Zdravstvena njega

(Temperatura, tlak, puls, disanje)

Temperatura tijela
Temperatura je stupanj zagrijanosti nekog tijela.
Normalna temperatura u zdravog ovjeka kree se od 36 - 37C.
Ovisi o dobu dana, ivotnoj dobi, fizikom naporu, emocijama,
menstrualnom ciklusu...

Vruica je porast tjelesne temperature iznad gornje granice normale,

nespecifina je reakcija organizma na tetne fizikalne te kemijske
agense te je najee jedan od prvih znakova upale.
Vruica je prouzroena kemijskim i fizikalnim imbenicima.
FIZIKALNI (vanjski) imbenici uzrokuju vruicu zbog nemogunosti
odavanja topline (toplinski udar)
KEMIJSKI oteuju centar za termoregulaciju pa uzrokuju porast tjelesne
temperature (bakterije toksini, nekrotino tkivo)

Toplinu tijela mjerimo toplomjerom sa ivom, obojenim alkoholom ili

elektronskim.

Toplina tijela mjeri se:

Aksilarno pazuh (36-37C)
Oralno usta, ispod jezika (36,5-37,4C)
Rektalno debelo crijevo (37,5C)

Postupak s toplomjerom nakon mjerenja:

Oprati sapunom ili deterdentom
Isprati pod tekuom vodom
Osuiti
Dezinficirati
Osuiti, spremiti u kutiju
Ne mijeati oralne i aksilarne

Nazivi za temperature ljudskog tijela:

Subfebrilnost 37,1 do 37,7C
Febrilnost 37,8 do 39C
Visoka febrilnost iznad 39C

Vrste temperaturnih krivulja:

Febris continua: stalno visoka s dnevnim razlikama manjim od jednog
stupnja. Odrava se vie dana zatim naglo (kritiki) ili postupno (litiki) se
vraa na normalu. Karakteristina za trbuni tifus i lobarnu pneumoniu.
Febris remittens: tijekom dana oscilira iznad jednog stupnja unutar
povienih vrijednosti. esto u akutnim upalama.
Febris intermittens: temperatura s dnevnim razlikama veim od jednog
stupnja, ali je najnia vrijednost ispod 37C. Sepsa i TBC.
 Febris recurrens: povratna temperatura je naizmjence poviena i
normalna u trajanju jedan ili vie dan. Paratufus i povratna groznica.

Temperatura se sputa na dva naina: postupno(litiki) i naglo(kritiki).

Postupan pad temperature (litiki) traje i do nekoliko dana.
Nagli pad temperature (kritiki) javlja se tijekom jednog dana.

Njega bolesnika s visokom temperaturom (vie od 37,7C):

Osigurati mirovanje u krevetu
Smjestiti u povieni poloaj zbog lakeg disanja
Smiriti ako je potrebno
Osigurati optimalne mikroklimatske uvjete
Sniziti okolnu temperaturu
Promatrati
Provoditi jutarnju i veernju osobnu higijenu
Redovito nadoknaivati izgubljenu tekuinu
Osigurati hranu i hraniti svaka 2 3 sata
Antipireticima sniavati temperaturu, ako fizikalne metode nisu uspjene
Redovito premazivati usnice i usnu upljinu svakih pola sata sa glicerinom
ili parafinskim uljem

PULS
Puls ili bilo je niz tlanih valova u arterijama sustavnog krvotoka,
nastalih potiskivanjem krvi kontrakcijama lijeve klijetke.

Utvruje se palpacijom povrinskih arterija: a. temporalis, a. carotis, a.

brahialis, a.radialis, a. femoralis, a.poplitea, a. dorsalis pedis, a.
tibialis posterior.

Pri palpaciji potrebno je obratiti pozornost na uestalost (frekvenciju),

pravilnost (ritam), punou, brzinu uspona i irenja pulsnog vala
(amplitudu).

Frekvencija pulsa je broj otkucaja u minuti. Normalan broj otkucaja je 60

80 o/m, a u novoroenadi i male djece je bri 100 150 o/m.

Bradikardija je usporen puls (manje od 60 o/m), moe biti fizioloka u sportaa

i u tekih fizikih radnika. Patoloki se javlja kao znak poremeaja u autonomnom
i provodnom radu srca, hipertireoze, povienog intrakranijskog tlaka, podraaja n.
vagusa te primjene nekih ljekova.

Tahikardija je ubrzan puls (vie od 80 o/m), moe biti fizioloka i prolazna

pojava pri naporu i uzbuenju. Svaki Celzijev stupanj je 10 otkucaja vie. U
patolokim sluajevima je znak dekompenzacije srca, amenije i hipertireoze ili
posljedica uzimanja simpatikomimetika. Iznenadan napad 130 250 o/m
(paroksizmalna tahikardija) javlja se nenadano i u intervalima.

Otkucaji pulsa fizioloki se javljaju u pravilnim razmacima, ritmian puls.

 Ako su razmaci nepravilni, puls je aritmian.
Respiratorna aritmija: za vrijeme udisaja, puls je ubrzan; za vrijeme izdisaja
usporen. Javlja se u djece, mladih i vegetativno labilnih osoba. Nije znak bolesti.

Ekstrasistolija: pravilan ritam pulsa povremeno se prekida u prijevremenim

pulsnim otkucajima koji se mogu javljati pojedinano, ali u pravilnom slijedu kao
svaka druga, trea, etvrta kontrakcija srca. esto znak trovanja digitalisom.

Apsolutna aritmija: potpuno nepravilni i nejednako punjeni otkucaji srca, znak

oteenja sranog miia.

Poremeaji u punjenosti pulsa su:

Nema pulsa ne osjea se puls
Filiforman (nitast) slabo punjen i razvuen, teko se palpira
Jako punjen ne moe se potisnuti ni jakim pritiskom na arteriju

Disanje
Respiracija je izmjena kisika i CO2 izmeu stanica organizma i okoline
u kojoj organizam ivi.

Zdrav i odrastao ovjek die kroz nos, bez napora i jedva ujno 16 18 puta u
minuti.

Pri procjeni naina disanja treba paziti na frekvenciju, dubinu, ritam i

trajanje pojedinih faza disanja, nain na koji bolesnik die, te na
dispnoju.

Frekvencija disanja
Eupnea - normalna brzina
Tahipnea - ubrzano disanje
Bradipnea - usporeno disanje
Apnea - prestanak disanja

Dubina disanja
Normalno - ujednaeno, bez napora
Produbljeno - s naporom, udie i izdie veu koliinu zraka
Povrno - jedva primjetno udisanje i izdisanje male koliine

Ritam disanja je relativno pravilna smjena udaha i izdaha sa stankama. Udah je

krai od izdaha.

Dispnoja ili zaduha je subjektivan osjeaj nestaice zraka. Najee je simptom

organskih bolesti i funkcionalnih poremeaja respiracijskog, cirkulatornog,
krvnog, endokrinog, ivanog sustava, metabolizma i psihe.
 Patoloki oblici disanja
Hiperpnea duboko i uestalo disanje
Ortopnea duboko i uestalo disanje koji prisiljava bolesnika da zauzme
uspravan poloaj gornjeg dijela tijela
Asmatsko disanje ekspirij otean i produen
Kussmaulovo disanje duboko i umno
Cheyne-Stokesovo disanje smjene relativno dugotrajnog prestanka
disanja s postupno sve dubljim, a zatim sve pliim disanjem
Biotovo disanje apnea koja se smjenjuje s nekoliko plitkih i nepravilnih
udisaja

Zadae sestre u bolesnika s oteanim disanjem

Obavijestiti lijenika
Osigurati poloaj u kojem su smetnje disanja najmanje izraene
Pripremiti pribor za primjenu kisika
Primijeniti adekvatnu terapiju prema uputi lijenika

KRVNI TLAK
Krvni tlak je sila kojom krv tlai stjenku krvne ile.

Veliina arterijskog tlaka ovisi o:

Koliini krvi koja se nalazi u cirkulaciji
Radu srca
Elastinosti krvnih ila

Osim toga na veliinu tlaka mogu utjecati: dob ispitanika, spol, aktivnost,
doba dana.

Normalan tlak ovisi o ivotnoj dobi. Osobe starije od 18 god 120/80 do 150/95
mmHg.

Kongruentan tlak je ako su odnosi vrijednosti sistolikog i dijastolikog

normalni i primjereni dobi.

Konvergentan tlak je ako se razlika izmeu tlakova smanjuje zbog znatnijeg

povienja dijastolikog tlaka (kronine bolesti bubrega).

Divergentan tlak je ako se razlika izmeu tlakova poveava (hipertireoza)

Hipertenzija je stanje trajno povienog tlaka, u odraslih > 160/95 mmHg.

Kritine vrijednosti su porast sistolikog > 200 mmHg, dijastoliki > 130 mmHg,
pad sistolikog < 80 mmHg.
 Paziti prije mjerenja tlaka:
Bolesnik prije mjerenja pola sata ne jede i ne pui
Miruje najmanje 5 minuta
Tlak na desnoj ruci je vei 1,5 kP (10 mmHg) nego na lijevoj

Mokraa urin
Mokraom se iz organizma odstranjuju nepotrebne i tetne tvari
topljive u vodi.

Pregledom mokrae procjenjuje se stanje bubrega, ali i drugih organa koji

sudjeluju u njezinu stvaranju, te metabolike funkcije organizma.

Osobine mokrae u zdrave osobe:

Glukoza negativna
Sediment 0-2 eritrocita; 0-5 leukocita
Bilirubin negativan

Mokraa se moe pregledati: fizikalno, kemijski, bakterioloki.

DIUREZA koliina mokrae u 24 sata, prvo mokrenje se ne sprema.

Patoloki nalazi u mokrai:

Disurija poremeaji u stvaranju i izluivanju mokrae
Anurija potpun prestanak stvaranja mokrae
Retencija zastoj mokrae u mjehuru
Oligurija smanjeno stvaranje mokrae
Poliurija poveano stvaranje mokrae
Polakisurija uestalo mokrenje malih koliina urina
Nikturija nono mokrenje
Inkontinencija nemogunost zadravanja mokrae
Proteinurija povean nalaz proteina u mokrai
Glikozurija nalaz glukoze u mokrai
Hematurija nalaz krvi u mokrai
Mikrohematurija mikroskopski nalaz krvi u sedimentu
Makrohematurija krv u mokrai vidljiva okom
Piurija gnoj u mokrai
Cilindriurija nalaz patolokih cilindara u mokrai
Bakteriurija nalaz bakterija u mokrai

Boja mokrae:
Svijetla izluena velika koliina mokrae
Tamnouta mala koliina mokrae
Tamno smea poveana koliina unih boja
Svjetlo crvena povean broj eritrocita
Tamno crvena vea koliina krvi
 Specifina gustoa mokrae (1015 1025 g/cm) je pokazatelj koncentracijske
funkcije bubrega. Pri velikom unosu tekuine zdravi bubrezi izluuju mokrau
niske specifine gustoe.

Urometar je staklena cilindrina sprava u ijem su donjem proirenu dijelu

smjetene olovne kuglice, a u gornjem djelu ima brojeve.

Za pregled mokrae uzima se srednji mlaz u kemijski istu posudu za fizikalne

i kemijske, a u sterilnu za mikrobioloke pretrage. Prije uzimanja bolesnik opere
spolovilo tekuom vodom i sapunom, zatim mokri bez prekida.

Kateterizacija mokranog mjehura

Postupak pri kojem se kateter kroz uretru uvodi u mokrani mjehur
radi ispranjavanja urina.

Kateter je uplja cijev za ulijevanje i istjecanje tekuine.

Kateteri imaju nazive prema autorima (Nelatonov, Tiemanov, Folijev...)

Kateter za trajno pranjenje mokranog mjehura (Folijev) moe biti dvocjevan i

trocjevan.

Indikacije za kateterizaciju sva stanja kada bolesnik ne moe spontano

mokriti, a mokrani mjehur treba isprazniti (retencija urina, prije opreacije,
poroda, u dijagnostike i terapijske svrhe...)

Kateterizacija se izvodi po svim pravilima asepse.

Izvoenje zahvata:
Zatititi krevet paravanom
Staviti samo jedan jastuk pod glavu
Bolesnik lei na leima bez odjee na donjem djelu tijela, ena s rairenim
nogama savijenim u koljenima, a mukarac s ispruenim
Otvoriti set za kateterizaciju, obui rukavice
Dezinficirati vanjsko ue mokrane cijevi sterilnim tupferom namoenim
u dezinfekcijsko sredstvo u smjeru od sinfize prema anusu
Kod ena koristiti 7 tupfera
Uvesti kateter (u mukarca se stavi kap anestezijskog gela i prieka 1 2
minute) pomou sterilne hvataljke njenim pokretima u mokrani mjehur
(4-5 cm ene, 10 12 cm mukarci), dok se ne pojavi urin.
Kada se pojavi urin jo 2 3 cm.

Stolica
Uobiajen naziv za otpadne proizvode probave (feces) i sam in
eliminacije sadraja crijeva (defekacija).

Defekacija je pranjenje izmetina iz zadnjeg crijeva, upravljano centrom u

kraljeninoj modini.
 Stolica se moe pregledati fizikalno, kemijski, mikrobioloki.

Koliina stolice 100 do 300 grama. Potpun izostanak stolice

karakteristian je za ileus (opstrukciju crijeva).

Dijareja je esto ispranjavanje polutekue ili tekue stolice. Zbog jake i uestale
peristaltike hrana ubrzano prolazi kroz crijeva pa se voda u debelom crijevu
nedovoljno resorbira.

Opstipacija (zatvor, zastoj stolice) je rijetko i neredovito ispranjavanje stolice.

Stolica je tvrda. Suha i koliinski mala.

Inkontinencija je nemogunost zadravanja stolice u crijevima.

Boja stolice:
Bijela zbog manjka unih boja, zbog opstrukcije glavnog uovoda
Crna zbog krvarenja u gornjem dijelu probavnog sustava, naziva se i
MELENA, obilna je, tjestenasta i jako zaudara
Crvena zbog krvarenja iz donjeg dijela probavnog sustava, obilno je
pomjeana krvlju

Primjese u stolici crijevni paraziti, krv, gnoj, sluz.

Uzimanje stolice za pretrage:

Fizikalno sauvati u posudi za nudu s poklopcem i natpisom NE
BACAJ!
Kemijski uzima se dio koji nije pomijean s urinom i koji nije dotaknuo
stjenku posude s mjesta koje izgleda patoloki promjenjeno
Mikrobioloki postupak je isti kao i kemijski samo se uzima sterilnom
liicom u sterilnu epruvetu
Parazitoloki stolica se alje tri puta tijekom dana u kemijski istoj
posudi s poklopcem

Klizma
Klizma je ulijevanje tekuine analnim putem u debelo crijevo radi
ienja i pranjenja, postavljanja dijagnoze, davanja lijekova, davanja
hrane.

Klizma za pranjenje:
Primjenjuje se radi odstranjivanja fekalija iz debelog crijeva, pri opstipaciji,
prije i poslije kir. zahvata i prije dijagnostikih postupaka (rektoskopija,
kolonoskopija)
U tu svrhu se ulijeva pomou katetera analno 500 1000 ml tekuine
zagrijane na temperaturu tijela kooja moe osim vode sadravati:
o 3 4 lice parafinskog ulja
o 3 4 lice glicerola
o 2 dag sapokalinusa
o aj od kamilice
o NaCl, fizioloka otopina
 Dijagnostika klizma:
Postupak u radiologiji pomou kojeg se nakon ienja u debelo crijevo
ulijeva kontrastno sredstvo u dijagnostike svrhe
Sredstvo je pripremljeno tvorniki ili se pomijea 1 l vode sa 5 lica barijeva
sulfata
1 1,5 l tekuine zagrijane na temperaturi ljudskog tijela

Ljekovita klizma:
U debelo crijevo se unosi otopina lijeka
Prije ljekovite klizme primjeni se klizma za ienje
Sadraj se ubrizgava polako (najmanje 10 min.) ili sustavom za infuziju

Hranjiva klizma:
Primjenjuje se kada bolesnik ne moe uzimati hranu oralno
Sastoji se od 5% otopine glukoze, daje se sustavom za infuziju
o Visoka klizma 500 1000 ml, kateter uveden 10 cm, koristi se
kada elimo da tekuina dopre do viih dijelova crijeva
o Obina klizma 500 2000 ml, kateter uveden 20 cm, kada
elimo da tekuina dopre u silazni dio debelog crijeva
o Mala klizma 100 200 ml, kateter uveden 10 cm, ako bolesnik
ne podnosi veu koliinu tekuine, ili ako je ne moe zadrati

IZVOENJE KLIZME:
o Skinuti pokriva i suvine jastuke, jedan ostane
o Staviti u lijevi boni poloaj s skvrenim nogama i privuenim
trbuhu ili genokubitalni s odignutom i isturenom stranjicom ili na
leima s rairenim i skvrenim nogama (ovisno o vrsti klizme)
o Ispod stranjice staviti kompresu i nepropusno platno
o Uvrstiti irigator 50 cm iznad anusa i ispustiti zrak iz dovodne cijevi
o Namazati kateter, provlaenjem kroz smotuljak gaze na koji smo
stavili vazelin
o Obui rukavice
o Rairiti gluteuse i polagano uvesti kateter u rektum 7 10 cm
o Otvoriti slavinu irigatora te isputati tekuinu odgovarajuom
brzinom
o Po zavretku istjecanja tekuine zatvoriti slavinu irigatora, izvui
kateter provlaenjem kroz stanievinu, odloiti u bubreastu zdj.
o Upozoriti da stiui analni sfinkter zadrava tekuinu
o Staviti bolesnika na posudu za nudu
o Nakon defekacije obrisati i/ili oprati analnu regiju

Kaalj i iskaljaj
Voljna ili refleksna pojava, nagla i buna ekspiracija nakon zatvaranja
glotisa, kojom se organizam titi od inhalacije iritansa, eliminira
sekret iz donjih dinih putova i spreava bronhoaspiracija.
Podraaji su upalni, mehaniki, kemijski i toplinski.

Centar za refleks se nalazi u produenoj modini.

Sestra evidentira pojavu kalja, jainu i trajanje, produktivnost, izgled i koliinu

iskaljaja i ovisnost kalja o vanjskim initeljima, stanju i poloaju bolesnikova
tijela.

Iskaljaj je sadraj donjih dinih putova izbaen kaljem.

Izgled iskaljaja:
Pjenuav u kardiogenom edemu plua
Sluzav virusne upale, alergije, podraaji
Sluzavognojan bakterijske upale
Gnojan destruktivne bakterijske upale i bronhiektazije
Sukrvav destruktivne bakterijske upale, virusne upale, edem plua,
embolija, tumori
Krvav destruktivne bakt. upale, TBC plua, tumori bronha

Pregledi iskaljaja su mikrobioloki (obojeni razmaz na stakalcu, kultivacija),

citoloki (trae stanice malignih tumora i upala), kemijski (sastav), fizikalni
(viskoznost).

Uzimanje, pohrana, transport iskaljaja:

Upozoriti da iskaljaj mora biti iz dinih puteva, a ne slina
Isprati usta i drijelo vodom
Narediti da kaljuca nekoliko minuta sve dok ne osjeti nailazak iskaljaja,
pruamo mu posudu (ovisno o vrsti pretrage)
Pri iskaljavanju sestra stoji iza bolesnika i pritie prsni ko
Pri izbacivanju sestra zatvara posudu, daje stanievinu
Za fizikalnu i nespecifinu pretragu utorak ne smije biti stariji od 2 sata, za
gljivine pretrage do 24 sata, a za mikobakterije tbc-a i do 3 dana

Zadae kod bolesnika sa suhim i nereproduktivnim kaljem:

Uputiti bolesnika da suzdrava kaalj
Staviti u povieni poloaj
Ukloniti vanjske imbenike
Osigurati optimalne mikroklimatske uvjete
Primijeniti ordiniranu terapiju

Zadae kod bolesnika sa vlanim produktivnim kaljem:

Pomoi ekspektoraciju stavljanjem naizmjence u drenani i odmorni
poloaj. U Quinckeov, ako nije drukije odreeno s postupnim podizanjem
kreveta 30 -40 cm vie puta u danu prije uzimanja hrane, a u odmorni po
elji bolesnika
U nemonih bolesnika iskaljavanje pomaemo ovijanjem i zatezanjem
platnene trake iroke 50 cm oko prsnog koa
Osigurati pribor za iskaljaj
Osigurati mikroklimatske uvjete
 Primijeniti terapiju

Hemoptiza je primjesa krvi u iskaljaju, a hemoptoa je iskaljavanje veih

koliina krvi. Posljedica je oteenja krvne ile bronha ili plua.

Postupak:
Hitno obavijestiti lijenika
Smjestiti u polusjedei ili sjedei poloaj, a u antidrenani ako je poznat
izvor krvarenja
Upozoriti bolesnika da strogo miruje, ne govori, povrno die i suzdrava
kaalj
Zatititi bolesnika i krevet plastinom pregaom
Staviti ispred njega lavor s malo dezinfekcijskog sredstva na dnu
Dati stanievinu
Izmjeriti puls i tlak
Pripremiti pribor za primjenu kisika, iv terapiju
Promatrati
o Kada krvarenje prestane bolesnik mora mirovati u krevetu 48 sati i
izbjegavati sve to bi moglo izazvati kaalj i krvarenje
o Ne smije uzimati vruu, gladnu hranu i napitke, alkohol
o Rei da to manje govori

Povraanje (vomitus)
Refleksna pojava koja nastaje zbog podraaja centra za povraanje
smjetenog u produenoj modini.

Uzroci povraanja:
Probavni sustav
Sredinji ivani sustav
Endokrini sustav
Dini sustav
Cirkulacijski sustav
Metaboliki sustav
Trovanja
Psiha

Zadae kod bolesnika koji povraa:

Staviti bolesnika u sjedei poloaj, ili ako mora leati okrenuti mu glavu
postrance
Zatititi bolesnikovo i posteljno rublje nepropusnim platnom
Dati lavor i stanievinu
Nakon povraanja dati au vode za ispiranje usta
Obavijestiti lijenika
 Hematemeza je povraanje svjee krvi tamnocrvene boje ili sadraja nalik
talogu crne kave, djelomice probavljene krvi u dodiru sa eluanom solnom
kiselinom.

Postupak:
Hitno obavijestiti lijenika
Smjestiti bolesnika u postelju, sjedei ili leei sa glavom nastrance
Primijeniti postupke kao u drugim vrstama povraanja
Izvaditi krv za pretrage, kanilu ostaviti u ili
Smiriti bolesnika
Zabraniti mu oralno uzimanje hrane i tekuine najmanje 48 sati

Hranjenje nazogastrinom sondom

Bolesnika hranimo ng sondom ako ne moe gutati.

Prije hranjenja se uvodi u eludac plastina ili gumena ng sonda duga 70 cm.

Hrana mora biti kaasta ili tekua, ugrijana na temp. tijela.

Postupak uvoenja sonde:

Izmjeriti duinu (od korijena nosa do resice uha + od korijena nosa do
liice epigastrija)
Provjeriti prohodnost nosnica
Zatititi bolesnika nepropusnom pregaom
Oprati ruke
Ovlaiti 15 20 cm sonde
Zabaciti glavu u nazad i polagano gurati do ulaska u drijelo
(duina nos uho)
Gurati dalje do izmjerene druge duljine (korijen nosa vrh prsne
kosti)
Ne uvoditi silom (lagano okretati ako zapne)
U sluaju guenja, kalja, cijanoze ili ne mogunosti govora
izvui sondu
Utvrditi je li sonda u elucu (aspiracijom eluanog sadraja
trcaljkom)
Uvrstiti sondu
o Treba redovito njegovati usnu upljinu i nos
o Sondu mijenjati svakih 48 sati, a silikonske sv 8 dana

Gastrostoma
Otvor nainjen kirukim putem na stjenci eluca, a kroz prednju
trbunu stjenku.

Kroz otvor je uvedena cijev promjera 1 - 1,5 cm.

Hrana treba biti tekua ili rijetko kaasta, protisnuta kroz sito, temperature 35
37 C, rasporeena u 5 obroka.

Mogu se izmeu davati 2 500 3000 ml tekuine dnevno.

Gastrostoma moe biti privremena i trajna.

Nakon operacije ranu treba previjati prema svim pravilima asepse, odravajui
okolinu istom i suhom.

Kou oko gastrostome treba premazivati zatitnom kremom.

Hranjenje bolesnika:
Donijeti pribor i hranu
Postaviti bolesnika u leei poloaj
Otkriti do pojasa
Zatititi okolinu stome kompresom
Izvaditi ep i staviti lijevak
Uliti malo vode, ispitati prohodnost putova
Ulijevati hranu polagano, za jedan obrok se daje 200 400 ml hrane
tijekom 15 minuta
Nakon hranjenja isprati cijev
Zaepiti epom i privrstiti
o Provoditi njegu usne upljine
Zdravstvena njega
(Temperatura, tlak, puls, disanje)

1. to je temperatura?
2. Kolika je normalna temperatura?
3. O emu ovisi temperatura?
4. to je vruica?
5. Koji su fizikalni i kemijski imbenici koji uzrokuju vruicu?
6. Kako mjerimo temperaturu?
7. Opii postupak s toplomjerom nakon mjerenja
8. Koje su tri vrste temperature (stanja)?
9. Koje su vrste temperaturnih krivulja?
10. Na koja dva naina se sputa temperatura?
11. Opii njegu bolesnika s visokom temperaturom?
12. to je puls?
13. Na kojim arterijama se opipava puls?
14. Na to treba obratiti pozornost pri palpaciji?
15. to je frekvencija pulsa i koja je normalna?
16. to je bradikardija?
17. to je tahikardija?
18. to je ritmian, a to aritmian puls?
19. to je respiratorna aritmija?
20. to je ekstrasistolija?
21. to je apsolutna aritmija?
22. Koji su poremeaji u punjenosti pulsa?
23. to je disanje?
24. Kako i koliko puta u minuti die zdrav, odrastao ovjek?
25. Na to treba paziti pri procjeni disanja?
26. Koje su frekvencije disanja?
27. Koja je dubina disanja?
28. to je dispnoja?
29. Koji su patoloki oblici disanja?
30. Koje su zadae sestre u bolesnika s oteanim disanjem?
31. to je krvni tlak, o emu ovisi?
32. Koji je normalan krvni tlak osobe starije od 18 godina?
33. Objasni: KONGRUENTAN, KONVERGENTAN, DIVERGENTAN,
HIPERTENZIJA!