Professional Documents
Culture Documents
Anita Supe - Istine I Lazi o Hrani PDF
Anita Supe - Istine I Lazi o Hrani PDF
Uvod.......................................................................................8
to je izvorna ovjekova hrana?..........................................11
Sveta hrana.......................................................................14
Hrana na koju smo genetski prilagoeni..........................17
Prehrambena piramida.....................................................20
Mitovi o tetnosti masnoe i kolesterola..............................23
Kampanja protiv kolesterola najvea prijevara 20. stoljea26
Kolesterol-neprijatelj ili prijatelj?....................................29
Tumaenje vrijednosti masnoe u krvi.........................32
Dobre i loe masnoe.......................................................34
Omega-3, omega-6 i eikosanoidi.....................................37
itarice - dvosjekli ma ovjeanstva..................................42
Sastav itarica..................................................................44
Antinutrijenti....................................................................45
itarice moemo jesti samo ako su pravilno pripremljene47
Nepodnoenje glutena - uzrok mnogih kroninih bolesti 48
Celijakija nije jedini oblik nepodnoenja glutena............50
Promjena prehrane moe biti spas...................................52
Penica: od zemlje do kruha............................................55
Hrana koja ubija...................................................................58
Ovisnost o eeru.............................................................60
Glutaminat E620-625 opasan dodatak u namirnicama....64
Soja ili pria o prijevari....................................................69
Margarin - izbjegavati pod svaku cijenu..........................73
Hrana kao lijek.....................................................................77
Njegovo velianstvo - maslac..........................................79
Kokosovo ulje..................................................................84
Istine i lai o mlijeku........................................................87
Kefir - udesna hrana s Kavkaza.....................................93
Sirovojelstvo (Raw food pokret)......................................99
Kaasti sokovi zdravlje iz miksera............................104
Povre............................................................................105
Klijanje zrnja, oraastih plodova i sjemenja..................107
Ljekovita biljka stevija -prirodni zaslaiva..................111
Mravljenje bez gladi.........................................................114
Inzulin -glavni krivac za debljanje.................................116
Kako nas zdravai uravnoteenaprehrana dovodi do debljine
.............................................................................................118
O ovjeku, medvjedu i sumo borcima...........................121
LCHF prirodna prehrana za bolje zdravlje i regulaciju tjelesne
teine....................................................................................125
Praktini savjeti za provoenje LCHF prehrane............133
LCHF i voe...................................................................136
Ketoza ili ketoacidoza, visokoproteinske ili visokomasne dijete
.............................................................................................138
Granica unosa ugljikohidrata kod mravljenja..............143
Osjeaj gladi i sitosti je najbolji vodi...........................146
Ako mravljenje ne ide kako bismo htjeli......................149
LCHF prehrana za posebne potrebe...................................152
Zelena kura.....................................................................155
Gljivica kandida -poast modernog doba.......................156
Anti-kandida program....................................................158
Karika koja nedostaje temeljac ili juha od kostiju....165
Prehrambena revolucija.....................................................172
Nekada se znalo bolje....................................................174
Kako je dolo do dananjih prehrambenih smjernica.176
I Atkins je bio u pravu...................................................179
Zato ne moemo uvijek vjerovati znanstvenoj metodi.181
Znanost u slubi industrije.............................................183
Zato LCHF-Paleo pokret nije slubeno priznat?..........186
LCHF u vedskoj...........................................................188
LCHF i okoli................................................................191
Iskustva s LCHF prehranom..............................................195
Zakljuak........................................................................208
Literatura............................................................................212
Video..................................................................................217
Internet...............................................................................218
Recenzija
Iskreno sam uzbuen zbog izlaska iz tiska knjige Istine i lai o
hrani. Knjiga se ita u jednom dahu, zanimljiva je i ne ostavlja
ravnodunim. Ova knjiga ne eli biti enciklopedija niti znanstveni rad,
ona je zbirka tekstova nutricionistice Anite upe, ibenanke koja s
obitelji ivi i radi u vedskoj. Knjiga je njezin prvijenac, a za nae
itateljstvo uistinu je prava bomba.
Ako bi bilo mogue meu iste korice smjestiti antropologiju
paleolitskog vremena, tisuljetno iskustvo zdravih tradicionalnih kultura
koje je prouavao Darwin nutricionizma Weston A. Price, modernu
kliniku praksu LCHF-a u vedskoj i zdravstvene probleme
suvremenog ovjeka otkako je u svoj jelovnik uvrstio namirnice koje
postoje jedva posljednjih stotinu godina, onda bi se svakako radilo o
knjizi autora koji se usuuje. Anita upe to i jest. Njeni su tekstovi
jednostavni, informativni, ali i beskompromisni.
Malo je onih koji u svom domu nemaju barem jednu knjigu o
zdravoj prehrani. Meutim, u ovoj se knjizi nalaze i informacije za koje
je zanimljivo da ih u svojim radovima niti jedan od ope priznatih
hrvatskih autoriteta na ovom podruju ili nije spomenuo ili ih nije jasno
iznio na jednom mjestu. Moda zbog sputanosti ili pod stegom nekih
sumnjivih kodeksa, ili zbog moebitne ugroenosti profesionalne
karijere u institucijama koje su tako rijetko financijski neovisne, ili pak
zbog fragmentiranog, usko specijaliziranog (ne)znanja. Ova knjiga
govori nam o onome to smo zapravo svi negdje u sebi znali, ali je
propaganda bila glasnija od nae intuicije.
Kome bih preporuio knjigu? Najprije onima koji ve slijede neki
oblik zdrave prehrane da utede novac i zdravlje. Potom
vegetarijancima i veganima, da unutar svojih uvjerenja poprave
kvalitetu svog ivota i ivota svojih obitelji. Hrvatskim profesionalcima
i institucijama da vide da je led probijen - kao svojevrsni poticaj da se
i sami odupru besmislenim, nametnutim i tetnim prehrambenim
smjernicama preuzetim iz Sjedinjenih Amerikih Drava, jer su tamo
doivjele fijasko.
Naposljetku i onima koji bi tek htjeli zapoeti sa zdravom
prehranom, jer je uistinu oslobaajue saznati da zdrava prehrana ne
znai kupovati skupe, esto i egzotine namirnice, nego je to ponajprije
stvar naeg izbora izmeu namirnica koje ionako svakodnevno jedemo.
Primjerice, izbor izmeu margarina i maslaca, punomasnih i light
mlijenih proizvoda, ali esto i pitanje svakodnevnih nedoumica oko
zakuhavanja mlijeka, konzumiranja sirovih itarica ili raznih pahuljica
te namirnica od soje koje imitiraju meso, mlijeko ili jaja.
S ovom knjigom doznat emo da li je piramida zdrave prehrane
doista okrenuta naglavce (kao i nae zdravlje), koji su mehanizmi
debljanja, kako mravjeti bez gladi i k tome poboljati zdravlje, zato su
zasiene masnoe zdrave, to su aktivatori topivi u mastima, kako
neutralizirati antinutrijente iz itarica, grahorica i sjemenki, kako protiv
gljivice kandide, to nam je initi sa sirovim mlijekom, glutenom,
celijakijom, sojom, itd.
Knjiga prua elemente pomou kojih i sami moemo procijeniti
valjanost raznih ponuda umotanih pod nazivnik zdrave prehrane, jer
nam pribliava drevno znanje o prehrani koje je, unato pokuajima
manipulacije u medijima, ipak reevaluirala i moderna znanost.
Nadam se da e ova knjiga biti uvod u neku profesionalnu karijeru
autorice u domovini.
Domagoj Doji
za prvi ogranak Zaklade Weston A. Price u Hrvatskoj
Uvod
Sveta hrana
Ono to se najvie cijenilo kod otpornih (imunih) grupa naroda, bile
su hranjive masnoe ivotinjskog porijekla: iznutrice, kotana sr, riblje
ulje i riblja jaja, umanjci, svinjska mast i maslac. Jetra je bila posebno
cijenjena i esto se jela sirova. Naroitu vrijednost imale su sirove
masnoe, sa svim enzimima i netaknutim vitaminima. Kada je Price
pitao imune skupine zato se hrane tako kako se hrane, dobivao je
uvijek isti odgovor: Zato da bi dobivali savrenu djecu. Hrana iz jedne
ili vie od ovih est skupina namirnica bila je apsolutno neophodna, a
domorodako stanovnitvo nazivalo ju je Svetom hranom. Te
neophodne skupine hrane bile su:
riba i plodovi mora, riblji organi, ulje riblje jetre i riblja jaja;
iznutrice divljih ivotinja ili domaih ivotinja koje su jele travu;
kukci;
masnoe nekih ptica i jednoeluanih ivotinja kao to su morski
sisavci, zamorci, medvjedi i svinje:
umanjci od kokojih jaja ili jaja drugih slobodnih ptica;
mlijeko, sir i maslac od ivotinja koje su pasle travu.iii
Kad je dr. Price analizirao ove prehrambene namirnice, a sakupio je
preko 10 000 uzoraka, otkrio je da su imune grupe naroda jele deset
puta vie vitamina A i D nego Amerikanci, Njihova je hrana osim toga
sadravala etiri puta vie minerala i vitamina topivih u vodi. Price je
otkrio da je njihova hrana sadravala i njemu do tada nepoznat sastojak
kojeg je prozvao aktivator X,iv danas poznat kao vitamin K2. Price je
otkrio da su vitamini topivi u masnoama (A, D, E i K) zapravo
katalizatori ili aktivatori o kojima ovisi asimilacija svih drugih
nutrijenata: bjelanevina, minerala i vitamina. Drugim rijeima, bez
ovih snanih faktora koje nalazimo jedino u ivotinjskim masnoama v,
unos svih drugih hranjivih tvari nam je uzaludan. Pokazalo se da je dr.
Price bio u pravu. Danas znamo da se vitamini A, D i K2 nalaze samo u
ivotinjskim masnoama i da su ove masnoe neophodne za apsorpciju
minerala i razgradnju bjelanevina iz hrane.
Najzdraviji ljudi na koje je Price naiao ivjeli su uz obalu i jeli
uglavnom ribu i morske plodove. Sljedei najzdraviji i najotporniji bili
su oni koji su jeli ivotinje koje slobodno pasu travu. Price je pokuao
pronai i domorodake skupine savrenog zdravlja koje su jele samo
hranu iz biljnog svijeta, ali nije pronaao nijednu.
Dr. Price nije bio jedini koji je svjedoio savrenom zdravlju lovaca
i sakupljaa koji su se hranili tradicionalno. I mnogi drugi lijenici koji
su ivjeli s domorodakim stanovnicima obavljajui svoju slubu,
izvjetavali su kako nikad nisu vidjeli niti jedan sluaj malignog
oboljenja, kao ni znakove sranih bolesti ili dijabetesa. Ovakva su
zapaanja dokumentirana u antropolokoj literaturi, ali ih medicinske
institucije potpuno ignoriraju.
Dr. Josef Roming, kirurg koji je proveo 36 godina slube meu
domorodakim plemenima na Aljasci, izvijestio je da nije otkrio niti
jedan sluaj raka dok su se stanovnici hranili na tradicionalan nain, ali
im su poeli jesti istu hranu kao i civilizirani dio svijeta, sve vrijeme su
se pojavljivali sluajevi te bolesti. Kada su asimilirani predstavnici ovih
naroda navukli na sebe tuberkulozu, dr. Romig im je tada prepisivao da
se vrate na svoju domau prehranu. Tuberkuloza je vodila u smrt one
koji su jeli rafiniranu hranu, dok su se ljudi koji su se vratili svojoj
izvornoj domaoj hrani, esto uspjeli izlijeiti. Ova izvorna hrana
sastojala se od mesa i masnoa kitova, sobova, muflona, sjevernih
zeeva, divljih kokoi, moreva, tuljana, sjevernih medvjeda, galebova,
guski, patki, njorki i ribe koja se veim dijelom, iako ne uvijek, jela
sirova i fermentirana. Jeli su puno lososa i ribljih jaja, kao i sirove
iznutrice velikih ivotinja. Jedina biljna hrana bile su biljke kiselice i
cvijee koje su stavljali u tuljanovo ulje te fermentirani sadraj eluca
soba.
Antropolog Vilhjalmur Stefansson prouavao je poetkom 20.
stoljea Eskime na Aljasci te je dokumentirao injenicu da se 90%
njihove prehrane sastojalo od mesa i ribe. Za vrijeme svog boravka s
Eskimima i sam je prihvatio njihov nain prehrane te je s cijelom
svojom ekipom est do devet mjeseci godinje jeo samo meso i ribu.
Ovo je bila ista zero carb ketogena dijeta (bez imalo ugljikohidrata), a
tako se Stefansson hranio svih devet godina svojeg boravka na Sjeveru,
Kad se vratio u gradski ivot i opisao svoje iskustvo, lijenici su ostali
zapanjeni injenicom da njegovo zdravlje nije bilo nimalo narueno.
Dok je ivio meu Eskimima, Stefansson nije vidio niti jedan sluaj
debljine, dijabetesa niti drugih bolesti tipinih za dananje vrijeme.
Naalost, i Eskimi su odavno odustali od svoje tradicionalne prehrane i
prihvatili su jeftinu zapadnjaku hranu punu eera i kroba. Stefansson,
koji je umro 1962. godine, danas ne bi ni prepoznao taj narod meu
kojim je takoer zavladala epidemija debljine i dijabetesa, a srano-
ilne bolesti, rak, demencija, giht i uni kamenci postale su uobiajene,
ba kao i u ostalom civiliziranom svijetu.
Prehrambena piramida
Postoje dva razloga zato trebamo hranu: prvo, da bismo dobili
kalorije (energiju) i drugo, da bismo dobili hranjive tvari (nutrijente).
Ovo dvoje nije ista stvar. Kalorije su energetska vrijednost namirnica
koju dobivamo iz ugljikohidrata, masnoa i bjelanevina, a trebamo ih
za proizvodnju energije u vlastitom tijelu. Kalorije ne troimo samo ako
se bavimo nekom tjelesnom aktivnou, ve ih troimo i u stanju
mirovanja i dok spavamo, jer nae tijelo treba energiju za mnogobrojne
funkcije: odravanje tjelesne temperature, rad unutarnjih organa - plua,
srca, bubrega, mozga, probavnog sustava itd.
Hranjive tvari su vitamini, minerali, aminokiseline iz bjelanevina i
masne kiseline iz masnoa, one su esencijalni graevinski materijal za
tijelo, neophodan za rad i pravilno funkcioniranje hormonalnih
mehanizama i biokemijskih procesa u svim vitalnim tjelesnim
sustavima. Kalorina vrijednost pojedine namirnice ne govori nita o
njezinoj nutritivnoj vrijednosti.
Sastav itarica
Endosperm, vei unutranji dio zrna itarica, obiluje
ugljikohidratima i kada konzumiramo puno proizvoda od itarica
neizbjeno uzimamo previe kroba. krob zavrava kao eer u krvi, a
stalno povieni eer u krvi i povieni inzulin kao njegova posljedica,
dovode do prekomjerne tjelesne teine, inzulinske rezistencije,
dijabetesa, srano-ilnih bolesti i drugih modernih bolesti.
itarice ne sadre vitamine A, C, D i B12, a bio-raspoloivost
vitamina koje sadre, vrlo je niska. Istovremeno, neke itarice ak
suzbijaju metabolizam vitamina. itarice su lo izvor kalcija te sadre
relativno puno fosfora to negativno utjee na rast kostiju, uzrokuje
gubitak kotane mase i remeti metabolizam.
Prehrana temeljena na itaricama dovodi do poremeaja ravnotee
izmeu omega-3 i omega-6 masnih kiselina, jer je sadraj omege-3 u
itaricama nizak, a sadraj omege-6 visok. Budui da omega-3 i omega-
6 koriste iste metabolike putove, to dovodi do njihovog meusobnog
natjecanja. Visoki unos omege-6 smanjuje mogunost iskoritavanja
omega-3. koje ionako prehranom unosimo premalo, a to pak moe
izazvati trombozu. koronarne bolesti srca, prijevremene porode, upalne
procese i autoimune bolesti.
Ljudske se bjelanevine sastoje od 21 aminokiseline od kojih je 9
esencijalnih, to znai da ih moramo uzimati iz hrane. itarice su lo
izvor nekih esencijalnih aminokiselina, iji nedostatak moe dovesti do
smanjenog rasta, gubitka miine mase i miine snage oslabljenog
imunolokog sustava te oteanog oporavka od bolesti.
Antinutrijenti
Osim to sadre previe kroba, itarice su bogate antinutrijentima
kao to su fitati, inhibitori enzima proteaze i alfa-amilaze, lektini i
gluten. Antinutrijenti su spojevi koji ometaju apsorpciju hranjivih tvari
(nutrijenata) u tijelu. Smatra se da itarice sadre sve ove kemikalije
kako bi se zatitile da ih ne istrijebe predatori (poput nas). Vanjska
ljuska zrna itarice (npr. penice, rai, zobi ili jema), kao i zrna
mahunarki (npr - suhog graha i slanutka), sadre fitinsku kiselinu koja
se u naem probavnom sustavu vee za minerale, pa ih organizam ne
moe iskoristiti. Na taj nain fitinska kiselina sprjeava apsorpciju, tj.
iskoritavanje kalcija, magnezija, eljeza, bakra i cinka u naem tijelu.
Ovo su vrlo vani minerali koji sudjeluju u vitalnim funkcijama
organizma i njihov nedostatak dovodi do mnogih bolesti, npr. smanjenja
kotane mase. Minerali, osobito kalcij, potrebni su za razgradnju hrane,
zato u nedostatku dostupnog kalcija iz hrane, tijelo oduzima kalcij iz
kostiju i zuba. Ukoliko jedemo hranu koja, ne samo da ne unosi
minerale u nae tijelo ve nam krade i one koje imamo, kosti postaju
porozne, a zubi podloni kvarenju. Iz bijelog brana i eera uklonjeni
su svi minerali, a neobraeno sjemenje i zrnje, kao i cjelovite itarice,
otimaju naim kostima i zubima minerale pa tako doprinose stvaranju
osteoporoze, karijesa i drugih zdravstvenih problema. Nedostatak
eljeza uzrokuje anemiju, poveava sklonost infekcijama, prenatalni
mortalitet te smanjuje mentalni razvoj kod djece. Nedostatak cinka
moe utjecati na zaustavljanje rasta, smanjenu aktivnost jajnika i testisa
te zakanjeli poetak puberteta.
Lektini su u itaricama glavni antinutrijenti. Sastoje se od iroke
skupine bjelanevina koje koriste svaku priliku da se veu na molekule
koje sadre ugljikohidrate. Razliite itarice sadre nekoliko razliitih
lektina. Gotovo svaka stanica tijela i svaki izvanstanini element moe
se vezati na lektine to moe dovesti do tetnih reakcija. Lektini su
toplinski stabilni i otporni na razgradnju u probavnom sustavu, veu se
na stanice crijevne sluznice to izaziva oteenja i promjene na
stanicama. Ovo ometa probavu i apsorpciju hranjivih tvari te dovodi do
promjena bakterijske flore, imunolokog stanja i propusnosti crijeva.
Poveana propusnost crijeva olakava prolaz lektinima, kao i
nerazgraenim i djelomino razgraenim bjelanevinama, u krvotok i
limfu. Konzumacijom itarica, koncentracija ovih neeljenih uljeza
postaje previsoka to negativno utjee na zdravlje. Penini lektini, na
primjer, izazivaju poveanje guterae, smanjenje timusa (prsne
lijezde), smanjeno luenje inzulina te inhibiciju stanine diobe.
Mnogi mijeaju pojmove gluten, gliadin, lektin i WGA (aglutinin iz
penine klice). Gluten je izvedenica iz latinskog i znai ljepilo. I jest
ljepljiv. To je mjeavina pohranjenih biljnih bjelanevina prolamina i
glutelina. U penici, prolaminska je bjelanevina gliadin, a glutelinska
glutenin. U drugim se itaricama nalaze druge vrste prolamina i
glutelina. Dakle, kod razliitih itarica postoje razliite kombinacije
glutena i njegovih komponenti. U laikoj interpretaciji pod pojmom
gluten najee se misli na gliadin iz penice. Meutim, postoje razliite
vrste gliadina pa pria o glutenu i nije ba tako jednostavna.
Uglavnom, moe se rei da gluten i lektini izazivaju iste probleme i
poznati su uzronici brojnih autoimunih bolesti. Takoer, preko auto-
imunolokih putova i opioidnih receptora u mozgu, sve ee se
znanstveno povezuju i s mentalnim bolestima kao to su ADD, ADHD,
autizam, epilepsija, shizofrenija i depresija.
Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja
hrana.
Hipokrat, otac moderne medicine
ovjekov organizam ima nevjerojatnu sposobnost samoiscjeljenja i
brojne mehanizme za borbu protiv bakterija, virusa, alergena, toksina i
drugih uzronika bolesti. Ono to igra najveu ulogu u svemu tome je
dobar imunitet. Imamo li snaan, zdrav organizam i dobar imunitet,
moi emo izai na kraj s gotovo svim bolestima. I obrnuto, imamo li
oslabljen imunitet, sve e ii puno sporije i simptomi e biti tei.
Imunitet se, meutim, ne jaa lijekovima, ve samo zdravom, nutritivno
bogatom hranom iz koje na organizam crpi sve vane hranjive sastojke
potrebne za pravilan rad i funkcioniranje.
Ljudski je organizam jedna zapanjujua tvornica u kojoj se u svakoj
sekundi odvijaju milijarde razliitih biokemijskih, meusobno ovisnih,
procesa. O njima uope ne trebamo razmiljati, samo trebamo nastojati
da u tijelo unosimo elemente potrebne za njihovo normalno odvijanje.
Samo prava, izvorna i prirodna hrana sadri sve te elemente -
esencijalne bjelanevine, masnoe, vitamine, minerale, antioksidante,
probiotike bakterije i druge tvari koje ljudskom tijelu pruaju sve to
mu treba.
Ljudsko tijelo ima fantastinu sposobnost proiavanja i
neutraliziranja raznih toksinih tvari iz hrane, zraka i vode, ali zbog
neprirodnog naina prehrane moe doi do prezasienja i usporavanja
ovih prirodnih tjelesnih procesa. Razni otrovi koje unosimo u tijelo
optereuju unutarnje organe i oslabljuju njihovu funkciju, a toksini i
hrana strana naem organizmu dovode do upalnih stanja i ozljeda tkiva
to izaziva brojne kronine bolesti.
Moda ne moemo utjecati ba na sve toksine s kojima se susreemo
u ovom modernom vremenu, ali sigurno moemo utjecati na one koje
unosimo hranom. Prvenstveno treba izbaciti iz prehrane tvari koje
potiu upalne procese i oslabljuju tijelo, kao to su eer, rafinirana i
hidrogenizirana biljna ulja, margarini i druge namirnice koje sadre
inflamatorne omega-6 masnoe, rafinirane itarice i druge industrijske
preraevine prepune glutaminata, eera i njegovih jeftinih zamjena,
umjetnih boja i aroma, kancerogenih konzervansa i drugih kemikalija.
Da bi se ojaao imunitet, obrambena sposobnost organizma,
potrebno je u prehranu ukljuiti namirnice s protuupalnim (anti
inflamatornim) djelovanjem, kao to su povre jarkih boja, riba,
maslinovo ulje te zaini poput enjaka, luka, umbira, kurkume,
kajenskog papra i ilija.
Takoer je vano u prehranu ukljuiti namirnice bogate
probiotikim bakterijama da osiguramo normalnu crijevnu floru koja
igra presudnu ulogu u jaanju imuniteta. Tu grupu namirnica ine
fermentirani mlijeni proizvodi kao to su jogurt, acidofil ili kiselo
mlijeko, ali najbolji je u svakom sluaju domai kefir. Odlian izvor
dobrih probiotikih bakterija je i ukiseljeno povre poput domaeg
kiselog kupusa.
Istraivanja tradicionalnih naroda pokazala su da su masnoe
ivotinjskog porijekla bile osnova svake izvorne tradicionalne prehrane
prije industrijalizacije. Upravo su masnoe smatrane Svetom hranom
kod naroda koji su imali potpuni izostanak civilizacijskih, tj.
degenerativnih bolesti. I mi se danas moemo voditi ovim principima i
ukljuiti u prehranu:
ribu i plodove mora, ulje riblje jetre;
iznutrice divljih ivotinja ili panih ivotinja;
masnou organskih ili domaih svinja;
umanjke od kokoi iz organskog ili domaeg uzgoja;
svjee neobraeno ili fermentirano mlijeko, vrhnje, sir i maslac od
mlijeka panih ivotinja;
kokosovo ulje;
sr i hrskavice u juhama od kosti.
Kokosovo ulje
Kokosovo ulje ima visoku hranjivu vrijednost i farmakoloko
djelovanje. Naalost, ovo je ulje dugo bilo obezvrijeeno i zaboravljeno
u modernoj medicini. Ipak, u novije se vrijeme ova nepravda polako
ispravlja i kokosovo se ulje vraa u uporabu.
Kljuni je sastojak kokosovog ulja laurinska kiselina, koja ima
snano antivirusno i antibakterijsko djelovanje te na taj nain titi od
mnogih infekcijskih bolesti. Laurinska se kiselina nalazi jo jedino u
majinom mlijeku u kojem je ivotno vani sastojak jer titi dijete od
raznih infekcija dok njegov imunoloki sustav jo nije potpuno razvijen.
Drugi vaan sastojak kokosovog ulja je kaprilina kiselina koja potie
rast korisnih bakterija, osobito mlijeno kiselih bakterija. Znanstvena su
istraivanja pokazala da kaprilina kiselina djeluje protiv kandide i
unitava nametnike u probavnom traktu.
Tzv. srednje lanane masne kiseline (MCFA) u kokosovom ulju vrlo
se lako probavljaju i apsorbiraju u organizmu. Za razliku od drugih ulja,
uope ne optereuju probavni. sustav i unutranje organe. Brzo daju
energiju i potiu samo iscjeljujuu sposobnost organizma jaajui
imunoloki sustav. Ovo je uistinu jako vano za bolesnike kojima je
potrebna sva snaga organizma za izljeenje od ozbiljnih bolesti. Laka
probavljivost ovog ulja vana je za osobe s probavnim tegobama koje
teko probavljaju masnou pa tako kokosovo ulje pomae iskoritavaju
vitamina topivih u masnoi (A, D, E, K).
MCFA masne kiseline iz kokosovog ulja ne mogu se spremati u
tijelu kao masne zalihe zato to ne cirkuliraju kroz krvotok nego se
direktno kroz venu vrataricu (venu portu) transportiraju u jetru gdje se
odmah pretvaraju u energiju. MCFA masne kiseline ubrzavaju
metabolizam i sagorijevanje kalorija pa tako doprinose mravljenju.
Kako stari, organizam vie na funkcionira kao prije. Guteraa
proizvodi manje enzima potrebnih za probavu, pa se apsorpcija vitamina
i minerala iz hrane i cijeli probavni sustav oteava. Svakodnevna
uporaba kokosovog ulja pomae boljem iskoritavanju vanih vitamina i
minerala i olakava probavni sustav.
Kokosovo je ulje odlino i kao ulje za masau i njegu koe. Stvara
prepreku infekcijama, ini kou mekom, sprjeava stvaranje bora i
starakih mrlja. Fine molekule kokosovog ulja lako prodiru u kou te
jaaju vezivno tkivo to doprinosi vrstoi i elastinosti koe.
Kokosovo ulje otporno je na visoke temperature pa se moe koristiti
u pripremanju hrane, za prenje i peenje, kao dresing za salatu, kao
dodatak u jelima ili u pripremi napitaka (smoothie). Svakodnevnim
unosom kokosovog ulja, moe se osjetiti lagano povienje tjelesne
temperature zbog pojaanog metabolizma kad se sagorijevaju srednje
lanane masne kiseline. Kokosovo ulje daje vie energije i osjeaj sitosti
pa organizam manje trai hranu bogatu eerom i krobom, to
postupno olakava prijelaz na zdraviji nain prehrane.
Umjerena terapeutska doza je 3 do 4 lice ulja dnevno, ime se u
tijelo unosi dovoljno laurinske kiseline koja jaa imunitet. Prilikom
kupnje u prodavaonicama zdrave hrane ili biljnim ljekarnama treba
pripaziti da se kupi hladno preano djeviansko kokosovo ulje (virgin),
a ne rafinirano kakvo se moda moe nai u obinim prodavaonicama i
koje je dosta jeftino. Rafinirano i stvrdnuto kokosovo ulje izluuje se iz
suhe tvari koja je ostala nakon hladnog preanja, a izdvaja se uz pomo
visokih temperatura te se zatim hidrogenizira (ovruje) kao margarin.
Ta masnoa nema iste karakteristike kao hladno preano ulje.
Na hladnijoj temperaturi kokosovo je ulje u vrstom stanju, a na oko
23 C postaje tekue. Zato moemo rei da zimi imamo kokosovu mast,
a ljeti kokosovo ulje.
Povre
to se tie izbora povra, uvijek je dobro nabavljati neprskano,
organski ili biodinamiki uzgojeno povre kad je to god mogue.
Smatra se da je 60% herbicida, 90% fungicida i 30% insekticida
kancerogeno i da veina tetno djeluje na ivani sustav. Ove opasne
kemikalije povezuju se s brojnim zdravstvenim problemima koji
ukljuuju neurotoksinost, poremeaj endokrinog sistema,
kancerogenost, smanjenje imunoloke sposobnosti organizma, smanjenu
plodnost, spontane pobaaje, Parkinsonovu bolest.
Nije uvijek jednostavno doi do organski uzgojenog povra, koje je
osim toga i dosta skuplje od konvencionalnog. Ipak da biste se nekako
zatitili od prekomjernog izlaganja pesticidima, navodim sljedeu
informaciju. Environmental Working Group u Americi izvrila je
mjerenje zasienosti konvencionalno uzgojenog voa i povra
pesticidima. Voe i povre koje je pokazalo visoku zasienost
pesticidima, zbog ega ih je bolje kupovati iz organskog uzgoja su:
breskve, jabuke, slatke paprike, celer, nektarine, jagode, trenje, zelena
salata, grejpfrut, kruke, pinat i krumpir. S druge strane, voe i povre
koje je pokazalo nisku zasienost pesticidima, to ih ini sigurnijima za
kupovinu iz konvencionalnog uzgoja su: brokula, patlidan, kupus,
banane, kivi, paroge, graak, mango, ananas, kukuruz, avokado, luk.
Bilo koje povre uvijek je bolje nego nikakvo, zato ako nemate
mogunosti nabaviti organsko, svakako nastavite koristiti
konvencionalno uzgojeno povre, samo pripazite da bude svjee. Povre
prije upotrebe moete potopiti u mlaku vodu s malo octa to e iz njega
djelomino izvui ostatke pesticida. Miksanje povra u smoothije
omoguava laku apsorpciju nutrijenata iz povra, konzumaciju vee
koliine sirovog povra kao i veu raznolikost povra u prehrani.
No ipak nisu sve vrste povra pogodne za jelo u sirovom stanju.
Odreene vrste se trebaju kuhati upravo da ne bi nakodile zdravlju.
Kupunjae (crucifera) kao to su riga (rukola), brokula, kelj, cvjetaa,
kupus, repa, ratika, prokulica, rotkvica, uta koraba i potoarka sadre
goitrogene, kemijske tvari koje blokiraju proizvodnju tiroidnog
hormona titnjae to znai da mogu doprinijeti razvoju hipotireoze.
Naroito bi osobe koje ve imaju smanjenu funkciju titnjae trebale
izbjegavati ovo povre u sirovom stanju. Kuhanje smanjuje koliinu
goitrogena u ovom povru za dvije treine. Fermentacijom se goitrogeni
ne smanjuju, ali obino se kiseli kupus jede kao dodatak u malim
koliinama, to onda ne smeta ako prehrana sadri dovoljno joda.
Zeleno lisnato povre: pinat, blitva, perin, vlasac i listovi cikle
sadre oksalnu kiselinu koja je vrlo iritirajua za probavni trakt.
Takoer blokira apsorpciju eljeza i kalcija u organizmu i moe
doprinijeti stvaranju bubrenih kamenaca. Oksalna se kiselina potpuno
neutralizira kuhanjem, tako da je ovo povre najbolje malo ofuriti ili
skuhati na pari te jesti s rastopljenim maslacem. Ponovimo, da bi se
apsorbirali minerali iz povra potrebni su vitamini topivi u mastima.
Osim toga, kuhano povre s maslacem puno je boljeg okusa! Ne
vjerujem da netko jede sirovi krumpir, ali za svaki sluaj navodim ovo
upozorenje: sirovi krumpir sadri hemaglutinine koji ometaju rad
crvenih krvnih stanica. Sirovi slatki krumpir izaziva vjetrove.
Klijanje zrnja, oraastih plodova i sjemenja
Klijanje sjemenja doista je jedan od oaravajuih fenomena u
prirodi. Iz minijaturnog privjeia, sasvim malog dijela sjemena, raa
se nova biljka. Kakvu izvanrednu sposobnost imaju te male klice da
proizvedu cijeli niz tvari, uglavnom vitamina i minerala, kojih uope
nema ili su prisutni u ekstremno malim koliinama u neproklijalom
sjemenu.
U prolosti se veina itarica jela u djelomino proklijalom stanju i
to je jedan od razloga zbog kojeg su itarice tada bile manje tetne nego
danas. ito koje je stajalo u snopovima i stogovima na otvorenim
poljima, gdje je bilo vlage i topline, esto je zapoinjalo proces klijanja
prije nego to je bilo pohranjeno u spremita. Meutim, moderna
poljoprivreda, gdje sve ide brzo, onemoguuje ovaj inae prirodan
proces klijanja ita.
Klijanjem se sastav zrnja i sjemenja mijenja na brojne korisne
naine. Klijanjem se proizvodi vitamin C, poveava se sastav vitamina
B, osobito B2, B5 i B6. Sadraj karotena drastino se poveava, ak do
8 puta. to je jo vanije, klijanje neutralizira fitinsku kiselinu,
supstancu prisutnu u zrnju svih itarica koja onemoguuje apsorpciju
kalcija, magnezija, eljeza, bakra i cinka. Klijanje takoer neutralizira i
inhibitore enzima prisutne u zrnju ita, koji mogu neutralizirati nae
vlastite korisne enzime u probavnom traktu. Kompleksni ugljikohidrati
koji izazivaju vjetrove u crijevima razgrauju se tijekom klijanja.
Klijanje neutralizira i aflatoksine, vrlo kancerogene tvari pronaene u
itaricama. I konano, brojni enzimi koji pomau probavu, proizvode se
tijekom klijanja.
Proklijala zrna i sjemenke predstavljaju livingfood, ivu hranu i
trebali bi se redovno nalaziti u naoj prehrani. Mogu se koristiti na
brojne naine: u salatama, jelima od povra, namazima, kao pahuljice s
jogurtom te kao dodatak kod peenja kruha i drugih peciva. No sa
sirovim klicama zrnja itarica ne treba pretjerivati zbog toga to ove
sirove klice sadre odreene iritirajue tvari pa ih je zato najbolje
uzimati lagano prokuhane ili kao dodatke u juhama i varivima.
Postupak klijanja
Nikakva posebna oprema nije nam potrebna za klijanje zrnja i
sjemenja osim staklenki koje ne zatvaramo poklopcem nego komadiem
gaze koju uvrstimo elastinom trakom. Metoda klijanja svega zrnja i
sjemenja je ista, samo je vrijeme koje je potrebno da se postigne
potpuno klijanje razliito i ovisi o veliini i vrsti sjemenja. Jednostavno
napunimo jednu treinu staklenke zrnjem ili sjemenkama, do vrha
nalijemo vode pa staklenku zatvorimo gazom i gumicom. Ostavimo da
se sjemenke namau preko noi, a u ujutro izlijemo vodu i sjemenje
dobro isperemo. Sjemenje vratimo u staklenku, zatim je okrenemo
naopako, naslonjenu na neto tako da stoji koso, da se voda moe
cijediti van dok istovremeno zrak moe cirkulirati. Sjemenje treba
ispirati nekoliko puta na dan. Klice su gotove za 1 do 4 dana, tada se
isperu i spreme u staklenku s normalnim poklopcem i uvaju u
hladnjaku.
Sjemenke koje tee klijaju su lanene sjemenke koje postanu tako
sluzave da ih je teko isprati, kao i zrno zobi koje nee proklijati kad se
odvoji od svoje vanjske opne. Neke sjemenke, najee one koje
koristimo kao zaine, takoer ne mogu proklijati jer su u procesu
proizvodnje namjerno ozraene da im se uniti sposobnost klijanja.
Postoji samo jedna vrsta sjemena koja se ne preporuuje za klijanje (niti
u bilo kojem obliku), a to je alfa-alfa ili bijela djetelina. Pored mungo
graha, alfa-alfa je najpopularnija klica meu sljedbenicima zdrave
prehrane i vegetarijancima. Naalost, nezaslueno su proglaene
zdravom hranom. Ispitivanja su, naime, pokazala da klice alfa-alfe
inhibiraju (koe) imunoloki sustav i mogu doprinijeti razvoju upalnog
artritisa i lupusa. Alfa-alfa klice sadre i jednu aminokiselinu zvanu
kanavanin koja moe biti toksina za ljude i ivotinje ako se uzima u
veim koliinama. Ova tvar nije pronaena u zreloj biljci, oigledno se
metabolizira tijekom njenog rasta.
Kako klijati sjemenke?
itarice (penica, ra, jeam). Treba ih ispirati 2 do 3 puta dnevno.
Klice su gotove za 3 do 4 dana, narastu oko 6 mm. Moemo ih dodati u
kruh ili u juhe i variva. Od proklijale penice moemo napraviti bulgur.
Ocijeenu proklijalu penicu stavimo na papir za peenje i suimo u
penici na 50 C dok se dobro ne osui. uvamo ih dobro zatvorene u
hladnjaku.
Heljda (cijela zrna heljde). Ispiru se 2 do 3 puta na dan, gotove su za
2 dana. Od proklijale heljde moemo napraviti kashu. Ocijeenu
proklijalu heljdu stavimo na papir za peenje i suimo u penici na 50
C dok se dobro ne osui. Treba ih uvati dobro zatvorene u hladnjaku,
a moemo ih koristiti u juhama i varivima.
Grah (mungo i azuki). Napunimo samo etvrtinu staklenke i
ispiremo 4 ili vie puta na dan. Klice su gotove za oko 4 dana. Klice
mungo graha gotove su kad narastu oko 5 cm, a azuki graha 2,5 cm.
Grah. Ispiremo ga 3 do 4 puta na dan, a klice su gotove za oko 3
dana, tj. im narastu do 6 mm. Proklijali se grah kuha kao i obini grah,
ali je potrebno vrijeme kuhanja krae, nego za grah koji je bio samo
namoen u vodi.
Bademi. Ispiremo ih 3 puta na dan. Klice su gotove za 3 dana,
sasvim su kratke, poput malog privjeska (3 mm).
Lea. Ispiremo je 3 puta dnevno, a klijanje traje 2 do 3 dana dok
klice ne narastu 6 mm. Njene su pa ih kuhamo lagano, moe i na pari.
Suncokretove sjemenke. Ovo sjemenje najbre proklija i jako je
ukusno u salatama, ali klice treba brzo potroiti, jer brzo pocrne. Ispiru
se 2 puta dnevno, a gotove su za 12 do 18 sati. Male su i jedva se vide.
Buine sjemenke. Ispiremo ih 3 puta dnevno. Gotove su za 3 dana,
kad narastu na 6 do 7 mm.
Sezamove sjemenke. Koristimo neoljutene sjemenke i ispiremo ih 4
puta dnevno. Sitne klice gotove su za 2 do 3 dana.
Proklijale itarice i grahorice neusporedivo su zdravije nego
neproklijale. Meutim, ako ste na LCHF prehrani radi mravljenja, ne
koristite ih u veim koliinama jer sadre ugljikohidrate. Male koliine
dodane u juhama i varivima su u redu. Proklijale sjemenke ne kuhajte,
nego ih jedite u salatama i namazima za kruh.
Anti-kandida program
Radikalna promjena naina prehrane i nekoliko mjeseci stroge dijete
moe rijeiti problem infekcije kandidom. Gljivice se hrane
ugljikohidratima, a budui da su glukoza i fruktoza vrste eera od kojih
gljivice najee ive, najvanije je ograniiti unos ugljikohidrata.
Dijeta protiv kandide ustvari je LCHF prehrana s neto stroim izborom
namirnica, veinom slina Zelenoj kuri. Vano je napomenuti da LCHF
znai low carb highfat, tj. manje ugljikohidrata i vie masnoe, to znai
da se smanjeni unos ugljikohidrata nadoknauje poveanim unosom
zdravih prirodnih masnoa. Ovo nije dijeta koja ograniava koliinu
hrane, ve samo vrstu hrane. Jedite kad ste gladni i jedite koliko treba
da se zasitite, jer se ne radi o odricanju ve o mudrom biranju!
Iz prehrane izbacite:
sve namirnice koje sadre eer, slatkie, kekse, kolae, okoladu,
marmeladu;
sve vrste eera, med, javorov sirup, sirup agave, jemeni i riin
slad;
sokove i svi zaslaene napitke, vone jogurte;
sva alkoholna pia i ocat;
sve namirnice koje sadre brano i krob, kruh, tjesteninu, peciva;
pahuljice i musli za doruak, itne kaice;
sve itarice i sve mahunarke (grahorice); riu, kukuruz, palentu, kus-
kus, bulgur;
sve vrste voa i sueno voe; krumpir, ips, prene krumpirie;
korjenasto povre (ciklu, mrkvu i slino);
mlijeko i mlijene proizvode (izuzetak su domai kefir, domai
jogurt i maslac);
kvasac;
gljive;
kupovnu majonezu i keap;
suhomesnate i konzervirane proizvode;
mjeavine zaina koje sadre glutaminate i ekstrakte kvasca;
industrijske preraevine pune umjetnih dodataka i kemikalija;
margarin;
rafinirana biljna ulja (suncokretovo, sojino, kukuruzno);
kavu i crni aj.
Moete jesti:
meso i perad, najbolje meso panih ivotinja i slobodnih kokoi (ne
uklanjajte masnou s mesa i kou s piletine);
ribu i drugu morsku hranu, nastojite ee jesti plavu ribu zbog
omege-3 (npr. srdele, inuni, skue, tune);
jaja, najbolja su organska ili jaja slobodnih kokoi;
povre koje raste iznad zemlje, ali ne gljive, po mogunosti iz
organskog uzgoja (sve vrste kupusa, brokulu, cvjetau, kelj, prokulice,
pinat, blitvu, broskvu (ratiku), zelene mahune, artioke, paroge,
tikvice, patlidane, masline, sve vrste zelene salate, krastavce, rajice,
paprike, koroma, celer);
masti: maslac, pileu, paju, goveu i svinjsku mast, hladno preano
kokosovo ulje;
hladno preana ulja: maslinovo, laneno i sezamovo, ulje jetre
bakalara;
lakto-fermentirane namirnice: domai kefir, domai jogurt i domai
kiseli kupus;
luk, enjak, umbir, zainsko bilje;
avokado, limun;
alge;
iznutrice;
suho meso: domau slaninu, prut i kobasice (samo ako ne sadre
glutaminate, nitrite i druge tetne kemikalije);
juhe od kostiju: mesne, kokoje, riblje;
juhe i sokove od povra;
kaaste sokove od povra i zdravih masnoa (smoothie);
domau majonezu i umake napravljene od hladno preanog
maslinovog ulja, maslaca, domaih jaja, zainskog bilja;
oraaste plodove i sjemenke u malim koliinama, ali ne kikiriki;
kokosovo brano, kokosovo mlijeko;
nezaslaeni kakao prah, steviju;
vodu, biljne ajeve, toplu i hladnu limunadu.
Osmislite obroke tako da budu raznovrsni i ne ponavljajte iste
nekoliko dana za redom. Za kruhove i peciva upotrijebite brano od
svjee mljevenih oraastih plodova i sjemenki, kokosovog brana i
psyllium praka, ali ih ipak koristite u umjerenim koliinama. Obrok
treba biti sastavljen po LCHF principima to znai da se sastoji od
neeg proteinskog (meso, riba, jaja), s povrem (peenim, kuhanim,
prenim, pirjanim ili sirovim), uz masnou u kojoj se pripremala hrana
ili uz umak napravljen od maslaca, umanjaka, maslinovog ulja i
zainskog bilja.
Obavezne namirnice:
Naroito je vano da jedete puno enjaka, obavezno uz svaki obrok.
enjak je vrlo ljekovit, izmeu ostalog djeluje protiv bakterija, virusa i
gljivica, jaa imunitet i potpomae razvoj korisnih bakterija u crijevima.
Domai kefir, po mogunosti od domaeg mlijeka (kravljeg ili
kozjeg), uzimajte vie puta tijekom dana po jednu alicu. Kefir pomae
izgradnji normalne i zdrave crijevne flore.
Uzimajte dnevno 2 do 4 lice hladno preanog kokosovog ulja.
Kaprilina i laurinska kiselina iz kokosovog ulja djeluju antifugalno.
Ponite s 1 liicom na dan ako ga nikad niste koristili i postupno
poveavajte dozu. Najjednostavnije je uzeti ovo ulje tako da ga rastopite
u alici aja ili kave, no moete ga jesti i licom ako vam tako odgovara.
Juhe od kostiju su obavezne.
Napravite domai kiseli kupus jer je kupovni pasteriziran, to znai
da su korisne lakto-bakterije unitene.
Koristite esto maslinovo ulje, limun, luk, alge, umbir, kajenski
papar i kurkumu.
Dodaci prehrani i biljni pripravci:
Ponite uzimati dodatak vlakana za ienje crijeva u obliku 2 lice
svjee samljevenih sjemenki lana ili 1 licu ljuski psyllium sjemenkixxx s
najmanje 3 dl vode.
Ponite uzimati neki antifugalni pripravak, kao npr. ekstrakt
sjemenki grejpa ili ulje origana.
Nakon nekoliko dana, ili jednog tjedna, ponite uzimati probiotike u
tabletama da biste potpomogli stvaranje zdrave crijevne flore.
Uzimajte neki pripravak za jaanje imuniteta.
Da biste izabrali najdjelotvornije pripravke, najbolje je da se
savjetujte s fito terapeutom, lijenikom ili farmaceutom.
Borba protiv kandide mora se odvijati na vie frontova i svi su
dijelovi podjednako vani:
Izgladnjeti gljivicu uskraujui joj hranu (pomou dijete s
minimalnim unosom ugljikohidrata).
Unititi je do kraja (pomou antifungalnih pripravaka).
Izgraditi zdravu crijevnu floru (pomou hrane bogate probiotikim
bakterijama (domai kefir i domai kiseli kupus) i probio tika u
tabletama.
Pomoi crijevnoj stjenci da se oporavi i zacijeli (pomou juha od
kostiju).
Ojaati imunitet (pomou nutritivno bogate hrane, enjaka i po
potrebi nekog dodatnog sredstva).
Mnogi strunjaci preporuuju dijetu protiv kandide koja iskljuuje
eere i bijelo brano, ali sadri brano cjelovitih itarica, riu i slino.
Naalost, takva dijeta nije djelotvorna, jer se sve itarice sastoje od
kroba koji je ista glukoza, tako da nema razlike izmeu bijelog brana
i brana cjelovitih itarica. Sve je to hrana gljivicama i sve jednostavno
treba izbaciti. Nakon dijete i obavljenih testova pomalo vraajte
pojedine namirnice u prehranu: korjenasto povre, voe, mlijene
proizvode. Dobro razmislite elite li u prehranu vratiti mahunarke i
itarice, a eer i bijelo brano svakako izbacite zauvijek.
Die-off reakcija
Eliminacija kandide moe dovesti do simptoma zvanih die-off
reakcija. Kad stanice kvasnih gljivica poinju odumirati, one otputaju
svoje metabolike nusprodukte u tijelo. Kandida otputa mnoge razliite
toksine, izmeu ostalih etanol i acetaldehid. Jetra je glavni organ za
eliminaciju toksinih tvari i die-off reakcija znai da je jetra
preoptereena. Simptomi mogu biti: munina, glavobolja, umor,
vrtoglavica, nadutost, plinovi u crijevima, zatvor ili proljev, poveana
bol u zglobovima ili miiima, povien broj otkucaja srca, hladne ruke i
noge, znojenje, groznica, pucanje koe, opetovane infekcije rodnice,
prostate ili sinusa.
Ovi simptomi najee nestaju u roku od jednog tjedna, ali ponekad
znaju trajati i due. Neke stvari mogu pomoi da se reakcija uspori ili da
se ubrza izbacivanje toksina iz tijela:
Mlijeko ika (Sylibum marianum) pomae jetri da izbaci toksine.
Smanjiti ili privremeno prekinuti uzimanje antifugalnih pripravaka.
Ovi pripravci djeluju tako da razbijaju stjenke stanica kandide koja tada
otputa mnoge toksine. Smanjivanjem uzimanja antifugalnih pripravaka,
smanjuje se koliina osloboenih toksina. im se ponete osjeati bolje,
ponovno moete poveati dozu.
Smanjiti dozu probiotika. Manje je vjerojatno da upravo probiotici
uzrokuju die-off reakciju, ali ako imate jake simptome, privremeno
smanjivanje doze moe pomoi.
Uzimanje vie vode. Voda pomae da se osloboeni toksini ispiru iz
tijela.
Usporite tempo i odmarajte se koliko god moete. Stres moe
oslabiti nadbubrene lijezde i smanjiti sposobnost tijela da se bori
protiv patogena. Odmorom i oputanjem pomaete svom imunolokom
sustavu da odradi svoj posao.
Dodatak C vitamina (1 000 mg) moe ojaati nadbubrene lijezde i
obnoviti imunitet.
Razni oblici detoksifikacije (ienja organizma) u obliku saune,
suhog etkanja i slino potiu cirkulaciju i limfni protok to pomae
tijelu u izbacivanju toksina.
LCHF i okoli
Da bismo postigli optimalne uvjete za dobro zdravlje i vitalnost,
neminovno je da se vratimo izvornom nainu prehrane kojem smo
prilagoeni. To podrazumijeva ivot u suradnji s prirodom, tako d a j e
ideja o zatiti okolia usaena u LCHF koncept. ovjek ne moe unititi
planetu, a da pri tome ne uniti i samoga sebe pa zapravo i ne postoji
mogunost izbora. Osim to je ista izvorna hrana povoljnija za ovjeka,
ona takoer pogoduje okoliu i klimi. Zato s LCHF nainom prehrane
nastojimo birati namirnice iz organskog i lokalnog domaeg uzgoja:
Meso i masnou ivotinja koje slobodno pasu travu, a ne ivotinja
koje se hrane itaricama i sojom, hormonima rasta i antibioticima.
Jaja koja su snijele kokoi koje slobodno trkaraju i kljucaju po
dvoritu, a ne kokoi koje ive zbijene u kavezima i hrane se
koncentratima.
Ribu koja slobodno ivi u morima i rijekama, a ne ribu iz uzgajalita
koja se hrani koncentratima i pliva u vlastitom izmetu.
Povre i voe iz organskog uzgoja koje nije prskano pesticidima ni
gnojeno umjetnim gnojivima. Lokalno, zrelo ubrano povre i voe, a ne
uvezeno s druge strane zemaljske kugle.
ivotinje koje ive u svom prirodnom okruenju i hrane se onom
hranom za koju su i same genetski prilagoene daju meso, masnou,
mlijene proizvode i jaja takvog sastava koji je optimalan za ovjeka.
Lokalno proizvedeno i zrelo ubrano voe i povre iz organskog i
biodinamikog uzgoja, ima neusporedivo vei sadraj vitamina i
minerala vanih za dobro zdravlje. Osim toga ovakav uzgoj pridonosi
ravnotei u prirodi i uva bioloku raznolikost na zemlji.
Per Wikholm, pisac i molekularni biolog, naglaava na koje sve
naine LCHF tedi okoli, klimu i prirodne resurse:
LCHF naglaava vanost biranja namirnica iz organskog uzgoja.
LCHF ne znai da se jede vie bjelanevina niti vie mesa, nego se
jede vie masnoe.
LCHF znai da se iskoritava vei dio ivotinje. Ne konzumiraju se
samo skupi fileti od nemasnog miinog mesa, ve se koristi masnoa,
loj, kosti, koa, kotana sr - sve ono to se inae baca.
Iznutrice kao to su jetra, bubrezi, lijezde, jezik i mozak, koriste se
za ljudsku prehranu umjesto da se bacaju ili daju kao hrana ivotinjama
koje uope nisu mesojedi.
Smanjeni unos ugljikohidrata koji potiu apetit i poveani unos
masnoe koja daje sitost, dovode do spontanog smanjivanja obroka i
smanjenog unosa kalorija, to pridonosi tednji prirodnih resursa.
LCHF znai smanjenu konzumaciju slatkog voa koje se transportira
preko polovice zemaljske kugle, pri emu se zagauje okoli i troe
fosilna goriva.xl
Osim toga, prema LCHF prehrani ne konzumiraju se itarice ni soja.
Ope je poznato da su za uzgoj itarica i soje posjeene ogromne
povrine uma i prauma, preorani ogromni travnjaci i isuene movare,
to je dovelo do unitenja i istrebljenja brojnih vrsta iz ivotinjskog i
biljnog svijeta. Za uzgoj itarica potrebne su ogromne koliine fosilnog
goriva, nafte koje uskoro vie nee biti, umjetnih gnojiva i pesticida.
Masovni uzgoj itarica unitava zemlju i iscrpljuje hranjive tvari iz nje
bez da zemlji ita vraa. Uzgajanje jednogodinjih monosadnica ili
monokultura dovelo je do unitavanja bioloke raznolikosti na zemlji,
istrebljenja mnogih ivih vrsta i nestaice vode u mnogim dijelovima
svijeta.
Masovni uzgoj hrane unitava Zemlju i ovjeka. Moramo postati
svjesni da smo ovisni o resursima i da se odrivi put ovog planeta moe
postii samo kroz suradnju svih ivih bia, meusobno i s prirodom.
Svaka biljka i ivotinja ima svoju ulogu u prirodi. Prirodu treba shvatiti,
a ne je pokuavati savladavati. Rjeenje je ekoloka, biodinamika,
lokalna proizvodnja, permakultura i samoodrive zajednice na lokalnoj
razini. Ideja i inicijative ima, samo se treba pokrenuti.
Iskustva s LCHF prehranom
Zakljuak
Istine i lai o hrani - mitovi, zablude i neistinite tvrdnje o tome to je
zdravo i to nezdravo, dovele su do situacije u kojoj jedni profitiraju, a
drugi plaaju. Establiment - prehrambena i farmaceutska industrija,
poljoprivredni biznis, dravne slube, medicinski strunjaci i mediji -
profitiraju, a obini ovjek i potroa plaa i ispata. to je najgore,
plaa svojim zdravljem.
Najskuplje plaamo zabludu da su masnoe ivotinjskog porijekla i
kolesterol tetni te da izazivaju srane bolesti, zaepljenje ila, ak i rak.
Ova opeprihvaena tvrdnja nema znanstvene osnove, ve je nesretni
rezultat neutemeljenih mitova, predrasuda i komercijalnih interesa.
Zbog ove neistine, zadnjih smo trideset godina pokusni kunii kojima se
umjesto tih stranih ivotinjskih masnoa nudi cijelo mnotvo
zdravih rafiniranih namirnica s previe eera, kroba, biljnih ulja,
margarina i transmasnoa, penice, glutena i itarica openito, umjetnih
dodataka i tetnih kemikalija.
Slubene prehrambene smjernice - da se smanji unos masnoa i
povea unos ugljikohidrata - stare su tek tridesetak godina i otkada su
uvedene, zapadnim se svijetom proirila epidemija debljine,
metabolikog sindroma (povieni eer u krvi i/ili inzulinska
rezistencija, povieni krvni tlak, abdominalna debljina, poremeene
masnoe u krvi), dijabetesa, srano-ilnih bolesti i mnogih vrsta raka.
Danas se bez sumnje zna da prirodne masnoe iz mesa, mlijeka i jaja ne
predstavljaju opasnost za zdravlje, a znamo i da su od pamtivijeka
predstavljale vrlo vaan dio ljudske prehrane.
Naalost i u 21. stoljeu lijenici i drugi medicinski strunjaci jo
uvijek strae priom o povienom kolesterolu, najee zbog toga to su
neupueni ili nezainteresirani za najnovija saznanja. Moda i zato to ih
sponzorira farmaceutska industrija, jedna od najprofitabilnijih
djelatnosti u svijetu, a statini, sredstva za sniavanje kolesterola,
najprodavaniji su lijek na kojem se zarada broji u stotinama milijuna
dolara.
Doktor medicine Dwight Lundell, poznati ameriki kardio kirurg,
pie: Mi lijenici, uz sve nae obrazovanje, praksu, znanje i autoritet,
esto posjedujemo poprilian ego radi kojeg vrlo teko priznajemo da
smo u krivu... Slubena je medicina napravila uasnu greku kad je
ljudima savjetovala da izbjegavaju zasiene masti Davno
uspostavljene prehrambene preporuke dovele su do epidemije pretilosti
i dijabetesa, koji su po smrtnosti, ljudskoj patnji i materijalnom troku
nadmaili svaku drugu poast u povijesti ovjeanstva.xli
Kad bi nai medicinski strunjaci bili manje okupirani
propisivanjem recepata i kad bi se ee prisjetili Hipokratove prisege
koju su poloili: U asu kada stupam meu lanove lijenike
profesije, sveano obeavam da u svoj ivot staviti u slubu
humanosti... Najvanija e mi briga biti zdravlje mojega pacijenta,
tada bi moda shvatili da je njihova dunost biti informiran, da moraju
redovno pratiti znanstvenu i strunu literaturu o utjecaju prehrane na
ljudsko zdravlje, ak i onu neovisnih autora (svaka ast izuzecima koji
to rade). Tako bi moda doli do zanimljivih saznanja da, na primjer:
Znanstveni dokazi o tetnosti masnoe i kolesterola ne postoje.
Kampanja protiv kolesterola najvea je prijevara 20. stoljea.
Zasiene masnoe iz hrane ivotinjskog porijekla ne uzrokuju ni
debljinu, ni srane bolesti, niti druge kronine civilizacijske bolesti.
Debljina je bolest pretjeranog nakupljanja masnoe i ne ovisi ni o
prekomjernom jelu ni o premalo tjelesne aktivnosti, ve o neravnotei u
hormonalnom reguliranju masnog tkiva i metabolizma masti.
Inzulin je primarni regulator nakupljanja masnoe, a ugljikohidrati,
koji potiu izluivanje inzulina, izravni su uzronik debljine.
Bolesti srca i krvnih ila nemaju veze s unosom zasienih masnoa
iz hrane. Pravi uzrok srano-ilnih bolesti su kronine upale u
arterijama koje nastaju zbog pretjeranog unosa eera, kroba i biljnih
ulja bogatih omegom-6.
to vie industrijski preraene hrane konzumiramo, to vie potiemo
stvaranje upala, iz dana u dan. Ljudsko tijelo nije stvoreno da prerauje
hranu krcatu eerom, krobom i omega-6 uljima.
Postoji samo jedan nain za suzbijanje ovih upalnih stanja, a to je
povratak na hranu u njezinom izvornom obliku.
Znanost danas nudi brojne dokaze d a j e industrijska neprirodna
rafinirana hrana glavni uzronik bolesti dananjice: debljine, dijabetesa
tipa 2, srano-ilnih bolesti (zaepljenje ila, srani i modani infarkt),
autoimunih bolesti, alergija i mnogih vrsta raka. ovjek je genetski
prilagoen odreenoj vrsti hrane, a ta se hrana ne proizvodi u
tvornicama ve samo u prirodi. To nisu nutritivno osiromaene,
kemijom pretrpane industrijske preraevine, ve prava prirodna hrana u
njezinom izvornom obliku.
Neto se veliko i pozitivno dogaa. Uz promjenu paradigme koja je
u tijeku, po cijelom se svijetu osjea snano buenje svijesti, raa se
ovjek novog doba: ovjek koji shvaa utjecaj prehrane i okolia na
svoje zdravlje i svoju povezanost s prirodom, ovjek koji vie ne eli
biti manipuliran od medija i industrije, ovjek koji u svoje ruke
preuzima odgovornost za vlastito zdravlje i koji odluuje biti svjestan
potroa, a ne rtva. Dobrodoli u Novo doba!
Literatura
Angell, Marcia (2004.) The Truth About the Drug Companies: how
they deceive us and what to do about it, Random House, New York,
USA
Atkins, Robert C. (2003.) Atkins dieten, Forum, Stockholm, Sweden
2005
Burenhult, Goran (2003.) Det ofullkomliga djuret: kropp, sjal och
livsstil i ett evolutionart perspektiv Natur och kultur, Stockholm,
Sweden
Campbell-McBride, Natasha (2010.) Gut and Psychology
Syndrome: Natural Treatment for Autism, ADD/ADHD, Dyslexia ,
Dyspraxia, Depression, Schizophrenia, Medinform Publishing, UK
Colpo, Anthony (2006.) The Great Cholesterol Con - Why
Everything Youve Been Told About Cholesterol\ Diet and Heart
Disease is Wrong! Lulu.com
Colting, Fredrik (2011.) Mjolkrevolutionen, Nicotext, Stockholm,
Sweden
Cordain, Loren (2002.) The Paleo Diet: Lose Weight and Get
Healthy by Eating the Food You Were Designed to Eat John Wiley &
Sons, Inc., New York, USA
Dahlqvist, Annika (2007.) Doktor Dahlqvists blogg - Om. lagkol-
hydratmat, viktkontrol och halsa, Optimal Forlag, Sundbyberg, Sweden
Daniel, Kaayla T. (2005.) The Whole Soy Story: The Dark Side of
Americas Favorite Health Food, New Trends Publishing, Inc.,
Washington DC, USA
Eenfeldt, Andreas (2011.) Matrevolutionen, Bonnier Fakta,
Stockholm, Sweden
Ehdin, Sanna (2005.) 12 veckor tili ett sjalvlakande liv, Forum,
Stockholm, Sweden
Ehdin, Sanna (2010.) Finn din energikod -fa ett rikt, lyckligt och
sjalvlakande liv, Forum, Stockholm, Sweden
Enig, Mary (2000.) Know Your Fats: The Complete Primer for
Understanding the Nutrition of Fats, Oils and Cholesterol, Bethesda
Press, Bethesda, USA
Enig, Mary & Fallon, Sally (2006.) Eat Fat, Lose Fat: The Healthy
Alternative to Trans Fats, Plume, USA
Fallon, Sally & Enig, Mary (1999.) Nourishing Traditions - The
Cookbook That Challenges Politically Correct Nutrition and the Diet
Dictocrats, NewTrends Publishing, Inc., USA
Helander, Maria & Schuck, Cathrine (2011.) Helhetsmetoden - Na
din halsovikt med KBT&LCHF, Norstedts, Stockholm, Sweden
Hexeberg, Sofie (2010.) Nytt liv med riktig mat: frisk med LCHF,
Optimal Forlag, Sundbyberg, Sweden
Hollingsworth, Elaine (2010.) Take Control of Your Health and
Escape the Sickness Industry, Empowerment Press International,
Queensland, Autralia
Ingvar, Martin & Eldh, Gunilla (2010.) Hjarnkoll pa vikten, Natur
och kultur, Stocholm, Sweden
Jonnson, Bitten & Nordstrom, Pia (2010.) Sockerbomben i din
hjarna: bli fri fran ditt sockerberoende, Optimal Forlag, Sundbyberg,
Sweden
Keith, Lierre (2009.) Vegetarian Myth: Food, Justice and
Sustainability, Pm Press, Oakland, USA
Kendrick, Malcolm (2007.) The Great Cholesterol Con: The Truth
about What Really Causes Heart Disease and How to Avoid It, John
Blake Publishing Ltd, London, UK
Lindeberg, Staffan (2003.) Maten och folksjukdomarna,
Studentlitteratur, Lund, Sweden
Lipton, Bruce H. (2005.) Tro, dogmer och biologi - Hur vart
undermedvetna styr vara gener, Sorena Forlag, Spanga, Sweden 2008
Litsfeldts, Lars-Erik (2007.) Fettskramd, Optimal Forlag,
Sundbyberg, Sweden
Litsfeldts, Lars-Erik (2009.) At fet mat! bli frisk och smal med
LCHF\ Optimal Forlag, Sundbyberg, Sweden
Montignac, Michel (2002.) Jag ater - och forblir smal,
Montignacmetoden, Bokforlaget Forum, Stockholm, Sweden
Nilsson, Mats-Eric (2008.) Den hemlige kocken: det okanda fusket
med maten pa din tallrik, Ordfront Forlag, Stockholm, Sweden
Nilsson, Mats-Eric (2008.) Akta vara:guide till oforfalskad mat,
Ordfront Forlag, Stockholm, Sweden
Nystrom, Fredrik (2010.) At upp till bevis: fakta och fordomar om
kost och halsa, Optimal Forlag, Sundbyberg, Sweden
Ravnskov, Uffe (2008.) Fett och kolesterol ar halsosamt! - Om
gamla och nya kolesterolmyter, Optimal Forlag, Sundbyberg, Sweden
Ravnskov, Uffe (2010.) Hur kolesterolmyten halls vid liv, Optimal
Forlag, Sundbyberg, Sweden
Reimers, Jenny (2006.) Naturlig foda - naturligtvis!, MIDABO-K,
Sundsvall, Sweden
Sahlin, Gunilla (2011.) Vitt Begar; En personlig berattelse om
sockerberoende, Pickabook Forlag, Ramlosa, Sweden
Simopoulos, Artemis P, & Robinson, Jo (1999.) Omega Kost:Bra
mat och god halsa med medelhavsdiet, Optimal Forlag, Sundbyberg,
Sweden 2004
Sisson, Mark (2009.) The Primal Blueprint: Reprogram your genes
for effortless weight loss, vibrant health, and boundless energy, Primal
Nutrition, Inc., USA
Skaldeman, Sten Sture (2006.) At dig ner i vikt: praktisk viktmin
skning for feta man och runda kvinnor, Prisma, Stockholm, Sweden
Skaldeman, Sten Sture (2007.) GI-NOLL! for kvinnor som vill ata
sig smala, Prisma, Stockholm, Sweden
Smith, Richard (2006.) The Trouble With Medical Journals, Royal
Society of Medicine Ltd, London, UK
Taubes, Gary (2007.) Good Calories, Bad Calories: Challenging the
Conventional Wisdom on Diet, Weight Control, and Disease, Knopf
Publishing Group, New York, USA
Taubes, Gary (2010.) Why We Get Fat:And What to Do About .It,
Knopf Publishing Group, New York, USA
Virapen, John (2008.) Piller & Profiter: memoarer fran en
Iakemedelsindustri med dodlig biverkan, bookLundforlag, Lund,
Sweden
Wikholm, Per & Litsfeldt, Lars-Erik (2007.) Ideologin och
pengarna bakom kostraden, Optimal Forlag, Sundbyberg, Sweden
Wilsson, Lars (2002.) Valfardens ohalsa: kan forntidens foda bli
framtidens mat, Medikament forlag, Ljusdal, Sweden
Wilsson, Lars (2006.) Naturlig mat naturlig halsa, Optimal Forlag,
Sundbyberg, Sweden
Video
http://www.beyondveg.com/
http://blog.wholesoystory.com/
http://www.cholesterol-and-health.com/
http://www.dietdoctor.com/
http://www.direct-ms.org/pdf/EvolutionPaleolithic/Cereal
%20Sword.pdf
http://www.doctorsaredangerous.com/article.htm
http://www.dsolve.com/
http://www.eatwild.com/
http://www.ehdin.com/
http://www.etseq.urv.es/cdmedics/pdfs/Celiac%20disease%20from
%20gut%20to%20brain.pdf
http://evolutionarypsychiatry.blogspot.com/
http://www.gaps.me/
http://garytaubes.com/
http://gluten-celiaki.blogspot.com/
http://www.gunnarlindgren.com/matfett.html
http://www.gutsense.org/fibermenace/about_fm.html
http://www.gynld.inik.dk/
http://www.healthy-eating-politics.com/
http://homodiet.netfirms.com/
http://journeytoforever.org/farm_library/Cleave/cleave_toc.html
http://journeytoforever.org/farm_library/price/pricetoc.html
http://www.ketogenic-diet-resource.com/index.html
http://www.kostdoktorn.se/
http://lowcarbdiets.about.com/
http://www.lowcarb.ca/corpulence/
http://www.marksdailyapple.com/
http://www.mercola.com/
http://www.nytimes.com/2002/07/07/magazine/07FAT.html?
module=Search&mabReward=relbias:w&pagewanted=1
http://paleodiet.com/
http://preventdisease.com/
http://www.ravnskov.nu/cholesterol.htm
http://www.realmilk.com/
http://www.second-opinions.co.uk/
http://www.sott.net/
http://www.thincs.org/
http://www.truthinlabeling.org/
http://users.sa.chariot.net.au/~dna/kefirpage.html
http://www.vitamindcouncil.org/
http://www.westonaprice.org/
NAJAVA
Mitovi i zablude su razbijeni, istine i lai o hrani su razotkrivene,
Konano znamo izabrati pravu hranu za bolje zdravlje, znamo to jesti i
to izbjegavati.
S obzirom na to da esto ujem pitanje - kako sve to znanje provesti
u praksi, odgovore e vam dati moja
Prva hrvatska Paleo-LCHF kuharica
koja e iz tiska izai krajem 2012. godine.
U njoj e mjesta nai recepti za:
kruhove i peciva bez brana,
kolae bez eera,
glavna jela, u rasponu od brzih i jednostavnih do onih koja e
zadovoljiti i najvee gurmane,
zanimljive ideje to pojesti za doruak ili meuobrok te to ponijeti
sa sobom na posao.
Iz ove ete knjige nauiti da zdrava prehrana nije komplicirana, da
nam ne trebaju egzotini i nedostupni sastojci te da moemo uivati u
kuhanju i jedenju neoptereeni strahovima i zabludama oko pojedinih
namirnica.
i
http://journeytoforever.org/farm._library/price/pricetoc.ht
ml
ii
Keith, Lierre (2009)
Nourishing Traditional Diets - The Key to Vibrant Health,
iii
plodovima i sjemenkama.
vi
Vie o esencijalnim masnim kiselinama pronaite u
poglavlju Omega -3, omega-6 i eikosanoidi
vii
http://www.ravnskov.nu/uffe.htm
viii
http://www.thincs.org/
ix
LDL: Low Density Lipoprotein; HDL: High Density
Lipoprotein; VLDL: Very Low Density Lipoprotein
x
Metaboliki sindrom predstavlja skupinu metabolikih
poremeaja koji poveavaju rizik za razvoj srano- ilnih
bolesti i dijabetesa tipa 2. Ti poremeaji su povien krvni tlak,
povien eer u krvi i/ili inzulinska rezistencija, poremeena
vrijednost masnoa u krvi (povieni trigliceridi i nizak HDL ,)
te abdominalna pretilost (nakupljanje masnog tkiva u podruju
trbuha).
xi
http://www.dietdoctor.com
xii
ADHD (Attention Deficit Hyperactivity Disorder)
poremeaj deficita panje s hiperaktivnou; DAMP (Deficiti
in Attention, Motor Control and Perception) nedostatak panje,
motorike kontrole i percepcije; disleksija: poremeaj u uenju,
prvenstveno itanju.
xiii
Dr. Mark Hyman, Gluten; What You Don't Know Might
Kill You www.sott.net
xiv
Vie o Zelenoj kuri proitajte u Poglavlju LCHF
prehrana za posebne potrebe
xv
Ehdin, Sanna (2005.)
xvi
Izvor www.truthinlabeling.org
xvii
http://www.ehdin.com/
xviii
http://www.dietdoctor.com
xix
Izvor: http://www.westonaprice.org/
xx
Colting, Fredrik (2011.)
xxi
Colting, Fredrik (2011.)
xxii
Nourishing TraditionalDiets - The Key to Vibrant Health,
video Sally Fallon
xxiii
http://users.sa.chariot.net.au/~dna/kefirpage.html#Kefir-
history
xxiv
Fallon, Sally & Enig, Mary (1999)
xxv
http://www.gynklinik.dk/
xxvi
Vie o Zelenoj kuri i anti-kandida dijeti u poglavlju
LCHF prehrana za posebne potrebe
xxvii
http://www.nytimes.com/2002/07/07/magazine/what-if-
it-s-all-been-a-big-fat-lie.html
xxviii
http://www.jbc.org/content/87/3/651.full.pdf
xxix
Ehdin, Sanna (2005.)
xxx
Psyllium husks,plantago ovata, ljuskice indijskog
trputca. Ljuskice psyllium sjemenki apsorbiraju veliku koliinu
vode i koriste se za reguliranje probave i ienje crijeva.
Moraju se uzimati s veom koliinom vode, 1 lica ljuskica s 3
dl vode. Samljevene u praak koriste se kao dodatak
bezglutenskom kruhu i pecivima za bolju gustou tijestu.
functional food - hrana ili namirnice koje imaju ljekovita
xxxi
svojstva
xxxii
http://www.nytimes.com/2002/07/07/magazine/what-if-
it-s-all-been-a-big-fat-lie.html
xxxiii
http://www.lowcarb.ca/corpulence/
http://journeytoforever.org/farm_library/Cleave/cleave_t
xxxiv
oc.html
xxxv
Izvor: www.sott.net
xxxvi
Ravnskov, Uffe (2010)
xxxvii
Izvor: www.sott.net
xxxviii
http://www.kostdoktorn.se/
xxxix
http://www.dietdoctor.com/
xl
Sydsvenskan 27.02.2012
xli
http://preventdisease.com/news/12/030112_World-
Renown-Heart-Surgeon-Speaks-Out-On-What-Really-Causes-
Heart-Disease.shtml