STRATEGIJA CJELOIVOTNOG PROFESIONALNOG

USMJERAVANJA I RAZVOJA KARIJERE U REPUBLICI

HRVATSKOJ 2016.-2020.

Zagreb, listopad 2015. godine

1
Sadraj:

POPIS KRATICA ................................................................................................................................................. 3

POJMOVNIK .................................................................................................................................................... 5

I. UVOD ...................................................................................................................................................... 7

II. VIZIJA ...................................................................................................................................................... 8

III. NAELA ................................................................................................................................................... 8

IV. RELEVANTNI DOKUMENTI ZA DEFINIRANJE PRIORITETA I CILJEVA STRATEGIJE ..................... 10

IV.1. EUROPSKE INICIJATIVE, PROGRAMI, PAKETI I PREPORUKE ....................................................................... 10

IV.2. RELEVANTNI DOKUMENTI U REPUBLICI HRVATSKOJ............................................................................... 13

V. ZAKONODAVNI OKVIR REPUBLIKE HRVATSKE ............................................................................... 16

VI. ANALIZA STANJA I MOGUI PRAVCI RAZVOJA ................................................................................. 18

VI.1. USLUGE CJELOIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA U OSNOVNIM I SREDNJIM KOLAMA ......... 18

VI.2. USLUGE CJELOIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA U PODRUJU VISOKOG OBRAZOVANJA ..... 22
VI.3. USLUGE CJELOIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA U KONTEKSTU CJELOIVOTNOG UENJA I
ZAPOLJIVOSTI ................................................................................................................................ 23
VI.4. CJELOIVOTNO PROFESIONALNO USMJERAVANJE U KONTEKSTU PROVEDBE GARANCIJE ZA MLADE ....... 26

VII. KLJUNI IZAZOVI ................................................................................................................................. 29

VIII. PRIORITETI .......................................................................................................................................... 29

IX. CILJEVI I MJERE ................................................................................................................................... 31

PRIORITET 1. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ZA CJELOIVOTNO PROFESIONALNO USMJERAVANJE ... 31

CILJ 1.1. USPOSTAVITI INSTITUCIONALNI MODEL ZA PRUANJE USLUGA CPU ................................................ 32

CILJ 1.2. UTVRDITI ULOGE / NADLENOSTI SVIH INSTITUCIJA PRUATELJA USLUGA ....................................... 37
CILJ 1.3. RAZVITI ULOGU FORUMA ZA CPU KAO STRATEKOG TIJELA KOJE PROMILJA DALJNJI RAZVOJ CPU I
PRAENJE PROVEDBE CPU .............................................................................................................. 41

PRIORITET 2. POTICANJE CJELOIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA PREMA

POTREBAMA TRITA RADA I GOSPODARSTVA ..................................................................................... 43
CILJ 2.1. DEFINIRATI POTREBE TRITA RADA / ANALIZA TRITA RADA I KORITENJE PODATAKA U SVRHU
CPU ................................................................................................................................................ 43
CILJ 2.2. RAZVITI USLUGE CPU PREMA POTREBAMA TRITA RADA I GOSPODARSTVA .................................. 44

PRIORITET 3. OSIGURAVANJE KVALITETE USLUGA CJELOIVOTNOG PROFESIONALNOG

USMJERAVANJA ........................................................................................................................................... 49
CILJ 3.1. USPOSTAVITI SUSTAV OSIGURAVANJA KVALITETE U PRUANJU USLUGA PROFESIONALNOG
USMJERAVANJA ............................................................................................................................... 49
CILJ 3.2. USPOSTAVITI SUSTAV OSIGURAVANJA I PRAENJA KVALITETE I RELEVANTNOSTI RADA SVIH
PRUATELJA USLUGA / VREDNOVANJE USLUGA ............................................................................... 50
CILJ 3.3. PROFESIONALIZACIJA SAVJETNIKA ZA CPU...................................................................................... 51
CILJ 3.4. RAZVITI SUSTAV PRAENJA I EVALUACIJE U PRUANJU USLUGA CPU .............................................. 52

PRIORITET 4. JAANJE SVIJESTI O POTREBI ZA CJELOIVOTNIM PROFESIONALNIM

USMJERAVANJEM I RAZVOJEM VJETINA UPRAVLJANJA KARIJEROM .................................................. 53

CILJ 4.1. PODIZANJE SVIJESTI I ZNANJA O VANOSTI CPU I TRENDOVIMA NA TRITU RADA .......................... 53

X. PRAENJE/EVALUACIJA...................................................................................................................... 55

2
POPIS KRATICA

ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

AZVO Agencija za znanost i visoko obrazovanje
AMPEU Agencija za mobilnost i programe EU
BDP Bruto drutveni proizvod
CEDEFOP European Centre for the Development of Vocational Training (Europski centar
za razvoj strukovnog obrazovanja)
CIPS Centar za informiranje i profesionalno savjetovanje
CISOK Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri
CMS Career Management Skills (Vjetine upravljanja karijerom)
CPU Cjeloivotno profesionalno usmjeravanje
ECTS European Credit Transfer System (Europski sustav prijenosa bodova)
ELGPN - European Lifelong Guidance Policy Network (Europska mrea politika
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja)
EK- Europska Komisija
EQAVET Europski referentni okvir za osiguranje kvalitete u strukovnom obrazovanju i
osposobljavanju
EQF European Qualification Framework (Europski kvalifikacijski okvir)
ESCO Europska klasifikacija vjetina/kompetencija, kvalifikacija i zanimanja
ESF Europski socijalni fond
ET 2020 Education and Training 2020 (Obrazovanje i izobrazba 2020)
ETF European Training Foundation (Europska zaklada za izobrazbu)
EU - Europska unija
EURES European Employment Services (Europska mrea javnih slubi za zapoljavanje)
EUROGUIDANCE - Europska mrea nacionalnih centara za podrku profesionalnom
usmjeravanju
EUROSTAT Statistiki ured europskih zajednica
GzM Garancija za mlade
HKO Hrvatski kvalifikacijski okvir
HZMO Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
HZZ Hrvatski zavod za zapoljavanje

3
ICT Information and Communications Technology (Informatiko-komunikacijska
tehnologija)
ID Identification (Identifikacija)
IT Information technology (Informatika tehnologija)
JZS Javne slube za zapoljavanje
LMI Labour Market Information (Informacije o tritu rada)
LMIS Labour Market Information System (Sustav informacija o tritu rada)
LPZ Lokalna partnerstva za zapoljavanje
MLAZ Mrea mladih znanstvenika
MODOC projekta Modernizacija doktorske izobrazbe kroz implementaciju Hrvatskog
kvalifikacijskog okvira
MRMS Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
NEET Not in Employment, Education or Training (Mladi koji nisu zaposleni, u obrazovanju
ili osposobljavanju)
NGO Non-governmental Organisation (Nevladina organizacija)
NPR Nacionalni program reformi
NVOO Nacionalno vijee za odgoj i obrazovanje
NVRLJP Nacionalno vijee za razvoj ljudskih potencijala
NVZVO Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj
OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
OP Operativni program
PES - Public Employment Service (Javne slube za zapoljavanje)
PISA Meunarodna procjena znanja i vjetina
QAE Okvir za osiguravanje kvalitete i evidencija
RPL Recognition of Prior Learning (Priznavanje prethodnog uenja)
SPU Sredinji prijavni ured
STEM Science, Technology, Engineering and Mathematics (Znanost, tehnologija,
inenjerstvo i matematika)
VNFIL Validation of non-formal and informal learning (Validacija neformalnog i
informalnog uenja)

4
POJMOVNIK

1. Centar za karijeru (Career centre) - Mjesto gdje se ljudima prua profesionalno

usmjeravanje vezano uz karijeru. Centri za karijeru nude razliite usluge ili intervencije
od materijala za samopomo (npr. knjige, izvori informacija ili pristup profesionalnoj
podrci temeljenoj na ICT tehnologijama) do osobne podrke savjetnika za profesionalno
usmjeravanje vezano uz razvoj karijere. Takoer je mogue uspostaviti i virtualni centar
za karijeru tj. on-line portal koji se smatra posebnom vrstom centra za karijeru.
2. Cjeloivotno usmjeravanje (Lifelong guidance) - Oznaava raspon aktivnosti koje
omoguuju graanima bilo koje dobi i u bilo kojem razdoblju njihova ivota odreivanje
vlastitih mogunosti, kompetencija i interesa, donoenje odluka o obrazovanju,
osposobljavanju/usavravanju i upravljanju svojim ivotnim putem u uenju, poslu i
drugim okolnostima u kojima se ove mogunosti i kompetencije ue i/ili koriste. esto se
koristi pojam profesionalno usmjeravanje koji oznauje pomo pojedincima pri
donoenju izbora i odluka o obrazovanju, osposobljavanju/usavravanju i zapoljavanju.
Profesionalno usmjeravanje moe biti usmjereno prema poduzetnicima (Entrepreneurship
guidance), a generalno je usmjereno na razvoj karijere (Career guidance). Takvo
usmjeravanje se esto provodi u kolama pa otuda i naziv kolsko
savjetovanje/usmjeravanje (Educational counselling/guidance).
3. 'e- usmjeravanje' (e-guidance) - Oznaava profesionalno savjetovanje ili profesionalno
usmjeravanje koje se izvodi pomou modernih komunikacijskih tehnologija te koje moe,
ali i ne mora izravno ukljuivati savjetnika za profesionalno usmjeravanje. Pojam se esto
koristi za opis pruanja informacija ili alata za samoprocjenu i vjebu putem interneta.
Moe ukljuivati telefonski razgovor sa strunjakom za profesionalno usmjeravanje ili,
rjee, sluanje prethodno snimljenih informacija.
4. Informalno uenje (Informal learning) - Oznaava aktivnosti u kojima odrasla osoba
prihvaa stajalita i pozitivne vrednote te vjetine i znanja iz svakodnevnog iskustva i
raznolikih drugih utjecaja i izvora iz svoje okoline.
5. Neformalno obrazovanje (Non-formal learning) - Oznaava organizirane procese
uenja usmjerene na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za razliite socijalne
aktivnosti te za osobni razvoj.
6. Osiguranje kvalitete (Quality assurance) Oznaava sve aktivnosti koje ukljuuju
planiranje, primjenu, procjenu, izvjeivanje i poboljanje kvalitete, provedene kako bi
aktivnosti profesionalnog usmjeravanja (sadraj programa, oblik, procjena i vrednovanje
ishoda, itd.) odgovarale zahtjevima kvalitete koje postavljaju dionici/interesne skupine.
7. Osoba koja je prerano napustila obrazovanje (Early school-leaver) - Osobe koje
prerano napuste obrazovanje su pojedinci koji prije zavretka osnovne kole napuste
kolovanje. Postotak preranog naputanja obrazovanja definira se odnosom stanovnitva u
dobi od 18-24 godine starosti sa samo zavrenom osnovnom kolom.
8. Prekid obrazovanja (Drop-out) - Osoba koja je prekinula program obrazovanja prije
nego to je zavrila taj program. Oznaava openitiji pojam koji treba razlikovati od osobe
koja je prerano prekinula obrazovanje (early-school leaver).
9. Savjetnik za karijeru, profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere (Career adviser,
Guidance counsellor, Career counsellor) - Savjetnici pomau ljudima istraiti, pratiti i
ostvariti svoje ciljeve vezane uz karijeru. Savjetnici su proli kroz profesionalno
obrazovanje i osposobljavanje/usavravanje i posjeduju priznatu profesionalnu
5
 kvalifikaciju. Pomae pojedincima postii veu svijest o sebi, odrediti smjer vlastitog
ivota i rada, poveati razumijevanje mogunosti u uenju i poslu, te nauiti usmjeravati
se u upravljanju uenjem, poslom i promjenama u karijeri.
10. Savjetovanje (Counselling) - Interakcija izmeu savjetnika i pojedinca kako bi se
korisniku savjetovanja pomoglo rijeiti neki odreeni problem, pitanje ili predmet.
Savjetovanje ukljuuje aktivno sluanje pojedinca, komuniciranje kroz razumijevanje,
potivanje i empatiju; pojanjavanje ciljeva i pomo u procesu donoenja odluka.
11. Sustavi informacija o tritu rada (Labour market information systems - LMIS) -
Sustavi, mehanizmi ili procesi prikupljanja, organiziranja i pruanja informacija o stanju
na tritu rada i/ili zanimanjima i poslovima. To ukljuuje praenje promjena koje se
dogaaju na tritu rada, pri zapoljavanju, s radnim mjestima i zanimanjima. Takvi
sustavi esto sadre baze podataka povezane s ICT-sustavima kojima se moe pristupiti
putem interneta. Obino su namijenjeni savjetnicima za profesionalno usmjeravanje, ali i
korisnicima usluga samopomoi.
12. Usluge usmjeravanja (Guidance services) - Raspon usluga koje nudi odreeni pruatelj
usluga profesionalnog usmjeravanja. To mogu biti usluge osmiljene za razliite skupine
korisnika ili razliite naine pruanja tih usluga (npr. individualno, grupno, on-line, putem
telefona, itd.). Pojam se ponekad koristi u odnosu na raspon usluga koje na odreenom
podruju (regija ili drava) nudi odreeni broj razliitih pruatelja usluga.
13. Vjetine upravljanja karijerom (Career management skills - CMS) - Raspon vjetina
koje pojedincu (i grupama) omoguuju prikupljanje, analiziranje, sintetiziranje i
organiziranje informacija o sebi, obrazovanju i zanimanju, kao i vjetine donoenja i
provoenja odluka i promjena/prijelaza. Vjetine upravljanja karijerom su vjetine uenja,
osposobljavanja/usavravanja, zapoljavanja i ivotne vjetine, potrebne ljudima za
uspjeno upravljanje svojom karijerom.
14. Vrednovanje neformalnog i informalnog uenja (Validation of non-formal and
informal learning - VNFIL) - Proces u kojemu ovlateno tijelo priznaje da je pojedinac
stekao ishode uenja u skladu s relevantnim standardima. Sadri etiri razliite faze: (1)
identifikacija kroz dijalog o odreenim iskustvima pojedinaca; (2) dokumentacija
biljeenje osobnih iskustava; (3) formalna procjena tih iskustava; i (4) prepoznavanje koje
vodi ka certifikaciji, tj. djelominoj ili punoj kvalifikaciji.

6
 I. UVOD

Cjeloivotno profesionalno usmjeravanje je skup razliitih aktivnosti koje pojedincima

omoguuju identificiranje vlastitih interesa, kompetencija i mogunosti u razliito doba
ivota, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapoljavanju te upravljali
vlastitom profesionalnom karijerom (Rezolucije Vijea EU 2004, 2008). Aktivnosti
profesionalnog usmjeravanja pruaju strunu pomo pojedincu u njegovom profesionalnom
razvoju uzimajui u obzir psihofizike osobine, znanja i vjetine pojedinca ba kao i
karakteristike rada i mogunosti zapoljavanja. Konani cilj je uspjean i zadovoljan
pojedinac te drutvo s racionalno i kvalitetno zadovoljenim potrebama za radnicima
(usklaenost ponude i potranje na tritu rada).
Vanost cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja sve je vie prepoznata, kako na
europskoj, tako i na nacionalnim razinama. Ubrzane promjene u gospodarstvu i tehnologijama
uvjetuju promjene koncepta posao za cijeli ivot u koncept cjeloivotne zapoljivosti".
Potrebe stalnog usklaivanja i unapreenja kompetencija u promjenjivim uvjetima trita rada
i sve vea raznolikost ponude u obrazovanju dovode do poveane potrebe za planiranjem
profesionalnog razvoja.
Profesionalno usmjeravanje je esencijalna komponenta modernih obrazovnih sustava i smatra
se kljunom dimenzijom cjeloivotnog uenja, sustava osposobljavanja/usavravanja, radi
(pre)usmjeravanja svih generacija prema usvajanju vjetina 21. stoljea. U trenutnom
kontekstu visoke stope nezaposlenosti, profesionalno usmjeravanje moe, bez obzira na dob i
stupanj obrazovanja, ukazati ljudima na mogunosti uenja koje vode do razvoja novih
vjetina potrebnih na tritu rada ili poveati broj samozaposlenih osoba i poduzetnika. Kao
takvo, profesionalno usmjeravanje pridonosi ciljevima strategije Europa 2020., poput
smanjenja odustajanja od kolovanja prije kraja obrazovanja, poveanja ukljuenosti u
tercijarno obrazovanje, poveanja stope zaposlenosti i borbe protiv socijalne iskljuenosti.
Iako se mjere profesionalnog usmjeravanja primarno fokusiraju na pojedinca, koristi od
usmjeravanja i savjetovanja mnogo su ire. Po svojoj prirodi one povezuju individualne
planove pojedinaca, s ekonomskim i socijalnim ciljevima gospodarstva. Mogu se koristiti u
pojedinim tvrtkama, lokalnim zajednicama ili obrazovnim institucijama u cilju unapreenja
ishoda uenja, prijenosa znanja, produktivnosti i inovativnosti. Ukratko, profesionalno
usmjeravanje i savjetovanje moe pomoi pojedincima i organizacijama da se bolje prilagode
okolnostima te budu produktivni u novonastalim i netipinim ekonomskim i socijalnim
uvjetima.
Upravo u tom kontekstu izrada i usvajanje Strategije za cjeloivotno profesionalno
usmjeravanje i razvoj karijere u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu: Strategija) 1 od strane
Vlade Republike Hrvatske predstavlja prvi korak u sustavnom rjeavanju uloge cjeloivotnog
profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom i implementaciji cjeloivotnog
profesionalnog usmjeravanja u obrazovne sustave, sustave zapoljavanja i socijalnog
ukljuivanja, te je jedan od vanih prioriteta. Osim toga, prua formalni okvir za promicanje
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja te pruanje kvalitetnih informacija o karijeri,
savjetovanju, usmjeravanju i obrazovanju te okuplja kljune dionike u razvoju pruanja
usluga definirajui njihove uloge i nadlenosti, pozivajui se pri tome na najbolju

1
Rijei i pojmovni sklopovi koji imaju rodno znaenje, bez obzira na to jesu li u zakonima ili drugim propisima
koriteni u mukom ili enskom rodu, odnose se na jednak nain na muki i enski rod - lanak 43. Zakona o
ravnopravnosti spolova (NN 82/08)

7
meunarodnu, posebice europsku, praksu i trendove. Strategija ima za cilj poticati razvoj
ljudskih potencijala s naglaskom na vjetine upravljanja karijerom.
Cilj izrade Strategije je identificirati prioritete, mjere i aktivnosti pri uspostavi sustava za
cjeloivotno profesionalno usmjeravanje i podloga je koja e graanima omoguiti dostupnost
kvalitetne usluge profesionalnog usmjeravanja kako bi tijekom itavog ivota razvijali svoju
karijeru u skladu sa svojim sposobnostima, interesima, osobinama linosti i potrebama na
tritu rada. Dokument je vana podloga za koritenje financijskih sredstava iz EU fondova
kao pomo u izgradnji sustava i pruanju usluga u okviru definiranih nadlenosti.

II. VIZIJA

Cilj izrade Strategije je uspostaviti koherentan, jasno strukturiran institucionalni sustav

potpore procesu cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere, utemeljen na
multidisciplinarnom partnerskom pristupu, s jasno definiranom svrhom, konkretnim ciljevima
i usklaenom matricom nadlenosti i odgovornosti. Tako uspostavljen sustav pruat e svim
zainteresiranim graanima mogunost ostvarenja kvalitetne i brze usluge to e im omoguiti
uinkovito ostvarenje osobnih ciljeva u podruju razvoja karijere, nastojei ih uvijek usmjeriti
i uskladiti s njihovim sposobnostima, interesima, osobinama i potrebama na tritu rada.

DOSTUPNOST

Sustav cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj

osigurat e svim graanima olakani pristup odgovarajuim uslugama i informacijama u cilju
potpore u cjeloivotnom razvoju karijere.

UINKOVITOST

Uinkovitost i kvaliteta usluga koje e se provoditi u sklopu cjeloivotnog profesionalnog

usmjeravanja jedan je od najvanijih izazova postavljenih ovom Strategijom, a ukljuuje
partnerski pristup (multidisciplinarni i interinstitucionalni) na svim razinama cjeloivotnog
profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere.

III. NAELA

Pri uspostavi sustava cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere vodit e se

briga o slijedeim naelima:

1. Usmjerenost na korisnika

neovisnost cjeloivotno profesionalno usmjeravanje potuje slobodu izbora karijere i

osobnog razvoja graanina/korisnika
nepristranost cjeloivotno profesionalno usmjeravanje obavlja se iskljuivo u
interesu graanina, na usmjeravanje ne utjeu pruatelj usluge, interesi ustanove ni
zaklade. Takoer, cjeloivotno profesionalno usmjeravanje ne diskriminira graane na
temelju spola, dobi, etnike pripadnosti, socijalnog statusa, kvalifikacija, sposobnosti,
invaliditeta i slino
jednake mogunosti cjeloivotno profesionalno usmjeravanje svim graanima
omoguuje i promie jednake mogunosti u obrazovanju i zapoljavanju

8
2. Dostupnost usluga

dostupnost svi graani, u bilo kojem razdoblju svoga ivota, imaju pravo pristupa
uslugama cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja2
pristupanost profesionalnom usmjeravanju moe se pristupiti na fleksibilne i naine
prilagoene potrebama korisnika osobno, telefonski, putem elektronike pote, e-
portala kako bi zadovoljile razliite potrebe graana
kontinuitet usluge usmjeravanja pomau graanima tijekom uenja i karijere te
osobnih i drutvenih tranzicija kroz koje prolaze ili s kojima se susreu
transparentnost obiljeja omoguenih usluga usmjeravanja odmah su jasna
graaninu
prijateljski pristup i empatija pruatelji usluga CPU-a graaninu pruaju ozraje
dobrodolice i razumijevanja
odgovornost pruatelji usluga profesionalnog usmjeravanja savjesno i odgovorno
pruaju usluge vodei se iskljuivo dobrobiti pojedinca, a pojedinac preuzima
odgovornost za realizaciju

3. Meuinstitucionalni i partnerski pristup u pruanju usluga

usluge su dostupne u svim fazama razvoja karijere u institucijama koje prirodno prate
razvojni put. Korisnik moe koristiti usluge u svim segmentima sustava cjeloivotnog
profesionalnog usmjeravanja ovisno o svojim potrebama, a pruatelji usluga
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja trebaju procijeniti koji sustav je
najprikladniji za korisnika. Usluge pruene kroz razliite sustave se nadopunjuju i
kumuliraju na dobrobit pojedinca i zajednice

4. Multidisciplinarnost

usluge se pruaju uvaavajui suvremene znanstvene spoznaje kao i dobre prakse

razvijene u sustavima cjeloivotnom profesionalnom usmjeravanju u Europi i svijetu

5. Holistiki pristup - potivanje individualnosti i razliitosti pojedinaca

cjeloivotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere potuje odluke

graana/korisnika u osobnom, drutvenom, kulturnom i gospodarskom kontekstu

6. Prilagodba postupaka i usluga ranjivim skupinama

spektar usluga treba prilagoditi kako bi bile dostupne svim graanima bez obzira na
njihova eventualna tjelesna, komunikacijska ili druga ogranienja. Usluge treba
razvijati na nain da budu pristupane svim graanima bez obzira na njihove navike i
nain ivota

2
Europska socijalna povelja, lanak 9 (revidirano 1996.)

9
7. Pruanje kvalitetnih aurnih informacija

primjerenost metoda profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom koritene

metode imaju teorijsku i/ili znanstvenu utemeljenost, sukladno svrsi u koju se koriste
neprekidno unapreenje usluge usmjeravanja imaju kulturu neprestanog
unapreivanja, koja ukljuuje redovnu povratnu informaciju graana i kontinuiranu
evaluaciju to savjetnicima za profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere omoguuje
podlogu za kontinuirano usavravanje i unapreenje
pravo na prigovor/objanjenje u sluaju da nisu zadovoljni uslugama usmjeravanja,
graani imaju pravo prigovora kroz slubene postupke kao i pravo na pojanjenje od
strane pruatelja usluge
kompetentno osoblje osoblje koje prua usluge ima ovlatenje drave da prepozna i
zadovolji potrebe graana i, kad je to potrebno, uputi graana prikladnijoj
ustanovi/usluzi. Takoer, pruatelji usluga imaju obvezu kontinuiranog usavravanja
kako bi mogli obavljati taj posao

8. Usredotoenost na razvoj kompetencija

savjetnici u procesu cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja trebaju prepoznati

kompetencije korisnika, usmjeravati ga kako bi usavrio postojee i stekao nove
kompetencije te tako poveao razinu svoje zapoljivosti na tritu rada

9. Povjerljivost

zatita podataka graani imaju pravo na zatitu i privatnost svojih osobnih podataka
koje iznose u procesu cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja. Svi osobni podaci
dobiveni u postupku profesionalnog usmjeravanja smatraju se profesionalnom tajnom
i kao takvi se tretiraju

IV. RELEVANTNI DOKUMENTI ZA DEFINIRANJE PRIORITETA I CILJEVA

STRATEGIJE

Ekonomska kriza koja je dosegnula svoj vrhunac 2009. godine ostavila je posljedice na
gospodarstvo, poveala socijalne rizike za mnoge graane i destabilizirala mogunosti za
zapoljavanje i razvoj karijere. Krizom su posebno teko pogoeni mladi. Usprkos visokim
stopama nezaposlenosti u mnogim zemljama, primjetan je nedostatak vjetina u zanimanjima
iz podruja znanosti, tehnologije, inenjerstva i matematike (STEM). Uz to, primjetan je trend
starenja radno sposobne populacije u Europi.
U odgovoru na uoeni problem, zemlje EU su razvile nekoliko politika usmjerenih reformi
obrazovanja, usavravanja i trita rada. U svima kljunu ulogu ima profesionalno
usmjeravanje i savjetovanje, zbog svoje uinkovitosti u razvijanju onih vjetina i stavova koji
su nuni za zapoljavanje i ostvarivanje uspjene karijere.

IV.1. Europske inicijative, programi, paketi i preporuke

Dvije Rezolucije Vijea EU za obrazovanje (2004. i 2008.) naglasile su potrebu za snanim

profesionalnim usmjeravanjem tijekom itavog ivotnog vijeka, kako bi graani stekli
vjetine upravljanja svojim obrazovanjem i karijerom te prijelazima izmeu i unutar
obrazovanja i osposobljavanja te posla. Rezolucije su naglasile etiri prioritetna podruja:

10
razvoj vjetina upravljanja karijerom, mogunost pristupa uslugama, osiguranje kvalitete i
evidencije podataka za razvoj politike i sustava te koordinaciju usluga. Drave lanice
pozvane su djelovati u svrhu modernizacije i osnaivanja svojih politika i sustava
profesionalnog usmjeravanja.
Strategija Europa 2020, pokrenuta 2010. godine, promovira takav model rasta koji se ne
sastoji samo od poveanja BDP-a. Cjelokupni je cilj da EU i drave lanice izau iz krize
osnaeni te da se provedbom reformskih i drugih mjera za poveanje zaposlenosti i
stvaranjem novih radnih mjesta ostvari postizanje pametnog, odrivog i ukljuivog
gospodarstva s visokom razinom zaposlenosti, produktivnosti i socijalne kohezije. Dva su
kljuna cilja Strategije EU 2020 koji se odnose na zaposlenost te poboljanje kvalitete i
uinkovitosti sustava obrazovanja i izobrazbe:
Zaposlenost: Cilj EU je poveati stopu zaposlenosti na 75% stanovnitva u dobi od 20
do 64 godine, a Republika Hrvatska je sukladno tome postavila nacionalni cilj
poveanja stope zaposlenosti stanovnitva u dobi od 20 do 64 godine na 62,9% do
2020. godine.
Poboljanje kvalitete i uinkovitosti sustava obrazovanja i izobrazbe - cilj EU je
poveanje udjela populacije u dobi 30-34 godine sa zavrenim tercijarnim
obrazovanjem na 40% te smanjenje stope ranog naputanja obrazovnog sustava ispod
10%. Republika Hrvatska je u podruju tercijarnog obrazovanja postavila nacionalni
cilj na 35% udjela populacije sa zavrenim tercijarnim obrazovanjem u dobi od 30-34
godine, dok je cilj vezan uz smanjenje ranog naputanja obrazovnog sustava
postavljen na 4%.
Znaajno uporite za razvoj sustava CPU u Republici Hrvatskoj je sudjelovanje Hrvatske u
Europskoj mrei politika cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN-The
European Lifelong Guidance Policy Network)3
Europska mrea politika cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja ima za cilj pomoi
lanicama EU (i susjednim zemljama koje imaju uvjete za program Erasmus +) i Europskoj
komisiji u razvoju europske suradnje na polju cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja u
sektorima obrazovanja i zapoljavanja. Mrea je osnovana od strane drava lanica, a njena
svrha je promicanje suradnje na razini drava lanica u provedbi prioriteta identificiranih u
Rezolucijama EU o cjeloivotnom profesionalnom usmjeravanju (2004. i 2008.).
ELGPN predstavlja znaajan iskorak u potpori razvoja nacionalnih politika cjeloivotnog
usmjeravanja u Europi. Ona takoer predstavlja i inovativni oblik otvorene metode
koordinacije unutar EU. Kroz mreu se osiguravaju redoviti kontakti s ostalim relevantnim
tijelima i mreama na nacionalnoj, europskoj i meunarodnoj razini, ukljuujui i poveznice s
ETF-om, CEDEFOP-om, EUROGUIDANCE-om i Europskom mreom javnih slubi za
zapoljavanje (PES), kao i sa reformiranim EURES-om.

Okvir za izradu i ove Strategije definiran je u Smjernicama ELGPN-a:

Smjernice za razvoj politika i sustava cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja:
referentni okvir za EU i Komisiju (Guidelines for policies and systems development for
lifelong guidance: a reference framework for the EU and for the Commission)
Smjernice su usvojene u veljai 2015. godine. Cilj Smjernica je poboljanje kvalitete i
uinkovitosti upravljanja karijerom svih graana EU. Jednostavan su prirunik za nacionalne i
EU donositelje odluka u podrujima obrazovanja, osposobljavanja, zapoljavanja i socijalnog
ukljuivanja, socijalne partnere, pruatelje usluga cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja
te same graane EU.
3
http://www.elgpn.eu/

11
U okviru Agencije za mobilnost i programe EU kao nacionalni centar za podrku
profesionalnom usmjeravanju djeluje Euroguidance centar od 2011. godine. Centar prati
postojee stanje u profesionalnom usmjeravanju u Republici Hrvatskoj, na temelju ega
oblikuje promotivne i edukativne aktivnosti namijenjene osobama koje se bave
profesionalnim usmjeravanjem u obrazovanju i zapoljavanju, prua informacije o novostima
i primjerima dobre prakse s podruja profesionalnog usmjeravanja te potie suradnju i
mobilnost strunjaka s podruja profesionalnog usmjeravanja u obrazovanju i zapoljavanju,
na nacionalnoj i europskoj razini.

Strateki okvir za europsku suradnju u podruju obrazovanja i osposobljavanja (ET

2020)4 iz 2015. godine definira nove prioritete usmjerene na reformu obrazovnih sustava u
Europskoj uniji. Cilj ove strategije jest potaknuti zemlje lanice na poduzimanje mjera koje e
osigurati da mladi ljudi razviju vjetine i kompetencije potrebne tritu rada s naglaskom na
poduzetnike i druge transverzalne vjetine.

Inicijativa Nove vjetine za nova radna mjesta (New skills for new jobs) 5
Cilj inicijative Europske komisije je razviti uinkovite naine za analizu i predvianje vjetina
koje e se traiti na buduem tritu rada i ta znanja koristi za razvoj obrazovnog sustava koji
e omoguiti graanima stjecanje potrebnih vjetina. Ova inicijativa je usredotoena na
vjetine i sposobnosti koje nedostaju pojedincu. Dokument poziva drave lanice da osiguraju
profesionalno usmjeravanje i podrku osobama koje trae posao, kako bi identificirali
potrebne kompetencije za zapoljavanje na novim radnim mjestima.

Europska socijalna povelja (revidirano 1996.) lanak 9. Pravo na strukovno usmjeravanje:

S obzirom na osiguranje uinkovitog provoenja prava na strukovno usmjeravanje, strane se
obvezuju kako e prema potrebi omoguavati ili promovirati uslugu koja e pomoi svim
ljudima, ukljuujui i osobe s invaliditetom, rijeiti probleme vezane uz izbor zanimanja i
napredovanje u zanimanju, uz potivanje individualnih osobina pojedinca te odnos tih osobina
prema profesionalnim mogunostima: ta pomo treba biti dostupna i besplatna mladima,
ukljuujui i kolsku djecu, te odraslima.

Nove inicijative

Trenutno se razvijaju europski prirunici sa smjernicama koji potiu radnu i obrazovnu

mobilnost (na primjer, EUROPASS6 portfelj), kao i alati ujednaavanja koji slue uspostavi
jasnog vrednovanja obrazovnih programa. Najpoznatiji od njih je sustav ECTS bodovanja koji
je kreiran u svrhu olakavanja prijelaza studenata izmeu pojedinih studijskih programa (to
jest fakulteta), ukljuujui i prijelaze izmeu sveuilita razliitih zemalja. EQF slui za
raspoznavanje nacionalnih kvalifikacija u svim europskim zemljama koje se stjeu kroz sve
oblike obrazovanja od osnovnog obrazovanja do visoke naobrazbe. Znaajan alat je svakako i
ESCO koji ima za cilj smanjiti neusklaenost vjetina na tritu rada u meunarodnom
kontekstu. No ti su alati usmjereni samo na davanje informacija. Politike i prakse
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja mogu premostiti jaz izmeu tih alata i pomoi u
njihovu prevoenju u osobne, drutvene i gospodarske koristi i ishode za nezaposlene mlade i
mlade koji rade poslove koji nisu u skladu s njihovom razinom obrazovanja i kompetencija.
4
Izvjee Vijea i Komisije za 2015. godinu o provedbi stratekog okvira za europsku suradnju u podruju
obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.)
5
http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52008DC0868&from=EN
6
Europass je portfelj od pet dokumenata namijenjen europskim graanima da steene vjetine i kvalifikacije
predstave na jasan i usporediv nain na podruju Europske unije. Format europskog ivotopisa omoguuje
poslodavcu prepoznavanje vjetina i znanja kandidata za posao steenih radnim iskustvom i obrazovanjem u
razliitim zemljama.

12
Pouzdana analitika baza znanja i praenje napretka nuni su za uinkovitost okvira ET 2020.
i provodit e se u suradnji s Eurostatom, mreom Eurydice, centrom Cedefop, OECD-om i
drugim organizacijama.

Tijekom 2015. godine Europska komisija pokrenula je inicijativu za usvajanjem Preporuka o

integraciji dugotrajno nezaposlenih osoba, budui da problem dugotrajno nezaposlenih
osoba pogaa 12 milijuna ljudi u EU (5% aktivne populacije). Vie od polovice nezaposlenih
su dugotrajno nezaposleni, a njihova stopa je visoka i sporo opada. Perspektive za pronalazak
posla nakon dueg perioda nezaposlenosti su sve slabije, a tea je i integracija na trite rada.
Glavni cilj preporuke je dati smjernice i podrku dravama lanicama u pruanju usluga
kojima bi se poboljao prijelaz iz dugotrajne nezaposlenosti u zaposlenost, a upravo je u tom
kontekstu znaajna uloga profesionalnog usmjeravanja.

IV.2. Relevantni dokumenti u Republici Hrvatskoj

Sve navedene inicijative i preporuke kao i primjeri dobre prakse u EU polazite su za izradu
Strategije cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj
te su prepoznati i koriteni u izradi nacionalnih dokumenata relevantnih za provedbu CPU-a.

Nacionalni program reformi

Nacionalni program reformi 2015. opisuje mjere koje Vlada Republike Hrvatske poduzima za
rjeavanje strukturnih izazova s kojima se suoava Republika Hrvatska, sukladno
preporukama Vijea EU iz srpnja 2014. Sa eljom da osigura cjeloviti i sveobuhvatni pristup
gospodarskim reformama, Vlada Republike Hrvatske odredila je tri glavna cilja strukturnih
politika koje opisuje u NPR-u 2015.:
- promicanje rasta, vanjske konkurentnosti i ponovna uspostava ravnotee u hrvatskom
gospodarstvu,
- rjeavanje slabosti u upravljanju i poveanje uinkovitosti javnog sektora,
- poveanje odrivosti duga ope drave i jaanje upravljanja javnim financijama.

Garancija za mlade predstavlja strukturnu reformu koja e omoguiti brzu aktivaciju mladih
od 15 do navrenih 30 godina ivota u roku od 4 mjeseca od naputanja obrazovanja ili
gubitka posla, kako bi ostali povezani s tritem rada, odnosno kako ne bi preli u dugotrajnu
nezaposlenost ili neaktivnost. Garancija se odnosi na kvalitetnu ponudu posla, naukovanja,
pripravnitva/vjebenitva ili nastavak obrazovanja. Sukladno Garanciji za mlade
identificirana su osnovna podruja djelovanja: zapoljavanje; daljnje obrazovanje;
pripravnitvo/vjebenitvo i naukovanje; poduzetnitvo.

U 2014. godini usvojen je Plan implementacije Garancije za mlade, koji sadri potpuni opis
reformi i mjera koje e se provoditi kako bi se uspostavio sustav podrke i olakao prijelaz
mladima iz sustava obrazovanja u zapoljavanje te uspostavio sustav Garancije za mlade.
Poseban naglasak stavljen je na: kvalitetno profesionalno usmjeravanje mladih, cjeloivotno
obrazovanje, savjetovanje i osnaivanje mladih, djelovanje na ostanak u obrazovanju te razvoj
usluga za mlade HZZ-a, osobito u pogledu podrke zapoljavanju i posredovanju, razvoju
programa uenja na radnom mjestu, naukovanja i pripravnitva, podrke samozapoljavanju
mladih, dodatnom razvoju mjera krojenih prema specifinim potrebama mladih te izgradnji
kapaciteta dionika na lokalnom tritu rada.

Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije (Narodne novine, broj 124/14) ima za cilj
izgraditi sustav za identificiranje, poticanje i razvoj sposobnosti i potencijala pojedinaca te
ojaati slube za cjeloivotno osobno i profesionalno usmjeravanje. Pozornost cjeloivotnog

13
profesionalnog usmjeravanja se u Strategiji pridaje svim razinama obrazovnog sustava,
poevi od ranog i predkolskog, preko osnovnokolskog i srednjokolskog te naposljetku
visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih.
Svakako treba istaknuti kako je trenutno u izradi novi Program razvoja sustava strukovnog
obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj koji e znaajno unaprijediti sustav
strukovnog obrazovanja.

Hrvatski kvalifikacijski okvir i profesionalno usmjeravanje

HKO je mehanizam povezivanja trita rada i obrazovanja kojim se uspostavljaju kvalitetne
podloge, postupci i kapaciteti za izradu standarda zanimanja i kvalifikacija za provedbu i
razvoj sustava HKO-a u funkciji razvoja konkurentnosti Republici Hrvatskoj.
HKO je mehanizam za prepoznavanje nesklada izmeu ponude i potranje za radom na razini
kompetencija. U cilju ispitivanja potreba trita rada za potrebe HKO-a, to je u nadlenosti
dravne institucije nadlene za podruje rada, provodi se Anketa o standardu zanimanja
kojom se od odreenog uzorka poslodavaca prikupljaju informacije o kljunim poslovima i
njima pridruenim znanjima i vjetinama za rad na radnim mjestima koje ine jedno
zanimanje. Prepoznavanjem znanja i vjetina koje su potrebne veem broju poslodavaca
dolazi se do mogunosti izrade standarda zanimanja. Kada je prepoznat standard zanimanja,
moe se definirati i standard kvalifikacije, na temelju kojeg se mogu izraivati obrazovni
programi. Na temelju ovakve metodologije definirane HKO-om povezuju se potrebni skupovi
kompetencija u zanimanjima sa skupovima ishoda uenja u obrazovnim programima te se na
taj nain postie relevantnost obrazovanja prema potrebama trita rada.

Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. 2020. (Narodne novine, broj 126/14)
Ovom Strategijom, kao dio prioritetnih ciljeva, predviene su operativne mjere strateke
suradnje industrije i sustava obrazovanja te prilagoavanje sustava obrazovanja potrebama
industrije. Mjere ukljuuju: planiranje potreba za ljudskim resursima industrije i obrazovnog
sustava u ciklusima od 10 godina, usklaivanje prioriteta i ciljeva sa Strategijom znanosti,
obrazovanja i tehnologije, prilagoavanje sustava obrazovanja i znanosti potrebama novih
tehnologija i potrebama zelene ekonomije, razvijanje poticajnog modela dodatne edukacije i
zapoljavanja starije iskusne radne snage, razvijanje poticajnog sustava za privlaenje
kvalitetne i obrazovane snage, rad na poveanju atraktivnosti strukovnih zanimanja, jaanje
razvoja sustava stipendiranja i mentorstva te razvijanje sustava identificiranja, vrednovanja,
privlaenja i zadravanja talentiranih i perspektivnih ljudi.

Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. 2020. (Narodne novine, broj
153/14)
Glavni cilj ove strategije je poveanje razine konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i
poveanje drutvene dobrobiti kao rezultata ulaganja u znanje, kreativnost i inovacije.
Strategijom je predvieno dugorono usmjeravanje razvoja i sustavno poticanje inovacija, kao
temelja uspjenosti gospodarstva i drutva: kroz strateke ciljeve i tematske stupove, od kojih
je za cjeloivotno usmjeravanje od najveeg znaaja tematski stup IV kojim se predviaju
mjere jaanja ljudskih potencijala za inovacije i stvaranje poticajnog okruenja za
meunarodno kompetitivne istraivae, u okviru kojeg su prepoznata tri prioriteta i
pripadajue mjere: poticanje razvoja novih vjetina potrebnih za istraivanje, tehnoloki
razvoj i inovacije, pruanje savjetodavnih usluga za ovo podruje, koje predvia i
osposobljavanje za pruatelje tih usluga, poticanje mobilnosti istraivaa izmeu javnog i
privatnog sektora.

Strategija razvoja strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. 2013.,

prepoznala je vanost trajnog usklaivanja obrazovanja s potrebama trita rada - u funkciji
boljeg zadovoljavanja potreba trita rada potrebno je i dalje razraivati i jaati cjeloivotno

14
profesionalno usmjeravanje u strukovnom obrazovanju kao bitan alat politike obrazovanja i
zapoljavanja, meu ostalim i kroz jaanje kapaciteta za pruanje usluga profesionalnog
usmjeravanja.

Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapoljavanja u Republici Hrvatskoj za

razdoblje od 2015. do 2017. godine, istiu vanost izrade kvalitetnih podataka o potrebama
trita rada koji se referiraju i na projekcije buduih potreba vana su podloga za provoenje
aktivnosti cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja o razvoju karijere kao
podrka pojedincima u svim razdobljima ivota pri donoenju odluka o odabiru zanimanja,
obrazovanja, usavravanja ili zaposlenja.
Programi profesionalnog usmjeravanja razvijaju se i oblikuju koordiniranim radom
obrazovnog sustava i sustava zapoljavanja te je kao mehanizam suradnje svih dionika
ukljuenih u cjeloivotno profesionalno usmjeravanje u Republici Hrvatskoj uspostavljen je
Forum za cjeloivotno profesionalno usmjeravanje.

Operativni program Uinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. kao podloga za izradu

Projekata i izvor financiranja:

Tematski ciljevi Operativnog programa uinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. razraeni su

kako slijedi:
promicanje odrivog i kvalitetnog zapoljavanja i podrka mobilnosti radne snage;
promicanje socijalne ukljuenosti, borba protiv siromatva i svake diskriminacije;
ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vjetine i
cjeloivotno uenje;
jaanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te uinkovite
javne uprave.
Unutar tematskih ciljeva razraene su prioritetne osi, a to su visoka zapoljivost i mobilnost
radne snage, socijalno ukljuivanje, obrazovanje i cjeloivotno uenje, pametna
administracija i tehnika pomo.

U okviru prioritetne osi 8, investicijskog prioriteta vii, pod specifinim ciljem Poveanje
dostupnosti i kvalitete javno dostupnih informacija i usluga na tritu rada, ukljuujui mjere
aktivne politike zapoljavanja se navodi: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava e
osposobiti kapacitete za provoenje politike, osigurati nadzor i procjenu utjecaja politike kao i
razmjenu podataka s partnerskim institucijama (Registar ljudskih resursa) te razviti
programsko rjeenje za analizu i izvjetavanje za potrebe dionika i javnosti.

U okviru prioritetne osi 10, investicijskog prioriteta iii, Poveanje jednakog pristupa
cjeloivotnom uenju za sve dobne skupine u formalnom, neformalnom i informalnom
okruenju, unapreenje znanja, vjetina i kompetencija radne snage, promicanje fleksibilnih
naina uenja, izmeu ostalog profesionalnim savjetovanjem i potvrivanjem steenih
kompetencija, pod treim specifinim ciljem se navode aktivnosti razvoja i provedbe
kvalitetnih programa cjeloivotnog uenja za stjecanje djelominih kvalifikacija i programa
za vrednovanje ranije steenog znanja radi poveanja razine steenih kvalifikacija odraslih
osoba te organizacije raznih dogaanja za podizanje aktivnosti usmjerenih na poveanje
sudjelovanja u programima cjeloivotnog uenja (npr. tjedan cjeloivotnog uenja).

15
V. ZAKONODAVNI OKVIR REPUBLIKE HRVATSKE

Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj 22/13)

Ovim se Zakonom uspostavlja Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) i ureuje njegova
primjena, ureuje se i sustav kvalifikacija u Republici Hrvatskoj uvoenjem standarda
kvalifikacija koji se izrauju na temelju standarda zanimanja, a sastoje se od skupova ishoda
uenja. Kao tijelo u primjeni HKO-a uspostavlja se Nacionalno vijee za razvoj ljudskih
potencijala (NVRLJP) koje procjenjuje i vrednuje javne politike, prvenstveno politike
obrazovanja, zapoljavanja, cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i regionalnog razvoja
sa stajalita utjecaja na razvoj ljudskih potencijala i njihov doprinos postizanju stratekih
ciljeva i konkurentnosti Republike Hrvatske te razvoj drutva. NVRLJP je tijelo koje moe
davati preporuke nadlenim ministarstvima o potrebi drutva/gospodarstva za razvojem
pojedine kvalifikacije i/ili zanimanja (npr. za karijernog savjetnika) te o nunosti za
kvalitetnim i organiziranim uvoenjem centara za podrku studentima pri sveuilitima.

Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine,

broj 45/09)
Ovim se Zakonom (u l.4) ureuje osiguravanje i unapreivanje kvalitete u znanosti i
visokom obrazovanju, osnivanjem Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koja u okviru
svoga djelokruga radi na poticanju razvoja znanstvenih vjetina, znanja i istraivanja o
sustavu kvalitete znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Slube potpore
studentima koje ukljuuju i slube za razvoj karijere dio su internog sustava kvalitete na
visokim uilitima ije kontinuirano unaprjeenje Agencija potie kako kroz savjetodavne
usluge tako i kroz provedbu vanjskog vrednovanja. U Agenciji je ustrojen sredinji prijavni
ured (SPU), koji ima odgovornost pruati podrku kandidatima putem profesionalnog
informiranja kao jedne od aktivnosti obuhvaene irim procesom profesionalnog
usmjeravanja. Tijekom procesa prijava te prilikom upisa na prvu godinu preddiplomskih i
diplomskih studija, SPU prua potporu kandidatima u vidu pruanja informacija o uvjetima
visokih uilita za upis, pravilima postupka prijave te pruanja odgovora na upite kandidata.

Zakonu o volonterstvu (Narodne novine, broj 58/07, 22/13)

Ovaj Zakon regulira pitanje Potvrde o kompetencijama steenim volontiranjem, koja slui
njihovom boljem vrednovanju i priznavanju na tritu rada. Kroz volonterski projekt osoba
moe primijeniti znanja steena formalnim obrazovanjem, proiriti svoju drutvenu mreu te
dobiti priliku da obavljajui drutveno koristan rad upozna i potencijalne poslodavce.

Zakon o radu (Narodne novine, broj 73/13, 93/14)

Zakonom o radu se zabranjuje izravna ili neizravna diskriminacija na podruju rada i radnih
uvjeta, ukljuujui kriterije za odabir i uvjete pri zapoljavanju, napredovanju,
profesionalnom usmjeravanju, strunom osposobljavanju i usavravanju te prekvalifikaciji,
sukladno posebnim zakonima.

Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne

novine, broj 80/08, 121/10, 25/12, 118/12, 12/13 i 153/13)
Ovim se Zakonom ureuje posredovanje pri zapoljavanju, profesionalno usmjeravanje,
obrazovanje u cilju poveanja zapoljavanja radne snage, osiguranje za sluaj nezaposlenosti,
aktivno djelovanje na tritu rada u cilju poticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti
radne snage, te novog zapoljavanja i samozapoljavanja, izvori sredstava za djelatnosti HZZ-
a te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti HZZ-a.

16
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom (Narodne
novine, broj 157/13, 152/14)
Ovim se Zakonom (u l. 4.), izmeu ostalog propisuje da osoba s invaliditetom ima pravo na
profesionalnu rehabilitaciju pod opim uvjetima, a ako je to potrebno zbog vrste i teine
invaliditeta ili uspjenosti rehabilitacijskog procesa i u posebnim kolama i ustanovama za
profesionalnu rehabilitaciju, po prilagoenim ili posebnim programima.
Zakonom je navedeno kako profesionalna rehabilitacija obuhvaa izmeu ostalog i
utvrivanje preostalih radnih i opih sposobnosti, profesionalno informiranje, savjetovanje i
procjenu profesionalnih mogunosti, procjenu mogunosti izvoenja, razvoja i usavravanja
programa profesionalnog osposobljavanja, radno osposobljavanje, dokvalifikaciju,
prekvalifikaciju i programe za odravanje i usavravanje radnih i radno-socijalnih vjetina i
sposobnosti u razdoblju do zapoljavanja, informiranje i savjetovanje o pomonoj tehnologiji
u uenju i radu i dr.

Zakon o obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 17/07)

lankom 1. ovog zakona definira se cjelina procesa obrazovanja odraslih, a lankom 3.
definiraju se pojmovi formalnog i neformalnog obrazovanja te informalnog i samousmjerenog
uenja. Takoer, lankom 4. propisuju se institucije koje mogu provoditi obrazovanje
odraslih. U tijeku je izmjena Zakona na nain da se propie koritenje HKO-a kao alata za
izradu i odobravanje formalnih programa u obrazovanju odraslih i licenciranje ustanova za
obrazovanje odraslih.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine, broj 87/08,
86/09, 92/10, 16/12, 86/12, 126/12, 76/13, 94/13 i 152/14)
Ovim zakonom, lancima 57. i 115., propisuje se suradnja kolskih ustanova sa zavodima za
zapoljavanje i drugim ustanovama u cilju pravodobne informiranosti i profesionalne
orijentacije uenika te usavravanje uitelja i nastavnika.

Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i ope obvezno obrazovanje u

osnovnoj i srednjoj koli stvara preduvjete za stjecanje znanja i razvoj kompetencija
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja kroz fakultativne i izborne predmete, te
meupredmetne teme.

Pravilnik o elementima i kriterijima upisa uenika u 1. razred srednje kole (Narodne

novine, broj 49/2015) lancima 19. i 23. Pravilnika reguliran je nain vrednovanja uspjeha
uenika s tekoama u razvoju i veim zdravstvenim tekoama, koji ukljuuje miljenje
slube za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje s prijedlogom 3-5
obrazovnih programa.

Pravilnik o osnovnokolskom i srednjokolskom odgoju i obrazovanju uenika s

tekoama u razvoju (Narodne novine, broj 24/2015)

17
VI. ANALIZA STANJA I MOGUI PRAVCI RAZVOJA

VI.1. Usluge cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja u osnovnim i srednjim kolama

Omoguavanje informiranja o profesionalnom usmjeravanju i profesionalno usmjeravanje /

savjetovanje u kolama kao sredstvo prevencije i rane intervencije ima vodeu ulogu u
potpori mladim ljudima pri uspjenom upravljanju kroz karijerne prijelaze. Usmjeravanje u
obrazovnim ustanovama pomae uenicima ne samo odabrati svoje budue zanimanje, ve ih
i spreava da prerano napuste obrazovanje te ih potie na vie razine obrazovanja i
osposobljavanja/usavravanja.
Obrazovne ustanove su mjesta na kojima se mlade osobe prvi put susreu s formalnim
usmjeravanjem vezanim uz nastavak obrazovanja i/ili prelaska na trite rada. Trenutno u
Europi postoje razliiti modeli usluga profesionalnog usmjeravanja u obrazovnim ustanovama
te se sve vie zemalja udaljava od tradicionalnog modela pruanja profesionalnog
usmjeravanja, nudei iri raspon mogunosti za informiranje i savjetovanje. Kljuan pokreta
promjena bila je opeprihvaena ideja da je cjeloivotno uenje kljuno za ekonomski rast u
Europi i da takva promjena pridonosi restrukturiranju obrazovnih sustava. kolski savjetnici
pritom mogu znatno pridonijeti ovom procesu, jer su osposobljeni za pruanje pomoi
uenicima u rjeavanju problema i svladavanju novih znanja te razvoju vjetina.

Imajui u vidu vanost sustavnog pruanja podrke uenicima pri razvoju vjetina za
donoenje promiljene odluke o izboru zanimanja te razvoju vjetina i radnih navika vanih
za buduu karijeru i cjeloivotno zapoljavanje, pojavila se potreba za pruanjem pregleda
postojeeg stanja profesionalnog usmjeravanja u osnovnim i srednjim kola u Republici
Hrvatskoj. Stoga je 2014. godine provedeno istraivanje postojeih kapaciteta osnovnih i
srednjih kola za provedbu profesionalnog usmjeravanja.7 Rezultati istraivanja, razraeni
kroz etiri tipa kapaciteta (institucionalni, izvedbeni, profesionalni i materijalni kapaciteti)
kojima osnovne i srednje kole u Republici Hrvatskoj raspolau pri provedbi profesionalnog
usmjeravanja i informiranja uenika, ukazuju da postoji znaajan prostor za napredak.

Institucionalni kapaciteti: (Ne)zastupljenost teme profesionalnog usmjeravanja u kolskim

dokumentima te nedostatak definiranja ciljeva i namjene tih aktivnosti ukazuju na to da
profesionalno usmjeravanje nije meu prioritetnim aktivnostima kola te da za strune
suradnike predstavlja tek jednu od (nie rangiranih) aktivnosti iz njihova djelokruga rada. Pri
istraivanju metoda rada ustanovljeno je da kole daju prednost grupnom informiranju i
savjetovanju uenika i roditelja o obrazovnim mogunostima, a znatno manje vanosti pridaju
osposobljavanju uenika za traenje posla, znanju o sebi transverzalnim vjetinama vanim za
posao i ivot te vjetinama donoenja odluka i postavljanja ivotnih ciljeva.

Izvedbeni kapaciteti: Snaan naglasak na provoenje grupnih aktivnosti ne iznenauje kada

se u obzir uzme radno optereenje strunih suradnika u kolama: u kolama koje broje vie od
500 uenika prosjean broj strunih suradnika manji je od propisanog Dravnim pedagokim
standardom, pa osnovne kole koje imaju 500 1000 (ili vie) uenika u prosjeku imaju tri
struna suradnika, dok je u srednjim kolama iste veliine prosjean broj strunih suradnika
1,7.

7
Istraivanje je proveo Euroguidance centar za podrku sustavu profesionalnog usmjeravanja koji djeluje u
okviru Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Istraivanje su provele istraivaice dr. sc. Margareta
Gregurovi i Natalija Luki, a rezultati su dostupni na mrenim stranicama Euroguidance centra:
http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1419414275_Izvjestaj_EUROGUIDANCE_FINALNO.pdf

18
Iako rezultati istraivanja potvruju da se profesionalno usmjeravanje uenika zavrnih
razreda obveznog obrazovanja (VII. i VIII. razreda) provodi u 84,3%, uoava se potreba za
uvoenjem elemenata profesionalnog usmjeravanja u ranijoj fazi kolovanja, kako bi se
uenike osposobilo za donoenje odluka o upravljanju vlastitom karijerom u kasnijim fazama
ivota.

Profesionalni kapaciteti: Iako se uglavnom adekvatno nose sa zadacima i obvezama strune

slube, uoena je snana potreba strunih suradnika za dodatnim osposobljavanjem i
ulaganjem u kontinuirano usavravanje, posebno u podruju razvoja profesionalnih aspiracija
i informiranosti o dostupnim informacijskokomunikacijskim alatima koji im mogu posluiti
pri profesionalnom usmjeravanju uenika.

Materijalni kapaciteti: Rezultati istraivanja pokazali su da kolama nedostaje financijskih

sredstava za kupnju alata profesionalnog usmjeravanja (poput dijagnostikih testova), zbog
ega se kole preteno slue resursima poput besplatnih informativnih materijala dostupnih
putem interneta i katalogom obrazovnih programa. Rezultati takoer ukazuju na nedostatak
sredstava za podmirivanje trokova strunih usavravanja i edukacija suradnika, ali i na
ogranienu ponudu seminara i strunih aktiva posveenih profesionalnom usmjeravanju
unutar sustava.
Unato ogranienjima, obrazovni sustav koristi brojne naine koji doprinose profesionalnom
informiranju i donoenju odluke o daljnjem kolskom i profesionalnom razvoju uenika.
Publicira se veliki broj razliitog pisanog informativnog materijala. Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta svake godine izdaje brouru u upisu uenika u srednju kolu. Kako bi se
uenici to bolje informirali o nastavnim programima u nastavku obrazovanja, obrazovne
institucije redovito odravaju promotivne aktivnosti, kao npr. Dani otvorenih vrata, Dojdi
osma, Dani karijera, Sajmovi obrtnitva, Sajmovi poslova, Smotre sveuilita i sl.
Slijedom rezultata istraivanja Euroguidance centar koji djeluje u okviru Agencije za
mobilnost i programe EU je tijekom 2014 i 2015. godine provodi u suradnji s Filozofskim
fakultetom Sveuilita u Zagrebu, Institutom za drutvena istraivanja u Zagrebu, Institutom
Ivo Pilar te Agencijom za odgoj i obrazovanje dvodnevne seminare o profesionalnom
usmjeravanju namijenjene predmetnim nastavnicima, te strunim suradnicima - pedagozima i
psiholozima u osnovnim i srednjim kolama sa svrhom produbljivanje znanja savjetnika za
pruanje podrke uenicima pri razvoju vjetina i radnih navika radi razvitka budue karijere i
cjeloivotne zapoljivosti odnosno unaprjeivanje znanja psihologa potrebno za profesionalno
usmjeravanje i savjetovanje uenika te pruanje podrke uiteljima i roditeljima u razvoju
vjetina i radnih navika uenika s ciljem razvoja radnih vrijednosti, vjetina planiranja
karijere i cjeloivotne zapoljivosti.
Jedan od najznaajnijih sustava u pruanju usluga profesionalnog usmjeravanja postoji u
Hrvatskom zavodu za zapoljavanje. Obrazovni sustav u suradnji s HZZ-om zapoinje s
provoenjem aktivnosti profesionalnog usmjeravanja uenika u treem, a esto ponovno i u
etvrtom razredu srednjih kola. Profesionalno usmjeravanje uenika zapoinje ispitivanjem
profesionalnih namjera uenika primjenom Ankete o profesionalnim namjerama koju provodi
HZZ, a kojom su obuhvaeni svi uenici zavrnih razreda osnovne i srednje kole. Anketom
se identificiraju neodluni uenici te uenici sa zdravstvenim i drugim razvojnim tekoama
kojima je najpotrebnija profesionalna pomo u odabiru daljnjeg obrazovanja. Takoer, skupni
rezultati ankete prosljeuju se partnerima u podruju obrazovanja i zapoljavanja te ukazuju
na trendove u profesionalnim namjerama uenika. U tijeku je uspostava novog sustava
anketiranja uenika putem e-ankete koja se provodi u suradnji s Ministarstvom znanosti,
obrazovanja i sporta.

19
Uenici s tekoama u razvoju i veim zdravstvenim tekoama upuuju se na
psihodijagnostiku obradu koja ukljuuje psihologijsko testiranje, intervju i pregled lijenika
specijaliste medicine rada. Nakon postupka profesionalnog usmjeravanja izdaje se miljenje
strunog tima sa preporukama obrazovnih programa sukladno individualnim mogunostima i
sposobnostima uenika kao i potrebama trita rada te mogunostima obrazovanja uenika na
tom podruju.
U svrhu pravodobnog informiranja uenika redovito se organiziraju Sajmovi poslova, Dani
profesionalnog usmjeravanja i druge manifestacije te provode aktivnosti promidbe
obrtnikih zanimanja traenih na tritu rada.
HZZ takoer kontinuirano provodi analizu i prognozu potreba trita rada te temeljem analiza
izrauju se Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja koje se upuuju
prema sustavu obrazovanja u svrhu usklaivanja obrazovanja s potrebama trita rada,
Slijedom navedenog utvrena su postojea ogranienja za provedbu aktivnosti profesionalnog
usmjeravanja u hrvatskim kolama, ali i potrebe suradnika za strunim usavravanjem.
Rezultati istraivanja pokazuju kako je potrebno smanjiti optereenje strunih suradnika koji
su u najveoj mjeri zadueni za provoenje ovih aktivnosti te pojaati intenzitet suradnje s
vanjskim dionicima. U Republici Hrvatskoj zasada ne postoji mogunost poetnog
obrazovanja za savjetnike za profesionalno usmjeravanje u sustavu visokog obrazovanja, kao
ni jedinstveni program strunog usavravanja o toj temi to su svakako preduvjeti za
uspostavu i razvoj sustava CPU u podruju osnovno kolskog i srednjokolskog obrazovanja.

Cjeloivotno profesionalno usmjeravanje u kontekstu razvoja strukovnog obrazovanja

Strukovno obrazovanje predstavlja vrlo vanu sastavnicu sustava odgoja i obrazovanja u koju
je ukljuena veina uenika na srednjokolskoj razini. U odnosu na gimnazijsko i umjetniko
obrazovanje, strukovno obrazovanje karakterizira njegova prirodna i uska povezanost s
tritem rada, ali i funkcija drutvene ukljuenosti. Veina programa strukovnog obrazovanja
tijekom posljednjih dvaju desetljea nije doivjela znatnije promjene te trenutno vaei
programi ne odraavaju razvoj tehnologija i trendova u struci i nisu nuno odraz potreba
trita rada i gospodarstva. Hrvatsko strukovno obrazovanje takoer karakterizira velik broj
razliitih programa te njihova uska specijaliziranost. Vano je naglasiti i razmjerno rano
usmjeravanje uenika za odabir specifinog zanimanja, to je posebno izraeno kod odabira
ue profiliranih zanimanja kojima se stjee vrlo uzak skup znanja i vjetina.
Dok je dio strukovnog obrazovanja u skladu s preporukama EU oslonjen na uenje na radnom
mjestu (prije svega kroz strukovno obrazovanje za obrtnitvo), u veem dijelu sustava
obrazovanje uenika odvija se iskljuivo u odgojno-obrazovnim ustanovama, bez znatnijeg
dodira sa svijetom rada. Usvajanjem HKO-a i razvojem novih kurikuluma za stjecanje
pojedinih kvalifikacija u strukovnom obrazovanju (ASOO) temeljenih na ishodima uenja,
uinjeni su prvi koraci u kvalitativnoj promjeni ovog dijela sustava.
Temeljem usvojene Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije 8, a uvaavajui sloenost i
specifinost sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, u tijeku je izrada zasebnog
Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Hrvatskoj
kojim e se detaljnije definirati naini realizacije postavljenih stratekih smjernica.
Da bi se utvrdile zajednike vrijednosti, naela i ciljevi svih oblika strukovnog obrazovanja,
razvit e se i uvesti Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje. Ovim dokumentom
definirat e se i omjeri temeljnih (opeobrazovnih) i strunih kompetencija, osigurati okvir za
8
Narodne novine, broj 124/14

20
izbornost i modularnost strukovnog obrazovanja te dati osnova razvoju i uvoenju
kurikuluma za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu odgoja i obrazovanja.
Jedan od prioriteta Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja jest i
usklaivanje strukovnog obrazovanja s potrebama trita rada. Temelj za poveanje
relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u odnosu na trite rada upravo su
strukovni kurikulumi razvijeni na temelju Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje.
Prilikom izrade kurikuluma vodit e se rauna o horizontalnoj i vertikalnoj prohodnosti
uenika. Razvoj novih kurikuluma prati razvoj udbenika i pomonih nastavnih sredstava te
edukacija nastavnika za provoenje novih strukovnih kurikuluma. Budui da razvoj novih
strukovnih kurikuluma nije mogu bez poslodavaca koji e biti ukljueni i u njegovu izradu,
dodatno e se raditi na senzibiliziranju poslodavaca i razvijanju svijesti da su upravo oni
odgovorni za obrazovanje novih kadrova te na edukaciji poslodavaca o provoenju novih
strukovnih kurikuluma. Vano je pri tome i optimalno planiranje mree kola i programa koja
se izrauje u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te uspostavom centara
kompetentnosti.
Centri kompetentnosti su vienamjenski centri mree kola u regiji, mjesta izvrsnosti
strukovnog obrazovanja koje karakteriziraju suvremeni kurikulumi i inovativni modeli uenja,
izvrsnost nastavnika, predavaa i mentora te visokokvalitetna infrastruktura, konstruktivna i
kreativna partnerstva s poslodavcima, javnim sektorom, socijalnim partnerima te inovativnim
i kreativnim tvrtkama i institucijama kojima se premouje jaz izmeu svijeta rada i svijeta
obrazovanja. Osnovna svrha centara kompetencija je visoko kvalitetno inicijalno i
kontinuirano strukovno obrazovanje usmjereno na uenike, studente, zaposlene i nezaposlene
osobe te kontinuirano struno usavravanje nastavnika i mentora. Cilj je razviti optimalne
mree centara kompetentnosti unutar pojedinih sektora te uspostaviti suradnju (umreavanje)
izmeu regionalnih centara kompetentnosti razliitih sektora i, u konanici, sa slinim
centrima u inozemstvu. Kljuni cilj centara kompetentnosti je usklaivanje strukovnog
obrazovanja s potrebama trita rada intenziviranjem suradnje s poslodavcima, osobito u
podruju definiranja potrebnih kompetencija i kvalifikacija te kroz izradu i primjenu novih
kurikuluma temeljenih na kvalifikacijama i standardima zanimanja i osiguranjem visoko
kvalitetne praktine nastave i naukovanja, to e u konanici utjecati na poveanje kvalitete
izlaznih kompetencija strukovnog obrazovanja svih polaznika.
Po donoenju Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja bit e
potrebno prilagoditi svu postojeu zakonsku regulativu promjenama koje se predviaju
Programom, kao i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Osim toga, vano je medijsko praenje i promicanje uenja na radnom mjestu jer e se na taj
nain poveati i atraktivnost navedenih zanimanja u cjelokupnoj javnosti.
Preporuke sadrane u dokumentu Novi prioriteti za europsku suradnju u podruju
obrazovanja i osposobljavanja 9 stavljaju naglasak na promicanje svih oblika uenja kroz
rad, uz poseban naglasak na naukovanje, ukljuivanjem socijalnih partnera, poduzea, komora
i pruatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te poticanjem inovacija i poduzetnitva,
te daljnji razvoj mehanizama osiguranja kvalitete u strukovnom obrazovanju i
osposobljavanju u skladu s preporukom Europskog referentnog okvira za osiguranje kvalitete
u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) te, u okviru sustava za osiguranje
kvalitete, uspostava kontinuiranih sustava informiranja i povratnih informacija u sustavu za
poetno strukovno obrazovanje i osposobljavanje te sustavu za trajno strukovno obrazovanje i
osposobljavanje na temelju ishoda uenja.

9
Izvjee Vijea i Komisije za 2015. godinu o provedbi stratekog okvira za europsku suradnju u podruju
obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.)

21
VI.2. Usluge cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja u podruju visokog
obrazovanja

Aktualni podaci koji se odnose na stanje na tritu rada pokazuju veliku neusklaenost
ponude i potranje. Dok s jedne strane imamo velik broj osoba sa srednjokolskim i
visokokolskim obrazovnim kvalifikacijama bez posla, u isto vrijeme poslodavci imaju
problema u pronalasku kvalificirane radne snage s radnim iskustvom, to navodi na zakljuak
da postoji veliki nesrazmjer izmeu ponude i potranje na tritu rada, odnosno da obrazovne
institucije u svojim programima ne prate dovoljno potrebe trita rada te premalo surauju s
poslodavcima koji bi te osobe nakon studija trebali zaposliti.
Bolja uinkovitost sustava podrazumijeva skraivanje trajanja studija, poveavanje zavrnosti
studija, smanjivanje upisnih kvota na studijima koji obrazuju velik broj studenata u strukama
koje ne omoguavaju zapoljavanje, poveavanje kvota za studije u deficitarnim zanimanjima
te omoguavanje zapoljivosti nakon stjecanja prvostupnike diplome.

Potrebno je i uskladiti broj i profil studijskih programa s drutvenim i gospodarskim

potrebama. S ciljem optimizacije broja studijskih programa te upisnih kvota nuna je analiza
studijskih programa prema sadrajima i usklaenosti ishoda uenja i kompetencija koje se
njima stjeu s realnim potrebama drutva, pri emu se pokazuje nedovoljna suradnja
gospodarstva i obrazovnih ustanova.
Mnogi poslodavci kao razlog slabijeg zapoljavanja mladih istiu nedostatak praktinih
vjetina kod mladih zaposlenika. Upravo boljom suradnjom izmeu visokokolskih ustanova i
poslodavaca (u pogledu strune prakse i pripravnitava), navedeni nedostaci bi se mogli
smanjiti. Loa poduzetnika kultura jedan od veih problema gospodarstva u Republici
Hrvatskoj, budui da ne postoji organizirano i sustavno stjecanje poduzetnikih znanja i
vjetina tijekom obveznog kolovanja ne potie se inicijativnost uenika i preuzimanje vee
odgovornosti za vlastitu budunost to dovodi do injenice da ljudi ekaju posao umjesto da
ga stvaraju.

Postojei sustav pruanja podrke studentima u podruju profesionalnog usmjeravanja i

vjetina upravljanja karijerom pri nekim visokim uilitima organiziran je u sklopu
savjetovalita za studente namijenjenih prevladavanju osobnih tekoa studenta, dok na
pojedinim visokim uilitima predstavlja zasebnu organizacijsku jedinicu. Posebnu skupinu
ine budui studenti koje je potrebno savjetovati u postupku priznavanja odreenog znanja
koje je steeno neformalnim i/ili informalnim putem, ime mogu biti osloboeni odreenog
dijela studijskog programa.

Uvaavajui dugogodinja iskustva i primjere dobre prakse drugih zemalja EU, trenutno se
razvijaju i Centri za razvoj karijere pri sveuilitima i drugim institucijama visokog kolstva u
Republici Hrvatskoj . Dodatno, pojedine sastavnice pri sveuilitima nude odreene usluge ili
provode aktivnosti s ciljem unaprjeenja vjetina upravljanja karijerom poput sajmova
poslova, predstavljanja kljunih poslodavaca u odreenom sektoru i/ili djelatnosti i sl. Dio
ustanova aktivno provodi aktivnosti cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja prilikom
odabira studenata kod upisa, ali i za vrijeme obrazovanja prilikom odabira izbornih sadraja i
tema zavrnih radova.

Jedan od osnovnih problema s kojima se danas suoava hrvatski znanstveni sustav je

nedovoljno razvijen sustav poslijediplomskih doktorskih studija i nedostatak vrhunskih
mentora koji bi bili sposobni iznjedriti samostalne i meunarodno kompetitivne mlade
istraivae. Dodatan problem predstavlja i izrazito niska potranja za osobama sa steenim

22
akademskim stupnjem doktora znanosti na hrvatskom tritu rada. S druge strane, hrvatski
sustav znanosti i visokog obrazovanja nije u mogunosti apsorbirati postojei broj
kvalificiranih mladih znanstvenika ime ujedno izostaje i zapoljavanje ve afirmiranih
meunarodno kompetitivnih mladih istraivaa.
Analize istraivanja provedenih u okviru projekta Modernizacija doktorske izobrazbe kroz
implementaciju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (MODOC 2013-2014) na prigodnom
uzorku od 1225 ispitanika pokazuju da postojei doktorski studiji uglavnom pripremaju
doktorande za nastavak karijere u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, a ne u poslovnom
sektoru ili u vidu pokretanja vlastitog posla. Ujedno, takav je zakljuak prema rezultatima
MODOC analize analogan i zakljuku poslodavaca. Nadalje, u periodu od 7 akademskih
godina poslijediplomski doktorski studij u prosjeku zavrava 10 22% doktoranada, dok se
stopa odustajanja od studija u istom razdoblju kree izmeu 5 i 11%. Za 71% programa
prosjeno je vrijeme stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti 7,5 godina.

Unaprjeenje kompetencija i razvoj transverzalnih vjetina mladih znanstvenika (poput

profesionalne uinkovitosti, samo-upravljanja, upravljanja karijerom i sl.) mogue je postii u
suradnji s gospodarskim sektorom te putem sustava mentoriranja.
Formiranjem jedinstvenih savjetovalita, omoguila bi se viestruka korist u vidu
umreavanja studenata dodiplomskih i integriranih studija, doktorskih studija i
poslijedoktorskog usavravanja, ali i osigurale financijske utede na razini cjelokupnog
sustava znanosti i visokog obrazovanja.

Visoka uilita i fakulteti ovakvom suradnjom poboljavaju izglede svojih studenata za

uspjeno zapoljavanje, uspjeh vlastitih istraivanja i transfer tehnologije na drutvo.
Istraivai i nastavnici dobivaju kvalitetnije sadraje istraivanja i nastave, bolje mogunosti
za financiranje projekata te bolje prilike za publiciranje. Tvrtke a dobivaju mogunost razvoja
proizvoda i usluga, neophodnih vjetina i znanja te prihode u budunosti.

VI.3. Usluge cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja u kontekstu cjeloivotnog

uenja i zapoljivosti

Odrasli esto nisu svjesni mogunosti promjena kvalifikacije koje su im dostupne te mogu
imati ogranien uvid u vlastite sposobnosti i znanja. Odraslima koji odaberu manje prikladan i
nedovoljno realistian put stjecanja kvalifikacije, neophodno je razjasniti vlastita oekivanja i
produbiti znanje o samome sebi, kao i zabiljeiti mogue alternative kako bi postigli eljenu
kvalifikaciju.
Vjetine upravljanja karijerom odnose se na pitanje kako osoba koristi svoje kljune
kompetencije, a u cilju uenja, upravljanja radnim procesom, komuniciranja te uinkovitog i
samostalnog identificiranja i rjeavanja problema. Uz to, one omoguavaju donoenje bolje
strukturiranih i informiranih odluka o karijeri.
Kako radna snaga u EU stari, tvrtke moraju osigurati da se vjetine radnika koji odlaze u
mirovinu nadomjeste, a njihovo znanje prenese na mlae radnike. Profesionalno usmjeravanje
moe podrati aktivnosti mentorstva, omoguavajui starijim i iskusnijim radnicima da
djeluju kao mentori ili da prate i usmjeravaju napredak mlaih ili novozaposlenih radnika.
esta razdoblja nezaposlenosti i nestandardne karijere zaposlenih u porastu su diljem EU,
naroito za osobe na sredini profesionalnog puta. CEDEFOP-ova studija iz 2014. godine

23
Plovidba nesigurnim vodama10 istraila je karijere i osobne prie pojedinaca srednje
ivotne dobi. Uoeno je mnogo sluajeva nestabilnosti i potekoa u ostvarivanju smislenog
razvoja karijere to je esto posljedica nedostatka informacija i pristupa kvalitetnom
profesionalnom usmjeravanju te nedostatka vjetina upravljanja karijerom. Ocijenjeno je
takoer kako je za osobe koje primaju ovakav oblik podrke razvoju karijere od strane javnih
slubi za zapoljavanje znaajno smanjen rizik ponovnog vraanja u nezaposlenost, a time i u
koritenje naknada iz podruja socijalne sigurnosti. Pri tome se moe koristiti i manje
dubinski pristup informiranju o karijeri, a savjetovanje se moe i dalje provoditi prema
individualnim potrebama korisnika, pod uvjetom da je inicijalno profiliranje
korisnika/klijenata dovoljno detaljno. U ovim sluajevima informacije o tritu rada,
obrazovanju, usavravanju i priznavanju kvalifikacija moraju biti pouzdane te ih moraju
pruati osposobljeni savjetnici koji ponudu mogu prilagoditi profilu korisnika. Takoer,
savjetnik moe osobu upoznati i mogunostima koje prua volontiranje za stjecanje i razvoj
kompetencija kao i s postojanjem Potvrde o kompetencijama steenim volontiranjem, koja
slui njihovom boljem vrednovanju i priznavanju na tritu rada, kao i o postojanju
volonterskih centara ije usluge mu mogu pomoi da pronae volonterski projekt kroz koji e
primijeniti znanja steena kroz formalno obrazovanje, proiriti svoju drutvenu mreu te
dobiti priliku da obavljajui drutveno koristan rad upozna i potencijalne poslodavce.
Profesionalno usmjeravanje u kontekstu cjeloivotnog uenja i zapoljavanja omoguava:
Uspjeno investiranje u obrazovanje i osposobljavanje/usavravanje: Poveanje broja
ukljuenih u programe obrazovanja i usavravanja te broja onih koji ih uspjeno zavravaju,
kroz poboljano razumijevanje i sukladnost interesa i sposobnosti pojedinaca s mogunostima
uenja. Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju institucionalnog
djelovanja kroz razvijenu mreu pukih otvorenih uilita - javnih ustanova za obrazovanje
odraslih, koje ukljuuju sve oblike obrazovanja osoba starijih od 15 godina kojima ostvaruju
mogunost za obrazovanje u programima osnovnog obrazovanja odraslih, osposobljavanja za
jednostavnije poslove u zanimanjima, programima stjecanja srednje strune spreme i
prekvalifikacije za zanimanja, programima usavravanja te programima uenja stranih jezika.
Ustanove za obrazovanje odraslih djeluju kao javne i privatne ustanove, a nastava je
prilagoena odraslim polaznicima te se moe izvoditi redovito u punoj satnici, konzultativno-
instruktivno kroz skupne i individualne konzultacije, dopisno-konzultativno uz pomo
posebnih didaktikih izvora znanja za samouenje kroz individualne konzultacije i u
multimedijskoj nastavi koja se izvodi uz pomo suvremenih medija i sredstava. Polaznici u
sustavu obrazovanja odraslih imaju priliku analizirati svoje mogunosti za razvoj karijere i
usmjeriti se na obrazovne programe kojima e najbolje iskoristiti vlastite potencijale, pri
emu e se uzimati u obzir potrebe lokalnog trita rada.

Djelotvornost trita rada: Poveanje radnih sposobnosti i motivacije, postotka zadravanja

posla, smanjivanje vremena traenja posla, te vremena provedenog bez posla, kroz poboljano
razumijevanje i usklaivanje sposobnosti i interesa pojedinca s mogunostima razvoja posla i
karijere, kroz podizanje svijesti o trenutnom i buduem zaposlenju i mogunostima uenja,
ukljuujui samozapoljavanje i poduzetnitvo, te kroz geografsku i profesionalnu
pokretljivost.

Ukljuivanje u drutvo: Potpomaganje obrazovne, drutvene i gospodarske ukljuenosti i

reintegracije svih graana i skupina ukljuujui i one koji su prerano napustili kolu te
strance, osobito one s potekoama u nalaenju i razumijevanju informacija o uenju i poslu

10
http://www.cedefop.europa.eu/en/publications-andresources/publications/navigating-difficult-waters-
learningcareer-and-labour

24
koje vode veoj ukljuenosti u drutvo, aktivnom graanstvu i smanjenju dugotrajne
nezaposlenosti i siromatva.

Drutvena jednakost: Pomo graanima u prevladavanju barijera spolnog odreenja, etnike

pripadnosti, invaliditeta, socijalnog statusa i razine obrazovanja pri uenju i na poslu.

Gospodarski razvoj: Poveanje postotka ukljuenosti u posao i nadogradnja postojeih

vjetina radne snage za gospodarstvo i drutvo temeljeno na znanju.

Usluge cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanje i razvoja karijere u sustavu

zapoljavanja

Nositelj sustavnih i organiziranih aktivnosti cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja u

sustavu zapoljavanja je Hrvatski zavod za zapoljavanje. Profesionalno usmjeravanje u HZZ-
u provodi se prvenstveno u okviru pripreme za zapoljavanje i pomoi nezaposlenim osobama
te ostalim traiteljima zaposlenja u razvoju vjetina upravljanja karijerom i poveanju
kompetencija aktivnog traenja posla.

Usluge profesionalnog usmjeravanja pruaju se u prvom redu nezaposlenim osobama i

ostalim traiteljima zaposlenja. Provedbom ovih aktivnosti utjee se na razinu zapoljivosti i
unapreenje kompetencija osoba koje trae posao, te preventivno na usklaivanje ponude i
potranje na tritu rada. Osim toga, poseban naglasak se stavlja i na ranu identifikaciju
uenika sa zdravstvenim i drugim tekoama kojima takoer prijeti socijalna iskljuenost.
Najvei broj korisnika usluga cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja obuhvaen je
grupnim aktivnostima te informiranjem putem broura, letaka, web servisa i drugim razliitim
vrstama grupnog informiranja.
Rad u grupama je strukturiran i voen od strane savjetnika HZZ-a koji se rukovode naelima
osnaivanja klijenata. Za razliku od informiranja, grupno savjetovanje ima i edukativnu svrhu,
odnosno prua mogunost unapreenja znanja i kompetencija aktivnog traenja posla, ali i
mogunost osobnog rasta te razvoja vjetina upravljanja karijerom, koje se odnose na naine
prikupljanja i koritenja informacija o sebi, obrazovanju i svijetu rada, kao i na vjetine
potrebne za donoenje i provoenje odluka i realizaciju karijernih prijelaza (iz obrazovnog
sustava u svijet rada, s posla na posao, i drugo).11
Osobama kojima je potreban individualizirani pristup informacijama prua se mogunost
individualnog informiranja i savjetovanja te se, u skladu s tim, razvijaju i sve vie koriste
metode samopomoi temeljene na koritenju novih tehnologija i e-savjetovanja.

Obrazovanje za zapoljavanje koje provodi HZZ obuhvaa aktivnosti pripreme, odabira i

profesionalne selekcije, upuivanja kandidata u programe obrazovanja, praenja njihove
uspjenosti, te financiranja i sufinanciranja programa obrazovanja. Obrazovni programi
namijenjeni su poveanju zapoljivosti, a nezaposlena osoba moe biti ukljuena u
obrazovanje za zapoljavanje ukoliko je obrazovni program sukladan utvrenim potrebama
trita rada i njezinim psihofizikim mogunostima. Na taj nain usklauju se kompetencije
nezaposlenih osoba s trenutnim i prognoziranim potrebama na tritu rada. Obrazovne
aktivnosti provode se u okviru mjera aktivne politike zapoljavanja (financiranje i
sufinanciranje zapoljavanja i obrazovanja), u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne
(podrune) samouprave, te unutar razliitih projekata sufinanciranih iz fondova EU.

11
ELGPN: Europski prirunik sa smjernicama za oblikovanje politika cjeloivotnog profesionalnog
usmjeravanja, 2013.

25
Poseban znaaj pridaje se radu s nezaposlenim osobama koje imaju otean pristup tritu
rada, posebice osobama s invaliditetom. U svrhu pripreme za zapoljavanje nezaposlenih
osoba s invaliditetom, kroz profesionalnu rehabilitaciju provode se postupci utvrivanja
preostalih radnih i opih sposobnosti, profesionalnog informiranja, savjetovanja i procjene
profesionalnih mogunosti te ukljuivanja u radno osposobljavanje, prekvalifikaciju,
dokvalifikaciju te programi odravanja i usavravanja radno-socijalnih vjetina i sposobnosti
u razdoblju do zapoljavanja. Naglasak se pritom stavlja na individualni i holistiki pristup
nezaposlenoj osobi. Nezaposlenim osobama s invaliditetom omogueno je sudjelovanje i u
razliitim oblicima grupnog savjetovanja prilagoenim s obzirom na vrstu invaliditeta, to za
cilj ima poticanje aktivnog pristupa traenju posla te ostvarivanje socijalne i psiholoke
potpore.
Poslodavcima se najee pruaju usluge profesionalne selekcije, procjene individualnih
potencijala kandidata, te savjetovanja u podruju upravljanja ljudskim potencijalima, osobito
za male i srednje tvrtke koje nemaju razvijene odjele ljudskih potencijala.

VI.4. Cjeloivotno profesionalno usmjeravanje u kontekstu provedbe Garancije za

mlade

Visoka razina nezaposlenosti mladih, rano naputanje kolovanja i socijalna/ekonomska

neaktivnost mladih Europljana razvili su se u duboki i gorui problem tijekom posljednjih
godina. Zajedno predstavljaju veliki izazov za europske socijalne vrijednosti vane za
Europski socijalni model i kohezijske politike. U skladu s tim, na razini Europske unije
predloena je nova europska inicijativa za mlade, poznata kao Garancija za mlade.
Garancijom za mlade (GzM), eli se osigurati zapoljivost mladih do 25 (30) godina. GzM
predstavlja alat za spreavanje ranog naputanja kolovanja, podrku reintegraciji mladih
udaljenih od trita rada te podrku tijekom prijelaza iz sustava obrazovanja u sustav rada.
Cilj jest izgraditi sustav podrke mladima koji e osigurati brzu aktivaciju na tritu rada i
olakati prijelaz iz obrazovanja na posao.
Uspjeh Garancije e se ogledati u uinkovitoj suradnji niza drutvenih institucija, ukljuujui
kole, organizacije za profesionalno usmjeravanje, javne slube za zapoljavanje, privatne
pruatelje usluga, grupe volontera i druge nevladine organizacije, kao i obitelji i same mlade.
Usluge profesionalnog usmjeravanja djeluju kao poveznica meu svim ovim partnerima te su
sastavni dio procesa integracije mladih ljudi na trite rada.
Mnogi mladi vrlo rano naputaju kolovanje, a osobe u NEET statusu imaju i znatno vei
rizik od dugotrajne nezaposlenosti, neredovitog zaposlenja, siromatva i socijalne
iskljuenosti. Ekonomska neaktivnost u mladoj dobi moe imati duboke i trajne posljedice,
tetne radne ishode i identitete, tzv. scarring effect. Ranim naputanjem kolovanja osobito
su pogoeni mladi migranti koji stoga esto imaju i loije ishode obrazovanja i sudjelovanja
na tritu rada.
Profesionalno usmjeravanje i savjetovanje moe istaknuti fleksibilnost raznih pristupa
kvalifikacijama, ukljuujui vrednovanje (priznavanje) neformalnog uenja, to je osobito
vano onim mladim osobama koje su dugotrajno izvan sustava obrazovanja.
Profesionalno usmjeravanje moe uslijediti u razliitim periodima ivota mlade osobe:

rane intervencije ukljuuju rani angaman s uslugama profesionalnog usmjeravanja na

ulaznoj toki, prvi intervju i plan osobnog djelovanja, kako bi se osvijestilo osobne ciljeve
i mogunosti te povezalo osobne interese i vjetine s mogunostima na tritu rada.

26
 usmjeravanje i mentorstvo alati su za odravanje osobnog angamana. Mentorstvo, koje
ukljuuje lanove lokalne zajednice s uspjenim karijerama, prepoznato je kao uinkovito
sredstvo kako u prevenciji tako i u strategijama ponovne integracije na trite rada ili u
obrazovanje.
olakavanje izbora izmeu elemenata GzM (npr. izmeu vjebenitva i naukovanja) s
ciljem pomoi mladima u pronalasku puta koji povezuje njihove osobne interese s
pozitivnim ishodima trita rada pruanjem cjelovite informacije o svim zanimanjima i
potrebnim kvalifikacijama koje sustav nudi na izbor
pruanje podrke mladima nakon zaposlenja, pomo mladima pri realizaciji osobnih
profesionalnih planova i ciljeva kako bi ih se zadralo na nesubvencioniranom mjestu ili
podralo u samozapoljavanju.
Mnogo je moguih prepreka uspjenoj provedbi cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja u
potpori mladih ljudi kroz program Garancije za mlade:
Fragmentacija nekih usluga profesionalnog usmjeravanja (npr. onih u koli, fakultetima,
strukovnim kolama i slubama zavoda za zapoljavanje) moe mladima oteati
mijenjanje koritenja usluga u skladu s promjenom njihovih ivotnih okolnosti.
Dionici trebaju znati sve o mladima iz svoga podruja i njihovu trenutnu aktivnost na
tritu rada. Praenje njihovih aktivnosti moe biti problematino tamo gdje mladi nemaju
inicijativu da se registriraju kod nekog od dionika osim ako ne vide direktnu korist.
Potrebno je osigurati da slube za zapoljavanje i profesionalno usmjeravanje budu
upoznate s potrebama poslodavaca na svom podruju tako da mogu ponuditi tone
informacije i prikladan savjet mladima, ali i poslodavcima i onima koji pruaju obrazovne
mogunosti mladima.
Izazov savjetnika za profesionalno usmjeravanje je uskladiti osobne ambicije mladih s
mogunostima na lokalnom tritu rada kao i mogunostima mobilnosti, koje im u
vrijeme ekonomske krize mogu nuditi ograniene ili neprivlane mogunosti.
Potrebno je pruati infrastrukturu prijemljivu razliitim skupinama mladih i promjenjivim
individualnim potrebama.
Konano, tu je sveprisutan izazov povezan s ogranienim sredstvima, to suava pristup
razvojnome procesu svim mladima za vrijeme kolovanja ili rane odrasle dobi.12

U cilju rane identifikacije i pravovremenog pruanja strune pomoi osobama kojima prijeti
socijalna iskljuenost, s aktivnostima profesionalnog usmjeravanja zapoinje se ve u
zavrnim razredima osnovne i srednje kole. Upravo zahvaljujui strunom pristupu i dobro
organiziranom sustavu profesionalnog usmjeravanja koji zapoinje ve u osnovnoj koli tzv.
rane intervencije, stopa ranog naputanja kole u Republici Hrvatskoj vrlo je niska i podaci
Eurostata iz 2015. navode oko 2,7%.
CISOK Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri

CISOK centri (u mjestima u kojima su osnovani) sredinja su mjesta za dohvat i aktivaciju

NEET skupine, ukljuujui definiranje oblika suradnje i odgovornosti pojedinih partnera, kao
i kreiranje mjera prevencije. CISOK centri trenutno djeluju na 11 lokacija. Do 2020. planirana
je uspostava najmanje 22 CISOK-a na podruju Republike Hrvatske. U mjestima gdje CISOK
centri (jo) nisu uspostavljeni, njihovu ulogu u odnosu na NEET skupinu imat e Centri za
mlade koji djeluju u podrunim/regionalnim uredima HZZ-a.

12
ELGPN Concept note No.4 Garancija za mlade i cjeloivotno profesionalno usmjeravanje, dr. Tibor Bors
Borbly-Pecze (Maarska) & Jo Hutchinson (Ujedinjeno Kraljevstvo), 2013.

27
CISOK centri temelje se na partnerskom pristupu koji je integriran u sve aktivnosti Centara:
dohvat korisnika, pruanje usluga, razmjenu znanja i unapreenje sustava cjeloivotnog
profesionalnog usmjeravanja. Svrha umreavanja je postizanje zajednikog cilja: jaanje
kompetencija korisnika u svrhu poveanja konkurentnosti ime bi se postigla ravnotea
ponude i potranje na tritu rada. U dohvatu i aktivaciji NEET skupine uspostava novih i
odravanje postojeih partnerstva na lokalnoj je od presudne vanosti.

Centri za mlade aktivacija NEET skupine registriranih u evidenciji HZZ-a

Osim u radu s neregistriranim NEET osobama (u mjestima gdje nisu uspostavljeni CISOK
centri) potrebno je raditi na motiviranju i aktivaciji mladih osoba koje su prijavljene u
evidenciji nezaposlenih osoba.

Centralno mjesto rada s navedenom skupinom su Centri za mlade koji su organizirani u

matinim ispostavama i koji e biti organizirani i u ispostavama s veim brojem mladih
osoba. U cilju boljeg praenja aktivnosti rada s mladim osoba prijavljenima u evidenciju
HZZ-a, uzimajui u obzir aktivnosti iz Garancije za mlade, pripremljene su izmjene u
postojeem profesionalnom planu traenja posla. Cilj savjetnika u Centrima za mlade je
mladim osobama u roku od 4 mjeseca nakon ulaska u nezaposlenost pruiti kvalitetnu ponudu
kojom e se mlada osoba vratiti na trite rada kroz zapoljavanje, naukovanje ili
obrazovanje. Nova funkcionalnost profesionalnog plana omoguit e lake praenje
nezaposlenih osoba ukljuujui ukljuivanje u intervencije aktivne politike zapoljavanja.

Stoga su identificirana 4 pravca djelovanja savjetnika u Centrima za mlade:

1. pruiti podrku mladima ka lakem zapoljavanju

2. omoguiti obrazovanje za stjecanje ili nadogradnju kvalifikacija
3. omoguiti naukovanje i pripravnitvo
4. podrka samozapoljavanju i ulasku u poduzetnitvo.

Cilj je izgraditi sustav podrke mladima koji e osigurati brzu aktivaciju na tritu rada i
olakati prijelaz iz obrazovanja na posao.

Portal za profesionalno usmjeravanje (e-Usmjeravanje)13 namijenjen najirim skupinama

korisnika. Portal je nastao s idejom da se sve informacije koje su potrebne prilikom odabira
obrazovnih programa, traenja posla, boljeg planiranja poslovne budunosti, postavljanja i
ostvarivanja ciljeva u karijeri, postave na jedno mjesto i uine lako dostupnima. e-
Usmjeravanje nudi brojne informacije i savjete koji korisnicima mogu pomoi u razvoju
karijere i donoenju poslovnih odluka. Portal prati tzv. Kompas karijere, alat koji omoguuje
pretraivanje prema ciljnim skupinama uenika, studenata, nezaposlenih, zaposlenih. Za
svaku skupinu su izdvojene informacije koje su za nju najrelevantnije.
Portal je dostupan na stranici www.e-usmjeravanje.hr.

13
Portal e-Usmjeravanje nastao je u sklopu projekta Novi pristupi HZZ-a u pruanju usluga klijentima

28
VII. KLJUNI IZAZOVI

Kako bi se ciljevi i aktivnosti provedbe cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja u

Hrvatskoj uskladili sa svim relevantnim stratekim dokumentima u podruju cjeloivotnog
profesionalnog usmjeravanja u Europskoj uniji, potrebno je definirati prioritete u skladu sa
specifinim preporukama ELGPN-a u smjernicama za politike i razvoj sustava za
cjeloivotno profesionalno usmjeravanje.

Iz navedenih dokumenata mogue je definirati kljune izazove u podruju cjeloivotnog

profesionalnog usmjeravanja kako slijedi:
omoguiti pristup uslugama i informacijama o cjeloivotnom profesionalnom
usmjeravanju
osigurati kvalitetu i uinkovitost usluga cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja
osigurati cjeloivotno profesionalno usmjeravanje za sve ciljne skupine (uenike,
studente, odrasle osobe, zaposlene, nezaposlene, socijalno ugroene mlade osobe i
ostale skupine u nepovoljnom poloaju)
profesionalizirati savjetnike za cjeloivotno profesionalno usmjeravanje
osnivati centre za karijeru
omoguiti stjecanje vjetina upravljanja karijerom
jaati svijest o vanosti cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja

VIII. PRIORITETI

Temeljem stratekih dokumenata, kljunih izazova te preporuka EK mogue je definirati

mjere i aktivnosti koje e se provoditi u periodu od 2016. do 2020. godine u svrhu
ostvarivanja sljedeih prioriteta i ciljeva:

1. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ZA CPU

1.1. Uspostaviti institucionalni model za pruanje usluga CPU
1.2. Utvrditi uloge / nadlenosti svih institucija pruatelja usluga
1.3. Razviti ulogu Foruma za CPU kao stratekog tijela koje promilja daljnji razvoj CPU
i praenje provedbe CPU

2. POTICANJE CPU PREMA POTREBAMA TRITA RADA I GOSPODARSTVA

2.1. Definirati potrebe trita rada / analiza trita rada
2.2. Razviti usluge CPU prema potrebama trita rada i gospodarstva

3. OSIGURAVANJE KVALITETE USLUGA CPU

3.1. Uspostava sustava kvalitete usluga CPU
3.2. Uspostaviti sustav osiguravanja i praenja kvalitete i relevantnosti rada svih
pruatelja usluga / vrednovanje usluga
3.3. Profesionalizacija savjetnika za CPU
3.4. Razviti sustav praenja i evaluacije u pruanju usluga CPU

4. JAANJE SVIJESTI O POTREBI ZA CPU I RAZVOJ VJETINA

UPRAVLJANJA KARIJEROM
4.1. Podizanje svijesti i znanja o vanosti CPU i trendovima na tritu rada

29
Grafiki pregled povezanosti institucija u sustavu pruanja usluga cjeloivotnog
profesionalnog usmjeravanja

30
IX. CILJEVI I MJERE

PRIORITET 1. USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ZA CJELOIVOTNO PROFESIONALNO

USMJERAVANJE

Aktivnosti cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja podravaju strateke politike o

cjeloivotnom uenju i zapoljavanju prevodei ih u direktnu podrku graanima. Dobro
koordiniran sustav profesionalnog usmjeravanja doprinosi koherentnosti sustava koji
ukljuuje obrazovanje, usavravanje i podrku zapoljavanju te, to je najznaajnije,
pojanjava mogue opcije koje su na raspolaganju graanima.

Institucije koje pruaju informacije, savjetovanje i usmjeravanje moraju u svom radu biti
koordinirane kako bi sustav bio uinkovit. Trenutno se aktivnosti usmjeravanja esto
preklapaju ili izostaju, slijedom ega je potrebno poboljati meusektorsku komunikaciju u
cilju ostvarivanja sinergije meu razliitim pruateljima usluga profesionalnog usmjeravanja,
kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama.

Stvarni i latentni zahtjevi pojedinaca za uslugama profesionalnog usmjeravanja e se vrlo

vjerojatno poveati nadolazeih godina. Poslodavci, sindikati, nevladine organizacije, javne
slube za zapoljavanje, socijalne i zdravstvene institucije imaju vanu ulogu u pomaganju
stvaranja brojnijih i boljih profesionalnih mogunosti.

Usluge cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja jo uvijek treba razviti za irok spektar

odreenih skupina graana koji promiljaju o razvoju karijere i donose odluke o obrazovanju
ili zapoljavanju. U te skupine ulaze mladi ljudi koji su u opasnosti od ranog naputanja
obrazovanja, polaznici strukovnog obrazovanja ili osposobljavanja, studenti, doktorandi i
poslijedoktorandi, zaposleni, nezaposleni, osobe tree ivotne dobi, osobe s invaliditetom i
sve osobe s oteanim pristupom tritu rada.

Tijekom izrade Strategije za cjeloivotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere,

definirane su etiri ciljne skupine:

uenici osnovnih i srednjih kola;

studenti, doktorandi i poslijedoktorandi;
odrasle osobe koje trebaju savjet o karijeri (nezaposleni, zaposleni, samozaposleni);
zaposlene osobe / poslodavci / sindikati te zainteresirani dionici (kole, sveuilita,
ustanove za obrazovanje odraslih, poslodavci, sindikati, udruge, jedinice lokalne
samouprave)

Unutar definiranih prioriteta utvreni su sljedei ciljevi:

1.1. Uspostaviti institucionalni model za pruanje usluga CPU

1.2. Utvrditi uloge / nadlenosti svih institucija pruatelja usluga
1.3. Razviti ulogu Foruma za CPU kao stratekog tijela koje promilja daljnji razvoj CPU i
praenje provedbe CPU

31
CILJ 1.1. Uspostaviti institucionalni model za pruanje usluga CPU

Mjera 1.1.1. Izrada zakonodavnog okvira za provedbu usluga cjeloivotnog

profesionalnog usmjeravanja s jasno definiranim odgovornostima i
ovlastima

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Iako je iz prethodnog poglavlja vidljivo da u Zakonima RH postoje odredbe kojima se

regulira profesionalno usmjeravanje trenutno ne postoji zakonska regulativa koja definira tko
su nositelji aktivnosti profesionalnog usmjeravanja u Republici Hrvatskoj, koje su njihove
odgovornosti te uloge u pojedinim sustavima. Odgovarajuom zakonskom regulativom bi se
osigurala provedba usluga profesionalnog usmjeravanja za sve ciljne skupine (uenike,
studente, doktorande i poslijedoktorande, odrasle osobe, zaposlene, nezaposlene, socijalno
ugroene mlade osobe i ostale skupine u nepovoljnom poloaju na tritu rada) te bi se jasno
definirale obveze i uloge pojedinih institucija koje bi onda bile obvezne ove usluge i
provoditi. Takoer bi se definirale potrebne kompetencije i profili strunjaka koji mogu
provoditi profesionalno usmjeravanje, kao i struni uvjeti koje moraju zadovoljavati centri za
profesionalno usmjeravanje.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Izradom zakonodavnog okvira omoguit e se jasna podjela odgovornosti i uloga razliitih

institucija u pruanju usluga cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i uspostaviti
koherentan sustav koji e pojedince pratiti u svim fazama osobnog i profesionalnog razvoja.
Ugradnjom modula u kurikulume osnovnih i srednjih kola omoguit e se razvoj vjetina
upravljanja karijerom. Veom razinom vjetina upravljanja karijerom kod uenika smanjit e
se vjerojatnost preranog naputanja kolovanja (early school leaving) koji je posljedica
neadekvatnog odabira obrazovnog programa, a vodi razliitim problemima za ije rjeavanje
su potrebni znaajni resursi pojedinih institucija. Unaprijeen sustav usmjeravanja uenika s
tekoama osigurat e bolju uslugu i prevenciju kasnije socijalne iskljuenosti. Pruanjem
kvalitetnih usluga RPL savjetovanja na visokim uilitima omoguit e se bre stjecanje
relevantnih kvalifikacija na tritu rada te e kompetencije koje pojedinci ve imaju postati
vidljivije poslodavcima. Formiranjem jedinstvenih savjetovalita, omoguila bi se viestruka
korist u vidu umreavanja studenata dodiplomskih i integriranih studija, doktorskih studija i
poslijedoktorskog usavravanja, ali i osigurale financijske utede na razini cjelokupnog
sustava znanosti i visokog obrazovanja. Polaznici u sustavu obrazovanja odraslih imat e
priliku analizirati svoje mogunosti za razvoj karijere i usmjeriti se na obrazovne programe
kojima e najbolje iskoristiti vlastite potencijale, pri emu e se uzimati u obzir potrebe
trita rada.

Mjera 1.1.2. Kontinuirano razvijati postojee i budue Centre za cjeloivotno

profesionalno usmjeravanje na lokalnoj i regionalnoj razini te poticati
njihovu specijalizaciju

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Unapreenjem rada postojeih Centara za cjeloivotno profesionalno usmjeravanje i razvoj

karijere, jaanjem njihove povezanosti s relevantnim partnerima na lokalnoj razini te
otvaranjem novih Centara u svim regijama omoguit e se vea dostupnost usluga

32
profesionalnog usmjeravanja uenicima, kao i nezaposlenim i zaposlenim osobama u okviru
redovnih aktivnosti HZZ-a. Meutim, kapaciteti kao i infrastruktura su nedovoljni da bi se
kvalitetno odgovorilo zahtjevima svih zainteresiranih graana. Jaanjem suradnje Centara s
osnovnim i srednjim kolama i drugim relevantnim institucijama na lokalnoj razini
omoguilo bi se sustavno praenje uenika, prepoznavanje njihovih sposobnosti, interesa i
drugih faktora relevantnih za odabir zanimanja i razvoj karijere.
Uspostavom Centara u podruju obrtnitva osigurat e se informiranje i savjetovanje uenika
za obrtnika zanimanja i svijet rada. Unutar ustanova za obrazovanje odraslih omoguit e se
relevantne informacije za osobe koji se ele ukljuiti u programe prekvalifikacije, stunog
osposobljavanja ili usavravanja. Ovom mjerom e biti zadovoljene potrebe sustava kroz
razvoj strunog kadra te izradu materijala i alata za pruanje usluga CPU-a (IT i dr.).
Ostvarivanjem predloene mjere uspostavit e se novi moderni Centri s uslugama CPU
temeljeni na kriterijima kojima odreena institucija moe postati Centar za CPU. Strunjaci
koji e raditi u Centrima za CPU moraju stei nova znanja i vjetine kako bi bili kompetentni
za rad s ciljanim skupinama. Raspisivanjem natjeaja, posebice za projekte iz ESF-a,
postojee institucije e jaati svoju ponudu, a novi Centri e imati mogunost dugoronog
razvoja i odrivosti.
Budui da se u Hrvatskoj tek uspostavlja sustav i pruanje usluga CPU na razliitim
razinama od osnovne kole do poslodavaca, u ovoj je fazi uspostave sustava izuzetno bitno
da se istrae i identificiraju primjeri dobre prakse koji mogu posluiti kao model za daljnju
izgradnju sustava. Svaki sustav treba izraditi svoje modele za pruanje CPU koji
podrazumijevaju opis i smjetanje organizacijske jedinice koja provodi CPU (slube) koja se
bavi karijernim savjetovanjem i informiranjem na razini sustava te po potrebi na razini
sastavnica. U slijedeoj fazi potrebno je izraditi prijedlog izmjene propisa kojima se ureuje
ustrojstvo sustava. Naposljetku je potrebno preraspodijeliti resurse i osigurati kadrovsku
podrku za pruanje CPU prema definiranom modelu. Kroz specijalizaciju omoguit e se
ekspertni pristup razliitim skupinama korisnika te bolje zadovoljavanje njihovih specifinih
potreba.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Usluge profesionalnog usmjeravanja kljune su za poveanje stope zaposlenosti u

tranzicijskim tritima rada, jer pruaju podrku pojedincu u istraivanju mogunosti u
podruju obrazovanja i zapoljavanja.
Uspostava Centara za CPU u razliitim institucijama (ustanovama za obrazovanje odraslih,
udrugama, centrima za socijalnu skrb, domovima i dr.) omoguit e proirenje i dostupnost
novih usluga za njihove korisnike te prepoznatljivost u okruenju gdje djeluju. Posebno je
vano poticati njihovu specijalizaciju. Uspostavom Centara za CPU ustanove za obrazovanje
odraslih potencijalno se mogu pretvoriti u Centre za CPU na lokalnoj i regionalnoj razini,
posebice u manjim mjestima. Sami Centri za CPU doprinijet e podizanju kvalitete ivota i
otvaranju mogunosti i dostupnosti za svakog pojedinca koji eli trajno usavravati svoja
znanja i vjetine. Specijalizacija Centara omoguit e bolje koritenje resursa savjetnika.
Prilikom Specijalizacije poseban naglasak je na Centrima za pruanje usluga u cilju razvoja
poduzetnitva i samozapoljavanja.
Vea ukljuenost institucija iz drugih sektora, a posebice sustava za osnovnokolsko i
srednjokolsko obrazovanje u podruje profesionalnog usmjeravanja omoguit e dostupnost
usluga svim uenicima te vee kapacitete HZZ-a za rad s nezaposlenim osobama i
poslodavcima. Centri e takoer omoguiti stvaranje partnerstava na lokalnoj razini koja e
voditi boljoj i kvalitetnijoj usluzi korisnicima.
Identificiranje i istraivanje ve postojeih primjera dobre prakse omoguuje sustavima
utemeljenu i uinkovitiju izgradnju vlastitog modela koja polazi od ve prouenih moguih
modela, te uzimajui u obzir specifinost vlastite institucije koja osmiljava primjereni

33
model. Institucionalni model kojim se opisuje potrebno ustrojstvo potreban je kako bi se
utvrdilo koje mjere sustavi, odnosno sastavnice trebaju provesti da bi osigurale neometano
pruanje usluga CPU.

Mjera 1.1.3. Razvoj modela suradnje meu institucijama koje provode i koriste CPU
na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini i uspostava sustava za
razmjenu podataka o razvoju karijere

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Trenutno postoji slaba povezanost izmeu institucija koje pruaju neki oblik CPU-a na svim
razinama. Nuno je uspostaviti formalne i neformalne oblike suradnje svih dionika sustava
od provoditelja do gospodarstva, a to e u konanici omoguiti kvalitetnu i svrsishodnu
provedbu aktivnosti CPU-a. Kroz uvoenje sustava za razmjenu podataka o razvoju karijere
svi sudionici u procesu imat e brojnije i kvalitetnije informacije temeljem kojih e moi
pruiti kvalitetniju uslugu.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?
Zakonodavni okvir, propisi kao i natjeaji za javna sredstva moraju dati prednost
institucijama koje su uspostavile CPU, ime bi se omoguilo efikasnije troenje javnih
sredstava za obrazovanje i unaprjeenje znanja i vjetina za trite rada i osobni razvoj kao i
onih u koje ulau poslodavci i pojedinci.

Mjera 1.1.4. Uspostaviti RPL savjetovanje u obrazovanju odraslih u okviru ispitnih

centara

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Za vrednovanje prethodno steenih znanja u obrazovanju odraslih trebaju postojati

akreditirani ispitni centri koji potiu umreavanje malih obrazovnih ustanova, koje nemaju
kapacitete za provedbu RPL-a. Ispitni centri ne trebaju imati stalno zaposlen kadar nego
profesionalnog savjetnika, vanjske suradnike, administraciju te odgovornu osobu za
kvalitativni aspekt rada. Radi osiguravanja kvalitete ispitivai mogu biti samo oni koji
odgovaraju profilu iz standarda. Svima trebaju biti dostupne i transparentne informacije o
tome od ega se sastoji program za vrednovanje.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?
Uvoenjem RPL sustava u obrazovanju odraslih pojednostavnjuje se procedura stjecanja
formalne kvalifikacije za odrasle koji ve posjeduju odreene kompetencije, budui da ne
moraju prolaziti kroz cjeloviti formalni program stjecanja kompetencija. Pruanje kvalitetnih
usluga RPL savjetovanja usmjerenih na kandidata pridonijet e uspjenosti RPL sustava.

Mjera 1.1.5. Uspostaviti institucionalni model za pruanje usluga CPU na visokim

uilitima

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Ova se mjera provodi u etiri koraka. Potrebno je provesti istraivanje modela dobre prakse

34
na renomiranim visokim uilitima. Budui da se u Hrvatskoj tek uspostavlja sustav i
pruanje usluga CPU na visokim uilitima, u ovoj je fazi uspostave sustava izuzetno bitno
da sveuilita istrae i identificiraju primjere dobre prakse koji mogu posluiti kao model za
daljnju izgradnju sustava. U drugom koraku svaka e institucija (visoko uilite) izraditi
svoje modele za pruanje CPU na sveuilitu i na sastavnicama (u sluaju dezintegriranih
sveuilita), koji podrazumijevaju opis i smjetanje organizacijske jedinice koja provodi
CPU (slube) koja se bavi karijernim savjetovanjem i informiranjem na razini sveuilita te
po potrebi na razini sastavnica, npr. na sastavnicama koje imaju velik broj studenata ili pak
regulirane profesije zbog specifinosti profesionalnog usmjeravanja. U treem koraku radi se
prijedlog izmjene propisa kojima se ureuje ustrojstvo visokih uilita. Sveuilita donose
statute kojima ureuju ustroj, djelatnosti i poslovanja, sastav, statuse sastavnica, ustrojavanje
i druga vana pitanja. Osim toga, statutima sastavnica ureuje se djelatnost i ustrojbene
jedinice fakulteta. Nakon razrade modela pruanja usluga i analize potrebnih promjena u
postojeim propisima, visoka uilita e na sveuilitu i na sastavnicama (u sluaju
dezintegriranih sveuilita) predloiti izmjenu statuta, odnosno propisa kojima se ureuje
ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug. Naposljetku je
potrebno preraspodijeliti resurse i osigurati kadrovsku podrku za pruanje CPU prema
definiranom modelu.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?
Sveuilita e povezivanjem s drugim sveuilitima u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu
prepoznati potencijalne dobre institucionalne modele za pruanje usluga CPU na visokim
uilitima. Identificiranje i istraivanje ve postojeih primjera dobre prakse omoguuje
uilitima utemeljenu i uinkovitiju izgradnju vlastitog modela koja polazi od ve prouenih
moguih modela, te uzimajui u obzir specifinost vlastite institucije koja osmiljava
primjereni model. Institucionalni model kojim se opisuje potrebno ustrojstvo potreban je
kako bi se utvrdilo koje mjere sveuilita, odnosno sastavnice trebaju provesti da bi osigurale
neometano pruanje usluga CPU. Odgovarajuom izmjenom propisa kojima se ureuje
ustrojstvo visokih uilita i predvianje ustrojstvene jedinice (slube) u ijem je djelokrugu
pruanje usluga cjeloivotnoga profesionalnog usmjeravanja stvoren je odgovarajui prostor
u unutarnjem ustrojstvu uilita za pruanje usluga CPU.

Mjera 1.1.6. Uspostaviti institucionalni model u agenciji nadlenoj za osiguravanje

kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Agencija nadlena za osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju treba prouiti

inozemne primjere dobre prakse drugih nacionalnih agencija. U drugom koraku Agencija
ureuje svoje unutarnje ustrojstvo (agencija e u svojim internim propisima razraditi svoju
ulogu u CPU). Statutom se ureuje djelatnost, unutarnje ustrojstvo i organizaciju rada,
struni i administrativni poslovi koji ine djelokrug Agencije te aktivnosti koje pojedini
poslovi obuhvaaju. Unutarnjim ustrojem agencije utvruju se ustrojstvene jedinice. Nakon
razrade modela pruanja usluga i analize potrebnih promjena u postojeim propisima,
Agencija e po potrebi predloiti izmjenu statuta i drugih potrebnih propisa.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?
Odgovarajuom izmjenom propisa kojima se ureuje ustrojstvo stvoreno je odgovarajue
ustrojstvo za pruanje usluga CPU.

35
Mjera 1.1.7. Uspostaviti suradnju izmeu centara i institucija za CPU s dionicima,
posebice poslodavcima

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Jo uvijek je nedovoljna suradnja izmeu krajnjih korisnika, lokalnih zajednica, obrazovanih

ustanova i poslodavaca. Stoga je nuno informirati poslodavce o nainima djelovanja centara
za CPU. Kroz predavanja i radionice prikazati poslodavcima prednosti suradnje s centrima za
CPU te mogunostima koje isti pruaju. Nadalje, potrebno je uspostaviti formalne i
neformalne modele suradnje izmeu poslodavaca i centara s ciljem efikasnijeg rjeavanja
problema i uspjenijeg rada i suradnje na podruju CPU-a.
Poslodavci su kljuni dionici CPU s obzirom da oni mogu dati najkonkretnije informacije
sustavu obrazovanja odraslih vezano za potrebe na tritu rada. Kroz informacije koje
dobivaju od poslodavaca, ustanove/centri e ostvariti bolji uvid u potrebe trita rada na
podruju gdje djeluju i moi e razvijati programe koji odgovaraju tritu rada te samim time
i usmjeravati potencijalne polaznike da ih upisuju ovisno o vlastitim mogunostima. Izrada i
donoenje programa obrazovanja odraslih mora odgovarati zahtjevima trita rada, a to e se
osigurati kroz ovu mjeru. Potrebno je dalje jaati kvalitetno umreavanje na regionalnoj i
nacionalnoj razini lokalnih partnerstava za zapoljavanje i poticati sustave LPZ-a koji ve
sada djeluju samostalno s veim ili manjim potencijalima i inicijativama.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?
Razvijat e se obrazovni programi iji jasno definirani ishodi uenja prije svega odgovaraju
izazovima trita rada. To e se najvie odnositi na radno aktivno stanovnitvo koje e se
putem obrazovanja odraslih osposobiti za trenutne potrebe trite rada. Za krajnje korisnike
pohaanje i koritenje strunih elemenata pri odabiru programa obrazovanja odraslih
omoguit e fleksibilnost i sigurnost na tritu rada, dok e poslodavci raspolagati sa
strunim i dobro obrazovanim ljudskim resursima.
Komunikacijom i provoenjem aktivnosti CPU-a s poslodavcima, osim usklaivanja
kvalifikacija i zahtjeva radnog mjesta, prua se i podrka pojedincu na putu prema odrivom
zaposlenju. Cjeloivotnim profesionalnim usmjeravanjem prenosi se poruka osobne
odgovornosti, zapoljivosti, stvaranja prilika, noenja s nezaposlenou i shvaanja uzroka
nezaposlenosti. Time e centri povezati ciljane skupine s poslodavcima te e cijeli proces
vezan za uenje i posao biti temeljen na suradnji i koristi svih dionika sustava.
Kroz ovu mjeru razvijat e se programi koji odgovaraju potrebama trita rada, ali e se i
usmjeravati polaznici da se obrazuju za zanimanja koja su traena na tritu rada.
Prvenstveno e se osigurati izrada i donoenje onih programa putem kojih e se radno aktivni
polaznici najsigurnije pripremiti za trite rada. Time bi se trebala smanjiti nezaposlenost na
konkretnom podruju te podii obrazovna aktivnost stanovnitva. Nezaposleni e lake doi
do posla, a oni koji su u radnom odnosu e stjecanjem novih kompetencija omoguiti
poslodavcu da ima odgovarajuu radnu snagu, ovisno o trenutnim potrebama svoje
djelatnosti.

Mjera 1.1.8. Razviti model bipartitne suradnje udruga poslodavaca i granskih

sindikata o mogunostima razvoja karijere i cjeloivotnog profesionalnog
usmjeravanja

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Kroz sustavan pristup i kontinuirani dijalog granskih sindikata i udruga poslodavaca i

36
njihovu bipartitnu suradnju (osnivanjem bipartitnih skupina) razvijat e se vjetine dionika za
sudjelovanje u socijalnom dijalogu o CPU-u (po principima primjera dobra prakse) te
omoguiti razvoj i jaanje centara kompetencija.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Jaim ukljuivanjem poslodavaca/udruga poslodavaca i radnika/sindikata u sustavne procese

CPU-u dobit e se relevantna dostupnost informacija o tritu rada, njegovoj strukturi, nainu
funkcioniranja, trendovima zapoljavanja, interakciji ponude i potranje, meusobnog
povezivanja (umreavanja) svih dionika u procesu cjeloivotnog profesionalnog
usmjeravanja. Isto e doprinijeti veoj ukljuenosti malih i srednjih poduzetnika u procese
CPU-a i centara kompetencija.

Mjera 1.1.9. Oblikovati i dalje razvijati usluge profesionalnog usmjeravanja za razvoj

karijere na radnom mjestu

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Usluge profesionalnog usmjeravanja za razvoj karijere na radnom mjestu provodit e se u

vie smjerova: kontinuirani i sustavni rad na jaanju svijesti pojedinca o vanosti upravljanja
karijerom; poticanje radnika na vrednovanje vlastitih znanja i vjetina kroz profesionalno
usmjeravanje za razvoj karijere kod poslodavca ili na tritu rada; vrednovanje znanja
radnika u odnosu na kompetencije prema zahtjevu radnog mjesta, odnosno poslova koji se na
tom radnom mjestu obavljaju te osmiljavanje programa osposobljavanja za one koji ne
zadovoljavaju potrebni standard. U cilju jaanja kapaciteta poslodavaca za provedbu ovih
aktivnosti, potrebno je promicati razmjenu iskustava poslodavaca u upravljanju ljudskim
potencijalima te poticati ukljuenost poslodavaca i sindikata u osmiljavanju i provedbi
CPU-a.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Jaanje svijesti pojedinaca o vanosti upravljanja vlastitom karijerom kroz sustavni pristup
informacijama i aktivno uee (preko njihovih predstavnikih organizacija udruenja
poslodavaca/sindikata) u relevantnim procesima profesionalnog usmjeravanja za razvoj
karijera na radnom mjestu.

CILJ 1.2. Utvrditi uloge / nadlenosti svih institucija pruatelja usluga

Trenutno u Republici Hrvatskoj djeluju razni pruatelji usluga (HZZ, strune slube i zadruge
u kolama, centri kompetencija, karijerni centri pri sveuilitima ili sastavnicama, Sredinji
prijavni ured AZVO-a, ustanove za obrazovanje odraslih (karijerni centri, odnosno ispitni
centri za vrednovanje neformalnog i informalnog uenja VNFIL) i druge pravne osobe,
meutim zakonskim propisima nije jasno definirana uloga pojedinih pruatelja usluga u
profesionalnom usmjeravanju.

37
Mjera 1.2.1. Utvrditi ulogu institucija pruatelja usluga i njihovu suradnju s
poslodavcima

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Zakonskim propisima potrebno je jasno utvrditi ulogu svakog pruatelja usluga i oblik
suradnje s poslodavcima. Jasno utvrivanje uloge institucija preduvjet je za ureenje sustava
CPU, to naposljetku dovodi do vee kvalitete usluga CPU, snanije uloge pojedinanih
pruatelja usluga CPU i razvoja aktivnosti institucija. Povezivanje s gospodarskim sektorom
kljuno je zbog potreba trita rada te prepoznavanja i stjecanja potrebnih kompetencija.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Jasnom podjelom odgovornosti i uloga pojedinih institucija u pruanju usluga profesionalnog

usmjeravanja osigurat e se kvalitetno pruanje usluge krajnjem korisniku te e se
ravnomjerno raspodijeliti odgovornosti i uloge pojedinih institucija koje rade s pojedinim
ciljnim skupinama korisnika. Povezivanjem s gospodarskim sektorom osigurat e se
uinkovitije profesionalno usmjeravanje korisnika prema stvarnim potrebama gospodarstva.

Mjera 1.2.2. Razviti sustav profesionalnog usmjeravanja uenika koji omoguuje

razvoj vjetina upravljanja karijerom

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Trenutno se u sustavu obrazovanja u postojeim kolskim kurikulumima ne stavlja dovoljan

naglasak na razvoj vjetina upravljanja karijerom, koje su, uz temeljne vjetine i znanja
steene tijekom formalnog obrazovanja, kljune za razvoj karijere pojedinca. Ove vjetine se
odnose na naine prikupljanja i koritenja informacija o sebi, obrazovanju i svijetu rada, kao
i na vjetine potrebne za donoenje i provoenje odluka i realizaciju karijernih prijelaza (iz
obrazovnog sustava u svijet rada, s posla na posao, i drugo).
Razvojem sustava koji bi omoguio usvajanje ovih vjetina te definiranjem odgovornosti i
obveza pojedinih institucija u aktivnostima profesionalnog usmjeravanja uenika rezultiralo
bi pojedincima koji bi lake upravljali svojom karijerom, bili svjesniji vlastitih sposobnosti,
interesa i vrijednosti te mogunosti koje im se pruaju u svijetu obrazovanja i rada.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Ugradnjom ovih tema u kolske kurikulume omoguilo bi se nastavnicima i strunim

suradnicima da kroz redovnu nastavu i posebne aktivnosti i struni rad rade na razvoju
vjetina upravljanja karijerom.
Dobro razvijen sustav podrke za uenike s tekoama tijekom obrazovanja prevenirat e
kasniju iskljuenost iz drutva, nezaposlenost, emocionalne, financijske i druge negativne
posljedice koji proizlaze iz neadekvatnog odabira obrazovanja i neusvajanja vjetina i znanja
koja su u skladu s potrebama na tritu rada.

Mjera 1.2.3. Unaprijediti sustav profesionalnog usmjeravanja za uenike s tekoama

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Profesionalno usmjeravanje uenika s tekoama provodi se tradicionalno u HZZ-u od strane

38
strunog interdisciplinarnog tima. Savjetovanje se provodi na kraju osmog razreda, a na
temelju Miljenja slube za profesionalno usmjeravanje uenici mogu ostvariti prednost ili
izravan upis u preporuene programe. Postupak profesionalnog usmjeravanja uenika
kompleksan je postupak koji ukljuuje suradnju razliitih strunjaka i trebao bi se provoditi
tijekom cijelog kolovanja uenika kako bi proces obrazovanja uenika bio prilagoen
uenikovim tekoama te kako bi se uenika usmjeravalo u podruja u kojima e moi
razvijati i ostvariti svoje potencijale i mogunosti. Imajui na umu ograniene kapacitete
HZZ-a za pruanje ovih usluga te injenicu da odgojno-obrazovni djelatnici u osnovnim i
srednjim kolama imaju priliku kroz niz godina dobro upoznati uenikove sposobnosti,
uinkovitost, ogranienja i druge meke vjetine, potrebno je uspostaviti sustav u kojem e
veu ulogu i odgovornost u postupku usmjeravanja imati kole. Uspostavom
interdisciplinarnog meuinstitucionalnog povjerenstva za uenike s tekoama na lokalnoj
razini omoguilo bi se praenje uenika tijekom obrazovanja, prepoznavanje njihovih
potencijala i mogunosti te ogranienja, a sve u cilju boljeg odabira budue karijere i
profesionalnog puta, vee ukljuenosti pojedinca u drutvo te bolje kvalitete ivota.
Prilagodba postupaka testiranja u svrhu procjene uenika s tekoama, osposobljavanje
strunih suradnika kola i drugih strunjaka za rad s djecom s tekoama, omoguili bi bolju
identifikaciju specifinih osobina i mogunosti uenika te u konanici bolju i kvalitetniju
uslugu.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Dobro razvijen sustav podrke za uenike s tekoama tijekom obrazovanja prevenirat e

kasniju iskljuenost iz drutva, nezaposlenost, emocionalne, financijske i druge negativne
posljedice koji proizlaze iz neadekvatnog odabira obrazovanja i neusvajanja vjetina i znanja
koja su u skladu s potrebama na tritu rada.

Mjera 1.2.4: Utvrditi i unaprijediti aktivnosti institucija u visokom obrazovanju:

Agencija nadlena za osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom
obrazovanju i visoka uilita

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Potrebno je zakonskim propisima utvrditi aktivnosti institucija pruatelja usluga CPU u
visokom obrazovanju.

Agencija nadlena za osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju treba

razviti aktivnosti Sredinjega prijavnog ureda na informacijskoj razini kojima bi se
kandidatima omoguilo pruanje informirane odluke, i to tako da pri profesionalnom
informiranju ukljui informacije o kvaliteti i relevantnosti studijskih programa. Agencija
treba uiniti dostupnima informacije koje se odnose na relevantnost studijskih programa (npr.
ako su provedena istraivanja o praenju zapoljivosti, bilo provedena na sveuilitu bilo
vanjska istraivanja, Sredinji prijavni ured treba rezultate istraivanja uiniti dostupne
studentima). Osim toga, Agencija treba pruati informacije o kvaliteti studijskih programa.

Aktivnosti visokih uilita trebaju obuhvatiti i usluge RPL savjetovanja (savjetovanja o

postupku priznavanja prethodnog uenja). Na centraliziranoj razini (pri rektoratu) savjetnici
za RPL kandidatima trebaju dati uvid u mogunosti pruanja RPL-a na njihovim
sastavnicama. Savjetnici na sveuilitu provodit e radionice o pripremi ivotopisa i portfelja
te upuivati kandidate na kojem fakultetu se nudi odreena kvalifikacija. Radi provedbe
RPL-a na sastavnici kljuan je informatiki sustav: osoba sa sveuilita podatke alje na

39
sastavnicu. Na sastavnici se po potrebi osigurava kandidatu da odslua dodatni kolegij, na
temelju rasporeda sluanja kolegija, a nakon toga profesor u skladu sa standardima i
programima provodi vrednovanje. Institucija osmiljava usluge kroz godinu kao pripremu za
sljedeu studijsku godinu.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Utvrivanje aktivnosti pojedinih institucija u pruanju usluga profesionalnog usmjeravanja

kroz zakonske propise kljuno je za ureenje sustava profesionalnog usmjeravanja jer prua
institucionalni okvir za razvoj sustava. Zakonskim propisima utvrdit e se postojee
aktivnosti i razviti dodatne aktivnosti koje e unaprijediti sustav profesionalnog
usmjeravanja.

Sredinji prijavni ured (SPU) ve prua potporu kandidatima tijekom procesa prijava te
prilikom upisa na prvu godinu preddiplomskih i diplomskih studija, u vidu pruanja
informacija o uvjetima visokih uilita za upis, pravilima postupka prijave te pruanja
odgovora na upite kandidata. U smislu ove mjere agencija treba utvrditi ve postojee
aktivnosti profesionalnog informiranja, ali i osigurati informiranje o relevantnosti i kvaliteti
studijskog programa. Takav e pristup kandidatima omoguiti pruanje informirane odluke.

Visoka uilita e razviti usluge RPL savjetovanja (savjetovanja o postupku priznavanja

prethodnog uenja). Budui da se u Hrvatskoj ve razvija sustav priznavanja i prepoznavanja
prethodnog uenja, kako bi se osigurala podrka sustavu priznavanja prethodnog uenja u
visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj, kljuno je osigurati RPL savjetovanje.
Pruanje kvalitetnih usluga RPL savjetovanja usmjerenih na kandidata pridonijet e se
uspjenosti RPL sustava, kojim e se omoguiti bre stjecanje relevantnih kvalifikacija na
tritu rada. Osim toga, kompetencije koje pojedinci ve imaju postat e vidljivije
poslodavcima.

Mjera 1.2.5. Razviti sustav profesionalnog usmjeravanja za zaposlene radnike /

poslodavce / sindikate

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Pristup uslugama cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja za sve ciljane skupine razviti na

nain da nudi dostupan i besplatan raspon informacija i obavijesti o potrebama trita rada te
mogunosti pojedinca da upravljanja vlastitom karijerom. U opem razvoju sustava CPU-a
posebno razvijati institucionalne modele povezivanja HZZ-a, udruga poslodavaca i drugih
gospodarskih asocijacija i sindikata koje e omoguiti sustavan pristup informacijama o
trendovima na tritu rada. Trenutno osim CISOK-a te nekoliko ustanova za obrazovanje
odraslih ne postoji uspostavljen sustav CPU-a namijenjen graanima, a posebice polaznicima
koje ele pohaati neki od programa obrazovanja odraslih. Ostvarivanjem predloenog cilja
uspostavit e se mrea institucija kojom e se uspostaviti i ojaati ponuda CPU-a na lokalnoj
i regionalnoj razini.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Uspostavom institucionalnog modela za pruanje usluga CPU postii e se bolja povezanost

dionika u sustavu (institucije, sindikati, poslodavci, zaposleni) te usklaenost
obrazovnih/formalnih/neformalnih i informalnih programa s tritem rada. Jaim
ukljuivanjem poslodavaca i radnika odnosno njihovih organizacija u sustavne procese CPU-
a omoguit e se relevantna dostupnost informacija o tritu rada, njegovoj strukturi, nainu

40
funkcioniranja, trendovima zapoljavanja, interakciji ponude i potranje, meusobnog
povezivanja (umreavanja) svih dionika u procesu cjeloivotnog profesionalnog
usmjeravanja.

CILJ 1.3. Razviti ulogu Foruma za CPU kao stratekog tijela koje promilja
daljnji razvoj CPU i praenje provedbe CPU

Forum za cjeloivotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere Republike Hrvatske

osnovan je 24.3.2014. godine Odlukom ministra rada i mirovinskoga sustava, kao
meuresorno tijelo s ciljem osiguranja uinkovite koordinacije sudjelovanja svih relevantnih
dionika u pruanju usluga cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja putem dogovorenih
uloga, aktivnosti i odgovornosti te kontinuiranim dijalogom.

Mjera 1.3.1. Osnaiti ulogu Foruma za cjeloivotno profesionalno usmjeravanje kao

tijela koordinacije i kooperacije

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Forum provodi aktivnosti usmjerene na koordinaciju aktivnosti i kooperacije meu dionicima

sustava za cjeloivotno profesionalno usmjeravanje, ime se ostvaruje potrebna razina
suradnje i povezanosti meu razliitim dionicima trita rada i unapreenje usluga
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja za najrazliitije skupine korisnika. U svom radu
razvijat e nove standarde i procedure, koristei primjere dobre prakse EU.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Zajednikim radom lanova na redovitoj periodinoj evaluaciji prioriteta, ciljeva i mjera za

uspostavu i unapreenje sustava CPU u Hrvatskoj i predlaganjem novih mjera doprinijet e
daljnjem poboljanju kvalitete sustava.

Mjera 1.3.2. Uspostava suradnje s NVRLJP-om

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Predlae se suradnja NVRLJP-a s Forumom za CPU radi predlaganja usklaenih politika.

Budui da je cjeloivotno profesionalno usmjeravanje i upravljanje karijerom vaan segment
razvoja ljudskih potencijala koji se temelji na suradnji svih dionika iz obrazovnog sustava,
sustava zapoljavanja i drugih dionika, kontinuiranim dijalogom i meusobnim
informiranjem lanova Foruma i NVRLJPA-a osigurava se uinkovita koordinacija dionika i
suradnja u izradi mjera za usklaivanje politika zapoljavanja, obrazovanja i cjeloivotnog
profesionalnog usmjeravanja. NVRLJP u svom radu donosi preporuke koje se odnose na
proces planiranja i razvoja ljudskih potencijala.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?
Nacionalno vijee procjenjuje, vrednuje i usklauje javne politike, ukljuujui politiku
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja, imajui u vidu njihov utjecaj na razvoj ljudskih
potencijala i postizanje stratekih ciljeva i konkurentnosti Republike Hrvatske. Suradnjom

41
Foruma za CPU s NVRLJP-om omoguuje se uinkovitije integriranje i usklaivanje politika
obrazovanja, zapoljavanja, cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i regionalnog
razvoja.

Mjera 1.3.3. Uspostava suradnje s Euroguidance centrom

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Predlae se suradnja s Euroguidance centrom s Forumom za CPU s ciljem koordinacije

aktivnosti i kooperacije unutar sustava cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja.
Euroguidance je europska mrea nacionalnih centara za podrku profesionalnom
usmjeravanju, a glavni ciljevi mree su promicanje europske dimenzije u cjeloivotnom
profesionalnom usmjeravanju i pruanje informacija o cjeloivotnom profesionalnom
usmjeravanju i mobilnosti u svrhu uenja. Oba su cilja usmjerena na poticanje meunarodne
mobilnosti osoba u obrazovanju i osposobljavanju i skretanje pozornosti na iroki spektar
metodologija i praksi u drugim europskim zemljama.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Zajednikim radom lanova na redovitoj periodinoj evaluaciji prioriteta, ciljeva i mjera za

uspostavu i unapreenje sustava CPU u Hrvatskoj i predlaganjem novih mjera doprinijet e
daljnjem poboljanju kvalitete sustava. Takoer, ukljuivanje Euroguidance centra,
doprinijet e boljoj usklaenosti hrvatskog sustava za cjeloivotno profesionalno
usmjeravanje sa sustavima cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja ostalih zemalja
Europske unije, ime e se olakati pristup primjerima i implementaciji dobrih praksi.

42
PRIORITET 2. POTICANJE CJELOIVOTNOG PROFESIONALNOG USMJERAVANJA
PREMA POTREBAMA TRITA RADA I GOSPODARSTVA

CILJEVI:
2.1. Definirati potrebe trita rada / analiza trita rada i koritenje podataka u svrhu
CPU
2.2. Razviti usluge CPU prema potrebama trita rada i gospodarstva

CILJ 2.1. Definirati potrebe trita rada / analiza trita rada i koritenje
podataka u svrhu CPU

Obrazloenje:
Proces uenja i stjecanja kvalifikacija traje vie godina te je teko sa sigurnou znati kakva
e znanja i vjetine poslodavci trebati u budunosti. Iz tog razloga je izrazito vano pratiti i
pokuati predvidjeti budue potrebe na tritu rada.

Mjera 2.1.1. Osigurati dostupnost i informacija o potrebama trita rada i projekcija

buduih potreba trita rada

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Osnovni cilj je izrada projekcija zapoljavanja po djelatnostima u gospodarstvu Republike

Hrvatske kao i uinka rasta/pada budue zaposlenosti na potranju za zanimanjima koja su
dijelom 25 sektora definiranih Zakonom o HKO-u. Informacije sadre projekciju
zapoljavanja po djelatnostima u petogodinjem razdoblju te analizu uinka rasta
zaposlenosti po djelatnostima na potranju za zanimanjima po HKO sektorima na razini
rodova zanimanja.
Upravo iz potrebe za srednjoronim i dugoronim predvianjima na tritu rada u pojedinim
gospodarskim sektorima, MRMS je uspostavilo HKO portal koji na jednom mjestu
objedinjuje sve relevantne podatke o zaposlenosti, nezaposlenosti i broju polaznika
srednjokolskih i visokokolskih obrazovnih programa. Na taj nain svi korisnici navedenog
portala mogu biti upoznati s kretanjima na tritu rada kako bi mogli predvidjeti kretanja u
gospodarskim sektorima i time usmjeriti svoju karijeru prema rastuim granama
gospodarstva.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Osiguranjem on-line platforme i njenim daljnjim unapreivanjem osigurat e se iroka

dostupnost informacija o javnim uslugama i javnim potrebama te davanje podrke i
informacija korisnicima i buduim pruateljima usluga na podruju inovacija.

Mjera 2.1.2. Razviti sustav Evidencije ljudskih potencijala

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Evidencija ljudskih potencijala, kao daljnji korak u informatizaciji razmjene podataka meu
institucijama dravne uprave, bit e mjesto na kojem e se povezivati kljuni registri u
Republici Hrvatskoj koji opisuju poloaj i karijerni put pojedinaca u svijetu obrazovanja i
rada. Povezivat e se odabrani sadraji raznih registara, a posebna panja e se obratiti na tri

43
osnovna statusa graanina: zaposlenost, nezaposlenost i neaktivnost.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Glavni korisnici Evidencije bit e dravne institucije koje e na taj nain jedne od drugih
koristiti postojee podatke u cilju ubrzavanja ostvarivanja prava i mogunosti za pojedince i
institucije koje proizlaze iz mjera razvojnih politika te e sluiti kao podloga za izradu
strategija, integriranih politika i mjera kojima e se omoguiti praenje specifinih skupina
koje su iskljuene iz trita rada i obrazovanja.

CILJ 2.2. Razviti usluge CPU prema potrebama trita rada i gospodarstva

Mjera 2.2.1. Osigurati dostupnost usluga profesionalnog usmjeravanja uenicima

tijekom obrazovanja uvaavajui potrebe trita rada i gospodarstva

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Trenutno se uenicima pruaju usluge informiranja i savjetovanja najee ukoliko imaju

neke tekoe koje ih ograniavaju u odabiru zanimanja. Ostalim uenicima informacije o
zanimanjima, svijetu rada te mogunostima zapoljavanja, kao i mogunost savjetovanja nisu
sustavno pruene niti dostupne. Razvojem transparentnog sustava informacija o tritu rada
(LMI) koji bi se temeljio na kontinuiranoj analizi o potrebnim znanjima i vjetinama te
podacima razliitih relevantnih institucija osiguralo bi se da uenici budu pravodobno
informirani te da im usluga bude dostupna. Poboljanjem dostupnosti usluge profesionalnog
usmjeravanja uenicima poveat e se njihova informiranost za donoenje profesionalnih
odluka te u konanici omoguiti odabir zanimanja koji je u skladu s njihovim sposobnostima,
interesom, vrijednostima i potrebama na tritu rada.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Profesionalno usmjeravanje u obrazovnom sustavu potrebno je razvijati i jaati jer je razvoj

karijere cjeloivotni proces i usko je povezan s uenjem i obrazovanjem osobe u najirem
smislu npr. pouavanje mladih osoba kako uiti, kako birati zanimanje i upravljati karijerom,
a posebice razvijati poduzetnike kompetencije. Osnaivanjem obrazovnog sustava za
pruanje usluga CPU, ukljuivanjem poslodavaca u obrazovanje te drugih relevantnih
partnera razvit e se sustav informiranja i savjetovanja uenika u skladu s potrebama trita
rada i gospodarstva, a odgovornost za provedbu informiranja i savjetovanja uenika podijelit
e se na sve relevantne dionike.

Mjera 2.2.2. Razvijanje informatike infrastrukture centara CPU te kontinuirano

razvijanje usluga e-usmjeravanja (izrada web stranica, alata za
samoprocjenu i drugih alata za unapreenje CMS-a)

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Provedbom tradicionalnih metoda i tehnika informiranja i savjetovanja uenika te uvoenjem

e-usluga s ciljem informiranja uenika o karijeri, obrazovanju, zanimanjima i svijetu rada od
strane razliitih dionika tijekom cijelog obrazovanja uenika, poveat e se spremnost
uenika na odabir zanimanja traenih na tritu rada te omoguiti dostupnost informacija

44
uenicima u njima prikladnoj formi i kanalu (e-usluge). Informiranjem uenika o traenim
zanimanjima i rodnoj jednakosti u odabiru zanimanja, smanjit e se stereotipi o mukim,
odnosno enskim zanimanjima te e se poveati broj upisanih uenika u zanimanja
budunosti. Razliitim oblicima savjetovanja uenika (individualnim i grupnim) kojima je ta
pomo potrebna omoguit e se bolja priprema za trite rada te usvajanje vjetina
upravljanja karijerom.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Partnerski pristup u pruanju usluga poveat e kvalitetu pruene usluge te omoguiti da

sustavi djeluju povezano te da prate promjene koje se dogaaju u svakom od sustava.
Uvoenjem novih tehnologija i kanala kojima se pruaju informacije uenicima, oslobodit e
se institucionalni kapaciteti za pruanje usluga informiranja te poveati kapaciteti za
pruanje individualiziranih usluga. Uspostavom sustava baza i evidencija te analiza sukladno
potrebama trita rada, Centri e biti otvoreniji i dostupniji iroj javnosti. Informatikim
povezivanjem svih dionika sustava koji raspolau bazama i evidencijama (Agencija, HZZ,
HZMO), omoguit e centrima da putem weba i ostalih informatikih alata bre i kvalitetnije
informiraju polaznike o potrebama trita rada, ali i o odgovarajuim obrazovnim ponudama
koje odgovaraju na te potrebe. Ovo e omoguiti sustavno i fleksibilno informiranje
korisnika uz nie trokove.

Mjera 2.2.3. Razvoj modela naukovanja, mentorstva, vjebenitva i radne probe za

uenike i studente i jaanje uloge mentorstva

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Kroz upoznavanje svijeta rada ve u osnovnoj i srednjoj koli, odnosno tijekom

visokokolskog obrazovanja uenici/studenti e moi donijeti informiranije odluke o svojoj
karijeri. Mentor strune prakse bi trebao utvrditi interese, sposobnosti, elje, sklonosti i
mogunosti studenata kako bi za svakoga od njih odredio podruje strune prakse koje mu
najbolje odgovara. Vano je individualno savjetovanje odnosno da se sa studentom koji se
upuuje na strunu praksu pregleda mogunost poslova i porazgovara o oekivanjima koje
ima student. Mentor strune prakse izrauje popis poduzea kod kojih studenti obavljaju
strunu praksu tj. baze podataka poduzea koja su zainteresirana da im studenti dolaze na
praksu, ostavljajui otvorenu i mogunost da studenti mogu i sami pronai poduzee za
obavljanje strune prakse. Mentor u ime fakulteta s poslodavcima zakljuuje sporazum o
strunoj praksi. Mentor izrauje plan obavljanja strune prakse, vodi evidencije o obavljenoj
strunoj praksi studenata te sastavlja izvjea o obavljenoj strunoj praksi.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?
Ova e mjera pridonijeti povezivanju akademskog i poslovnog sektora odnosno studenata i
poslodavaca kojima trebaju otvarati mogunosti za suradnju i mobilnost u pogledu
mentorstva, strune prakse i zapoljavanja. Struna praksa treba biti usko povezana s
programom studija i provedena tako da bude produktivno radno iskustvo za obje strane,
studenta i poslodavca. Na taj nain poslodavci imaju priliku upoznati kompetencije i
mogunosti studenata jo za vrijeme studija i pruiti im priliku za zapoljavanje u svojoj
poduzeu ili ustanovi nakon to zavre studij.

45
Mjera 2.2.4. Razviti usluge profesionalnog usmjeravanja za dugotrajno nezaposlene
osobe uvaavajui potrebe trita rada i gospodarstva

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Perspektive za pronalazak posla nakon dueg perioda nezaposlenosti su sve slabije, a tea je i
integracija na trite rada. Meu glavnim preprekama ponovnom ukljuivanju na trite rada
je erozija steenih vjetina. Stoga je potrebno dalje jaati i usavravati postojei
individualizirani pristup kojeg provodi HZZ, ime bi se dugotrajno nezaposlenoj osobi
osigurala dubinska individualna procjena trenutnog stanja (ocjena zapoljivosti, prepreke u
zapoljavanju, pregled prijanjih aktivnosti u pronalaenju posla) i savjetovanjem ju
usmjerilo prema odgovarajuim programima za usavravanje i nadogradnju vjetina i znanja
potrebnih na tritu rada te informiralo nezaposlene osobe o podrci koja se nudi na
nacionalnoj, regionalnoj i EU razini (EURES). Postupak e rezultirati ponudom koja je
namijenjena specifinim potrebama dugotrajno nezaposlene osobe, te kombinira usluge i
mjere koje pruaju razliite organizacije.
Takoer je potrebno razvijati modele radne probe, naukovanja, uvoenja u posao za
dugotrajno nezaposlene osobe (posebno mlade dugotrajno nezaposlene) i osobe s oteanim
pristupom tritu rada.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Uspostavom partnerskih odnosa izmeu poslodavaca, slubi za zapoljavanje, slubi

socijalne skrbi i jedinica vlasti osigurat e se da je individualni program (ponuda) primjeren
stvarnim potrebama poslodavaca i radnika. U tom cilju dalje e se razvijati usluge podrke
poslodavcima kako bi se olakala profesionalna reintegracija dugotrajno nezaposlenih osoba
te specijalizacija i profiliranje savjetnika za aktivaciju (kroz ESF sredstva).

Mjera 2.2.5. Unapreivanje usluga profesionalnog usmjeravanja za osobe s

invaliditetom

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Osobe s invaliditetom ranjiva su skupina na tritu rada kojoj se prilikom posredovanja pri
zapoljavanju i profesionalnom usmjeravanju treba posvetiti posebna pozornost. Donoenjem
Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom stvoreni su
preduvjeti za daljnje unapreenje sustava. Upravo su aktivnosti profesionalne rehabilitacije
usmjerene na profesionalno i radno osposobljavanje, zapoljavanje i rad osoba s
invaliditetom u struci ili zanimanju gdje e postizati najpovoljniji radni uinak s najmanjim
izgledom do doe do daljnjeg naruavanja njezinih preostalih radnih i opih sposobnosti pri
emu postupci profesionalnog usmjeravanja imaju vanu ulogu. Usluge profesionalne
rehabilitacije obavljaju Centri za profesionalnu rehabilitaciju uz individualizirani pristup
strunog tima.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Uspostavom partnerskih odnosa izmeu poslodavaca, slubi za zapoljavanje, slubi

socijalne skrbi i Centara za profesionalnu rehabilitaciju kao i obrazovnog sustava osigurat e
se da je individualni program (ponuda) primjeren stvarnim potrebama osoba s invaliditetom.
Time e osobe s invaliditetom lake pronai svoje mjesto na tritu rada, sukladno svojim
mogunosti koje su prepoznali zajedno sa svojim savjetnikom za profesionalno

46
usmjeravanje.

Mjera 2.2.6. Osigurati podrku poslodavcima u razvoju ljudskih potencijala te jaati

zapoljivost i prilagodljivost radnika

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Doprinijeti boljoj edukaciji poslodavaca i slubi za upravljanje ljudskim potencijalima za

stjecanje znanja u podruju upravljanja ljudskim potencijalima uspostavom centara za
procjenu (assessment). U cilju ouvanja zaposlenosti unapreivat e se usluge kojima se
prua pomo poslodavcima i sindikatima pri restrukturiranju tvrtki, a promoviranjem i
poticanjem cjeloivotnog uenja i razvoja karijere pomoi i motivirati radnike za
unapreivanje njihove prilagodljivosti i zapoljivosti u podrujima relevantnim za
gospodarstvo, a posebno u prioritetnim definiranim stratekim dokumentima.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Usklaenost stjecanja kvalifikacija i vjetina s potrebama trita rada i fleksibilnija

prilagodba stratekih i zakonskih mjera usmjerenih profesionalnom usmjeravanju kao
odgovoru na imperative gospodarske i socijalne politike.

Mjera 2.2.7. Jaanje uloge poslodavaca i sindikata u razvoju i odravanju standarda

kvalitete uenja na radnom mjestu

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Potaknuti razvoj ljudskih potencijala aktivnim i trajnim angamanom poslodavaca, sindikata

i relevantnih institucija koje skrbe o razvoju ljudskih potencijala, posebno u dijelu
istraivanja potreba za kompetencijama po zanimanjima, provoenjem irih aktivnosti
karijernog savjetovanja te identificiranjem potreba za brojem i strukturom kvalifikacija.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Znaajnija ukljuenost poslodavaca i sindikata u relevantne obrazovne politike, posebno u

podruju CPU-a, te jaanje njihovih kapaciteta.

Mjera 2.2.8. Razvoj poticaja poslodavcima koji e omoguiti vea ulaganja poslodavaca
u obrazovanje zaposlenika, razvoj i provoenje strune prakse i jaanje
uloge mentorstva za uenike i student

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Brojna istraivanja potkrijepljena statistikim podacima o stanju na tritu rada ukazuju na

nedostatna znanja i vjetine mladih koje je mogue stei samo putem praktinog rada
(prakse) tijekom kolovanja. Kako bi se dodatno potaklo poslodavce na organiziranje i
stjecanje uvjeta za provedbu prakse potrebno je poslodavce poticati na ukljuivanje u sustav
mentorstva.
Razvojem poticaja potaknulo bi se ulaganje poslodavaca u obrazovanje zaposlenika te
poticanje i veu ukljuenost poslodavaca u provoenje prakse. Obrazovanje zaposlenika,

47
praktina nastava i mentorstvo predstavljaju posredni ili neposredni troak poslodavcu, a s
obzirom na ulogu poslodavaca u ostvarenju ciljeva sustava cjeloivotnog profesionalnog
usmjeravanja, iste je nuno strukturno potaknuti na ulaganje financijskih sredstava. Sustavni
pristup ovakvim mjerama, mogao bi dovesti do znaajnog razvoja i ostvarenja aktivnosti iz
same definicije cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja te razvoja obrazovnog sustava
openito.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?
Znaajnija ukljuenost poslodavaca u obrazovni sustav omoguiti e uenicima i studentima
stjecanje praktinih znanja i vjetina tijekom kolovanje te znaajno poboljati razinu
zapoljivosti nakon zavretka kolovanja. Takvim bi se pristupom pridonijelo jaem
povezivanju obrazovnog i poslovnog sektora u pogledu mentorstva, strune prakse i
zapoljavanja.

Mjera 2.2.9. Razvijati poticajne politike koja e poveati ukljuenost odraslih u sve
razine obrazovanja

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Definiranje kvalitetnih poticaja za pojedince/zaposlenike/graane, svakako bi pridonijelo

znaajnijim ukljuivanjem odraslih u sve razine obrazovanje te prepoznavanju vrijednosti
obrazovanja kao polazne osnove za razvoj karijere svakog pojedinca, a time i konkurentnosti
i blagostanja drutva. Percepcija javnosti je u tom smislu u Hrvatskoj jo uvijek vrlo niska
to pokazuje i slabo ostvarenje ciljeva Lisabonske agende odnosno znaajno zaostajanje
Hrvatske za EU prosjekom u broju ukljuenih u obrazovanje odraslih. Izuzetno nisko javno
izdvajanje za ovu namjenu (glavnina kroz aktivne mjere politike zapoljavanja) i nedostatak
kvalitetnih poticaja, prvenstveno za graane koji bi samostalno izgraivali konkurentnost
putem obrazovanja, kljuni su problemi koji su dodatno pogodovali stvaranju ovakvog
stanja.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?
Kroz razvoj poticaja i mjera aktivne politike zapoljavanja poveali bi ukljuenost odraslih u
sve razine obrazovanja.

48
PRIORITET 3. OSIGURAVANJE KVALITETE USLUGA CJELOIVOTNOG
PROFESIONALNOG USMJERAVANJA

Obrazloenje:

Trenutno ne postoje utvreni standardi kvalitete rada savjetnika za CPU u obrazovnom

sustavu, dok su isti razvijeni u sustavu zapoljavanja14. Takoer, inicijalno obrazovanje
strunjaka koji provode aktivnosti profesionalnog usmjeravanja s krajnjim korisnicima vrlo je
razliito, a pokrivenost pojedinih studijskih programa temama iz ovog podruja oskudno je i
nedovoljno za razvoj kompetencija i vjetina potrebnih za rad u ovom podruju. Uspostavom
standarda kvalitete osiguralo bi se kvalitetno pruanje usluga te ujednaeno koritenje metoda
i tehnika koje se koriste u radu s pojedinim ciljnim skupinama. Takoer, standardizirali bi se
postupci te osigurali minimalni uvjeti za provedbu kvalitetne usluge za subjekte koji pruaju
usluge CPU-a.

CILJEVI:
3.1. Uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete u pruanju usluga profesionalnog
usmjeravanja
3.2. Uspostaviti sustav osiguravanja i praenja kvalitete i relevantnosti rada svih pruatelja
usluga / vrednovanje usluga
3.3. Profesionalizacija savjetnika za CPU
3.4. Razviti sustav praenja i evaluacije u pruanju usluga CPU

CILJ 3.1. Uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete u pruanju usluga

profesionalnog usmjeravanja

Mjera 3.1.1. Uspostaviti sustav kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Usluge profesionalnog usmjeravanja, osim u sustavu zapoljavanja, pruaju se uenicima bez

uspostavljenih standarda kvalitete i jasnih smjernica za rad, metoda i tehnika za rad s
pojedinim ciljnim skupinama korisnika. Izrada dokumenta u kojem bi se definirao tijek
aktivnosti s pojedinim skupinama korisnika, odgovornosti, metode, tehnike i alati osiguralo
bi kvalitetu pruene usluge, ujednailo provedbu usluga od strane razliitih strunjaka i
institucija te bi se omoguilo praenje zadovoljstva korisnika dobivenom uslugom.
Razvojem specijalistikog studija omoguilo bi se inicijalno obrazovanje strunjaka koji
provode ove aktivnosti na svim razinama obrazovanja, a razvojem programa usavravanja i
osposobljavanja omoguilo bi se kontinuirano cjeloivotno obrazovanje strunjaka koji se
bave ovim podrujem.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Standardi kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja osigurat e kvalitetu usluge prema

korisnicima te omoguiti razvoj usluga sukladno potrebama korisnika, promjenama na tritu
rada i drugim vanim faktorima. Profesionalizacijom savjetnika, uspostavom standarda

14
Standardi kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije u Hrvatskom zavodu za zapoljavanje,
2015.

49
kvalitete i primjenom novih dostignua i primjera dobre prakse u podruju profesionalnog
usmjeravanja uenika postavili bi se temelji za daljnji razvoj cjelokupnog sustava
cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja koji bi odgovarao potrebama krajnjih korisnika.

Mjera 3.1.2. Uspostaviti sustav kvalitete unutar centara za CPU

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Kvalitativno jamstvo za odgovarajui rad CPU centara u smislu njihove temeljne

svrsishodnosti osigurava se uspostavom sustava osiguranja kvalitete. Osiguravanjem
kvalitete centara CPU trebala bi se postii bolja povezanost izbora obrazovnih programa s
tritem rada kod svakog pojedinog polaznika, ali i osobni razvoj polaznika kao aktivnog
graanina.
U skladu s tim nuno je:
definirati kriterije za uvoenje sustava kvalitete
odrediti akreditacijsko tijelo koje provodi licenciranje buduih centara za CPU-a
definirati nivoe (gradiranja) kompetentnosti strunjaka CPU-a
definirati alate za mjerenje postignua CPU-a
kreirati kompletni analitiki informatiki sustav koji povezuje sve elemente CPU-a
(svih dionika)
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Ovim ciljem e se uspostaviti kvalitetna usluga profesionalnog usmjeravanja kao podrka

pojedincu prilikom odabira programa ili izbora zanimanja sukladno vlastitim mogunostima,
ali i trenutnoj potrebi trita rada. Sustavom kvalitete unutar centara za CPU omoguit e se
kvalitetnije vrednovanje neformalnog i informalnog uenja te uspostaviti pristup orijentiran
na korisnika.

CILJ 3.2. Uspostaviti sustav osiguravanja i praenja kvalitete i relevantnosti rada

svih pruatelja usluga / vrednovanje usluga

Mjera 3.2.1. Uspostaviti operativne strukture za akreditacijski postupak centara za

CPU, odrediti kriterije za kvalitetu te procese kontinuirane evaluacije
njihovog rada

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Trenutno ne postoji sustav akreditiranja institucija koje provode CPU. Isto je nuno da bi se
u budunosti mogla vrednovati kvaliteta rada centara i zaposlenih osoba u njima, a prema
potrebi i nagraivati i dodatno bodovati institucije koje provode CPU na razliitim
natjeajima. Osim toga, vano je kontinuirano vrednovati rad centara kao i struno osnaiti
institucije koje e provoditi evaluaciju i kontrolu kvalitete.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Kriteriji za kvalitetu e osigurati da svi centri budu jednako kvalitetni i usklaeni za rad s
ciljanim skupinama te e time svi krajnji korisnici imati iste mogunosti.

50
CILJ 3.3. Profesionalizacija savjetnika za CPU

Mjera 3.3.1. Profesionalizirati rad savjetnika za profesionalno usmjeravanje

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Usluge profesionalnog usmjeravanja trenutno pruaju strunjaci razliitih obrazovnih profila

(najee psiholozi, pedagozi i edukacijsko-rehabilitacijski strunjaci) koji imaju razliita
predznanja i vjetine potrebne za rad s uenicima i drugim korisnicima. Izradom standarda
zanimanja te standarda kvalifikacija za savjetnike za profesionalno usmjeravanje omoguila
bi se izrada kurikuluma za stjecanje kvalifikacije za zanimanje savjetnik za profesionalno
usmjeravanje.
Izradom sustava kontinuiranog strunog usavravanja strunih suradnika kola, drugih
odgojno-obrazovnih djelatnika (razrednici i nastavnici te drugi strunjaci za odgoj i
obrazovanje) te drugih strunjaka, omoguilo bi se cjeloivotno obrazovanje strunjaka te
poticanje profesionalne spremnosti uenika. Strunjaci educirani u podruju profesionalnog
usmjeravanja unapreivali bi postojee metode i tehnike rada te ih kontinuirano prilagoavali
potrebama uenika. Suradnja s meunarodnim institucijama u podruju cjeloivotnog
profesionalnog usmjeravanja te prezentacije primjera dobre prakse, kao i istraivanja u
podruju profesionalnog usmjeravanja te praenje novih znanstvenih spoznaja, omoguili bi
kontinuirani razvoj cjelokupnog sustava profesionalnog usmjeravanja krajnjih korisnika.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Interdisciplinarni pristup u obrazovanju strunjaka omoguio bi stjecanje potrebnih znanja,

vjetina i kompetencija strunjaka iz razliitih podruja (trite rada, obrazovanje,
psihologija, socijalni rad, pedagogija, ekonomija, rehabilitacija i dr.) koji su relevantni za
pruanje usluga profesionalnog usmjeravanja. Educirani strunjaci temelj su razvoja usluga i
metoda te cjelokupnog sustava profesionalnog usmjeravanja u Republici Hrvatskoj.

Mjera 3.3.2. Izrada Standarda zanimanja i Standarda kvalifikacija za savjetnika za

CPU i razvijanje sustava kontinuiranog usavravanja savjetnika za
karijeru u obrazovanju odraslih

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Jasnim definiranjem kompetencija savjetnika za CPU u obrazovanju odraslih moi e se

definirati ishodi uenja i nastavni sadraji/cjeline koje bi trebale biti sastavni dio programa za
licenciranje voditelja u sustavu obrazovanja odraslih. Prilikom izrade programa za
licenciranje voditelja u sustavu obrazovanja odraslih uzet e se u obzir i CPU kompetencije,
a sadraji ugraditi u program. Voditelj obrazovanja odraslih ima kljunu ulogu u obrazovnim
procesima u ustanovi (zato je on ujedno i struni voditelj). Jedna od kljunih strunih uloga
voditelja trebala bi biti i profesionalno usmjeravanje polaznika programa obrazovanja
odraslih to uvelike doprinosi kako osobnom razvoju polaznika, ovisno o njegovim
mogunostima, tako i odgovarajuem obrazovanju sukladno trenutnim izazovima trita
rada. Razvijati kompetencije savjetnika za pruanje usluga CPU-a osobama s invaliditetom i
drugim osjetljivim skupinama. Svi savjetnici za karijeru se trebaju konstantno usavravati
prema potrebama korisnika.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Ovom mjerom e se ojaati trokut znanja, odnosno bolja povezanost samog obrazovanja s

51
potrebama trita rada, ali i otvaranje mogunosti za same polaznike programa obrazovanja
odraslih. Mjerom e se takoer odrediti dio programa za voditelja u obrazovanju odraslih, i
to onaj dio koji se odnosi na pruanje usluge cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja
samim polaznicima programa. Kada se donesu zakonske pretpostavke za licenciranje
voditelja obrazovanja odraslih, ako bi nastavni sadraji kojima se stjeu kompetencije
savjetnika CPU bili sastavni dio programa za licenciranje voditelja, neminovno bi dolo do
bolje povezanosti usluge obrazovanja, cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i trita
rada. Izradom standarda zanimanja i kvalifikacija savjetnika za karijeru e se omoguiti
stjecanje kvalifikacija i ishoda uenja za navedeno zanimanje, zatim prijenos znanja i
vjetina za pruanje usluga CPU-a te e se razviti sustav kontinuiranog usavravanja
savjetnika za karijeru. Kontinuiranim usavravanjem osigurati e se kvaliteta usluge, razvoj
strunjaka za karijerno savjetovanje u sustavu obrazovanja odraslih te njihovo meusobno
povezivanje.

CILJ 3.4. Razviti sustav praenja i evaluacije u pruanju usluga CPU

Obrazloenje:

Budui da se Strategijom unapreuje sustav za cjeloivotno profesionalno usmjeravanje na

svim razinama, vano je redovito prikupljati i analizirati podatke o provedbi mjera i
intervencija, u svrhu dobivanja pokazatelja o razini napretka prema postavljenom cilju i
ostvarenim rezultatima. Kroz sustav evaluacije ocjenjuju se provedene intervencije u smislu
primjerenosti mjera, provedbe i ostvarenih rezultata. Cilj je utvrditi da li intervencije
zadovoljavaju niz meunarodno priznatih kriterija, kao to su uinkovitost, relevantnost,
utjecaj i odrivost. Sustavom praenja i evaluacije trebao bi obuhvatiti i promjene u okolini,
odnosno nepredvienih okolnosti koje su nastale tijekom provedbe mjera, radi prilagodbe
utvrenih mjera promijenjenim okolnostima.

Mjera 3.4.1.Razviti sustav izvjetavanja nositelja provedbe prema Forumu za CPU

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Kako bi se osiguralo kontinuirano provoenje aktivnosti vezanih uz cjeloivotno

profesionalno usmjeravanje i kvalitetna usluga, Forum za CPU e razraditi i usvojiti Akcijski
plan provedbe Strategije, s definiranim nositeljima, rokovima i pokazateljima provedbe,
temeljem kojeg e nositelji provedbe pojedinih aktivnosti izraivati izvjea kojima e
prikazati poduzete mjere i aktivnosti s korisnicima usluga. Time e Forum, kao meuresorno
tijelo koje okuplja sve dionike u podruju CPU, dobiti cjelovit uvid u provoenje usluga
CPU-a te u sluaju potrebe predlagati reviziju ciljeva i planova kako bi se unaprijedila razina
usluge pruene korisnicima.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Osigurat e se kontinuitet u provedbi i omoguiti sustavno vrednovanje dosadanjih

aktivnosti i predlaganje novih u svrhu unapreenja sustava i poboljanja usluge cjeloivotnog
profesionalnog usmjeravanja.

52
PRIORITET 4. JAANJE SVIJESTI O POTREBI ZA CJELOIVOTNIM
PROFESIONALNIM USMJERAVANJEM I RAZVOJEM VJETINA
UPRAVLJANJA KARIJEROM

Vjetine upravljanja karijerom su vjetine koje ljudima omoguavaju upravljanje razvojem

vlastite karijere. Odnose se na naine prikupljanja i koritenja informacija o sebi,
mogunostima obrazovanja i treninga te svijetu rada, kao i na vjetine potrebne za donoenje i
provoenje odluka i realizaciju karijernih prijelaza (iz obrazovnog sustava u svijet rada, s
jednog posla na drugi posao, i drugo). Stoga su od velike vrijednosti pojedincima pri stvaranju
i provedbi ivotnog projekta u kojem posao, bilo da su zaposlenici ili samozaposleni, ima
sredinje mjesto. Usluge i alati za pomo graanima u koritenju izvora podataka i
informacija o moguem razvoju karijere moraju biti postavljeni na nain da odgovaraju
potrebama korisnika. Zato je potrebno pojaati svijest graana i provoditi sustavno
informiranje javnosti o rasponu usluga koje se provode u okviru cjeloivotnog profesionalnog
usmjeravanja.

CILJ 4.1. Podizanje svijesti i znanja o vanosti CPU i trendovima na tritu rada

Mjera 4.1.1. Osigurati dostupnost informacija i mogunost CPU za sve ciljne skupine
unutar sustava obrazovanja odraslih

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Ne postoji ujednaen sustav dostupnosti informacija o CPU na razini Republike Hrvatske, a

naroito u podruju obrazovanju odraslih. Korisnicima e biti dostupnije informacije o tritu
rada i informacije o openitim trendovima zapoljavanja, strukturi trita rada, nainu na koji
trite rada funkcionira, informacije o interakciji izmeu ponude i potranje radne snage,
razliitostima nacionalnoga, regionalnog i lokalnog trita rada, jednakosti i razliitostima
unutar zanimanja kao kljuni faktori prilikom izbora programa obrazovanja odraslih. Bez
objektivnog uvida u stanje stvari polaznici ne mogu izabrati odgovarajui program sukladno
tritu rada i vlastitim mogunostima. Poseban naglasak je na osnaivanju kapaciteta centara
za prilagodbu obrazovnih programa osobama s invaliditetom i drugim osjetljivim skupinama.
Nuno je prilagoditi metode i tehnike te postojei instrumentarij za testiranje/procjenu osoba
s invaliditetom i pripadnika drugih osjetljivih skupina.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Polaznici e biti bolje informirani te moi donijeti kvalitetniju odluku prilikom odabira
programa obrazovanja odraslih ili podruja u kojem se ele usavravati bez obzira je li to
formalni ili neformalni oblik obrazovanja. Ovim ciljem e se pospjeiti bolja povezanost
obrazovanja s tritem rada.

Mjera 4.1.2. Kontinuirano organizirati, iriti i unaprjeivati kampanje i promotivne

aktivnosti koje doprinose promociji uloge i vanosti CPU-a

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Pojam i uloga profesionalnog usmjeravanja veini socijalnih partnera na nacionalnoj i

lokalnoj razini kao i graanima Republike Hrvatske relativno je novi i nepoznat pojam.

53
Potencijalni korisnici nisu upoznati s koristima i ulogom koju CPU ima u dananjem
globalnom drutvu koje zahtijeva brzu reakciju na promjene oko nas. Upravo zbog
navedenih injenica nuno je pokretati i provoditi promotivne aktivnosti koje e omoguiti
dostupnost informacija za svakog pojedinca i drutvo u cjelini na koji nain CPU moe imati
pozitivan utjecaj te otvoriti nove mogunosti za zapoljavanje i osobni razvoj, kao npr.
odravanjem sajmova poslova i karijera, promocijom zanimanja, poticanjem projekata imaju
za cilj osnaiti vidljivost CPU-a, i sl.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?

Mogunost informiranja o profesionalnom usmjeravanju i profesionalno usmjeravanje prua

pojedincima informacije o mogunostima u podruju obrazovanja i zapoljavanja, promjeni
zanimanja, kvalifikacijama koje su im dostupne te vjetinama i kompetencijama koje
posjeduju ime se poveava aktivnost traenja posla i osigurava cjeloivotno uenje. Osim
navedenog, ova mjera omoguiti e pojaano informiranje potencijalnih polaznika o
mogunostima unutarnje i meunarodne mobilnosti.

Mjera 4.1.3. Jaanje svijesti o CPU i trendovima na tritu rada

to e se ostvarivanjem predloene mjere promijeniti u odnosu na postojee stanje?

Osvijestiti potrebu maksimalnog koritenja postojeeg potencijala drutva te kroz aktivnosti

karijernog savjetovanja za uenike, studente, zaposlene i nezaposlene, poslodavce i sindikate
aktivno poticati izbor onih karijera za koje osoba ima predispozicije i interes, ali koje s druge
strane osiguravaju bolju zapoljivost u okviru stratekih podruja gospodarskog razvoja
zemlje. Ojaati u tom smislu uloge relevantnih dionika pa tako i udruga poslodavaca i
sindikata odnosno obrazovnog sustava u odnosu na HZZ koji danas nosi glavninu ovih
aktivnosti u kolama, kao npr. predlaganjem i sudjelovanjem u izradi programa za
poduzetnike u smjeru razumijevanja pozitivnih efekata u svakodnevnom poslovanju tvrtki od
uvoenja cjeloivotnog uenja i profesionalnog usmjeravanja, posebno u podruju
inovacijskih, istraivakih i razvojnih aktivnosti te poticanjem razvoja i edukacije sindikalnih
struktura o znaenju CPU i mogunostima za radnike. Poseban naglasak je u jaanju svijesti
o vanosti razvoja poduzetnikih kompetencija kao impulsu cjelokupnog gospodarstva ali i
nainu za otvaranje novih radnih mjesta i prevladavanju nezaposlenosti.
Koje e razvojne potrebe sustava biti zadovoljene ovom mjerom?
Razvijen sustav CPU meu socijalnim partnerima, poslodavcima, radnicima (zaposlenima)
omoguit e sustavniji pristup upravljanja vlastitom karijerom i podizanju svijesti o CPU na
tritu rada te adekvatno reagiranje na potrebe i trendove na tritu.

54
X. PRAENJE/EVALUACIJA

U izradi Nacrta prijedloga Strategije za cjeloivotno profesionalno usmjeravanje i razvoj

karijere u Republici Hrvatskoj 2016.-2010. ostvaren je najvii stupanj ukljuenosti svih
relevantnih dionika trita rada i obrazovanja te je vidljivo da u Republici Hrvatskoj postoji
suglasnost za potrebu uspostave sustava cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja
karijere kao i unapreenje postojeih primjera dobre prakse u Republici Hrvatskoj u namjeri
dostizanja prioriteta i ciljeva proizalih iz europskih i nacionalnih zahtjeva.
Ciljevi i mjere stavljaju naglasak na razliite ciljne skupine i na razliite vrste usluga
savjetovanja i podrke uenicima, studentima, doktorandima, poslijedoktorandima,
nezaposlenima i zaposlenima u cilju poveanja zapoljivosti i razvoja vjetina upravljanja
karijerom te na usluge podrke usmjerene poslodavcima u upravljanju ljudskim potencijalima
posebice u uvjetima restrukturiranja.
Praenje i evaluacija intervencija u podruju cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja
kljuan je preduvjet kako bi se utvrdila stvarna uinkovitost te stvorili temelji za daljnje
planiranje istih, stoga je vano utvrditi postie li intervencija svoj cilj na dokazima
utemeljenom i ekonomski racionalnom pristupu u odnosu na uloena sredstva.
Sustavna evaluacija otvara prostor za mogue redizajniranje mjera i usluga ukoliko se neke
mjere pokau neuinkovitima ili neadekvatno ciljanima i zato je dio u kojem su navedene
fleksibilan i podloan promjenama.
Strategijom su definirani glavni izazovi, prioriteti i ciljevi djelovanja temeljem kojih e se
izraditi Operativni plan provedbe za razdoblje od dvije godine u kojem e se detaljno razraditi
popis intervencija, kao i popis mjera i aktivnosti koji e odgovoriti na prepoznate izazove
uzimajui u obzir kriterije i rokove provedbe, indikatore, izvore financiranja, korisnike,
nositelje pojedinih aktivnosti, procedure praenja, izvjetavanja te evaluacije poduzetih mjera.
Za cjelovito praenje provedbenih aktivnosti zaduuje se Forum za cjeloivotno profesionalno
usmjeravanje15, kao meuresorno koordinacijsko tijelo, koji e temeljem godinjih izvjea
svih nositelja provedbe mjera ocjenjivati provedbu i predlagati izmjene i dopune za sljedee
razdoblje. U radu Foruma sudjeluju predstavnici resornih ministarstava i agencija, Hrvatskog
zavoda za zapoljavanje i socijalnih partnera.

15
Forum je osnovan Odlukom ministra rada i mirovinskoga sustava 24. oujka 2014. godine

55