ZVONAR BOGORODIINE CRKVE VIKTOR IGO

*NOTRE DAME DE PARIS

Rije sudbina (ANAGHKH) ispisana na zidu Bogorodiine crkve bila je

povod nastanka ove knjige. *februara 1831.
Knjiga prva:
1.VELIKA DVORNICA
*1830. godina
Tog dana, 6. januara 1482. godine cijeli je Pariz bio uzbuen dvjema
svetkovinama koje su se slavile - Ludaki praznik i Sveta tri kralja (u
srednjem vijeku bio je obiaj da odredjeni lanovi na dan Bogojavljenja
izaberu sebi papu, i da ga prerueni i maskirani vode po varoi. Ove
sveanosti bile su parodija crkvene hijerarhije, te se sama crkva borila
protiv njih).
Tako se i toga dana okupilo mnotvo ljudi i uputilo prema Palati pravde
kako bi gledali cijeli taj dogaaj. Njihov smijeh i lupanje dizali su veliku
graju i buku.
Pisac daje opis arhitekture ove sale.
Ovaj Dom pravde zahvatie poar 1618. godine, tako da e malo ta
ostati od njegovog starog izgleda.
U podne (u 12 asova) tu e se prikazivati misterija (religiozna drama
15. vijeka sa linostima iz Biblije).
Komeanje i graja ljudi, koji su od ranog jutra ekali na stepenicama i
pred vratima kako bi uli, sve vie su se poveavali.
Izvoenje misterija ometali su negativni i ironini komentari studenata.
Medju njima se istie an Frolo di Mulen (brat arhidjakona) koji se
raspravlja sa Andri Munijeom (knjiar).
Andri Munije: tampa je ubila knjiaru. Primie se smak svijeta.
Andri Munije krivi pronalaske svog vijeka za pokvarenost omladine.Na
scenu izlazi linost koja kae da e glumiti Jupitera (Miel iborne) u
moralitetu pod nazivom Pravedan sud preiste djevice Marije.
2. PJER GRENGOAR
Gomila eli da se odmah pone sa izvodjenjem, a ne da se eka
kardinal.
Jedan mladi plave kose (siromano obuen) mu dovikuje da slobodno
izvede predstavu, te da e on umiriti upravitelja, a on kardinala.
Sa ovim mladiem razgovor zapoinju djevojke Lienarda i iketa.
Govorio im da je on napisao komad koji e se izvoditi, te da se zove Pjer
Grengoar.
Prolog prekida an koji ukazuje svetini na prosjaka (Klopen Trujfu), na
koga svi obraaju panju.
Predstava se nastavlja, ali e je zatim prekinuti ulazak kardinala od
Burbona (Karlo) u salu.
3. GOSPODIN KARDINAL
Pisac ga opisuje kao lijepog ovjeka koga mase izuzetno vole.
U salu ulaze i poslanici vojvode Maksimilijana od Austrije.
Medju njima se istie Gijom Rim.
4. GAZDA AK KOPENOL
Panju sada zaokuplja ak Kopenol, arapar iz Gane.
Predstavu, koju niko ne slua i ne gleda, prekida stalno vratar koji
najavljuje novopridole.
. Kopenol govori kako je predstava uasna, i da bi trebali izabrati papu
(onaj koji se najbolje krevelji) kako bi bilo vie lakrdije i smijeha.
P. Grengoar je preneraen neuspjehom svog komada.
5. KVAZIMODO
Kardinal i Grengoar odlaze na kraju.
Svi prave grimase.
Grengoar: Vidjeemo ko e odnijeti pobjedu, grimase ili poezija.
Ostaje kao jedini gledalac svoga komada (nalazi samo jo jednog
gledaoca Reno ato).
Grengoar je ostao ogoren zbog neuspjeha svoga igrokaza i odlazi uz
gaenje prema cijelom Parizu toga vremena.
Za papu biraju Kvazimoda, grbavog i gluvog zvonara Bogorodiine
crkve, ija grimasa je u stvari njegovo pravo lice.
Oblae ga u mantiju i stavljaju mu tijaru od hartije, te ga nose na
arenim nosilima.
6. ESMERALDA
Komad niko ne gleda, ali svi gledaju Esmeraldu koja igra na trgu.
Knjiga druga:
1 . IZ HARIBDE U SCILU
P. Grengoar razmilja u kojoj uliici da spava, budui da se pred
stanodavcem, kome duguje kiriju za stan, nije smio pojaviti.
P. Grengoar: Oh, kako bih se rado udavio, da voda nije tako hladna.
Odlui otii na Grevski trg ne bi li se ugrijao na vatri i neto pojeo.
2. GREVSKI TRG
Na sredini trga istiu se Dofenov dvor, Trgovaki dom, i Kua na
stubovima.
Ovdje se nalazilo sve to je potrebno jednoj varoi: kapela, sudnica, i
tavan sa orujem.
Tu su i vjeala, sramni stub i gubilite.
3. BESOS PARA GOLPES (POLJUBAC STVARA JADE)
Grengoarovu panju zaokuplja mlada ciganka Esmeralda (16 godina),
koja igra na trgu.
Sa njom je zajedno i njena koza Dali, sa pozlaenim rogovima i
nogama.
Posebnu panju ciganka odvlai jednom proelavom, sijedom ovjeku
od oko 35 godina, koji njeno nastupanje sa kozom smatra vradbinama.
Svi prisutni sa divljenjem su posmatrali ples mlade i lijepe Esmeralde.
Grengoara obuzimaju melanholine misli zbog gladi i jer nije imao gdje
spavati.
No zaboravlja na sve jer je nakon igre Esmeralda prela na pjevanje.
Vikanje isposnice iz elije prekida pjesmu na momente.
Nailazi svita ludakog pape sastavljena od pariskih protuva, lopova i
skitnica.
Kvazimodo, iako mrzi taj narod jer i on mrzi njega, osjea po prvi put
ponos i zadovoljstvo, a ne poniavanje i preziranje kao uvijek do sad.
Arhidjakon Klod Frolo (onaj isti koji je zanosno gledao Esmeraldu i koji
je Grengoara uio filozofiju) oduzima Kvazimodu papska odlija, dok
ovaj pokorno pada na koljena i odlazi s njim.
4. NEPRIJATNOSTI KOJIMA SE OVJEK IZLAE KAD NOU PRATI
ULICAMA KAKVU LIJEPU ENU
Grengoar, zamiljen, prati ciganku.
Esmeraldu napadaju dvojica, od kojih je jedan Kvazimodo, koji,
udarajui Grengoara, odlazi sa cigankom, no hvataju ga i kapetan Febus
od atopera spasava ciganku.
Esmeralda ostaje oarana njegovom hrabrou.
Drugi napada bjei.
5. DALJE NEPRIJATNOSTI
Grengoar uvidi da lei nasred bare.
Misli da je onaj drugi napada bio Klod Frolo.
Nailazi grupa djece koja na njega baca slamnjau te Grengoar za dlaku
izbjegne vatru.
6. RAZBIJENI KRAG
Grengoar se nalazi u ulici u kojoj ga opkoljavaju bogalji koji prose
milostinju.
Nalazi se u udotvornoj mali (kraj Pariza koje je bilo utoite
skitnicama, prosjacima i kradljivcima, koji su bili lani bogalji).
Oni ga odvode pred njihovog kralja prosjaka Klopena Trujfa.
Osudjuju ga jer je uao u njihovu atrovaku kraljevinu a da nije
atrovac, kradljivac i prosjak, te da je time povrijedio prava njihove
varoi.
Nude mu da ili postane prosjak kao i oni, ili da ga objese.
Daju mu zadatak da pretrese pajaca a da nijedan praporac ne zazvei; u
protivnom bie objeen.
Ne uspije izvriti zadatak i govore mu da e ga objesiti ukoliko ga
nijedna njihova ena ne bude htjela za mua.
Esmeralda ga jedina eli; razbijaju krag i knez ih proglaava muem i
enom.
7. SVADBENA NO
Grengoar joj se pribliava, no ona vadi no i govori mu da ga je uzela za
mua samo da ga spase smrti.
Ona je zamiljena i sjetna, zaljubljena u Febusa koji ju je spasao.
Knjiga trea:
1 . BOGORODIINA CRKVA
Pisac opisuje nekadanji izgled crkve koju su unitili tadanji umjetnici i
arhitekte.
Mode su nanijele vie tete nego prevrati. govori kako moda samo
unitava umjetnost
Navodi da je to gradjevina prelaska iz romanskog u gotski stil.
Vrijeme je arhitekt, narod je zidar. smatra da su gradjevine vie
plodovi naroda nego pojedinaca
2. PARIZ SA VISINE
Opisuje istorijski razvoj varoi od koje nastaje Pariz.
U 15. vijeku Pariz je bio podijeljen u tri varoi: Stara Varo, kolski Kraj i
arija.
Stara Varo bila je bogata crkvama i u njoj se nalazila Bogorodiina
crkva; arija je bila bogata gospodskim domovima i u njoj se nalazio
Luvr; kolski Kraj je bio bogat kolama i tu se nalazila Sorbona.
Rijeka Sena zapljuskivala je pet ostrva i pet mostova.
Pariz je imao dvije glavne ulice: Ulica svetoga Jakova u kolskome Kraju
i Ulica svetoga Martina u ariji.
Naroito se istiu crkve.
*Detaljan opis arhitekture!
Spominje Voltera koji izdvaja svega etiri velika spomenika Pariza tog
doba (15. vijeka), istiui da i najdarovitiji mogu da se ne razumiju u
umjetnost koja im nije struka.
Pariz toga doba je bila varo romanskog i gotskog stila.
Navodi da se istorijski znaaj Pariza svakim danom gubi, i da su najljepi
primjeri arhitekture nestali.
Istie ljepotu zvuka pariskih zvona...
Knjiga etvrta:
1. DOBRE DUE
esnaest godina prije ove prie (1467.) etiri kaludjerice su u
Bogorodiinoj crkvi nali ostavljeno unakaeno dijete.
No, iako se svi ovog djeteta gnuaju, Klod Frolo govori da e se on
brinuti o njemu.
2. KLOD FROLO
Potie iz osrednje porodice koja ga je jo u djetinjstvu namijenila
svetenikom redu. Od njih je naslijedio jedno dobro, koje je davao pod
zakup. Bio je mirno, ozbiljno i sjetno dijete.
Nakon teologije, izuio je kanonike, medicinu, i prirodne nauke.
Izuio je latinski, grki, jevrejski, a sa osamnaest godina imao je
zavrena etiri fakulteta. No u devetnaestoj, nakon smrti roditelja,
morao je posvetiti ivot odgajanju mladjeg brata ("Njega, koji je dotle
voleo samo knjige, kosnu se sada oveanska naklonost").
Posvetio se tome da njemu obezbijedi sreu i dobru budunost.
Sa dvadeset godina postaje svetenik, i zbog uenosti i ozbiljnosti dobija
ogroman ugled. No, bilo je i onih koji su to izvrtali u vraarije.
Nakazno dijete odnosi razmiljajui da bi i njegov brat ostao ovakvo
siroe da njega nema.
Daje mu ime Kvazimodo.
3. IMMANIS PECORIS CUSTOS, IMMANIOR IPSE (STRANE STOKE
UVAR, STRANIJI SAM)
Kvazimodo postaje zvonar Bogorodiine crkve, a Klod Frolo arhidjakon.
Odvojen od svijeta, ova crkva za njega postaje sve, te srasta s njom. K.
je bio rodjen orav, grbav i hrom; Klod Frolo nauio ga je da govori, ali
od zvona je ogluvio. Zbog toga, postao je melanholian, a ujedno i nijem
(priao je samo kad je sam).
Nakon ovoga obuzima ga zloba. Postaje zao i divljaan; nailazio je na
mrnju te ju je i sam pridobio. Jedina stvar koju je volio bila su zvona.
On postaje dua te crkve...
4. PSETO I NJEGOV GOSPODAR
Klod Frolo je bio jedina osoba prema kome K. nije osjeao zlobu i
mrnju, i koga je volio vie od zvona. Bio mu je neizmjerno zahvalan. On
mu je bio najodaniji sluga, gotovo kao pas. Sporazumijevali su se
znakovima,nakon to je K. ogluvio.
U njegovom odnosu bilo je ropske privrenosti.
5. OPET KLOD FROLO
Klod Frolo postaje s godinama jo vie sumoran, ozbiljan i tuan.
Njegov brat, an Frolo, postaje njegova suprotnost: okrenut je bio ka
ljenosti, neznanju, pokvarenosti, i bio je razuzdan. Za Kloda govore da
se nasitio doputenog znanja i da se okrenuo alhemiji, astrologiji i
hermetici. Naroito se klonio ena, a pogotovo je branio Cigankama da
se okupljaju i pjevaju pred crkvom.
6. NEPOPULARNOST
Kad god bi prolazili ulicom, Kloda i K. su propraali uvredljivi
komentari...
Knjiga peta:
1. ABBAS BEATI MARTINI (OPAT BLAENOGA MARTINA)
Jedno vee, u posjetu mu dolazi kraljev ljekar, Jakov Koatije, i njegov
drug, ia Turano, koji trai od njega savjete za zdravlje i da ga naui
alhemiji. On je u stvari opat crkve. Jedino u emu Klod vidi visinu je
alhemija; u svim ostalim naukama vidi nitavnost...
Klod Frolo: "Avaj, ovo e ubiti ono...Male stvari tamane velike; Knjiga e
ubiti gradjevinu."
2. KNJIGA E UBITI GRADJEVINU
Zbog tih rijei pisac se izvinjava itateljkama*(!) jer e se zadrati na
njima. Tumai je kao strah svetenstva od tampe, i kao predosjeanje
da e ljudska misao promijeniti nain izraavanja: tampa e ubiti
arhitekturu.
Do tad (do Gutenberga), gradjevine su bile te koje su priale...
Umjetnici su bili arhitekte; svaka umjetnost se pokoravala ovoj. Sada,
nju stvaraju zanatlije, a ne umjetnici.
Ipak, i knjige predstavljaju, naslagane jedna na drugu, jednu vrstu
gradjevine - mravinjak uma. Na neki nain, i enciklopedija predstavlja
gradjevinu koja sve vie raste...
Knjiga esta:
1. NEPRISTRASAN POGLED NA NEKADANJE PRAVOSUDJE
Gluvog Kvazimoda ispituje gluvi sudija, Florijan (zamjenik Roberta od
Etutvila) to izaziva veliki smijeh u sudnici. Dolazi drugi sudija i ispituje
Kvazimoda, ali on daje pogrene odgovore te ga optuuju da se ruga
sudu. Mora biti izloen na javnom stubu.
2. MIJA RUPA
Na grevskom trgu postoji elija Tur-Rolan , gdje dolaze isposnici/ce.
Narod je zove Mija rupa. Pojava ovakvih elija u tadanjem Parizu nije
bila rijetka. Iznad ove elije pisalo je "Moli se ti" ("Trou aux Rats").
3. ISTORIJA JEDNOGA KOLAA
Dvije varoanke i jedna palananka prolaze ulicama sa djetetom
(Evstahije). Jedna od njih, Mahijeta, im govori priu o Paketi antefleri,
djevojci koja je rano osiromaila i podala svoje tijelo drugima, te
jednoga dan rodila prelijepu djevojicu koju su joj ukrali Cigani kada je
izala da se pohvali kako su njenoj keri isti ti prorekli veliku sudbinu.
Ove tri ene nose kola isposnici, te se ispostavlja da je ta ista isposnica
Gudula u stvari Paketa. Isposnica ne uzima ni kola ni vodu, i samo
proklinje ciganku koja joj je ukrala dijete.
4. SUZA ZA KAP VODE
Zvonara nemilosrdno ibaju na grevskom trgu dok ostali posmatraju.
edan je, no niko ne eli da mu da vode osim Esmeralde. Tada iz
njegovog oka kanu jedna suza.
5. KRAJ ISTORIJE JEDNOG KOLAA
Kola za isposnicu, pojeo je Evstahije, Mahijetin sin.
Knjiga sedma:
1. OPASNO JE POVERITI SVOJU TAJNU KOZI
Kapetan Febus je zajedno sa svojom zarunicom Fler de Lis i ostalim
gospodjicama. Medju njima se jasno vidi da je Fler zaljubljena, a
kapetan ne ba tako zainteresovan. Oni ugledaju Esmeraldu kako igra
na ulici te nagovaraju kapetana da je zovne kod njih budui da je na
neki nain i zna jer joj je spasio ivot. Ona dolazi, te Febus biva oaran
njenom ljepotom, a djevojke, ljubomorne na to, prebacuju joj olako i
priprosto odijevanje.
Njena koza, sa slovima koje je nosila oko vrata ispie ime Febus to
izaziva ok: Fler pada u nesvijest, Esmeralda bjei, a Febus odlazi za
njom.
2. DRUGO JE SVETENIK A DRUGO FILOSOF
Klod Frolo vidi Esmeraldu na ulici zajedno sa Pjerom Grengoarom koji
izvodi igrarije za svetinu. Razgovara s njim i ispituje ga o Esmeraldi, a
kada uje o njihovom braku posebno ga ispituje o pojedinostima i da li
su zaista sjedinjeni. Ovaj mu sve govori.
3. ZVONA
Zvonar svoju jedinu ljubav, zvona, poinje da zanemaruje jer mu se u
misli uvlai polako oaranost Esmeraldom.
4. AN AGKH
an odlazi kod Kloda po novac i nalazi ga u njegovoj eliji kako naglas
razmilja. Pisac njegovu eliju uporedjuje sa Faustovom. Nakon
prepirke i kudjenja ana, na vrata neko zakuca. Klod ga sakriva pod pe.
5. DVA OVEKA U CRNOM ODELU
Ulazi magistar Jakov, koji trai savjete od Kloda te pria sa njim o
alhemiji i pravljenju zlata. Klod ga moli da odloi sudjenje i presudu koju
su sastavili za Esmeraldu zvog vjetiarenja, po rijeima naroda.
an, sakriven, slua to sve.
6. SEDAM PSOVKI I NJIHOVO DEJSTVO POD VEDRIM NEBOM
Klod odlazi sa magistrom, a an uzima njegov novac i izlazi na ulicu. Tu
se susretne sa Febusom koji mu govori kako te noi ima sastanak sa
Esmeraldom. No, ne znaju da ih Klod prati i da je sve to uo. Njih dvojica
odlaze u krmu, budui da se Febus bojao da mu Esmeralda, koju su tad
ugledali, ne pridje na ulici pred svima.
7. ZAO DUH
Febus trai od ana novac za sastanak, ali ovaj je sve potroio. Navee,
kada je Febus krenuo, Pjer ga prati u stopu. Presree ga maskiran pod
kapuljaom i govori mu da zna gdje i s kim ima sastanak (na mostu
svetoga Mihaila, kod jedne podvodaice). Pjer mu govori da lae da e
se sastati sa Esmeraldom te mu nudi novac za sobu u zamjenu da bude
sakriven i da posmatra sastanak. Febus pristaje. Uzimaju sobu kod
podvodaice. Pjer se sakriva.
8. DOBRO JE KAD PROZORI GLEDAJU NA REKU
Febus i Esmeralda su zajedno... Ona mu govori da ga voli, i da e, poda li
se nekom mukarcu, njena amajlija oko vrata odmah prestati djelovati i
nikada nee nai svoje roditelje. No on joj odmah govori da je
nemogue da nju takvu oeni. Zove je, zbog neobinog imena, Similar.
Ali ba u trenutku kada su se grlili ona ugleda iza Febusa glavu druge
osobe i ruku koja je drala no. Klod probada Febusa noem i bjei kroz
prozor, a Esmeralda pada u nesvijest. andarmi dolaze i optuuju
Esmeraldu za ovaj zloin.
Knjiga osma:
1. TALIR KOJI SE PRETVORIO U SUV LIST
itava udotvorna mala i Grengoar su bili u brizi i udu zato to
Esmeralda nije nikako dolazila. No, Pjer jednom u prolazu vidi nekakvo
sudjenje i sazna da se to sudi Esmeraldi. uje svjedoenje podvodaice,
Falurdele, koja govori kako je izdala sobu i za to dobila talir koji se, kako
ona tvrdi, idui dan pretvorio u suv list.
Zbog tog lista i prisustva koze, uvjereni su da je Esmeralda nekakva
arobnica. Esmeralda uti i jedino na pomen Febusovog imena pita da li
je iv. Govore joj da je na umoru. Druga optuena osoba bila je koza (u
tom periodu nije bilo neobino da se sudi i ivotinjama). Budui da
Esmeralda nije priznavala zloin, odluuju da je mue.
2. NASTAVAK O TALIRU KOJI SE PRETVORIO U SUV LIST
Poinju da je mue raznim spravama (panska izma), te iako nije kriva
Esmeralda priznaje sve. Sada kada je priznala zloin, svakako je eka
smrt.
3. KRAJ O TALIRU KOJI SE PRETVORIO U SUV LIST
Osudjuju je na smrt za arobnitvo, ini, blud i ubistvo.
4. LASCIATE OGNI SPERANZA (NAPUSTITE SVAKU NADU-vi koji ulazite
*posljednji stih iznad Danteovog Pakla)
U srednjem vijeku, mnoge gradjevine imale su podzemne tamnice. U
jednu takvu, bila je smjetena i Ciganka osudjena na vjeala.
Bila je u mraku, zakopana, zatrpana i uzidana, skamenjena, smrznuta, u
potpunom nitavilu, nesvjesna svega i ne znajui da li spava ili je budna.
Jedino su tamniari ponekad dolazili da joj ostave neto od hrane. No,
odjednom, uje okretanje kljua u bravi i pred sobom ugleda crnu
mantiju do poda. To je Klod koji joj nudi da podje sa njim. "Oh, ovo je
ledena ruka smrti." Ona mu govori da ga se grozi, dok joj on govori da je
voli i da je to ljubav prokletoga. On joj govori da otkako ju je vidio, u
njemu je ovjek koga on ne poznaje. Unitila je njegov mir i sreu, te se
vie nikada nee moi vratiti nazad svojoj vjeri i knjigama. Dok joj on to
sve govori ona uzdie za Febusovim imenom. "Ta pogledajte, oe, nokti
su vam ogrezli u krv!" Pita ga ta je s Febusom, a on joj govori da je
mrtav iako to ne zna. Ona mu govori da odlazi, te da ih nee sjediniti ni
sam pakao.
5. MATI
Paketa neprestano, ve 15 godina, ljubi papuicu svoje izgubljene keri,
jedino to ima od nje, i jadikuje i ali. Svetenik joj govori da e taj dan
objesiti Ciganku, te mu se zahvaljuje i raduje se jer je prorekla Ciganki
smrt na vjealima.
6. TRI LJUDSKA SRCA, SASVIM RAZLINA
Febus, medjutim, nije umro. Rana mu je bila opasna, ali je uspio da se
spase. Za vrijeme sudjenja, kojem nije htio prisustvovati da ne bi bio
iskompromitovan, bio je u eti u jednoj pokrajini do Pariza. Febus se
nadao da se taj dogadjaj nee prouti, a na Esmeraldu je bio skoro
potpuno zaboravio, te mu se misli polako poee vraati na Fler de Lis.
Odlazi kod nje, te ga ona prekorijeva to se nije pojavljivao dva mjeseca.
Govori joj da je bio ranjen u jednom dvoboju. Sa balkona na koji su izali
ugledaju svetinu i vide kola na kojima je Esmeralda. Esmeraldi opet
prilazi Klod i pita je da bude njegova i da e je spasiti, no naziva ga
satanom i tjera. "Onda, umri! Nee biti niija." Ona zove Febusovo ime,
koga ugleda na balkonu, ali on istog trenutka udje u sobu sa Fler. No,
ba u trenutku kada je Esmeralda trebala biti objeena Kvazimodo je
uzima i odnosi, viui neprestano "Utoite". On ju je nosio tako
obazrivo bojei se da je ne povrijedi ili ne uprlja. Odnosi je u crkvu, tj. u
najvii toranj crkve.
Knjiga deveta:
1. GROZNICA
Klod, u groznici luta ulicama i misli na mrtvu Ciganku. U njegovoj glavi
bile su strane misli, te osjea nitavilo ednosti, vjere, nauke, vrline i
izlinost boga. Trao je kroz polja do mraka.
"Pada u oi da mu za sve vreme ovih muka ni jedanput nije ozbiljno
palo na um da umre. Takav bee ovaj bednik. Voleo je da ivi. Moda je
zaista video pakao iza ivota." Prolazi i pored sobe u kojoj je ranio
Febusa, u kojoj je sada njegov brat an s nekom bludnicom. an izadje,
a Klod lee da ga brat ne prepozna. an pomisli da to lei neka pijanica.
Odlazi u crkvu i penje se na toranj, te na drugoj strani ugleda
Esmeraldu, u bijelom, sa bijelim velom na glavi. Unezvijeren, kao avet
nakon to je ugleda, u u glavi ove rijei: "...I jedan duh prodje ispred
oiju mojih, i ja uh jedan slabi dah, i koa mi se najei."
2. GRBAV, ORAV, HROM
Svaka varo u srednjem vijeku imala je svoja utoita u kojima bi svaki
krivac bio spasen. No, im bi izaao van tog utoita, krivac bi bio
pogubljen. Takvo utoite bila je i jedna elija na vrhu Bogorodiine
crkve, u koju Kvazimodo smjeta Esmeraldu. Donosi joj odjeu da se
obue, postelju i hranu. Govori joj da ga ne mora gledati, jer zna koliko
je ruan, te da ga samo slua. Sa njom je i njena koza.
3. GLUV
On se stalno uklanja ispred nje ("Buljina ne moe u evino gnezdo"), no
ona ga zove sebi, saaljevajui ga. Govori joj da je gluv te da e se
sporazumjeti pokretima i znacima. Pita ga zato ju je spasao, a on je
prisjea onog dana kada mu je na stubu srama jedina dala vode. Daje joj
malu metalnu pitaljku koju jedino uje, da ga zove po potrebi.
4. PEAR I KRISTAL
"Dani su prolazili jedan za drugim. Mir se malo po malo vraao u duu
Esmeraldinu. Preveliki bol, kao i prevelika radost, stvar je preterana i
traje malo. oveje srce ne moe dugo ostati u krajnosti."
Polako joj se vraa nada, budui da sad zna da je Febus iv.
Njen jedini kontakt sa svijetom bio je Kvazimodo. Jednoga dana,
gledajui na trg ona spazi Febusa koga uporno zvae. No, on je nije uo.
Kvazimodo to posmatra: "Oh, takav dakle treba biti! Treba imati samo
lepu spoljanost."
On je pita da li eli da joj ga dovede, te ga ona moli da to uini. U stanu
Gondelorijerovih je bila sveanost sa mnogo zvanica pred svadbu.
Kvazimodo je stajao pred vratima ekajui da kapetan izadje, ali veselje
je trajalo do duboko u no. Najzad, kapetan izlazi i Kvazimodo ga
presree govorei mu da ga Esmeralda eli vidjeti. Febus ne eli poi s
njim. Kvazimodo lae Esmeraldi da ga nije mogao nai. Prekorijeva ga
da je trebao ekati itavu no. "On je vie voleo trpeti njene prekore
nego da je oalosti." Od tog dana, prestade dolaziti kod nje. Samo joj je
kad ga ne vidi donosio hranu. Jednoga jutra ona ugleda dvije vaze pune
cvijea: jedna je bila od kristala puna uvelog cvijea, a druga od peara
u kojoj je cvijee bilo svjee. Ona uzima ono uvelo...
5. KLJU OD CRVENIH VRATA
Otkako je saznao kako se Ciganka spasla i da je jo u ivotu, Klodu je
postalo jo gore. Jedne noi, ne mogavi izdrati njeno prisustvo tako
blizu, on uzima klju od crvenih vrata koja vode njoj.
6. NASTAVAK O KLJUU OD CRVENIH VRATA
On odlazi kod nje i hvata je u svoje naruje. Ona se otima i zove u
pomo ali Kvazimodo je ne moe uti. Uzima pitaljku koju nalazi i
Kvazimodo odmah dolazi, obara svetenika i vue ga iz elije. No kada
ugleda da je to Klod Frolo, odmah ga pusti i povue se. Kvazimodo mu
prua no da ga ubije nazivajui ga gospodarom, no Esmeralda mu
otima no. Klod bjei. "Svetenik se pipajui bee vratio u svoju eliju.
Svreno je. Don Klod bee ljubomoran na Kvazimoda! Zamiljena lica,
on ponovi svoje zlokobne rei: - Nee biti niija!"
Knjiga deseta:
1. GRENGOARU JEDNO ZA DRUGIM PADA NA PAMET VIE SRENIH
MISLI U ULICI BERNARDINACA
Grengoar opet susree Kloda. Nakon kratkog razgovora, Klod prelazi na
stvar i govori mu da mora pomoi Esmeraldi budui da mu je ona
spasila ivot, te da joj sad isto duguje. Klod mu predlae da udje u crkvu,
te da ostane u njenim haljinama, a ona da izadje u njegovim. Grengoar,
svjestan da e tako vjerovatno doekati smrt, ne pristaje na to i govori
Klodu da e pronai neko bolje rjeenje, te mu ga na kraju i govori.
2. IDITE U ATROVCE
Kada se vratio, Kloda opet doeka brat an sa molbom za novac, pod
prijetnjom ako mu ne da da e otii u atrovce. Na kraju mu Klod ipak
daje novac.
3. IVELO VESELJE
U medjuvremenu, Grengoarov plan da se spasi Esmeralda se ve
ravijao. U udotvornoj Mali trajalo je naoruavanje atrovaca svim to
je liilo na oruje i to je moglo nekoga raniti. Spremaju se za otmicu
Esmeralde ba u vrijeme kada je Kralj Luj XI u Parizu. Medju atrovcima
koji se opremaju je i mladi an.
4. NESPRETAN PRIJATELJ
atrovci dolaze i pokuavaju obiti vrata crkve i nekako ui, no zvonar,
mislei da oni ele nauditi Esmeraldi, baca na njih kamenje i grede.
Misle da je crkva arobna budui da nikako nisu uspjevali u nju ui. an
donosi ljestve i pomou njih poinju da se penju. Taman kada je an
zakoraio na balkon galerije, zvonar zatrese ljestve i baci ih sa svim
ljudima na njima. Kvazimodo baca ana sa crkve, te i an umire. Smrt
ana jo vie je raspalila jarost ove gomile. Poinju da bruje zvona za
uzbunu.
5. IZBA U KOJOJ SE MOLI BOGU GOSPODIN LUJ FRANCUSKI
Luj XI je u Bastilji. U razgovorima je o trokovima drave, na ta se
posebno ali (na izdanost u platama raznim funkcionerima) te obilazi
zatvorenike na ija zapomaganja nimalo ne obraa panju. S njim su
Gijom Rim i Jakov Kopenol. Javljaju mu da je dolo do bune protiv
sudije, pri emu se Luj ak i raduje. Dovode mu dva zatvorenika. Jedan
je Grengoar, koji se uspije spasiti smrti padajui kralju pred noge i
zahvaljujui svojoj naitanosti i rjeitou. Jakov Koatije, kraljev doktor,
izvlai od kralja potreban novac za takozvano lijeenje. Olivije, vidjevi
ovo, sam trai da ga kralj postavi na vee mjesto, to ovaj odbija. No,
kada mu donese vijest da je pobuna upravljena protiv njega i da su
atrovci opkolili Bogorodiinu crkvu, daje mu traeno zvanje. Kralj
naredjuje da okupe vojsku na elu sa Febusom i da ih sve pobiju, a
Esmeraldu da objese.
6. MISIRAC U DEPU
Pjer i Klod se sastaju, a ifra kojom e proi kraj atrovaca je "misirac u
depu". Pomou Klodovog kljua ui e u crkvu.
7. ATOPER STIE U POMO
Taman kada je zvonar mislio da nee uspjeti u ovoj borbi, dolazi Febus
od atopera i bori se protiv atrovaca, to zvonaru uliva nadu. Najzad,
atrovci bivaju savladani (i Klopen Trujfu je mrtav). Oni preivjeli su se
razbjeali na sve strane ostavljajui mnoge umrle. Kvazimodo je mislio
da je po drugi put spasao Esmeraldu, no kada ode u njenu eliju, ne
zatie je tamo.
Knjiga jedanaesta:
1. CIPELICA
Esmeralda, sluajui ovu graju i ljude oko sebe, iako je bila
idolopoklonik i bezbonica, poe se moliti Bogu i Bogorodici da je spase.
Grengoar dolazi sa Klodom da je spasi, medjutim Klod krije da je to on.
Odlaze amcem na drugu stranu obale. Kada stignu na obalu, Esmeralda
ostaje sa nepoznati, a Pjer odlazi sa kozom.
Odvodi je na Grevski trg, kod vjeala i pokazuje se ko je. Govori joj da
bira izmedju vjeala i njega. Ona sama odmah pada na podnoje vjeala
govorei da su joj ona milija i da se njih manje boji. On poinje da plae.
Ona mu opet govori kako joj je odvratan, star, ruan te da voli Febusa.
Nakon toga, nema vie strpljenja i odvodi je Guduli da se osveti. Ona je
dri dok Klod odlazi po andarme. Ciganka je moli da je spasi na ta joj
ova govori o svojoj mrnji prema Ciganima, o nesrei njene keri, te joj
pokazuje njenu cipelicu. Esmeralda iz kesice oko vrata vadi drugu na
kojoj pie "Kada drugu bude nala, majka e te zagrliti" te Gudula
poznaje da je to njena ki. Ona uzima kamen i uspije razvaliti reetke, i
uvede Esmeraldu u eliju. andarmi dolaze i ispituju Gudulu o tome
gdje je Ciganka i zato su reetke na eliji polomljene. Lae im da je
Esmeralda otila ulicom Muton, te da su reetke razbila kola. No,
Esmeralda ugleda Febusa i zovne ga, to uju drugi andarmi. Trae od
Gudule da je preda to ova odbija. Vojnici razbijaju prozor kako bi mogli
ui. Ona ih moli da je ne odvedu, te se i sami vojnici saale ali to ipak
moraju uiniti zbog kralja. Odvode Esmeraldu na vjeala, a Gudula ujeda
andarma. Pada mrtva.
2. LA CREATURA BELLA BIANCO VESTITA (STVORENJE LEPO U BELO
OBUENO *Dante)
Kvazimodo pretrauje itavu crkvu, ali ne nalazi Esmeraldu.
I ne znajui, on je pomagao njenim protivnicima da je nadju. Pomislio je
da ju je oteo Klod, ali prema njemu nije mogao osjeati ljubomoru i
mrnju, ve osjeti samo neizmjeran bol. No Kvazimodo ga nalazi kako sa
tornja posmatra vjeala na koja postavljaju Esmeraldu. U trenutku kada
su objesili Esmeraldu, na svetenikovom licu ukazao se demonski
smijeh. Zvonar se u tom trenutku odmaknu i gurnu ga te Klod pade.
Oluk ga je zaustavio u padu i tada je samo vidio strano i osvetniko
Kvazimodovo lice.
Klod pokuava da se spase, a Kvazimodo posmatra vjeala i plae. Klod
pada i umire. Jecajui i gledajui na mrtvu Esmeraldu i mrtvog Kloda,
Kvazimodo izgovori samo: "Oh, sve to sam voleo!"
3. ENIDBA FEBUSOVA
Pred vee istoga dana, Kvazimodo je nestao. Mislili su da je djavo -
Kvazimodo odnio duu arobnika - Kloda, te Klod nije sahranjen u
osveenoj zemlji. Luj XI umro je idue godine. Pjer Grengoar je zadrao
kozu i postigao lijep uspjeh sa tragedijama, to je on nazivao "traginim
zavretkom". "Febus od atopera svri takodje tragino: oeni se."
4. ENIDBA KVAZIMODOVA
Tijelo mrtve Esmeralde baeno je u kosturnicu Monfokon. Dvije godine
nakon ovog dogadjaja, kada su traili drugi le u kosturnici nali su
Esmeraldin le i le Kvazimoda kako lei kraj njenog i grli ga. Kada su ga
htjeli odvojiti od njenog kostura, raspadne se u prainu.