VITALNI

ZNAKOVI
OSNOVE ZDRAVSTVENE NJEGE

Rahela Orlandini
ozs.unist
VITALNI ZNAKOVI
Pokazuju rad vitalnih organa i upuuju na
moguu prisutnost bolesti.

TJELESNA TEMPERATURA
DISANJE
BILO
ARTERIJSKI KRVNI TLAK
TJELESNA TEMPERATURA
 TJELESNA TEMPERATURA
OSNOVNI POJMOVI
TJELESNA TEMPERATURA: pokazatelj stanja topline
organizma.
EVAPORACIJA: isparavanje vode s povrine tijela.
HIPOTERMIJA: tt ! 35C (oralno).
KONDUKCIJA: gubljenje topline izravnim voenjem
topline s povrine tijela na druge predmete u okolini (3%)
KONVEKCIJA: odavanje topline u okolinu strujanjem
zraka.
RADIJACIJA: gubljenje topline u okolinu zraenjem.
VRUICA (PIREKSIJA): nespecifina reakcija organizma
na tetne agense.
 TJELESNA TEMPERATURA
VRIJEDNOSTI
Aksilarno: 36,0 37,2C
Rektalno: 36,5 37,8C
Oralno: 36,5 37,5C

Visina tt mijenja se tijekom dana (ne za vie od 0,5C), a

ovise o brojnim initeljima: doba dana, dob, tjelesni
napor, emocionalno stanje, menstrualni ciklus, trudnoa,
uvjeti u okolini.
Pri visokim vanjskim temperaturama i poveanoj tjelesnoj
aktivnosti tt moe biti normalno poviena (aksilarno do
37,7C).
 TJELESNA TEMPERATURA
FIZIOLOGIJA
Toplina se stalno stvara u organizmu kao produkt
metabolizma stanica. Najvie topline se stvara u miiima
i jetri.
Viak topline organizam izbacuje (uglavnom putem koe)
procesima radijacije, konvekcije, kondukcije i evaporacije.
Centar za regulaciju tt nalazi se u hipotalamusu " djeluje
kao termostat.
Kada je produkcija topline jednaka koliini energije koju
izdajemo u okolinu " ovjek se nalazi u toplinskoj
ravnotei. Pri postojanju patolokih stanja i poremeaja
termoregulacije mogu se pojaviti vruica ili pothlaenost.
 TJELESNA TEMPERATURA
FIZIOLOGIJA
REAKCIJA NA HLADNO:
smanjeno odavanje topline;
traenje toplije okoline - odijevanje toplije odjee,
promjena poloaja, vazokonstrikcija, piloerekcija,
prestanak znojenja;
poveano stvaranje topline;
poveana miina aktivnost (voljna i drhtanje)
metabolizam se ubrzava poveanom sekrecijom
tiroksina, adrenalina, noradrenalina i progesterona.
 TJELESNA TEMPERATURA
FIZIOLOGIJA
REAKCIJA NA TOPLO:
poveano odavanje topline;
traenje hladnije okoline odijevanje laganije odjee,
uporaba ventilatora, vazodilatacija, znojenje;
smanjeno stvaranje topline smanjena miina
aktivnost, smanjen miini tonus, snien metabolizam.
 TJELESNA TEMPERATURA
NORMALNA KOLEBANJA
tijekom noi (02:00-06:00): !tt
razlika cca 0,5C
tijekom dana (do 22:00): #tt
djeca: vee vrijednosti tt (zbog breg metabolizma i vee
tjelesne aktivnosti).
starije osobe: manje vrijednosti tt (zbog sporijeg metabolizma
i smanjene tjelesne aktivnosti).
tijekom intenzivnog napora: #tt (i do 40C), no odmah nakon
napora ona pada.
tijekom poroaja: #tt (i do 38C).
II faza menstrualnog ciklusa: #tt (za 0,3-0,5C), no vraa se
na prijanju vrijednost 2-3 dana prije menstruacije.
tijekom prva 3-4 mjeseca trudnoe: lagani #tt.
emocije: #tt (strah i ljutnja), !tt (apatija i depresija).
 TJELESNA TEMPERATURA
TOPLOMJER
TOPLOMJER NA GALIJ:
pod utjecajem topline galij se iri i izlazi iz rezervoara, te se
penje kroz staklenu cjevicu.
ljestvica: 34-42C (kod hipotermije toplomjer s ljestvicom od
21C).
spremite za galij: usko izdueno (oralni i aksilarni toplomjer),
krukoliko (rektalni toplomjer) i kratko zadebljano
(vienamjenski toplomjer).
ELEKTRONSKI TOPLOMJER:
aksilarno, oralno i rektalno mjerenje temperature.
mjerenje na membrani timpani (poseban toplomjer s
nastavkom koji se uvede u vanjski zvukovod).
KEMIJSKI TOPLOMJER:
Plastine trake koje u dodiru s koom mijenjaju boju ovisno o
visini temperature.
 TJELESNA TEMPERATURA
METODE MJERENJA
Razlozi mjerenja tt: procjena stanja pacijenta pri
prijamu, utvrivanje osnovnih vrijednosti za daljnju
usporedbu, uoavanje promjena, trajno praenje
pacijentovog stanja.

METODE MJERENJA:
aksilarno (36.0 37.2 C / 5-10 minuta),
rektalno (36.5 37.8 C / 5 minuta),
oralno (36.5 37.5 C / 8-9 minuta),
na membrani timpani (36.5 37.5 C).
 TJELESNA TEMPERATURA
AKSILARNO MJERENJE
Izmeu 2 nabora koe (aksila je najsigurnija,
najdostupnija s najmanjim rizikom za infekciju).
U sluaju nedostupnosti aksile (dojene), tt se moe
mjeriti izmeu 2 nabora koe na abdomenu.
Nedostatak: promjene tt se sporo odraavaju jer je aksila
udaljena od velikih krvnih ila. Vrijednosti znaju biti manje
od stvarne tt.
Vrijeme mjerenja:
9 minuta (odrasli);
4-8 minuta (djeca).
 TJELESNA TEMPERATURA
ORALNO MJERENJE
Oralna sluznica najbre odraava promjene tt zbog blizine
sublingvalne arterije.
Toplomjer se stavlja ispod jezika (lijevo ili desno) uz frenulum jezika
" tzv. toplinski depovi.
Napomena: treba proi barem 6 minuta nakon konzumiranja vrueg
jela i 15 minuta nakon hladnog jela, te 45 minuta od kupanja i
tjelesnih aktivnosti.
Vrijeme mjerenja (temperatura prostorije od 18-24C):
oko 8 minuta (mukarci);
oko 9 minuta (ene)
Oralno se NE mjeri: smetenim pacijentima, pri epileptinom
napadaju, besvjesnim pacijentima, u pacijenata s nazogastrinom
sondom, bolestima i ozljedama usne upljine i gornjih dinih putova,
tijekom primjene O2, nakon kirurkih zahvata u usnoj i nosnoj upljini.
 TJELESNA TEMPERATURA
REKTALNO MJERENJE
Najea primjena u male djece.
Nedostaci: sluznica crijeva sporo odraava promjene tt, i
toplomjer dolazi u dodir sa stolicom, to smanjuje tonost
mjerenja.
Toplomjer se uvodi najmanje 4 cm u rektum (odrasli) ili
2-3 cm (djeca), to poveava rizik oteenja sluznice
crijeva, poveava mogunost irenja infekcija, i provocira
defekaciju " najmanje poeljan nain mjerenja tt.
Vrijeme mjerenja: oko 5 minuta.
 TJELESNA TEMPERATURA
MJERENJE NA MEMBRANI TIMPANI

Mjeri se posebnim elektronskim toplomjerom s

nastavkom za mjerenje na membrani timpani.
Dobivena temperatura je odraz temperature arterijske
krvi koja cirkulira mozgom.
Vrijeme mjerenja: od nekoliko sekundi do 30 sekundi
(ovisno o toplomjeru kojim se mjeri i o visini tt).
 POVIENA TJELESNA TEMPERATURA
VRUICA
Vruica (pireksija) je nespecifina reakcija organizma na
tetne agense.

Nazivi tt ovisno o stupnju povienja:

AFEBRILNA = 36,0-37,0C (37,2)
SUBFEBRILNA = 37,1-38,0C
FEBRILNA = 38,1-39,0C
VISOKOFEBRILNA = > 39,0C
.
 POVIENA TJELESNA TEMPERATURA
VRUICA
Uzroci # tt: izloenost suncu i vruini, infekcije,
propadanje tkiva u organizmu, bolesti CNS-a (koma,
povien intrakranijalni tlak, tumori mozga, CVI), endokrini
poremeaji, anemija, feokromocitom, primjena lijekova
(sedativi, vazodilatatori), pirogene tvari unijete u
organizam prilikom transfuzije krvnih derivata, iv injekcija,
endogene pirogene tvari.
Temperatura > 41C obino je posljedica djelovanja
visoke temperature okoline ili ozljede/disfunkcije
hipotalmikog termostata.
 POVIENA TJELESNA TEMPERATURA
VRUICA
Vruica nastaje u 3 faze:
1. faza (hladna faza): hipotalamiki termostat je podeen na
povienu temperaturu, to uzrokuje poveanje stvaranja
topline (ubrzani metabolizam, drhtanje) i smanjenje odavanja
topline u okolinu (vazokonstrikcija), to dovodi do porasta tt.
Osoba navodi da joj je hladno, prisutna je piloerekcija.
2. faza: tt je porasla do razine temperature hipotalmikog
termostata. Osoba navodi da joj je vrue, crvena je u licu,
koa je na dodir topla.
3. faza: zapoinje kada se temperatura hipotalmikog
termostata vraa na normalne vrijednosti. Dolazi do
poveanog gubitka topline u okolinu (znojenje, periferna
vazodilatacija).
 POVIENA TJELESNA TEMPERATURA
VRUICA
Klinika slika: febrilni pacijent se osjea slabim i
iscrpljenim. Nema teka i pojaano ea, dehidriran je
malo mokri, moe biti prisutna albuminurija. Koa je
crvena i topla na dodir. Pacijent je obino nemiran i
razdraljiv, a moe biti i pospan. Oi su sjajne i katkad
mogu biti osjetljive na svjetlost. Prisutna je tahikardija i
tahipneja, znojenje je obino poveano. Moe biti
prisutna glavobolja, te poremeaj svijesti (dezorijentacija i
konfuzija). U djece se mogu pojaviti konvulzije.

# 41C ivotna opasnost,

# 43C - obino zavrava letalno.
 POVIENA TJELESNA TEMPERATURA
VRUICA
Sniavamo tt > 38C. Cilj nam je smanjiti za 1C.
Intervencije medicinske sestre su usmjerene na:
1. smanjenje proizvodnje topline;
2. poveano odavanje topline u okolinu;
3. promatranje pacijentova stanja;
4. odravanje optimalne udobnosti pacijenta.
 POVIENA TJELESNA TEMPERATURA
VRUICA
INTERVENCIJE (1/2):
smanjiti proizvodnju tjelesne topline - smanjiti tjelesnu aktivnost;
poveati gubitak topline oblaenje pacijenta samo u laganu odjeu;
o regulacija mikroklimatskih uvjeta u okolini (radijacija),
o dovoenje hladnog zraka ventilatori (konvekcija),
o tuiranje pacijenta u mlakoj vodi,
o Stavljanje obloga od mlake vode na dlanove i stopala
(kondukcija),
o kupanje pacijenta u kupkama za ! tt, polijevanje mlakom vodom
(evaporacija),
o uporaba deka za ! tt (kondukcija);
primjena antipiretskih lijekova kako je propisano, obino pri # tt >
38,5C (Aspirin, Panadon, kortikosteroidi);
 POVIENA TJELESNA TEMPERATURA
VRUICA
INTERVENCIJE (2/2):
kontrola vitalnih funkcija tt pri postupcima ! tt svakih 30 min1 sat,
kontrola krvnog tlaka, bila i disanja;
promatranje stanja svijesti;
promatranje stanja pacijentove hidracije kontrola unosa/iznosa
tekuine, promatranje stanja koe i sluznica, odravanje higijene
sluznice usne upljine, poticanje pacijenta da popije 2500-3000 ml
tekuine prema elji tijekom dana (juha zbog sadraja soli);
osigurati pacijentu visokokalorijsku i visokoproteinsku dijetu;
tijekom zimice i tresavice pacijenta ugrijati (pokriti toplim dekama
da se sprijei znojenje i gubitak tekuine i elektrolita;
odravanje udobnosti pacijenta mijenjanje poloaja, masaa,
mijenjanje rublja i uestalo kupanje pri pojaanom znojenju.
 POVIENA TJELESNA TEMPERATURA
VRUICA
TEMPERATURNE KRIVULJE:
febris continua danima # tt, varijacije su unutar 1C, obino prati
infektivne bolesti (tifus, gram-neg. pneumonije);
febris remittens dnevne oscilacije u tt vee su od 1C, ali najnia
tt ne sputa se ispod 37C (salomoneloza);
febris intermittens dnevne oscilacije tt vee su od 1C, najnia tt
se sputa ispod 37C (milijarna TBC, intermitentna bakterijemija,
bakterijski endokarditis);
febris recurens pojava # tt nakon nekoliko dana bez temperature
(izmjenjivanje razdoblja bez temperature i razdoblja s povienom tt);
febris ephemeris jednodnevna ili dvodnevna visoka tt zbog blagog
prolaznog infekta, manjeg zahvata i sl.;
febris undulans izmjenjivanje postupniih uspona i padova tt do
subfebrilnih ili afebrilnih vrijednosti (krivulja ima valoviti oblik).
 POVIENA TJELESNA TEMPERATURA
VRUICA
POZITIVNI UINCI POVIENE TT:
oslobaaju se endogene pirogene tvari koje potiu
oslobaanje (aktivaciju) limfocita T i B i stvaranje
interferona;
pospjeuje se fagocitoza;
pospanost pospjeuje da pacijent veinu energije (koja
se inae troi na aktivnosti) troi na borbu protiv infekcije.
 POVIENA TJELESNA TEMPERATURA
VRUICA
NEGATIVNI UINCI POVIENE TT:
nemir i nelagoda;
# potronja O2 za svaki povieni C tt raste potronja O2 za 13%, to
je posljedica ubrzanog metabolizma;
# kalorijske potrebe, metabolike promjene dovode do katabolizma
proteina i negativnog duinog balansa;
dehidracija znojenje i povean gubitak tekuine disanjem moe
prouzroiti dehidraciju;
neuroloki uinci tt # 40C moe uzrokovati delirij, konvulzije;
zbog # tt nastaju promjene u frekvenciji bila, disanja i krvnog tlaka:
o tahikardija (za 1C # tt bilo se ubrzava za cca 20 otkucaja/min);
o tahipneja (za 1C # tt frekvencija disanja poraste za 7 udisaja/min;
o hipertenzija (u razdoblju porasta tt) i hipotenzija (ako doe do
oteenja srane funkcije, ili pri razvoju septikog oka).
 TJELESNA TEMPERATURA
HIPOTERMIJA
Hipotermija je stanje koje obiljeava snienje tt ispod
35C mjerene oralno.

Uzroci: izloenost hladnoi, vjetru, snijegu, kii,

neadekvatna odjea, pothranjenost ili pretilost,
konzumiranje alkohola, dehidracija, mirovanje,
neprimjerena prehrana, lijekovi (sedativi, opioidi,
anksiolitici), nakon dugotrajnog kirurkog zahvata,
namjernog sniavanja tt zbog prirode kirurkog zahvata,
primjene vee koliine hladnih infuzija.
 TJELESNA TEMPERATURA
HIPOTERMIJA
32,2C - zakazuju mehanizmi samougrijavanja i zadravanja
topline u organizmu;
30C - semikomatozno stanje prelazi u komu;
26C - dolazi do sloma termoregulacijskog sustava i osoba
poprima temperaturu okoline.

Stupnjevi hipotermije (Decker, Li 2004):

blaga (32-35C),
umjerena (29-32C) i
teka (< 29C).
 TJELESNA TEMPERATURA
HIPOTERMIJA
Klinika slika: hladna koa, cijanoza, drhtanje, mogua
konfuzija i nemir (blaga hipotermija), bradikardija i
bradipneja, letargija, mogui delirij (umjerena
hipotermija);
o !RR - povean rizik nastanka oka;
o najvei gubitak na podruju glave, nogu i ruku;
o < 30C aritmija, hipoksija, acidoza ventikularna
fibrilacija " smrtni ishod.
 TJELESNA TEMPERATURA
HIPOTERMIJA
INTERVENCIJE (1/2):
ukloniti imbenike koji su doveli do ! tt skidanje mokre
hladne odjee, zagrijavanje prostorije, utopljavanje pacijenta;
pratiti vitalne funkcije, CVT, diurezu, ABS, elektrolite u krvi,
CKS, EKG monitoring tijekom 24 sata (ventrikularna fibrilacija);
ugrijavanje pacijenta unutarnje ugrijavanje, lavae
unutarnjih organa toplom fiziolokom otopinom, tople kupke,
pokrivai, elektrine deke, oblozi od tople vode, ili spontano
ugrijavanje (ovisno o stanju pacijenta);
ugrijavanje Hiblerovim toplinskim omotaem- 4 deke,plahta,
vrua voda (80C), aluminijska folija " # tt za 2,5C/1 sat;
 TJELESNA TEMPERATURA
HIPOTERMIJA
INTERVENCIJE (2/2):
primjena ugrijanog O2 (oronazalna maska ili mehaniki
ventilator);
primjena ugrijanih infuzija i krvnih derivata (korigiranje
hipotenzije i diureze) i bikarbonata (regulacija acidobazne
ravnotee);
postavljanje urinarnog katetera (praenje balansa tekuine);
preventivna primjena antibiotika.
DISANJE
 DISANJE
OSNOVNI POJMOVI
DISANJE: pod kontrolom centra za disanje smjetenog u produenoj
modini. Sastoji se od udaha i izdaha " izmjena CO2 i O2.
APNEJA: prestanak disanja.
BRADIPNEJA: usporeno disanje.
EUPNEJA: tiho normalno disanje (12-20 udaha/min odrasla osoba).
DISPNEJA: oteano disanje.
HIPERPNEJA: # minutni volumen zbog # frekvencije i/ili dubine
disanja.
HIPOPNEJA: ! minutni volumen zbog ! frekvencije i/ili dubine
disanja.
ORTOPNEJA: dispneja prisutna u leeem poloaju, a smanjuje se ili
prestaje podizanjem u uspravni poloaj.
TAHIPNEJA: ubrzano disanje.
 DISANJE
OSNOVNI POJMOVI
I razina disanja pluno disanje (u dinom sustavu);
II razina disanja stanino disanje (u stanicama).

Procjena disanja: prosuivanje frekvencije, ritma, dubine i

zvukova koji se uju, napora, boli " ovi podatci daju uvid
u metaboliko stanje pacijenta, neuroloko stanje i stanje
respiratornog sustava.
Ubrzano disanje pokazuje da organizam ulae dodatne
napore kako bi odrao normalne vrijednosti plinova u krvi.
 DISANJE
NORMALNE I PATOLOKE ZNAAJKE DISANJA
PARAMETAR NORMALNO PATOLOKO

Frekvencija 12-20/min (odrasla osoba) bradipneja, tahipneja, apneja

Ritam ujednaeno izrazito nepravilan

Dubina ujednaeno povrno, produbljeno

Zvukovi tiho sviranje, stridor, hroptanje

Bol bezbolno bol tijekom udaha

Napor bez napora, za disanje je subjektivno teko, aktivan

potrebno 2-4% ukupne inspirij i ekspirij, za disanje
energetske potronje potrebno do 30% ukupne
energetske potronje

Dispneja fizioloka (pri naporu) neprimjerena naporu

 DISANJE
PATOLOKI OBLICI DISANJA
HIPERPNEJA
ORTOPNEJA
ASTMATINO DISANJE: osobito otean i produen ekspirij.
KUSSMAULOVO DISANJE: izrazito teko duboko disanje, koristi se
pomona dina muskulatura (kod metabolike acidoze u dijabetikoj i
uremikoj komi).
CHEYNE-STOKESOVO DISANJE: u poetku oslabljeno, postupno
se produbljuje i na kraju dolazi do apneje (15-40 sek.), te se sve opet
ponavlja (kod # intrakranijalnog tllaka, dekompenzacije srca,
meningitisa, zatajenja bubrega, predoziranja opijatima).
BIOTOVO DISANJE: nepravilno disanje i po ritmu i po frekvenciji i
po dubini najee su to apneje koje se smjenjuju s nekoliko plitkih
i nepravilnih udisaja (kod oteenja centra za disanje).
 DISANJE
PROCJENA DISANJA
Postupak:
1. priekati da proe 5-10 minuta od aktivnosti;
2. smjestiti pacijenta u udoban poloaj (moe biti povien za
45-60);
3. osigurati privatnost, oprati ruke;
4. staviti dlan na toraks ili promatrati odizanje i sputanje
toraksa, mjeriti 30 sek.- 2 min.;
5. uoavati frekvenciju, dubinu i ritam, prisutnost zvukova
(stridor, zvidanje, hropci);
6. oprati ruke;
7. vrijednosti upisati u pacijentovu dokumentaciju.
 DISANJE
DISPNEJA (ZADUHA)
Dispneja je subjektivan osjeaj nedostatka zraka. To je
neugodan ili muan osjeaj napornog ili oteanog
disanja.
Nedostaje mi zraka; Ne mogu doi do zraka
Dispneja se oituje kao fizioloka pojava:
pri neadekvatnom sastavu, tlaku i vlazi udisanog
zraka; ili
kada fiziko optereenje (inae zdravog organizma)
nadmai njegove ventilacijske i cirkulacijske
mogunosti; i
u snanim emocijama.
 DISANJE
DISPNEJA
S obzirom na uzrok razlikujemo:
VENTILACIJSKA zbog bolesti dinih puteva
KARDIJALNA zbog dekompenzacije lijevog srca
HEMATOGENA u anemijama
METABOLIKA - acidoza
NEUROGENA
PSIHOGENA (samo u mirovanju, koja nestaje ili se ne
poveava pri naporu)

Promjena frekvencije, ritma i dubine disanja nisu sinonimi za dispneju,

nego njezini vanjski znakovi.
Dispneja se pojavljuje tek kada nesvjesni regulacijski mehanizam
zahtjeva i zadovoljenja potreba za zrakom dopre do svijesti.
 DISANJE
DISPNEJA
S obzirom na potekoe pri udahu i izdahu, razlikuje se:
EKSPIRATORNA DISPNEJA: pacijent moe udahnuti, ali
teko izdie (KOPB);
INSPIRATORNA DISPNEJA: pacijent teko udie,
posljedica (srana dekompenzacija);
MJEOVITA DISPNEJA: obje faze (inspirij i ekspirij)
disanja su oteane.
 DISANJE
DISPNEJA
STUPNJEVI DISPNEJE:
1. STUPANJ: pacijent hoda kao i zdrava osoba iste dobi, konstitucije i
kondicije po ravnom, ali ne i uzbrdo;
2. STUPANJ: pacijent hoda po ravnom, ali ne kao i zdrava osoba;
3. STUPANJ: pacijent postaje dispnoian nakon 100 metara ili 5
minuta hoda po ravnom;
4. STUPANJ: pacijent postaje dispnoian pri oblaenju i govoru;
5. STUPANJ: pacijent je dispnoian u mirovanju.*

* Dispneja u mirovanju je tea ako je pacijentu potreban uspravniji

poloaj. U izrazito tekoj dispneji (KOPB s dekompenzacijom srca),
pacijent moe disati samo stojei, trupa nagnutog prema naprijed i
podboen rukama
 DISANJE
DISPNEJA U PLUNIM I SRANIM BOLESTIMA
U plunim bolestima optereena desna srana klijetka;
Iznenadna dispneja u zdrava ovjeka " pneumotoraks;
Iznenadan osjeaj nedostatka zraka u operiranih pacijenata "
pluna embolija;
Nedostatak zraka i kripanje pri izdisaju " KOPB (astma, bronhitis,
emfizem);
ujno disanje " sueni dini putevi ili lokalizirane opstrukcije veeg
bronha tumorom ili stranim tijelom.
Kod KOPB nastaje poremeaj disanja u snu (REM fazi sna), to
uzrokuje apneju i hipopneju " moe prouzroiti pojavu plunog srca,
infarkta, disaritmije.
Akutna pluna bolest je praena dispnejom teeg stupnja u odnosu
na dispneju u kroninim bolestima.
 DISANJE
AKUTNA I KRONINA DISPNEJA KOD PLUNIH
BOLESTI
AKUTNA DISPNEJA KRONINA DISPNEJA

Infekcija respiratornog trakta Dekompenzacija plua

Opstrukcija stranim tijelom KOPB

Anafilaktika reakcija Pluni edem

Ozljeda plua Slaba respiratorna muskulatura

Pneumotoraks

Hidrotoraks

Pluna embolija
 DISANJE
DISPNEJA I DEKOMPENZACIJA SRCA
Pri dekompenzaciji lijeve strane srca nastaje dispneja, kaalj,
tahikardija, anksioznost, nemir, umor.
Dispneja je rezultat akumulacije tekuine u alveolama koja
onemoguuje izmjenu plinova.
Ortopneja - kod pacijenata koji su dugo sjedili sputenih nogu,
pa legnu u krevet.
Nemir i anksioznost kako oni rastu tako se poveava i
dispneja, pa to dalje poveava anksioznost (zaaran krug).

Pri dekompenzaciji desne strane srca stvara se edem (od

nogu prema gore), stvara se ascites koji moe pritiskati pluna
krila to dovodi do dispneje.
 DISANJE
ORTOPNEJA
Ortopneja je dispneja prisutna u leeem poloaju koja
se smanjuje ili nestaje uspravljanjem tijela, odnosno
nemogunost disanja osim u sjedeem poloaju, a
karakteristina je za kardio-pulmonalne kongestije.
 DISANJE
PROCJENA DISPNEJE
Okolnosti u kojima se pojavljuje, koliko je uzroka prisutno
(pluna kongestija, pneumonija, opstrukcija), opis nedostatka
zraka, guenje;
Napor pojavljuje li se u mirovanju, pri aktivnosti, etnji,
tranju;
Kaalj je li dispneja praena kaljem, iskaljavanjem;
Drugi simptomi stezanje ili bol u prsima, kaalj, cijanoza,
znojenje, anksioznost, umor, vrtoglavica;
Poetak nastaje li naglo ili postupno, doba dana ili noi;
Poloaj koji pacijent zauzima;
Uestalost pojavljivanja.
 DISANJE
SUOAVANJE S DISPNEJOM
32 razliite metode suoavanja s dispnejom.
Strategije suoavanja s dispnejom mogu se razvrstati na:
Fokusiranje na problem promjena pozicije, kretanje,
mirovanje, naslanjanje na naslonja;
Strategije disanja dijafragmalno, napuenih usana;
Udaljavanje od faktora koji potiu dispneju,
samoprilagoavanje, primjena lijekova;
Metode vezane uz emocije samoizolacija, smanjenje
napetosti (tehnike relaksacije);
Mijeane metode potporne skupine.
 DISANJE
DISPNEJA
INTERVENCIJE:
mjerenje vitalnih funkcija svaka 4 sata (disanje);
procjena dispneje;
kontrola plinova u krvi;
smjestiti pacijenta u prikladan poloaj;
napraviti plan dnevnih aktivnosti;
primjena O2 prema odredbi lijenika;
aspiracija dinih puteva ako je potrebito;
edukacija pacijenta o metodama disanja (napuenih usana,
abdominalno disanje), tehnikama relaksacije, uzimanju
propisanih lijekova, planiranju aktivnosti i odmora.
BILO (PULS)
 BILO (PULS)
OSNOVNI POJMOVI
BILO (PULS): periodino otkucavanje koje se osjeti kao
odizanje i sputanje arterije.
APIKALNI PULS: vrijednost bila izmjerena na vrku srca.
BRADIKARDIJA: usporeno bilo ispod 60 otkucaja/min
(odrasli).
BIGEMINIJA: stanje kada prije vremena nastane svaka druga
srana kontrakcija.
DEFICIT PULSA: razlika u frekvenciji apikalnog i perifernog
pulsa.
EKSTRASISTOLA: preuranjena kontrakcija srca.
PALPITACIJA: neugodan osjeaj rada (lupanja) vlastitog srca.
TLAK PULSA: razlika izmeu sistolikog i dijastolikog tlaka.
 BILO (PULS)
OSNOVNI POJMOVI
Bilo (puls) je periodino otkucavanje koje se osjeti kao
odizanje i sputanje arterije, a uzrokovano je
promjenama krvnog tlaka pod utjecajem kontrakcija i
relaksacija lijeve klijetke.

Bilo najee mjerimo na a.radialis, a moe se palpirati i na

a.temporalis, a.carotis, a.brahialis, a.femoralis, a.poplitea,
a.dorsalis pedis, a. tibialis posterior.

Bilo mjerimo u svrhu procjene pacijentova stanja pri prijamu u

bolnicu, radi utvrivanja osnovnih vrijednosti za daljnju
usporedbu.
 BILO (PULS)
FIZIOLOGIJA
Svaka sistola lijeve klijetke potakne seriju valovitih
pokreta u svim arterijama.
Pulsni val se iri kroz cijeli arterijski sustav i zato se puls
moe osjetiti na svim arterijama koje su dostupne
palpaciji.
 BILO (PULS)
PALPACIJA
Palpacijom se mjeri i biljei u dokumentaciju:
frekvencija broj sranih otkucaja/min. (60-80 otkucaja/min);
ritam vremenski razmaci ozmeu pojedinih pulzacija;
punjenost odraava snagu sranih kontrakcija
o tvrd, jako punjen, napet
o normalno punjen
o slab, nitast, mekan
o ne palpira se;
veliina amplituda odraava tlak pulsa (razlika
izmeu sistolikog i dijastolikog tlaka;
elasticitet krvne ile.
 BILO (PULS)
PATOLOKE VRIJEDNOSTI
TAHIKARDIJA: ubrzano bilo ( >100 otkucaja/min)
febrilna tahikardija - # tt za 1C ubrzava bilo za oko 20
otkucaja/min;
kao kompezatorna pojava prati anemiju,
krvarenje, respiratornu insuficijenciju.

BRADIKARDIJA: usporen puls ( <60 otkucaja/min)

kod sportaa ili tijekom spavanja normalna pojava;
relativna bradikardija kada se frekvencija ne poveava
u skladu s povienom temperaturom
 BILO (PULS)
PATOLOKE VRIJEDNOSTI
ARITMIJA: poremeaj ritma
bigeminija (trigeminija i sl.) poseban oblik pravilne
nepravilnosti - preuranjene kontrakcije pojavljuju se u
pravilnim razmacima (bigeminija: svaka druga,
trigeminija: svaka trea) obino je prisutan deficit bila.

EKSTRASISTOLA: preuranjena kontrakcija

izostanak bila na periferiji;
Obiljeje je prezasienja digitalisom,
hipoksije, poremeaja kalija.
 BILO (PULS)
METODE MJERENJA

palpatorno na periferiji,
auskultacijski apikalno,
ultrazvuno,
elektronski.

najee palpatorno na a.radialis;

jagodicama 2,3 i 4 prsta;
30 sek 2 min.
 BILO (PULS)
APIKALNO BILO
Apikalno bilo je vrijednost bila izmjerena na vrku srca
(u petom interkostalnom prostoru u srednjoj
klavikularnoj liniji) uporabom stetoskopa.

obino se mjeri pri poremeajima ritma i frekvencije bila,

kad je bilo na periferiji slabije palpabilno.
ARTERIJSKI KRVNI TLAK
 ARTERIJSKI KRVNI TLAK
OSNOVNI POJMOVI
KRVNI TLAK: sila kojom krv djeluje na jedinicu povrine krvne ile.
DIJASTOLIKI KRVNI TLAK: najmanja sila koja djeluje na stjenku
arterije za vrijeme dijastole.
SISTOLIKI TLAK: najvea sila koja djeluje na stjenku arterije za
vrijeme sistole lijeve klijetke.
SREDNJI TLAK: zbroj dijastolikog i 1/3 pulsnog tlaka.
TLAK BILA: razlika izmeu sistolikog i dijastolikog tlaka.
ARTERIJSKA HIPOTENZIJA: stanje obiljeeno niskim vrijednostima
krvnog tlaka <100/60 mmHg.
ARTERIJSKA HIPERTENZIJA: stanje obiljeeno opetovano
registriranim visokim vrijednostima krvnog tlaka u raznim okolnostima
najmanje tijekom 1 tjedna (>150/100 mmHg).
HIPERTENZIVNA KRIZA: nagli i veliki porast arterijskog krvnog tlaka
pacijent je vitalno ugroen.
 ARTERIJSKI KRVNI TLAK
OSNOVNI POJMOVI
RR (Riva Rocci): oznaka za krvni tlak.

kongruentan krvni tlak: normalan RR (dijastoliki tlak

iznosi neto vie od sistolikog) (npr.140/90 mmHg)
o divergentni krvni tlak: visoki sistoliki, a niski
dijastoliki tlak (npr. 180/50 mmHg);
o konvergentni krvni tlak: normalni ili blago povieni
sistoliki tlak, a znaajno povieni dijastoliki tlak (npr.
140/110 mmHg).
 ARTERIJSKI KRVNI TLAK
FIZIOLOGIJA
Osnovni initelji odranja arterijskog tlaka u velikom krvotoku
su:
minutni volumen lijeve klijetke srca umnoak udarnog
volumena i broja otkucaja/min (pri 70 otkucaja/min iznosi 4900
mL);
sveukupni volumen krvi u arterijskoj cirkulaciji 1/5 ukupnog
volumena krvi (cca 1000 mL);
otpor u arteriolama povean otpor rezultira #RR-om, a
smanjen !RR-om.
viskozitet krvi ovisi o broju eritrocita i koliini proteina plazme;
elasticitet krvnih ila neelastine krvne ile (arterioskleroza)
imaju smanjenu mogunost irenja (#sistoliki tlak) i smanjenu
mogunost suavanja (!dijastoliki tlak).
 ARTERIJSKI KRVNI TLAK
REGULACIJA
Krvni tlak reguliraju:
ivani sustav - ivana regulacija tlaka (brza regulacija)
vana je pri promjeni poloaja tijela, tjelesnom naporu i
uzbuenju;

humoralni sustav.
 ARTERIJSKI KRVNI TLAK
VRIJEDNOSTI
Sistoliki tlak: 100-150 mmHg
Dijastoliki tlak: 60-95 mmHg
Pulsni tlak: 40-55 mmHg

Formula za izraunavanje prosjenog urednog RR-a:

Sistoliki tlak: 111 + 1/3 dobi
Dijastoliki tlak: 68 + 1/5 dobi
 ARTERIJSKI KRVNI TLAK
KOLEBANJA
aktivnost intenzivna aktivnost poveava sistoliki tlak i
za 60-70 mmHg;
osjeaji uzbuenje, ljutnja, strah, bol - #RR;
doba dana najnii ujutro, raste tijekom dana i najvii je
kasno poslijepodne i naveer;
tjelesna teina poveanjem raste i RR;
spol ene imaju neto nii RR od mukaraca;
dob vrijednosti RR-a nie su u djece i rastu s dobi.
 ARTERIJSKI KRVNI TLAK
ARTERIJSKA HIPERTENZIJA
Arterijska hipertenzija je obiljeena opetovano zabiljeenim
visokim vrijednostima RR-a u raznim okolnostima
najmanje tijekom 1 tjedna.
hipertenzija bijelog ogrtaa vii RR od uobiajenog ako se
mjeri u zdravstvenoj ustanovi
Arterijska hipertenzija moe biti:
PRIMARNA (ESENCIJALNA) nepoznata etiologija;
SEKUNDARNA:
kardiogena (ateroskleroza),
bubrena (kronina renalna insuf., uremija),
endokrina (hipertireoza,feokromocitom, Cushingov
sindrom),
neurogena (# intrakranijalni tlak),
jatrogena (oralni kontraceptivi, simpatikomimetici)
 ARTERIJSKI KRVNI TLAK
ARTERIJSKA HIPERTENZIJA

Vrijednost RR-a: Oblik hipertenzije:

140/90 - 160/95 granina

160/95 - 180/105 blaga

180/105 - 190/130 srednje teka

190/130 i vie teka

190/130 i vie maligna

 ARTERIJSKI KRVNI TLAK
ARTERIJSKA HIPOTENZIJA
Arterijska hipotenzija je stanje obiljeeno malim vrijednostima
krvnog tlaka ispod 100/60 mmHg.
Ortostatska hipotenzija: !RR-a u uspravnom poloaju. Prati ju
vrtoglavica, sinkopa, mogu pad i ozljede pacijenta.
Arterijska hipotenzija moe biti:
PRIMARNA:
SEKUNDARNA:
kardijalna (insuficijencija miokarda, infarkt miokarda,
tamponada srca),
vaskularna (ok, periferna vazodilatacija),
hipovolemijska (krvarenje, dehidracija),
endokrina (insuf. nadbubrene lijezde),
jatrogena (antihipertenzivi, diuretici).
 ARTERIJSKI KRVNI TLAK
ARTERIJSKA HIPOTENZIJA
Simptomi:
blaa i kronina hipotenzija: umor, malaksalost,
slabost, vrtoglavica pri uspravljanju tijela i povremene
sinkope;
tea i akutna hipotenzija: smetenost do gubitka svijesti,
nemo, blijeda i vlana koa, cijanoza, midrijaza.
sistoliki tlak !70 mmHg ugroava ivot pacijenta jer
ne odrava filtracijski tlak bubrega, dolazi do oligurije,
anurije, uremije.
 ARTERIJSKI KRVNI TLAK
METODE MJERENJA
izravno, elektronski uvoenjem kanile sa senzorom u
arteriju i oitavanjem tlakova na monitoru ili registracijskoj
traci;
neizravno, elektronski programiranim automatskim
punjenjem i pranjenjem balona;
neizravno, auskultacijski manualnim punjenjem i
pranjenjem balona orukvice uz auskultaciju pulsa;
palpacijom palpiraju se pulzacije arterije dok se isputa zrak
iz balona;
ultrazvukom.

Najee se primjenjuje indirektna auskultacijska

metoda mjerenja RR-a.
 ARTERIJSKI KRVNI TLAK
INDIREKTNO AUSKULTACIJSKO MJERENJE
materijal: tlakomjer na pero ili digitalnim stupcem i
stetoskop.
optimalna irina orukvice: 40-50% opsega ekstremiteta
na kojem se mjeri tlak.
za vrijeme mjerenja " ruka na podlozi u razini srca.
Korotkovljevi umovi ili tonovi: umovi (pulzacije)
tijekom smanjivanja tlaka u maneti:
sistoliki tlak razina tlaka u trenutku palpacije ili
auskultacije 1. tona bila,
dijastoliki tlak potpuni nestanak
tonova bila.
 ARTERIJSKI KRVNI TLAK
INDIREKTNO AUSKULTACIJSKO MJERENJE
5 faza mijenjanja tonova bila pri mjerenju RR-a (Korotkoff):
1. faza: tonovi bila su jasni i glasni (sistoliki tlak);
2. faza: tonovi postaju tii i umni;
3. faza: tonovi ponovno postaju jasniji i glasniji;
4. faza: tonovi naglo postaju prigueniji (ako izostane
5.faza - dijastoliki tlak);
5. faza: potpuni nestanak tonova bila (dijastoliki tlak).