Gra|evine

Qepotice

Na{e Ku}a
od
dame na fla{a
tronu
strana 4 strana 6

Prwavor, jul 2017. Broj 46 Godina lV Cijena 1 KM

GOST NA[EG ZAVI^AJA AGRAR

Hobi donosi profit

QUBINKO
\UR\EVI],
rukovodilac
proizvodwe
prwavorskog
Tehnoplasta

strana 7

DRUGOVAWA

Povjerewem Druga mladost

veterana strana 16

GRADIMO strana 3
KARIJERA

Pismo dugo
BUDU]NOST 60 GODINA
OV^ARSTVO strana 13

^oban s diplomom

STUDENTI strana 12
Uvijek jasni ciqevi strana 10
2 DOGA\AJI
BJEKTIVOM
Invazija na novi bazen Zakletva
Od 1. jula, kada je otvoren, bazen u sastavu Zdravstveno-
turisti~kog centra bawe Kula{i je pun kao ko{nica. Prava in-
vazija kupa~a potvr|uje da je jedan ovakav objekat, sa sanitarnom
vodom, nedostajao bawi. Popularne cijene, ~ista voda, koja je pod
stalnim stru~nim nadzorom, i kompletna ponuda, od novog bazena
su napravili za Prwavor~ane, ali i goste iz susjednih op{tiuna,
hit destinaciju. U poslovodstvu bawe ka`u da su tako|e prijatno
iznena|eni, jer dnevna posjeta dosti`e i do 700 korisnika
osvje`ewa. S obzirom na visoke temparature koje su obiqe`ile
prvu polovinu jula, treba o~ekivati nove rekorde posje}enosti.
Bawa Kula{i, od juna pro{le godine, kada je otvorena, sve
izra`enije postaje svijetla ta~ka prwavorskog turizma. (br)

KONFERENCIJA BEBA OKUPILA 28 MALI[ANA

URO[ LEPIR
I ove godine op{tina
Prwavor organizovala je Na julskoj sjednici
tradicionalnu #Konferen- Skup{tine op{tine
ciju beba#, koja je, zbog lo{ih Prwavor, prije po~etka za-

i sprinter
vremenskih prilika, u

`
sjedawa, zakletvu je

posqedwi trenutak
premje{tena sa glavnog grad-
skog trga u prostoriju velike
dvorane Centra za kulturu.
Okupio se veliki broj pos-
jetilaca, a vi{e~asovna
priredba protekla je u in-
teresantnom i kvalitetnom
zabavnom programu, koji su
mali{ani ~esto nagra|ivali
aplauzima.
Prijavqeno je 28 beba,
ro|enih u periodu izme|u dva
Vidovdana, a izme|u wih iz-
abrano je tro~lano Pred-
sjedni{tvo. ^ine ga Elena
Mari}, kao najmla|a beba,
ro|ena 12. maja ove godine, Luka
Simi}, kao najstarija beba,
ro|en 25. jula pro{le godine i
Aleksandar \uri}, kao osmo
dijete porodice iz Pala~ko-
vaca.
-Ovakve akcije zaslu`uju
sve pohvale, pa ~estitam orga-
nizatorima jednog ovako
veselog okupqawa. Moj
mali{an Luka je na{e drugo di-
jete, jer imamo i ~etvoro-
godi{weg sina Jovana - rekla je
Biqana Simi}.
Sticawe zvawa ~lana
Predsjedni{tva obradovalo je
i Suzanu \uri}.
-Iako nas je u pravom
smislu rije~i puna ku}a, sre}na
sam kao majka osmoro djece. Na-
jstarije na{e dijete je k}erka
najbr
Sa susreta
prwavorskih beba
koja ima 20 godina. Dobro smo
organizovani na nivou
porodice. Svako zna svoje
obaveze, naravno uz poha|awe
{kole. @elim, zajedno sa
mu`em, da na{u djecu izvedem
na pravi put - naglasila je
Suzana.
^lanovima Predsjedni-
{tva i wihovim roditeqima
~estitao je doma}in zabave,
na~elnik op{tine Darko
Toma{.
-Ovo je svakako najqep{i
i najveseliji godi{wi doga|aj u
na{oj op{tini. Na podru~ju
ove zajednice godi{we se rodi
oko 300 beba, ali je prisutan
pad u pore|ewu sa ranijim godi-
nama. Lokalna zajednica finan-
sijski poma`e roditeqima
tre}eg i svakog narednog
djeteta da bismo kona~no zaus-
tavili negativnu stopu natal-
iteta, kakva nas, na`alost, kao
i ve}inu op{tina u Republici
Srpskoj, prati - rekao je
polo`ila odbornica Vesa
Vukovi} (na slici), koja je,
kao ~lan NDP-a, nasli-
jedila nedavno preminulog
odbornika te stranke
Gorana Mari}a. Narodni
demokratski pokret ima
jo{ jednog odbornika Miru
[ikarca, aktuelnog pot-
predsjednika Skup{tine,
dok je Slavi{a Milin~i}
pro{le zime napustio ovu
stranku i postao nezavisni
odbornik.
Stanica
Na posqedwoj sjednici
uo~i qetne pauze, u okviru
aktuelnog ~asa odbornik
Socijalisti~ke partije
Savko Tubak zatra`io je
obja{wewe o kakvim se
gra|evinskim poslovima
radi na lokaciji Auto-
buske stanice u Prwavoru.
Postavqen je pregradni
zid izme|u autobuskih sta-
Toma{.
jali{ta, odnosno perona i
Ni ovaj put nije izostalo
zgrade stanice. Iz re-
nekoliko zabavnih sadr`aja.
sornog odjeqewa
Uro{ Lepir je bio najbr`a
op{tinske uprave najav-
beba u puzawu, a nagradu je
ili su da }e Skup{tinu
dobio i roditeq Zlatan
informisati o ovom
Kloki}, koji je bio nasjspret-
poslu, o ~ijoj realizaciji
niji i najbr`i u presvla~ewu
nam ni{ta nisu mogli
pelena. (nz)
re}i ni u slu`bi ot-
pravnika autobusa.

Prwavor obiqe`io Dan oslobo|ewa Iz Spomen-parka

Sje}awe na narodne heroje
Op{tinski odbor SUB-
NOR-a u Prwavoru obiqe`io
je na skroman na~in Dan
oslobo|ewa grada u Drugom sv-
jetskom ratu. Partizanske je-
dinice su u no}i izme|u 9. i 10.
jula 1943. godine u dobro orga-
nizovanom juri{u otjerale
neprijateqske formacije,
~ime je Prwavor narednih 696
dana bio jedno od maweg broja
oslobo|enih mjesta u
tada{woj Sredwoj Bosni.
Do proteklog rata 10. jul
se slavio kao Dan oslobo|ewa
brojnim prigodnim
sadr`ajima, da bi vremenom taj
datum bio voqom lokalnih
qudi od uticaja, bio gotovo
zanemaren.
SUBNOR je nastavio da
weguje lijepu tradiciju, a u
Spomen-parku kod bista
~etiri narodna heroja 9. jula
odr`an je ~as istorije, na
kome su stari borci jo{ jed-
nom obnovili uspomene i
sje}awa na slavne dane Narod-
nooslobodila~ke borbe. Punu
podr{ku lokalni borci-vet-
erani imaju od lokalne uprave.
Polo`eni su vijenci na biste
Novaka Piva{evi}a, Vida
We`i}a, Rade Vrawe{evi} i
Stanka Vuka{inovi}a, ~etiri
narodna heroja ovog kraja. Vi-
jenci su polo`eni i na
spomen-obiqe`ju koje podsje}a
na 71 poginulog borca sa grad-
skog podru~ja Prwavora, u
proteklom ratu.
-SUBNOR danas ima tek
17 `ivih boraca Drugog svjet-
skog rata, a na ~elu organi-
zacije nalazi se Novak
Bogi}evi}. U skladu sa svojim
skromnim mogu}nostima
trudimo se da na kvalitetan
na~in odr`avamo stara
spomen-obiqe`ja na podru~ju
na{e op{tine. Imamo dobru
saradwu sa Op{tinskom
bora~kom organizacijom i
lokalnom upravom - ka`e pot-
predsjednik SUBNOR-a Rade
Radowi}.
Ova organizacija ima i
dvadesetak mla|ih ~lanova,
koji `ele da sa~uvaju sje}awa
na slavni period Drugog svjet-
skog rata, kada je 4.500 Prwa-
vor~ana u~estvovalo u parti-
zanskom pokretu, a vi{e od
hiqadu boraca polo`ilo je
`ivote za slobodu ovog i
drugih jugoslovenskih pros-
tora.
Okupqawu u Spomen-
parku i kod spomenika `rt-
narodnih heroja
vama fa{isti~kog terora u
dowem dijelu grada, nedaleko
od Sportske dvorane, pris-
ustvovali su i dvojica najs-
tarijih boraca \or|o
Jankovi} i Stanislav Leki},
dok je 95-godi{wi Veqo
Lazi}, iz zdravstvenih ra-
zloga, izostao. (zn)
Kosmet
U okviru akcije #Spo-
jimo djecu Kosova i Meto-
hije i Republike Srpske#
Odbor za pomo} Srbima
sa Kosmeta iz Bawaluke
organizovao je dolazak
nekoliko stotina
mali{ana u Republiku
Srpsku. Na prwavorskom
podru~ju boravio je 31 os-
novac i troje prosvjetnih
radnika, za koje je prijem
priredio na~elnik
op{tine Darko Toma{.
Mali{ani su izrazili
zadovoqstvo na~inom na
koji su ugo{}eni tokom
sedmodnevnog boravka na
na{em podru~ju.
Op{tina Prwavor dodje-
quje stipendije za troje
polaznika sa Kosmeta.
(zn)
na{ZAVI^A 3
J INTERVJU

Razgovarao: \ur|evi}
Marijan POPADI] i Popadi} QUBINKO
Na kojoj povr{ini \UR\EVI],
se odvija
proizvodwa i {ta [EF PROIZVODWE
obuhvata va{ proizvodni pro-
gram?
\UR\EVI]: Na{ PRWAVORSKOG
proizvodni pogon prostire se
na 5.500 metara kvadratnih, a iz- TEHNOPLASTA
gradili smo i upravno-
izlo`beni objekat povr{ine
800 metara kvadratnih.
Proizvodni program obuhvata
proizvodwu svih vrsta prozora,
ulaznih vrata, balkonskih
vrata, kliznih stijena, izloga,
harmonika stijena, staklenih
ba{ti, roletni, griqa, ko-
marnika, klupica i okapnica,
sekcionih gara`nih vrata
(renomiranog wema~kog
proizvo|a~a Hrmann) i
proizvodwu termoizolacionog
stakla, a tako|e vr{imo
ugradwu svih na{ih proizvoda.
Cjelokupni proces izrade se
obavqa na najmodernijim kom-

Povjerewem
pjuterizovanim postrojewima za
izradu PVC i aluminijumske
stolarije i termoizolacionog TEHNOPRINT
stakla. U domenu firme tako|e
- Firma se bavi i hu-
ulaze dodatne djelatnosti kao
manitarnim radom i
{to su: staklene fasade,
odaziva se pozivu da ma-

GRADIMO
gara`na i industrijska vrata,
terijalno pomogne razne
krilno-podizna vrata, sekciona
organizacije i akcije hu-
vrata sa motorom i daqinskim
manitarnog karaktera.
upravqa~em, sekciona vrata bez
Smatramo da je na{ ciq,
motora industrijska sekciona
kao neraskidivom dijelu
vrata, ograde za balkonske
dru{tvene zajednice da
terase i stepeni{ta koje

nudimo su izra|ene od alumini-
juma i rostfraja i pru`aju ve-
liku mogu}nost oblika; PSK i
HST klizne sisteme.
Koliko imate za-
poslenih radnika i
na koji na~in se
obavqa wihova obuka, s obzirom
na to da tr`i{te postaje sve za-
htjevnije?
\UR\EVI]: Trenutno
imamo 32 zaposlenih radnika,
kako u prodaji, tako i u
proizvodwi. Na{i radnici re-
dovno odlaze u Wema~ku na
obuku, direktno u proizvodne
pogone na{ih dobavqa~a, a
posje}ujemo i razne seminare koji
se organizuju u BiH. Za zadovo-
qavawe potreba tr`i{ta
neprekidno poboq{avamo usluge
kako nabavkom novih i savre-
menijih ma{ina, tako i
osposobqavawem na{ih radnika
na najzahtjevnije proizvode koje
od nas o~ekuje tr`i{te. Pra-
timo evropske standarde, koris-
timo kvalitetne i pouzdane
repromaterijale, neprestano se
razvijamo i imamo kvalitetan
profesionalan tim. Tako|e,
stalna vlastita zaliha reproma-
terijala omogu}ava kratke
rokove dostave.
Fizi~ki rad rad-
nika u va{oj firmi
sveden je na mini-
mum zbog velikog broja pokret-
nih paleta. Isto tako, mnogo
pa`we posve}ujete i eko-
lo{kom momentu.
\UR\EVI]: Sam proces
proizvodwe je osmi{qen tako
da je fizi~ki rad radnika sve-
den na minimum. To smo
postigli tako {to smo u proces
proizvodwe uveli veliki broj
pokretnih paleta, elektri~nih
BUDU]NOST
Preduze}e Tehnoplast /PVC i ALU stolarija/, uz magistralni put Prwavor,
osnovano je 2005. godine. Zahvaquju}i dobroj organizaciji i po{tenom radu ubrzo
se {iri i na inostrano tr`i{te, pa proizvode izvoze i u Wema~ku, Austriju,
Holandiju, [vajcarsku, Italiju, Francusku, Rusiju i zemqe regiona. Ekonomi~nost,
kvalitet, sigurnost, dugotrajnost i pouzdanost karakteristike su ove firme.
viqu{kara, kranova i kolica.
Samim tim smo dobili
pove}awe produktivnosti, a i
za{titili smo zdravqe za-
poslenih. Tako|e, vodimo
ra~una o za{titi `ivotne sre-
dine. Sve vrste otpadnih mater-
ijala koji se javqaju tokom
procesa proizvodwe nisu otpad,
nego je sirovina za neke druge
firme, a taj proces recikla`e
je veoma va`an za za{titu `iv-
otne sredine.
Modernizovana
postrojewa
omogu}avaju vam vi-
sokokvalitetne proizvode.
^itav proces proizvodwe je au-
tomatizovan. Kako izgleda sam
proces proizvodwe u jednom rad-
nom danu?
\UR\EVI]: Proces
proizvodwe po~iwe u pripremi
proizvodwe gdje se naruxba
pretvara u radni nalog. ^itav
proces je povezan sa softver-
skim programom pomo}u kojeg u
svakom trenutku imamo pregled
u kome se procesu rada nalazi
odre|eni radni nalog.
Proizvodwa PVC prozora i
vrata u najve}oj je fazi automa-
tizacije. Sje~ewe profila
tako|e se odvija potpuno autom-
atizovano uz pomo} obradno-
reznog centra. Spajawe ili
varewe profila je sqede}i
korak u procesu proizvodwe
PVC prozora i vrata, koji se
tako|e obavqa na automatizo-
vanoj liniji, a zatim slijedi
okivawe na stolovima za oki-
vawe. Proizvodwa stakla se
tako|e odvija na savremenoj au-
tomatizovanoj liniji za sje~ewe,
prawe, su{ewe, presovawe i li-
jepqewe stakla. Zatvoreni sis-
tem za prawe stakla
podrazumijeva da se koristi des-
tilovana voda, a ne voda sa
PARTNERI
Tehnoplast gradi uni-
verzalan pristup prema
svakom partneru, bilo
da je mali ili veliki
kupac, podjednako je
bitan. U prilog dobrog
poslavawa ide i po-
datak da je u 2015. go-
dini za Evropsku uniju
izvezeno robe u vrijed-
nosti 1.000.000 evra.
vodovoda. Zatim slijedi zas-
takqivawe na stolovima
predvi|enim za ovaj dio posla,
gdje se radi i simulacija
funkcije prozora na samom ob-
jektu i zavr{na kontrola
proizvoda.
Koje su karakteris-
tike va{ih pro-
izvoda i sa kojim
firmama najvi{e sara|ujete
kada je u pitawu nabavka repro-
materijala?
\UR\EVI]: U ali va{ proizvod?
proizvodwi #Tehnoplastovih#
proizvoda koriste se
iskqu~ivo najboqi materijali
renomiranih evropskih
proizvo|a~a materijala kao
{to su VEKA-PVC profili,
proizvo|a~i okova #Siegenija#,
#Schuko-alu# profili, te mnogi
drugi renomirani proizvo|a~i
iz zemqe i okru`ewa. U
proizvodwi aluminijumske
stolarije pored pomenutih
proizvo|a~a koriste se jo{ i
profili proizvo|a~a #Feal#
i #Lineal#. Sve je ve}a
potra`wa za prozorima od
kombinovanih materijala, pa je
znatan dio proizvodwe
fokusiran i na proizvodwu
prozora i vrata u kombinaciji
od aluminijuma-drvo i PVC-
aluminijum. Moram dodati da
se velika pa`wa posve}uje i
izradi roletni, a u ponudi
imamo alu i PVC roletne u
svim bojama.
Va{a stolarija
nalazi se i na
mnogim novoizgra-
|enim objektima u Prwavoru i
{ire. Gdje ste sve do sada plasir-
\UR\EVI]: Na
lokalnom nivou smo radili
zna~ajne projekte, kao {to je
Osnovni sud u Prwavoru, Os-
novna {kola #Branko ]opi}# u
Prwavoru, Bawu Kula{i,
u~estvovali smo u projektu ob-
nove ku}a poslije poplava u
Doboju, kao i stambene zgrade u
Bawaluci i Prwavoru.
Zbog ~ega bi poten-
cijalni kupci tre-
balo da se
opredijele za va{u PVC sto-
lariju, koje su to prednosti po
kojima se #Tehnoplast# izdvaja
od konkuretnih firmi?
podr`imo wen razvoj i
ja~awe, {to se posebno
odnosi na rawive soci-
jalne kategorije. U tom
kontekstu smo osnovali
{tampariju, kao }erku
firmu. U ponudi imamo
digitalnu {tampu, sol-
ventnu {tampu, UV
{tampu i lasersko
gravirawe koja }e ost-
vareni pazar
prosqe|ivati za pomo}
djeci (te{ko oboqela
djeca, djeca sa posebnim
potrebama, djeca iz so-
cijalno ugro`enih kate-
gorija, kao i podr{ka za
kulturna i sportska
de{avawa). Strate{ki
ciq firme je visoka
produktivnost, ispo{to-
vani rokovi dostave,
odli~ni izbori
poslovnih saradnika,
glavnih dobavqa~a i na
kraju visok kvalitet
proizvoda - ka`e
menaxer kompanije
Du{ko Maksimovi}.
\UR\EVI]: @elimo da
na{i proizvodi i usluge
podignu kvalitet `ivota qudi
koji sara|uju i posluju sa nama.
Strate{ki ciq firme je visoka
produktivnost, kratki rokovi
dostave, odli~ni izbori
poslovnih saradnika, glavnih
dobavqa~a i naravno visok
kvalitet proizvoda. Zadovoqni
kupci na{ su prioritet, ali
isto tako i zadovoqstvo na{ih
dobavqa~a, kooperanata i za-
poslenih. Transparentnost,
pouzdanost dosqednost i odgov-
ornost su odlike na{eg poslo-
vawa, a na temeqima povjerewa
gradimo ~vrste i stabilne
odnose.
 1

4 DOGA\AJI

\aci generacije sa
na~elnikom Toma{em
Prijem za |ake generacije
Krajem pro{log mjeseca na~elnik op{tine
Darko Toma{ priredio je prijem za u~enike ge-
neracije osam osnovnih, dvije sredwe i [kole
za osnovno muzi~ko obrazovawe. U opu{tenoj
atmosferi mladi su govorili o narednim pla-
novima kada je {kolovawe u pitawu, isti~u}i
odreda da imaju velike planove na putu do
`eqenog zvawa.
Nov~ane nagrade, kao |aci generacije, dobi-
li su: Magdalena Zoran iz {kole #Ivo An-
dri}#, Ku la {i, Jo van De ra ji} (Dowi
Vija~ani), David Preradovi} (Poto~ani), De-
jana \uki} (Naseobina Li{wa), Bojan @iva-
Marko Grabas (#Branko ]opi}#). U~enik gen-
eracije u [koli za osnovno muzi~ko obrazo-
vawe je Anastasija Guwevi}, u Gimnaziji je
najboqi bio Nikola Novarli}, a u Sredwoj
mje{ovitoj {koli Bo`ana Popadi}, (~etvrti
stepen) i Ivana Miodragovi} (tre}i stepen
obrazovawa).
U ime nagra|enih na~elniku je na razumije-
vawu i podr{ci koju je pru`ao zahvalio Niko-
la Novarli}, koji }e {kolovawe nastaviti na
jednom uglednom ruskom univerzitetu u gradu
Kazawu, gdje }e biti stipendista ruske federa-
cije. Sa Novarli}em zajedno }e studirati su-

Priznawe za trud ni} (Smrti}i), Vesna Novakovi} ([ibovska),

Milan Pezer iz {kole #Nikola Tesla# i
gra|anin i vukovac Drago{ Strugar koji je
tako|e zavr{io Gimnaziju. (nz)

IZBOR TOP MODEL U BR^KOM Porodili{te

Prwavor ~an ke
U porodili{tu prwa-
organizaciji Modne zmetika, a finalistkiwama su vorskog Doma zdravqa za

U agencije #Fe{n kom-

pani#, u Br~kom je
uru~ili brojne nagrade.
Dio ove manifestacije bio
prvih {est mjeseci ove go-
dine ro|eno je 69 beba.

prve pra tiqe

odr`an Izbor #Top
model BiH# za ovu godinu. U
finalni izbor plasiralo se
osam djevojaka iz {est gradova
Bosne i Hercegovine. Zvawe
prve pratiqe stekla je Sandra
[esti} iz prwavorskog sela
Grabik Ilova, dok se Mladena
Petrovi} iz sela Popovi}i
mo`e pohvaliti zvawem druge
pratiqe pobjednice takmi-
~ewa, sedamnaestogodi{we
Atife Puri} iz Oxaka.
- Oduvijek me zanimala
scena, moda i pista. Ovo je
bio prvi put da sam pro{e-
tala na reviji, osje}aj
je neopisiv. Dru-
`ewe i nova
poznanstva ko-
ja sam stekla na
ovom takmi~ewu
ne mo`e se pored-
iti ni sa ~im, to
je najvrednije
{to nosim sa
ovog izbora. Pre-
puna sam nezaboravnih
utisaka - rekla je Mladena
Petrovi}.
Djevojke su imale vi-
{emjese~ne pripreme, a na
dan izbora, cjelodnevno
dru`ewe kao i foto{u-
ting. Predstavile su se i u
vjen~anicama i sve~anim
haqinama, a sponzor je bila
modna kreatorka i vlasnica
#Sloba vjen~anice# Slobo-
Svetkovina pjesni~kog stiha na Vu~ijaku
Pjesnik @ivko Vuji} iz
Bawaluke osvojio je prvu na-
gradu na 17. pjesni~kim susre-
tima #Svome rodu od Kosova
do danas#, koji su organizova-
ni kod Spomen-hrama caru La-
zaru na Vu~ijaku. U
predve~erje Vidovdana stvara-
oci su se okupili da bi govo-
rili svoje stihove posve}ene
jednom od najve}ih srpskih
praznika.
U konkurenciji jo{ 70 ra-
dova Vuji} je trijumfovao s
pjesmom #Lazar na Vu~ijaku#.
- Ova manifestacija ima
veliki istorijski i duhovni
zna~aj. Na{a obaveza na ovom
svetom mjestu je da se poklo-
nimo svim srpskim junacima
od Kosova do danas, kako to
ka`e i sam naziv manifesta-
cije, jer je Vidovdan na{ ve-
liki praznik. Sre}an sam i
danka @ivani} iz Gorwih
Smrti}a. Slobodanka je pobjed-
nici i pratiqama poklonila
svoje ru~no ra|ene sve~ane
haqine. Pokroviteq
@ivko Vuji} pobjednik
zadovoqan jer se i moje ime
na{lo na listi pobjednika -
rekao je Vuji}.
Pobjednik ovogodi{weg
pjesni~kog zborovawa rekao je
da ga za Prwavor ve`u pose-
ovog uglednog ta-
kmi~ewa bi-
la je i
# O r i -
flejm# ko-
Mladena, lijevo i
Sandra, desno po
zavr{etku izbora
U~esnici pjesni~kog
drugovawa na Vu~ijaku
bno drage uspomene, kako zbog
velikog broja poznanika i
prijateqa, tako i zbog
je i kreativni Prwavor~anin Najvi{e novoro|en~adi
Uro{ @ivkovi}. #Ukijeva ~o- bilo je u januaru (15) i junu
koladna bajka#, pralinice i ~o- (14), a djevoj~ice predwa~e
koladice, koje Uki pravi sa u pore|ewu sa brojem dje-
svojom mamom Tawom, pripale ~aka. Dilema u vezi sa zat-
su svim finalistkiwama, a po- varawem porodili{ta jo{
red ~okoladica u svom kreati- je prisutna, nakon {to je
vnom kutku kreiraju i prije nekoliko mjeseci re-
bidermajere, od kojih je svaka sorno republi~ko minis-
djevojka nosila po jedan. Uro{, tarstvo najavilo da }e
poznat kao indigo dijete, svojom #zbog nerentabilnog po-
kreativno{}u pomjera granice. slovawa i malog broja po-
- Mi te `i mo da po - ro|aja# prwavorsko i
{aqemo poruku svim rodite- porodili{te u Derventi
qima dje ce sa po se bnim biti zatvorena.
po tre ba ma, da ne
odus ta nu, da ne
po kle knu, ve} Posjeta
da svoju djecu
ukqu~e u
Grupa od pedesetak stu-
dru{ tve no
denata Dr`avnog poqo-
socijalne
privrednog univerziteta
sfe re `i vo -
#Petar Prvi# iz ruske po-
ta. Uro{ je
krajine Vorowe` boravi-
indigo dijete
la je nekoliko dana u
i kao takav je
Republici Srpskoj. Stu-
veoma we`an
denti su posjetili farmu
i osjetqiv, a
muznih krava Vladimira
qude sa ko-
Usorca, sa oko 200 grla, u
jima dolazi
[ereg Ilovi. Bili su im-
u kontakt
presionirani moderniza-
shvata veoma ozbiqno.
cijom farme, na kojoj je
Sre}u pronalazi u ma-
uvedena najsavremenija,
lim i sitnim stvarima.
robotizovana tehnologija
Ciq nam je da razbijamo pre-
za mu`u i ishranu postoje-
drasude i pojave, kao {to su
}eg sto~nog fonda.
degradacija i diskrimina-
cija - istakla je Uro{eva
majka Tawa. (nz)
Planinari
~iwenice da je rodom iz sela
Qubatovci, pa je svojevremeno
osnovnu {kolu poha|ao u
Hrva}anima.
Brojne pjesnike iz Repub-
Na molbu Skup{tini
like Srpske, Srbije i dijaspo-
op{tine Prwavor, Plan-
re pozdravili su predstavnici
inarsko dru{tvo #Korak
op{tinske uprave, a doma}in
vi{e# (na slici) dobilo
susreta Goran Vukovi}, pred-
je na kori{}ewe prosto-
sjednik Srpskog kwi`evnog
rije stare osnovne {kole
kluba #Talasi# naglasio je da
u selu Popovi}i. Za pet-
preuzetu obavezu Prwavor~a-
naestak mjeseci organi-
ni ne}e zaboraviti.
zovanog djelovawa,
I ovogodi{we saboro-
planinari iz Prwavora
vawe obiqe`e no je {tam-
su se svrstali me|u najak-
pawem zbornika svih pjesama
tivnije dru`ine u Repub-
o Vidovdanu koje su bile u
kon ku ren ci ji za na gra du.
Stvaraoce iz brojnih gradova
lici Srpskoj. Po~etkom
godine obiqe`ili su
prvi ro|endan, kada su na
na pravi na~in ugostio je i
lokalitetu planine
mjesni paroh, starje{ina Hra-
Qubi} i manastira
ma cara Lazara, a dru`ewe je
Stupqe ugostili vi{e od
nastavqeno zajedni~kom ve~e-
550 planinara iz drugih
rom. (zn)
gradova. (zn)
na{ZAVI^A DOGA\AJI 5
J
Konopa{i Vukova sa PLASMAN
Vu~ijaka na djelu
Pobjednik Olimpijade u
generalnom plasmanu,
ekipa Popovi}a-Kula{a
osvojila je 134 boda.
Drugi su bili Vukovi sa
Vu~ijaka sa 129 bodova, a
daqe slijede: Preduze}e
MB Raizen (113), Teri-
torijalna vatrogasna je-
dinica Prwavor (110),
Gorwa Mravica (109),
Prisoje (99), Bawa Kula{i
i Drenova po 95,
Naseobina Li{wa (,
89)[trpci-Novo naseqe
(84), ^orle (80), Novo
naseqe Poto~ani (79),
[trpci - Muse (77), Gorwi
Vija~ani (76), Kremna 75),
Topling Prwavor (74), Os-
redak (68), Qeb (59),
Okolica (58), Ora{je-
Novo selo (53)Hrva~ani
(52), Vojna po{ta Der-
venta (47), Prwavor 2
(33), Dowi [ttrpci (31) i
VIDOVDANSKA OLIMPIJADA U KULA[IMA Dowi Vija~ani (29)

@estoko KINEZI

Veliko intereso-

na svim
vawe za sportske
borbe izrazili su,
kao gledaoci, i
Kinezi. Bilo ih je
nekoliko, a posebno

frontovima
su bili zadovoqni
prate}i snagatore u
povla~ewu konopca.
Dvojica Kineza su
pozirali fotore-
porteru Na{eg
zavi~aja srpskim
Mladi nastavili da ~uvaju uspomene na poginule srpske ratnike. Najinteresantnije na turniru pozdravom, odnosno
malog fudbala i u povla~ewu konopca. Ekipa iz Popovi}a ponovo osvojila veliki prelazni i sa tri podignuta
prsta (na slici).
pehar u trajno vlasni{tvo, jer je tre}i put uzastopno trijumfovala u generalnom plasmanu
portski susreti nizacije.

S mladih iz prwa-
vorske i susjednih
op{tina imali su
u drugoj polovini
juna svoje 21. izdawe pod
- Maksimalno ozbiqno
smo shvatili pojavqivawe
na Olimpijadi. Napravili
smo najboqu selekciju
na{ih predstavnika za
nazivom #Vidovdanska sportske discipline i eto,
olimpijada#. Ovaj put jo{ jednom stigli smo i do
okupile su se ekipe iz 25 zvawa najboqe ekipe za
mjesnih bora~kih organi- 2017. godinu. Raduje nas
zacija, a takmi~ewa su se {to je kompletan
odvijala u streqa{tvu, takmi~arski dan protekao
povla~ewu konopca, bacawu u korektnim borbama i
bombe u ciq, bacawu ka- sportskoj atmosferi, ba{
mena s ramena, malom fud- onako kako to i prili~i
balu i atletici. Nekoliko jednom ovakvom, memorijal-
hiqada gledalaca prode- nom skupu. Uz to, vodila se
filovalo je poligonima `estoka borba na svim
Osnovne {kole #Ivo frontovima, odnosno u
Andri}# u Kula{ima, gdje svim disciplinama cjelod-
su imali priliku da prate nevnog programa - rekao je
neizvjesne i kvalitetne Pobjedni~ka kapiten Pan~i}.
ekipa Popovi}a O r g a n i z a c i j a
borbe. Ve} je postala
tradicija da posebnu pa`wu takmi~ewa obavqena je bez
privla~e #konopa{i# i ma- obje discipline trijumfo- koji su ekipno pobijedili i Ni uspjesi u tri disci- qni da stignu daqe od dru- ozbiqnijih propusta, zah-
jstori malog fudbala. U vali su Vukovi sa Vu~ijaka, u bacawu kamena s ramena. pline nisu im bili dovo- gog mjesta u generalnom vaquju}i pristojnom
plasmanu. pona{awu sportista, ali i
VATROGASCI Ponovo su, kao i dobro uhodanim, rutinskim
prethodne dvije godine, poslovima tehni~ke organi-
Kao najboqe organizovana ekipa i najvi{e uspjeha imali zacije. Kao i u prethodnih
ove godine su se pokazali pripadnici takmi~ari Popovi}a- 20 olimpijada, i ovaj put tu
Teritorijalne vatrogasne jedinice Kula{a. Na zavr{noj ekipu vodio je prekaqeni
Prwavor (na slici), koje je na sport- sve~anosti progla{ewa na- veteran i majstor ovog
skim poligonima vodio i wihov ko- jboqih kapitenu Popovi}a, posla, sekretar Op{tinske
mandir Du{an Slijep~evi}. Oni Draganu Pan~i}u prelazni bora~ke organizacije ^edo
vatrogasci koji nisu imali obaveza i pehar u trajno Vasi}. Sportisti i nav-
na igrali{tu brinuli su se da logis- vlasni{tvo uru~io je ija~i razi{li su se do
tika, izra`ena kroz pe~ewe, bude Vlado @ivkovi}, predsjed- naredne godine, kada }e
kvalitetno pripremqena i servirana. nik Organizacinog odbora, ponovo, povodom Vidovdana,
ina~e prvi ~ovjek imati zborno mjesto u
Op{tinske bora~ke orga- Kula{ima. (NZ)
6 @IVOT
trpqivo, uz mnogo
S muke i truda,
supru`nici Qe-
posava i Slavko
Petru{i} deceni-
jama su, u rodnom selu
Popovi}i, podizali
porodi~no gnijezdo, u kome su
na pravi `ivotni put
izvodili ~etiri k}erke i dva
sina. U ku}i je uvijek bilo
graje, vedrog raspolo`ewa,
dje~ije igre, ali i disci-
pline. Znalo se {ta je ~iji
posao u doma}instvu, nakon
{to mladi uku}ani zavr{e
dnevne nastavne obaveze u
obli`woj Osnovnoj {koli u
Popovi}ima.
Svojevremeno u porodici
Petru{i} rodila se ideja da
se gradi novi krov nad
glavom. Nije to bila obi~na
gra|evina, jer je Slavko sa
suprugom i sinovima odlu~io
da gradi ku}u od stakla. Um-
jesto gra|evinskih blokova,
na klasi~nom betonskom
temequ po~eli su da ni~u zi-
dovi od staklenih fla{a.
Donosili su Petru{i}i
jednolitarske fla{e sa
raznih strana, a kada je u
dvori{tu formirana velika
gomila, krenuli su radovi.
- Najve}i teret ovog
posla nosili su otac Slavko i
moj stariji brat Tomislav.
Radovali smo se svakom novom
redu fla{a, koje su na pravi-
lan na~in vezane betonskom
staklenog ogwi{ta
smjesom. Objekat je brzo
dobio pri`eqkivani oblik,
sve do krovne konstrukcije,
koja je, prema planu, imala
klasi~an izgled. Gradili{te
je privla~ilo veliku pa`wu
na{ih kom{ija, ali i qudi iz
susjednih sela. Dolazili su,
gledali i ~udili se, jer
tako ne{to nikada
nigdje nisu vidjeli -
pri~a @ivojin,
najmla|e dijete
Petru{i}a.
Prve
procjene gov-
orile su da
j e
neophodno
obezbi-
jediti vi{e
od devet
h i q a d a
fla{a, koje
su spretnim
majstorskim
rukama, vodor-
avno polagane sa
Izbor najqep{ih dvori{ta
Nagrade Krasi}u i Gimnaziji
U sklopu akcije
proqe}nog ure|ewa grada, u
Prwavoru je nakon nekoliko
godina obnovqena ideja o
progla{ewu najure|enijih
dvori{ta. Kao najqep{e u
kategoriji porodi~no stam-
benih objekata progla{eno je
dvori{te Dragana Krasi}a u
selu Gusak, kome je na~elnik
op{tine Darko Toma{ uru~io
nov~anu nagradu.
- Ve} godinama, sa
uku}anima, ure|ujem i
Posqedwi ~uvar
odr`avam porodi~no
dvori{te. Poslovi te vrste
mi predstavqaju posebno
zadovoqstvo, jer se tako na na-
jboqi na~in odmaram od re-
dovnih i napornih poslova
koje profesionalno obavqam
u Bawaluci. Zahvalan sam or-
ganizatorima akcije - rekao je
Krasi}, isti~u}i da u nared-
nom izboru o~ekuje jo{ ve}i
odziv kandidata.
Me|u petnaestak vredno-
vanih dvori{ta, u kategoriji
@IVOJIN
PETRU[I]
JEDINI STANAR
NAJNEOBI^NIJE
GRA\EVINE U
POPOVI]IMA
@ivojin Petru{i}
STIHOVI
Ve} godinama @ivojin je
~lan Srpskog kwi`evnog
kluba Talasi iz Prwa-
vora. Ku}a napravqena
od staklenih boca kao da
zra~i nekakvom posebnom
energijom, koja ga in-
spiri{e da u slobodno
vrijeme stalno stvara
nova poeziju i prozu.
U~estvuje redovno i na
raznim pjesni~kim susre-
tima, a do sada je dobio i
nekoliko nagrada. Na
ovogodi{wem pjesni~kom
drugovawu kod Spomen-
hrama na Vu~ijaku, u
predve~erje Vidovdana,
Petru{i} je recitovao
Ku}a od staklenih
fla{a u Popovi}ima svoje stihove iz pjesme I
ona ulica. U pripremi
je, najavquje, i prvi
roman koji bi trebalo da
ugleda svjetlost dana
narednih mjeseci, ali }e
@ivojin mo}i projekat
realizovati samo uz
podr{ku sponzora, prwa-
vorskih i privrednih
kolektiva drugih op{tina.
svih strana budu}e #staklene# beskorisne, odnosno da u ob- smo tada da }e biti problem i Povremeno radi na dnevnicu,
ku}e. jektu ne}e biti ugodno, pogo- oko zamjene, ukoliko neka od uglavnom na gra|evini, da bi
-Bilo je i onih tovo u zimskom periodu. fla{a pukne. Me|utim, ni to se pre`ivjelo i bez straha za
koji su smatrali da Me|utim, staklo se pokazalo nije predstavqalo problem - egzistenciju do~ekao novi
}e fla{e biti kao dobar izolator. Strepili ka`e na{ doma}in @ivojin. dan.
Jo{ za `ivota Slavko i Nekada, u tro{noj staroj
Gra|evine Qeposava ispratili su sa ku}i bilo je tijesno za {es-
ogwi{ta ~etiri k}erke i toro djece i wihove
Na podru~ju prwavorske op{tine postoje sina Tomislava, danas pen- roditeqe. Danas, u objektu,
na desetine neobi~nih i kvadraturom ve- zionera, koji, sa suprugom i dimenzija 14 sa 10 metara, na
likih porodi~nih ku}a. Izgledaju monu- sinovima, `ivi na tri eta`e, slobodnog pros-
mentalno, poput kasarni, a privla~e Slovena~kom primorju. tora ima za #izvoz#, tako da
pa`wu i zbog neobi~nih gra|evinskih K}erke su se udale i `ive u @ivojin ima mnogo posla na
finesa u izgradwi i ure|ewu. Dodatnu Hrvatskoj. Do|u tek povre- odr`avawu higijene. Bilo bi
qepotu daju im cvije}em, ukrasnim meno da obi|u ogwi{te i mu neophodno da se o`eni,
{ibqem i rastiwem bogata dvori{ta. sje}awima se vrate u vrijeme ka`u kom{ije, pri`eqkuju}i
Reklo bi se, ba{ kao na Dediwu. Pozi- svoje bezbri`ne mladosti, da da #staklena# ku}a pod svojim
vamno vlasnike takvih objekata iz na{e se vide sa ro|acima i krovom dobije i vrijedne
op{tine da se jave redakciji da bismo na nekada{wim kom{ijama. A na `enske ruke. Na potezu je
stranicama lista pisali, odnosno predstavili ogwi{tu je ostao samo pjesnik Petru{i}.
privatne luksuzne ku}e. #~uvar# imawa @ivojin. B . RADULOVI]
{kolskih objekata, najvi{e iz Prwavora, koji je
ocjene stru~na komisija dodi- na zavr{noj sve~a-
jelila je Gimnaziji u Prwa- nosti rekao da je,
voru. Trud gimnazijalaca i prema ranije utvr|e-
wihove profesorice Mile nim kriterijumima,
Jankovi} donio je rezultat na vrednovano
koji su polaznici ove ustanove odr`avawe i wegov-
bili ponosni, najavquju}i awe biqaka i
puno anga`ovawe i u narednoj zemqi{ta, vrijed-
akciji, na proqe}e 2018. go- nost biqnog
dine. pokrova, estetski
Na ~elu stru~ne komisije ugo|aj, ulo`eni
bio je diplomirani in`ewer trud i kreati-
hortikulture Uro{ [u{ak, vnost. (nz)
na{ZAVI^A SELO 7
J
zgoj qe{nika na
na{im prostorima SA PLANTA@E MILO[A POPADI]A obja{wavaju}i da je lijeska
veoma otporna biqka koju ne
mena da se pripremi zemqi{te
dubokim orawem, ubacivawem

U jo{ pravi pio-

nirske, ali zna~ajne
korake, zahvaquju}i
nekolicini planta`a ove
neobi~ne vo}ne kulture na ter-
itoriji op{tine Prwavor.
Jedan od proizvo|a~a qe{nika
je i mladi Milo{ Popadi} iz
Poto~ana. Ovaj mladi} odlu~io
je da svoje slobodno vrijeme in-
vestira u uzgoj qe{nika. Tako
je prije {est godina na jednom
hektaru zasadio 450 sadnica ove
fine poslastice i pokazao da
pitomi qe{nik mo`e da uspi-
jeva i kod nas.
Ideju o uzgoju qe{nika
Milo{ je dobio jo{ za vrijeme
studentskih dana, a prilika da
svoje planove pretvori u djelo
pru`ila mu se kada se zaposlio.
Sada ima {estogodi{wi zasad
i veoma je zadovoqan svojim
poslom.
- Uzgojem qe{nika po~eo
sam se baviti 2011. godine. Na
planta`i je posa|eno 450 sad-
nica, od ~ega je 80 odsto is-
tarski dugi qe{nik. To je
glavna sorta i tu su jo{ tri
prate}e sorte istarski
okrugli, lambert i halski xin -
pri~a Milo{ Popadi} o svojoj
planta`i qe{nika.
Ova pri~a je utoliko zan-
imqivija, jer se radi o mladom
uzgajiva~u kulture koja u
na{im krajevima ekspanziju
do`ivqava tek u posqedwih de-
setak godina. Milo{ ka`e da je
te{ko bilo do}i do pravih in-
formacija, koje su po~et-
nicima u ovom poslu i te kako
neophodne. Ve}inu podataka i
savjeta dobio je obilaze}i za-
sade qe{nika u drugim
op{tinama.
- Sva saznawa do koja sam
do{ao bila su na osnovu iskus-
tava drugih qudi. Literatura je
oskudna, pa mi ona nije mnogo
pomogla. Zato sam obilazio
planta`e u drugim op{tinama
u Tesli}u, Bawaluci i
Kozarskoj Dubici. U po~etku je
te{ko bilo do}i do sadnog ma-
terijala, a kvalitet sadnog ma-
napada veliki broj {teto~ina
i bolesti, pa je tokom godine
stajwaka, duboko zaoravawe i
frezawe, zatim sjetva.
Hobi }e potrebno tek tri do pet
prskawa.
Najvi{e posla na zasadu
ima, obja{wava Milo{, kada se
osniva planta`a. Potrebno je i
- U qetnom periodu
najvi{e posla ima oko suzbi-
jawa korova i ko{ewa. Ove go-
dine prvi put smo radili
prskawe herbicidima {to se
donositi novca i
vre-
pokazalo dobrim - ka`e
Milo{.
Dodaje da je jo{ rano
razmi{qati o otkupu i plas-
manu proizvoda, jer qe{niku
profit!
Mladi proizvo|a~ planta`u u rodnim Poto~anima
treba sedam godina da pru`i
pun rod, te da cijene na
doma}em tr`i{tu diktira
koli~ina uvezenog qe{nika iz
Turske.
- To je pitawe koje svi
postavqaju jo{ na po~etku
zasadio je prije {est godina. Uzojem je po~eo da se bavi zasa|ivawa qe{nika. [to se
iz hobija. Sve do sada uradio je zahvaquju}i strpqewu, s ti~e cijene, turski qe{nik
qubavqu, vlastitim sredstvima i trudom ~ini 70 odsto proizvodwe na sv-
jetskoj berzi. Ako on podbaci,
terijala je jako bitan - prisje}a gaja se u dva uzgojna oblika kao talne, pa i kontinentalne na na{im tr`i{tima qe{nik
se Milo{ po~etaka uzgoja grm ili kao mawe stablo. klime. Sorta koju sam iz- se mo`e prodati po jako visokoj
qe{nika. - Dugo se smatralo da je abrao pokazala se kao cijeni. Pro{le godine ci-
Uzgajiva~i qe{nika qe{nik mediteranska biqka, otporna na mrazeve, jena je dostizala preko 40
moraju biti strpqivi, jer je za zbog ~ega se i nije kod nas gajio. bujna je, redovno KM za kilogram
prvi pravi prinos potrebno Me|utim, posqedwih godina sv- ra|a, ima is- o~i{}enog qe{nika -
~ekata i po nekoliko godina. jedoci smo da se mo`e gajiti i puwenost jezgre 46 ka`e Milo{
- ^ekawe pravog uroda da kod nas u uslovima umjerno kon- odsto. Qe{nik je Popadi} iz
bi ~ovjek imao neku korist je tinen- izuzetno zahvalan Poto~ana kod
zapravo sedam do osam godina. u pogledu za{tite Prwavora.
Nekada ~ak i vi{e. Ne biqke - ka`e Do sada sve
smiju se izostaviti Milo{, {to je radio na
agrotehni~ke mjere planta`i radio
i pravilno je vlastitim sred-
odr`avawe, stvima, jer nije
v o | e w e imao sve ispuwene
ra~una o uslove za podsti-
higijeni caj. Za sada ne
qe{nika, planira da
parceli na pro{iruje zasad, ali
kojoj se u rezervi ima jo{
qe{nik jednu parcelu, na koju
zasadi, bi u nekom narednom
frezawe, vremenu zasadio jo{ 300
prskawe, sadnica.
orezivawe - Svima onima koji su
ka`e Milo{. u nedomumici da li uzga-
Prirodno jati qe{nik ili ne,
s v o j s t v o Milo{, kome je uzgoj
qe{nika jest da qe{nika hobi, poru~uje da
raste u grmu. Divqeg ovaj posao zahtijeva mnogo
ga mo`emo na}i u truda, strpqewa i qubavi.
{umama. Pitomi qe{nik uz- Jelena DEMOWI]
Milo{ Popadi}

Vlastimir Bo`i}
Na imawu Vlastimira Bo`i}a u Drenovi sa sinom Nikolom

Doma}e lubenice za kompletnu trpezu

Qeto, osim sunca i vreline,
sa sobom nosi i druge radost, rec-
imo razne sezonske poslastice na
pija~nim tezgama. Jedna od tih
poslastica su lubenice doma}ih
proizvo|a~a. Ime Vlastimira
Bo`i}a iz Drenove kupcima je
odavno poznat. Proizvodwom
lubenice bavi se ve} petnaestak
godina. Ove godine lubenicu je
posijao na 13 dunuma u ~etiri
etape. Iako je u toku sjetve vri-
jeme bilo ki{no, sunce i topli
dani u junu odradili su svoje.
Lubenice su sazrele i gozba je
po~ela.
- Mislio sam da lubenica
ne}e sti}i prije 20. jula, ali ona je
sazrela. Zadovoqan sam proizvod-
wom. #Rana fantazija# se pokazala
najkvalitetnijom, a ima ne{to
#romanse# i diwe - ka`e Bo`i},
~ija je lubenica sto odsto doma}a.
Na proizvodwu lubenice sve
uti~e i vremenske nepogode i
ulo`eni trud. Ali, Bo`i} nas-
tavqa sa svojom proizvodwom.
- Ne mogu re}i da se ne is-
palati, jer onda ne bih radio. Ali,
volim ja rad s lubenicom, navikao
sam na to. Pa {ta se zaradi, zaradi
- iskren je Bo`i}.
Iako je ponuda lubenice,
pogotovo iz uvoza, na tr`i{tu
mnogo ve}a nego prethodnih god-
ina, doma}i proizvo|a~i se ne
predaju Jer, doma}e je doma}e, a
kupci to prepoznaju.
- Nema odakle nema lubenice,
iz Gr~ke, Lijev~a poqa, Bijeqina.
Ali, kupci prepoznaju doma}i
proizvod - ka`e Bo`i}.
Iako prwavorski
bostani~ari sa lubenicom na
tr`i{te izlaze oko Petrovdana,
ove godine su to uradili sedmicu
ranije. Bo`i}evo dobro poznato
prodajno mjesto je kod buvqe pi-
jace u Prwavoru.
Vlastimiru Bo`i}u
proizvodwa lubenice je osnovna
djelatnost. Me|utim, ovaj vrijedni
poqoprivrednik oprobao se i u
proizvodwi jagoda, ~ijim je rodom,
ka`e, izuzetno zadovoqan. Koris-
tio je, ka`e, isti sistem uzgoja
jagode, kao i lubenice, tunele od
najlona, tako da vrijeme nije
uticalo na plodove.
- Imao sam plastenike, na oko
180 kvadrata, zasa|ene jagodom.
Nisam imao problema sa prodajom,
kvalitet je bio izuzetan. I
zadovoqan sam - ka`e Bo`i}, do-
daju}i da od proizvodwe jagoda i
lubenice ne}e odustati.
Zato, svi oni koji `ele
doma}i proizvod i qetne
osvje`avaju}e poslastice nemaju
brige. Zahvaquju}i prwavorskim
proizvo|a~ima, bi}e ih i sqede}e
godine. Sti`u i nove, mlade snage,
a Vlastimiru je desna ruka na
imawu sin Nikola.
J. D.
8 QUDI I VRIJEME
UMJETNIK @IVKO BAJI] RODNO SELO ^ORLE ZAMIJENIO VOJVO\
odinama @ivko `ivi sa
@ivko
Baji} G svojom suprugom u Novom
Sadu, gdje wegova kari-
jera ide uzlaznim putem.
Ali, wegovi korijeni su iz sela
@arko i nasmijano ^orle:
- Moj zavi~aj su ^orle. [kolu
sunce kona~no je sam zavr{io ovdje, u obli`woj
donijelo jedno od Naseobini Li{wi. Bilo je u
^orlama ~etiri razreda, a onda u
najomiqenijih susjednom selu preostala ~etiri.
godi{wih Tada je bilo pitawe {ta daqe,
koju {kolu. U Prwavoru nije
doba - qeto. bio neki izbor, tako da sam sti-
Hodaju}i vrelim cajem okolnosti oti{ao u Novi
asfaltom sti`emo Sad kod ujaka - zapo~iwe @ivko
svoju `ivotnu pri~u.
do podno`ja male Novi Sad postaje okosnica
strmine, gdje se wegovog `ivota, od tada pa sve do
dana{wih dana. Upisuje se u
kraj seoskog puta u gra|evinsku {kolu i ve} tada je
^orlama smjestila sebi kupio boje, a na silnim ga-
lerijama, izlo`bama, u pot-
ku}a @ivka punosti se zaqubio u slikarstvo.
Baji}a, slikara, Bio je samouk, ali istovremeno
restauratora i je u~io i gledaju}i druge. Od-
lazak u vojsku mijewa wegov
ikonopisca. Na dotada{wi na~in `ivota.
stepeni{tu nas Po povratku iz vojske, up-
isuje se na studije, Vi{u {kolu
do~ekuje wegova za informatiku i organizaciju i
vedra, qubazna tada slikarstvo ostaje po strani.
Ve} tada, sticajem `ivotnih
supruga Lela. okolnosti, po~iwe da radi u
Iz pukotine policiji.
od{krinutih - Zaposlio sam se 1975. go-
dine u policiji. Polo`io sam
vrata dopire dr`avni ispit, postao
svjetlost iz pripravnik i ovla{}eno
slu`beno lice - ka`e on. Potom
ateqea. A, na postaje, u specijalnoj gardijskoj
samom ulazu, brigadi, ~uvar mar{ala Tita.
miris boja, kistovi, Veoma rano odlazi u penziju
i od toga trenutka slikarstvo
namje{ten po~iwe da uzima sve ve}eg maha.
{tafelaj, te Na jednoj izlo`bi dobija speci-
jalnu nagradu za sliku, koja je
nedovr{ena putovala po cijeloj Srbiji i do-
slika upotpuwuju bijala zna~ajne pozitivne kri-
tike.
~ar koju @ivko Ovaj umjetnik koji se bavi
vjerno prenosi i oslikavawem pejza`a, mrtve
koju `ivi sa prirode, izradom ikona, restau-
racijom kojekakvih predmeta,
svojim slikama primjer je osobe koja neumorno
Dragan Mali}
Qepota
stvara i svakodnevno u`iva u
tome. Iza sebe ima tri
samostalne izlo`be, minimalno
1.000 slika, nekoliko stotina
ikona, kao i znatan broj u~e{}a
`ivota
na kolonijama.
Na 100 likovnih kolonija,
na kojima je u~estvovao naslikao
je barem 200 slika, koje su osta-
jale u vlasni{tvu doma}ina,
odnosno organizatora. Potom
u ateqeu
slike, koje je darivao u humani-
tarne svrhe, za gluvu djecu, za
bolesnu djecu, za mali{ane sa
Kosova i Metohije... @ivko ka`e
da je bio jedan period kada nije
mogao sti}i da naslika, koliko
se tra`ilo slika.
Wegove ikone imaju blis-
tavu toplinu, a iz wih zra~i sv-
jetlost, intelekt i veliko
majstorstvo:
- Ja sam zaqubqen u wih.
Svakoj ikoni predam se sav, u ci-
jelosti, pomolim
se Bogu,
prekrstim
i uvijek us-
pijem da
uradim
kako
d o -
likuje
- ka`e
Dragan Mali} iz [arinaca poru~uje
Za{tititi doma} Poqoprivrednik Dragan rod nisam uspio prodati, vi{e
Dragan se sa Mali} iz [arinaca kod Prwa- sam ga podijelio i bacio.
suprugom u rodne vora tri i po godine bavi se plas- Sqede}e godine proizvodio sam
teni~kom proizvodwom, uglavnom krastavac po ugovoru sa jednom
[arince vratio iz krastavaca korni{ona. Pod plas- firmom iz Lakta{a. Tada sam
Italije prije devet tenicima ima 1.350 kvadrata. Za proizvodio korni{on na preko
plasteni~ku proizvodwu odlu~io dunum zemqe, ali ni to nisam
godina i po~eo na se zahvaquju}i `eqi da na svom prodao, jer oni nisu pla}ali -
ku}nom ogwi{tu doma}instvu zapo~ne odr`ivu pri~a Dragan svoja i kom{ijska
proizvodwu i kako bi bio kod lo{a iskustva sa proizvodwom.
da se bavi svoje ku}e. Ove godine Mali} je u {est
Ina~e, Dragan se sa supru- plastenika posadio krastavac,
plasteni~kom gom u rodne [arince vratio iz ima ne{to i paradajza i pa-
proizvodwom. Italije prije devet godina. prike, kojih mu je dosta propalo
Odlu~io se, ka`e, za plastenike tokom zime. Problem sa plas-
Uprkos svim kako bi prehranio porodicu i manom i otkupom se nastavio.
zaradio za `ivot. Me|utim, Me|utim, kada je pomislio da je
te{ko}ama i proizvodwa i borba za `ivot i ove godine pao, ukazala mu se
gafovima, ovaj nikada nije laka. Mali}a je pra- prilika da wegov proizvod neko
tio maler otkako je podigao otkupi. Mali} ka`e da su ga
doma}in ne plastenike. spasili lokalni privrednici
odustaje od - Krenuo sam sa plas- #Leburi} komerc# i #Fortuna
tenikom na 300 kvadrata, pa- marketi# koji su sa wim dogovo-
poqoprivrede prika i paradajz. Me|utim, tada rili otkup krastavca.
 na{ZAVI^A
J QUDI I VRIJEME
\ANSKOM RAVNICOM
@ivko.
Me|utim,
svaka ikona koju
radi te{ka je na
svoj na~in i
i z i s k u j e
posve}nost:
- Te{ka mi je
svaka na kojoj ima
puno likova. U ^or-
lama sam radio
ikonu Spasovdan,
koja se nalazi u
kapeli. Na woj je
mnogo likova. Tu je Isus, apos-
toli, Bogorodica. Svaki lik je
malo druga~iji, mno{tvo detaqa,
prsti, ruke, noge, toga ima puno -
dodaje on.
U Novom Sadu `ivi, kako
ka`e #kao car#, gdje ima veliki
ateqe. A pored izra|ivawa
ikona i slikawa, pozla}uje razne
stvari, koje su stare. Mnogi pred-
meti mu sti`u iz Beograda,
Novog Sada.
- Tako je Vesna ^ip~i}, glu-
mica iz Beograda,
poslala barokno
ogledalo da joj
ga restauri-
ram - dodaje on.
Slike
@ivka Baji}a
odnesene su u
mnoge krajeve
{irom svi-
jeta, kao
{to su
Aus-
tral-
ija,
}e proizvo|a~e
- Leburi}i su me pozvali i
rekli da }e otkupiti proizvode.
Oni su mi ba{ pomogli i izlaze
mi u susret koliko god mogu.
Ove godine je odstraweno preko
tone krastavca koji je propao.
Posijao sam oko 750 sadnica u
jednom plasteniku. Cijena se
kre}e oko 25 do 30 pfeninga po
kilogramu. Ra~unao sam da }e
biti vi{e i proizvoda i ve}a
cijena - ka`e Mali}.
Dodaje da je o~ekivao rod
od 2,5 do tri tone po plas-
teniku. Mali} ka`e i da je
problem plasmana doma}eg
proizvoda nastao zbog prekom-
jernog dovoza iste robe sa
strane koja je ve} prekomjerno
stajala u hladwa~ama i {leper-
ima. Za to vrijeme dok se na
rafama prodaje tu|e, doma}i
proizvo|a~i sve dubqe tonu.
- Ne}u kriviti nikog, ali
Slika @ivka Baji}a
ZAVI^AJ
Uvijek je `eqa mladom
~ovjeku, ako ode negdje,
da u svom rodnom kraju
bude poznat, da ga
pomiwu, da ga se sje}aju.
- Najte`e je u svom selu
biti pop i u~iteq - ka`e
jedna poslovica. Imao
je @ivko `equ da otvori
izlo`bu u Centru za kul-
turu u Prwavoru, pa se
nada da }e u budu}nosti
wegova `eqa biti i ost-
varena.
Kanada, Amerika, te po raznim
zemqama Evrope.
Spletom okolnosti po~iwe
da radi ikone za crkve:
- U Poto~anima sam po~eo
najprije sa sitnijim, a kasnije i
ve}im radovima. Radio sam ve-
liku ikonu Vladimir i Olga u
Hrva}anima, u ukrajinsko-
pravoslavnoj crkvi. Tako|e,
restaurirao sam ikonu Pokrov
presvete Bogorodice u
Poto~anima. Sama ikona je done-
sena iz Rusije prije vi{e od 100
godina i ta ikona je bila
o{te}ena totalno. Dugo je sta-
jala i nije bila na ikonostasu.
Restaurirao sam i pozlatio
okvir. Pop se najvi{e odu{evio
ramu, jer sam gotovo identi~no
uradio - pri~a on.
Za Poto~ane je tako|e, ura-
dio ikonu arhan|ela Mihaila, za
mislim da bi vlast trebalo da
za{titi doma}e poqoprivred-
nike - ka`e Mali}.
Kada je po~eo da radi sa plas-
tenicima, Mali} je dobijao i
op{tinski podsticaj od 1,5 KM.
Me|utim, sada su, obja{wava, ti
podsticaji umaweni.
- Sada je palo na marku
trideset. Trebaju nas malo vi{e
podr`avati, a ne da nam smawuju
podsticaj, jer treba ustati u
~etiri ujutru i raditi cijeli
dan u plasteniku. Nije to laka
proizvodwa - isti~e Mali}.
Proizvodwa krastavca
iziskuje i puno vode. Mali}, na
sre}u, bar sa tim nema prob-
lema, jer su on i brat sa o~evog
imawa udaqenog 950 metara,
doveli vodu, {to ih je ko{talo
6.500 maraka. Mali} je imao i
peh sa nevremenom koje mu je u
ranijem periodu poru{ilo tri
kapelu. A za crkvu,
pro{le godine, ve-
liku ikonu, tako|e
arhan|ela Mi-
haila.
S v o j
istan~ani
slikarski izraz
@ivko Baji} je
usavr{avao kroz
slikarske {kole.
Radio je u ran-
cuskoj, u Parizu u
ambasadi, gdje ga je
anga`ovala dr`ava. Potom u
Ankari za pozlate, rad u crkvi
u Solunu. A, ipak najvi{e je,
kako ka`e, ponosan na ono {to
je radio u svom zavi~aju.
U Kula{ima je od pro{le
godine, od 25. decembra u toku
prodajna izlo`ba wegovih
slika, koja }e trajati do decem-
bra ove godine.
I sam priznaje da se ~esto
na|e u neobranom gro`|u, pogo-
tovo kada pozove neko i pita ima
li neku ikonu, koju trenutno ne
posjeduje:
- I onda ja imam obi~aj da
zapo~nem neku sliku, evo kao
{to je ovdje slu~aj ikona Petar i
Pavle, zapo~nem, ali ne}u odmah
slikati, jer imam naru~eno neki
pejza` za Bawaluku, a ja }u se
kasnije opet vratiti na ikonu.
@elim da imam ako neko
zatra`i, za no} to mogu da
zavr{im - ka`e ponosno @ivko.
Priznaje da mu se de{avaju
situacije u kojima se no}u budi i
odlazi u ateqe. U ateqeu ostaje
kao da vrijeme ne postoji, pa tako
ka`e:
- Krenem iz ateqea, ne mogu
da ga zatvorim, gledam, a ne gasim
svjetlo, gledam ikonu koju radim,
gledam, gledam i uhvatim sebe
kako sam se uko~io gledaju}i, pa
onda uvjerim sebe, dobra je, idi
sada, sutra }e{ nastaviti -
rije~i su ovog umjetnika. Za go-
dine koje dolaze nada se da }e mu
dati jo{ boqa djela.
@eqka KNE@EVI]
plastenika, pa je morao da uzme
i kredit od 15.000 maraka kako
bi sve zanovio.
- Tada sam imao salatu
fakti~ki pred berbu. Sve je
poru{eno. Ali dobro, qudima
je tada poplavilo i ku}e, pa
mogu i ja ostati bez plastenika -
ka`e proizvo|a~ iz [arinaca.
Mali} dodaje da bi rje{ewe
za doma}e prozvo|a~e bilo osni-
vawe udru`ewa doma}ih
proizvo|a~a, preko kojih bi se
urgiralo da se prednost daje
doma}im proizvo|a~ima umjesto
uvoznim prozvodima.
Uprkos svim te{ko}ama,
Dragan ne odustaje od svoje
proizvodwe. Zato u budu}nosti
planira da je pro{iri, jer
pored supruge i k}erke na jesen
o~ekuje jo{ jednu prinovu i
`eli da radi za svoju djecu.
J. D.
Lijepa inicijativa pretvorena u praksu
Dru`ewe
dimwa~ara
u Prwavoru
Po uzoru na pro{lu, Prwavor je
i ove godine bio doma}in skupa
dimwa~ara. Radi se o dru`ewu
koje je okupilo dimwa~are {irom
Bosne i Hercegovine, koji `ele
dru`ewe pretvoriti u tradiciju
i pri tome o~uvati stari zanat
koji polako izumire
Doma}in ovogodi{weg sus-
reta dimwa~ara bio je Ratko
Nikoli}, jedan od trojice
dimwa~ar iz Prwavora. Ovim
poslom bavi se ve} sedam god-
ina, na nagovor svog prijateqa,
odnosno otkako je shvatio da ga
wegov prethodni,
automehani~arski zanat, ne}e
Dimwa~arka
Dajana \uri}
9
Sa dru`ewa
dimwa~ara
u Prwavoru
Na~elnik
Toma{ sa
dimwa~arskom
tortom
prehraniti. wima i jedina `ena dimwa~ar u
- Mogu vam re}i da je BiH Dajana \uri} iz Br~kog.
te{ko biti dimwa~ar. Ovaj - Od {este godine sam
zanat izumire jer se mladi dimwa~ar. Kroz igru sam korak
qudi te{ko odlu~uju za ovaj po korak krenula sa ocem i
opasan posao - rekao je Ratko postala dimwa~ar. Prije god-
Nikoli}, organizator skupa, inu dana sam se zaposlila u
dodaju}i da su gra|ani svjesni javnoj ustanovi, ali je vikend i
opasnosti zapu{enog dimwaka daqe rezervisan za moje
i sve ~e{}e zovu mu{terije - ka`e Dajana
dimwa~are. \uri}.
Na dru`ewe Iskreno priznaje da kada
dimwa~ari su je vide sa opremom za ~i{}ewe
do{li sa dimwaka mu{terije se hvataju
svih strana za glavu. Ali, Dajana za wih
B i H , ima spreman odgovor.
Hrvatske, - Postavqaju pitawe
Slovenije... za{to ja to radim. Ali mene je
Me|u otac od malih nogu u~io radnoj
navici i da je boqe dva puta se
okrenuti mrtav umoran nego
jednom gladan, jer ko nije bio
gladan zaista ne zna kakav je to
osje}aj - ka`e Dajana, ina~e
diplomirani ekolog.
U Republici Srpskoj ima
svega deset dimwa~ara, od toga
tri u Prwavoru. U Prwavoru,
ka`e na~elnik op{tine Darko
Toma{, koji se tako|e dru`io
sa predstavnicima ove bran{e,
usluge dimwa~ara koriste sve
javne institucije.
- Danas stari zanati izu-
miru, a ovi qudi su dokaz da to
mo`e i druga~ije da
funkcioni{e. Ovi qudi imaju
energije i hrabrosti za tako
opasan posao, ali wihova
predanost doprinosi da ovo
zanimawe opstane i u narednom
periodu - rekao je Toma{.
Ina~e, dimwa~ari su orga-
nizovani u udru`ewe na nivou
BiH koje okupqa oko 50 kvali-
fikovanih ~lanova, a drugo po
redu dru`ewe u Prwavoru za-
sladili su i velikom tortom.
J. DEMOWI]
10 KULTURA
NEDEQKO SAN^ANIN OBIQE@IO [EST DECENIJA STVARALA[TVA
Punih 60 godina
Nedeqko San~anin
prisutan je na
prwavorskoj sceni,
a preko we i
{irom svjetskih
meridijana,
do daqina do kojih
je dosezao wegov
novinarski rad,
odnosno mediji za
koje je radio.
Vrijedan jubilej
bio je povod za
svojevrsnu
retrospektivu
wegovih pisanih
tragova,
prvenstveno na
afirmaciji rodnog
Prwavora. Za
reverom i Crvena
ru`a, najvrednije
priznawe koje mu
je dodijelila
Kwi`evna
zajednica Vaso
Pelagi} iz
Bawaluke. Qubav
prema zavi~aju
nikada nije
jewavala
besjedi od nekoliko
minuta nemogu}e je
U sa`eti 60 godina ra-
da Nedeqka San~a-
nina. Rekao je to
Nenad Novakovi}, kwi`evni
kriti~ar i publicista iz
Bawaluke, na prigodnom
okupqawu dobrih poznavalaca
Nedeqkovog djela i Prwavor-
~ana koji su svojim prisustvom
u velikoj sali Doma kulture
`eqeli da uveli~aju jubilej
#wihovog Sanija#.
- Trudio se da sa~uva
obraz pi{u}i uvijek isti-
KARIJERA
Nedeqko je prve no-
vinske tekstove ob-
javio 1956.
godine u beograd-
skoj Politici i
od tada traje we-
gova stalna veza
sa ~itaocima. Sa-
ra|ivao je u vi{e od 20
dnevnih i periodi~nih
novina, na radio i TV
stanicama. Osniva~ je,
uz podr{ku tada{we
garniture op{tinskog
rukovodstva, Radio
Prwavora, na ~iji je
prvi signal godinama
~ekao. Trenutak beskra-
jne sre}e bio je 6. mar-
ta 1984. godine kada
se radio prvi put
oglasio na sredwota-
lasnom predajniku
1.341 kiloherc.
Mladi stvaraoci na djelu
Zavi~aj
Nagrade za misao
kao opsesija
Da je Prwavor bo gat kao u~enik drugog razre-
mla dim, ta len to va nim da, u srcu gaji podjednaku
qudima odavno je pozna- qubav i prema pisawu i
to, a na ponos svih koji prema glumi. Ovaj put bi-
vole svoj rodni kraj i sve li su jedini u~esnici iz
one pozitivne vrijednos- Republike Srpske, a na-
ti. Do ka zu ju to broj ni grade su im dodatna moti-
primjeri, kao i najnoviji, vacija da nastave u istom
ko ji go vo ri o dvo ji ci stilu.
prwavorskih gimnazija- Svaka la|a koja plovi,
laca. Na literarnom kon- da li okeanom ili morem,
kursu Fondacije #Cure# mora imati svog kormi-
iz Sarajeva, na temu #Ne lara. Tako i prwavorske
toleri{em nasiqe u ve- ta len to va ne li te ra te,
zama mladih# rad Adnana ~lanovi sekcije Gimnazi-
Se li mo vi }a osvo jio je je, u imenu profesorice
prvo mjesto, dok je tako|e srpskog jezika i kwi`e-
gi mna zi jal cu i bu du }em vnos ti Du brav ke Ve ber
studentu Milo{u Joki}u imaju svoga vo|u, kojoj su
Popovi}, Bo`i}, pri pa la po zi ci ja me |u izuzetno zahvalni za do-
Novakovi} i Preradovi} prvih de set. Ova sada{wa, kao i
nagrada je Adna- budu}a priz-
nu samo jedno u nawa na
nu. Malo je op{tina koje imaju slavu, a mnogi nikad ne bi ~uli
hroni~ara kao {to je San~a- NASLOVI za doga|aje koji su se ovdje de- bogatom nizu p l a n u
nin, malo je qudi koji se mogu {avali da ih on nije objavqi- pri znawa, a vlastite,
Kao sve~ani dekor po- Milo{u zna- ali i
pohvaliti sa 60 godina rada, a vao - kazao je Bo`i}.
da pri tome nemaju nijednu
zornice Doma kulture, u
San~anin decenijama dru- ~aj no is kus - afir ma-
kojoj je San~anin tvo i prvo ci je wi-
mrqu. Zadovoqstvo mi je i po- guje sa Rankom Preradovi}em,
obiqe`io svojih {est zapa`enije h o v e
nosan sam {to ga poznajem i porijeklom, kao i Bo`i} i No-
stvarala~kih decenija, priznawe. vaspi-
{to imam ~ast da se sa jednom vakovi}, sa ovih na{ih, prwa-
takvom veli~inom, kada mi to
bilo je izlo`eno i 12
vorskih prostora. Par ket i ko - tno-obra-
kwi`nih naslova ovog {arka{ku lop- z o v n e
vrijeme dozvoli, dru`im - ista-
autora. Uporno i godi-
- San~anin se me|u prvima
tu za mi je nio je ustanove. (nz)
kao je Novakovi}, uru~uju}i pridru`io Kwi`evnoj zajedni-
San~aninu #Zlatnu ru`u#
nama je tragao za ra-
ci #Vaso Pelagi}#, nakon ~ega pe rom, ali ka ko
znim podacima da bi nam je rekao, samo
Kwi`evne zajednice #Vaso Pe-
kompletirao kwigu o
smo zajedni~kim snagama objav-
nakratko.
lagi}# iz Bawaluke. ili prve naslove. On je pisao Adnan
Nagrada se na{la u pravim
nestajawu i novom `ivo-
jer je morao, wegove pjesme su Adnan, Selimovi}
tu manastira Stupqe, na
rukama, moglo se zakqu~iti i kazivawa du{e - rekao je Pre-
granici prwavorske i
iz dugotrajnog aplauza kojim je radovi}, dodaju}i da je #Crvena
~elina~ke op{tine. Na-
propra}eno uru~ewe priznawa ru`a# stigla za wegovo op{te
kakvo nikada ranije nije stiglo
kon {to je dobio blago-
stvarala{tvo dugo 60 godina.
slov vladike bawalu~kog
u Prwavor, kao ni u ve}inu dru-
Jefrema, prihvatio se
Kwi`evnik Du{ko @. Po-
gih op{tinskih centara. povi} tako|e je biranim rije-
posla i novim poko-
Novinar Brane Bo`i} ta- ~ima govorio o San~aninu,
qewima ostavio sa~uva-
ko|e je govorio o San~anino- daju}i naglasak wegovom
vim stvarala~kim decenijama.
- U Prwavoru je nekada va-
`ilo da kada se spomene novi-
nar, to je odmah bila
no izuzetno vrijedno
djelo pod nazivom Vas-
krsavawe Stupqa.
kwi`evnom putu.
- Govoriti o San~aninu
zna~i govoriti o vremenu. Ned-
eqko nije kriti~ar, nije se
Predstavqawa
Ostrog ugostio
asocijacija na Ne- kriti~ki odnosio prema vreme-
deqka. Kroz rad
u radio-stani-
nu. Qude koje je pomiwao su
stvarni. Mnogi qudi su za-
Prwavor~ane
cama i broj- biqe`eni i sa~uvani od zabo-
n i m rava, zahvaquju}i ba{ wemu. Na po ziv Kul tur no-umje - Dru{ tva #Os trog# ma ksi-
~asopisima, Kada govorim o wemu kao tni~kog dru{tva #Ostrog#, u mal no su se tru di li da nas
pronosio je kwi`evniku, bio je nena- aus trij skom gra du Lin cu ugoste na vrhunski na~in, na
metqiv, pjevao je o `ivotu, pje- pred sta vi li su se ~la no vi ~emu smo im izuzetno zahval-
snik qubavi, uvijek dosqedan Dramske scene Srpskog Kul- ni - rekao je mladi prwavor-
samom sebi - zborio je na sve- turno-prosvjetnog dru{- ski glumac
~arskom okupqawu tva #Pros vje ta# i Filip
kwi`evnik iz Srpskog crkvenog
Dowih Vija~ana. pjeva~kog dru{-
San~anin je tva #Sveti Ge-
na kraju jo{ jed- or gi je# iz
nom podvukao Prwavo ra.
ono {to ~esto P r e d -
govori mla- stavqawe
dima: #Kroz je or ga ni-
novinarski i zo va no u
kwi`evni okvi ru pe -
rad stalno tog #Vidov-
sam gradio i danskog
afir mi sao sa bo ra# i to
svoj zavi~aj , u na po dru ~ju na
koji sam sve ove de- kome `ivi i radi
cenije beskrajno za- veliki broj qudi po-
qubqen. Zavi~aj mi je rijeklom sa na{ih pros- Miji}.
na pravi na~in gotovo tora. Posjetom je bi-
uvijek vra}ao. U - Dio na{eg programa bile la impresionirana i An|ela
Prwavoru je mnogo do- su ep ske na ro dne pje sme iz Goji}, tako|e ~lanica Dram-
brih qudi, oni su is- Ko sov skog ci klu sa, {to je ske scene, koju od osnivawa
tinska vrijednost ove nai {lo na izu ze tno li jep vodi profesorica Brankica
sredine, pa nisam mogao prijem kod na{ih doma}ina. Ra dowi}, kao i ~la no vi
da odolim, a da o wima Imali smo jo{ nekoliko sa- Crkvenog pjeva~kog dru{tva,
ne pi{em, da to bude sa- dr`aja, za koje smo tako|e na- na ~ijem se ~elu u ulozi di-
San~anin ~uvano za neke nove gene- gra |e ni du go traj nim ri gen ta na la zi je rej Ra di -
i Novakovi}
racije#. (B. R. ) apla uzom. Akti vis ti iz slav Nuni}. (nz)
na{ZAVI^A
J KOLA@
BROJEVI
koje treba
da znate
@eqni kvalitetnog napona
Nezadovoqni
~estim nestancima
struje, mje{tani
Otpo~ivaqke,
Hrva}ana, Ora{ja,
Prosjeka, Srpovaca
i susjednih sela
razgovarali su sa
direktoricom
Elektrokrajine.
Dobili su obe}awe
da }e do
10. septembra
biti pomaka na
elektromre`i...
a teritoriji
N op{tine Prwavor
ukupno je oko 17.900
potro{a~a elek-
tri~ne energije, od toga 1.350
preduze}a, malih zanatskih
radwi i javnih ustanova i
16.550 doma}instava.
Prema podacima #Elek-
trodistribucije#, Prwavor je
poznat kao op{tina redovnih
plati{a, sa procentom naplate
preko sto odsto. Zato gra|ane
utoliko vi{e nervira
~iwenica da, kako ka`u, zbog i
najmaweg vjetra nestane struje.
Kriti~na mjesta i veliki prob-
lem sa strujom su u Brestovu,
Otpo~ivaqki, Prisojama, [ar-
incima, Kokorima, Popo-
vi}ima, Smrti}ima u Ilovama.
Poseban primjer su Dowi
Vija~ani gdje je samo u toku janu-
ara bilo ~ak 93 prekida.
Tople julske dane
stanovnici [trbaca i susjednih
sela koriste za ure|ewe ku-
pali{ta kod Kajinovi}a mlina
NEVOQE PRWAVORSKIH SELA U SNABDIJEVAWU STRUJOM
Mje{tani Otpo~ivaqke,
Ora{ja, Prosjeka, Hrva}ana,
Srpovaca i susjednih sela
tako|e godinama muku mu~e sa
lo{om snabdjeveno{}u elek-
tri~nom energijom, pa su
rije{ili da stvar uzmu u svoje
ruke i rje{ewe problema
tra`e u centrali #Elek-
trokrajine# u Bawoj Luci.
Brojni nestanci struje prob-
leme im zadaju i qeti, u vre-
lim danima. To im, ka`u,
`ivot ~ini nepodno{qivim.
- Doma}ini ostaju bez
ku}anskih aparata, a privred-
nici bez ma{ina kojima
proizvode, poqoprivrednici
tako|e. Veliki je to problem.
Nestanak struje je redovna po-
Ure|ewe kupali{ta
(na slici). Ovo popularno ku-
pali{te dobi}e qep{i izgled i
ve}u mogu}nost za qetno
osvje`ewe kakvo se mo`e do`iv-
Policija
122
java, nije va`no koje je doba
dana ili da li je radni dan ili
praznik - svjedo~i o nevoqama
doma}instava Otpo~ivaqke
mje{tanin @ivko Mla|enovi}.
Ni{ta boqe nije ni u
Hrva}anima.
- Kad nemate struje `ivot
izgleda te{ko. Zamislite kako
je kad ujutru ili nave~e nema
struje, a iz zamrziva~a procuri
smrdqiva voda. Mi se civi-
lizacijski vra}amo unazad um-
jesto da idemo naprijed - ka`e
Nenad Petkovi} iz Hrva}ana.
Mje{tani poru~uju da im je
dogorjelo do nokata i zahtije-
vaju hitnu rekonstrukciju
trideset godina stare elek-
tromre`e. S obzirom na to da
Sa rijeke Ukrine
jeti samo u koritu rijeke Ukrine.
Sezonu kupawa u izmi-
jewenom izgledu do~ekao je i
lokalitet kod Stevi}a mlina,
Vatrogasci
123
su zahtjevi gra|ana kod prwa-
vorske #Elektrodistribucije#
ostali mrtvo slovo na papiru,
#spas# su tra`ili u razgovaru
sa direktoricom #Elektrokra-
jine# Sekom Kuzmanovi} i do-
bili obe}awe da }e ekipe iza}i
na teren i kvarove rje{avati
po prioritetu.
- Obe}ala nam je da }e do
10. septembra stvari biti
popravqene i dovedene na
vi{i, boqi nivo. A onda }emo
vidjeti {ta }emo i kako }emo -
ka`e Petkovi}.
U #Elektrokrajini# tvrde
da su svjesni problema na elek-
tromre`i. Tvrde i da rade na
poboq{awu u isporuci elek-
tri~ne energije, da su ve}
vlasnika Milovana Milo-
vanovi}a, gdje je proqetos neko-
liko desetina kubika kamena
ugra|eno u vodenu pregradu. (nz)
11
Hitna pomo}
124
Dotrajala elektromre`a OBNOVA
U prwavorskoj op{tini
niskonaponska elek-
tromre`a duga~ka je 1.800
kilometara, a sredwonapon-
ska 400. Trenutno je na
terenu 38 hiqada drvenih i
{est hiqada betonskih
stubova, ali to nije dovo-
qno za uredno snabdijevawe
potro{a~a strujom. U prna-
vorskoj Elektrodistribu-
ciji priznaju da je
problema sa elektromre`om
mnogo, ali da je u toku
rekonstrukcija. Rukovodilac
radne jedinice \uro Buni}
ka`e da se rekonstrukcija
mre`e radi desetak godina
unazad i da je ura|eno 40
odsto, a na terenu je gotovo
postavili 28 stubova i da
svakodnevno {est ekipa
elektri~ara.
dogovorili da radimo dio po
planiraju da postave jo{ 60 dio, a mje{tani }e sigurno os-
novih. Sa mje{tanima su se do- jetiti pomake - rekao je,
govorili o novom sastanku za nakon sastanka sa mje{tanima
dva mjeseca, na kome }e Otpo~ivaqke, Ora{ja, Pros-
potro{a~i re}i da li su jeka, Srpovaca i Hrva}ana,
zadovoqni ura|enim. Predrag Klincov, portparol
- Dogovoreno je da se #Elektrokrajine#.
ispitaju naponske prilike i Dogovoreno je i da }e se ra-
ako je potrebno da se zamijeni diti projekat otcjepa mre`e za
transformator u postoje}oj prwavorska sela koja grani~e
trafo-stanici, a ako ni to sa op{tinom Lakta{i, {to do
nije dovoqno, spremni smo da sada nije rije{eno zbog
izgradimo novu trafo-stan- imovinsko-pravnih odnosa.
icu na tom podru~ju. #Elek- Mje{tani se nadaju se da }e
trokrajina# nema ni ih neko ~uti, a da li }e im bar
finansijske ni tehni~ke dio obe}anog biti ispuweno
mogu}nnosti da u kratkom vre- zna}e se ve} polovinom septem-
menu rije{i probleme na bra.
ogromnom podru~ju, pa smo se J. DEMOWI]
Sje}awe na junake
Kod Spomen-hrama cara Lazara, na Vu~ijaku, podignuto
je i povodom Vidovdana otkriveno spomen-obiqe`je
posve}eno ~uvawu uspomena na 28 srpskih junaka ovog
podru~ja koji su polo`ili `ivote u proteklom ratu za
stvarawe Republike Srpske. Spomenik pokriva podru~je
mjesne zajednice Kremna.(nz)
Spomenik na Vu~ijaku
12 MLADI
N
ikolina Savkovi}
je mlada, talentova-
na Prwavor ~an ka,
ro dom iz [trba ca,
~i ji je ta le nat za pi sawe
pri mi je }en ve oma ra no.
Sawala~kog pogleda ne da sa-
kriti da ovo vrijeme `eli da
pro du `i do bes ko na ~nos ti.
Wen umje tni ~ki duh je ono
{to je iz dva ja od pro sje ka.
Kwige su wen fe ti{, a
qubav se rodila odmalena:
- Kao klinci djetiwstvo
svi ma je bi lo ispuweno u
igri loptom. Mnogi su dane
provodili igraju}i fudbal
ili odboj ku. A me ne sport
nikada nije provla~io. Neka-
ko, stalno sam kwige nosila
sa sobom i ~esto nagovarala
maj ku da mi ku pu je no va iz-
dawa - ka`e Nikolina.
U tre}em razredu osno-
vne {kole, u vrijeme kada se
za {kolske zadatke ve} uve-
li ko pi {u pi sme ni ra do vi
na odre |e ne te me, wena ta -
da{wa u~iteqica je pozvala
Ni ko li ni ne ro di teqe na
razgovor:
- Bilo mi je jako ~udno i
pitala sam se koji je razlog
za to. Ubrzo sam i sa zna la.
Kada je pro~itala moj pisme-
ni zadatak, u~iteqica je re-
kla da imam ta len ta za
pisawe i to prenijela mojim
roditeqima. Tako sam dobi-
la voqu da nastavim intenzi-
vnije da pi{em - prisje}a se
na{a sagovornica.
Ove rije~i su joj bile vje-
tar u le|a, qubav se rodila
spontano, nesvjesno, hodaju}i
i od tada je po~ela marqivije
da radi na tom poqu, pa je po-
~e la da pi {e pje smi ce. U
sredwoj {koli je je jo{ in-
tenzivnije nastavila da pi-
{e, pogotovo nakon u~e{}a
na konkursima, koji su imali
najboqi mogu}i ishod.
- Ni sam ni ka da ra -
zmi{qala da se ba vim
ozbiqni je kwi`e vno{ }u,
ali profesorica, koja mi je
tada predavala srpski jezik i
kwi`evnost, ostavila je sna-
`an uticaj na mene u tome da
nastavim da dr`im olovku u
ruci.
PORTRETI
Nikolina
SAVKOVI]
Ne odustajati
od ciqeva
Bio je konkurs #Otaxbi-
no, tu sam#, 2013. godine, gdje
je profesorica nagovorila
Nikolinu da napi{e rad na
zadatu temu. Napisala je rad
i s ob zi rom na to da ina ~e
pi{e iz srca, bila je zadovo-
qna, mada se nije nadala ni-
~emu posebnom.
Ali, kao {to ka`e izre-
ka #^uda se de{avaju kada se
najmawe nada{#, tako je bilo
i sa ovom upornom djevojkom.
Kon kurs joj je do nio tre }e
mjes to i sa mo do da tni pod-
sti caj da nas ta vi tim tem-
pom.
Na re dne go di ne upor -
nost je ponovo donijela na-
gra du. U vri je me ka da je
konkurs bio aktuelan, Niko-
lina se na{la u pomalo neu-
go dnoj si tu aci ji, ka da je
napisav{i rad od profeso-
rice ~ula da je kasno za pre-
daju.
- Veliku ulogu odigrala
je i moja drugarica, uputiv-
{i mi rije~i: Ne}e{ ti bez
veze pisati, sada }u ja preda-
ti rad umjesto profesorice#.
Oti{le smo zajedno do Cen-
tra za kulturu, gdje je bila
predaja radova za konkurs i
zaista tamo nikoga nismo na-
{li od za du `e nih za kon -
kurs. Bilo je kasno. ^ini mi
se da smo ~ak rad pre da le
~is ta ~i ci - sa smi je hom se
prisje}a Nikolina.
Pomalo {aqiv na~in sa-
me predaje teme za konkurs je
do nio ovoj dje voj ci prvo
mjesto, beskrajnu sre}u i do-
kaz da su pobjednici uporni
qudi koji ne odustaju od svo-
jih ciqeva.
Na kon za vr{et ka {ko -
lovawa upisala se na Pravni
fakultet u Bawaluci i ve}
sada mo`e da se pohvali usp-
jehom sa kojim privodi kraju
prvu godinu studija. Ka`e da
je uvijek voqela pravo te da
na neki sebi svojstven na~in
stjeruje pravdu.
- Za mi{qala sam se be
kao sudiju. Uvijek sam u~ila
i volim da u~im. Osoba sam
ko ja pla ni ra iako to sma-
tram za manu, jer uvijek se de-
si odstupawe od planova. Ne
vo lim ne prav du i naj vi {e
sam zbog toga upisala fakul-
tet, Mada, priznajem da sam
za mi{qala dru ga ~i je sa me
studije. Mislim da je i tu za-
vladala politika i da je svo-
je mjesto na{la korupcija -
isti~e ona.
Upi som na fa kul tet
krenula je na ~asove retori-
ke kod profesora Mojovi}a.
- Privukla me retorika. Na
po~etku sam imala malu tre-
mu, ni sam ima la sa mo po uz-
dawa. Tada mi je bilo te{ko
i da se predstavim, a kroz ~a-
sove sam nau~ila dosta toga.
I si gur no }u nas ta vi ti i
daqe da idem na ~asove reto-
rike - ka`e Nikolina.
Odnedavno je i ~lan Srp-
skog kwi`evnog kluba #Ta-
lasi# Prwavor, a za ostale
~lanove ima samo rije~i hva-
le.
- Prona|e{ qude koji su
sli~ni tebi i shvati{ da ste
na is toj ta la snoj du `i ni.
Pro na |e{ qude sa ko ji ma
mo`e{ pri~ati bukvalno o
svemu, qude koji imaju ista
razmi{qawa kao i ti - isti-
~e budu}i stru~wak pravnih
nauka.
Ono {to joj da ne is-
puwava unazad dvije godine je
pi sawe kwige. Wena qubav
pre ma pi sawu na po kon po -
~iwe da pre uzi ma dru gi
oblik. Pravnica i pisac, ri-
je~i koje te o{amare. Sama
ideja za pisawe desila se na
pomalo neobi~an na~in, to-
kom sredwo{kolskih dana.
- Po ~e la sam da pi {em
krajem tre}eg razreda sredwe
{kole. Moja najboqa drugari-
ca je ta da bi la sre }no za-
qubqena, a ja sam sti ca jem
okolnosti u to vrijeme po~ela
da pi{em svoju kwigu, bazira-
nu na stvarnim, `ivotnim de-
{a vawima, na ne ki na ~in
quba vni ro man. Sa da ma lo
odudaram od toga, unosim neke
elemente iz stvarnog `ivota,
ne navode}i imena. Uglavnom,
kwiga je bazirana na me|uqud-
skim odnosima.
A, simboli~an naziv ko-
ji }e kwiga nositi #Vrag ze-
le nih o~i ju#, ima zna ~aj nu
posvetu u `ivotu ove djevoj-
ke, koju nije htjela da otkri-
je.
Nikolina ka`e da voli
putovawa, a jedno putovawe
}e joj dugo ostati u sje}awu,
kada je tokom sredwo{kol-
skih da na bi la na pe to dne -
vnom bo rav ku u Poqskoj.
Isti~e da je imala priliku
da stu di ra u inos tran stvu,
ali nije oti{la, jer je jako
vezana za rodno mjesto.
UZORI
Veliko po{tovawe Ni-
kolina gaji prema Mati-
ji Be}kovi}u i Miki
Anti}u, a jedan od uzora
ovoj djevojci je kreati-
vni stvaralac i entuzi-
jasta Brankica Radowi},
vo|a Dramske scene iz
Prwavora. Ne zabo-
ravqa ni koleginicu Jo-
vanu Raili}, tako|e
rodom iz [trbaca, za
koju ka`e da je osoba ko-
ja potvr|uje da od snova
nikada ne treba odusta-
jati.
- Iskqu~ivo sam vezana
za ro dni kraj. Vo lim se lo,
obo`avam `ivot u ruralnoj
varijanti i ne bih mijewala
taj osje }aj ni za {ta. Sma-
tram da ~ovjek mo`e uspjeti
u na{oj dr`avi. Vjerujem da
se mo`e, samo je put te{ko
prohodan do uspjeha. Ali, vje-
ra ostaje - ka`e ona.
U me|uvremenu, krupnim
koracima nastavqa daqe da
gra bi na svo joj
`ivotnoj stazi, beskrajno za-
hval na ro di teqima i svim
prijateqima, koji su joj stal-
na podr{ka.
@. KNE@EVI]
na{ZAVI^A
J
NA[ ZAVI^AJ NA IMAWU DEJANA MODI]A
Sa ovcama nikada
nije dosadno
D
a stara narodna
poslovica #Ko-
liko ovaca toliko
i novaca# jo{
mo`e da va`i u po-
qoprivrednom doma}instvu
Dejana Modi}a u ^orlama,
uvjerio nas je vrijedni
doma}in koji se petnaestak go-
dina bavi ov~arstvom.
Dejan zra~i onim {to ovo
zanimawe daruje obi~nom ~ov-
jeku - mirom.
- Opu{taju}e je, nema{
brige, to je u`itak, da
odmorim mozak od svega - ka`e
na samom po~etku razgovora.
Kao dje~ak od 12 godina,
baka mu je darovala ovcu,
`ensko jagwe i od tada je
krenula pri~a ovog 26-
godi{weg momka, koji je
istinski zaqubqenik u ov~ar-
stvo:
- Po~ela se jagwiti,
uglavnom po dvoje i tako se
pro{irilo brzo, na dvadese-
tak ovaca. Taj broj sam dr`ao
kod ku}e.
Otprije tri-~etiri go-
dine na svom gazdinstvu Dejan
ima preko sto grla ovaca.
- Nabavqao sam vla{i}ku
pramenku, jer mi se ona
najvi{e svi|a i to je bilo
vi{e iz qubavi, nego iz ko-
risti. I onda, vremenom, kako
sam selekcionisao i oko toga
se sve vi{e bavio, po~eli su
se pokazivati i ozbiqni
Akcija humanosti
Pomozimo maloj Elmi
Elma Mu{inovi} iz
Kowuhovaca ima tri godine i
boluje od vi{estrukih
o{te}ewa, epilepsije, men-
talne retardacije i usporenog
psihomotornog razvoja. Elma
je stalno pod terapijom i du`e
vrijeme se lije~i, te ima u~es-
tale epi napade. Weno
lije~ewe je skupo i iziskuje
nov~ana sredstva koja
roditeqi nisu u stawu da
priu{te. Lije~ewe bi tre-
balo d bude nastavqeno u
klinici #Leng# u Cirihu.
^etrnaestodnevni boravak
rezultati. Krenulo se i
otpla}ivati, tako da je bilo i
zarade, pa sam pro{irio stado
i nastavio ulagati i do{ao
sam do ovoga broja, 100 ovaca i
50 jagwadi - ka`e mladi gazda.
Kako ka`e, stado od
ukupno 150 ovaca je najve}i
broj koji je dostigao otkada se
aktivno bavi ov~arstvom. Ne
bih nikada napustio i raspro-
dao svoje stado, ne toliko da
ostane bez ijedne ovce.
- To volim, jednostavno
volim. Uvijek sam i{ao za
`ivotiwama, kao malom, kada
do|em kod nekoga ko ima
jagwe, unosili su ga u ku}u,
samo zbog mene. Kada bih
ostao bez toga, ne znam kako
bih se s tim pomirio.
Za Dejana Modi}a zna
mnogo ~obana, a predjeli oko
Vla{i}a su kao doma}i teren
za ovog momka. Kupovao je i u
Cazinu ovce, tako da ga i tamo
znaju po ovoj grani poqo-
privrede.
Ovce svakodnevno izvodi
u ^orlama ili Gaqipovcima
na livadu koja obiluje svje`om
travom. Ovce nisu zahtjevne
kada je rije~ o ishrani, pa
pored sijena koje im daje, one
popasu sve {to ostane na
zarasloj wivi, pa su i vrlo ko-
risne, tvrdi Dejan.
Tamo gdje u selu ve}
odavno ne `ivi qudska du{a, a
imawe opustjelo, uglavnom
ima dozvolu da do|e sa svojim
stadom:
- Kada god ne pada snijeg,
a za to postoje uslovi, idem ih
~uvati, da smawim potro{wu
hrane. Za ovu koli~inu ovaca,
trebalo bi da spremim deset
hiqada bala, za cijelu zimu da
jedu sijeno, a ovako kada re-
dovno izvodim na ispa{u,
mogu da pro|em mo`da i sa
1.000 bala. Nebitno {to je
hladno, samo da nema snijega -
kazuje na{ doma}in.
Sa ovcama mu nikada nije
dosadno, a priznaje da u nekim
trenucima zaspi, a ovce se
okupe oko wega.
- Ne bude mi nikada
dosadno sa stadom. Uvijek ima
oko wih nekoga posla,
sre|ujem papke, obrezujem i
pravim rogove. Proqetos je
bilo aktuelno {i{awe ovaca.
Nekada ponesem neku kwigu,
pa ~itam, nekada malo i za-
spim. Tada se povce okupe oko
mene i kao da one ~uvaju mene -
sa smijehom pri~a Dejan.
- Kupovao sam rasne ovce
i ovnove, koji mogu imati
dobru jagwad, koja uglavnom
idu daqe za priplod, ne idu za
klawe. Ima jo{ qudi, koji
vole tu rasu i koje su krupnije
od doma}ih i kupuju ve}inom
mu{ku jagwad, a `ensku
ve}inom ostavqam sebi.
Jo{ nije pokretao
proizvodwu sira, koja je veoma
male Elme i wene majke In-
dire ko{ta 33.200 franaka,
koje roditeqi ne mogu da
obezbijede. Ovim putem
roditeqi djeteta Mirsad i
Indira mole qude dobre voqe
da pomognu u lije~ewu wihove
djevoj~ice.
Broj `iro ra~una u NLB
banci je: 562-100-80192498-23
Indira (Rexep) Mu{inovi}.
Informacije mo`ete dobiti i
na telefon broj: 066/284-337.
Hvala vam od srca. Va{e
malo Elmi zna~i mnogo. Porod-
ica Mu{inovi}.
Stado Dejana Modi}a
popularna. Priznaje da su i
lijekovi skupi, ako se koja
ovca razboli, te da gubi i na
vuni, koju niko ne otkupquje,
jer danas je to ve} izgubilo na
zna~aju.
Sa wim je uvijek i wegov
vjerni pas koji poma`e u
vra}awu i sakupqawu ovaca.
Tako|e, dru{tvo mu prave ma-
garac i kobila.
- Svaku ovcu u glavu
znam. Svaka ima ne{to svoje.
To je jagwe od jedne Roge {to
imam - ka`e i pokazuje na
jagwe koje mu pri|e u tom
trenutku.
U velikom doma}instvu
potrebno je mnogo rada, pa bez
pomo}i supruge i porodice
ka`e da ne bi moglo da op-
stane veliko gazdinstvo:
- Poma`u mi supruga i os-
tali uku}ani, {to se ti~e
spremawa hrane i svi su mi
podr{ka. Normalno, da me ne
podr`avaju, bilo bi puno
te`e.
U gazdinstvu porodice
Modi} pored ovaca prisutni
su `ivina, koze i ostala
stoka. Doma}in isti~e da se od
sto~arstva mo`e lijepo `iv-
jeti, ali da }e nakon {to
diplomira, po~etkom septem-
bra, na Poqoprivrednom
fakultetuu Bawoj Luci,
poku{ati da na|e zaposlewe u
struci.
@. KNE@EVI]
RADIO
SA VAMA SMO OD 6. MARTA 1984. GODINE
Dejan sa
amurom
Na jezeru Drenova
Dejanov zlatni jul
Ulovima kakve je imao u
prvoj polovini jula 2017. go-
dine Dejan Toma{evi},
mladi sportski ribolovac iz
Prwavora, posti`e rekorde
kakve niko do sada nije ost-
vario od postojawa akumu-
lacija u Drenovi. U wegovoj
zbirci vrijednih ulova su
{aran te`ak osam i somovi
od 12, 14, 22 i 53 kilograma.
Sve je za~inio amur te`ak
rekordnih 33 kilograma, a
osta}e zabiqe`eno da je kap-
italac ulovqen 16. jula.
Izvla~ewe je trajalo 35 min-
uta, a Dejanu su pomagali
trojica drugara. Svjetski
rekorder u kategoriji amura
je ribolovac iz Bugarske,
~iji primjerak je bio te`i za
{est kilograma. Kao utjeha,
Toma{evi}u mo`e
99,10
PRWAVOR
KARA\OR\EVA 4, PRWAVOR, tel: 051/660-881
KOLA@ 13
poslu`iti zvawe {ampiona
Bosne i Hercegovine.
U sjedi{tu Sportsko-ri-
bolovnog dru{tva #Ukrin-
ski cvijet# u Prwavoru
rekli su nam da je apsolutni
{ampion Milivoje Milija{
iz Prwavora, ~iji je som,
ulovqen 9. septembra 2009.
godine, bio te`ak 96 kilo-
grama i duga~ak 240 can-
timetara. Te godine
Nedeqko Jankovi} iz
Vija~ana imao je ulov od 104
kilograma, ali je ulov vra-
tio u vodu, pa nije zvani~no
verifikovan. Rije~ je o pa-
sioniranom ribolovcu, za-
poslenom u Austriji, koji je
~esto dolazio u ribolov na
jezero Drenova i imao vri-
jedne trofejne primjerke u
svojoj kolekciji. (nz)
Toma{evi} i
drugari sa
trofejom
14 MARKETING

KAFE BAR TANGO

VLASNIK DRA[KO AULI],

ZANATSKI CENTAR 1, PRWAVOR,

TELEFON 065/231-823

U NA[EM LOKALU UVIJEK

]E VAM BITI UGODNO

KUSI]
PUTEVI
d.o.o, KREMNA,

PRWAVOR,
065/993-233

KOMUNALNO PREDUZE]E PARK PRWAVOR

SA VAMA
ZA ^ISTIJI GRAD
na{ZAVI^A SPORT 15
J

Qubi} startuje U hotelu #Kardijal# u Bawi Vru}ici, kod Tesli}a,
12. avgusta obavqeno je `rijebawe takmi~arskih brojeva za novo prven-
stvo drugoliga{kog fudbalskog Zapada, gdje }e se, kao i
Dubrave prethodnih godina, takmi~iti 16 klubova. U odnosu na
prethodnu sezonu, ne}e biti {ampionskog sastava
bawalu~kog @eqezni~ara, koji se plasirao u Prvu ligu, kao
otvaraju i sastava Minerala iz Bawe Vru}ice i Borca iz Kozarske
Dubice, koji }e nastupati u Tre}oj, odnosno Regionalnoj
sezonu ligi.
Novi drugoliga{i postali su Vrawak iz istoimenog
modri~kog sela i Dubrave, kao prvaci minulog prvenstva Re-
gionalne lige, zapad. Voqom `rijeba ve} u prvom kolu
Dubrave }e gostovati u Prwavoru. Takmi~ewe po~iwe 12.
avusta, a na startu jo{ }e se sastati:Borac ([)-Modri~a,
Lakta{i - Omarska, Sloboda (NG) - Proleter, Jedinstvo
(@) - Sloga (T), Sloga (S) - BSK, Ozren - @eqezni~ar (D).
Vrawak - Mladost (DS).
Fudbaleri Qubi}a ima}e u jesewoj sezoni osam
doma}ih i sedam nastupa na protivni~kim terenima.
Poslije susreta protiv Dubrava, #plavi# gostuju u
Trnu, do~ekuju Proleter, a u prvom septembarskom
me~u bi}e gosti Omarske. (nz)

PRWAVORSKI KO[ARKA[ DRAGAN TUBAK ISTAKAO SE U GRUZIJI

Mladi} iz Dowih Dragan u akciji
zbog 217 cantimetara visine i
Vija~ana u dresu 120 kilograma te`ine. Stekao je
mnogo prijateqa i poznanika u
prvoliga{a Kutaisija Prwavoru, a ono {to upotpuwuje
stigao do trofeja wegov profil je skromnost i
stalna spremnost da razgovara o
namijewenog ko{arci, ali i da, na tra`ewe
pobjedniku Kupa. drugara, prepri~ava brojne li-
jepe uspomene ste~ene u neko-
Stalna zahvalnost liko dr`ava Evrope i Afrike.
prvim trenerima Dodu{e, Draganu je u
Mi}i}u i Deraji}u. posqedwih dvadesetak mjeseci
ostalo mawe slobodnog vre-
Nije vrijeme za mena, jer poma`e supruzi Mi-
povla~ewe sa lani oko wihovog nesta{nog
sin~i}a Lazara.
parketa, ka`e - Mnogo toga lijepog sam
sportista koji vidio i do`ivio po svijetu, ali
mi je najqep{e u rodnom selu.
visinom od Ovdje, u Dowim Vija~anima, kao
217 cantimetara istinskoj vazdu{noj bawi, na
privla~i pa`wu pravi na~in punim baterije i
~ekam zavr{etak razgovora o
prolaznika. prelasku u drugu ekipu. U
trpqivo je Dragan blizini rodne ku}e je i pozna-

S Tubak ~ekao tui manastir Stupqe, ~ije pos-

Nacionalni kup
z a v r { e t a k tojawe tako|e donosi
takmi~arske sezone u maksimalnu stalo`enost, koja
Gruziji, da bi se vratio i qetni je neophodna zbog svih stresnih
odmor proveo u rodnom kraju, situacija kakve me, kao i moje
drugare, neizbje`no sti`u na

Dowim Vija~anima. Na
porodi~nom ogwi{tu
lokaliteta Tuba~ka poqa, u
ovom pitomom prwavorskom
selu, na granici sa ~elina~kom
op{tinom, sa roditeqima, ses-
trom, suprugom i sin~i}em
Lazarom proslavio je titulu
pobjednika nacionalnog Kupa
Gruzije sa ekipom Kutaisija.
- Bilo je zaista naporno,
ali smo uspjeli ostvariti dobar
plasman u Prvoj ligi. Jo{ vi{e
postigli smo trijumfom u Kupu,
~ime smo se odu`ili za
podr{ku na{ih vjernih i mno-
gobrojnih navija~a - ka`e 30-
godi{wak, koji u miru i
ti{ini vija~anskog kraja
ponekad sabira i petnaestak go-
dina duge ko{arka{ke us-
pomene.
Prve ko{arka{ke korake
kruna sezone
napravio je u ekipi Ukrine iz
^elinca, prije petnaestak god-
ina, a onda se preselio u redove
bawalu~kog Borca. Posebno se
sje}a trenera Dra`ena
Deraji}a, pod ~ijim nadzorom je
pravio prve ko{arka{ke ko-
rake u ^elincu. Potom je dvije
sezone proveo u bawalu~kom
Borcu, gdje je nastavio napre-
dovawe pod vo|stvom kormi-
lara Dragana Mi}i}a.
Najdu`e, ~ak {est godiona,
zadr`ao se u ekipi FMP-a, s
kojim je osvojio Kup Srbije i
doprinio da se klub iz beograd-
skog predgra|a plasira u
tada{wi Kup Radivoja Kora}a.
Kao igra~ na sta`irawu u
FMP-u, ustupqen je na dvije se-
zone kaqewa u ^a~ak.
- Imao sam i dvogodi{we
iskustvo u Borcu iz ^a~ka,
nakon ~ega na red dolazi ono
pravo inostranstvo. Igrao sam
u dva belgijska prvoliga{ka
kluba, Pepinsteru i Luvenu, da
bi nova stanica bio afri~ki
kontinent. Tu|i svijet,
druga~iji na~in `ivota,
razli~ita klima, posebna kul-
tura to su bila isku{ewa na
koja sam se, ipak, brzo navikao.
I tamo, u Maroku promijenio
sam dva kluba, Fes i Vidxa.
Bilo mi je lijepo, mada me
nekad znala ponijeti nostalgija
za rodnim selom, roditeqima,
rodbini... Nakon dvije godine u
Africi, malo sam se
pribli`io ku}i i Dowim
Vija~anima, jer sam potpisao
ugovor sa makedonskim pr-
voliga{em Feni industri -
pri~a gorostas sa Tuba~kih
poqa.
Upoznao je Dragan kulturu,
jezike i tradiciju mnogih nar-
oda, ali su ga Gruzijci posebno
impresionirali.
- Imaju specifi~no pismo
Tubak i na{ novinar
i posebnu kulturu. Ponosni su i
dostojanstveni. Rije~ je o
dr`avi koja je veli~inom mawa
od Srbije a ve}inski pripadaju
pravoslavnoj vjeri.
Gdje god se pojavi, Tubak
privla~i pa`wu prolaznika
utakmicama - ka`e najboqi
prwavorski ko{arka{ svih
vremena.
Iako je u aprilu zakora~io
u ~etvrtu deceniju `ivota,
Tubak ne razmi{qa o rastanku
od ko{arke.
- Osje}am se sposobnim,
zdravqe me slu`i, povrede, na
sre}u, zaobilaze, pa vjerujem da
}u mo}i jo{ bar tri-~etiri go-
dine profesionalno igrati
ko{arku.
Tubak redovno prati i
doga|awa u ligama biv{e
dr`ave, osvrne se na ostvarewa
OKK Prwavor, raspituje za
sudbinu KK Mladost i
pri`eqkuje da na{ grad
kona~no dobije standardnog
ko{arka{kog prvoliga{a.
B. RADULOVI]

Neven Suboti} odlu~io

Povratak na velika vrata

Srpski fudbaler Neven Suboti} vra-
tio se u Borusiju iz Dortmunda i nema nam-
jeru da ponovo napu{ta #milionere#, jer mu
je ciq da se izbori za mjesto pod suncem kod
trenera Petera Bo{a. Stru~wak iz
Holandije do{ao je umjesto Tomasa Tuhela,
koji nije vidio Suboti}a u svojim planovima
pa je iskusni {toper morao na pozajmicu u
Keln. Ostala je jo{ jedna godina ugovora sa
Borusijom, a po~eo je pripreme za klubom u
kome je stekao punu afirmaciju.
- Sada je nova situacija za mene u
Borusiji, do{ao je novi trener i prvo {to
`elim je da se dobro upoznamo. Ne znam ko-
like su {anse da ostanem, ali `elim da se
nametnem. Ho}u da se fokusiram samo na
fudbal i Borusiju - rekao je Suboti}.
Ovaj defanzivac, rodom iz Kula{a,
gdje djed Bo{ko, stri~evi, ro|aci i pri-
jateqi prate sve novosti oko zdravstvenog
biltena, ne `eli da promijeni sredinu zbog
novca poslije poziva klubova iz SAD, za
~ije mla|e reprezentativne selekcije je
svojevremeno nastupao.
- Nikada se nisam pla{io izazova i
konkurencije. Ne}u i}i nigdje zbog novca,
sportski faktor je presudan - poru~io je 28-
godi{wi Suboti}.
Ima}e jaku konkurenciju u vidu tek
pristiglih Omara Topraka iz Bajern Lev-
erkuzena i Dana-Akela iz PS@-a, pored
pro{le sezone standardnih Marka Bartre i
Sokratisa Papastopulosa. (nz)
Veterani
Qubi}a
O`ivjele
uspomene
stare
Po ve} ustaqenoj
praksi biv{i
igra~i, wih
pedesetak, okupili
su se u Boriku da vor~ana Pero Igwati} i on je
bi obiqe`ili
deseto drugovawe
i podsje}awe na
nekada{wa aktivna
fudbalska
vremena. Startovao
i seniorski pogon,
a na ~elu stru~nog
{taba Dragomir
Prodanovi}
rugi julski vikend
D bio je i ove godine
u znaku fudbala i
nekada{wih prvo-
timaca Qubi}a. Malo je
klubova u Bosni i Herce-
govini koji se mogu pohvaliti
ovakvom navikom. Vi{e od 50
sijedih i pro}elavih glava
stiglo je na teren za koji ih
ve`u uglavnom prijatne us-
pomene. Me|u najstarijima bio
je Jerko Bo{wak. Ni teret od
72 godine nije ga sprije~io da
do|e iz Austrije. Dobre men-
talne kondicije, kao iz rukava
sipao je podatke o utakmicama
koje je vodio s klupe Qubi}a
prije trideset i vi{e godina.
Bio je na skupu jo{ jedan
tako|e ~uveni trener Prwa-
Od 1. juna na portalu prnjavorlive.info
emituje se program Internet radija
KESTEN.
Najve}i hitovi eks - ju roka,
doma}a i strana zabavna muzika
za slu{aoce Kesten radija!
Slu{ajte Radio Kesten, muzika za sve generacije, samo na portalu: prnjavorlive.info
FUDBALSKO PRAZNOVAWE NA STADIONU QUBI]A
@ika Lazi}, bra}a Zikret i
pri`eqkivao jo{ od pro{le
godine da se ponovo na|u, da
o`ive stare uspomene i sjete se
vremena koja se i ne mogu po-
tisnuti u zaborav.
S najve}e udaqenosti sti-
gao je Salih Por~a. Odavno je
na Islandu, tamo je formirao
porodicu, obezbijedio stalni
posao, stekao troje djece...
- Oti{ao sam prije 29 god-
ina, prvo Rijeka i Olimpija,
tada jugoslovenski
prvoliga{i, pa onda put u
nepoznato, na daleki Island,
gdje sam se brzo sna{ao. Godi-
nama sam nastupao u Rejkjaviku,
a onda sam postao trener
mla|ih selekcija. Island je
mala zemqa, ima 300.000
stanovnika, ali se nalazi na 20.
mjestu FIFA liste najboqih
svjetskih fudbalskih
reprezentacija. Ovdje, u rodni
grad dolazim makar jednom
godi{we, obi~no u ove julske
dane i svaki put vra}am se na
Island prepun novih lijepih
trenutaka. Moj fudbalski tvo-
rac Pero Igwati} na{ao me
pred osnovnom {kolom, u ~iz-
mama i pozvao me na trening.
Kasnije, sve je i{lo kako sam
`elio - pri~ao je Por~a.
Stigli su i bra}a Dervi},
Sabahudin i Izudin, Hazim
Te{wak, Nusret Ihtijarevi},
Mirsad Mehi}, Du{ko
Mi{i}, bra}a blizanci
Dalibor i Darko Toma{,
Ismet Ekme~i}, Dejan
Radi{a, Zoran Radan, Predrag
[obat, Miroslav Sari},
Brane Jankovi}, Vladimir
Deket, Mladen ]uri}, Ha{im
Kvaki}... Odali su minutom
}utawa po{tu Goranu Qubo-
jevi}u, nekada golgeteru
Qubi}a, koji je nedavno izne-
nada umro u 59. godini. Dele-
gacija veterana obi{la je
wegov i grobove drugih igra~a.
Drugarima su se obratili
Brane Jankovi}, koji je rekao
da ova selekcija ve} mjesecima
nije do`ivjela nijedan poraz u
Stari asovi: @. Lazi}, Z. Jevti},
I. Dervi}, I. Ekme~i} i B. Jankovi}
Vladimir
An~i}
neko-
liko prijateqskih utakmica,
dok je s pozicije na~elnika
op{tine Darko Toma{ kazao da
ohrabruju konkretni potezi
novog klupskog rukovodstva, iz-
abranog krajem pro{le godine.
Dru`ewe veterana nas-
tavqeno je i u ve~erwim satima,
a novo zborovawe bi}e drugog
julskog vikenda 2018. godine.
Dok su veterani drugovali
Rje{ewem Ministarstva prosvjete
: i kulture Republike Srpske,
:
: ,
. 4,
:51/660-707, 65/520-590
I- E: radulovic@blic.net
naszavicajprnjavor@gmail.com
Z. Deket, B. Daki},
D. Prodanovi} i G. Deket
BORAC
Pripreme su, pod vo|stvom Perice \uki}a, po~eli i fudba-
leri Borca iz [ibovske. Ekipa je ostala bez trojice igra~a
iz Bawaluke, koji su proqetos dali zna~ajan doprinos u
obezbje|ewu opstanka u ^etvrtoj ligi, a ne}e biti ni Stani{e
Domuza, dok je neizvjestan status Sr|ana [ar~evi}a. U ekipu
se ponovo vra}a golman Aleksandar Debeqak. Nova sezona
po~iwe 12. avgusta, a prvu provjeru [ibov~ani }e imati ovih
dana protiv novog drugoliga{a Vrawaka.
na svoj na~in, seniorski pogon kluba Zoran Deket, potpred-
Qubi}a je dan kasnije po~eo sjednik Branko Daki} i trener
pripreme za novu sezonu. Ko- Prodanovi} govorili su
rmilo je, nakon odlaska igra~ima o planu rada do starta
Neboj{e \ekanovi}a, pov- sezone, 12. avgusta.
jereno Dragomiru Prodanovi}u, - Pred nama je jo{ mnogo
kome }e prvi saradnik biti
Goran Deket. Predsjednik
posla oko ure|ewa zapu{tene
klupske infrastrukture, {to
}e nam uz brigu o radu sa
mladima, biti prioritne
obaveze. Znamo {ta su nam pri-
oriteti, a jo{ nije u planu
poku{aj trke za prvo mjesto i
povratak me|u prvoliga{e -
rekao je Zoran Deket.
Prvom treningu pris-
ustvovalo je 26 igra~a, a me|u
wima su i tri poja~awa iz der-
ventskog Tekstilca, a u
mati~nu sredinu vratio se i
nekada{pwi poletarac
Qubi}a Stani{a Domuz, koji
je prethodnih sezona nosio dres
{ibova~kog Borca, a treneru
}e na raspolagawu biti i opo-
ravqeni Vladimir An~i}. (br)
broj: 07.030-053-9-7/12 od 20.3.2012. godine,
Na{ zavi~aj Prwavor, upisan je
u Registar javnih glasila pod
rednim brojem 630. Prvi broj
iza{ao je 15. marta 2012. godine.
S,