TEHNIKI FAKULTET

Sveuilini preddiplomski studij elektrotehnike

OSNOVE KONSTRUIRANJA (2+1)

Akademska godina 2009./10.

Slikovni materijal uz predavanja

 Osnove konstruiranja 2009./10.

NAPREZANJA U KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA

AKSIJALNO (OSNO) OPTEREENJE

Vlano optereenje (vlak) Tlano optereenje (tlak)
F F
A
A

F F

F F
h1 h

l l = l1 l
l1 h = h1 h

SMICANJE

F
otrica l
F

tap povrina A

TORZIJA (UVIJANJE)

T
S1

T S2

2
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Naprezanje pri torziji:

B t
A C
B1 R R
C1

SAVIJANJE

Savijanje s poprenim silama:

F
a b

A B

FA FB
z

Msz D (Ms) Dijagram momenata

Ms max

FA F D (Q) Dijagram poprenih sila

FB

isto savijanje:
F F

F F

Ms=konst.

3
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Naprezanje pri savijanju:

-
( t) y

ymax

x
ymax

+
( v )
neutralna ploha

VRSTE OPTEREENJA S OBZIROM NA PROMJENLJIVOST

TIJEKOM VREMENA

Statiko optereenje:

Dinamiko (promjenljivo) optereenje:

4
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Ishodino dinamiko naprezanje:

Izmjenino dinamiko naprezanje:

5
 Osnove konstruiranja 2009./10.

KARAKTERISTIKE MATERIJALA

Statiko optereenje
Dijagram - (Hookeov dijagram) za ilavi materijal (meki konstrukcijski
elik):
K

Rm
M
T K
Re
RE E
RP P

Dijagram - za ilave materijale Dijagram - za krhke materijal

bez izraene granice teenja

Rm Rm
Kaljeni elik
Rp0,2 Poboljani elik

Rm
Rp0,2 Rm
Sivi lijev
Al-legura

0,2%

6
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Dinamiko optereenje
Woehlerov dijagram:

Oznake za trajnu dinamiku vrstou:

Optereenje Vlak-tlak Savijanje Torzija
Izmjenino dinamiko (=1) Rd-1 Rds-1 Rdt-1
Ishodino dinamiko (=0) Rd0 Rds0 Rdt0

DOPUTENA NAPREZANJA

Doputena naprezanja pri statikom optereenju

Pribline vrijednosti doputenog naprezanja za tlak, savijanje, torziju i smicanje
u odnosu na doputeno naprezanje pri vlaku dop :
Tlak Savijanje Torzija Smicanje
Materijal Vlak
tdop sdop tdop sdop
elik, elini lijev, dop Re / dop dop 0,65dop 0,8dop
ilav Cu-slitine ili
Al, Al-slitine dop Rp0,2 / 1,2dop dop 0,7dop 0,8dop
Sivi lijev 2,5dop dop - 1,2dop
Krhak BTeL dop Rm / 1,5dop dop - 1,2dop
CTeL 2dop dop - 1,2dop

7
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Doputena naprezanja pri dinamikom optereenju

F F

max
n

F F

Koncentracija naprezanja

Faktor sigurnosti d:
Maksimalno optereenje traje 100% ukupnog vremena rada; vanjska optereenja
d 2
nisu tono poznata; jaki udari u pogonu.
d 1,5 Maksimalno optereenje traje 50% vremena; normalni sluaj.
d 1,25 Maksimalno optereenje traje 25% vremena; tono poznata vanjska optereenja.

Faktor veliine b2

Za pravokutni i kvadratni popreni presjek:

- kod savijanja d = duljina stranice u ravnini savijanja,
- kod torzije d = duljina dijagonale.

8
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Koncentracija naprazanja u navoju vijka:

9
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Efektivni faktori koncentracije naprezanja:

Za savijanje Za torziju
ks kt

Olijebljeno vratilo

Utor za pero

Spoj sa steznim prstenima

Cilindrini stezni spoj

Popreni provrt

iljati utor po obodu

Pravokutni utor po obodu

TOPLINSKA NAPREZANJA
Srednje vrijednosti (K1) za temperaturni interval od 0 do 100 C za razne materijale:

Aluminij 23,8106 Krom 8,4106 Olovo 29,2106

Bakar 16,5106 Lijevano eljezo 10,4106 Platina 9,0106
Bronca kositrena 18,0106 Kositar 26,7106 Porculan 3,0106
Cink 16,5106 Magnezij 26,0106 PVC 80106
elik 0,1%C 12,0106 Mjed 18,4106 Srebro 19,7106
Cr Ni elik 11,5106 Nikal 13,0106 Staklo (3,5...8,1) 106

10
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Vrijednosti modula elastinosti E i koeficijenta toplinskog rastezanja za

nelegirani elik s 0,1% C:
(0C) E (N/mm2) (K-1)
20 2,10105 12,010-6
100 2,08105 12,010-6
200 2,00105 12,410-6
300 1,86105 12,910-6
400 1,65105 13,510-6
500 1,40105 14,110-6

VRSTE KONSTRUKCIJSKIH ELEMENATA

1. Elementi za spajanje
1.1 Nerastavljivi spojevi - ne mogu se rastaviti bez razaranja ili plastinog deformiranja
materijala
- zavareni spojevi
- lemljeni spojevi
- lijepljeni spojevi
- zakovini spojevi
- spojevi dobiveni savijanjem limova
- snap s kvaicom (snap-spojevi) - nerastavljivi
1.2 Rastavljivi spojevi
- vijani spojevi
- spojevi pomou zatika i svornjaka
- spojevi s glavinama
- spojevi s kvaicom rastavljivi
- opruge
2. Elementi za uleitenje okretnih dijelova
2.1 Valjni leajevi
2.2 Klizni leajevi
3. Elementi za prijenos gibanja i snage
3.1 Osovine i vratila
3.2 Spojke, konice
3.3 Zupani prijenosi
3.4 Remenski prijenosi
3.5 Lanani prijenosi
3.6 Tarni prijenosi
4. Elementi za provoenje tekuina i plinova
- cijevi
- cijevni spojevi
- armatura (ventili, zasuni, filtri i sl.)
- brtve

11
 Osnove konstruiranja 2009./10.

ZAVARENI SPOJEVI nerastavljivi spojevi

Zavarivanje taljenjem
Elektroluno zavarivanje

Plinsko (autogeno) zavarivanje (zavarivanje plamenom)

12
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Zavarivanje umjetnih plastinih materijala:

Oblici zavarenih spojeva:

Vrste avova:

13
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Zavarivanje pod tlakom

Tokasto zavarivanje: a) obostrano; b) jednostrano

Bradaviasto zavarivanje:

Primjer zavarene aluminijske konstrukcije kod iara:

14
 Osnove konstruiranja 2009./10.

LEMLJENI SPOJEVI nerastavljivi spojevi

Preklopni lemljeni spoj:

Prekidna vrstoa m pri smicanju:

Materijal lema m (N/mm2)
Kositreni lem 20...50
Bakreni lem 150...170
Mjedeni lem 160...200
Srebrni lem 170...270

Meko lemljeni spojevi limova i cijevi (vrijedi i za lijepljenje):

Meko zalemljeni spojevi elektrinih vodia ne smiju biti mehaniki optereeni

pa se vodii prethodno meusobno upletu:

LIJEPLJENI SPOJEVI nerastavljivi spojevi

Prekidna vrstoa m pri smicanju:
Ljepilo na bazi epoksidne i fenolne smole m (N/mm2)
- stvrdnuto u hladnom stanju 7...20
- stvrdnuto u toplom stanju 80...200 oC 20...35

15
 Osnove konstruiranja 2009./10.

ZAKOVINI SPOJEVI nerastavljivi spojevi

eki zavrna glava

struk

osnovna glava

pridra

Optereenje zakovica na odrez:

jedna ravnina dvije ravnine

odreza odreza

16
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Primjeri zakovinih spojeva:

Eiffelov toranj u Parizu:
2,5 milijuna zakovica:

Golden Gate u San Francisku:

u svakom tornju oko 600.000 zakovica

Most na uu Mrtvog kanala u Porto Baro:

17
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Parna lokomotiva na rijekom eljeznikom kolodvoru:

Zakovana konstrukcija kod iara:

18
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Zakovice na avionskom krilu:

Zakovana konstrukcija avionskog prozora jednog od aviona koji su

11. septembra 2001. sruili nebodere Twins u New Yorku:

19
 Osnove konstruiranja 2009./10.

SPOJEVI DOBIVENI SAVIJANJEM LIMOVA

nerastavljivi spojevi
Obrubljivanje:

Obodno lijebljenje:

Savijanje (falcovanje) limova i omatanje prizmatinih oblika:

Spajanje savijanjem ili zakretanjem izdanaka:

20
 Osnove konstruiranja 2009./10.

USKONI SPOJEVI LIMOVA nerastavljivi ili rastavljivi spojevi

a) Nepokretni spoj; b) Pokretni spoj (moe rotirati); c) Rastavljivi spoj;

d) Nerastavljivi spoj

Nerastavljivi i rastavljivi uskoni spojevi:

Nerastavljiv spoj s 900 Rastavljiv spoj s < 900

Spajanje

Razdvajanje

21
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Primjeri primjene uskonih spojeva:

22
 Osnove konstruiranja 2009./10.

VIJANI SPOJEVI rastavljivi spojevi

Spoj s maticom Spoj s navojem u provrtu

Oznake na navoju:

Matica

Vijak

Najei oblici navoja:

a) Metriki navoj, oznaka npr. M 12, gdje broj oznaava vanjski promjer u mm
b) Fini metriki navoj, npr. M 3 x 0,35, ima manju dubinu navoja
c) Whitworth-ov cijevni navoj, npr. R
d) Trapezni navoj, npr. Tr 36 x 6

23
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Obli elektro-navoj (Edisonov navoj):

Desnovojni navoj Lijevovojni navoj

Najee vrste privrsnih vijaka:

a) Vijak sa estostranom glavom; b) Vijak za tono nalijeganje (kalibrirani

vijak); c) Vijak s cilindrinom glavom; d) Vijak s cilindrinom glavom s
unutarnjim esterokutom (za imbus-klju); e) Vijak s uputenom glavom; f)
Vijak s uputenom leastom glavom; g) Vijak s nareckanom glavom; h) Vijak sa
samoreuim navojem; i) Vijak za lim (slinog koninog oblika su vijci za
drvo); k) Vijak s ukom; l) Vijak s prstenastom glavom; m) Utini vijak; n)
Navojni zatik; o) ep s navojem

24
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Najee vrste matica:

a) esterostrana matica; b) esterostrana zatvorena matica; c) etverostrana

matica; d) Matica s eonim urezom; e) Matica s rupama po obodu; f) Nareckana
matica; g) Krilasta matica (za pritezanje prstima); h) Krunasta matica

Razredi vrstoe elinih vijaka:

Razred vrstoe 5.6 5.8 6.6 6.8 6.9 8.8 10.9 12.9
Rm (N/mm2) 500 500 600 600 600 800 1000 1200
Re (N/mm2) 300 400 360 480 - - - -
Rp0,2 (N/mm2) - - - - 540 640 900 1080

Razredi vrstoe elinih matica:

Razred vrstoe 5 6 8 10 12
Rm (N/mm2) 500 600 800 1000 1200

Podlone ploice

25
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Osigurai

Osiguranje silom:
a) Elastina podloka
b) Lepezasta podloka
c) Zupasta podloka
d) Elastina izvijena podloka
e) Nazubljena podloka u obliku tanjuraste opruge
f) Sigurnosna matica s poliamidnim ulokom za jednokratnu upotrebu
g) Sigurnosna limena matica
h) Sigurnosna matica s jezicima
i) Vijak s oprunom nazubljenim glavom
Osiguranje oblikom:
k) Krunasta matica s rascjepkom
l) Sigurnosni limovi
m) Osiguranje icom

26
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Moment-klju:

Vijani spoj bez prednapona: navoj kuke dizalice u matici

Naponska povrina presjeka
2
d + d3
AS = 2
4 2

Vijani spoj s prednaponom i s dodatnom vlanom silom: a) Vijci poklopca

posude pod tlakom, b) Vijci viseeg leaja

27
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Omjer sile prednapona FV min i radne sile FA:

Razred vrstoe vijka 4.6 5.6 6.8 8.8 10.9 12.9

FV min /FA 1,75 2,75 3,0 3,5 3,5 4,0

Elastini vijci :
Popreno optereen dosjedni vijak:

POKRETNI VIJCI

Prea s vretenom:

28
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Jednovojno vreteno Dvovojno vreteno Trovojno vreteno

h h

P P
P

h=P h = 2P h = 3P

Lananim prijenosom se rotacija vitla prenosi na vreteno kojim se tono

pozicionira poloaj ueta kako bi se pravilno namotavalo na bubanj:

29
 Osnove konstruiranja 2009./10.

ZATICI rastavljivi spojevi

a) Cilindrini zatik za centriranje (dosjed); b) Cilindrini zatik koji spaja

dijelove; c) Elastini zatik za osiguranje od pomicanja dijelova; d) Konini zatik
koji spaja dijelove

Spajanje dijelova namjetaja drvenim zaticima:

30
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Spajanje dijelova mosta u okrugu Madison (Iowa, SAD) drvenim zaticima:

SVORNJACI rastavljivi spojevi

a) Svornjak s prstenastim ploicama i rascjepkama; b) Svornjak sa sigurnosnim

ploicama; c) Svornjak s uskonicima; d) Svornjak s elastinim prstenima od
ice; e) Svornjak s glavom, prstenom i rascjepkom; f) Svornjak s vijanim
zavretkom i maticom; g) Svornjak klipa uskonicima

31
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Primjer spoja sa svornjakom:

Sile na svornjaku:

32
 Osnove konstruiranja 2009./10.

SPOJEVI OSOVINA I VRATILA S GLAVINAMA

rastavljivi spojevi

Spojevi ostvareni trenjem

Konini stezni spojevi: Cilindrini stezni spoj:

Spoj sa steznim elementima:

Spojevi sa steznom glavom:

33
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Spojevi ostvareni oblikom

Spoj s perom:

a) Pero sa zaobljenim krajevima (krajevi mogu biti i ravni); b) Segmentno pero;

c) Pero po kome se glavina moe aksijalno pomicati.

Optereenje pera: Spoj s dva pera:

Spoj pomou olijebljenog vratila:

34
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Spojevi ostvareni i oblikom i trenjem

a) Udubljeni klin, b) Uloni klin; c) Klin s nosom (za lake vaenje)

CILINDRINI STEZNI SPOJ

Aktivne pogonske sile i sile trenja:

Oznake pri proraunu:

35
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Faktori trenja za proraun cilindrinih steznih spojeva:

Stezni spoj Uzduni Popreni
Podmazivanje suho podmazano suho podmazano
elik/elik 0,11 0,07 0,140,2 0,12
elik/sivi lijev 0,12 0,06 0,16 0,1
elik/Al-legura 0,07 0,05 0,10,15 -
elik/Cu-legura 0,07 - 0,170,25 -

OPRUGE rastavljivi spojevi

Opruge su konstrukcijski elementi koji mogu mehaniki rad elastinom

deformacijom pretvoriti u potencijalnu energiju i obratno, potencijalnu energiju
vraanjem u prvobitni oblik pretvoriti u mehaniki rad.
Podjela prema upotrebi:
Za ublaavanje udaraca i vibracija: opruge na vozilima, u namjetaju,
elastine spojke.
Za ograniavanje sile: sigurnosne spojke, sigurnosni ventili.
Za mjerenje sile: dinamometri, vage.
Za regulaciju: regulacijski ventili.
Za akumuliranje energije: satovi, igrake.

36
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Podjela prema vrsti naprezanja (najei tipovi):

1. Torzijske opruge
a) Zavojne torzijske opruge: strelice prikazuju smjer djelovanja sile
-Tlano optereene
(npr. kod ventila motora)

- Vlano optereene
(npr. kod rasklopivih kaua i vaga)

Zavojna konina torzijska opruga na stanici uspinjae u Pragu izraena od

trake, a ne okrugle ice:

b) Torzijski tapovi: na krajevima tapa djeluje moment torzije T

Oblici zavretaka:

Koriste se npr. kao priguivai vibracija na vozilima (osobno vozilo Renault 4) i

malim prikolicama:

37
 Osnove konstruiranja 2009./10.

2. Fleksijske opruge
a) Zavojne fleksijske opruge (npr. kod tipaljki)

b) Spiralne fleksijske opruge (npr. kod satova, igraki, prozorskih roleta)

c) Tanjuraste fleksijske opruge (npr. kod ovjesa cjevovoda i kuka dizalica,

postolja); raznim kombinacijama se dobivaju paketi opruga raznih podatljivosti

38
 Osnove konstruiranja 2009./10.

d) Lisnate fleksijske opruge

- Jednostavne (jednoslojne) (npr. kao kontaktne opruge u sklopkama)

- Vieslojne (npr. kod vozila)

Primjeri:

39
 Osnove konstruiranja 2009./10.

3. Vlano/tlane opruge
- Metalne prstenaste opruge (npr. u vagonskim odbojnicima)

- Gumene opruge (npr. kao oslonci strojeva, brtvljenje vakuumskih

komora itsl.):

40
 Osnove konstruiranja 2009./10.

- Zrane opruge (npr. kod vozila, elastinih spojki)

4. Posmine gumene opruge

41
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Karakteristika opruge

Koeficijent krutosti opruge je omjer promjene sile i pripadajue promjene

progiba:
R = F/s
Ako se koeficijent krutosti c s poveanjem progiba s ne mijenja, tj. konstantan
je, opruga ima linearnu karakteristiku.
Ako se s poveanjem sile opruga sve tee deformira, karakteristika je
progresivna (krutost opruge raste).
Ako se s poveanjem sile opruga sve lake deformira, karakteristika je
degresivna (krutost opruge pada).

Progresivna karakteristika Linearna karakteristika Degresivna karakteristika

(gumene opruge) (zavojne torzijske opruge) (tanjuraste fleksijske opruge)

Ako je nagib linije u dijagramu strm, potrebna je velika sila za mali progib, tj.
opruga je kruta (tvrda). Ako je nagib linije poloen, opruga je podatljiva (meka).

42
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Spajanje opruga

Opruge se mogu koristiti i u slogu (paketu)

Paralelni spoj Serijski spoj Kombinirani spoj

Paralelni spoj:
Sila F se dijeli na sile F1 i F2 :
F = F1 + F2 = R1 s1 + R2 s2
Kako su progibi obje opruge jednaki, tj. s1 = s2 = s, bit e
F = (R1 + R2) s
Koeficijent krutosti paralelnog spoja je R = F/s = R1 +R2
Openito za vei broj paralelno spojenih opruga ukupni koeficijent krutosti je
R = R1 + R2 + R3 + ......
Dobiva se kruti (tvrdi) paket opruga.

Serijski spoj
Ista sila djeluje na obje opruge, ali e opruge imati razliite progibe.
s1 = F/R1 s2 = F/R2

1 1
s = s1 + s 2 = F +
R
1 R 2

s 1 1 1
= = +
F R R1 R2

43
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Openito, za vei broj serijski spojenih opruga se ukupni koeficijent krutosti

rauna po izrazu
1 1 1 1
= + + + .....
R R1 R2 R3

Dobiva se podatljiv (meki) paket opruga.

Kombinirani spoj (primjer prema slici)

Koeficijent krutosti paketa donjih opruga (paralelni spoj)
Rdole = R1 + R2
Koeficijent krutosti gornje opruge
Rgore = R3
Donji i gornji dio su u serijskom spoju pa se ukupni koeficijent krutosti rauna
po izrazu:
1 1 1 1 1
= + = +
R Rdole Rgore R1 + R2 R3

44
 Osnove konstruiranja 2009./10.

OSOVINE I VRATILA elementi za prijenos gibanja i snage

a) Mirujua osovina

b) Osovina koja se
okree zajedno s
kotaima

Ulazno vratilo lananog prijenosa

45
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Vratila mlinskih kola mlina u Martinovom selu na Rjeini:

46
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Oblikovanje prijelaza s veeg na manji promjer:

Prijelaz s veeg na manji promjer s lijebom za izlaz alata:

Skica uz primjer prorauna reakcija u leajevima vratila:

47
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Faktor uleitenja za proraun kritine brzine vrtnje:

Osovina ili vratilo se okreu u

leajevima: k = 1

Osovina je nepokretna:
k = 1,3

Element na osovini ili vratilu je

konzolno uleiten:
k = 0,9

Rezonantno podruje brzine vrtnje:

48
 Osnove konstruiranja 2009./10.

TRENJE
Stanja trenja:

PODMAZIVANJE
Hidrostatiko podmazivanje:

Uljna tlana komora

Ulje pod visokim tlakom

Kamena kugla s hidrostatikim podmazivanjem u Badenu kraj Bea:

49
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Hidrodinamiko podmazivanje:
F
v

hmin hmax

LEAJEVI elementi za uleitenje okretnih dijelova

Valjni leaj Klizni leaj

Prema smjeru djelovanja sile:

50
 Osnove konstruiranja 2009./10.

VALJNI LEAJEVI

Valjni element: a) Kuglica; b) Valji; c) Krnji konus (stoac); d) Bavica; e) Iglica

Uleitenje vratila elektromotora kuanskog aparata:

51
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Uleitenje pogonskog vratila zupastog reduktora:

52
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Najei standardni oblici valjnih leajeva

Radijalni leajevi: prenose preteno ili iskljuivo radijalno optereenje (sila

djeluje okomito na osovinu/vratilo).

Kuglini leaj
Najee je u upotrebi i treba ga preferirati. Podnosi i
manju aksijalnu silu u oba smjera.

Kuglini leaj s kosim dodirom

Podnosi i vee aksijalne sile, ali samo u jednom smjeru.

Dvoredni samopodesivi kuglini leaj

Prilagoava se pogrenom poloaju osovine/vratila do 4.
Podnosi i aksijalne sile u oba smjera.

53
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Cilindrini (valjkasti) leaj

Preuzima iskljuivo radijalnu silu. Omoguava aksijalno
pomicanje unutarnjeg u odnosu na vanjski prsten - npr. zbog
toplinskih dilatacija.

Konini (stoasti) leaj

Podnosi i znatne aksijalne sile, ali samo
u jednom smjeru. Leajevima se lako
podeava zranost.
Montiraju se u paru u "O-poretku" ili
"X-poretku". Zbog nagiba povrine po
kojoj se kotrljaju valjni elementi, u paru
koninih leajeva se javljaju dodatne
aksijalne sile. Proraunom treba
obuhvatiti vanjske aksijalne sile i
spomenute dodatne aksijalne sile.
"O-" i "X-poredak" se primjenjuje i kod
O para kuglinih leajeva s kosim dodirom

O-poredak X-poredak

54
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Bavasti leaj
Podnosi i znatne aksijalne sile u oba smjera.

Igliasti leaj
Preuzima iskljuivo radijalnu silu. Moe biti bez vanjskog,
bez unutarnjeg ili bez oba prstena. U tom sluaju se stavlja
direktno u provrt ili na osovinu, ije povrine na mjestu
nalijeganja moraju imati visoku tvrdou i malu hrapavaost.

Aksijalni leajevi: prenose iskljuivo aksijalno optereenje (sila djeluje u osi

osovine/vratila). Kao valjna tijela se koriste kuglice, valjii, krnji konusi i
iglice.

Kuglini aksijalni leaj

Preuzima iskljuivo aksijalnu silu.

Aksijalno-radijalni leajevi: osim aksijalne, mogu preuzeti i znatnu radijalnu

silu.

Samopodesivi aksijalno-radijalni kuglini leaj

Prilagoava se pogrenom poloaju osovine ili
vratila do 2.

55
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Faktor fs za proraun statike nosivosti valjnog leaja

Uvjeti rada Faktor fs
Ravnomjera pogon; mali zahtjevi na
0,7...1
mirnou hoda; sporedne namjene
Normalni uvjeti 1...1,5
Udarci; neravnomjeran pogon; visoki
1,5...2,5
zahtjevi na mirnou hoda

KLIZNI LEAJEVI

Klizni leaj kotaa ija je blazinica izraena iz dva tuljka:

Stojei dvodijelni hidrodinamiki radijalni leaj s kuitem i blazinicom iz dva

dijela: a) Donji dio kuita; b) Gornji dio (poklopac) kuita; c) Dvodijelna
blazinica

56
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Kuite od polimera koje slui kao blazinica:

Shema kliznog leaja:

Poloaj osovine u blazinici

57
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Stribeckova krivulja

PODMAZIVANJE LEAJEVA

Podmazivanje leajeva mau

a) Staufferova mazalica
b) Glava za podmazivanje

Podmazivanje kliznih leajeva prstenom

58
 Osnove konstruiranja 2009./10.

BRTVLJENJE LEAJEVA, OSOVINA I VRATILA

Brtvljenje masti prstenom od pusta (filca):

Radijalni brtveni prsten (Simmering) za ulje:

Bezdodirno brtvljenje masti:

a) Brtvljenje procijepom; b) Brtvljenje ljebovima; c) Brtvljenje labirintom

Bezdodirno brtvljenje ulja prstenima i ljebovima:

59
 Osnove konstruiranja 2009./10.

PRIJENOSNICI SNAGE I GIBANJA

Podjela mehanikih prijenosnika:

MEHANIKI PRIJENOSNICI

Prijenos trenjem* Prijenos oblikom

(ozubljenjem)

Remenski plosnati i Remenski

Tarni Lanani Zupani
klinasti zupasti

Posredni prijenos pomou gibljive veze

(remen ili lanac); za vee osne razmake

Neposredni prijenosnici; za male osne razmake

* Dolazi do neizbjenog klizanja ~ 1 ... 3% pa se ne odrava toan i nepromjenjiv prijenosni odnos

Snage, momenti i brzine vrtnje u prijenosniku:

P
P1 P2
T1 T2
Pogonski 1 , n1 2 , n2
Prijenosnik Radni stroj
stroj

60
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Primjer: dvostupanjski prijenosnik s cilindrinim zupanicima

ZUPANI PRIJENOSNICI elementi za prijenos gibanja i snage

Antikythera: grko analogno raunalo za proraun astronomskih poloaja iz

150-100 BC; 33 x 17 x 9 mm, 33 zupanika:

Leonardo Da Vinci (1452. 1519.):

61
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Srednjevjekovni satni mehanizam iz Dubrovnika:

Drveni zupanici iz jednog ekog dvorca:

5-brzinski automatski automobilski planetarni mjenja brzina:

62
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Cilindrini zupanici - za paralelna vratila:

Vanjski zahvat Zahvat s Unutarnji zahvat

ozubljenom letvom

Ravno ozubljenje Koso ozubljenje Strelasto ozubljenje

Ozubljena letva za podizanje male brane kod Preddvora u Sloveniji:

63
 Osnove konstruiranja 2009./10.

eljeznica sa zupanicima koja se uspinje na planinu Zugspitze u Njemakoj:

Zupanici za okretanje mosta u New Yorku, East River:

64
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Konini (stoasti) zupanici - za vratila koja se sijeku:

Ravni zubi Kosi zubi Luni zubi

Konini zupanici na spravi za pravljenje maslaca (muzej u Rapid City, SAD):

65
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Zupani prijenosi za mimosmjerna vratila:

Puni prijenos Hipoidni zupcanici Vijanici

Puni prijenos za napinjanje ica gitara:

Vijanici za pogon ranja

66
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Geometrijske veliine cilindrinih zupanika s vanjskim ozubljenjem i ravnim

zubima:

Evolventna krivulja:

Komponente sila u zahvatu zupanika:

67
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Oteenja zuba zupanika:

Rupiavost (pitting) uslijed kontaktnih naprezanja na boku zuba:

Lom zuba u korijenu:

68
 Osnove konstruiranja 2009./10.

OSNOVE REMENSKOG PRIJENOSA

elementi za prijenos gibanja i snage

Sila na vratilo FA

Prijenos s plosnatim remenom

L = tarni koni sloj; Z = niti od PE ili trake od PA; D= pokrivni sloj od koe ili tekstila

69
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Vrste prijenosa za paralelne osi:

Otvoreni prijenos

Krini prijenos

Prijenos preko vie remenica. Za prikazani sluaj tarni

sloj mora biti s obje strane remena.

Vrste prijenosa za neparalelne osi:

Polukrini prijenos

Zakrenuti prijenos

Vrste remenica:

Cilindrine remenice Zaobljena remenica

70
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Prijenos s klinastim remenom

Sile na remenici:

Vrste remena:

Normalni Uski

iroki

Prijenos veeg momenta pomou vie klinastih remena na jednoj remenici i

pomou rebrastog remena:

71
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Prijenos sa zupastim remenom

a) Jednostrano ozubljeni remen; b) Dvostrano ozubljeni remen; c) Prijenos sa

zupastim remenom.
Pogon vie remenica s dvostrano ozubljenim remenom:

Pogon motora zupastim remenom:

72
 Osnove konstruiranja 2009./10.

OSNOVE LANANOG PRIJENOSA

elementi za prijenos gibanja i snage

Priguenje vibracija lanca

73
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Pogon motora lancem:

Lananim prijenosom se rotacija vitla prenosi na vreteno kojim se tono

pozicionira poloaj ueta kako bi se pravilno namotavalo na bubanj:

74
 Osnove konstruiranja 2009./10.

SPOJKE elementi za prijenos gibanja i snage

SPOJKE

NEISKLJUCNE ISKLJUCNE

O, T
S kontroliranim O, T

Krute Kompenzacijske ukljucivanjem i Jednosmjerne

O, T, O+T O iskljucivanjem
Centrifugalne Sigurnosne
T O, T
Pokretljive
Elasticne
neelasticne

O veza se ostvaruje oblikom

T veza se ostvaruje trenjem, tj. silom

NEISKLJUNE SPOJKE

Krute spojke

koljkasta spojka

Kolutne spojke

75
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Kompenzacijske spojke
Pomaci koje treba kompenzirati: a) Uzduni (aksijalni); b) Popreni (radijalni);
c) Kutni meu osima; d) Kutni po obodu kod elastinih spojki

Pokretljive neelastine spojke

Kandasta spojka

Oldham-spojka

76
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Spojka s lunim zubima:

a) Jednostruka spojka s lunim zubima; b) Dvostruka spojka s lunim
zubima; c) Nain funkcioniranja

Prikaz moguih poloaja dvostruke spojke:

1 kutni pomak: 2 popreni pomak; 3 kutni i popreni pomak

77
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Kardanska spojka (spojka s krinim zglobom)

1 pogonsko vratilo (viljuka)

2 kri
3 gonjeno vratilo (viljuka)

Izjednaavanje ulazne i izlazne kutne brzine:

Elastine spojke

78
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Neki tipovi elastinih spojki: a) i b) Spojke s gumenim elastinim elementima; c) Spojka s

elinim oprunim trakama; d) Spojka s metalnim tapovima

ISKLJUNE SPOJKE
Spojke s kontroliranim ukljuivanjem i iskljuivanjem

79
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Tarna spojka u automobilskom kvailu

80
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Vielamelna tarna spojka:

Oblici lamela:

Spojke za putanje u rad (centrifugalne spojke)

I = jakost struje, nA = brzina vrtnje elektromotora, nL = brzina vrtnje gonjenog

stroja, t = vrijeme

81
 Osnove konstruiranja 2009./10.

Centrifugalna spojka s papuama:

Sigurnosne spojke

Jednosmjerne spojke
a) Veza ostvarena oblikom, tj. zupcima; b) Veza ostvarena trenjem

82