trebalo. Sve su osobe u toj knjizi pa i zadnji sluga historine, svi uasni prizori, sva zlodjela
krvnika su istinita, nipoto u kronici upisana, ve po svjedocima pred sudom dokazana. Dakle,
enoa je priu ispriao koristei povijesne injenice i podatke, te je to toliko vjerno napravio da je
roman dostigao uvjerljivost znanstvene istine. Cijeli roman poiva na sukobu izmeu Urule
Heningove, plemkinje koja je vlasnica pola imanja Stubice i Susjedgrada te Franje Tahija, plemia
koji je eli potjerati s njega. Njihove e razmirice na kraju dovesti do bune. Tomu je prvenstveno
kriv Tahi, koji ljude mui i otima im i ono malo to imaju, ali i Urula koja je prvo seljake
nagovorila na bunu, a na kraju htjela oeniti svoju ker za Tahijeva sina. Seljaci koji su isprva bili
za Urulu, nakon saznanja da Urula uruje s Tahijem, se okreu protiv svih plemia. Njihov
ustanak nakon nekoliko dana ugui banska vojska. Voa seljaka je Matija Gubec u kojem enoa
utjelovljuje moralnu istou, skromnost, junatvo, hrabrost, nesebinost i pamet. On je lik koji
dominira itavim djelom i kroz njega itatelji upoznaju misli i stavove samog enoe koji se protivi
nasilju, a promovira slobodu Gubec je prikazan kao pobjednik do samog kraja: on se predao da bi
nekolicina njegovih ljudi poivjela te ostao moralni pobjednik. Tragika tog njegovog ina pomalo
podsjea na antike tragedije.

enoa u ovom romanu obrauje jo neke teme uz povijesnu: socijalnou poloaj seljaka u to
doba; nesretne ljubavi ljubav ure Mogajia i Jane; politike... Izvrivac pravde i osvete u ovom
romanu je Jana koja ubija Franju Tahija. To je djevojka koja ima potpuno pravo na osvetu jer joj je
Tahi svojim inom> (silovanjem) oduzeo sve to joj je u ivotu bilo vano: ljubav, razum i
potenje.

Roman zavrava univerzalnom porukom o vjenosti slobode te kratkotrajnosti i pogrenosti

nasilja. enoa takoer eli i neto pokazati buduim naratajima kako istie u predgovoru:
Dobro je da narod sazna gdje je zgrijeio i posrnuo, gdje li se proslavio i podiio. To neka mu je
naukom za budua vremena.