ElenG.

Vajt

NASLOVORIGINALA:
THESTORYOFPATRIARCHANDPROPHETS
BYELLENG.WHITE


SADRAJ

1. ZATOJEDOPUTENAPOJAVAGRIJEHA?.............................................................................. 4
2. STVARANJE............................................................................................................................................ 10
3. KUANJEIPAD..................................................................................................................................... 15
4. PLANOTKUPLJENJA.......................................................................................................................... 22
5. KUANJEKAJINAIABELA............................................................................................................... 27
6. SETIENOH............................................................................................................................................ 31
7. POTOP...................................................................................................................................................... 37
8. POSLIJEPOTOPA................................................................................................................................. 45
9. DOSLOVNASEDMICA........................................................................................................................ 49
10. BABILONSKAKULA........................................................................................................................... 53
11. POZIVANJEABRAHAMA.................................................................................................................. 57
12. ABRAHAMUHAANANU................................................................................................................... 61
13. ISPITVJERE........................................................................................................................................... 69
14. UNITENJESODOMA......................................................................................................................... 75
15. ISAKOVAENIDBA............................................................................................................................. 83
16. JAKOVIISAV......................................................................................................................................... 87
17. JAKOVLJEVBIJEGIIZGNANSTVO................................................................................................ 91
18. NOBORBE........................................................................................................................................... 97
19. POVRATAKUHAANAN.................................................................................................................... 101
20. JOSIFUEGIPTU.................................................................................................................................... 106
21. JOSIFINJEGOVABRAA.................................................................................................................. 110
22. MOJSIJE.................................................................................................................................................... 121
23. EGIPATSKAZLA................................................................................................................................... 129
24. PASHA...................................................................................................................................................... 137
25. IZLAZAKIZEGIPTA............................................................................................................................ 140
26. ODCRVENOGMORADOSINAJA.................................................................................................. 145
27. IZRAELPRIMAZAKON..................................................................................................................... 152
28. IDOLOPOKLONSTVONASINAJU.................................................................................................. 159
29. SOTONINONEPRIJATELJSTVOPREMAZAKONU................................................................. 167
30. ATORODSASTANKAINJEGOVESLUBE............................................................................. 174
31. GRIJEHNADABAIABIHUA............................................................................................................. 182
32. ZAKONISAVEZ.................................................................................................................................... 185
33. ODSINAJADOKADEA.................................................................................................................... 191
34. DVANAESTUHODA............................................................................................................................ 198
35. KORAHOVABUNA.............................................................................................................................. 203
36. UPUSTINJI............................................................................................................................................. 209
37. UDARCIPOSTIJENI............................................................................................................................ 212
38. PUTOVANJEOKOEDOMA............................................................................................................... 217
39. OSVAJANJEBAANA.......................................................................................................................... 223
40. BAALAM.................................................................................................................................................. 226

2
 41. OTPADKODJORDANA...................................................................................................................... 234
42. PONOVLJENIZAKON......................................................................................................................... 239
43. MOJSIJEVASMRT................................................................................................................................ 243
44. PRIJELAZPREKOJORDANA........................................................................................................... 249
45. PADJERIHONA..................................................................................................................................... 252
46. BLAGOSLOVIIPROKLETSTVA...................................................................................................... 258
47. SAVEZSAGIBEONCIMA................................................................................................................... 261
48. PODJELAHAANANA.......................................................................................................................... 264
49. POSLEDNJEJOUINERIJEI........................................................................................................... 270
50. DESETINEIPRINOSI......................................................................................................................... 273
51. BOJESTARANJEZASIROMANE............................................................................................... 276
52. GODINJIPRAZNICI........................................................................................................................... 280
53. PRVESUDIJE......................................................................................................................................... 284
54. SAMSON.................................................................................................................................................. 292
55. DIJETESAMUEL................................................................................................................................... 297
56. ELIINJEGOVISINOVI........................................................................................................................ 301
57. FILISTEJCIZAROBLJAVAJUZAVJETNIKOVEG.................................................................... 305
58. PROROKEKOLE.............................................................................................................................. 311
59. PRVIIZRAELSKIKRALJ.................................................................................................................... 316
60. AULOVADRSKOST........................................................................................................................... 324
61. ODBACIVANJEAULA....................................................................................................................... 329
62. POMAZANJEDAVIDA........................................................................................................................ 335
63. DAVIDIGOLIJAT................................................................................................................................. 338
64. DAVIDKAOBJEGUNAC..................................................................................................................... 342
65. DAVIDOVAVELIKODUNOST........................................................................................................ 348
66. AULOVAPOGIBIJA............................................................................................................................ 355
67. DREVNOISAVREMENOVRAANJE........................................................................................... 359
68. DAVIDUSIKLAGU.............................................................................................................................. 363
69. DAVIDPOZVANNAPRIJESTO....................................................................................................... 367
70. DAVIDOVAVLADAVINA................................................................................................................... 370
71. DAVIDOVGRIJEHIPOKAJANJE.................................................................................................... 377
72. ABALOMOVABUNA......................................................................................................................... 383
73. DAVIDOVEPOSLJEDNJEGODINE................................................................................................ 393
DODATAK........................................................................................................................................................ 399

3

1. poglavlje
ZATOJEDOPUTENAPOJAVAGRIJEHA?

Bogjeljubav.(1Iv4,16)Njegovapriroda,njegovZakonjeljubav.Onjetouvijekbioi
uvijek e biti. Jer ovako govori Vinji i Uzvieni, koji vjeno stoluje, ije su staze od
vjenosti,Onsenemijenja.UNjeganemapromjene,nizasjenjenjazbogmijene.(Iz57,15;
Hab3,6;Jak1,17)
Svaki je prikaz stvaralake sile izriaj beskonane ljubavi. Boji suverenitet obuhvata
puninublagoslovazasvastvorenabia.Psalmistkae:
Tvoja je miica snana, ruka vrsta, desnica dignuta.
Pravda i Pravednost temelj su prijestola tvoga,
Ljubav i Istina koraaju pred tobom.
Blago narodu vinu svetom klicanju,
on hodi u sjaju lica tvojega,
Jahve, u tvom se imenu raduje svagda
i tvojom se pravdom ponosi.
Jer si ti ures moi njegove,
po tvojoj milosti raste snaga naa.
Jer Jahve je tit na,
Svetac Izraelov kralj je na. (Ps 89,14-19)
Istorijavelikeborbeizmeudobraizla,odsvogpoetkanaNebupasvedokonanog
unitenjapobuneiiskorjenjivanjagrijeha,prikazjeiBojenepromjenjiveljubavi.
Vladar svemira nije bio sam u svom djelu dobroinstva.On je imao pomonika
saradnika koji je cijenio njegove namjere i mogao dijeliti njegovu radost u pruanju sree
stvorenimbiima.UpoetkubijaeRije,iRijebijaekodBogaiRijebijaeBog.Onau
poetku bijae kod Boga. (Iv 1,1.2) Hristos, Rije, jedinorodeni Boji Sin, bio je jedno s
vjenim Ocem jedne prirode, karaktera i namjere, jedino bie koje je moglo sudjelovati u
svim Bojim namjerama i savjetovanjima. Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vjeni,
Knezmironosni.(Iz9,5)Njegoviskonjeoddavnina,odvjenihvremena.(Mih5,1)ABoji
Sin o sebi kae: Jahve me stvori kao poelo svoga djela, kao najraniji od svojih ina, u
pradoba;oblikovanasamodvjenosti...kadjepolagaotemeljezemlji,bilasamkrajnjega,kao
graditeljica,bilauradosti,izdanaudan,igrajuiprednjimsvevrijeme.(Izr8,2230)
Otac je kroz svog Sina sudjelovao u stvaranju svih nebeskih bia. Jer je u njemu sve
stvoreno sve na nebu i na zemlji... bilo prijestoli, bilo gospodarstva, bilo poglavarstva, bilo
vlasti, sve je stvoreno po njemu i za njega. (Kol 1,16) Aneli su Boje sluge, koji odsjajuju
svjetlou koja se iri iz njegove prisutnosti i brzo ire krila da izvre njegovuvolju. Ali Sin,
Boji pomazanik, otisak njegove biti, odsjev njegova sjaja, koji svemir uzdrava svojoj
silnom rijei, ima vrhovnu vlast nad svima njima (Heb 1,3). Slavan prijesto dignut od
davnina, to je nae sveto mjesto (Jer 17,12), ezlo pravde, ezlo njegova kraljevstva (Heb
1,8).SlavajeivelianstvopredNjim,silaisjajuSvetilitunjegovu.(Ps96,6)LjubaviIstina
koraajupredtobom.(Ps89,15)
Budui da je Zakon ljubavi temelj Boje vladavine, srea svih razumnih bia zavisi o
njihovoj savrenoj usklaenosti s njegovim naelima pravednosti. Bog eli da mu sva

4
stvorenjaslueizljubavi,slubomkojaizvireizpotovanjapremanjegovukarakteru.Onne
nalazizadovoljstvouprisilnojposlunostiiOnsvimadarujeslobodnuvoljudamuonamogu
dragovoljnosluiti.
Sve dok su sva stvorena bia prihvatala vjernost iz ljubavi, irom Bojeg svemira
vladao je savreni sklad. Ispunjavanje Bojih namjera je bila radost nebeskih vojski. One su
uivale odraavati njegovu slavu i iskazivati mu hvalu. Dok je vladala ljubav prema Bogu,
meusobna ljubav je bila puna povjerenja i nesebina. Nije bilo tragova nesklada koji bi
remetio nebeski sklad. Meutim, ovakvo sreno stanje se promijenilo. Jedno je bie
zloupotrijebiloslobodukojujeBogdaosvojimstvorenjima.Grijehjenastaouonomekomeje
Bog, osim Hrista, dao najveu ast i koji je od Boga primio najveu silu i slavu meu
stanovnicima Neba. Lucifer, sin Zorin, bio je prvi meu heruvima zaklanjaima, svet i
neokaljan.OnjestajaouprisutnostivelikogStvoritelja,ananjemusupoivalezracislavekoji
okruuju vjenog Boga. Ovako govori Jahve Gospod: Gle, ti bjee uzor savrenstva, pun
mudrostiIudesnolijep!UEdemu,vrtuBojem,tiivljae,krasiotedraguljsvaki...Postavih
te kao raskriljena heruvima zatitnika: bio si na svetoj gori Bojoj, hodio si posred ognjena
kamenja. Savren bjee na putima svojim od dana svojega roenja dok ti se u srcu ne zae
opaina.(Ez28,1215)
Luciferjemalopomalopoputaoeljizasamouzvienjem.Svetopismokae:Srcetise
uzoholizbogljepotetvoje,mudrosttvojuzanemarizbogsvojegablaga!(Ez28,17)Usvomsi
srcu govorio: Uspeu se na nebesa, povrh zvijezda Bojih prijesto u sebi dii... biu jednak
Vinjemu.(Iz14,1314) PremdajesvaovaslavadolazilaodBoga,ovajmonianeopoeoje
smatratidaonapripadanjemu.Nezadovoljansvojimpoloajemonseusudioudjetizaau
koja je pripadala samo Stvoritelju. Umjesto da nastoji uzvisiti Boga u osjeajima i vjernosti
svihstvorenihbia,onsetrudiodanjihovuslubuiodanostosigurazasebe.udeizaslavom
koju je beskonaniOtac darovao svom Sinu, ovaj aneoski knez teio je za moi koja jebila
Hristovoiskljuivopravo.
TakojeporemeensavreniskladNeba.Luciferovatenjadasluisamomsebiumjesto
svomStvoriteljupobudilajeosjeajstrahauonimakojisusmatralidaBojaslavatrebabiti
najuzvienija. Boji Sin mu je pokazao Stvoriteljevu veliinu, dobrotu i pravednost, te svetu,
nepromjenjivuprirodunjegovaZakona.SamBogjeuspostavionebeskiporedak,inaputajui
ga, Lucifer bi obeastio svog Stvoritelja i unitio sebe. Ali upozorenje, dano u beskonanoj
ljubaviimilosti,samojepodstakloduhotpora.LuciferjedopustiodaljubomorapremaHristu
prevladaijosevieuvrsti.
OsporavanjeprvjenstvaBojemSinu,atimeisumnjauStvoriteljevumudrostiljubav,
postao je cilj kneza anela. On je odluio snage svoga uma usmjeriti prema ovom cilju, uma
kojije,osimHristovog,bioprvimeunebeskimbiima.AliOnaj,kojijeeliodasvanjegova
stvorenja imaju slobodnu volju, nije nikoga ostavio nezatiena od zbunjujueg mudrovanja
kojimesepobunanastojatiopravdati.Prijepoetkavelikogsukobasvisutrebalidobitiuvid
unjegovuvolju,ijasumudrostidobrotabiliizvorsvenjihoveradosti.
Kraljsvemirajeokupiosvanebeskabiadaunjihovojprisutnostimoeobjasnitipravi
poloajsvogSinaipokazatikakavodnosodravasasvimstvorenimbiima.BojiSinjedijelio
Oevprijesto,aslavavjenog,samopostojeegBogaokruivalajeobojicu.Okoprijestolasuse
okupilisvetianeli,veliko,nebrojenomnotvodesettisuaputadesettisuaitisuuputa
tisuu (Otk 5,11), najuzvieniji aneli, kao sluge i podanici, radujui se svjetlosti koja ih je
obasjavala iz boanske prisutnosti. Pred okupljenim stanovnicima Neba Kralj je objavio da
5
samoHristos,BojijedinorodniSin,moeucijelostishvatitinjegovenamjeretejeNjemubilo
povjerenodaizvrimonenaredbenjegovevolje.BojiSinjestvaranjemsvihnebeskihbia
izvrioBojuvolju,aNjemuje,kaoiBogu,pripadalonjihovopotovanjeivjernost.Hristosje
tektrebaopokazatiboanskusiluustvaranjuZemljeinjenihstvorenja.Aliporedsvegaovoga
On nije traio mo ili ast za sebe protivno Bojem planu, ve je uzdizao Oevu slavu i
izvravaonjegovenakanedobroteiljubavi.
AnelisusradoupriznaliHristovuvrhovnuvlast,iklanjajuisedozemljepredNjim,
pokazivalisvojuljubavidivljenje.Lucifersepokloniosnjima,aliunjegovomsrcuodigravao
seudesan,estoksukob.Istina,pravdaiodanostsuseborilisazaviuiljubomorom.inilo
seda jeza nekovrijemeuticaj svetihanela nanjegadjelovao.Doksuodzvanjalimelodini
zvuipjesmehvale,pojaanihiljadamarazdraganihglasova,inilosedajeduhzlanestao,da
je neizreciva ljubav pokrenula cijelo njegovo bie, a njegova je dua, zajedno s bezgrenim
oboavaocima, iskazala ljubav Ocu i Sinu. Ali on se ponovno ispunio ponosom i vlastitom
slavom.Vratilasenjegovaenjazavrhovnomvlau,ijojednomseprepustiozavistiprema
Hristu.LucifernijecijeniovelikuastkojamujedarovanakaoBojinaroitidar,istoganije
bio zahvalan svom Stvoritelju. On se zanosio svojim sjajem i teio da se izjednai s Bogom.
Nebeskabiasugavoljelaipotovala,anelisusazadovoljstvomizvravalinjegovezapovi
jesti,aon jebioobdarenmudrou i slavomveomodsvihnjih.Ipak,BojiSinjebioiznad
njega,kaoonajkojijesOcemdijeliomoivlast.Onjesudjelovao,uOevimsavjetovanjima,
dokLucifernijebioupoznatsBojimnamjerama.Zato,pitaoseovajmonianeo,Hristos
moraimatisvuvrhovnuvlast?ZatoseNjemuukazujeveaastnegoLuciferu?
Naputajui svoje mjesto u neposrednoj blizini Oca, Lucifer je otiao iriti duh
nezadovoljstva meu anelima. On je djelovao u tajnosti, i za neko vrijeme skrivao svoju
stvarnunamjeruobavijenu potovanjempremaBogu.Poeojeunositisumnjuupogledu na
Zakon kojim se upravljalo nebeskim anelima, govorei da premda su zakoni nuni za
stanovnikesvjetova,aneli,buduidasuuzvieniji,netrebajutakvaogranienjajerjenjihova
vlastita mudrost dovoljna kao vodi. Oni nisu bia koja su mogla obeastiti Boga, sve su
njihovemislibilesvete,oni,kaoniBog,nisumoglipogrijeiti.JednakostSinaBojegsOcem
prikazivana je kao nepravda prema Luciferu, kojemu, tvrdio je, takoe pripada potovanje i
ast. Kad bi ovaj knez anela dosegao svoj pravi, uzvieni poloaj, cijelo mnotvo anela
primilobivelikiblagoslov,jerjenjegovciljsvimaosiguratislobodu.Alisadajeislobodakoju
su dotada uivali zavrena, jer je nad njima imenovan apsolutni vladar, i svi su morali
potovati njegov autoritet. Tako su vjete bile prijevare koje su se uz pomo Luciferova
lukavstvabrzoirilenebeskimdvorovima.
Hristov poloaj ili vlast nije se promijenila. Luciferova zavist i pogreno prikazivanje
Hristatenjegovetvrdnjeo jednakostisNjimzahtijevalesuobjanjenjeoistinskompoloaju
Bojeg Sina, ali je poloaj ostao isti od poetka. Meutim, mnogi su aneli bili zaslijepljeni
Luciferovimprijevarama.
Iskoritavajui ljubav i odano povjerenje koje su mu davala sveta bia pod njegovim
zapovjednitvom, on je u njihove umove vjeto usadio svoje vlastito nepovjerenje i nezado
voljstvo te ona nisu pronikla njegov rad. Lucifer je Boje namjere prikazao u pogrenom
svjetlupogrenoihtumaeiiiskrivljujuidabipodstakaonezadovoljstvoinesuglasice.On
je lukavo privukao svoje sluaoce doputajui im da izraze svoje miljenje, a onda ih je on
ponavljaokadsusluilenjegovomcilju,kaodokazdaseanelineslauucijelostisBojom
vladavinom.TvrdeidajeosobnosavrenoodanBogu,onjeisticaodasupromjeneuporetku
6
i zakonima Neba nune za stabilnost Boje vladavine. Tako, dok je nastojao podstai
protivljenje Bojem Zakonu i usaditi vlastito nezadovoljstvo u anele pod njegovim
zapovjednitvom,onjeprividnoradionauklanjanjunezadovoljstvaimirenjunezadovoljnih
anela s poretkom Neba. Dok je tajno irio neslogu i pobunu, on je s krajnjim umijeem
stvaraoprividdajenjegovajedinanamjerapromicanjeodanostiiouvanjeskladaimira.
Ovako zapaljen duh nezadovoljstva obavljao je svoj poguban posao. Premda nije bilo
otvorenepobune,meuanelimaseneprimjetnorazvijaoosjeajpodjele.Bilojeonihkojisus
odobravanjemgledalinaLuciferoveinsinuacijeprotivBojevladavine.Premdasudotadabili
u savrenom skladu s poretkom koji je Bog uspostavio, oni su sada postali nezadovoljni i
nesreni jer nisu mogli proniknuti u njegove namjere; oni su bili nezadovoljni sa Bojom
namjerom u uzvisivanju Hrista. Bili su spremni podrati Luciferove zahtjeve za jednakom
vlau s Bojim Sinom. Ali aneli koji su bili odani i vjerni uvali su mudrost i pravednost
boanskihnaredbiinastojalipomiritiovonezadovoljnobiesBojomvoljom.Hristosjebio
Boji Sin, On je bio jedno s Njim prije no to su stvoreni aneli. On je uvijek stajao s desne
strane Ocu, njegova vrhovna vlast, prepuna blagoslova za sve one koji su bili pod njenim
blagotvornimnadzorom,dotadanijedovoenaupitanje.SkladNebanikadanijebioprekinut,
zatojesadadolodonesloge?Odanianelisuvidjelisamostraneposljediceovograzdora,
pa su s usrdnim molbama savjetovali nezadovoljne da se odreknu svoje namjere i pokau
odanostBoguvjernounjegovojvladavini.
Bog je u velikoj milosti, u skladu sa svojim karakterom, trpio Lucifera. Duh
nezadovoljstvainevjerenikadaranijenijebiopoznatnaNebu.Biojetonovielement,udan,
tajanstvenineobjanjiv.SamLucifernijenapoetkubioupoznatsprirodomsvojihosjeanja,
ionsenekovrijemebojaoizrazitisvojezamisliinamjere,aliihipakonnijeodbacio.Onnije
vidiokudatovodi.Uloenisunapori,kojesamoneogranienaljubavimilostmoenaumiti,da
ga se uvjeri u njegovu zabludu. Njegovo se nezadovoljstvo pokazalo bezrazlono i njemu je
pokazanotoebitiposljedicetvrdokornepobune.Luciferjebiouvjerendajeuzabludi.Onje
uvidio da je Jahve pravedan... na svim putovima svojim (Ps 145,17), da su nebeski zakoni
pravedni,tedaihonkaotakvemorapriznatipredcijelimNebom.Dajetouinio,onjemogao
spasiti sebe i mnoge anele. On u tom trenutku jo nije u cijelosti odbacio pokornost Bogu.
Premda je napustio svoju dunost heruvima zaklanjaa, da je bio voljan vratiti se Bogu
priznajui Stvoriteljevu mudrost i zadovoljio se poloajem koji mu je dodijeljen u Bojem
velikom planu, on bi bio vraen na bivi poloaj. Dolo je vrijeme za konanu odluku, on se
moraoucijelostipokoritiboanskojsuverenostiiliotpoetisotvorenompobunom.Zamaloje
donioodlukudasevrati,alimutonijedopustioponos.rtvajebilaprevelikazanekogakoje
biotakouzviendapriznakakojebiouzabludi,kakosunjegovezamislibilepogrene,idase
pokoriautoritetukojijepokuaoprikazatinepravednim.
Samilosni Stvoritelj, s eznutljivom samilou prema Luciferu i njegovim sljedbenici
ma,nastojaoihjeponovnoprivuiizponorapropastiukojisamotonisupali.Alinjegovaje
milost bila pogreno protumaena. Lucifer je ukazao na Boje strpljenje kao na dokaz svoje
vlastite nadmoi, pokazatelj da e Kralj svemira popustiti njegovim zahtjevima. Ako aneli
vrstoostanuuznjega,tvrdiojeon,onimogudobitisveonozaimeznu.Onjetvrdoglavo
braniosvojvlastitistaviucijelostiseposvetiovelikomsukobuprotivsvogStvoritelja.Takoje
Lucifer,svjetlonoa,sudionikuBojojslavi,kojijestajaoporednjegovaprijestola,prestupom
postao Sotona, neprijatelj Boga i svetih anela i unitavatelj onih koje je Nebo povjerilo
njegovomvostvuiuvanju.
7
 Odbacujui s prezirom dokaze i molbe vjernih anela on ih je proglasio obmanutim
robovima. Prednost koju su dali Hristu on je proglasio inom nepravde i prema sebi i svim
nebeskimbiima,teobjaviodasevieneepokoravatinapadunanjegovainjihovaprava.On
nikada vie nee priznati Hristovu nadmo. On je odluio zahtijevati ast koja mu je trebala
pripastiipreuzetizapovjednitvonadsvimaonimakojiepostatinjegovisljedbenici,aonima
kojisepridruenjegovimredovimaonjeobeaonovuiboljuvladavinuukojojesviuivati
slobodu. Velik broj anela izrazio je namjeru da ga prihvati kao svog vou. Polaskan
naklonouskojomsuprihvaenanjegovanastojanja,onsenadaodaezasebeprivoljetisve
anele,postatijednaksBogomiiznuditiposlunostsvihnebeskihbia.
Ipak,odanianelisupozivalinjegainjegovesimpatizeredasepokoreBoguipokazali
imneizbjeneposljediceakoodbiju.Onajkojiihjestvoriomoeunititinjihovumoiodluno
kazniti njihovu pobunjeniku smjelost. Nijedan se aneo ne moe uspjeno protiviti Bojem
Zakonu, koji je svet kao i On sam. Oni su sve upozorili da se oglue na sva Luciferova
prijevarnarazmiljanjaipozvalinjegainjegovesljedbenikedabezodlaganjapristupeBogui
priznajuzabluduupogledunadovoenjeupitanjenjegovemudrostiiautoriteta.
Mnogi su bili skloni prihvatiti ovaj savjet, pokajati se zbog svog nezadovoljstva i
zatraiti da ponovno prime milost Oca i njegova Sina. Ali Lucifer je spremio jo jednu
prijevaru. Moni pobunjenik je sada objavio da su aneli koji su mu se pridruili otili
predaleko da bi se vratili, da je on upoznat s boanskim Zakonom, te da zna da Bog nee
oprostiti. Izjavio je da e svi koji se pokore autoritetu Neba biti lieni asti i uklonjeni s
poloaja.AonsamjebioodluandanikadavienepriznaHristovautoritet.Jediniizlazkojije
preostao njemu i njegovim sljedbenicima, tvrdio je on, jest da brane svoju slobodu i silom
ostvarepravakojaimnisudragovoljnododijeljena.
KadjeSotonaupitanju,istinajedajeonotiaopredalekodabisevratio.Alitakonije
bilo s onima koji su bili zaslijepljeni njegovim prijevarama. Njima su savjeti i molbe odanih
anela otvorili vrata nade, i da su prihvatili upozorenje, mogli su se osloboditi Sotoninih
zamki. Ali oni su dopustili da prevlada ponos, ljubav prema njihovom voi i enja za
neogranienomslobodom,imolbenebeskeljubaviimilostisuzauvijekodbaene.
BogjeSotonidopustiodanastavisvojedjelodokseduhnezadovoljstvanijepretvorio
u otvorenu pobunu. Bilo je nuno da se njegovi planovi u cijelosti razviju kako bi svi vidjeli
njihovuistinskupriroduipravackretanja.Lucifer,pomazaniheruvim,biojeuzvien,nebeska
bia su ga veoma voljela i on je vrio snaan uticaj na njih. Boja vladavina nije samo
obuhvatalastanovnikeNebaveisvesvjetovetoihjeOnstvorio,iLuciferjezakljuioda,ako
moe povesti nebeske anele u pobuni, on moe povesti i sve svjetove. On je vjeto iznosio
svoju stranu problema koristei se izvrtanjem injenica i prijevarom da bi pridobio
sljedbenike.Njegovamonaprijevarabilajevelika.Prikrivajuisepodogrtaemneistinitosti
on je ostvario prednost. Sva njegova djela bila su zaodjenuta tajanstvenou da je anelima
bilotekopredstavitiistinskuprirodunjegovogdjela.Svedoksenijerazvilaucijelosti,nijese
mogla razotkriti zla priroda njegovog djela, i njegovo nezadovoljstvo nije se smatralo
pobunom. ak ni vjerni aneli nisuucijelostimoglirazluiti njegovkarakteriuvidjetikuda
vodinjegovodjelo.
Luciferjeprvokuaotakotojeonsamostaoneodreen.Anelekojenijeucijelosti
mogao pridobiti na svoju stranu on je optuio za ravnodunost prema interesima nebeskih
bia. Za djelo to ga je on sam radio optuivao je vjerne anele. Njegov pristup je bio da
vjetimdokazimaizazivanedoumicuuvezisBojimnamjerama.Svetojebilojednostavno
8
on je prekrio platom tajanstvenosti i vjetom iskvarenou i dovodio u pitanje najjasnije
Jahvine izjave. Njegov visoki poloaj, tako usko povezan s boanskom vladavinom, inio je
njegovaizlaganjajouvjerljivijim.
Bog je mogao koristiti samo ona sredstva koja su bila u skladu s istinom i pravdom.
SotonajemogaokoristitionotoBognijemogaolaskanjeiprijevaru.Onjenastojaolano
prikazati Boju rije, kao i njegov plan vladavine, tvrdei da Bog nije pravedan kad svoje
zakone namee anelima te da On zahtijevajui pokornost i poslunost od svojih stvorenja
samo nastoji uzvisiti sebe. Stoga je bilo nuno prikazati pred stanovnicima Neba, i svih
svjetova, da je Boja vladavina pravedna, anjegov Zakon savren. Sotona je prikazivao sebe
kao jedinog koji nastoji promicati dobro u svemiru. Svi moraju razumjeti istinski karakter
otimaainjegovstvarnicilj.Moralojeproivrijemedaseotkrijeusvojimzlimdjelima.
Za neslogu koju je njegovo djelovanje prouzroilo na Nebu Sotona je optuio Boju
vladavinu. On je tvrdio da je sve zlo posljedica boanske uprave. Tvrdio je da je njegov cilj
poboljanje Jahvinih uredbi. Stoga mu je Bog dopustio da prikae prirodu svojih tvrdnji i
rezultate predloenih promjena u boanskom Zakonu. Osuditi ga je moralo njegovo vlastito
djelo. Sotona je od poetka tvrdio da se on nije pobunio. Cijeli svemir je morao vidjeti
razotkrivanjevaralice.
akkadgajezbacilasNeba,beskonanaMudrostnijeunitilaSotonu.BuduidaBog
moeprihvatitisamoslubuljubavi,odanostnjegovihstvorenjamorapoivatinapovjerenju
unjegovupravednostidobrotu.StanovniciNebaisvihsvjetova,nespremnidashvateprirodu
i posljedice grijeha, tada ne bi mogli vidjeti Boju pravednost u unitenju Sotone. Da je on
odmahuniten,nekibiBogusluiliizstraha,aneizljubavi.Uticajvaralicenebibioucijelosti
unitennitibidvihpobunebiosasvimiskorijenjen.Poradidobrobiticijelogasvemiratokom
beskrajnih vjekova, on u cijelosti mora razviti svoja naela da sva stvorena bia mogu u
istinskom svjetlu razmotriti njegove optube protiv boanske vladavine, te da se nikada ne
dovodiupitanjeBojapravdaimilostinepromjenjivostnjegovaZakona.
Sotonina je pobuna trebala biti pouka svemiru u buduim vjekovima, trajno
svjedoanstvo o prirodi grijeha i njegovih stranih posljedica. Rezultati Sotonine vladavine,
njenuticajnaljudeianele,pokazalibikakvesuposljediceodbacivanjaboanskogautoriteta.
Ona e svjedoiti da je dobrobit svih bia to ih je On stvorio povezana s njegovom
vladavinom. Tako je istorija ovog stranog iskustva pobune trebala biti trajno jamstvo svim
svetim biima koje e ih sprijeiti da ih prevari priroda prijestupa te ih spasiti od grijeha i
njegovihposljedica.
OnajkojivladaNebomonajjekojividikrajodpoetka,onajpredkimsutajneprolosti
i budunosti jednako poznate, koji usprkos boli, tami i unitenju koje je donio grijeh, vidi
ostvarenjavlastitihnamjeraljubaviiblagoslova.Premdaoblakitamaobavijajunjega,pravda
i pravo temelj su prijestola njegova. (Ps 97,2) I ovo e stanovnici svemira, odani i neodani,
jednog dana razumjeti. ... djelo mu je savreno, jer pravi su svi njegovi putovi: Bog je on
vjeranibezzloe,pravedanjeonipravian.(Pnz32,4)

9

2. poglavlje
STVARANJE

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 1 i 2.

Jahvinomsurijejunebesasazdanaidahomustanjegovihsvavojskanjihova.Jeron
ree i sve postade,naredi i sve se stvori. (Ps 33,6.9) Zemlju je stavio na stupove njene:
neesepoljuljatiuvijekevjekova.(Ps104,5)
Kad je Zemlja izala iz ruku svog Tvorca, bila je osobito lijepa. Povrina joj je bila
prekrivenaplaninama,brdimairavnicama,protkanamirnimrijekamaiprekrasnimjezerima,
aplanineibrdanisubilivrletniikreviti,prepunistrminaiponorakaodanas;otri,kreviti
rubovi stijena bili su zakopani ispod plodne zemlje po kojoj je posvuda raslo bogato zeleno
raslinje.Nijebiloodvratnihmovarailineplodnihpustinja.Oisunasvakommjestugledale
draesno grmlje i njeno cvijee. Visoravni su bile okrunjene stablima velianstvenijim od
onih koja danas postoje. Zrak je bio ist i zdrav. Cijeli krajolik ljepotom je nadmaivao
ukraene vrtove najponosnijih palata. Aneoska su bia sa zadovoljstvom posmatrala ovaj
prizoriradovalaseprekrasnimBojimdjelima.
Nakon to je stvorena zemlja sa ivotinjskim i biljnim svijetom, na pozornicu je
doveden ovjek, krunsko djelo Stvoritelja, onaj za koga je ova prekrasna Zemlja bila
namijenjena. Njemu je dana vlast nad svim to oko moe vidjeti, jer ree Bog: nainimo
ovjekanasvojusliku,sebislina,dabudegospodar...svojzemlji...NasvojuslikustvoriBog
ovjeka,naslikuBojuongastvori,mukoienskostvoriih.
Ovdjejejasnoiznesenoporijekloljudskogroda,aboanskijezapisjasnonapisantako
da nema razloga za pogrene zakljuke. Bog je ovjeka stvorio na svoju sliku. Ovdje nema
tajne.Nemaosnovezapretpostavkudaseovjekpostupnorazvioodniihoblikaivotinjskog
i biljnog svijeta. Ovakva uenja sputaju veliko Stvoriteljevo djelo na razinu ovjekovih
ogranienih, zemaljskih zamisli. Ljudi su tako skloni iskljuiti Boga iz suvereniteta nad
svemiromdaoniponiujuovjekailiavajugadostojanstvanjegovaporijekla.KadjeOnkoji
jestvoriozvjezdanesvjetoveiumjetnikiobojiopoljskocvijee,kojijeneboizemljuispunio
udesimasvojesile,doaookrunitisvojeslavnodjeloiunjegovosreditepostavitinekogako
ebitigospodarovedivneZemlje,nijepropustiostvoritibiedostojnorukekojamujedala
ivot.Rodoslovljenaerase,kaotogaiznosinadahnue,ideunatragdovelikogStvoritelja,a
nedonizarazvojnihklica,mekuacaietveronoaca.PremdanainjenodprahaAdamjebio
sinBoji.
On je, kao Boji predstavnik, postavljen nad niim biima. Ona ne mogu razumjeti ili
priznati Boju suverenost, ali ipak ona su nainjena sasposobnou da ljube ovjeka i slue
mu. Psalmist kae: Vlast mu dade nad djelima ruku svojih, njemu pod noge sve podloi...
zvijeripoljske,pticenebeske...itogodprolazistazamamorskim.(Ps8,68)
ovjek je trebao odraavati Boje oblije, vanjskim izgledom i karakterom. Samo je
Hristos otisak njegove biti (Heb 1,3), ali ovjek je stvoren na sliku Boju. Njegova priroda
bilajeuskladusBojomvoljom.Njegovjeumbioosposobljendashvatiboanskepredmete.
Njegovesumislibileiste,njegovapetitieljepodnadzoromuma.Onjebiosvetisretanto
jestvorennaslikuBojuizaposlunostnjegovojvolji.

10
 Kad je ovjek izaao iz ruku svog Stvoritelja, on je bio plemenita stasa i savrena
sklada.Njegovjeizrazlicaimaorumenitonzdravljaizraioradouivota.Adamjebiovii
od ljudi koji danas ive na zemlji. Eva je bila neto nieg stasa, ali ipak je njen izgled bio
plemenit, prepun ljepote. Bezgrean par nije nosio umjetnu odjeu, ve su bili odjeveni
svjetlou i slavom koju nose aneli. Sve dok su ivjeli ivotom polunosti Bogu, oni su bili
zaodjenutiovomodjeomsvjetlosti.
NakonstvaranjaAdamasvasustvorenjadovedenaprednjegadaihonimenuje,ionse
pobrinuodasvakaimadruga,alimeunjimaovjekusenenadepomokaotojeon.Meu
svimstvorenjimakojajeBogstvorionazemljinijednonijebilojednakoovjeku.IreeJahve,
Bog:Nijedobrodaovjekbudesam:nainitumupomokaotojeon.ovjeknijestvoren
da ivi sam, on je trebao biti drutveno bie. Bez druga prekrasni prizori i ugodni posao u
Edemunebidonijelisavrenusreu.akizajednicasanelimanijemoglazadovoljitinjegovu
enjuzarazumijevanjemidrutvom.Nijebilonikogasistomprirodomkogabionvolioiko
bivolionjega.
SamjeBogdaoAdamudruga.Onmujedaopomopomonikakojimujeodgovarao,
nekogakomujeodgovaraokaodrug,nekogakoebitijednosnjimuljubaviirazumijevanju.
EvajestvorenaodrebrauzetaizAdamovihprsa,upuujuinatodagaonanetrebanadzirati
kaogospodar,nititrebabitipodreena,vejednakasnjim,dajeonvoliititi.Kaodioovjeka,
kost njegovih kostiju, meso od njegova mesa, ona je bila njegova druga priroda, iskazujui
usko zajednitvo i njenu odanost koja je trebala obiljeavati ovaj odnos. Bez sumnje, niko
nikadanijemrziosvogatijela.Naprotiv,hranigainjeguje...(Ef5,29)Stogaeovjekostaviti
ocaimajkudaprioneuzasvojuenu,ibitenjihdvojejednotijelo.
Bog je proslavio prvi brak. Tako je Stvoritelj svemira bio utemeljitelj ove institucije.
enidba neka bude u asti. (Heb 13,4) Brak je bio jedan od prvih Bojih darova ovjeku, i
jednaoddvijuinstitucijatoihje,nakonpada,Adamponiosasobomizvanrajskihvrata.Kad
se njegova naela uvide i sluaju, brak je blagoslov, on uva istou i sreu ljudskog roda,
ispunjava ovjekove drutvene potrebe i uzdie njegovu fiziku, intelektualnu i moralnu
prirodu.
IJahve,Bog,zasadivrtnaistoku,uEdemu,iunjsmjestiovjekakogajenapravio.Sve
tojeBognainiobilojesavrenstvoljepoteiinilosedanitanenedostajetobipridonijelo
sreisvetogpara,aliipak,timetojenainiovrt,Stvoriteljimjepokazaojojedanznaksvoje
ljubavi.Uovomsusevrtunalazilerazlinevrstestabala,odkojihsumnogadonosilamirisnoi
ukusno voe. Prekrasna je vinova loza rasla uvis, najotmjenijeg izgleda, s lozama koje su se
savijalepodteretomprivlanihplodovanajbogatijihinajrazlinijihboja.PosaojeAdamaiEve
bio da oblikuju loze kako bi stvorili sjenice i tako nainili prebivalite od ivog drvea
pokriveno liem i voem. Raznolikih je, mirisnih cvjetova bilo u obilju. U sreditu je vrta
stajalo drvo ivota, ija je slava nadmaivala sva ostala stabla. Njegovi su plodovi izgledali
poputzlatnihisrebrnihjabukaiimalisusiludadajuivot.
Stvaranje je tada bilo gotovo. Tako bude dovreno nebo i zemlja sa svom svojom
vojskom.IvidjeBogsvetojeuinio,ibijaeveomadobro.Edemjecvaonazemlji.Adami
Evasuimalislobodanpristupdrveni ivota.Nijednamrljagrijehailisjenasmrtinijeremetila
ljepotustvaranja.DoksuklicalezvijezdejutarnjeiBojiuzvikivalidvorjani.(Job38,7)
Veliki Jahve postavio je temelje Zemlji, On je cijeli svijet odjenuo odorom ljepote i
ispuniogasvimetojekorisnozaovjeka.Onjestvoriosvaudesanazemljiiumoru.Veliko
djelostvaranjajebilozavrenozaestdana.IBogpoinuusedmidanodsvegadjelakojeje
11
uinio. I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan poinu od svega djela svoga koje
uini. Bog je sa zadovoljstvom posmatrao djelo svojih ruku. Sve je bilo savreno, dostojno
svogTvorca,iOnseodmarao,neodiscrpljenosti,vezadovoljanplodovimasvojemudrostii
dobroteiprikazimasvojeslave.
NakonodmaranjasedmogdanaBogjeposvetioiliodvojiosedmidankaodanodmora
za ovjeka. Slijedei primjer Stvoritelja i ovjek se trebao odmarati na ovaj sveti dan, da
posmatranjem neba i zemlje moe razmiljati o Bojem velikom djelu stvaranja, te da se
posmatranjemdokazaoBojojmudrostiidobrotinjegovosrceispuniljubavljuipotovanjem
premasvomStvoritelju.
Time to je posvetio sedmi dan Bog je u Edemu postavio spomenik svom djelu
stvaranja. Subota je dana Adamu, ocu i predstavniku cijele ljudske porodice. Njeno je
svetkovanjetrebalobitiinzahvalnogpriznanja,svihonihkojieivjetinazemlji,dajeBog
njihov Stvoritelj i njihov pravini Vladar, da su oni djelo njegovih ruku, podloni njegovu
autoritetu. Tako je ova institucija, komemorativne prirode, bila darovana cijelom ovjeans
tvu.Unjojnijebilonieganejasnogiliograniavajuegzabilokoga.
Bogjeuvidiodajesubotapotrebnaovjeku,akiuraju.ovjekjesedmogdanatrebao
odloitisvojevlastiteintereseidunostidabipredanijemogaorazmiljatioBojimdjelima,o
njegovojmoiidobroti.NjemujebilapotrebnasubotadagajasnijepodsjetinaBogaipotakne
nazahvalnostjerjesveuemujeuivaoitojeposjedovaodoloizStvoriteljevedobreruke.
Bogjeodrediodasubotausmjeravaumoveljudinarazmiljanjeonjegovimstvorenim
djelima. Priroda govori njihovom razumu objavljujui da postoji ivi Bog, Stvoritelj, vrhovni
Vladarsvega.NebesaslavuBojukazuju,svodnebeskiglasidjelorukunjegovih.Dandanuto
objavljuje, a no noi glas predaje. (Ps 19,1.2) Ljepota koja prekriva zemlju znak je Boje
ljubavi. Mi je moemo vidjeti u drevnim brdima, visokim stablima, u pupoljcima i njenim
cvjetovima. Sve nam govori o Bogu. Subota, koja uvijek upuuje na Onoga koji ju je stvorio,
nudi ljudima otvorenu veliku knjigu prirode i time pokazuje Stvoriteljevu mudrost, mo i
ljubav.
Nai su prvi roditelji, premda stvoreni bezgrjeni i sveti, mogli pogrijeiti. Bog ih je
stvorio kao slobodna, moralna bia, sa sposobnou da cijene mvidrost i dobrotu njegova
karakteraipravednostnjegovihzahtjeva,ispotpunomsposobnouposluajuilipakuskrate
svojuposlunost.OnisutrebaliuivatiuzajednitvusBogomisvetimanelima,aliprijeno
to se njihova sigurnost mogla ovjekovjeiti, njihova je odanost trebala biti ispitana. Na
samom je poetku ovjekova postojanja njegova elja za poputanjem vlastitim strastima
stavljenapodnadzor,tafatalnaeljakojajebilatemeljSotoninogpada.Drvopoznanjadobrai
zlakojejerasloublizinidrvetaivotanasredvrtatrebalojebitiprovjeraposlunosti,vjerei
ljubavinaihprvihroditelja.Premdaimjebilodoputenodaslobodnojedusasvakogdrveta,
pocijenuimjesmrtibilozabranjenojestisdrvetapoznanjadobraizla.Onisutakoetrebali
biti izloeni Sotoninim kusanjima, ali ako izdre ispit, oni e se nai izvan njegove moi i
uivatiubeskonanojBojojnaklonosti.
Bog jeovjekastaviopod vlastzakonakaonuanuslovnjegova postojanja.Onjebio
podloan Bojoj vladavini, a vladavina ne moe opstati bez zakona. Bog je mogao stvoriti
ovjekabezmogunostidaprestupinjegovZakon,OnjemogaozadratiAdamovurukudane
dodirnezabranjenovoe,aliutomsluajuovjeknebibioslobodnomoralnobie,vepuki
automat.Bezslobodeizboranjegovaposlunostnebibiladragovoljna,veprisilna.Razvitak
karaktera ne bi bio mogu. Takav razvitak dogaaja bio bi suprotan Bojem planu za
12
postupanjesdrugimsvjetovima.Tobibilonedostojnoovjeka,ovjekakaointeligentnogbia,
ipotvrdilobiSotonineoptubeoBojojsamovoljnojvladavini.
Bogjestvoriopotenaovjeka,Onmujedaoplemenitekarakternecrte,bezsklonostik
zlu.Obdariogajevisokomintelektualnommoiidaomunajsnanijimoguipovoddaostane
odan.Poslunost,savrenaibeskonana,bilajeuslovvjenesree.Onjeuztajuslovtrebao
imatipristupdrvetuivota.
Domjenaihprvihroditeljatrebaobitiuzorostalimdomovimaizkojihbiizlaziladjeca
i naseljavala zemlju. Taj dom, uljepan rukom samog Boga, nije bila blistava palata. Ljudi, u
svomponosu,uivajuuvelianstvenimiskupimgraevinamailikujuudjelimavlastitihruku,
ali Bog je Adama smjestio u vrtu. Bilo je to njegovo prebivalie. Modro je nebo bilo njegov
svod, zemlja s njenim cvjetovima i tepih od ivog zelenila njegov pod, a lisnate grane
draesnog drvea bile su njegov krov. Njegovi su zidovi bili nainjeni od najvelianstvenijih
ukrasa,runogradavelikogUmjetnika.
Uokruenjusvetogparajebilapoukazasvavremena,daseistinskasreanenalaziu
poputanjuponosuibogatstvu,veuzajednicisBogomkroznjegovastvorenadjela.Kadbi
ljudi manje panje posveivali umjetnom i kultivirali veu jednostavnost, oni bi bili blie
odgovoru o tomukojijeciljimaoBogkadihjestvorio.Ponosiambicijesenikadanemogu
zadovoljiti, ali oni koji su doista mudri nai e istinsko i oplemenjujue zadovoljstvo u
izvorimazadovoljstvatoihjeBogstavionadohvatsvihnas.
BrigazavrtbilajepovjerenastanovnicimaEdema,dagaobraujeiuva.Njihovoih
zanimanje nije umaralo, ve zadovoljavalo i krijepilo. Bog je odredio rad kao blagoslov za
ovjeka, da zaposli njegov um, ojaa njegovo tijelo i razvije njegove sposobnosti. Adam je u
umnoj i fizikoj aktivnosti naao jedno od najveih zadovoljstava svog svetog postojanja. A
kadje,kaoposljedicanjegoveneposlunosti,bioistjeranizsvogprekrasnogdomaiprisiljen
da se bori s tvrdim tlom da bi privrijedio svoj hljeb, taj isti rad, premda vrlo razliit od
ugodnog zanimanja u vrtu, bio je tit protiv kunje i izvor radosti. Oni koji rad smatraju
prokletstvom i pristupaju mu kao dosadi i tegobi, njeguju zabludu. Bogati esto s prezirom
gledaju naradniki sloj, ali to je sasvim suprotno Bojoj namjeriprilikomstvaranjaovjeka.
tosuimecinajbogatijihuporeenjusnasleemkojejeprimiogospodarAdam?Ipak,Adam
nije bio besposlen. Na Stvoritelj, koji zna to je potrebno za ovjekovu sreu, odredio je
Adamu posao. Istinsku radost ivota nalaze samo ljudi i ene koji rade. Aneli su marljivi
radnici, oni su Boje sluge za djecu ovjeju. Stvoritelj nije ostavio prostora za nazadnjaki
obiajnemarnosti.
Adam i njegova pratilja trebali su vladati zemljom i ostati vjerni Bogu. Njima je dana
bezgraninakontrolanadsvimivimbiima.Lavijanjesumirnohodaliokonjihilizajedno
leali pored njihovih nogu. Sretne ptice leprale su oko njih bez straha, i dok se njihovo
draesnocvrkutanjeuzdizalouhvalunjihovomStvoritelju,AdamiEvasuimsepridruiliu
zahvaljivanjuOcuiSinu.
SvetiprviparnisubilasamodjecapodBojomoinskombrigom,vestudentikojisu
primalipoukeodsveznajuegStvoritelja.Njihsuposjeivalianeli,adarovanaimjezajednica
s njihovim Tvorcem bez vela koji bi ih dijelio. Oni su bili puni krjeposti koju su dobivali iz
drveta ivota, a njihova umna snaga je bila samo malo manja od aneoske. Tajne vidljivog
svemiraudesatosuznanjasavrenog(Job37,16)prualasuimneiscrpanizvorpoukai
zadovoljstva.BeskonaniTvoraciGraditeljobznaniojeljudskimumovimazakoneidjelovanje
prirode koji su predmet ljudskog prouavanja ve est hiljada godina. Oni su razgovarali s
13
listom i drvetom, upoznajui se s tajnama njihovog ivota. Adam je poznavao svako ivo
stvorenje, od monog levijatana koji se igrao u vodi do moljca koji je uivao na sunevim
zrakama.Onjesvimadaoimeiupoznaosesnjihovomprirodominavikama.Bojaslavana
nebesima, bezbrojni svjetovi i njihov redoslijed kretanja, stvaranje oblaka, tajne zvuka i
svjetlosti,danainoisvejetobilodostupnozaprouavanjeprvimroditeljima.Nasvakom
listuuumi,nasvakomkamenuuplaninama,nasvakojsjajnojzvijezdi,nazemlji,uzrakuili
nebunapisanojebiloBojeime.Rediskladstvaranjagovorilisuimoneogranienojmudrosti
i sili. Oni su uvijek iznova otkrivali privlanosti koje su njihova srca ispunjavala dubljom
ljubavljuipoticalaihnanoveizrazezahvalnosti.
SvedoksuostalivjerniboanskomZakonunjihovasposobnostdaspoznaju,uivajui
ljubetrebalajerasti.Onibineprekidnosticalinovablagaznanja,otkrivalinoveizvoresreei
sticalisvejasniju,potpunijupredodbuonemjerljivoj,nepresunojBojojljubavi.

14

3. poglavlje
KUANJEIPAD

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 3.


KadSotonivienijebilodoputenopoticatipobununaNebu,njegovajemrnjaprema
Bogunalanoviizrazusmiljanjupropastiljudskogroda.UsreiimirusvetogaparauEdemu
onjegledaoprizorsjajakojijeonzauvijekizgubio.Pokrenutzaviuonihjeodluiopoticati
naneposlunostinanjihnavuikrivnjuikaznugrijeha.Onjenjihovuljubaveliopretvoritiu
nepovjerenje,apjesmehvaleuponienjeprednjihovimnebeskimTvorcem.Tonesamodabi
ovim nevinim biima donijelo bijedu koju je on sam podnosio, ve bi obeastilo Boga i
prouzroiloalostnaNebu.
Nai prvi roditelji nisu bili ostavljeni bez upozorenja na opasnost koja im je prijetila.
Nebeski vjesnici su im predoili istoriju Sotoninog pada i njegovu zavjeru radi njihova
unitenja, predoujui cjelovitije prirodu boanske vladavine koju je knez zla pokuavao
sruiti. Sotona i njegova vojska su pogrijeili zbog neposlunosti pravednim Bojim
zapovijestima.KakojeondabilovanodaAdamiEvapotujutajZakonkojimsejedinomogao
odravatiredipravinost.
Boji Zakon je svet kao i sam Bog. To je otkrivenje njegove volje, prijepis njegova
karaktera i izraz boanske ljubavi i mudrosti. Sklad stvaranja zavisi o savrenoj suglasnosti
svih bia, svega, ivog i neivog, sa Stvoriteljevim Zakonom. Bog je uspostavio zakone
vladavine ne samo za iva bia, ve za cjelokupno djelovanje prirode. Sve je podlono
nepromjenjivim zakonima koji se ne mogu omalovaiti. Ali dok prirodni zakoni upravljaju
svimeuprirodi,samojeovjek,odsvihstanovnikazemlje,podloanmoralnomZakonu.Bogje
ovjeku,krunskomdjelustvaranja,daomodarazumijenjegovezahtjeve,shvatipravednosti
dobrotu njegova Zakona i njegove svete zapovijesti za ovjeka, te da se od ovjeka oekuje
nepokolebljivaposlunost.
I stanovnici Edema su, poput anela, stavljeni na ispit; svoj su sretni posjed mogli
zadratisamovjernouStvoriteljevuZakonu.Onisumogliiliposluatiiivjetiilineposluati
i umrijeti. Bog ih je nainio primateljima bogatih blagoslova, ali ako oni zanemare njegovu
volju,Onkojinijepotedioanelekojisupogrijeilinijemogaopotedjetininjih.Prijestupom
biproigralinjegovedaroveidonijelisebibijeduipropast.
AnelisuihupozorilidaseuvajuSotoninihvarki,jereonneumornoulagatinapore
daihzavede.SvedoksuposluniBoguZliimnemoenanijetizlo,jerbisvakianeo,akoje
potrebno, bio poslan njima u pomo. Ako oni vrsto odbiju njegove prve napade, oni e biti
sigurnikaoinebeskivjesnici.Ali akosamojednompopustekunji,njihovaeprirodapostati
takoizopaenadaneeimati moisklonostdaseodupruSotoni.
DrvojepoznanjadobraizlastvorenodaispitanjihovuposlunostiljubavpremaBogu.
Bog je smatrao prikladnim dati im samo jednu zabranu vezanu uz koritenje svega to je u
vrtu, ali ako oni zanemare njegovu volju u jednom detalju, oni e navui na sebe krivicu
prijestupa. Sotona ih nije trebao neprekidno kuati, on im je mogao prii samo kod
zabranjenog drveta. Ako pokuaju ispitati njegovu prirodu, oni e biti izloeni njegovim

15
lukavstvima. Oni su bili savjetovani da obrate panju na upozorenje koje im je Bog poslao i
zadovoljesepoukamakojeimjeBogsmatraoprikladnimdati.
Da bi neopaeno ostvario svoje djelo, Sotona je izabrao zmiju za svog posrednika
prikladna maska za prijevaru. Zmija je bila jedno od najmudrijih i najljepih stvorenja na
zemlji.Imalajekrila,idokjeletjelazrakom,njenjezasljepljujuisjajbioPoputbojeiodsjaja
poliranog zlata. Dok se odmarala u plodovima optereenim granama zabranjenog drveta i
naslaivala njegovim ukusnim plodovima, bio je to privlaan i ugodan prizor za oko
posmatraa.Takoseumiruvrtaskrivaounitava,vrebajuisvojurtvu.
Aneli su upozorili Evu da se ne odvaja od svog supruga dok je on bio zaokupljen
dnevnim radom u vrtu; s njim je opasnost od kunje bila manja nego kad je bila sama. Ali
zaokupljenasvojimugodnimzadatkom,onajenesvjesnoodlutalaod njega.Kadjeprimijetila
dajesama,osjetilajestrahodopasnosti,aligaonanijeuvailaiodluiladajenjenamudrosti
snagadostatnadarazluizloisuprotstavimuse.Nerazmiljajuioaneoskomupozorenju,
onajeubrzoposmatralazabranjenodrvosmjeavinomradoznalostiidivljenja.Plodovisubili
prekrasniionasepitalazatoihjeBogzabranio.Tojebilakuaevaprilika.Onjojseobratio
kaodaitanjenemisli:ZarvamjeBogrekaodanesmijetejestinisjednogdrvetauvrtu?
Eva je bila iznenaena i zapanjena jer joj se inilo da uje odjek svojih misli. Ali zmija je
nastavila, melodinim glasom, laskajui njenoj nenadmanoj ljepoti, i njene rijei nisu bile
neugodne. Umjesto da pobjegne s tog mjesta, Eva je zadivljena ostala da uje kako zmija
govori.Dajojseobratilobiepoputanela,njenbisestrahpojaao,alionanijenipomislilada
biarobnazmijamoglapostatiposrednikpalogneprijatelja.
Nakuaevozavodljivopriznanjeonajeuzvratila:Plodovesastabalauvrtusmijemo
jesti.SamozaplodsastablatojenasredvrtarekaojeBog:Daganistejeli!Inedirajteunj,da
neumrete!Natoezmijaeni:Ne,neeteumrijeti!Nego,znaBog:onogdanakadbudetes
njegajeliotvoritevamseoi,ivietebitikaobogovi,kojirazluujudobroizlo.
Uzimanjem plodova s ovog drveta, objasnila je ona, oni e dosegnuti viu razinu
postojanjaiprimitiuviduirepodrujeznanja.Onajesamaokusilasazabranjenogdrveta,i
kaorezultat,steklamogunostgovora.ItakojeindirektnorekladaimjeBogljubomornoto
zabranio, da se ne bi oni uzdigli i postali jednaki s Njim. Zbog ovih prekrasnih svojstava,
mudrostiisile,Onimjezabraniodagakuajuiakdodirnu.Kuajedaoznatidaseboansko
upozorenjezapravoneeispuniti,jerjenjegovasvrhasamozastraivanje.Kakojemogueda
oniumru?Zarnisuokusilisdrvetaivota?Bogihjepokuaosprijeitidadostignuplemenitiji
stupanjrazvitkainaduveusreu.
Takvo je Sotonino djelo od Adamova vremena do danas, i on ga obavlja s velikim
uspjehom. On kua ljude da ne vjeruju Bojoj ljubavi i sumnjaju u njegovu mudrost. On
neprekidnopokuavapodstaiduhneogranieneradoznalosti,nemirne,ljubopitljiveeljeda
se prodre u tajne boanske mudrosti i moi. U naporima da istrae ono to je Bog odluio
zadrati, mnotvo previda istine to ih je On otkrio bitne za spasenje. Sotona kua ljude na
neposlunost navodei ih da vjeruju kako zakorauju u jedno prekrasno, novo podruje
znanja.Alisvejetoprijevara.Poneseniidejamanapretka,oni,gazeiBojezahtjeve,koraaju
putemkojivodikdegeneracijiismrti.
Sotona je svetom paru rekao da e krenjem Bojeg Zakona biti dobitnici. Zar i mi
danas ne ujemo slino razmiljanje? Mnogi govore o uskogrudnosti onih koji sluaju Boje
zapovijesti, dok sami tvrde da posjeduju ire ideje i uivaju veu slobodu. to je ovo ako ne
odjekglasaizEdema:Onogadanakadbudetesnjegajeli...kadprekriteboanskezahtjeve
16
 vi ete biti kao bogovi. Sotona je tvrdio da je primio velika dobra jedui sa zabranjenog
drveta, ali on nije dopustio da se vidi kako je zbog prijestupa postao odbaenik s Neba.
Premdajeshvatiodasuposljedicegrijehavjenigubitak,onjeprikriosvojuvlastitubijeduda
biidrugedoveouistipoloaj.Takoprijestupniksadapokuavaprikritisvojistinskikarakter;
on moe tvrditi da je svet, ali njegovo ispovijedanje uzvienosti samo ga ini opasnijim
varalicom.OnjenaSotoninojstrani,gazeiBojiZakon,navodeidrugedaineisto,nasvoju
vjenupropast.
Eva je doista vjerovala Sotoninim rijeima, ali je njena vjera nije spasila od kazne
grijeha. Ona nije vjerovala Bojim rijeima, i to je prouzroilo pad. Ljudi na sudu nee biti
osueni jer su svjesno vjerovali lai, ve stoga to nisu vjerovali istini, jer su zanemarili
mogunostdaspoznajutojeistina.UprkosSotoninomizvrtanjuinjenicaneposlunostBogu
jeuvijekpogubna.Mimoramousmjeritisvojasrcanaspoznajuistine.SvepouketoihjeBog
zapisaousvojojRijeisluenamazaupozorenjeipouku.Onesunamdanedanasspaseod
prijevare.Njihovoezanemarivanjedovestidoosobnepropasti.Moemobitisigurnidasve
tosesuprotiBojojrijeipotieodSotone.
Zmija je ubrala plod sa zabranjenog drveta i stavila ga u ruku Eve koja je oklijevala.
OndajujeSotonapodsjetionanjenevlastiterijei,kakoimjeBogzabraniodagadodirnu,da
ne biumrli. Ona nee pretrpjeti vie zla, tvrdio je on, ako ga okusi nego to ga je iskusila
dirajuiga.Buduidanijevidjelaposljediceonogatojeuinila,Evaseohrabrila:Vidjeena
da je stablo dobro za jelo, za oi zamamljivo, a za mudrost poeljno: ubere ploda njegova i
pojede.Okusjebioprekrasan,idokjejela,inilojojsedaosjeasilukojaoivljujeizamiljala
kako kroi u vii stupanj postojanja. Ona je bez straha ubrala plod i poela ga jesti. I sada,
buduidajepogrijeila,onajepostalaSotoninoorueudjeluunitenjasvogsupruga.Ustanju
udesnog, neprirodnog uzbuenja, s rukama punim zabranjena voa, ona ga je potraila i
isprialasvetosedogodilo.
IzrazalostiprekriojeAdamovolice.Izgledaojezapanjenioprezan.NaEvinerijeion
je odgovorio da to mora biti neprijatelj na kojeg su bili upozoreni, te da prema boanskoj
presudi ona mora umrijeti. Kao odgovor ona ga je nagovarala da jede, ponavljajui zmijine
rijei da oni zasigurno nee umrijeti. Ona je to smatrala istinom jer nije primjeivala znake
Bojeg nezadovoljstva, ve naprotiv, iskusila je divan, osvjeavajui uticaj koji njene
sposobnostiproimaivotomkakav,zamiljalajeona,nadahnjujenebeskevjesnike.
Adam je shvatio da je njegova druica prekrila Boju zapovijest, zanemarila jedinu
zabranu koja im je dana da ispita njihovu vjernost i ljubav. U njegovom se umu odvijala
stranaborba.aliojetojedopustiodaEvaodlutaodnjega.Alidjelojebilouinjeno,one
moratibitiodvojenodosobeijemujedrutvodonosiloradost.Kakosepomiritistim?Adam
jeuivaoudruenjusBogomisvetimanelima.OnjeposmatraoslavuStvoritelja.Razumioje
sudbinu koja je stajala na raspolaganju ljudskom rodu ako ostane vjeran Bogu. Ipak, on je
izgubioizvidasveoveblagosloveustrahudaeizgubitijedandarkojijeunjegovimoima
bio vredniji od drugih. Ljubav prema Evi je nadjaala sve ljubav, zahvalnost i odanost
Stvoritelju.Onajebiladionjegaionnijemogaoizdratipomisaodaserastaviodnje.Onnije
shvatiodajetaistaneogranienasilakojagajestvorilaizprahazemaljskog,ivog,prekrasna
izgleda,iizljubavimudaladruicu,moglastvoritidrugu.Onjeodluiodijelitinjenusudbinu,
oneumrijetisnjom.Modasu,razmiljaojeon,rijeimudrezmijeistinite?Evajebilapred
njim, lijepa i oito nevina kao i prije ina neposlunosti. Ona je izrazila veu ljubav prema
njemunegoprije.Nanjojsenijevidioznaksmrtiionjeodluiosnositiposljedice.Uzeojeplod
17
ibrzogapojeo.
Nakon prijestupa Adamu se prvo inilo kako ulazi u vii stupanj razvitka. Ali ga je
uskoro pomisao na grijeh ispunila strahom. Grjenom paru se zrak, koji je dotada bio blag i
podjednake temperature, sada uinio hladniji. Mir i ljubav koji su njemu pripadali sada su
nestali i umjesto toga oni su imali osjeaj grjenosti, strah od budunosti, golotinju due.
Odoraodsvjetlostikojaihjeokruivalasadajenestala,adabijenadomjestili,onisupokuali
nainitipokrivalo,jer,neodjeveni,nisumogliizainaoiBoguisvetimanelima.
Oni su sada poinjali uviati istinsku prirodu svog grijeha. Adam je ukorio svoju
druicutogajenerazumnonapustilaidopustiladajezmijaprevari,aobojesuseuvjeravali
da e Onaj koji im je pruio tako mnogo dokaza svoje ljubavi oprostiti ovaj prijestup, ili da
neebitipodlonitakostranojkaznikaotosusebojali.
Sotona je likovao zbog uspjeha. On je naveo enu da ne vjeruje Bojoj ljubavi, da
posumnjaunjegovumudrostiprestupinjegovZakon,aprekonjejeprouzroioiAdamovpad.
Ali veliki Zakonodavac samo to nije obznanio Adamu i Evi posljedice njihova
prijestupa. Boanska prisutnost se oitovala u vrtu. U svojoj nevinosti i svetosti oni su s
radosnomdobrodolicompozdravljalidolazaksvogStvoritelja,alisadasupobjegliodstrahai
pokualisesakritiunajskrovitijepredjelevrta.AliJahve,Bog,zovneovjeka:Gdjesi?ree
mu.Onodgovori:uosamtvojkorakpovrtu;pobojahsejersamgo,pasesakrih.Natomu
ree:Kotikazadasigo?Tisi,dakle,jeosastablaskojegsamtizabraniojesti?
Adamnijemogaoporeiniizgovoritisezasvojgrijeh,iumjestodapokaekajanje,on
jepokuaokrivicuprebacitinasvojuenu,atimeinasamogBoga:enakojusistaviouzame
ona mi je dala sa stabla, pa sam jeo. On koji je, iz ljubavi prema Evi, namjerno odluio
odbacitiBojunaklonost,svojdomurajuivjeniivotradosti,pokuaojesada,nakonsvog
pada,svojudruicu,paakisamogStvoritelja,proglasitiodgovornimzaprijestup.Mogrijeha
jetakostrana.
Kadjeenaupitana:tositouinila?onajeodgovorila:Zmijameprevarila,pasam
jela. Zato si stvorio zmiju? Zato si je doveo u Edem? to su bila pitanja to ih je
podrazumijevao njen izgovor za grijeh. Tako je ona, kao i Adam, Boga inila odgovornim za
njihovpad.Porijekloduhasamoopravdanjajeu oculai;naiprviroditeljisumupopustiliim
su popustili uticaju Sotone, a pokazuju ga svi Adamovi sinovi i keri. Umjesto da ponizno
priznaju svoje grijehe, oni su se pokuali zatititi okrivljujui druge, okolnosti ili Boga
pretvarajuinjegovblagoslovuprilikuzaprigovoreprotivNjega.
Gospod je onda izrekao presudu nad zmijom: Kad si to uinila, prokleta bila meu
svimivotinjamaisvomzvjeradidivljom!Potrbuhusvompuzateizemljujestisvegivota
svog! Budui da je koritena kao Sotonino orue, zmiji je izreena boanska presuda. Od
najljepe ivotinje na zemlji, kojoj su se svi najvie divili, ona je trebala postati najnia i
najomraenija od svih, ivotinja koju mrze i od koje se boje i ljudi i zvijeri. Rijei koje su
slijedile direktno su se odnosile na samog Sotonu, upuujui na njegov konani poraz i
unitenje:Neprijateljstvojazameemizmeutebeiene,izmeurodatvojegairodanjezina:
onaetiglavusatirati,atiemuvrebatipetu.
Evijeprikazanaalostibolkojajemoralabitinjenudio.Gospodjerekao:Trudnoi
tvojoj muke u umnoiti, u mukama djecu e raati. udnja e te muu tjerati, a on e
gospodariti nad tobom. Bog je Evu prilikom stvaranja izjednaio s Adamom. Da su ostali
posluni Bogu u skladu s njegovim Zakonom ljubavi oni bi uvijek bili u meusobnom
skladu, ali grijeh je unio neslogu, i sada se njihovo zajednitvo i sklad moe ouvati samo
18
pokornouenemuu.Evajeprvapogrijeila,ionajepopustilakuanjutimetoseodvojila
odsvogdruga,protivnoboanskojuputi.Adamjezgrijeiozbognjenogmoljenjaionajesada
bilapodreenasvommuu. DajepaliljudskirodcijenionaelapropisanaBojimZakonom,
ovabisepresuda,premdaposljedicagrijeha,pokazalablagoslovom,aliovjekovazloupotreba
poloajaispunilajemnogeenegorinominjihovivotuinilateretom.
Eva je bila savreno sretna pored svog supruga u njihovom domu u Edemu, ali kao
nemirnesavremeneEve,onasezanosilanadomdaezakoraitiuviusferupostojanjaodone
kojujojjeBogodredio.Pokuavajuiseuzdignutiiznadprvotnerazine,onajepalanie.Slian
erezultatostvaritisvionikojinisuvoljniradosnopreuzetisvojeivotnedunostiuskladus
Bojim planom. U svojim naporima da dostignu poloaj za koji ih On nije osposobio, mnogi
ostavljaju prazna mjesta na kojima bi mogli biti blagoslov. U elji za viim sferama ivota
mnoge su ene rtvovale istinsko ensko dostojanstvo i plemenitost karaktera, te ostavile
neobavljenposaokojiimjeNeboodredilo.
GospodjerekaoAdamu:Jersiposluaoglassvojeenetejeosastablaskojegasamti
zabraniojestirekavi:Snjegadanisijeo!evo:Zemljanekajezbogtebeprokleta:strudom
e se od nje hraniti svega vijeka svog! Raae ti trnjem i korovom, a hranie se poljskim
raslinjem.Uznojulicasvogahljebsvojejestidokleseuzemljunevrati:taizzemljeuzetsi
bioprahsi,uprahesevratiti.
Boja volja nije bila da bezgrjeni par upozna zlo. On im je slobodno dao dobro, a
uskratio zlo. Ali, protivno njegovoj zapovijesti, oni su okusili sa zabranjena drveta,i sada e
oninastavitijestisnjega,poznavatizlotokomcijelogsvogivota.OdtogatrenutkaSotonine
kunjeenanositibolljudskomrodu.Umjestougodnogradakojimujeodreen,brigainapor
trebalisubitinjegovonasljee.Oniebitipodlonirazoaranju,alostiiboli,anaposljetkui
smrti.
Pod prokletsvom grijeha cijela priroda je ovjeku trebala biti svjedok naravi i
posljedica pobune protiv Boga. Kad je Bog nainio ovjeka, On ga je postavio vladarom nad
Zemljomisvimivimstvorenjima.SvedokjeAdambioodanNebu,cijelamujeprirodabila
podlona. Ali kad se pobunio protiv boanskog Zakona, nia susestvorenja pobunila protiv
njegovevladavine.TakojeGospod,uvelikojmilosti,pokazaoovjekusvetostsvojihzakonai
naveo ga da, kroz njegovo vlastito iskustvo, uvidi opasnost naputanja Zakona, ak i u
najmanjojsitnici.
ivotnaporaibrigekojijeotadatrebaobitiovjekovonasljeeodreenjeizljubavi.
To je bila disciplina koju je zahtijevao njegov grijeh, da bi se nadziralo poputanje apetitu i
nagonima te da bi se razvila navika samokontrole. Bio je to dio Bojeg plana za ovjekovu
obnovuodunitenjaiponienjaprouzroenihgrijehom.
Upozorenje dano naim roditeljima: U onaj dan u koji s njega okusi, zacijelo e
umrijeti(Post2,17),nijepodrazumijevalodasuonitrebaliumrijetiistogdanakadsuokusili
zabranjeneplodove.Alitogajedananeopozivakaznamoralabitiizreena.Besmrtnostimje
obeanauzuslovposlunosti,aakoprekreZakon,onieseodreivjenogivota.Togistog
daonisubiliosueninasmrt.
Da bi ivio vjeno, ovjek mora nastaviti jesti s drveta ivota. Lien ovoga njegova
vitalnost postupno slabi, sve dok se ivot ne ugasi. Sotonin je plan bio da Adam i Eva
neposlunounavukunasebeBojenezadovoljstvo,aonda,akoneuspijudobitioprost,on
se nadao da e okusiti s drveta ivota te tako nastaviti ivot grijeha i bijede. Ali nakon
ovjekova pada, sveti su aneli odmah bili zadueni da uvaju drvo ivota. Ove su anele
19
okruivali bljesci svjetlosti koji su izgledali poput bljetavih maeva. Nikome iz Adamove
porodicenijebilodoputenoprijeiovupreprekuiokusitisovogivotodavnogdrvetazato
nepostojibesmrtnigrjenik.
Plimu jada to je potekla iz prijestupa naih prvih roditelja mnogi smatraju previe
stranom posljedicom za tako mali grijeh i oni optuuju Boju mudrost i pravednost u
postupanju s ljudima. Ali kad bi malo dublje razmotrili ovo pitanje, oni bi uvidjeli svoju
zabludu. Bog je stvorio ovjeka po svojoj slici, slobodna od grijeha. Zemlja je trebala biti
naseljenabiimasamomalomanjimodanela,alinjihovujeposlunosttrebaloprovjeriti,jer
Bog ne bi dopustio da svijet bude naseljen ljudima koji ne obraaju panju na Boji Zakon.
Ipak,uvelikojmilostiOnAdamunijeodredioteakispit.Aisamamalenkostzabraneuinila
jegrijehiznimnovelikim.AkoAdamnijemogaopoloitinajlakiispit,onnebimogaoizdrati
tekekunjedasumupovjereneveeodgovornosti.
DajeAdamiskuannekimteimispitom,ondabiseoniijasrcateekzluizgovarali
rijeima: Ovo je nevana stvar, a Bog nije sitniav. I Zakon bi se neprekidno prestupao u
naokonevanimstvarimakojeljudineukoravaju.AliBogjejasnoobznaniodaNjegavrijea
svakigrijeh.
Evi se inilo da je neposlunost Bogu, kuanje ploda sa zabranjenog drveta nevana
stvar,kaoinavoenjesvogsupruganagrijeh,alinjihovjegrijehotvoriobranejadausvijetu.
Koutrenutkukunjemoeznatistraneposljedicekojeedoikaorezultatjednogpogrenog
koraka?
MnogikojiuedaBojiZakonnijeobavezujuizaljude,tvrdedajenemogueposluati
njegove uredbe. Ali ako je ovo istina, zato je Adam pretrpio kaznu prijestupa? Grijeh naih
prvih roditelja donio je krivicu i bijedu na svijet, a da nije bilo Boje dobrote i milosti,
ovjeanstvobidospjeloubeznadanoaj.Nezavaravajmose.Jerjeplatagrijehasmrt.(Rim
6,23) Boji Zakon se ni sada ne moe prestupati nekanjeno kao ni kad je presuda izreena
nadocemovjeanstva.
NakonnjihovoggrijehaAdamiEvavienisumoglistanovatiuEdemu.Onisuusrdno
molilidaostanuudomusvojebezgrjenostiiradosti.Onisupriznalidasuodbacilisvaprava
na to sretno prebivalite, ali su se obavezali na striktnu poslunost Bogu u budunosti. Ali
njimajereenodajegrijehizopaionjihovuprirodu,dasuumanjilisvojusnagudaseodupru
zlu i otvorili vrata Sotoni da im se lake priblii. Oni su u svojoj bezgrjenosti popustili
kuanju, i sada, u stanju svjesne krivice, oni bi imali manju mo da ouvaju svoju
besprijekornost.
Uponiznostiineizrecivojalostionisupozdravilisvojprekrasnidomipolidaivena
zemlji na kojoj je poivalo prokletstvo grijeha. Temperatura zraka, nekad tako blaga i
ujednaena,sadajebilapodlonaznaajnimpromjenama,iGospodimjemilostivodaoodjeu
odkoadaihzatitiodvruineihladnoe.
Kadsunauvelomcvijeuipadanjuliavidjeliprveznakeraspadanja,Adaminjegova
druicasuvieplakalinegotodanasljudioplakujusvojemrtve.Smrtslabih,njenihcvjetova
bila je uzrok alosti, ali kad prekrasna drveta odbacuju svoje lie, prizor ivo podsjea na
neumoljivuinjenicudajesmrtdiosvegatoivi.
Edemski vrt je ostao na zemlji dugo nakon to je ovjek prognan s njenih ugodnih
staza.Palomovjeanstvujedugobilodoputenodaposmatrabezgrjeandom,jersuaneli
uvari sprjeavali samo ulaz. Kod vrata raja koja su uvali heruvimi otkrivana je boanska
slava. Ovdje su Adam i njegovi sinovi dolazili da slue Bogu. Oni su ovdje obnavljali svoje
20
zakletveoposlunostiZakonuzbogijegsuprijestupabiliistjeraniizEdema.Kadjeplimazla
preplavila svijet i pokvarenost ljudi odluila o njihovom unitenju potopom, ruka koja je
stvorilaEdempovuklagajesazemlje.Aliprilikomkonanogobnovljenja,kadnastanunovo
neboinovazemlja(Otk21,1),ionebitiobnovljeniljepeukraennegoupoetku.
TadaeonikojisudraliBojezapovijestiudisatidahbesmrtnostiispoddrvetaivota,
itokombeskrajnihvjekovastanovnicibezgrjenihsvjetovaeuvrturadostiposmatratiuzor
savrenogdjelaBojegstvaranja,netaknutogprokletstvomgrijehauzoronogatobipostala
cijelazemljadajeovjekispunioStoriteljevslavniplan.

21

4. poglavlje
PLANOTKUPLJENJA

ovjekov je pad cijelo Nebo ispunio alou. Svijet koji je Bog nainio bio je uniten
prokletstvomgrijehainastanjenbiimaosuenimnabijeduismrt.inilosedanemaizlazaza
onekojisuprekrilizakon.Anelisuprestalipjevatipjesme hvale.iromnebeskihdvorova
alovalosezbogpropastikojujedoniogrijeh.
BojiSin,velianstveninebeskiZapovjednik,biojepokrenutsaaljenjempremapalom
ljudskom rodu. Kad se bijeda izgubljenog svijeta pokazivala pred Njim, njegovo je srce bilo
ganuto beskonanim saaljenjem. Meutim, boanska je ljubav stvorila plan kojim je ovjek
mogaobitiotkupljen.BojijeprekreniZakonzahtijevaoivotgrjenika.Ucijelomjesvemiru
postojalasamojednaosobakojajemogla,umjestoovjeka,ispunitizakonskezahtjeve.Budui
dajeboanskiZakonsvetkaoisamBog,pomirenjejezanjegovprekrajmogaoizvritisamo
onajkojijejednaksBogom.NikoosimHristanijemogaootkupitipalogovjekaodprokletstva
ZakonaivratitigauskladsNebom.Hristosjenasebeodluiouzetikrivnjuisramotugrijeha,
grijehakojijetakomrzaksvetomBogudajerastavioOcaodnjegovaSina.Hristossetrebao
spustitidonajveihdubinaljudskebijededabispasiopaliljudskirod.
OnjepredOcemmolioukoristgrjenikadoksunebeskevojskeoekivalerezultates
napetoukojaserijeimanemoeizraziti.Tajtajnirazgovorjedugotrajaosavjetmirni
(Zah6,13DK)zapaliljudskirod.Planspasenjajezaetprijestvaranjasvijeta,jerjeHristos
zaklanojagnje(Otk13,8),aipakseiKraljsvemiraboriosamsasobomprijenotojedao
svog Sina da umre za okrivljene ljude. Ali Bog je tako ljubio svijet da je dao svog
jedinorodenogSinadanepoginenijedankojiunjvjeruje,vedaimaivotvjeni(Iv3,16).O,
kakva tajna otkupljenja! Boja ljubav za svijet koji ga nije ljubio! Ko moe spoznati dubinu
ljubavi koja nadilazi spoznaju (Ef 3,19)? Tokom beskrajnih vjekova besmrtni umovi e
pokuavajuishvatititajnuteneshvatljiveljubavi,postavljatipitanjaidivitijojse.
BogsetrebaoobjavitiuHristudapomirisvijetsasobom(2Kor5,19).Grijehjetako
dubokoponizioovjekadajenjemusamombilonemoguepomiritisesOnimijajepriroda
istota i dobrota. Ali Hristos, nakon to je otkupio ovjeka od osude grijeha, moe dati
boansku silu da je udrui s ljudskim naporima. Tako pokajanjem pred Bogom i vjerom u
HristapalaAdamovadjecamogujojednompostatisinoviBoji(1Iv3,2).
Jedini plan koji moe osigurati ovjekovo spasenje obuhvatio je cijelo Nebo u
beskonanojrtvi.AnelisenisumogliradovatikadimjeHristospredoioplanotkupljenja,
jer su uvidjeli da e ovjekovo spasenje njihov dragi Zapovjednik platiti neizrecivom boli. U
tuzi i uenju oni su sluali njegove rijei dok im je On objanjavao kako mora napustiti
istouimirNeba,njegovuradost,slavuivjeniivotidoiudodirspokvarenouZemlje,da
iskusinjenubol,sramotuismrt.Onjetrebaostatiizmeugrjenikaikaznezagrijeh,paipak
e ga malo njih prihvatiti kao Sina Bojeg. On je trebao napustiti svoj uzvieni poloaj kao
VelianstvoNeba,siinaZemljuiponizitisekaoovjek,iosobnoiskusitialostikunjekoje
ovjek mora proivjeti. Sve e ovo biti nuno da bi on mogao pomoi onima koji stoje u
kunji(Heb2,18).Kadsenjegovzadatakuiteljazavri,Onebitipredanurukebezbonikai
biti izloen uvredama i muenju na koje ih samo Sotona moe nadahnuti. On e morati

22
umrijetinajsurovijomsmru,bitiuzdignutizmeuZemljeiNebakaookrivljenigrjenik.One
morati proi kroz duge sate agonije, tako strane da je aneli nee moi posmatrati, ve e
zaklonitisvojelice.Onemoratipretrpjetitjeskobudue,odvojenostodOevalica,dokana
Njemubitikrivicazaprijestupteinagrijehacijelogasvijeta.
AnelisusebaciliprednogesvogStvoriteljaiponudilionipostanurtvazaovjeka.
Ali aneoski ivot nije mogao platiti dug, ovjeka je mogao otkupiti samo njegov Stvoritelj.
Ipak, aneli su trebali odigrati svoj dio u planu otkupljenja. Hristos je trebao biti uinjen
niimodanela(Heb2,9).Kaduzmeljudskuprirodu,njegovamoneebitijednakanjihovoj,
i oni su mu trebali sluiti, da ga utjee i ublae njegovu patnju. Oni su takoe trebali biti
slubujui duhovi koji su poslani da slue onima koji e postati nasljednici spasenja (Heb
1,14). Oni e uvati primatelje milosti od sile zlih anela i od tame kojom ih Sotona
neprekidnookruuje.
KadanelibudusvjedociagonijeiponienjanjihovaGospoda,onieseispunitijadom
iogorenjemteegaeljetiosloboditiodnjegovihubica,alioninisutrebaliposredovatidabi
sprijeilionotosutrebalividjeti.DioplanaotkupljenjazahtijevadaHristospretrpiporugui
zlostavljanjezlihljudi,iOnsestimsloiokadjepostaoOtkupiteljljudi.
HristosjeuvjerioaneledaeOnsvojomsmruotkupitimnogeiunititionogakojije
imaosilusmrti.Onepovratitikraljevstvokojejeovjekizgubioprijestupom,iotkupljenie
ga naslijediti zajedno s Njim i ivjeti u njemu zauvijek. Grijeh i grjenici e biti izbrisani da
nikadavieneremetemirNebaiZemlje.Onjepozvaoaneoskomnotvodaostaneuskladus
planom koji je njegov Otac prihvatio te da se raduje to e, njegovom smru, pali ljudi biti
pomirenisBogom.
Tada je Nebo ispunila radost, neizreciva radost. Slava i blagoslovlenost otkupljenog
svijetanadmailajeakitjeskobuirtvuKnezaivota.iromnebeskihdvorovaodjekivalisu
prvizvuipjesmekojaeodzvanjatiiznadbetlehemskihbreuljakaSlavaBogunavisiniina
zemljimirljudimakojeljubi!(Lk2,14)Razdraganostjebilaveaodushitazastvaranjakad
suklicalezvijezdejutarnjeiBojiuzvikivalidvorani(Job38,7).
ovjekujeprvanajavaotkupljenjasaoptenaupresudikojajeizreenanadSotonomu
vrtu.Gospodjeobjavio:Neprijateljstvojazameemizmeutebeiene,izmeurodatvojegai
rodanjezina:onetiglavusatirati,atiemuvrebatipetu.(Post3,15)Ovapresuda,izreena
u prisutnosti naih prvih roditelja, za njih je bila i obeanje. Premda je najavila rat izmeu
ovjekaiSotone,unjojjenajavljenodaemovelikogneprijateljanaposljetkubitislomljena.
AdamiEvasustajalikaozloincipredpravednimSucemoekujuipresudukojusuzasluli
prijestupom,aliprijenotoimjesaoptenooivotunapornatrudaijadakojijetrebaopostati
njihovdio,iliozapovijestiopovratkuuprah,onisuslualirijeikojenisumogleadaimne
prue nadu. Premda e morati patiti zbog sile svog monog neprijatelja, oni mogu s nadom
oekivatikonanupobjedu.
Kad je Sotona uo za neprijateljstvo izmeu njega i ene, izmeu njegova sjemena i
njenogsjemena,onjeznaodaenjegovodjeloizopaivanjaljudskeprirodebitiprekinuto,da
enanekinainovjekbitiosposobljendasesuprotstavitojsili.Ipak,kakoseplanspasenja
sve jasnije otkrivao, Sotona i njegovi aneli su se radovali to, uzrokujui ljudski pad, mogu
prisilitiBojegSinadanapustisvojuzvienipoloaj.Onjetvrdiodasutimeispunjeninjegovi
planovi na Zemlji i da e Hrista, kad na sebe uzme ljudsku prirodu, moi pobijediti i tako
sprijeitiotkupljenjeovjeanstva.
Nebeski aneli su naim prvim roditeljima jasnije prikazali plan stvoren za njihovo
23
spasenje.Adaminjegovapratiljasuuvjeravanidaoni,uprkossvomvelikomgrijehu,neebiti
preputeni Sotoninom nadzoru. Sin Boji je ponudio da vlastitim ivotom plati otkup za
prijestup.Onieproirazdobljekunje,ipokajanjemivjeromuHristaonieponovnomoi
postatiBojadjeca.
rtva koju je zahtijevao njihov prijestup otkrila je Adamu i Evi sveti karakter Bojeg
Zakona,ionisushvatili,kaonikadaranije,krivicugrijehainjegovestraneposljedice.Zbog
grinjesavjestiistrepnjeonisumolilidakaznanepadnenaOnogaijajeljubavbilaizvorsve
njihoveradosti,negonanjihinjihovonasljedstvo.
Reenoimjekakose,sobziromnatodajeJahvinZakontemeljnjegovevladavinena
Nebu kao i na Zemlji, ak ni ivot anela ne moe prihvatiti kao rtva za njegov prijestup.
Nijedan od njegovih propisa nije mogao biti ukinut ili promijenjen da bi se prilagodio
ovjekovupalomstanju,veihjeSinBoji,kojijestvorioovjeka,mogaopomiritisasobom.
KaotojeAdamovprijestupdonionesreuismrt,takojeHristovartvatrebaladonijetiivot
ibesmrtnost.
Zboggrijehanijesamoovjek,veiZemlja,dolapodvlastneastivogatejujetrebalo
obnovitiplanomotkupljenja.ZastvaranjaAdamujedanavlastnadZemljom.Alipoputanjem
kunjionjedospiopodSotoninuvlast....jerpobijeenirobujupobjedniku.(2Pt2,19)Kadje
ovjek postao Sotonin zatoenik, kraljevstvo kojim je on upravljao predano je njegovom
osvajau. Sotona je tako postao bog ovoga svijeta (2 Kor 4,4). On je preoteo vlast nad
ZemljomkojajeprvotnodanaAdamu.AliHristos,plaajuisvojomrtvomkaznugrijeha,ne
samodajetrebaootkupitiovjeka,vepovratitionotojeonizgubio.SvetojeprviAdam
izgubio,drugiAdamjetrebaopovratiti.Prorokkae:ItiKulostada,OfeleKerisionske,opet
esetebivratitiprijanjavlast.(Mih4,8)AapostolPavleupuujenazalognaegnasleaza
otkupljenje(Ef1,14).BogjestvorioZemljudabudeprebivalitesretnih,svetihbia.Gospod
je oblikovao i sazdao zemlju, koju je uvrstio i nije je stvorio pustu, ve ju je uobliio za
obitavanje(Iz45,18).Svrhaebitiispunjena,kad,obnovljenaBojomsilom,iosloboenaod
grijeha i patnje, ona postane vjeno prebivalite otkupljenih. Zemlju e posjedovati
pravedniciiivjetenanjojzauvijek.Neebitivienitaprokleto.PrijestoBojiiJagnjetov
bieugradu.SlugeBojeklanjateseBoguigledaenjegovolice.(Ps37,29;Otk22,3)
Adamje,usvojojbezgrjenosti,uivaouneposrednomzajednitvusasvojimTvorcem,
ali je grijeh razdvojio Boga i ovjeka, i samo je pomirenje moglo premostiti provaliju i
omoguiti primanje blagoslova i spasenja s Neba na Zemlju. ovjeku je i dalje bio uskraen
izravan pristup njegovom Stvoritelju, ali Bog je trebao komunicirati s njim kroz Hrista i
anele.
TakosuAdamubiliotkrivenivanidogaajiuistorijiovjeanstva,odtrenutkakadje
boanska presuda izreena u Edemu i potopa i sve do prvog dolaska Bojeg Sina. Njemu je
pokazanodaemnogiizabratiivotgrijeharadijenegoivotpokajanjaiposlunosti,premda
evrijednostHristovertvebitidovoljnazaspasenjecijelogasvijeta.Brojzloinaesetokom
narednihnaratajapoveati,aprokletstvoegrijehasveviepritiskatiljudskirod,ivotinjski
svijet i zemlju. Prokletstvo grijeha e skratiti ljudski vijek, oslabit e ovjekovo tjelesno
zdravlje,izdrljivostkaoimoralnuiintelektualnusnagu,svedoksesvijetneispunibijedom
svake vrste. Kroz poputanje apetitu i strastima ljudi e postati nesposobni da cijene velike
istineplanaotkupljenja.IpakHristos,vjerannamjerizbogkojejenapustioNebo,idaljeese
zanimatizaljudeipozivatiihdasvojeslabostiinedostatkesakrijuuNjemu.Oneispunjavati
potrebesvihonihkojimuvjeromprilaze.AuvijekebitionihkojiesauvatiznanjeoBogui
24
ostatineoskvrnjeniusredsveoptegbezakonja.
Bog je uspostavio rtvene prinose da budu ovjekov trajan podsjetnik i pokajniko
priznanjenjegovoggrijehaiispovijedanjevjereuobeanogOtkupitelja.Njihovajesvrhabila
da grjenoj rasi usade istinu da je grijeh taj koji je uzrokovao smrt. Za Adama je rtvovanje
prvertvebionajbolnijidoivljaj.Njegovaserukamoralapodiidaoduzmeivotionjeznao
dajebioposluanBogu,smrtiovjekailiivotinjenebibilo.Dokjeklaonevinurtvu,onje
drhtao pri pomisli da e krv bezgrjenog Jagnjeta Bojeg morati biti prolivena. Ovaj mu je
prizorpruao dubljiijasnijiosjeajvlastitogprijestupa,kojinitaosimsmrtidragogBojeg
Sinanijemoglookajati.Onsediviobeskonanojdobrotikojaeplatitiovakavotkupdaspasi
krivce. Zvijezda nade je rasvjetljavala mranu i stranu budunost i rastereivala je od
potpunepustoi.
Aliplanotkupljenjajeimaoiriidubljismisaoodspasenjaovjeka.Hristosnijesamo
zbogtogadoaonaZemlju,nesamozbogtogadastanovniciovogmalogsvijetapotujuBoji
Zakon onako kako bi ga trebali potovati, ve da pred svemirom opravda Boji karakter.
Hristos je mislio na ovaj rezultat svoje velike rtve, na uticaj na razum bia na drugim
svjetovimakaoinaljudskirazumkadjerekao:Sadjesudovomesvijetu!Sadeknezovoga
svijeta biti baen van! A ja, kad budem podignut sa zemlje, sve u ljude privui k sebi. (Iv
12,3032)Hristovinumiranjazaovjekovospasenjenijemusamotrebaoomoguitipristup
Nebu,veipredcijelimsvemiromopravdatiBogainjegovogSinainjihovopostupanjeprema
Sotoni i njegovoj pobuni. On e uspostaviti vjenost Bojeg Zakona i otkriti prirodu i
posljedicegrijeha.
OdpoetkavelikaseborbavodilaokoBojegZakona.Sotonajepokuavaodokazatida
je Bog nepravedan, da je njegov Zakon pogrean, te da dobro svemira zahtijeva njegovu
promjenu. Napadajui Zakon on jenamjeravaosruitiautoritetnjegovogAutora.Borbomse
trebalo prikazati da li su boanski zakoni nedostatni i predmet promjene ili su savreni i
nepromjenjivi.
KadjeSotonazbaensNeba,onjeodluiodaovuzemljunainisvojimkraljevstvom.
KadjeiskuaoipobijedioAdamaiEvuonjemisliodajeosvojioovajsvijet,jer,kazaojeon,
onisumeizabralikaosvogvladara.Tvrdiojedajegrjenikunemoguedarovatioprost,te
da su stoga ljudi njegovi zakoniti podanici, a da svijet pripada njemu. Ali Bog je dao svog
dragogSinakojijebiojednakNjemudasnosikaznuprijestupaitimeosiguraoputkojim
ljudi mogu zadobiti njegovu milost i biti vraeni u Edemski dom. Hristos se prihvatio
otkupljenja ovjeka i spaavanja svijeta iz Sotoninog naruja. Velika borba koja je poela na
Nebutrebalaseprivestikrajunatomistomsvijetu,naistompodrujukojejeSotonaprisvajao
zasebe.
Hristovoponienjezaspasenjepalihljudibilojeuenjecijelogsvemira.DaOnkojije
iao od zvijezde do zvijezde, od svijeta do svijeta, nadgledajui sve, zadovoljavajui potrebe
svihbiausvomnepreglednomstvaranjusvojimprovienjem,daseOnsloidanapustisvoju
slavu i uzme na sebe ljudsku prirodu bila je tajna koju su bezgrjena bia s drugih svjetova
eljelarazumjeti.KadjeHristossiaonaovuzemljuuljudskomobliku,svisubilizaintereso
vani da ga slijede dok je korak po korak koraao okrvavljenom stazom od staje do Golgote.
NebojebiljeilouvredeiizrugivanjekojejeOnprimaoiznalisudajetoSotoninpoticaj.Oni
su pratili razvoj sukoba, Sotonine neprekidne pokuaje da ovjeanstvo obavije tamom,
alouipatnjom,kaoiHristovosuprotstavljanje.Onisuposmatralikakobitkaizmeusvjetla
itamepostajesveea.IdokjeHristosusmrtnojagonijinakrstupovikao:Svrenoje(Iv
25
19,30),povikpobjedeodjeknuojesvimsvjetovimaisamimNebom.Velikisukobkojijetako
dugo trajao u ovom svijetu sada je bio odluen i Hristos je bio pobjednik. Njegova je smrt
odgovorila na pitanje je li ljubav Oca i Sina bila dostatna da se ovjek odrekne sebe i ivi
duhomportvovanja.Sotonajeotkriosvojistinskikarakterlaljivcaiubice.Uoenojedabion
istimduhomkojimjevladaoovjeanstvomkojejebilopodnjegovimnadzorom,akomuse
dopusti,nadziraonebeskabia.Odanisvemirseujediniouvelianjuboanskevladavine.
DajeZakonmogaobitipromijenjen,ovjekbimogaobitispaenbezHristovertve,ali
injenica da je bilo nuno da Hristos da svoj ivot za palo ovjeanstvo dokazuje kako Boji
Zakonneeosloboditigrjenikaodsvojihzahtjeva.Pokazanojedajeplatazagrijehsmrt.Kad
je Hristos umro, osigurano je Sotonino unitenje. Ali da je na krstu ukinut Zakon, kao to
mnogitvrde,ondabiBojidragiSinpretrpioboliagonijudaseSotonidaupravoonotoje
traio; tada bi Knez zla pobijedio, a njegove optube protiv boanske vladavine bile bi
potvrene. Sama injenica da je Hristos ponio kaznu za ovjekov prijestup moan je dokaz
svimstvorenimbiimadajeZakonnepromjenjiv,dajeBogpravedan,milostivispremanna
samoodricanje;idasebeskrajnapravednostimilostsjedinjujuuprimjeniNjegovevlasti.

26

5. poglavlje
KUANJEKAJINAIABELA

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 4,1-15.

Kajin i Abel, Adamovi sinovi, karakterno su se veoma razlikovali. Abel je imao duh
vjernostiBogu,onjeuStvoriteljevupostupanjupremapalomovjeanstvuvidiopravednosti
milost i sa zahvalnou je prihvatio nadu u otkupljenje. Ali, Kajin je gajio osjeaj pobune i
prigovarao je Bogu zbog prokletstva to ga je izrekao nad zemljom i ljudskim rodom nakon
Adamovagrijeha.OnjedopustiodanjegovumpodeistimputemkojijedoveodoSotoninog
pada poputajui elji za samouzvienjem i dovodei u pitanje boansku pravednost i
autoritet.
ObabratabilasukuanakaotojeiAdambioiskuanprijenjih,dabisepokazalohoe
livjerovatiisluatiBojurije.Onisubiliupoznatisplanomzaovjekovospasenjeishvatili
rtveni sistem koji je Bog uspostavio. Oni su znali da ovim rtvama izraavaju vjeru u
Spasitelja koga su rtve prikazivale, a istodobno priznaju da u cijelosti zavise o Njemu za
oprost. Znali su da oni ovakvim pokoravanjem boanskom planu za njihovo otkupljenje
pruaju dokaz svoje poslunosti Bojoj volji. Bez prolijevanja krvi nije moglo biti oprosta
grijeha,ionisutrebalipokazatisvojuvjeruuHristovukrvkaortvupomirnicuprinoseina
rtvuprvineodstada.OsimtogaGospodusutrebaliprinositiiprveplodovezemljekaortvu
zahvalnicu.
Dvasubratapodiglasvojertvenikeisvakijedoniosvojurtvu.Abeljepriniortvuod
stada u skladu s Bojom uputom. Bog milostivo pogleda na Abela i njegovu rtvu. Vatra
spustila s neba i spalila rtvu. Ali Kajin je, zanemarujui Boju jasnu i direktnu zapovijest,
priniosamortvuodzemaljkihplodova.Nijebiloznakasneba kojijepokazivaodajertva
prihvaena. Abel je molio svog brata da Bogu pristupi boanski propisan nain, ali njegova
preklinjanjasamosuKajinauinilajoodlunijimdaslijedisvojuosobnuvolju.Kaostariji,on
jesmatraodagabratnetrebaopominjatitejeprezreonjegovsavjet.
Kajin je izaao pred Boga sa srcem punim nezadovoljstva i nevjernosti u vezi s
obeanom rtvom i nunosti prinoenja rtava. Njegov dar nije izraavao pokajanje zbog
grijeha.Onjesmatrao,kaotomnogiidanassmatraju,dabitanoslijeenjeplanatogaje
Bognainio,povjerenjeunjegovospasenjeipomirenjeuobeanomSpasitelju,bilopriznanje
slabosti.Onjeizabraoputoslanjanjanasebe.Onjedoaososobnimzaslugama.Onnijedonio
jagnjeinjegovukrvpomijeaosartvom,vejepriniosvojeplodove,proizvodesvograda.On
jepriniosvojurtvukaouslugukojujeinioBogu,dauzpomonjedobijeBojeodobrenje.
Kajinjeposluaokadjeizgradiortvenik,posluaokadjepriniortvu,alionjepokazaosamo
djelominuposlunost.Onjeizostaviokljunidio,priznanjepotrebezaOtkupiteljem.
Do tada su, roenjem i vjerskom obukom, dva brata bila jednaka. Obojica su bili
grjeniciiobojicasuprihvatiliBojezahtjevezapotivanjemioboavanjem.Vanjskijeoblik
njihovereligijedoodreenogtrenutkabioisti,aliosimtoga,razlikajebilavelika.
Vjerom Abel prinese Bogu bolju rtvu nego Kajin. (Heb 11,4) Abel je shvatio velika
naelaotkupljenja.Onsesmatraogrjenikomiuvidiodagrijehinjegovakaznastojeizmeu

27
njegove due i zajednice s Bogom. On je donio zaklanu rtvu, rtvovani ivot i time priznao
zahtjeveZakonakojijebiopogaen.Onjekrozprolivenukrvposmatraobuduurtvu,Hrista
kojiumirenakrstuGolgote,ivjerujuiupomirenjekojeeamobitiostvareno,onjeprimio
svjedoanstvodajeopravdao,anjegovartvaprihvaena.
KajinjekaoiAbelimaoistumogunostdanauiiprihvatiteistine.Onnijebiortva
samovoljne namjere. Jedan brat nije bio predodreen da ga Bog prihvati, a drugi da ga Bog
odbaci. Abel je izabrao vjeru i poslunost, a Kajin nevjerstvo i pobunu. U tome je bila sva
razlika.
Kajin i Abel su predstavljali dvije grupe koje e postojati na svijetu sve do kraja
vremena.Jednasegrupakoristipropisanomrtvomzagrijeh,adrugaseosmjelilaoslonitina
vlastite zasluge, njihova je rtva bez vrijednosti boanskog posredovanja, te stoga ne moe
ovjekadovestiuskladsBogom.NaprijestupmoebitioprotensamoIsusovimzaslugama.
OnikojineosjeajupotrebuzaHristovomkrvlju,kojiosjeajudaoni,bezvostvaboanske
milosti, svojim vlastitim djelima mogu osigurati Boje odobrenje, ine istu pogreku koju je
uinioKajin.Akoneprihvatekrvkojaisti,onisupodosudom.Nemadrugognainakojimse
moguosloboditisuanjstvagrijeha.
Grupa oboavatelja koja slijedi Kajina obuhvata velik dio svijeta, jer se gotovo svaka
lana religija temelji na istom naelu da se ovjek moe spasiti oslanjajui se na vlastite
napore.Nekitvrdedaovjeanstvunetrebaotkupljenje,verazvitak,dasemoeoplemeniti,
uzdii i obnoviti. Kao to je Kajin mislio da e stei boansku naklonost rtvom kojoj je
nedostajalartvenakrv,takoionioekujudaeuzdignutiovjeanstvodorazineboanskog
mjerila,bezpomirenja.Kajinovaistorijapokazujekakveetorezultatedonijeti.Onapokazuje
to e ovjek postati bez Hrista. ovjeanstvo nema snage da se samo obnovi. Ono ne
napreduje,venazadujepremaonomtojesotonsko.Hristosjenaajedinanada.Spasenja
nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se
trebaspasiti.(Dj4,12)
Istinskavjera,kojaseu cijelostioslanjanaHrista,otkrivaseviposlunostisvimBojim
zahtjevima. Od Adamova vremena do danas velika se borba usredotoavala na poslunost
Bojem Zakonu. U svim je vjekovima bilo onih koji su zahtijevali pravo na Boju naklonost,
doksuzanemarivalinekenjegovezapovijesti.AliSvetopismokaedajevjerauzpomodjela
postala savrena, a bez djela ona je mrtva u samoj sebi (Jak 2,22.17). Onaj ko tvrdi da
poznaBogaanevrinjegovihzapovijesti,laacje,iu njemunemaistine(1Iv2,4).
Kadjevidiodajenjegovartvaodbaena,KajinserazgnjevionaGospodaiAbela.Bioje
ljuttoBognijeprihvatioovjekovuzamjenuumjestoboanskiodreenertve,iljutnabrata
tojeizabraoposluatiBogaumjestodamusepridruipobuniprotivNjega.UprkosKajinovu
nepotivanju boanske zapovijesti Bog ga nije prepustio samom sebi, ve se ponizio da
razgovara s ovjekom koji se pokazao nerazumnim, fospod je rekao Kajinu: Zato si ljut?
Zatotijelicenamrgoeno?Aneoskivjesnikjeizrekaoboanskoupozorenje:Jerakopravo
radi,vedrinomodsijeva.Aneradilipravo,grijehtijekaozvijernapragutonatevreba.
IzborjebionaKajinu.DajevjerovaouzaslugeobeanogSpasitelja,iposluaoBojezahtjeve,
onbimogaouivatiunjegovojmilosti.Aliakoustrajeunevjerovanjuiprijestupima,njegove
prigovorbitineosnovanjergajeGospododbacio.
Aliumjestodapriznasvojgrijeh,KajinjenastavioprigovaratiBojojnepravdiigajiti
ljubomoruimrnjupremaAbelu.Onjeljutitoukoriosvogbrataipokuaogauvuiusukob
oko Bojeg postupanja prema njima. Ponizno, ali ipak neustraivo i odluno, Abel je branio
28
Boju pravednost i dobrotu. On je istaknuo Kajinovu zabludu i pokuao ga uvjeriti da je
pogreka bila u njemu. Ukazao je na Boju dobrostivost time to je potedio ivot njihovih
roditelja,iakoihjemogaokaznititrenutnomsmru,iistaknuodaihBogljubijerOnnebidao
svog Sina, nevinog i svetog, da primi kaznu koju su oni na sebe navukli. Sve je ovo jo vie
raspaliloKajinovgnjev.RazumisavjestsumugovorilidajeAbelupravu,alionjebiognjevan
to se onaj koji je bio sklon sluati njegov savjet sada nije s njim slagao, i to nije s njim
saosjeaoupobuni.Unaletubijesaonjeubiosvogbrata.
Kajinjemrzioiubiosvogbrata,nezboggrijehakojijeuinio,veKajin,koji,jerjebio
odZloga,umorisvogabrata(1Iv3,12).Takobezboniciusvimvremenimamrzeonekojisu
bolji od njih. Abelov je ivot poslunosti i nepokolebljive vjere za Kajina bio stalan prijekor.
Svakokoinizlomrzisvjetloinedolaziksvjetlu,daseneotkrijunjegovadjela.(Iv3.20)to
jejaasvjetlostkojuodraavajukarakteriBojivjerernihslugu,tosegrijesibezbonikajasnije
otkrivajuionieulagatiodlunijenaporedauniteonekojiremetenjihovmir.
Ubistvo Abela bio je prvi primjer neprijateljstva koje e,kako je Bog rekao, postojati
izmeu zmije i enina potomstva izmeu Sotone i njegovih podanika i Hrista i njegovih
sljedbenika.Sotonajekrozovjekovgrijehstavioovjeanstvopodsvojnadzor,aliHristose
ga osposobiti da odbaci ovaj jaram. Sotonin se gnjev raspali uvijek kada se vjerom u Boje
Jagnjeduaodrekneslubegrijehu.AbelovsvetiivotjesvjedoioprotivSotoninihtvrdnjida
je ovjeku nemogue drati Boji Zakon. Kad je Kajin, pokrenut duhom Zloga, uvidio da ne
moenadziratiAbela,onse takorazbjesniodajeugasionjegovivot.Igdjegodpostojeoni
kojiivotombranepravednostBojegZakona,iprotivnjihsepokazujeistiduh.Tojeduhkoji
je tokom vjekova podizao lomae i palio Hristove sljedbenike. Surovosti koje stiu Hristove
sljedbenikepotieSotonainjegovavojskajerihnemoguprisilitidasepodinenjihovojvlasti.
Tojebijesporaenogneprijatelja.SvakiIsusovmuenikjeumrokaopobjednik.Prorokkae:
Onisugapobijedili[staruZmijukojasezoveavoSotona]Jagnjetovomkrviirijejusvoga
svjedoanstva,jersuprezrelisvojivotsvedosmrti.(Otk12,11.9)
Kajin,ubica,uskorojepozvannaodgovornostzbogsvogzloina.PotomJahvezapita
Kajina: Gdje ti je brat Abel? Ne znam odgovori. Zar sam ja uvar brata svoga? Kajin je
otiao tako daleko u grijeh da je izgubio osjeaj stalne Boje prisutnosti i njegove veliine i
svemogunosti.Stogajeonpribjegaoneistinidabiprikriosvojukrivicu.
I Jahve se ponovno obratio Kajinu: to si uinio? Sluaj! Krv brata tvoga iz zemlje k
menivie.BogjedaoKajinuprilikudapriznasvojgrijeh.Onjeimaovremenadarazmisli.On
jeznaoteinudjelatogajepoinio,ineistinekojujeizrekaodagaprikrije,alionjeidaljebio
neposluanipresudasevienijemoglaodgoditi.Boanskiglaskojijepreklinjaoiopominjao
sadajeizrekaostranerijei:Stogabudiprokletnazemljikojajerastvorilaustadaprogutas
ruketvojekrvbratatvoga!Obradivaezemlju,alitivieneedavatisvogaroda.Vjenie
skitalicanazemljibiti!
Uprkos tome to je Kajin zbog svog zloina zasluio smrtnu presudu, milostivi
Stvoriteljjepotedionjegovivotipruiomumogunostpokajanja.AliKajinjeiviotakoda
mu je srce jo vie otvrdnulo, poticao je pobunu protiv boanskog autoriteta i postao otac
narataju drskih, odbaenih grjenika. Ovaj otpadnik, kojim je upravljao Sotona, postao je
kua drugih, a njegov primjer i uticaj vrili su izopaujuu silu sve dok zemlja nije postala
takopokvarenaiprepunanasiljadajemoralabitiunitena.
Potedom ivota prvog ubice Bog je pred cijelim svemirom iznio pouku u vezi s
velikom borbom. Kajinova mrana istorija i njegovi potomci su ilustracija onoga to bi se
29
dogodilo kad bi se grjenicima dopustilo da zuvijek ive i nastave s pobunom protiv Boga.
Boje strpljenje je samo uinilo grjenike hrabrijim i prkosnijim u njihovoj pokvarenosti.
Petnaest stoljea nakon izricanja Kajinove kazne svemir je bio svjedok plodova njegovog
uticajaiprimjerauzloinimainemoralukojisupreplavilizemlju.Pokazalosedajesmrtna
presuda izreena nad palim ovjeanstvom zbog prijestupa Bojeg Zakona bila i pravedna i
milostiva. to je ovjek due ivio u grijehu, to je postajao sve poroniji. Boanska presuda
kojajesprijeilarazuzdanupokvarenostioslobodilasvijetoduticajaonihkojisuotvrdnuliu
pobunibilajeblagoslov,aneprokletstvo.
Sotona neprekidno radi, s velikom energijom i pod hiljadama maski, da pogreno
predstavi Boji karakter i vladavinu. On radi po sveoptem, dobro organiziranom planu i s
udesnomsilomdastanovnikeZemljezadripodokriljemsvojihprijevara.Bog,beskonanii
premudri, vidi kraj od poetka i u postupanju sa zlom njegov je plan sveobuhvatan i
dalekosean. Njegova je namjera bila ne samo da ugui pobunu, ve da cijelom svemiru
pokae priroda pobune. Boji se plan razvijao i pokazao njegovu pravednost i milost te u
cijelostiopravdaonjegovumudrostipravednostupostupanjusazlom.
Svetistanovnicidrugihsvjetovasusnajveimzanimanjemposmatralidogaajekojisu
sezbivalinaZemlji.Onisuustanjusvijetaprijepotopavidjeliprikazposljedicavladavinekoju
jeLuciferpokuaouspostavitinaNebukadjeodbacioHristovautoritetiBojiZakon.Uovim
bahatimgrjenicimaizpretpotopnogsvijetaonisuvidjelipodanikepodSotoninimuticajem.
Svaka je pomisao njihovog srca uvijek bila samo zloa (Post 6,5). Svaka tenja, svaki poriv i
pomisao bila je u sukobu sa boanskim naelima istoe, mira i ljubavi. Bio je to primjer
strane pokvarenosti koja je dola kao posljedica Sotonine namjere da Boja stvorenja
oslobodiogranienjanjegovogsvetogZakona.
Na temelju injenica koje su se otkrivale tokom velike borbe Bog e prikazati naela
svojevladavinekojusuSotonaisvionikojejeonprevariopogrenoprikazali.Cijelisvijete
priznati njegovu pravednost premda e priznanje doi suvie kasno da bi se pobunjenici
spasili.Bogimanaklonostisaosjeanjecijelogsvemiradokkorakpokoraknjegovvelikiplan
napreduje prema konanom ispunjenju. Bit e oito da su svi oni koji su odbacili boanske
uredbestalinastranuSotoneuborbiprotivHrista.KadsebudesudiloKnezuovogasvijeta,i
kad svi koji su se ujedinili s njim budu dijelili njegovu sudbinu, cijeli e svemir kao svjedok
presudeuzviknuti:Pravednisuiispravnitvojiputovi,Kraljunaroda.(Otk15,3)

30

6. poglavlje
SETIENOH

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 4,25 do 6,2.

Adamjedobiodrugogsina,dabudenasljednikboanskogobeanja,batinikduhovnog
priroenogprava.Imesina,et,znailojeodreeniilinaknada,jermajkajerekla:Bogmi
dade drugo dijete mjesto Abela, koga ubi Kajin. et je bio plemenitijeg izgleda od Kajina i
Abela, a sliio je Adamu vie od prva dva sina. Imao je uzoran karakter i hodio je Abelovim
stopama.Ipak,onpoprirodinijenaslijedioviedobroteodKajina.OAdamovustvaranjustoji
napisano:NasvojuslikustvoriBogovjeka,aliovjek,nakonpada,rodisinanjemuslina.
DokjeAdamstvorenbezgrjean,naslikuBoju,etje,poputKajina,naslijediopaluprirodu
svojih roditelja. Meutim, on je takoe primio spoznaju o Otkupitelju i pouke o opravdanju.
On je boanskom milou sluio i slavio Boga, i radio je, kao i Abel dok je bio iv, da vrati
umovegrjenihljudipotovanjuiposlunostinjihovomStvoritelju.
Setu se rodi sin, komu on nadjene ime Eno. Tada se poelo zazivati ime Jahvino.
VjernisuoboavaliBogaiprije,alikakosuseljudimnoili,razlikaizmeuovihdvijugrupaje
Postajala sve izrazitija. Jedni su otvoreno izraavali svoju odanost Bogu, dok su drugi
pokazivaliprezirineposlunost.
Naiprviroditeljiprijepadasudralisubotu,kojajeuspostavljenauEdemu,anastavili
sujesvetkovatiinakonizgnanstvaizraja.Onisuokusiligorkeplodoveneposlunostiinauili
da svi oni koji gaze Boje zapovijesti prije ili kasnije naue da su boanske uredbe svete i
nepromjenjive te da e kazna za prijestup sigurno biti izvrena. Subotu su svetkovala sva
AdamovadjecakojasuostalavjernaBogu.AliKajininjegovipotomcinisuslavilidanukojise
Bogodmarao.OnisuizabralisvojevlastitovrijemezaradiodmorusprkosJahvinojizriitoj
zapovijesti.
NakontojeuoBojeprokletstvoKajinjeotiaoizkuesvogoca.Onjeprvoizabrao
zanimanjepoljodjelca,isadajeosnovaogradkojijenazvaoimenomsvognajstarijegsina.On
jenapustioBojuprisutnost,odbacioobeanjeoobnovljenomEdemudabipotraiomaterijal
nadobraiuivanjenazemljipodprokletstvomgrijeha,itimesestavionaelovelikegrupe
ljudi koji oboavaju boga ovoga svijeta. Njegovi su potomci postali poznati po svemu to se
odnosinazemaljskiimaterijalninapredak.Meutim,onisenisuobaziralinaBogaiprotivili
susenjegovimnamjeramazaovjeka.Ubistvu,togajeKajinzapoeo,Lameh,petipotomak,
dodao je mnogoenstvo, a onda s hvalisavom razmetljivou priznao Boga samo da bi svoju
sigurnosttemeljionainjenicidajeKajinpoteenosvete.Abeljeiviopastirskimivotom,
iveiuatorimailikolibama,iSetovisupotomcipoliistimputenismatrajuisetuincimai
putnicimanazemlji,asad,oniteezaboljom,tojestnebeskom[domovinom](Heb11,13
16).
Ovedvijegrupesuneko.vrijeme bile odvojene. Kajinovi su potomci,ireiseizsvog
prvognaselja,naselilidolineiravnicegdjesuprebivalaSetovadjeca,aonisuse,dabipobjegli
od otrovnauticaja, povukli u planine itamo nainili sebidom. Sve dok je trajala odvojenost
oni su odravali istou slube Bogu. Ali kako je vrijeme prolazilo, oni su se malopomalo

31
odvaili i pomijeali se sa stanovnicima dolina. Ovo je druenje donijelo najgore posljedice.
Opaze sinovi Boji da su keri ljudske pristale. Setovi su sinovi, privueni ljepotom keri
Kajinovih potomaka, razgnjevili Boga uzimajui ih za ene. Mnogi su oboavatelji Boga
podlegligrijehuzbogarikojesusadastalnobileprednjimaionisuizgubilisvojnaroit,svet
karakter. Mijeanjem s grjenicima oni su im postali slini u duhu i djelima, zanemarili su
ogranienja sedme zapovijesti i oni ih uzimahu sebi za ene koje su god htjeli. Setova su
djecapolaputemKajinovim(Juda11),onisuusmjerilisvojeumovenazemaljskinapredaki
uivanjetezanemariliGospodnjezapovijesti.JeriakosuljudiupoznaliBoga,nisumuiskazali
nislavunizahvalnost,vesupostaliisprazniumislimasvojiminjihovojenerazumnosrce
potamnjelo(Rim1,21). StogaihjeBogpredaopokvarenomshvatanju(28.redak).Grijehse
rairiozemljomkaosmrtonosnaguba.
Adamjegotovohiljadugodinaiviomeuljudima,kaosvjedokposljedicagrijeha.Onje
vjerno pokuao zaustaviti plimu grijeha. Njemu je bilo zapovjeeno da svoje potomke poui
putovimaGospodnjim,ionjepozornouvaoonotomujeBogotkrioiponavljaotonarednim
naratajima.Svojojdjeciiunucima,dodevetognarataja,onjepriaooovjekovomsretnomi
svetom ivotu u Edemu te ponovio istoriju svog pada govorei im o patnji kojom ga je Bog
uio nunosti pomnog slijeenja njegova Zakona i objasnio im milostivi plan za njihovo
spasenje.Ipak,malojebiloonihkojisuobratilipanjunanjegoverijei.Onseestosuoavao
sgorkimukorimazboggrijehakojijenavukaotolikopatnjenanjegovopotomstvo.
Adamovjeivotbioivotalosti,ponienjaikajanja.KadjenapustioEdem,pomisao
damoraumrijetiispunjavalagajestrahom.Onjeprviputupoznaostvarnostsmrtiuljudskoj
porodici kad je Kajin, njegov prvorodeni sin, postao ubica svog brata. Ispunjen snanom
grinjom savjesti zbog vlastita grijeha, dvostruko oaloen smru Abela i Kajinovim
odbacivanjem, Adama je slomila tjeskoba. On je bio svjedok sve vee pokvarenosti koja je
najposlije dovela do unitenja svijeta potopom, i premda se smrtna presuda koju je izrekao
njegovTvoracupoetkuinilastrana,ipakjenakontojegotovohiljadugodinaposmatrao
posljedicegrijehaonsmatraodajeBogbiomilostivtojeokonaoivotpatnjeijada.
Uprkospokvarenostipretpotopnogsvijetatodobanije,kaotoseestopretpostavlja,
bilo doba neznanja i barbarizma. Ljudima je pruena mogunost da dosegnuvisok standard
moralnih i materijalnih postignua. Oni su posjedovali veliku tjelesnu i mentalnu snagu, i
njihovesposobnostireligijskeinaunespoznajebilesunedostine.Pogrenojepretpostaviti
dasunjihoviumovikasnosazrijevalisamozatotosudoivljavalidubokustarost,njihovesu
intelektualnesposobnostibilerazmjeneuranojmladosti,aonikojisugajilistrahBojiiivjeli
skladu s njegovom voljom nastavili su napredovati u znanju mudrosti. Kad bi znamenite
naunike naeg vremena usporedili sa ljudima iste dobi koji su ivjeli prije potopa, oni bi
mentalnoitjelesnobilidalekoslabiji.Kakoseovjekovaduinaivotaskraivala,smanjivala
seinjegovatjelesnasnagaimentalne sposobnosti.Danaspostojeljudikojiseoddvadesetedo
pedesetih godina posveuju prouavanjima, i svijet im se divi zbog njihovih dostignua. Ali
kakosuovadostignuaogranienauporeenjusljudimaijesusetjelesneimentalnesnage
razvijalestoljeima!
Istinajedaseljudiusavremenodobakoristedostignuimasvojihprethodnika.Veliki
umovi,kojisuplanirali,prouavaliipisali,ostavljalisusvojadjelaonimakojisuihnaslijedili.
Aliakiuovompogledu,ikadjeupitanjusamoljudskoznanje,kolikajebilaprednostljudiiz
drevnih vremena! Oni su u svojoj sredini godinama imali onoga koji je bio stvoren na sliku
Boju,nekogakogajesamStvoriteljproglasiodobrimovjekakojegjesamBogpouiou
32
mudrostivezanojuzmaterijalnisvijet.AdamjeodStvoriteljanauioistorijustvaranja,asam
je tokom devet stoljea bio svjedok mnogih dogaaja i svoje znanje prenosio na potomstvo.
Pretpotopni ljudi nisuimali knjige, ni pisane izvjetaje, ali svelikomtjelesnomi mentalnom
snagomonisuimalidobropamenjetesumoglirazumjetiizapamtitionotoimjeprenoeno
i zauzvrat to prenijeti neumanjeno na svoje potomstvo. Stotinama godina na Zemlji je
istodobnoivjelosedamnaratajasmogunoumeusobnogsavjetovanja,koritenjaznanja
iprijenosaiskustva.
PrednostiusticanjuznanjaoBogukroznjegovadjelakojesuimaliljudionogvremena
nikada vie nisu bile iste. To nije bilo doba religiozne tame, ve razdoblje velikog
prosvjetljenja. Cijeli se svijet mogao pouavati od Adama, a one koji su se bojali Gospoda
pouavaojeiHristosinjegovianeli.Bojijevrtljudimatakoebiotihisvjedokistinekojije
stoljeimanakontogaostaomeunjima.Navratimarajakojasuuvaliheruvimiotkrivalase
slava Boja i tu su dolazili prvi svetkovatelji Tu su podizali svoje rtvenike i prinosili svoje
rtve.OvdjesuKajiniAbeldonosilisvojertveiBogsespustiodasnjimarazgovara.
NevjernicinijesumogliosporitipostojanjeEdemadokje,sulazomkojisuuvalianeli
uvari,stajaoneposrednoprednjihovimoima.Redoslijedstvaranja,svrhavrta,istorijadvaju
drveta usko povezana s ovjekovom sudbinom bili su neporecive i njenice. Postojanje i
vrhovnavlastBojegautoriteta,obaveznostnjegovaZakonabilesuistinekojeljudinisuesto
dovodiliupitanjedokjeAdambiomeunjima.
Uprkos sveoptoj pokvarenosti postojao je niz svetih ljudi, uzvienih i oplemenjenih
zajednicom s Bogom, koji su ivjeli u zajednici s Nebom. Bili su to ljudi velikog intelekta,
prekrasnih osobina. Njihov zadatak je bio velik i svet da razviju karakter pravednosti, da
iznosepoukuopobonosti,nesamoljudimasvogvremenaveibuduimnaratajima.Samo
je nekoliko najpoznatijih ljudi spomenuto u Svetom pismu, ali tokom vjekova Bog je imao
vjernesvjedoke,svetkovateljeiskrenasrca.
OEnohujezapisanodajenakonezdesetpetgodinaivotadobiosina.Nakontogaon
jetristotinegodinahodiosBogom.TokomsvojihranihgodinaEnohjeljubioibojaoseBogai
vrionjegovezapovijesti.Onjebiojedanodonihusvetomnizu,uvaristinskevjere,praotac
obeana sjemena. On je s Adamovih usana nauio alosnu priu o padu, te radosnu priu o
Bojojmilostiiobeanju.OnseoslanjaonaOtkupiteljakojijetrebaodoi.Alinakonroenja
svogprvogsinaEnohjedoiviojodubljeiskustvojerjeprodubiosvojodnossBogom.Onje
potpunijeshvatiosvojevlastiteobavezeiodgovornostikaoBojegsina.Dokjegledaodjeju
ljubavpremaocu,njegovojednostavnopovjerenjeunjegovuzatitu,dokjeosjeaoduboku,
eznutljivu njenost vlastitog srca prema svom prvoroenom sinu, on je nauio dragocjenu
poukuoprekrasnojBojojljubavipremaljudimakrozdarnjegovaSinaiopovjerenjutoga
Boja djeca mogu imati u svog nebeskog Oca. Neograniena, neshvatljiva Boja ljubav kroz
Hristapostalajepredmetomnjihovarazmiljanjadanjuinou,isaaromusvojojduionje
nastojaootkritiovuljubavljudimameukojimajeprebivao.
Enoh nije hodao s Bogom u transu ili vienju, ve udunostima svakodnevna ivota.
Onnijepostaopustinjak,izolirajuiseucijelostiodsvijeta,jerjeusvijetumoraoobavitiposao
zaBoga.Uporodiciiosobnomophoenjupremaljudima,kaootac,suprug,prijateljigraanin,
onjebiopostojaninepokolebljivslugaGospodnji.
Njegovo je srce bilo u skladu s Bojom voljom, jer: Idu li dvojica zajedno da se ne
dogovore?(Am3,3)Iovajjesvetihodtrajaotristotinegodina.Imamalohrianakojinebi
bili daleko revniji ili posveeniji kad bi znali da je ivot kratak ili da Hristos samo to nije
33
doao. Ali kako su vjekovi prolazili, Enohova je vjera postajala snanija, a njegova ljubav
vatrenija.
Enoh je bio ovjek snana i vrlo kultivirana uma, velika znanja, i Bog ga je poastio
posebnim otkrivenjima, a ipak u neprekidnoj zajednici s Nebom, s osjeajem boanske
veliineisavrenstvauvijekpredsobom,onjebiojedanodnajponiznijihljudi.tojevezas
Bogombilabliskija,njegovjeosjeajvlastiteslabostiinesavrenstvabiodublji.
Uznemirenporastompokvarenostineznaboaca,istrahujuidaenjihovanevjernost
umanjitinjegovopotovanjepremaBogu,Enohjeneprekidnoizbjegavaodasesnjimadrui,
te provodio velik dio vremena u samoi, molei se i razmiljajui. Tako je on izlazio pred
Gospoda, traei jasnije poznavanje njegove volje, da bi je mogao vriti. Za njega je molitva
biladisanjedue,onjeiviouatmosferisamogaNeba.
Bog je preko svetih anela Enohu otkrio svoju namjeru da svijet uniti potopom, a
potpunijemujeprikazaoiplanotkupljenja.DuhomprorotvaOngajevodiokroznarataje
koji su trebali ivjeti nakon potopa, i pokazao mu velike dogaaje povezane s drugim
Hristovimdolaskomikrajemsvijeta.
Enohajeuznemiravalasmrt.inilomusedaseipravedniibezbonizajednovraajuu
prahtedajetonjihovkraj.Onnijevidioivotpravednikanakongroba.Njemujeuprorokom
vienju objanjena Hristova smrt, pokazan mu je njegov dolazak u slavi, praen svetim
anelima,daotkupisvojnarodizgroba.Onjetakoevidiopokvarenostanjesvijetazadrugog
Hristovogdolaska,daepostojatihvalisav,drzak,samovoljannaratajkojieseodricatiBoga
i Gospoda Isusa Hrista, gaziti po Zakonu i prezreti pomirenje. Vidio je pravedne kako su
okrunjenislavomiau,abezboniudaljeniizGospodnjeprisutnostiiunitenivatrom.
Enoh je postao propovjednik pravednosti obznanjujui ljudima to mu je Bog otkrio.
OnikojisusebojaliBogatrailisuovogsvetogovjeka,daujunjegovepoukeimolitve.Onje
ijavnoradio,noseiBojuporukusvimakojisuhtjeliutirijeiupozorenja.Njegovradnije
bioograniennaSetovepotomke.UzemljiukojujeKajinpobjegaoodboanskeprisutnosti,
Bojijeprorokobjavljivaoprekrasneprizoretoihjeprimiouvienju.Pazite!DolaziGospod
sa svojim svetim desettisuama da sudi svima i da kazni sve bezbonike za sva niihova
bezbonadjelakojabezbonopoinie.(Jd14.15)
On je neustraivo ukoravao grijeh. Dok je ljudima svog vremena propovijedao Boju
ljubavuHristuimolioihdaodbacesvojegrjeneputove,onjeukoravaosveopupokvarenost
i upozoravao ljude svog narataja da e na prijestupnike sigurno doi sud. Hristov je Duh
govoriokrozEnoha,atajseDuhneprikazujesamouizrazimaljubavi,saaljenjaimoljenja;
svetiljudinegovoreuvijeksamougodnestvari.Bogstavljausrcaiustasvojihvjesnikaistine
kojesubespotedneiotrekaodvosjeklima.
OnikojisuslualiosjealisuBojusilukojajedjelovalakroznjegovogslugu.Nekisu
obratilipanjunaupozorenjeiodreklisesvojihgrijeha,alimnotvoserugalosveanojvijesti
i jo smjelije nastavilo hoditi svojim bezbonim putovima. Boje e sluge nositi slinu vijest
svijetu u posljednjim danima, i ona e takoe biti primljena s nevjerovanjem i porugom.
Pretpotopni je svijet odbacio rijei upozorenja onoga koji je hodio s Bogom. Tako e i
posljednjinaratajolakoshvatitiupozorenjaBojihvjesnika.
UivotuneumornaradaEnohjeistrajnoodravaozajednicusBogom.tojeveiitei
bio njegov posao, njegove su molitve bile arkije i postojanije. On se s vremena na vrijeme
izdvajao iz drutva. Nakon to je neko vrijeme boravio meu ljudima, djelujui meu njima
primjeromipouavanjem,onbisepovlaiodaprovedenekovrijemeusamoi,gladaniedan
34
boanskog znanja koje samo Bog moe dati. Boravei u zajednici s Bogom, Enoh je sve vie
odraavao boanski lik. Njegovo je lice odzrcavalo svetu svjetlost, svjetlost koja je sjala s
Hristova lica. Kad se nakon susreta s Bogom vraao meu ljude, ak su i bezbonici sa
strahopotovanjemposmatraliotisakNebananjegovulicu.
Ljudskabezbonostjedoseglatakverazmjeredajenanjimaizreenaosuda.Kakosu
prolazile godine, plima ljudske krivice je postajala sve dublja, a oblaci boanskog suda sve
tamniji i tamniji. Ipak se Enoh, svjedok vjere, odrao na svom putu, upozoravajui, molei,
preklinjui, nastojei preokrenuti plimu krivice i sprjeiti osvetu.Premda su grjenici, ljudi
koji vole tjelesna zadovoljstva, zanemarili njegova upozorenja, on je imao svjedoanstvo to
ga je Bog odobrio i vjerno se nastavio boriti protiv sveopteg zla, dok ga Bog nije prenio iz
svijetazlauisturadostNeba.
Ljudi tog narataja su se rugali njegovoj ludosti jer nije nastojao sakupljati zlato i
srebro ili kupovati posjede. Ali Enohovo srce je teilo za nebeskim blagom. On je gledao
nebeskigrad.OnjevidioKraljaunjegovojslavinasredSiona.Njegovum,njegovosrce,njegov
razgovorbilisunaNebu.tojepokvarenostbilavea,njegovatenjazaBojimdomombilaje
svesnanija.OnjevenaZemljivjeromprebivaoukraljevstvusvjetlosti.
BlagoonimakojisuistasrcajereBogagledati.(Mt5,8)Enohjetristotinegodina
teiooistitisvojuduudabibiouskladusNebom.TokomtristoljeaonjehodiosBogom.
Onjestajaonapragusvijetavjenosti,isamogajekorakdijelioodzemljeblagoslova,asada
su se portali otvorili i hod s Bogom, koji je tako dugo trajao na Zemlji, nastavio se kad je
proaokrozvrataSvetogagrada,kaoprviovjekkojijetamouao.
Njegov odlazak osjeao se na Zemlji. Nedostajao je glas svakodnevnog upozorenja i
pouavanja.Nekipravedniciibezbonicisubilisvjedocinjegovaodlaska,inadajuisedajeon
prenesennajednoodnjegovihmjestaodmora,onikojisugavoljelimarljivosugatrailikao
tosukasnijeprorokisinovitrailiIliju,aliuzalud.Donijelisuizvjetajdajenestaojergaje
uzeoBog.
EnohovimuznesenjemGospodjeeliopruitijednuvanupouku.Postojiopasnostda
ljudi popuste obeshrabrenju zbog zastraujuih rezultata Adamova grijeha. Mnogi su bili
spremni uzviknuti: Kakva je korist to smo se bojali Boga i drali njegove zapovijesti kad
velikoprokletstvopoivanaljudskomrodu,asmrtjeudiosvihnas?AliuputetoihjeBog
daoAdamu,kojejeetponovio,aEnohpokazaoprimjerom,uklonilesutamuisjetuiovjeku
dale nadu da e, kao to je kroz Adama dola smrt, preko obeanog Otkupitelja doi ivot i
besmrtnost.Sotonajeljudimanametaovjerovanjedanemanagradezapravednikeilikazneza
bezbone, te da je ljudima nemogue sluati boanske uredbe. Ali Enohovim sluajem Bog
objavljuje:JeronajkojielipristupitiBogumoravjerovatidapostoji Bogidanagraujeone
kojigatrae.(Heb11,6)Onpokazujetoeuinitizaonekojidrenjegovezapovijesti.Ljudi
uenidajemoguesluatiBojiZakonidasemilouBojommogu,dokiveusredgrjenei
pokvareneZemlje,oduprijetikunjamaipostatiistiisveti.Onisunanjegovuprimjerumogli
vidjeti blagoslovljenost takvog ivota, a njegovo je uznesenje bilo dokaz u prilog istinitosti
njegova proroanstva o budunosti, s njenim nagradama radosti, slave i besmrtnosti za
ooslune,iosudom,jadomismruzaprijestupnike.
Enoh je vjerom bio prenesen tako da nije vidio smrti; Prije, naime, nego bijae
prenesen,primisvjedoanstvodajeugodioBogu.(Heb11,5)Usredsvijetakojijezbogsvoje
pokvarenostibioosuennaunitenjeEnohjeivioivotombliskezajedniceBogomtemunije
bilo doputeno doi pod vlast smrti. Poboan karakter ovog proroka predstavlja stanje
35
svetostitogamorajuimationikojiebitiotkupljenisazemlje(Otk14,3)uvrijemedrugog
Hristovog dolaska. I tada e, kao i svijet prije potopa, prevladavati pokvarenost. Slijedei
porive svojih pokvarenih srca i uenja prijevarnih filozofija, ljudi e se pobuniti protiv
autoritetaNeba.AliBojienarod,poputEnoha,teitikistoisrcaipokornostinjegovojvolji
svedoknebudeodraavaoHristovlik.OniekaoiEnohupozoravatisvijetnaHristovdrugi
dolazakisudkojiedoinaprijestupnike,tesvojimsvetimrazgovoromiprimjeromosuivati
grijehebezbonika.KaotojeEnohbiouznesennaNeboprijeunitenjasvijetapotopom,tako
eivipravednicibitiuzetisaZemljeprijenjenogunitenjavatrom.Apostolkae:Svineemo
umrijeti,aliemosesvipreobraziti,ujedanhip,utrenoka,naglasposljednjetrube.Jere
sam Gospod sa zapovjednikim zovom, s glasom arhanela i sa zvukom trube Boje sii s
neba,inajprijeeuskrsnutiumrliuHristu.Zatimemomiivi,mipreostali,bitiskupasnjim
odneseniuzraknaoblacimaususretGospodu.ItakoemozauvijekbitisGospodom.Stoga,
tjeitejedandrugogatimrijeima.(1Sol4,1618)

36

7. poglavlje
POTOP

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 6 i 7.

U Noino vrijeme nad Zemljom je poivalo dvostruko prokletstvo kao posljedica

AdamovaprijestupaiKajinovaubistva.Ipak,tonijeuvelikojmjeripromijenilovanjskiizgled
prirode.Bilojeoitihznakovapropadanja,aliZemljajejouvijekbilalijepaibogatadarovima
Bojeg provienja. Brda su bila okrunjena velianstvenim stablima po kojima su se penjale
vinovelozekojesusesavijalepodteretomplodova.Prostraneravnice,slinevrtovima,bilesu
prekrivenezelenilomiispunjenemirisomhiljadacvjetova.Plodovizemljesubiliraznovrsnii
gotovobezbrojni.Drvetasupoveliini,ljepotiisavrenimmjeramadalekonadmaivalaona
kojadanaspoznajemo,njihovojedrvobilodelikatnegrade,tvrdo,vrloslinokamenuisamo
malomeke.Zlata,srebraidragogkamenjabilojeuobilju.
Ljudski rod ipak je zadrao vei dio svoje prvobitne snage. Prolo je svega nekoliko
narataja otkad je Adam mogao pristupiti drvetu koje je produljivalo ivot, a duina se
ovjekova ivota jo uvijek mjerila stoljeima. Da su se ti dugovjeni ljudi, sa svojim
jedinstvenimsposobnostimaplaniranjaidjelovanja,posvetilislubiBogu,onibiproslaviliime
svogStvoriteljapocijelomsvijetuiispunilisvrhuzbogkojegimjeOndaoivot.Meutim,oni
supropustilidatouine.Bilojemnogodivova,ljudivisokarastaivelikesnage,poznatihpo
svojoj mudrosti, vjetih izumitelja prekrasnih i umjenih djela, ali njihova krivnja zbog
poputanjauzdamapokvarenostibilajesrazmjernanjihovojvjetiniiumnimsposobnostima.
Bog je ove pretpotopne ljude obasuo bogatim darovima, ali oni su iskoristili njegovu
dareljivostdaproslavesebeipretvorilijeuprokletstvousmjeravajuisvojuljubavnadarove
mjestonaDarodavca.Onisuupotrebljavalizlatoisrebro,dragokamenjeiprobranodrveeza
gradnju svojih domova, nastojei nadmaiti jedan drugog uljepavajui svoje domove
umjenijim djelima. Nastojali su zadovoljiti ponos vlastitih srca i uivati u prizorima
zadovoljstvaibezbonosti.BuduidanisueljelispoznavatiBoga,onisuubrzopoeliporicati
njegovo postojanje. Divili su se prirodi umjesto Bogu prirode. Veliali su ljudski genij,
oboavalidjelavlastitihrukuisvojudjecuuilidaseklanjajurezanimkipovima.
U zelenim poljima i sjeni krasnih drveta oni su svojim kipovima podizali rtvenike.
Prostranezimzelenelugoveposveivalisuoboavanjulanihbogova.Sovimsulugovimabili
povezani i prekrasni vrtovi, a njihova duga etalita bila su zasaena plodonosnim drveem
svih vrsta i ukraena kipovima i svime to je moglo zadovoljiti osjeaje i sluiti osjetilnim
prohtjevimateihtakoprimamitidasudjelujuuidolopoklonikombogosluenju.
LjudisuzanemariliznanjeoBoguioboavalidjelasvoguma,aposljedicajebiladasu
postajali sve pokvareniji. Psalmist opisuje uticaj idolopoklonikog bogosluenja na
oboavatelje: Takvi su i oni koji ih napravie i svi koji se u njih uzdaju. (Ps 115,8) Zakon
ljudskog uma je da se gledanjem mijenja. Ljudi se nee uzdii vie od svog koncepta istine,
istote i svetosti. Ako se um nikada ne uzdigne iznad razine ovjeanstva, ako ga vjera ne
uzdignedarazmiljaobeskonanojmudrostiiljubavi,ovjekeneprekidnotonutisvedublje.
Oboavateljilanihbogovapridavalisusvojimboanstvimaljudskeosobineistrasti,itakoje

37
mjerilonjihovakarakterasrozanodooblijagrjenogovjeanstva.Posljedicajebilanjihova
pokvarenost. Vidje Jahve kako je ovjekova pokvarenost na zemlji velika i kako je svaka
pomisao u njihovoj pameti uvijek samo oca... u oima Bojim zemlja se bila iskvarila;
nepravdom se napunila. Bog je ljudima dao svoje zapovijesti kao pravilo ivota, ali oni su
prestupilinjegovZakon,aposljedicesupojavasvihvrstagrijeha.Ljudskajepokvarenostbila
otvorenaismjela,iavdajegaena,avikasepotlaenihpodizaladoneba.
Protivno prvobitnoj boanskoj uredbi mnogoenstvo je rano uvedeno. Gospod je
Adamu dao jednu enu i time pokazaosvoju volju u tom pogledu. Ali ljudi su nakon pada
odluilislijeditisvojegrjeneelje,a kaoposljedicetoga,brzosuseirilizloinibijeda.Nisu
sepotovalinibraniodnosinivlasnikaprava.Kogodjeudiozaenomiliposjedomsvog
blinjeg,uzimaoihjesilom,iljudisulikovaliusvojimnasilnimdjelima.Uivalisuuubijanju
ivotinja, a koritenje mesa u prehrani inilo ih je jo surovijim i krvoednijim, sve dok se i
premaljudskomivotunisupoeliodnositisazapanjujuomravnodunou.
Svijetjejobioupovojima,apokvarenostjepostalatakodubokaisveoptadaBogto
vienijemogaopodnositi,tejerekao:Ljudekojesamstvorioizbrisauslicazemlje.Onje
obznanio da njegov duh nee dovijeka ostati u grjenom ovjeku. Ako svojim grijesima ne
prestanu obeaivati svijet i njegova bogata blaga, On e ih izbrisati sa stvorena svijeta i
unititisvesimeihjeOnuivaoblogosiljati.Oneunititiivotinjeupoljuizelenilokojeje
prualotakobogatekoliinehrane,pretvoritiprekrasnuzemljuujedangolemiprizorpustoi
iunitenja.
UsredsveoptepokvarenostiMetuselah,Noaimnogidruginastojalisusauvatiznanje
o istinskom Bogu i zadrati plimu moralne pokvarenosti. Sto dvadeset godina prije potopa
GospodjeuzpomosvetihanelaNoiobjaviosvojunamjeruinarediomudaizgradilau.Dok
je gradio lau, on je trebao propovijedati da e Bog vodom poplaviti Zemlju i unititi
bezbonike. Oni koji povjeruju ovoj vijesti i pripreme se za taj dogaaj pokajanjem i
promjenomivota,trebalisuprimitioprostiizbavljenje.Enohjeponoviosvojojdjecionoto
mu je Bog pokazao u vezi s potopom, a Metuselah i njegovi sinovi, koji su uli Nou kako
propovijeda,pomagalisuugradnjilae.
Bog je Noi dao tane mjere barke i jasne, detaljne upute u vezi s njenom gradnjom.
Ljudska mudrost nije mogla izmisliti lau tako velike vrstoe i trajnosti. Bog je bio njen
dizajner, a Noa glavni graditelj. Sagraena je tako da je izgledala vie kao trup broda, koji
moe ploviti, ali je u nekim detaljima bila slinija kui. Imala je tri sprata, ali je imala samo
jednavratanaboku.Svjetlostjedolazilaodozgo,arazliiteprostorijebilesutakorasporeene
dasusvebileosvijetljene.Zagradnjubarkekoritenjeempres,drvokojesemoglostotinama
godina oduprijeti truljenju. Gradnja ovakve velike barke zahtijevala je dug i naporan rad. S
obziromnaveliinuiostaleosobinedrvetatrebalojemnogovieradadasepripremigraa,
iakosuondanjiljudibilisnaniji.Ljudisuuinilisvedabarkabudesavrena,aipakonasama
nebiodoljelaolujikojajetrebalazadesitiZemlju.SamojeBogmogaosauvatisvojeslugena
razbjenjelimvalovima.
Vjerom Noa, obavijeten od Boga o jo nevienim stvarima, pobonim potovanjem
sagradilaudaspasisvojuporodicu.Vjeromosudisvijetipostadenasljednikompravednosti
kojapripadavjeri.(Heb11,7)DokjeNoapropovijedaosvijetuvijestupozorenja,njegovoje
djelosvjedoiloonjegovojiskrenosti.Takojeonusavravaoiobznanjivaosvojuvjeru.Onje
svijetudaoprimjervjereuonotoBogkae.Svetojeposjedovaoonjeuloioulau.Kadje
nasuhomtlupoinjaograditiogromnubarku,mnotvojedolazilosasvihstranadavidiudan
38
prizor i uje arke, gorljive rijei usamljena propovjednika. Svaki udarac na lai bio je
svjedoanstvonarodu.
inilo se da su u poetku mnogi prihvatili upozorenje, a ipak se nisu obratili Bogu i
istinski se pokajali. Oni se nisu bili voljni odrei svojih grijeha. Tokom vremena koje je
prethodilo dolasku potopa njihova je vjera bila iskuana i oni nisu izdrali kunju. Svladani
sveoptim nevjerstvom, oni su se naposljetku pridruili svojim bivim istomiljenicima u
odbacivanju ove sveane poruke. Neki su bili duboko osvjedoeni i obratili bi panju na
opomene, ali poruga i ismijavanje su bili tako snani da su i oni podlegli istom duhu, odbili
pozivmilostiiuskorosenalimeunajsmjelijiminajprkosnijimrugaima,jernikonijetako
bezobziranineidetakodalekougrijehkaoonikojisunekadaimalisvjetlostalisuodbacili
uvjeravanjaBojegDuha.
Nisusviljuditognaratajabili,upunomsmislurijei,idolopoklonici.Mnogisutvrdili
daoboavajuBoga.Tvrdilisudasunjihovikipovipredstaveboanstva,tedakroznjihljudi
mogu dobiti jasniju predstavu o boanskom biu. Ova je grupa ljudi je prednjaila u
odbacivanju Noina propovijedanja. Dok su nastojali Boga prikazati materijalnim sredstvima,
njihoviumovisubilislijepizaNjegovovelianstvoisilutesuprestalishvatalisvetostNjegova
karaktera,ilisvetu,nepromjenjivupriroduNjegovihzahtjeva.Kakosegrijehsvevieirio,on
seiniosvemanjezlimiljudisunaposljetkuustvrdilidaboanskiZakonvienijenasnazi,da
je kanjavanje prijestupnika protivno Bojem karakteru i poricali dolazak Njegova suda na
zemlju. Da su ljudi tog narataja posluali boanski Zakon, oni bi u upozorenjima njegovog
slugeprepoznaliBojiglas,alinjihoviumovibilisutakozaslijepljeniodbacivanjemsvjetlosti
dasupovjerovalikakojeNoinavijestobmana.
Mnotvo ili veina nije bila na strani pravde. Svijet se svrstao u bojne redove protiv
BojepravednostiiZakona,aNoususmatralifanatikom.KadjenagovaraoEvudaseusprotivi
Bogu, Sotona je rekao: Ne, neete umrijeti! (Post 3,4) Isto su ponovili i veliki, potovani i
mudri ljudi onoga svijeta. Svrha Boje prijetnje je, govorili su oni, zastraivanje i ona se
nikadaneeobistiniti.Netrebateseuznemiravati.DogaajkaotojeBojeunitenjesvijetai
kanjavanje bia koja ja stvorio nikada se nee obistiniti. Budite mirni, ne bojte se. Noa je
fanatik.Svijetseismijavaozbogludostiobmanutastarca.Umjestodaponizesvojesrcepred
Bogom, oni su nastavili s neposlunou i bezbonou, kao da im Bog nije progovorio kroz
svogaslugu.
Meutim,Noajestajaokaostijenausredoluje.Okruenpreziromiismijavanjemonse
razlikovao svojim svetim integritetom i nepokolebljivom vjernou. Njegove su rijei imale
silu jer je Boji glas govorio ljudima kroz njegovog slugu. Povezanost s beskonano silnim
Bogom i njemu je davala snagu, dok je tokom stotinu dvadeset godina njegov sveani glas
punio ui tog narataja u vezi s dogaajima koji se, prema ljudskoj mudrosti, nisu mogli
dogoditi.
Svijet je prije potopa smatrao da su zakoni prirode stoljeima bili nepromijenjeni.
Promjena godinjih doba se odvijala svojim redoslijedom. Kia dotad nikada nije padala, a
zemlju je natapala rosa ili magla. Rijeke se nikada dotad nisu izlile iz svojih korita, ve su
sigurno svoje vode odvodile u mora. Nepromjenjivi su zakoni prijeili vode da preplave
zemlju.AliovimudracinisuprepoznalirukuOnogakojijezadravaovodegovorei:Dotle,ne
dalje...(Job 38,11)
Kako je vrijeme prolazilo, bez oite promjene u prirodi, ljudi ija su srca ponekad
drhtala od straha postali su samouvjereni. Oni su razmiljali, kao to i danas mnogi
39
razmiljaju,dajeprirodaiznadBogaprirode,dasunjenizakonitakopostojanidaihnisam
Bognemoepromijeniti.Shvatajuidabipriroda,akojeNoinaporukatana,promijenilasvoj
tok,onisuovuporuku,uumovimaljudiusvijetu,prikazalikaoobmanuvelikuprijevaru.Oni
su pokazali svoj prezir prema Bojim upozorenjima ivei kao to su ivjeli prije iznoenja
upozorenja.Nastavilisusasvojimproslavamaipohlepnimgozbama,onisujeliipili,sadilii
gradili,teplaniralidreinaumudobitkojususenadaliostvaritiubudunosti,ionisupolii
korakdaljeusvojojbezbonostiiprkosnomomalovaavanjuBojihzahtjeva,pokazujuidase
ne boje Beskonanog. Tvrdili su da ako ima istine u onome to je Noa govorio, poznati bi,
mudri,razboriti,velikiljudishvatiliproblem.
Dasupretpotopniljudivjerovaliupozorenjuipokajalisezbogsvojihzlihdjela,Gospod
bi zaustavio svoj gnjev kao to je kasnije uinio s Ninivom. Ali ovaj narataj je svojim
tvrdoglavim odupiranjem ukorima savjesti i upozorenjima Bojeg proroka navrio mjeru
svojepokvarenostiisazreozaunitenje.
Razdoblje njihove kunje samo to nije isteklo. Noa je vjerno slijedio upute to ih je
primio od Boga. Svaki dio barke je bio izraen onako kako je Gospod naredio i ona je bila
napunjena hranom za ljude i ivotinje. Onda je Boji sluga ljudima uputio svoj posljednji,
sveanipoziv.Saarkomenjom kojurijeinemoguizrazitionihjepreklinjaodapotrae
zaklondokgamogunai.Ionisuponovnoodbacilinjegoverijeiipodiglisvojglasruganjai
podsmijeha.Ondajemeurugaimaiznenadazavladalatiina.Svevrsteivotinja,najljuekao
i one najpitomije, dolazile su s planina i iz uma i tiho prilazile lai. Zaula se buka poput
dolazeeg vjetra i ptice su doletjele iz svih pravaca, prekrivi nebo, i one su u savrenu
redoslijedu prile lai. ivotinje su posluale Boju zapovijest, a ljudi su ostali neposluni.
Vodenisvetimanelimapodvojeodsveganekaudektebidapreivi,aodistihivotinjapo
sedam parova. Svijet ih je posmatrao u udu, a neki i sa strahom. Pozvani su i filozofi da
objasneovajjedinstvenidogaaj,aliuzalud.Tojebilatajnakojuoninisumoglishvatiti.Ljudi
su tako otvrdnuli zbog svog upornog odbacivanja svjetlosti da je i ovaj prizor ostavio samo
trenutaan dojam. Dok je osuena rasa posmatrala sunce to je sjalo u svojoj slavi, a zemlja
bila odjevena u Edemsku ljepotu, ona je zatomila svoj strah bunom zabavom, a svojim
nasilnimdjelimanasebenavuklaBojignjev.
BogjezapovjedioNoi:Ui tiisvatvojaporodicaubarku,jersamuvidiodasitijedini
preda mnom pravedan u ovom vremenu. Svijet je uo Noino upozorenje, ali njegov uticaj i
primjer donijeli su blagoslov samo njegovoj porodici. Kao nagrada za njegovu vjernost i
integritetBogjezajednosnjimspasiosvelanovenjegoveporodice.Kakvojetoohrabrenje
roditeljskojvjernosti!
Milost je prestala moliti grjeni ljudski rod. Poljske su ivotinje i ptice ule u zaklon.
Noa i njegova porodica su bili unutar barke i: Onda Jahve zatvori za njim vrata. Vidio je
bljesakzasljepljujuesvjetlostiioblakslavevidljivijiodmunjesiaojesnebailebdioiznad
ulaza u barku. Masivna vrata, koja oni unutra nisu mogli zatvoriti, polako su zatvorile
nevidljive ruke. Noa je bio zatvoren, a oni koji su odbacili Boju milost ostali su vani. Na
vratima je bio Boji peat, Bog ih je zatvorio i samo ih je on mogao otvoriti. Isto e se tako
zatvoriti vrata milosti kad Hristos, prije svog dolaska na nebeskim oblacima, okona svoje
posredovanje za ljude. Tada boanska milost vie nee zadravati bezbonike, a Sotona e
imati potpunu kontrolu nad onima koji su odbacili milost. Oni e nastojati da unite Boji
narod,alikaotojeNoabiozatvorenubarci,takoepravedniketititiboanskasila.
SedamdananakontosuNoainjegovaporodicauliubarkunijebiloznakadolazee
40
oluje.Ovojerazdobljebiloispitnjihovevjere.Zavanjskijesvijettobilovrijemepobjede.Oito
je odlaganje potvrdilo njihovo vjerovanje da je Noina vijest bila obmana te da potop nikada
nee doi. Uprkos tome to su bili svjedoci sveanim prizorima ulasku ivotinja i ptica u
barkuianelovuzatvaranjuvrataonisunastavilisasvojimzabavamaibunimpijankama,
rugajuiseakijasnimprikazimaBojesile.Mnotvoseokupilookobarke,ismijavajuione
unutrasdrskostimakojesenikadaranijenisuusudiliiniti.
Aliosmogdananebosuprekrilimranioblaci.Zatimsuslijediliudarcigromaibljesci
munja.Uskorosupoelepadativelikekapikie.Svijetnikadanijevidionetoslino,iljudska
jesrcapreplaviostrah.Svisusepotajnopitali:ZarjemoguedajeNoaipakbioupravuteda
je svijet osuen na unitenje? Nebo je postajalo sve mranije, a kia je padala sve bre.
ivotinjesulutaleudivljemstrahu,anjihovineujednaenikricikaodasuoplakivalivlastitu
sudbinu i sudbinu ovjeka. Onda navale svi izvori bezdana, rastvore se ustave nebeske.
inilodasegolemislapovivodesruujuizoblaka.Rijekesuizaleizsvojihkoritaipreplavile
doline.Mlazovisuvodeizbijaliizzemljesneopisivomsilinom,bacajuigolemestijenevieod
tridesetmetarauzrak,kojesuseupaduzabijaledubokouzemlju.
Ljudi su prvo posmatrali unitenje djela vlastitih ruku. Munje s neba su unitavale
sjajnegraevine,prekrasnevrtoveilugoveukojimasuonidralisvojekipove,aruevinesu
bilerazbacanenadaleko.Raskomadanisurtvenicinakojimasuseprinosileljudskertve,a
oboavateljisudrhtaliodstrahapredsilomivogaBoga,znajuidajenjihovapokvarenosti
idolopoklonstvouzroknjihovaunitenja.
Kako je oluja postajala sve snanija, drvee, zgrade, stijene i zemlja letjeli su u svim
pravcima. Strah ljudi i ivotinja bio je neopisiv. Jauk ljudi koji su prezreli Boji autoritet
nadjaavao je urlanje oluje. Sam Sotona, koji je bio prisiljen ostati usred uskomeanih
elemenata prirode, strahovao je za svoj vlastiti ivot. On je uivao u vladanju tako monom
ljudskomrasomieliodaivekakobiidaljeinilisvojagnusnadjelainastavilispobunom
protiv Vladara neba. On je sada izgovorio kletve protiv Boga optuujui ga za nepravdu i
surovost. Mnogi ljudi su, poput Sotone, hulili na Boga, i da su mogli, oni bi ga skinuli s
prijestola. Drugi su, izbezumljeni od straha, pruali ruke prema barci molei da ih se pusti
unutra. Ali njihova su preklinjanja bila uzaludna. Savjest se napokon probudila i oni su
spoznalidapostojiBogkojivladaNebom.Onisugarevnoprizivali,aliOnnijesluaonjihove
povike. U tom stranom trenutku oni su uvidjeli da je prijestup Bojeg Zakona prouzroio
njihovu propast. Ipak, premda su zbog straha od kazne oni priznali svoj grijeh, oni nisu
osjeali istinsko pokajanje ili gaenje prema zlu. Da je kazna bila uklonjena, oni bi ponovno
prkosiliNebu.KadBojisudovizadeseZemlju,nepokajanieprijevatrenestihijeznatikadai
to je bio njihov grijeh prezir Prema njegovu svetom Zakonu. Ipak, oni se nee istinski
pokajatikaonigrjenicidrevnogsvijeta.
Neki su iz oaja pokuali silom prodrijeti u barku, ali vrsto sagraena konstrukcija
odoljela njihovim pokuajima. Drugi su se drali barke sve dok ih nije odnijela nadolazea
voda ili su popustili u sudaru sa stijenjem ili drveem. Svi su sastavi masivna kovega
podrhtavalipodudarcimanemilostivavjetraibacanjemodvaladovala.Kriciivotinjaunutra
izraavali su njihov bol i strah. Meutim, usred ovih ratobornih prirodnih elemenata ona je
nastavilasigurnoploviti.Aneliiznimnesnagebilisuzaduenidajesauvaju.
ivotinje,izloeneoluji,potralesupremaovjekukaodasuodnjegaoekivalepomo.
Nekisuljudizavezalisebeisvojudjecuzasnaneivotinjeznajuidasuoneizdrljiveuborbi
za ivot teda e se penjati na najvie vrhove da bi pobjegle od nadolazee vode. Neki su se
41
privezali na golema drveta na vrhovima brda ili planina, ali drveta su iupana iz korijena i
zajedno saivim teretom baenau uzburkane valove. Jedno za drugim naputana su mjesta
koja su obeavala sigurnost. Dok je voda rasla sve vie, ljudi su traili zaklon na najviim
planinama.estosuseivotinjaiovjekborilizajednozauporitedokihvalovinebioboje
odnijeli.
Snajviihvrhovaljudisugledalinaoceanbezobala.SveanaupozorenjaBojegsluge
vie se nisu inila predmetom ruganja i prezira. Kako su ovi osueni grjenici eznuli za
prilikamakojesuzanemarili!Kakosumolilizavrijemeprobe,jojedantrenutakmilosti,jo
jedan poziv s Noinih usana! Ali oni vie nisu uli slatki glas milosti. Ljubav, kao i pravda,
zahtijevale su da Boji sudovi zaustave grijeh. Osvetnike vode preplavile su i posljednje
utoiteionikojisupreziraliBoganestalisuumranimdubinama.
Oni hotimino zaboravljaju da su davno postala nebesa skupa sa zemljom, koja je iz
vodeimeuvodamaiskrslanarijeBoju.Njimajeondanjisvijet,potopljenvodom,uniten.
A sadanja nebesa i sadanju zemlju ista je rije pohranila za oganj i uva ih za dan Suda i
propastibezbonika.(2Pt3,57)Dolazijojednaoluja.Zemljaeponovnobitipreplavljena
Bojimgnjevomkojipustoi,igrijehigrjeniciebitiuniteni.
Grijesikojisuzahtijevaliosvetunadpretpotopnimsvijetomidanaspostoje.Bojistrah
jeiezaoizsrcaljudi,asnjegovimsezakonompostupasravnodunouiprezirom.Izrazita
svjetovnost ljudi onog vremena jednaka je svjetovnosti narataja koji danas ivi. Hristos je
rekao:Kaotosuljudijelipili,eniliseiudavaliuvrijemetojeprethodilopotopu,itosve
dodanakadNoaudeulau,danitanisunasluivalidokdoepotopisveihodnese,takoe
biti i za dolaska Sina ovjejega. (Mt 24,38.39) Bog nije osudio pretpotopne ljude zbog
jedenja i pijenja, On im je dao plodove zemaljske u velikom obilju da bi zadovoljio njihove
tjelesne potrebe. Njihov se grijeh sastojao u uzimanju ovih darova bez zahvalnosti prema
Davaocu i obeaivanju samih sebe neogranienim poputanjem apetitu. enidba je bila
zakonita.BrakjebioBojauredba,bilajetojednaodprvihinstitucijatoihjeOnuspostavio.
Onjedaoposebneuredbeuvezisovimobredom,odijevajuieausvetostiljepotu,aliovesu
uredbezaboravljene,brakjeizopaentesekoristikaosluga,strastima.
Slino je stanje i danas. Ono to je samo po sebi zakonito pretvara se u razuzdanost.
Apetitu se poputa bez ikakva ogranienja. Navodni Hristovi sljedbenici danas jedu i piju s
pijancima, dok su njihova imena zapisana u poasnim crkvenim izvjetajima. Neumjerenost
umrtvljujemoralneiduhovnesnageipripremaputpoputanjuniskimstrastima.Mnotvone
osjeamoralnuobavezudaobuzdavasvojetjelesnestrastiionipostajurobovipoude.Ljudi
ivezazadovoljstva,samozaovaj svijetiovajivot.Pretjerivanjeproimasveslojevedrutva.
Integritet se rtvuje za rasko i isticanje. Oni koji ure da se obogate izvru pravdu i tlae
siromane, a tijela i due ljudi jo se uvijek kupuju i prodaju. Prijevara, potkupljivanje i
kraaprolazebezopomeneuviiminiimdrutvenimkrugovima.Tisakjeprepunizvjeao
ubistvima zloinima tako hladnokrvnim i bezrazlonim da se ini kako je ieznuo svaki
osjeajovjenosti.Iovizloinisupostalitakouobiajenapojavadaonigotovoineizazivaju
komentar ili iznenaenje. Duh anarhije proima sve narode, a neredi koji s vremena na
vrijeme izazovu zgraanje svijeta samo su pokazatelji nagomilane vatre strasti i bezakonja
kojie,jednomkadizmaknukontroli,Zemljuispunitijadomipustoi.Slikaopretpotopnom
svijetukojudajenadahnuepredstavljaistinskostanjekakojemidesavremenodrutvo.aki
sada,uovomstoljeuuhrianskimzemljamazloinikojisedanasinejednakosumranii
stranikaoonizbogkojihsuunitenigrjenicidrevnogsvijeta.
42
 Prije potopa Bog je poslao Nou da upozori svijet, da povede ljude putem pokajanja,
kako bi izbjegli prijetnji unitenja. Kako se vrijeme drugog Hristovog dolaska blii, Gospod
svijetu alje svoje sluge s upozorenjem da se pripreme za ovaj veliki dogaaj. Mnotvo ivi
prestupajui Boji Zakon i On ga sada milostivo poziva da poslua njegove svete uredbe.
Svima koji vjerom u Hrista ostave svoje grijehe i pokaju se pred Bogom nudi se oprost. Ali
mnogismatrajudaostavljanjegrijehazahtijevaprevelikurtvu.Buduidasenjihovivotne
slae s istim naelima Boje moralne vladavine, oni odbacuju njegova upozorenja i poriu
autoritetnjegovaZakona.
OdvelikogbrojastanovnikanaZemljiprijepotopapreivjelojesamoosamljudi,oni
koji su povjerovali i posluali Boju rije upuenu kroz Nou. Sto dvadeset godina ovaj je
propovjednikpravednostiupozoravaosvijetoskoranjemunitenju,alinjegovajevijestbila
odbaenaiprezrena.Takoebitiidanas.PrijenotodoeZakonodavacdakaznineposlune,
prijestupnici su upozoreni da se pokaju i vrate prvotnoj odanosti, ali e za veinu ova
upozorenjabitiuzaludna.ApostolPetarkae:Nakoncuvremenapojaviteseizrugivai,koji
e ivjeti prema vlastitim poudama i pitati: Gdje je njegov obeavani dolazak? Otkada su
umrli nai oevi, i dalje sve ostaje kako je bilo od poetka stvorenja (2 Pt 3,34) Zar mi ne
ujemo kako ove rijei ponavljaju ne samo bezbonici, ve i mnogi koji stoje iza
propovjedaonicaunaojzemlji?Nemarazlogazauznemiravanje,uzvikujuoni.Prijenoto
Hristosdoe,cijeliesvijetbitiobraen,apravednostevladatihiljadugodina.Mir!Mir!Sve
ostaje isto kao to je bilo od poetka. Neka nikoga ne uznemiruje uzbudljiva vijest ovih
vjesnika nesree. Meutim, ovaj nauk o mileniju nije u skladu s uenjem Hrista i njegovih
apostola.Isusjepostavioznaajnopitanje:Ali,hoeliSinovjeji,kadadoe,naipouzdanja
na zemlji? (Lk 18,8) Kao to smo ve vidjeli, On kae da e stanje svijeta biti kao u Noine
dane.Pavlenasupozoravadaebezbonostrastikakosebudebliiokraj:Duhizriitovelida
e u posljednja vremena neki otpasti od vjere i pristati uz prijevarne duhove i avolske
nauke.(1Tim4,1)Apostolkaedaeuposlednjedobanastatitekavremena(2Tim3,1).I
ondajezapanjujuulistugrijehatoeihinitionikojiimajuoblijepobonosti.
Kako se bliio kraj kunje, pretpotopni su se ljudi predali uzbudljivim zabavama i
bunim proslavama. Oni koji su imali uticaj i vlast nastojali su zaokupiti umove ljudi
zadovoljstvimaismijehom,daposljednjesveanoupozorenjenebiuticalonanjih.Zarmine
vidimo da se isto ponavlja i danas? Dok Boje sluge iznose vijestdasesvemupribliiokraj,
svijetjezaokupljenzabavomitraenjemzadovoljstava.Neprekidannizuzbuenjakojidovodi
doravnodunostipremaBoguprijeidanaljudeutjeuistinekojeihjedinomoguspasitiod
buduegunitenja.
UNoinovrijemefilozofisutvrdilidajeunitenjesvijetavodomnemogue,itakoisada
postojenaunicikojinastojedokazatidasesvijetnemoeunititivatromidatonijeuskladu
sazakonimaprirode.AliBogprirode,StvoriteljiVladarnjenihzakona,moeupotrijebitidjela
svojihrukuzaispunjenjesvogcilja.
Kad su veliki i mudri ljudi onog vremena dokazali da je unitenje svijeta vodom
nemogue,kadsustialistrahljudi,kadsusvismatralidasuNoinaproroanstvaobmanaaon
fanatik, tada je doao Boji trenutak. Navalie svi izvori bezdana, rastvorie se ustave
nebeske, a rugae je progutao potop. Ljudi su prekasno shvatili da je njihova mudrost,
zajednosnjihovomhvalisavomfilozofijom,ludost,dajeZakonodavacveiodzakonaprirode,
tedaSvemoguemnenedostajenainadaostvarisvojcilj.UvrijemekaddoeSinovjeji
biekaotojebilouNoinodoba.(Lk17,26.30)AliedoidanGospodnjikaolopov;utaje
43
dannebesaieznutisvelikomlomljavom,poelaeseuognjurastopiti,azemljasesasvojim
ostvarenjimaneevienai.(2Pt3,10)KadmiljenjafilozofaodagnajustrahodBojegsuda,
kadvjerskiuiteljibudustavljalinaglasaknadugorazdobljemirainapretka,ikadsvijetbude
zaokupljenposlomizadovoljstvima,sadenjemigraenjem,zabavamaiveseljem,odbacujui
Bojaupozorenjaivrijeajuinjegovevjesnike,tadaeihiznenadasustiiunitenjeioninee
umai(1Sol5,3).

44

8. poglavlje
POSLIJEPOTOPA

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 7,20 do 9,17.

Vodajerasladookopetnaestlakataiznadnajviihplanina.Porodiciunutarbarkeesto
seinilodaeionipropastidokjetokompetdugihmjesecinjihovabarkabilanoenatamo
amo, prividno u milosti vjetra i valova. Bila je to teka kunja, ali Noina se vjera nije
pokolebalajerjeonbiouvjerendajeboanskarukazakormilom.
Dok su se vode povlaile, Gospod je uinio da barka doplovi do mjesta zatiena
grupom planina to ih je On sauvao svojom silom. Mala je udaljenost dijelila ove planine i
barkajeuplovilauovomaloskloniteivienijebilagonjenanepreglednimoceanom.Ovoje
bilovelikoolakanjeumornimiolujomizmuenimputnicima.
Noa i njegova porodica su sa zabrinutou oekivali opadanje vode jer su eznuli da
ponovnohodajupozemlji.etrdesetdananakontosuvrhoviplaninapostalividljivionisu
pustiligavrana,pticusrazvijenimosjetilommirisa,daispitajelisezemljaosuila.Buduida
nijenalanitaosimvode,pticajeodlijetalaidolijetaladobarke.Sedamdanakasnijeposlana
je i golubica, koja se, ne naavi suha tla, vratila u barku. Noa je ekao jo sedam dana i
ponovnopustiogolubicu.Kadseonauveervratilasmaslinovomgranicomukljunu,nastalo
je veliko veselje. Kasnije, Noa skide krov s barke i pogleda: povrina suha. Ipak, on je
strpljivo ekao u barci. Kao to je i uao na Gospodnju posebnu zapovijest, on je ekao na
posebnuuputudajenapusti.
Napokon je aneo siao s Neba, otvorio masivna vrata i zapovjedio patrijarhu i
njegovimukuanimadapouzemljomisasobompovedusvaivabia.Uradostiosloboenja
Noa nije zaboravio Onoga ija ih je milostiva briga sauvala. Njegov je prvi in nakon
naputanja barke bio gradnja rtvenika i prinoenje rtve od svih istih ivotinja i ptica,
pokazujuinatajnainsvojuzahvalnostBoguzaosloboenjeivjeruHrista,velikurtvu.rtva
jebilaugodnaBoguislijediojeblagoslovnesamozapatrijarhainjegovuporodicuvezasve
kojieivjetinazemlji:Jahveomirisamirisugodnipareeusebi:Nikadvieneuzemljuu
propast strovaliti zbog ovjeka... Sve dok zemlje bude, sjetve, etve, studeni, vruine, ljeta,
zime, dani, noi nikada prestati nee. Ovo je bila pouka svim buduim naratajima. Noa je
izaao na opustoenu zemlju, i prije no to je poeo sebi graditi kuu on je Bogu podigao
rtvenik. Njegovo je stado bila malo, sauvano uz veliku cijenu, a on je ipak radosno dao
Gospodudiokaopriznanjedajesvenjegovo.Nasliannainnaabiprvabrigatrebalabitida
Bogu prinosimo dragovoljne rtve. Svaki prikaz njegove milosti i ljubavi prema nama treba
zahvalnoprepoznatiinomposveenjaidarovimazanapredaknjegovadjela.
Da se pri svakoj naoblaci i padanju kie ljudi ne bi bojali drugog potopa, Gospod je
ohrabrio Noinu porodicu obeanjem: A ja, evo, sklapam svoj Savez s vama i s vaim
potomstvom poslije vas... nikada vie vode potopne nee unititi iva bia, niti e ikad vie
potopzemljuopustoiti...Dugusvojuuoblakstavljam,dazalogombudeSavezuizmeumene
izemlje.Kadoblakenadzemljunavuemidugaseuoblakupokae,spomenutuseSaveza
svoga,Savezaizmeumeneivasistvorenjasvakogaivog.

45
 Kako je velika Boja panja i samilost prema njegovim grjenim biima kad je stavio
prekrasnuduguuoblakekaoznaksvogSavezasovjekom!Gospodkaedakadpogledana
duguonesesjetitisvogzavjeta.ToneznaidaegaOnzaboraviti,venamOngovorinaim
jezikomdabismogamiboljerazumjeli.Bojajenamjerabiladaakodjecakasnijihnarataja
upitaju za znaenje prekrasnog luka koji presvouje nebo, njihovi roditelji trebaju ponoviti
priuopotopuireiimdajeSvevinjipostavioduguuoblacimakaojamstvodavodanikada
nee preplaviti Zemlju. Tako e ona od narataja do narataja stajati kao svjedoiti o
boanskojljubavipremaovjekuiuvrstitinjegovopovjerenjeuBoga.
Znak duge na Nebu okruuje prijesto i nadsvouje Hristovu glavu. Prorok kae: Taj
blijesaknasvestranebijaepoputdugetosezakinihdanajavljauoblaku.Tobijaeneto
kao slava Jahvina. (Ez 1,28) Ivan otkriva: I gle: u nebu je stajalo prijesto, i na prijestolu je
sjedioNeko...Aokoprijestolabiosjajankrug,sliandugi,napogledkaosmaragd.(Otk4,2.3)
Kadovjeksvojomvelikompokvarenouzazivaboanskisud,Spasitelj,kojiposredujepred
Ocemunjegovukorist,upuujenaduguuoblacima,naduguoko njegovaprijestolaiponad
svojeglave,kaoznakBojemilostipremapokajanomgrjeniku.
Bog je s jamstvom danim Noi u vezi s potopom povezao jedno od najdragocjenijih
obeanjasvojemilosti:BitemikaozaNoinihdana,kadsezaklehdavodeNoineneevie
preplaviti zemlju; tako se zaklinjem da se vie neu na tebe srditi nit u ti prijetiti. Nek se
pokrenuplanineipotresubrijezi,alseljubavmojaneeodmaodtebe,nitesepokolebati
mojSavezmira,kaeJahvekojitisesmilovao.(Iz54,9.10)
Dok je Noa posmatrao snane krvolone ivotinje kako s njima izlaze iz barke, on se
bojaodaeoneunititinjegovuporodicukojajebrojalasamoosamosoba.AliGospodjesvom
sluziposlaoanelasporukomsigurnosti:Nekavassebojeiodvasstrahujusveivotinjena
zemlji,svepticeuzraku,svetosepozemljikree,isveribeumoru:uvaesurukepredane.
Svetosekreeiivinekvambudezahranvi:svevamdajemkaotovamdadohzelenobilje.
PrijeovogaBogovjekunijedaodoputenjedajedeivotinjskomeso,njegovajenamjerabila
daseljudskirodiskljuivohraniplodovimazemlje,alisadakadjesvezelenilobilouniteno,
Onimjedopustiodajedumesoistihivotinjakojesubilesauvaneubarci.
Potop je promijenio cijelu povrinu zemlje. Kao posljedica grijeha, tree strano
prokletstvojepoivalonazemlji.Kadjevodapoelakopniti,brdaiplaninesuostaleokruene
nepreglednim, nemirnim morem. Posvuda su se nalazili leevi ljudi i ivotinja. Gospod nije
dopustio da ostanu i da raspadanjem zagauju zrak te je stoga od zemlje nainio golemo
groblje. Snaan vjetar, poslan da isui vode, odnosio je leeve, a ponekad i cijele vrhove
planinaidrveem,kamenjemizemljomzatrpavaomrtvatjelesa.Naistisunainzlatoisrebro,
probranadrvetaidragokamenje,kojisuprijepotopaobogaivaliiukraavalizemlju,ikojesu
stanovnici oboavali, skriveni od ljudskih pogleda. Snano gibanje vode nanijelo je zemlju i
kamenjenaovablaga,aunekimsluajevimaiznadnjihstvoriloplanine.Bogjeuvidiodatoje
vie bogatio i unapreivao grjene ljude, njihovi su putovi postajali sve pokvareniji.
Oboavana su blaga koja su ih trebala navesti da slave dobrog Darodavca, a Bog je bio
obeaeniprezren.
Zemljajebilaispremetanaiopustoena,neopisivaizgleda.Planine,nekadtakokrasnei
savrenasklada,postalesunepravilnaiokrnjenaizgleda.Kamenje,grebeniiotrostijenjebili
surazasutipozemaljskojpovrini.Nestalasunekabrdaiplanine,neostavljajuitragovesvog
negdanjegpostojanja,anamjestunekadanjihravnicasadasuseuzdizaliplaninskilanci.Ove
su promjene na nekim mjestima bile vidljivije. Tamo gdje su se nekada nalazila najbogatija
46
nalazita zlata, srebrai dragogkamenja, znakovi prokletstva su bili najvidljiviji. U zemljama
kojenisubilenastanjeneilitamogdjejezloinbiomanjiiprokletstvojebilomanje.
U to vrijeme zakopane su i goleme praume. One su se kasnije pretvorile u ugljen,
stvarajuivelikenaslageugljenakojedanaspostoje,kaoivelikekoliinenafte.Ugaljinaftase
esto zapale pod povrinom zemlje. Stijene se tada griju, izgara krenjak, a eljezna ruda se
topi.Djelovanjevodenakrenjakjoviepoveavatemperaturuiuzrokujepotrese,vulkanei
stvara usijanu lavu. Kad voda i vatra dolaze u dodir s otrim rubovima stijena i eljeznom
rudom,dolazidovelikihpodzemniheksplozijakojezvuepoputpriguenegrmljavine.Zrakje
vru i zaguljiv. Slijede erupcije vulkana, a i oni esto ne daju dovoljno oduka zagrijanim
elementima, zemlja se trese, tlo se die i sputa poput morskih valova, pojavljuju se velike
pukotine,aponekadnestajugradovi,selaigorueplanine.Ovezapanjujuepojavebitesve
uestalijeistrasnijeprijesamogdrugogHristovogdolaskaikrajasvijeta,znacinjenogbrzog
unitenja.
Dubine zemaljske su Gospodnji arsenal iz kojeg je on uzimao oruje za unitenje
drevnog svijeta. Vode koje su izbijale iz zemlje zajedno vdom s neba zavrile su djelo
pustoenja. Od potopa, kao i voda bili su Boja orua za unitenje bezbonih gradova. Ovi
sudovi dolaze da bi oni koji omalovaavaju Boji Zakon i gaze njegov autoritet drhtali pred
njegovomsilomipriznalinjegovupravednusuverenost.Doksuljudiposmatralikakogorue
planineizbacujuvatruiplamen,abujiceistopljenjelaveisuujurijeke,gutajugustonaseljene
gradove sijuiposvudaunitenjeipusto,najtvrasrcasuispunjenastrahom,anevjernicii
hulnicisubiliprisiljenipriznatibeskonanuBojusilu.
Govoreioovakvimprizorima,drevniprorokjerekao:Odarazderenebesaisie,
daimesvojeobjavineprijateljima:predlicemtvojimtreslabisebrda,predtobombidrhtali
narodi, kao kad oganj suho granje zapali i vatra vodu zakuha. inei djela strahotna,
neoekivana,silaziosi,ibrdasusetreslapredtobom!(Iz64,1.2)Jahvejesporugnjevu,ali
silanumoi.Ne,Jahveneepustitikrivcanekanjena.Uvihoruiolujiputjenjegov,oblacisu
prainakojupodiunjegovikoraci.Prijetimoruiisuujega,presuujesverijeke.(Nah1,3.4)
Najstraniji prizori koje svijet jo nije vidio odigrat e se prilikom drugog Hristovog
dolaska.Prednjimsegorepotresaju,bregoviseljuljaju,zemljasepodnjimprovaljuje,krug
zemaljski i sve to u njem stanuje. Ko moe izdrati pred bijesom njegovim? Ko e odoljeti
pred gnjevnom srdbom njegovom? Jarost se njegova kao vatra izlijeva i litice se pred njim
kidaju. (Nah 1,5.6) Jahve, nagni svoja nebesa i sidi, takni bregove: i zadimit e se! Sijevni
munjomiraspridumane,odapnistrijeleiraspriih!(Ps144,5.6)
Uiniu udesa gore na nebesima, a znakove dolje na zemlji: krv i oganj i sukljanje
dima.(Dj2,19)Utoudaremunje,grmljavine,gromoviivelikpotreszemlje,kakavnikadnebi
otkada se ljudi pojavie na zemlji tako velik bijae taj potres, tako snaan. Svi otoci
ieznueagoranestade.Igradvelikitekakaotalenat!spustisesnebanaljude.Aljudisu
psovaliBogazbogzlaodgrada,jerjenesreatovelikaveoma.(Otk16,18.20.21)
Kadsemunjesnebaudruesvatromnazemlji,planineegorjetikaopeiiznjihe
tei potoci gorue lave, gutajui vrtove i polja, sela i gradove. Hlaenjem rastopljene lave u
rijekama uzavree voda i bacati s neopisivom silinom u zrak velike stijene razbacujui
komadiepozemlji.Rijekeeseisuiti.Zemljaepodrhtavati,aposvudaebitistranipotresi
ierupcije.
Bog e tako ukloniti bezbonike sa zemlje. Ali pravednici e biti sauvani u ovom
meteukaotojeNoabiosauvanubarci.Bogebitinjihovoutoiteioniesesklonitipod
47
njegovakrila.Psalmistkae:JerJahvejezaklontvoj,Vinjegaodabrasebizaokrilje.Neete
snai nesrea... (Ps 91,9.10) U sjenici svojoj on me zaklanja u dan kobni; skriva me u
skrovituatorasvoga,nahridinuonmeuzdie.(Ps27,5)Bojeobeanjeglasi:Izbaviuga
jermeljubi,zakrilitgajerpoznajeimemoje.(Ps91,14)

48

9. poglavlje
DOSLOVNASEDMICA

Sedmica je, kao i subota, nastala prilikom stvaranja, a biblijska ju je istorija uvala i
prenosilasvedonaihdana.SamjeBogizmjerioprvusedmicukaouzoraksvimsedmicamaili
tjednimasvedosvretkavremena.Onase,poputostalih,sastojalaodsedamdoslovnihdana.
Stvaranjejetrajaloestdana,asedmogseBogodmarao,blagoslovioovajdaniodvojiogakao
danzaovjekovodmor.
UZakonudanomnaSinajuBogjenaglasiovrijednostsedmiceiinjenicenakojimaona
poiva. Nakon to je dao zapovijest: Sjeti se da svetkuje dan subotni, i jasno odredio to
trebaradititokomestdana,atonetrebaraditisedmogdana,Ondajerazlogzaovakavstav
premasedmiciiupuuje nasvojvlastitiprimjer:TaiJahvejeestdanastvaraonebo,zemljui
moreisvetojeunjima,asedmogajedanapoinuo.StogajeJahveblagoslovioiposvetiodan
subotni. (Izl 20,811) Ovaj se razlog ini uvjerljivim i privlanim kad znamo da su dani
stvaranja doslovni dani. Prvih est dana u svakoj sedmici dani su ovjeku za rad, jer je Bog
koristio isto razdoblje u prvoj sedmici u djelu stvaranja. Sedmog dana ovjek se treba
uzdravatiodradausjeanjunaStvoriteljevodmor.Meutim,pretpostavkadajezadogaaje
uprvojsedmicibilopotrebnohiljadeihiljadegodinadirektnopotkopavaetvrtuzapovijest.
OnaprikazujeStvoriteljakakoljudimazapovijestadasvetkujudoslovnusedmicuu spomenna
neko nepregledno, neogranieno vremensko razdoblje. Ovo ne slii njegovu nainu
postupanja s njegovimstvorenjima. Takvo poimanje ini neodreenim i nejasnim ono to je
Onjasnoobznanio.Tojenajodmuklijiobliknevjerstva,astogainajopasniji,njegovastvarna
prirodajetakoprikrivenadajeprihvatajuiuemnogikojiispovijedajuvjeruuBibliju.
Jahvinomsurijejunebesasazdanaidahomustanjegovihsvavojskanjihova.JerOn
ree i sve postade, naredi i sve se stvori. (Ps 33,6.9) Biblija ne poznaje duge vjekove
nekomkojihjeizkaosapostupnonastajalaZemlja.Svetizapisikaudasesvakinarednidan
stvaranja sastojao od veeri i jutra, kao i svi drugi dani nakon toga. Na kraju svakog dana
iznosi se rezultat Stvoriteljeva djelovanja. Izvjee na kraju prve sedmice kae: To je
postanak neba i zemlje, tako su stvarani. (Post 2,4) Ali tu se ne iznosi zamisao da su dani
stvaranjabilinetodrugoosimdoslovnidani.Svakiodtihdanajenazvandanomstvaranja,jer
jeBogsvakogdanastvorionetonovo.
Geolozi tvrde da su u samoj Zemlji nali dokaze da je ona daleko starija no to ue
Mojsijevi zapisi. Otkrivene su kosti ljudi i ivotinja, kao i oruja, okamenjeno drvee, daleko
vee od dananjeg, ili od onog koje je postojalo hiljadama godina, i iz toga zakljuuju da je
ljudska vrsta naseljavala Zemlju prije vremena o kojem se govori u izvjetaju o stvaranju,
vrstakojajebiladalekoveaoddananjihljudi.Takvojerazmiljanjenaveloonekojivjeruju
u Bibliju da prihvate tvrdnju kako su dani stvaranja bili duga, neograniena vremenska
razdoblja. Meutim bez biblijske istorije geologija ne moe nita dokazati. Oni koji s
uvjerenjem zakljuuju na osnovi njenih otkria nemaju dostatno poimanje o veliini ljudi,
ivotinja i drvea prije potopa, ili o velikim promjenama koje su se tada dogodile. Ostaci
pronaeniuzemljijesudokazioivotukojiseumnogimvidovimarazlikovaooddananjeg,
alisesamoiznadahnutihspisamoeznatinetoovremenuukojesuoverazlikepostojale.U

49
istorijiopotopuNadahnuejeobjasniloonotogeologijanikadanemoeshvatiti.UNoinim
su danila zakopani ljudi, ivotinje i drvee daleko vei od onih koji danas postoje, i tako
sauvanikaodokazikasnijimnaratajimadajepotopunitiopretpotopnisvijet.Bogjeelio
daovaotkriautvrdevjeruunadahnutuistoriju,aliljudi,snjihovimispraznimrazmiljanjem,
padaju u istu zabludu kao i ljudi prije potopa stvari koje im je Bog dao kao blagoslov oni
pogrjenomprimjenompretvarajuuprokletstvo.
To je jedno od Sotoninih orua kojim on navodi ljude da povjeruju izmiljotinama
nevjernika,jertimemoeBojiZakonuinitinerazumljivim,Zakonkojijesamposebijasani
ohrabriti ljude na pobunu protiv boanske vladavine. Njegovi su napori posebno usmjereni
protivetvrtezapovijesti,jeronajasnoupuujenaivogBoga,Tvorcanebaizemlje.
Ulauseneprekidninaporidasedjelostvaranjaobjasniprirodnimuzrocima,teaki
vjernihrianiprihvatajuljudskezakljukesuprotnejasniminjenicamaSvetogpisma.Mnogi
koji se protive prouavanju proroanstava, posebno proroanstvima u knjigama Daniel i
Otkrivenje, tvrdei da su ona tako nejasna da ih mi ne moemo razumjeti, ipak ovi ljudi
spremnoprihvatajupretpostavkegeologakojeproturjeeMojsijevimzapisima.Aliakojeono
tojeBogotkriotakotekorazumjeti,kakojenedosljednoprihvatitipukepretpostavkeuvezi
sonimtoOnnijeotkrio!
tojeskriveno,pripadaJahvi,Bogunaemu,aobjavanamaisinovimanaimzauvijek,
da vrimo sve rijei ovoga Zakona. (Pnz 29,28) Bog nikada ovjeku nije otkrio kako je
ostvario djelo stvaranja, ljudska nauka ne moe ispitivati tajne Svevinjega. Njegova
stvaralakasilaistotakojeneshvatljivakaoiNjegovopostojanje.
Bog je dopustio da kroz nauku i umjetnost svjetlost obasja svijet, ali kad naunici
posmatraju ove predmete samo s ljudske take motrita, oni e sigurno doi do pogrenih
zakljuaka.SpekulacijeoonometonamBojaRijenijeotkrilamogubitibezazlene,akose
naeteorijeneprotiveinjenicamakojesenalazeuSvetompismu,alionikojiostavljajuBoju
Rijeitraeobjanjenjazanjegovastvorenadjelaunaunimnaelimaplutajuponepoznatom
okeanubezmapeilikompasa.Najveiumovi,akoihunjihovuistraivanjunevodiBojaRije,
postaju zbunjeni u pokuajima da nadu vezu izmeu nauke i otkrivenja. Budui da su
Stvoriteljinjegovadjelatakodalekoiznadnaesposobnostishvatanjadaihnemoguobjasniti
prirodnim zakonima, oni biblijsku istoriju smatraju nepouzdanom. Oni koji sumnjaju u
pouzdanostzapisauStaromiNovomzavjetuiieikorakdaljeiposumnjatiuBojepostoja
nje,aonda,buduidasuizgubilisidro,onisupreputenidaserazbijuohridinevjerstva.
Takve osobe izgubile su jednostavnost vjere. Vjera u boanski autoritet Boje svete
Rijei treba biti nepokolebljiva. Biblija se ne moe provjeravati ljudskim naunim idejama.
Ljudskoznanjejenepouzdanvodi.SkepticikojiitajuBiblijudabiunjojotkriligreke,mogu,
zbognesavrenashvatanjailinaukeiliotkrivenja,tvrditidasunaliproturjeja,alikadseova
prividna proturjeja pravilno shvate, ona su u savrenom meusobnom skladu. Mojsije je
pisaopodvostvomBojegDuha,iispravnateorijageologijenikadaneeiznositidokazekoji
senemogupomiritisnjegovimizjavama.Svaistina,uprirodiiliotkrivenju,dosljednajesama
sebiusvimsvojimobjavama.
Boja Rije postavlja mnoga pitanja na koja najvei naunici nikada nee moi
odgovoriti.Panjaseskreenastvariusvakodnevnomivotu,kojeogranieniumovi,sasvom
svojomhvalisavommudrou,nikadanemoguucijelostirazumjeti.
Ipak,naunicismatrajudamogurazumjetiBojumudrost,onotojeOnuinioilito
moeuiniti.PrevladavaidejadajeOnograniensvojimvlastitimzakonima.Ljudiiliporiuili
50
ignorirajunjegovopostojanje,ilimisledasvemoguobjasniti,akidjelovanjenjegovogDuha
na ljudsko srce i vie ne potuju njegovo ime niti se boje njegove sile. Oni ne vjeruju u
nadprirodno,inerazumijuBojiZakonilinjegovuneogranienusilukojomunjimaostvaruje
svojuvolju.Usvojojuobiajenojupotrebiizrazzakonprirodesadrionotosuljudidosad
otkrili u vezi sa zakonima koji upravljaju materijalnim svijetom, ali kako je samo njihovo
znanjeogranieno,akakojeogromnopodrujeukojemStvoriteljmoedjelovatiuskladusa
svojimvlastitimzakonima,adatobudepotpunoneshvatljivoogranienimbiima
Mnogi ue da materija posjeduje ivotodavnu silu, da tvar prima odreena svojstva
koja je onda preputena da djeluje svojom vlastitom energijom, te da se djelovanje prirode
oduvijekuskladusnepromjenjivimzakonimanakojenisamBognemoeuticati.Ovojelana
naukakojunepotvrujeBojaRije.PrirodajeslugasvogStvoritelja.Bogneponitavasvoje
zakone ili djeluje protiv njih, ve ih neprekidno koristi svoja orua. Priroda svjedoi o
inteligenciji,prisutnosti,aktivnojenergijikojadjelujeuikroznjenezakone.Uprirodisevidi
neprekidnodjelovanjeOcaiSina.Hristoskae:Otacmojneprestanoradi,zatoijaradim.(Iv
5,19)
Leviti su u svojoj pjesmi koju je zapisao Nehemija pjevali: Ti si, Jahve, Jedini! Ti si
stvorionebo,inebesanadnebesima,ivojskunjihovu,zemljuisvetojenanjoj,moraitojeu
njima.Tisvetooivljava...(Neh9,6)Bojedjelostvaranjazemljejezavreno.Takosudjela
njegova dovrena od postanka svijeta. (Heb 4,3) Ali njegova energija jo uvijek odrava
njegova stvorenja. Ne zbog toga to mehanizam koji je jednom uspostavljen nastavlja raditi
vlastitomenergijom,primjericedisanjeiliotkucajipulsa,vejesvakiudisaj,svakiotkucajsrca
dokaznjegovesveoptebrigeukojojivimo,miemoseijesmo(Dj17,28).Zemljanedonosi
plodove, godinu za godinom, ili nastavlja kruenje oko Sunca zbog neke uroene sile. Boja
rukavodiplaneteiodravaihnanjihovimnebeskimputanjama.Onkojinabrojizvodivojsku
njihovu,ikojiihsvezovepoimenu(Ps40,26).Njegovomsilomrastebilje,pupalieicvijee
cvate.Onoblacimaprekrivanebesaizemljikiusprema(Ps147,8)iOninidolineplodnim.
Lavii riu za plijenom i od Boga hranu trae... i svako ivobie,odnajmanjihinsekatado
ovjeka, svakodnevno zavisi o njegovom provienju i brizi. Psalmist to izraava prekrasnim
rijeima:Isvaovabiaeljnoekajudaihnahraninavrijeme.Dajeim,tadasabiru:otvara
li ruku, nasite se dobrima. (Ps 104,27.28) Njegova rije nadzire prirodne sile, On nebo
prekrivaoblacimaipripremakiuzazemlju.Kaovunusnijegrazbacuje,prosipamrazpoput
pepela.(Ps147,16)Kadmuglaszaori,huevodenanebesima,oblakedieskrajazemlje;
stvarakiimunje,vjetarizvodiizskrovitanjegovih.(Jr10,13)
Bog je temelj svega. Sve istinske nauke su u skladu s njegovim djelima, svaki istinski
odgojvodikposlunostinjegovojvladavini.Naukanamotvaranovevidike,onavisokoseei
istraujenovedubine,alionaneiznosinitatosesuprotiboanskomotkrivenju.Neznanje
moe,pozivajuisenanauku,nastojatipodratilanorazumijevanjeBoga,aliknjigaprirodei
pisana Rije rasvjetljuju jedna drugu. Mi smo tako vodeni da se divimo Stvoritelju i da
razumomvjerujemounjegovuRije.
Nijedan ogranieni um ne moe u cijelosti shvatiti postojanje, silu, mudrost ili djela
Beskonanog. Sveti pisac kae: Moe li dubine Boje proniknuti, dokuit savrenstvo
Svemonoga?Odnebajevie:tojodauini?Odeoladublje:tojodamudruje?Dueje
od zemlje ire je od mora! (Job 11,79) Najmoniji intelekti na zemlji ne mogu razumjeti
Boga.Ljudimoguuvijekistraivati,uvijekuiti,aliipakbeskonanostostaje.
Djela stvaranja svjedoe o Bojoj sili i veliini. Nebesa slavu Boju kazuju, navijeta
51
svodnebeskidjelorukunjegovih.(Ps19,1)OnikojiuzimajupisanuRijekaosvogsavjetnika
shvatie da je nauka pomo u razumijevanju Boga. Uistinu, njegova se nevidljiva svojstva,
njegova vjena mo i boanstvo, posmatrana po njihovim djelima, opaaju od postanka
svijeta.(Rim1,20)

52

10. poglavlje
BABILONSKAKULA
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 9,25-27 i 11,1-9.

Da bi ponovno naselio opustoenu zemlju, koju je potop nedavno oistio od moralne

pokvarenosti,Bogjesauvaosamojednu,Noinuporodicu,zakojujerekao:...jersamuvidio
da si ti jedini preda mnom pravedan u ovom vremenu. (Post 7,1) Meutim, Noini sinovi
ubrzosurazviliisteosobinevieneupretpotopnomsvijetu.em,HamiJafet,kojisutrebali
bitiociljudskerase,dalisunaslutitikarakternjihovapotomstva.
Noa je, govorei pod boanskim nadahnuem, unaprijed opisao istoriju triju velikih
rasa koje su proistekle iz ovih oeva ovjeanstva. Nabrajajui Hamovo potomstvo, po
sinovljevojlozi,aneoevoj,onjerekao:NekjeprokletHanaanac,braisvojojnajniisluga
nek bude! Hamov je odvratni zloin pokazao da u njegovoj dui nije bilo sinovljevskog
potovanja i otkrio bezbonost i podlost njegova karaktera. Ova zla obiljeja razvila su se u
Hanaanu i njegovu potomstvu, iji su neprekidni prijestupi navukli na njih Boju osudu. S
druge strane, potovanje koje su em i Jafet pokazali prema svom ocu, a time i prema
boanskim uredbama, obeavali su svijetlu budunost za njihovo potomstvo. O ovim dvama
sinovima je reeno: Blagoslovljen Jahve, emov Bog, Hanaanac nek mu je sluga! Nek Bog
rairi Jafeta, da prebiva pod atorima emovim, Hanaanac nek mu je sluga. emova loza je
trebala biti izabrani narod, Boji savez, i iz nje je trebao izai obeani Otkupitelj. Blago
narodukojemjetako,blagonarodukojemjeJahveBog.(Ps144,15)AJafetdaprebivapod
atorima emovim. Potomci Jafetovi posebno su trebali imati udjela u blagoslovima
evanelja.
Hanaanovo je potomstvo usvojilo najnii oblik bezbonosti. Premda ih je proroko
prokletstvo osudilo na robovanje, osuda je stoljeima odgaana. Bog je trpio njihovo
bezbotvo i pokvarenost sve dok nisu prekoraili granicu boanskog strpljenja. Onda su
razvlateniipostalisukmetoviemuiJafetu.
Noino proroanstvo nije bila samovoljna obznana gnjeva ili objava milosti. Ona nije
odredila karakter ili konano odredite njegovih sinova, ve je pokazala kakva e biti
posljedica ivotnog pravca koji su oni osobno izabrali i karaktera to su ga razvili. Bio je to
izrazBojenamjerezanjihinjihovopotomstvousvjetlunjihovakarakteraiponaanja.Kao
popravilu,djecanasljedujupriroduisklonostisvojihroditeljaislijedenjihovprimjer,itakoiz
narataja u narataj ine grijehe svojih roditelja. Tako je Hamovo potomstvo nastavilo s
njegovimbezbotvominepotovanjem,donoseiimprokletstvounaratajimakojisuslijedili.
...alijedangrenikpokvarimnogodobra.(Prop9,18)
Sdrugestrane,kakojeemovopotovanjebilobogatonagraeno,ikakavjeslavanniz
svetih ljudi ponikao u njegovu narataju! Jahve se brine za ivot estitih. ... na njegovu je
potomstvublagoslov.(Ps37,18.26)ZatoznajdajeJahve,Bogtvoj,praviBog,Bogvjeran,koji
drisvojSavezimilostsvojuiskazujeonimakojigaljubeidrenjegovezapovijesti.(Pnz7,9)
Noini potomci za neko vrijeme nastavili su prebivati u planinamagdje je barka stala.
Kako je njihov broj rastao, otpad je uskoro doveo do podjele. Onima koji su nastojali

53
zaboraviti svog Stvoritelja i odbaciti ogranienja njegovog Zakona neprekidno je smetalo
uenjeiprimjernjihovihsunarodnjakakojisusebojaliBoga,inakonnekogvremenaonisuse
odluili odvojiti od onih koji su slavili Boga. U skladu s tim oni su otili do doline inar, na
obalirijekeEufrat.Njihjeprivuklaljepotaokolineiplodnosttla,ionisuutojravniciodluili
zasnovatisvojdom.
Tusuodluiliizgraditigrad,augradukulutakvezapanjujueveliinedaonapostane
bila da se sprijei raseljavanje ljudi. Bog je ljudima naredio da irom Zemlje, da je napue i
pokore, ali su graditelji Babilona odluili drati narod zajedno, i osnovati monarhiju koja bi
naposletkuobuhvatilacijeluZemlju.Takobinjihovgradpostaometropolasveoptegimperija,
njena bi slava izazivala divljenje i potovanje cijeloga svijeta, a njene osnivae uinila
slavnima. Velianstvena kula, koja je sezala do neba, trebala je stajati kao spomenik sile i
mudrostinjenihgraditelja,prenoseinjihovuslavuubuduenarataje.
Stanovnici ravnice inar nisu vjerovali Bojem savezu da nee opet potopom unititi
Zemlju.MnogisumeunjimaporicaliBojepostojanje,apotoppripisalidjelovanjuprirode.
Drugi su vjerovali u Nadprirodno bie i da je On bio taj koji je unitio pretpotopni svijet, a
njihovasusesrca,kaoiKajinova,pobunilaprotivNjega.Jedanjeciljgraenjakulebiodase
ouva vlastita sigurnost u sluaju drugog potopa. Diui graevinu iznad razine koju je
dosegao potop, oni su mislili da e biti izvan dohvata opasnosti. I budui da bi tako trebali
dospjetidooblaka,nadalisusedaeutvrditiiuzrokpotopa.Svrhajecijelogpothvatabilada
se vizdigne ponos njenih graditelja i umovi buduih narataja odvrate od Boga i da ih se
povedeuidolopoklonstvo.
Kadjekulabiladjeliminogotova,jedansunjendionastaniligraditelji,aostalistanovi,
bogatonamjeteniiukraeni,bilisviposveeninjihovimkipovima.Ljudisuseradovalisvom
uspjehu, slavili zlatne i srebrne bogove i suprotstavljali se Vladaru neba i zemlje. Meutim,
posao koji je tako dobro napredovao iznenada je stao. Aneli su bili poslani da osujete
namjeregraditelja.Kulajesezalau visinetejetakoradnicimanavrhubilonemoguedirektno
komuniciratisonimaupodnoju.Stogasunarazliitimtakamapostavljeniljudidaprimaju
porukeionimaispodsebeprenosezapovijestiopotrebnommaterijaluiliostaleuputeuvezis
poslom.Doksuvjesniciprenosiliporukejedandrugom,njihovsejezikpomijeao,takodasu
traili gradu koja nije bila potrebna, a esto su je slali u suprotnom smjeru. Nastala je
zbunjenost i pometnja. Cijeli posao je stao. Nije vie bilo sklada i saradnje. Graditelji nisu
mogli objasniti udno meusobno nerazumijevanje, i u svom bijesu i razoaranju oni su se
meusobno ukoravali. Njihova saradnja zavrila je sukobom i prolijevanjem krvi. Munje s
neba,kaodokazBojegnezadovoljstva,sruilesugornjidiokuleibacileganazemlju.Ljudisu
biliprisiljenidashvatekakopostojiBogkojivladaNebom.
Sve do tog trenutka ljudi su govorili istim jezikom, a sada su se oni koji su se
meusobno mogli razumjeti udruili u grupe i otili u jednom ili drugom pravcu. Tako ih
Jahve rasu odande po svoj zemlji. Ovo raseljavanje je bio nain da se Zemlja naseli i time
ostvariGospodnjiciljonimistimnainomkojisuljudikoristilidasprijeenjegovoispunjenje.
Meutim,kakavjetobiogubitakzaonekojisuseusprotiviliBogu!Njegovanamjeraje
bila da ljudi, kad pou u razliite dijelove Zemlje i osnuju nacije, sa sobom ponesu znanje o
Bojojvoljitakodasvjetlostistinemoenesmanjenoobasjavatiibuduenarataje.Noa,vjerni
propovjednikpravednosti,iviojetristotineipedesetgodinanakonpotopa,empetstotina
godina,tesusetakonjihovipotomcimogliupoznatisBojimzahtjevimaipovijeunjegova
postupanjasnjihovimoima.Alioninisubilivoljnisluatioveneugodneistine,oninisuimali
54
elju sauvati znanje o Bogu, a pometnjom jezika njima je, u velikoj mjeri, onemogueno da
razgovarajusonimakojisuimmoglidatisvjetlost.
GraditeljiBabilonasupopustiliprigovorimaprotivBoga.Umjestodasesazahvalnou
sjeaju njegove milosti prema Adamu i njegova milostiva saveza s Noom, oni su prigovarali
zbog njegove otrine za istjerivanja prvog para iz Edema i unitenja svijeta potopom.
Meutim, dok su oni prigovarali protiv samovoljnog i grvibog Boga, sami su prihvatali
vladavinu najsurovijih tirana. Sotona je nastojao da oni preziru rtvene prinose koji su bili
predslikaHristovesmrti,ikadjeidolopoklonstvopomrailoljudskeumove,onihjenaveoda
krivotvoreovertveinartvenikesvojimbogovimaprinosesvojvivlastitudjecu.Kakosuse
ljudi odvraali od Boga, boanska obiljeja pravda, istoa i ljubav zamijenjene su
tlaenjem,nasiljemisurovou.
BabiloncisvibiliodlunidauspostavekraljevstvonezavisnoodBoga.Meutim,meu
njima je bilo nekih koji su se bojali Boga, i koje su bezbonici prijetvornou prevarili i
ukljuili u svoje planove. Zbog ovih vjernih ljudi Bog je odloio svoju kaznu i dao ljudima
vremenadaotkrijusvojistinskikarakter.Doksusenjihoviplanovirazvijali,Bojisuihsinovi
nastojaliodvratitiodnjihovihnamjera,alisuljudibiliujedinjeniusvomizazovuNeba.Daih
senijezaustavilo,onibipokvarilisvijetjoupovojima.Njihovsaveztemeljiosenapobuni,a
kraljevstvojebilonamijenjenosamouzvienju,gdjeBognijetrebaonivladatinitiseslaviti.Da
jeovajsavezbiodoputen,monebisileuguilepravednost,atimeimir,sreuisigurnostna
Zemlji. Umjesto boanskih uredbi, koje su svete, pravedne i dobre (Rim 7,12), ljudi su
nastojaliusvojitizakonekojiceodgovaratinjihovimvlastitimsebinimisurovimsrcima.
OnikojisusebojaliGospodazazivalisugadaposreduje.Jahvesespustidavidigradi
toranj to su ga gradili sinovi ovjeji. Iz milosti prema svijetu On je sprijeio namjeru
graditeljakuleisruiospomeniknjihovaprkosa.Bogdugotrpiljudskupokvarenost,dajuiim
obiljeprilikadasepokaju,aliOnbiljeisvanjihovaoruazaodbacivanjeautoritetanjegovog
pravednogisvetogZakona.Svremenanavrijemenevidljivaserukakojadrivladarskoezlo
prua da obuzda pokvarenost. Nude se nepogrjeivi dokazi da je Stvoritelj svemira,
beskonaan u mudrosti, ljubavi i istini, Vrhovni vladar neba i zemlje, te da niko ne moe
nekanjenoprkositinjegovojsili.
Planovibabilonskihgraditeljazavrilisusramotomiporazom.Vrhunacnjihovaponosa
jepostaospomeniknjihoveludosti.Ipak,ljudisuneprekidnoiliistimpravcemoslanjajuise
na sebe i odbacujui Boji Zakon. To isto naelo je Sotona pokuao provesti na Nebu, isto
naelojerukovodiloKajinomuprinoenjunjegovertve.
I u naem vremenu postoje graditelji kula. Nevjernici grade svoje teorije na temelju
navodnih naunih zakljuaka i odbacuju otkrivenja Boje Rijei. Oni si uzimaju slobodu da
prosuujuBojumoralnuvladavinu.OniprezirunjegovZakonihvalesedostatnouljudskog
razuma.Kadnemabrzeosudezazlodjelo,ljudskojesrcesklonoinitizlo.(Prop8,11)
UtakozvanomhrianskomsvijetumnoginaputajujasnauenjaBiblije,stvarajusvoj
kredonatemeljuljudskihspekulacijaiugodnihpria,ioniupuujunasvojukulukaoputdo
Neba.Ljudisediverjeitostidokonauidaprijestupnikneeumrijetiidasespasenjemoe
primiti bez poslunosti Bojem Zakonu. Kad bi navodni Hristovi sljedbenici prihvatili Boje
mjerilo, ono bi ih ujedinilo, ali podjele i osipanje e postojati sve dok se ljudska mudrost
uzdie iznad njegove Rijei. Postojea pometnja protivrjenih vjerovanja i sekti prikladno je
predstavljena pojmom Babilon koje proroanstvo (Otk 14,8; 18,2) primjenjuje na crkve
poslednjihdanakojeljubesvijet.
55
 MnoginastojesebistvoritiNebostjeuibogatstvoivlast.Onisepodsmjehujuizlobno
govore, nasiljem prijete odozgo (Ps 73,8) gazei po ljudskim pravima i obezvreujui
boanskiautoritet.Modaeponositiostatinavlastizanekovrijeme,imodauspijuusvemu
topoduzmu,alinakrajuonimogubitisamorazoaraniijadni.
Blizu je vrijeme Boje istrage. Svevinji e sii s Neba da vidi to su sinovi ovjeji
izgradili.Otkriesenjegovasuverenavlast,adjelaljudskogponosaebitizbaena.Gospod
motri s nebesa i gleda sve sinove ovjeje. Iz svoga prebivalita motri sve stanovnike
zemaljske. Jahve razbija nakane pucima, mrsi namjere narodima. Naum Jahvin dovijeka
ostaje,imislisrcanjegovaodkoljenadokoljena.(Ps33,13.14.10.11)

56

11. poglavlje
POZIVANJEABRAHAMA

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 12.

Nakon raseljenja iz Babilona idolopoklonstvo je ponovno postalo gotovo sveopta

pojava,iGospodjenaposljetkudopustiookorjelimprijestupnicimadaslijedesvojezleputove,
a On je izabrao Abrahama, emova potomka, da za budue narataje sauva njegov Zakon.
Abraham je odrastao usred praznovjerja i paganstva. ak su i ukuani u domu njegova oca,
koji su sauvali znanje o Bogu, poputali varljivim uticajima koji su ih okruivali i sluili
drugimbogovimaosimJahve.Aliistinskasevjeranijesmjelaugasiti.Bogjeuvijeksauvao
Ostatak koji je Njemu sluio. Adam, et, Enoh, Metuselah, Noa, em, u neprekinutom nizu,
uvalisutokomvjekovadragocjenaotkrivenjanjegovevolje.Terahovjesinpostaonasljednik
ovesveteostavtine.Idolopoklonstvogajemamilosasvihstrana,alijesvebilouzalud.Vjeran
meu nevjernima, nepokvaren sveopim otpadom, on se ustrajno drao oboavanja jednog,
istinitog Boga. Blizu je Jahve svima koji ga prizivlju, svima koji ga zazivaju iskreno. (Ps
145,18) On je Abrahamu saoptio svoju volju i jasno mu obznanio zahtjeve Bojeg Zakona i
spasenjakojeeseostvaritikrozHrista.
Abrahamu je dano obeanje, posebno dragocjeno ljudima onoga doba, o brojnom
potomstvu i nacionalnoj veliini: Velik u narod od tebe uiniti, blagoslovit u te, ime u ti
uzvisiti, i sam e biti blagoslov. Ovome je jo dodano i obeanje, koje je ovom nasljedniku
vjerebilodragocjenijeodsvihostalih,daeiznjegovapotomstvadoiOtkupiteljsvijeta:Sva
pionaenanazemljitobomeseblogosiljati.Ipak,zahtijevalasertva,ispitvjere,kaouslovza
njihovoispunjenje.
Bog je Abrahamu uputio poruku: Idi iz zemlje svoje, iz zaviaja i doma oinskog, u
krajeve koje u ti pokazati. Da bi Bog mogao osposobiti Abrahama za djelo uvanja svetih
proroanstava, on se morao rastati s prijanjim nainom ivota. Uticaj roaka i prijatelja
ometao bi obuku koju je Gospod namjeravao dati svom sluzi. Sada kad je Abraham u
posebnom smislu bio povezan s Nebom, on je morao ivjeti meu strancima. Njegov je
karakter morao biti poseban, razliit od cijeloga svijeta. On ak nije mogao ni svojim
prijateljimaobjasnitisvojepostupketakodagaonirazumiju. Duhovnesestvarimogusamo
duhovnorazumjeti,anjegovidolopoklonikirodnijerazumionjegovemotiveipostupke.
Vjerom se Abraham pokori kad primi poziv da ode u zemlju koju je imao primiti u
nasljedstvo.(Heb11,8)Abrahamovaneupitnaposlunostjedanjeodnajoitijihdokazavjere
ucijelojBibliji.Vjerajezanjegabilajamstvozaonoemusenadamo,dokazzaonestvarnosti
kojih ne vidimo (Heb 11,1). Oslanjajui se na boansko obeanje, bez vanjskog dokaza o
njegovuispunjenju,onjeostaviodom,roakeidomovinuipoaonaprijed,neznajuikamo,
tamo gdje ga je Bog vodio. Vjerom se preseli u obeanu zemlju kao u tuu i nastani se u
atorimaskupasIsakomiJakovom,sunasljednicimaistogobeanja.(Heb11,9)
Ispit koji je Abraham proao nije bio lagan, od njega se nije zahtijevala mala rtva.
Snanesugavezevezaleuzzemlju,roakeidom.Alionnijeoklijevaoodazvatisepozivu.On
nijepostavljaopitanjaoobeanojzemlji,jelizemljabilaplodnaaklimazdrava;imalizemlja

57
ugodan okoli i prua li mogunost za bogaenje. Bog ga je pozvao i njegov je sluga morao
posluati;zanjegajenajsretnijemjestonasvijetubiloonomjestogdjejeBogeliodaonbude.
Mnogi,kaoiAbraham,prolazekrozistekunje.Onineujuizravanglaskojigovoris
Neba,aliOnihpozivauenjemsvojeRijeiidjelimasvojegprovienja.Odnjihesemoda
oekivatidanapustekarijerukojaobeavabogatstvoiast,daostavekorisneiprikladneveze
i rastanu se od svojih roaka, te da pou putem samoodricanja, tekoa i rtve. Bog za njih
irna posao koji trebaju obaviti, a lagan ivot i uticaj prijatelja i roaka sprijeio bi razvitak
osobinanunihzanjegovoostvarenje.Onihpozivadaostaveljudskiuticajipomo,inavodi
ihdaosjetepotrebuzanjegovompomoi,dasamooNjemuzavise,dabiimseOnotkrio.Koje
spremannapozivProvienjaodreiseomiljenihplanovaiprisnihveza?Koeprihvatitinove
dunostiipoiunovapoljaobavljajuiBojedjeloodlunaivoljnasrca,smatrajuidobitkom
gubitke zbog Hrista? Onaj koji e to uiniti ima Abrahamovu vjeru i dijelit e s njim
izvanredno veliku i vjenu slavu zbog koje patnje sadanjeg vremena nisu dostojne
poreenja(2Kor4,17;Rim8,18).
AbrahamjeprimioprvopozivsNebadokjeiviouUruHaldejskomionjeposluaoi
preselio se u Haran. Do Harana ga je pratila oeva porodica, jer su oni pored svog
idolopoklonstva oboavali i istinitog Boga. Abraham je ovdje ostao do Terahove smrti. Ali
nakonoevesmrtiBojimujeglaszapovjediodapodedalje.NjegovbratNahorslanovima
svojeporodicenijeseeliorastatiodsvogdomaikipova.OsimSare,Abrahamoveene,samo
jeLot,sinHaranakojijeodavnoumro,odluiosudjelovatiupatrijarhovomputnikomivotu.
Ipak, u Mesopotamiju se uputila velika grupa. Abraham je ve posjedovao velika stada,
bogatstva Istoka, a okruivao ga je vei broj sluga i pratilaca. On je naputao zemlju svojih
otaca da se nikada ne vrati, i sa sobom je ponio sve to je imao, i svu imovinu to su je
namakli i svu eljad koju su stekli u Haranu. Meu njima je bilo onih koji su se rukovodili
viimobzirimaodslubeiosobnoginteresa.TokomsvogboravkauHaranuiAbrahamiSara
su druge poticali na sluenje i oboavanje istinitog Boga. Ovi su se pridruili patrijarhovom
domu i slijedili ga u obeanu zemlju. I pooe svi u zemlju Hanaansku. Kad su stigli u
Hanaan...
ekem je bio prvo mjesto na kojem su se zaustavili. Tu u sjeni hrastova u Mori, u
prostranoj, travnatoj dolini, s maslinicima i ivim izvorima, izmeu planine Ebal i Gerizim,
Abrahamjepodigaosvojlogor.Patrijarhjedoaoudobruibogatuzemljuzemljupotokai
vrela,dubinskihvodatoizviruudolinama,ibregova;zemljupeniceijema,loze,smokavai
ipaka,zemljumedaimaslina(Pnz8,7.8).Meutim,oboavateljimaJahvesjenajeprekrivala
umovitebregoveiplodnudolinu.Hanaancisuondabiliuzemlji.Abrahamjestigaodocilja
svojih nada da bi naao zemlju idolopoklonstva u kojoj su ivjeli stranci. U lugovima su bili
sagraenirtvenicilanimbogovima,anaokolnimsuseuzvisinamaprinosileljudskertve.
Premda se oslanjao na boansko obeanje, on je podizao atore s munim predosjeajem.
Onda Jahve se javi Abramu mu ree: Tvome u potomstvu dati ovu zemlju. Obeanje
boanskoj prisutnosti, da nije preputen nemilosti bezbonika ojaalo je njegovu vjeru.
Abram tu podigne rtvenik Jahvi koji mu se objavio. Nastavljajui svoj put on je uskoro
doaodomjestaubliziniBetela,ponovnopodigaortvenikiprizvaoimeBoje.
Abraham, prijatelj Boji, nama je ostavio vrijedan primjer. Njegov je ivot bio ivot
vjere.Kadgodjepodizaosvojeatore,ublizinijepodizaoirtvenikipozivaosveulogoruna
jutarnjeiveernjertve.rtvenicisuostajaliinakontosuatoriuklonjeni.Ugodinamakoje
suslijedilemeuHanaancimajebiloonihkojejeAbrahampouiouvjeri,ikadsuonidolido
58
rtvenika,onisuznalikojetubioprijenjih,akadjeonpodizaosvojator,onbipopravljao
rtvenikisluioivomeBogu.
Abraham je nastavio putovati prema jugu, i njegova je vjera ponovno bila iskuana.
Nebo je uskratilo kiu, dolinama su prestali tei potoci, a na brdima se osuila trava. Stada
nisumoglanaipanjakatejegladzaprijetilacijelomlogoru.Jelipatrijarhdovodioupitanje
vostvo provienja? Je li s enjom posmatrao bogatstva Haldejskih ravnica? Dok su se
tekoe nizale, svi su znatieljno gledali da vide to e Abraham uiniti. Sve dok se njegovo
povjerenjeinilovrsto,onisusenadali,onisubilisigurnidajeBognjegovPrijateljidagaOn
jouvijekvodi.
AbrahamnijemogaoobjasnitivostvoProvienja,njegovaoekivanjanisuseostvarila,
alionsevrstodraoobeanja:Blagosloviute,imeutiuzvisiti,isamebitiblagoslov.On
se revno molio i razmiljao kako da sauva ivot svojih ljudi i stada, ali nije dopustio da
okolnostiuzdrmajunjegovuvjeruuBojurije.Dabiizbjegaoglad,OnjeotiaouEgipat.On
nijeodbacioHanaan,iliseokrenuopremaHaldejskojzemljiizkojejedoao,gdjehljebanije
nedostajalo,vejetraioprivremenizaklontoblieobeanojzemlji,namjeravajuiseuskoro
vratititamogdjegajeBogpostavio.
Gospod je u svojem provienju pustio ovu kunju na Abrahama da bi ga pouio
pokornosti,strpljenjuivjeripoukamakojeebitizapisanezaonekojiekasnijebitipozvani
da iskuse muenje. Bog svoju djecu vodi putem koji ona ne poznaju, ali On ne zaboravlja ili
odbacujeonekojiuNjegavjerujuOnjedopustiodanesreezadeseJoba,aliganijenapustio
On je dopustio da ljubljeni Ivan bude protjeran na Patmos, ali Boji Sin ga je tamo naao, i
njegova su vienja bila ispunjena prizorima besmrtne slave. Bog doputa da kunje pogode
njegov narod, da se obogati postojanou i poslunou te da njegov primjer bude primjer
drugima.JerjaznamsvojenaumekojesvamanamjeravamrijejeJahvinanaumemira,a
ne nesree: da vam dadnem budunost i nadu. (Jr 29,11) Ona ista iskuenja koja najvie
kuajunauvjerupribliavajunasHristukakobismosvojteretpoloiliprednjegovenogei
iskusilimirkojinamondajeuzamjenu.
Bog je uvijek iskuavao svoj narod u pei nevolja. Troska se odvaja od pravog zlata
hrianskogkarakterauuarenojpei.Isusposmatraiskuenje;Onznatojepotrebnodase
proistidragocjenimetal,damoeodraavatisjajnjegoveljubavi.Bogdisciplinirasvojesluge
pokusnimkunjama.Onvididanekiimajusposobnostikojesemoguupotrijebitizanapredak
Njegovogdjelaikuaoveosobe,Onihusvojemprovienjudovodiu poloajkojikuanjihov
karakter i otkriva nedostatke i slabosti koji su skriveni od naeg znanja. On im prua
mogunostdaispraveovenedostatkeipripremesezaslubuNjemu.Onimpokazujenjihove
vlastiteslabostiiuiihdaseoslonenaNjegajerjeOnjedinanjihovapomoiuvar.TakoOn
postiesvojcilj.Onisuobrazovani,obueni,discipliniraniipripremljenizaispunjenjevelikog
ciljazbogkojegsuidobilitesposobnosti.KadihBogpozivanaradonisuspremni,anebeski
imseanelimogupridruitiudjelukojitrebaostvaritinazemlji.
TokomsvogboravkauEgiptuAbrahamjepruiodokazdaonnijeslobodanodljudskih
slabosti i nesavrenstva. Prikrivajui injenicu da je Sara njegova ena, on je iznevjerio
boanskopovjerenjeipokazaonedostatakuzvienevjereihrabrostitoihjesvojimivotnim
primjeromtakoestoiplemenitopokazivao.Sarajebilasvijetlebojekoetejeonposumnjao
da e tamnoputi Egipani poeljeti lijepu strankinju te da se u naporima da je dobiju nee
ustruavatiubitinjenogsuprugaOnjesmatraodanijekrivzalaakoSarupredstavikaosvoju
sestru jer je ona bila kerka njegovog oca, ali ne i njegove majke. Meutim, prikrivanje je
59
stvarnogstanjabilaprijevara.Bognemoeodobritiodstupanjeodstrogogintegriteta.Sarase
nala velikoj opasnosti zbog Abrahamovog nedostatka vjere. Kadjesaznaozanjenuljepotu,
egipatskijujekraljdoveousvojupalatunamjeravajuijeuzetizaenu.AlijeGospod,usvojoj
velikoj milosti, zatitio Saru poslavi kaznu na kraljevske ukuane. Kralj je na ovaj nain
saznaoistinuiljutzbogprijevareukorioAbrahamaivratiomunjegovuenurijeima:tosi
namuinio?...Zatosirekao:Onamijesestra,pajejauzehsebizaenu?Asad,evotiene;
uzmijeihajde!
Abrahamjebioposebnoomiljenkralju,ifaraonaknitadanijedopustiodasenjemu
ilinjegovojgrupiuininetonaao,vejenarediovojnicima dagaotpratenasigurnoizvan
njegovogkraljevstva.UtovrijemedonesenisuzakonikojimseEgipanimazabranjivaoodnos
spastirimastrancimaibilokakvaprisnostkaotojejedenjeilipijenje.Faraonovootputanje
Abrahama bilo je ljubazno i velikoduno, ali on mu je naredio da napusti Egipat jer se nije
usudiodamudopustiboravak.Onmujeumaloizneznanjananioozbiljnuuvredu,aliBogje
posredovaoispasiomonarhadaneuinitakovelikigrijeh.
FaraonjeuovomstrancuvidioovjekakogajeBognebeskipotivaoteseuplaioimati
ukraljevstvunekogakojetakooitobiopodzatitomboanskemilosti.DajeAbrahamostao
u Egiptu, njegovo bogatstvo i ast vjerojatno bi izazvali zavist i poudu Egipana, te su mu
mogli nanijeti neko zlo za koje bi kralj bio odgovoran i koje bi ponovno na kraljevsku kuu
navuklokaznu.
Upozorenjekojejedobiofaraonpokazalosekaozatitaunjegovimkasnijimodnosima
s neznabocima, jer se ta stvar nije mogla dratitajnom. Tako se vidjelo da e Bog, kome je
Abrahamsluio,zatititisvogslugutedaezlokojemusenanesebitiosveteno.Opasnoje
nanijeti zlo nekome od djece nebeskog Kralja. Psalmist spominje ovo poglavlje u
Abrahamovomiskustvukadkae,govoreioizabranomnarodu,daBogkanjavaezbognjih
kraljeve:Nedirajteumojepomazanike,nenanositezlamojimprorocima.(Ps105,14.15)
Postoji zanimljiva slinost izmeu Abrahamovog iskustva u Egiptu i njegovog
potomstva,stoljeimakasnije.ObojesuotiliuEgipatzboggladiiobojesuputovali.Izlijevanje
boanskih sudova u njihovu korist unijelo je strah u Egipane, i obogaeni neznaboakim
darovima,onisuotilisvelikimblagom.

60

12. poglavlje
ABRAHAMUHAANANU

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 13 do 15; 17,1-16 i 18.

AbrahamsevratiouHanaanveomabogatstokom,srebromizlatom,Lotjejouvijek
biosnjim,ionisuponovnodoliuBetel,podiglisvojeatoreporedrtvenikakojisuranije
sagradili.Uskorosuuvidjelidavieimetkadonosivietekoa.Zavrijemetekoaikunjioni
suivjelizajednouskladu,aliublagostanjujelealaopasnostodsukoba.Nijebilodovoljno
panjaka za stada obojice, a este su svae njihovi pastiri iznosili pred gospodare da ih oni
rjeavaju.Postalojeoitodasemorajurastati.Abrahamjebiostariji,pravoprvenstvajeimao
ipopoloajuibogatstvu,aipakonjebioprvikojijepredloioplanzaouvanjemira.Premda
mujesamBogdaocijeluzemlju,onsevelikodunoodrekaotogprava.
Nekanebudesvaeizmeumeneitebe,rekaojeon.izmeupastiratvojihimojih
tamismobraa.Nijelisvazemljapredtobom?Odvojiseodmene!Krenelitinalijevo,jau
nadesno;akoetinadesno,jaunalijevo.
OvdjesepokazaoAbrahamovplemenit,nesebiankarakter.Kolikonjihbiseuslinim
okolnostima, usprkos svim opasnostima, dralo svojih osobnih prava i sklonosti! Koliko se
domovaupravozbogtogarasulo!Kolikosecrkavapodijelilo,aistinajemeuneznabocima
postalaprimjerneegloegisramotnog!Nekanebudesvaeizmeumeneitebe,rekaoje
Abraham, ta mi smo braa, ne samo rodbinski ve i kao oboavatelji istinitog Boga. Boja
djecaucijelomsvijetujednasuporodica,itrebaihvoditiistiduhljubaviipomirenja.Ljubite
srdanojedandrugogabratskomljubavi!(Rim12,10)uenjejenaeg Spasitelja.Prijateljska
naklonjenost, voljnost da drugima inimo ono to elimo da drugi ine nama uklonile bi
polovicuzalauivotu.DuhsamouzvienjajeSotoninduh,asrcekojegajiHristovuljubavimat
emilostkojanetraisvoje.Takvieobratitipanjunaboanskinalog:Negledajtepojedini
samonasvojuvlastitukoristnegoinakoristdrugih!(Fil2,4)
PremdajeLotsvojnapredakdugovaovezisAbrahamom,onnijepokazaozahvalnost
prema svom dobroinitelju. Ljubaznost je zahtijevala da izbor prepusti Abrahamu, ali on je
umjesto toga sebino nastojao uzeti sve prednosti. On je podigao oi svoje i vidje kako je
dobro posvuda natapana sva Jordanska dolina, kao kakav vrt Jahvin, kao zemlja egipatska
premaSoaru.JordanskajedolinabilanajplodnijidioPalestine,posmatraejepodsjealana
izgubljeniraj,apoljepotiiplodnostibilajejednakaravnicikojujenatapaoNil,akojusuoni
nedavno napustili. Tamo je bilo i gradova, lijepih i bogatih, ije su krcate trnice obeavale
uinkovitu trgovinu. Zaslijepljen prizorom svjetovnog dobitka Lot je previdio moralna i
duhovnazlaskojimaesetamosueliti.Stanovnicisudolinebiliveomaopaki,samigrjenici
protiv Jahve. Meutim, on ovo nije znao, ili ako je znao, nije tome pridavao vanost. On
izabere za se svu Jordansku dolinu i razape svoje atore do Sodome. Kako je slabo
predvidiostraneposljedicetogsebinogizbora!
Nakon odvajanja od Lota Abraham je ponovno od Gospoda primio obeanje o
nasljeivanjucijelezemlje.OnseuskoronakontogapreseliouHebron,podiuisvojeatore
pod hrastovima Mamre, a pored toga i rtvenik Gospodu. Na istom zraku ovih ravnica, s

61
maslinjacimaivinogradima,itnimpoljimaiprostranimpanjacimaokruenihbrdima,onje
ivio zadovoljan jednostavnim, patrijarhalnim ivotom ostavljajui Lotu opasne udobnosti
Sodomskeravnice.
OkolnisunarodipotovaliAbrahamakaomonogkneza,mudrogisposobnogvodu.On
svojim susjedima nije uskraivao svoj uticaj. Njegov je ivot i karakter, sasvim razliit od
ivotaoboavateljakipova,vriooituticajuprilogistinitoj vjeri.NjegovaodanostBogubila
je nepokolebljiva, dok je njegova mudrost i dobrohotnost nadahnjivala povjerenje i
prijateljevo,anjegovaneizvjetaenaveliinaulijevalapotovanjeiast.
Onnijeuvaosvojuvjerukaodragocjenikamenkojitrebaljubomornouvatiiukojem
iskljuivouivaonajkojigaposjeduje.Istinskasevjeratakonemoeuvatijersetakavduh
protivi naelima evanelja. Sve dok Hristos stanuje u srcu nemogue je prikriti svjetlost
njegove prisutnosti ili je ugasiti.Naprotiv, ona e postajati sve sjajnija i sjajnija kako dan za
danom blistavezrakeSunca Pravde rastjeruju magle sebinosti i grijeha kojeokruuju nau
duu.
BojinarodjeNjegovpredstavniknaZemljiiOnelidaonibudusvjetlostumoralnoj
tami ovog svijeta. Rasuti irom Zemlje, u gradovima, velegradovima i selima oni su Boji
svjedoci, kanali kroz koje On nevjernom svijetu prenosi znanje o svojoj volji i uda svoje
milosti.Njegovjeplandasvionikojisudjelujuuspasenjubudunjegovimisionari.Hrianska
pobonost predstavlja mjerilo prema kojemu svijet prosuuje o evanelju. Kunje koje se
strpljivo podnose, blagoslovi koji se primaju sa zahvalnou, krotkost, ljubaznost, milost i
ljubavkojiseredovitopokazujujesusvjetlostkojompredsvijetomblistakarakterotkrivajui
suprotnostspramtamekojadolaziizsebinostisrca.
Bogat vjerom, plemenit u velikodunosti, nepokolebljiv u poslunosti i ponizan u
jednostavnostisvogputnikogivotaAbrahamjebioimudardiplomatihrabarivjeturatu.
Uprkostometojebiopoznatkaouiteljnovevjere,trikraljevskabrata,vladariamorejskih
visoravni na kojima je boravio, pokazali su svoje prijateljstvo tako to su ga pozvali da se
pridruinjihovusavezuzbogveesigurnosti,jerjezemljabilapunanasiljaitlaenja.Uskoro
sepojavilaprilikadaseokoristiovimsavezom.
KedorLaomer, kralj Elama, napao je prije etrnaest godina Hanaan i prisilio ga na
plaanje danka. Nekoliko se knezova pobunilo i elamski je kralj zajedno s etvoricom
saveznikaponovnouaouzemljudaihprisilinapokornost.PetHanaanskihkraljevaudruilo
jesnageiiziloususretnapadaimauSidimskojdolini,alisubilipotpunoporaeni.Velikije
diovojske bioisjeen,aonikojisupobjeglipotrailisusigurnostuplaninama.Pobjednicisu
pljakaligradoveuravniciiotilisbogatim plijenomimnogimzarobljenicima,meukojima
jebio Lotinjegovaporodica.
Abraham je,iveiumiruuhrastovomumarkukodMamre.odjednogbjeguncadobio
izvjetajobiciinesreikojajezadesilanjegovasinovca.OnnijepamtioLotovunezahvalnost.
ProbuenisusvinjegoviosjeajipremaLotuiongajeodluiospasiti.Traeiprvoboanski
savjet Abraham se pripremio za rat. Iz svog je vlastitog logora uzeo tri stotine osamnaest
obuenihsluga,ljudepouenestrahuBojemuslubisvoggospodaraivjeteoruju.Njegovi
saveznici,KedorLaomer,TidaliAmrok,pridruilisumusesasvojimnaoruanimgrupamai
onisuzajednopoeliprogonitinapadae.ElamitiinjihovisavezniciulogorilisusekodDana,
na sjevernoj granici Hanaana. Ohrabreni pobjedom, ne strahujui od napada od poraena
neprijatelja, oni su se prepustili slavlju. Patrijarh je podijelio svoje snage tako da je logor
napaoizetirijurazliitihpravaca,itonou.Njegovnapad,odluanineoekivan,doveojedo
62
brze pobjede. Ubijen je kralj Elama, a njegova je vojska zahvaena panikom bila potpuno
razbijena. Lot i njegova porodica, sa svim zatoenicima i njihovim dobrima, vraeni su, a u
ruke pobjednika pao je bogat plijen. Pobjeda je pripadala Abrahamu, kojeg je vodio Bog.
Oboavatelj Jahve nije samo uinio veliku uslugu zemlji ve se pokazao i kao sran, hrabar
ovjek.Pokazalosedapravednostnijekukaviluk,tedajevjeraAbrahamauinilaodvanimu
uvanju pravde i obrani potlaenih. Njegov mu je junaki in osigurao velik uticaj meu
okolnim plemenima. Po povratku sodomski je kralj izaao s pratnjom da ukae ast
pobjedniku. Zapovjedio mu je da uzme dobra traei samo da ostavi zatoenike. Po ratnim
pravilimaplijenjepripadaopobjednicima,aliAbrahamjeuovajpohodkrenuobeznamjere
daseokoristi,tejeodbiookoristitisenesreom,traeisamodanjegovisavezniciprimedio
kojiimjepripadao.
Malojeonihkojibise,izloeniovakvojkunji,pokazaliplemenitimkaoAbraham.Malo
njih bi odoljelo kunji da uzmu tako bogat plijen. Njegov primjer je ukor koristoljubivom,
plaenikomduhu.Abrahamjepotovaozahtjevepravednostiiljudskosti.Njegovoponaanje
ilustriranadahnutopravilo:Ljubiblinjegakaosamogsebe.(Lev19,18)Rukeuzdiempred
Jahvom, Svevinjim, rekao je on, Stvoriteljem neba i zemlje, da neu uzeti ni konia. ni
remenaodobue,nitiitatoje tvoje,danekae:nameniseAbramobogatio.Onimnije
eliodatiprigodudamislekakojeonpoaouratzbogkoristi,ilidanjegovnapredakpripisuju
njihovimdarovimaimilosti.BogjeobeaoblagoslovitiAbrahamaiNjemujetrebalopripisati
astislavu.
Melhisedek, kralj alema, bio je jedan od onih koji su doli pozdraviti pobjednikog
patrijarhaiiznijetihljebivinodaokrijepinjegovuvojsku.KaosvetenikBogaSvevinjega
onjeizrekaoblagoslovnadAbrahamomizahvalioseGospodukojijekrozsvogslugudonio
takovelikoosloboenje.Abrahammujedaodesetinuodsvega.
Abraham se zadovoljno vratio u svoje atore i svom stadu, ali su ga obuzimale
nespokojne misli. On je bio ovjek mira, ovjek koji se koliko je mogue klonio sukoba i
neprijateljstva,ionsesastrahomprisjeaoprizorapokoljakojimajebiosvjedok.Narodikoje
je porazio nedvojbeno e ponovno napasti Hanaan, a on e biti predmet posebne odmazde.
Timetoseupleousukobenarodamirjenjegovaivotabionaruen.Nadalje,onnijepostao
nasljednikHanaananitisenadaonasljednikukrozkojegbiseobeanjemogloispuniti.
Unonomvienjuponovnosezauoboanskiglas.Nebojse,Abrame,bilesurijei
Knezanadknezovima,jasamtizatita;anagradatvojabitevrlovelika.Alinjegovumjebio
toliko optereen predosjeajima da on tada nije mogao shvatiti obeanje s neupitnim
povjerenjemkaokasnije.Moliosezanekiopipljivdokazdaeonobitiispunjeno.Ikakoese
ostvariti zavjetno obeanje, dok mu nije darovan sin? Jahve, rekao je on, emu mi tvoji
darovi,kadostajembezporoda?OndajeonpredloiodausvojipovjerljivasluguEliezerakao
svogsinaiuiniganasljednikomnadsvimetoposjeduje.Meutim,Boggajeuvjeriodae
njegovo vlastito dijete biti njegov nasljednik. Onda ga je izveo iz atora i rekao mu je da
pogledabezbrojnezvijezdekakosjajenanebu,ikadjetouinio,izgovoriojerijei:Tolikoe
bititvojepotomstvo.VjerovaAbrahamBogu,itomuseuraunaupravednost.(Rim4,3)
Patrijarhjeidaljemoliozanekividljivznakkaopotvrdunjegovevjereikaopokazatelj
kasnijimnaratajimadaeseostvaritiBojemilostivenamjerezanjih.Gospodseponizioda
sklopisavezsasvojimslugom,koristeiseobiajimakojisubiliuobiajenimeuljudimaza
ratifikacijusveanihsaveza.PremaboanskojuredbiAbrahamjertvovaojunicu,kozu,ovna.
sveodtrigodine,raspolovioihnapoleiposlagaojednenasuprotdrugima.Njimajedodaojo
63
i grlicu i golubicu koje nije rasjekao. Kad je to uinio, onje proaoizmeu rtvenih komada
sveanosezaklinjuinatrajnuposlunostBogu.Zatimjeostaobudaninepokolebljivpored
tijela zaklanih ivotinja sve do zalaska sunca uvajui da ih ptice grabljivice ne oskvrnu i
pojedu. Pred zalazak sunca obuzeo ga je dubok san, a onda se na nj spusti gust mrak, pun
jeze.uoseJahvinglasobjanjavajuidaneoekujebrzprimitakObeanezemlje,upuujui
na patnju njegova potomstva prije osvajanja Hanaana. Tada mu jeotkriven plan otkupljenja
krozHristovusmrt,velikurtvuinjegovdolazakuslavi.AbrahamjetakoevidioZemljukojoj
jevraenaEdemskaljepota,kojujetrebaodobitiuvjenovlasnitvo,kaokonanoicjelovito
ispunjenjeobeanja.
KaoznaksavezaBogasovjekom,izmeurasjeenihkomadaprolisuzadimljenapei
goruazublja,simboliboanskeprisutnosti,iprogutaliihucijelosti.Abrahamjeponovnouo
glas koji je potvrdio da je Hanaan dar njegovim potomcima, od Rijeke u Egiptu, do Velike
rijeke,rijekeEufrata.
KadjeAbrahamuHanaanuproveogotovodvadesetpetgodina,ukazaomuseGospodi
rekao:JasamEladajBogSvemoni,mojimhodiputemineporoanbudi.Patrijarhseiz
strahopotovanja poklonio licem do zemlje, a poruka se nastavila: A ovo je savez moj s
tobom:postateotacmnogimnarodima.Kaoznakispunjenjaovogsaveza,njegovojeime,
Abram, tada promijenjeno u Abraham, jer naroda mnogih ocem ja te postavljam. Saraji je
ime promijenjeno u Sara, princeza, jer e se, dodao je nebeski glas, narodi od nje razviti,
kraljevienarodimaodnjepotei.
Abrahamujeutovrijemedanobredobrezanjakaojamstvopravednostikojadolaziod
vjereikojujepostigaojokadbijaeneobrezan(Rim4,11).Patrijarhinjegovipotomcisuga
trebalidratikaoznakdasuoniposveenislubiBogu,odvojeniodidolopoklonika,tedaihje
Bog prihvatio kao naroito blago. Ovim su se obredom oni obavezali da e ispuniti uslove
savezakojijenainjensAbrahamom.Oninisusmjelistupatiubraksbezbonicima,jerakoto
uine,onieizgubitipotovanjepremaBoguinjegovomsvetomZakonu,ibiteukunjida
sudjelujuugrjenimobiajimaneznaboaihnarodainavedeninaidolopoklonstvo.
Bog je Abrahamu dao veliku ast. Nebeski su aneli hodali i razgovarali s njim kao
prijateljsprijateljem.KadjetrebaloizvritikaznunadSodomom,tainjenicanijeskrivenaod
njega,ionjepostaoposrednikpredBogomzagrjenike.Njegovrazgovorsanelimatakoe
pruaprekrasanprimjergostoljubivosti.
U arkom ljetnom poslijepodnevu patrijarh je sjedio na vratima svog atora,
posmatrajuimirnipejza,kadjeudaljiniugledaokakodolazetriposjetitelja.Prijenotosu
doli do njegova atora stranci su zastali, dogovarajui se naoko kojim putem krenuti. Ne
ekajui da oni zatrae uslugu Abraham je brzo ustao, i dok su oni oito poli u drugom
smjeru,onjepouriozanjimaiprivolioihsnajveomljubaznoudamuukazuasttimeto
e se kod njega osvjeiti. On je vlastitim rukama donio vodu da nakon putovanja operu
prainusnogu.Onimjesamizabraohranu,idoksuseodmaraliusjeni,hranajepripremljena
ionjeizpotovanjastajaoporednjihdoksuoniuivaliunjegovugostoprimstvu.Bogjeovaj
in ljubaznosti smatrao dovoljno vanim da ga zapie u svojoj Rijei, a hiljadama godina
kasnijespomenuogajeinadahnutiprorok:Gostoljubivostinezaboravljajte,jersunjomneki,
adanisuznali,pogostilianele.(Heb13,2)
Abraham je u svojim gostima vidio samo tri umorna putnika, ne razmiljajui da je
meu njima Onaj koga moe oboavati a da ne zgrijei. Ali tada se otkrila istinska priroda
nebeskihvjesnika.Premdasuputovalikaoslugegnjeva,onisuAbrahamu,ovjekuvjere,prvo
64
govorili o blagoslovima. Premda je Bog strog u igosanju pokvarenosti i kanjavanju
prijestupa,Onneuivauodmazdi.inunitenjajezaNjeganeobianposao,Njemukojije
bekonanaljubav.
PrisanjeJahvesonimakojigaseboje.(Ps25,14)AbrahamjepotovaoBogaiGospod
jepotovaonjega,upuujuigausvojenamjereiotkrivajuimusvojeciljeve.Zardaskrivam
odAbrahamatouuiniti?rekaojeGospod.VelikajevikanaSodomuiGomorudajenjihov
grijehpreteak.Idemdoljedavidimradelizaistakakovelitubatojedomenestigla.elim
razvidjeti.Bogjedobroznaomjerusodomskekrivice,aliOnseizrazioovjejimjezikomda
biserazumjelapravednostnjegovihpostupaka.Prijenotoizvrikaznunadprijestupnicima
On je osobno doao da ispita njihovo ponaanje, i da im ako nisu preli granicu boanske
milostidarujeprilikuzapokajanje.
DvasunebeskavjesnikaotilaostavljajuiAbrahamasamogsOnimkogajepoznavao
kaoSinaBojeg.ovjekvjerejemoliozastanovnikeSodome.Onihjejednomspasiosvojim
maem, a sada ih je pokuao spasiti molitvom. Tamo su jo uvijek stanovali Lot i njegovi
ukuani, i nesebina ljubav koja je potakla Abrahama da ih spasi od Elamita sada ih je
pokualaspasiti,akojeBojavolja,odolujeboanskogsuda.
S dubokim potovanjem i poniznou on je iznio svoju molbu: Ja se, evo, usuujem
govoriti Gospodu... Ja, prah i pepeo! U njemu nije bilo samouvjerenja, hvalisanja vlastitom
pravednou.Onnijetraiomilostnatemeljusvojeposlunostiilirtavakojejepriniovrei
Bojuvolju.Premdajesambiogrjenik,onsemolioukoristgrjenika.Abrahamjepokazao
povjerenje djeteta koje moli voljena oca. On se pribliio nebeskom vjesniku i gorljivo iznio
svoju molbu. Premda je Lot stanovao u Sodomi, on nije sudjelovao u pokvarenosti njenih
stanovnika.Abrahamjemisliodautomgustonaseljenugradumorabitidrugihoboavatelja
istinitogBoga.Usvjetluovogaon semolio:Dalekotobiloodtebe,daubijanevinogakaoi
krivoga, tako da i nevini i krivi prou jednako! Daleko bilo od tebe! Zar da ni sudija svega
svijeta ne radi pravo? Abraham nije pitao samo jednom, ve mnogo puta. Postajui sve
hrabriji kako su mu zahtjevi ispunjavani, on je nastavio dok se nije uvjerio da e grad biti
poteenakosenadesamodesetpravednika.
Abrahamovujeljubavnadahnjivalaljubavpremaduamakojesupropadale.Premdaje
mrziogrijehetogpokvarenoggrada,onjeeznuodagrjenicibuduspaeni.Njegovoiskreno
zanimanje za Sodomu pokazuje brigu koju mi trebamo imati prema nepokajanima. Mi
trebamo mrziti grijeh, a saalijevati i voljeti grjenike. Svuda oko nas su due koje odlaze u
propastjednakobeznadnu,stranukaoonakojajezadesilaSodomu.Svakogjedanazaneke
probaokonana.Svakogsatanekisenaduizvandosegamilosti.Gdjesuglasoviupozorenjai
moljenjakojipozivajugrjenikedabjeeodovestranesudbine?Gdjesuispruenerukedaih
otrgnuodsmrti?GdjesuonikojisponiznouiustrajnomvjerommoleBoguzanjih?
AbrahamovjeduhbioHristovduh.SamBojiSinjevelikiPosrednikukoristgrjenika.
On koji je platio cijenu za njihovo otkupljenje zna vrijednost ljudske due. Hristos je s
neprijateljstvom prema zlu koje moe pokazati samo priroda besprijekorno ista pokazao
ljubavpremagrjenikukojumoeimatisamobeskonanaljubav.Onseuagonijiraspea,sam
optereenstranimteretomgrijehacijelogsvijeta,moliozasvojerugaeiubice:Oe,oprosti
im,jerneznajutoine!(Lk23,34)
ZaAbrahamajezapisanodapostadeBojiprijatelj,dabudeotacsvijukojivjeruju
(Jak 2,23; Rim 4,11). Boje svjedoanstvo o ovome vjernom patrijarhu jest: Abraham je
sluao glas moj, i uvao zapovijesti moje, pravila moja i zakone moje. Na drugome mjestu
65
kae: Jer znam da e zapovjediti sinovima svojim i domu svojemu nakon sebe da se dre
putevaGospodnjih,idainetojepravoidobro,dabiGospodnavrionaAbrahamutomuje
obeao. Abrahamu je bila ukazana velika ast, da bude otac naroda koji su stoljeima bili
uvari i povjerenici Boje istineza svijet, naroda kroz koji e dolaskom obeanog Mesije svi
narodinaZemljibitiblagoslovljeni.Onajkojijepozvaopatrijarhasmatraogajedostojnim.To
su rijei to ih je Bog izgovorio. On koji razumije misli i ispravno prosuuje ljude kae: Jer
znamzanjega.Abrahamnijeizdaoistinuzbogsebinihciljeva.OnjedraoZakonipostupao
ispravno i pravedno. On ne samo da se bojao Boga ve je u svom domu uvao vjeru. On e
pouitisvojuporodicuupravednosti.BojijeZakonbiopravilounjegovudomainstvu.
Abrahamovo domainstvo brojalo je vie od hiljadu dua. Oni koje je istinito
bogosluenjepotaklodaoboavajujednogBoganalisudomunjegovulogoru,iovdje,kaou
koli,onisuprimalipoukekojesuihpripremiledabudupredstavniciistinskevjere.Nanjima
jepoivalavelikaodgovornost.Onjeobuavaoglaveporodica,anjegovemetodeupravljanja
provoenesuudomainstvimakojimasuoniupravljali.
U drevnim vremenima otac je bio vladar i svetenik vlastite porodice, i on je imao
autoritetnadsvojomdjecom,akinakontosuoniosnovalisvojevlastiteporodice.Njegovi
potomcisunauenidaseugledajunanjegakaosvogvoduusvjetovnimivjerskimpitanjima.
AbrahamjenastojaoodratiovajpatrijarhalninainupravejersetakouvaloznanjeoBogu.
Bilo je nuno povezati lanove porodice da bi se podigao zid protiv idolopoklonstva koje se
posvuda rairilo i uhvatilo duboko korijenje. Abraham je pokuavao uiniti sve to je u
njegovoj moi da lanove svog domainstva sauva od mijeanja s neznabocima i gledanja
njihovih idolopoklonikih obiaja, jer je znao e dobro poznavanje zla i nesvjesno pokvariti
naela. On najvie brinuo da odstrani svaki oblik lane religije i u umove tisne velianstvo i
slavuivogBogakaoistinskipredmetoboavanja.
BiojetomudarporedakkojijesamBognainiodasvojnarodogradi,kolikojemogue,
od veza s neznabocima, uinivi ih samostalnim narodom koji nije pripadao drugim
narodima. On je odvojio Abrahama od idolopoklonikih srodnika da patrijarh moe uiti i
odgajati svoju porodicu dalje od prijevarnih uticaja koji bi ih okruivali u Mesopotamiji ida
njegovipotomci,odnaratajadonarataja,ouvajuistotuvjere.
Abrahamova ljubav prema djeci i ukuanima navela ga je da uva njihovu vjeru, da
njima,aprekonjihisvijetu,usadiznanjeoboanskimuredbama,kaonajdragocjenijenasljee
koje im moe prenijeti. Svi su ueni da nad njima vlada Bog nebeski. Nije trebalo biti
roditeljske prisile, niti neposlunosti djece. Boji je Zakon svima odredio njihove dunosti, i
onisusamoposlunoumogliosiguratisreuinapredak.
Njegovvlastitiprimjer,tihiuticajnjegovogsvakodnevnogivota,bilajetrajnapouka.
Nepokolebljivi integritet, dobrohotnost i nesebina ljubaznost koja je izazivala divljenje
kraljeva, pokazivani su i u domu. Miris takva ivota, plemenitost i ljubaznost njegova
karaktera, svima je otkrivala da je on bio povezan s Nebom. On nije zanemario duu
najmanjeg sluge. U njegovu domu nije postojao jedan zakon za gospodara, a drugi za slugu,
kraljevski put za bogate, a drugi put za siromane. Prema svima sepostupalo pravedno i sa
saaljenjem,kaopremaonimakojisusnjimnjegovalimilostivota.
Onezapovjeditidomusvojemunakonsebe.Nijebilogrjenenemarnostikojanebi
obuzdala zle navike svoje djece, ni slabe, kolebljive, nemudre, popustljive pristranosti, ni
poputanja dunostima zbog zahtjeva pogreno shvaene ljubavi. Abraham ne samo da je
pravilnopoduavaovejeiodravaovladavinupravednogZakona.
66
 Kako je samo malo onih koji mogu slijediti njegov primjer! Mnogi roditelji pokazuju
slijep i sebian sentimentalizam, pogreno nazvan ljubavlju, koji se pokazuje preputanjem
djece, zajedno s njihovim nedozrelim rasuivanjem i nekontroliranim strastima, nadzoru
njihovevlastitevolje.Ovojepravasurovostpremamladimaivelikatetazasvijet.Roditeljsko
poputanje uzrokuje nered u porodici i u drutvu. To u mladima potie enju da slijede
sklonosti, umjesto da se pokore boanskim zahtjevima. Oni tako odrastaju sa srcem punim
protivljenja Bojoj volji te oni svoj svjetovni, nepokorni duh prenose na svoju djecu i djecu
njihove djece. Roditelji bi, kao i Abraham, trebali upravljati svojim domom. Neka uenje i
provoenje poslunosti roditeljskom autoritetu bude prvi korak k poslunosti Bojem
autoritetu.
VelikozlonastajekadseakivjerskevodeolakoodnosepremaBojemZakonu.Uenje
kojejepostalotakorairenodaboanskipropisinisuvieobaveznizaljudeimaistiuinakna
moralljudikaoiidolopoklonstvo.OnikojipokuavajuumanjitizahtjeveBojegsvetogZakona
direktno potkopavaju temelje porodice i naroda. Religiozni roditelji, koji ne dre njegove
propise,nezapovijedajusvojojporodicidasedreputaGospodnjega.BojiZakonnijezanjih
praviloivota.Djeca,kadosnujusvojevlastitedomove,neosjeajuobavezudasvojudjecuue
ono to ni oni nikada nisu nauili. Zato postoji tako mnogo bezbonih porodica, zato je
pokvarenosttakodubokairairena.
Sve dok se roditelji cijelim srcem ne dre Gospodnjeg Zakona oni nee biti spremni
voditi svoju djecu. U ovom je pogledu potrebna reforma, reforma koja e biti temeljita i
sveobuhvatna. Roditelji se trebaju promijeniti, propovjednici se trebaju promijeniti, oni
trebaju Boga u svojimdomovima. Ako ele promijeniti sadanje stanje, oni u svoje porodice
morajuunijetiBojuRijeiprihvatitiNjegakaosvogSavjetnika.Onimorajuuitisvojudjecu
da se Boji glas njima obraa, te da ga trebaju bezuslovno posluati. Oni bi strpljivo trebali
uputiti svoju djecu, uiti ih ljubazno i neumorno kako ivjeti da bi ugodila Bogu. Djeca su iz
takvadomapripremljenadasesuprotstavelukavstvimanevjerstva.OniprihvatajuBiblijukao
temeljsvojeistine,iimajutemeljkojisenemoepomaknutidolazeimvalomskepticizma.
U mnogim domovima se zanemaruje bogosluenje. Roditelji smatraju da nemaju
vremena za jutarnja i veernja bogosluenja. Oni ne mogu odvojiti nekoliko trenutaka da se
zahvaleBoguzaobiljenjegovemilostizablagoslovljenusunevusvjetlostikiu,kojeineda
zeleniloraste,izaaneleuvare.Oninemajuvremenadasemolezaboanskovostvoiza
stalnuIsusovuprisutnostusvomdomu.Oniodlazeiradekaovoloviilikonji,bezpomislina
BogailiNebo.OniimajutakodragocjeneduedajeBojiSindaosvojivotdaihotkupi,radije
negodadopustidabudubeznadnoizgubljeni,alionicijenenjegovuvelikudobrotusamomalo
vieodivotinja.
Oni koji tvrde da ljube Boga trebali bi poput drevnih patrijaraha podizati rtvenike
Gospodu tamo gdje podiu svoje atore. Ako je ikada bilo vrijeme kad je svaka kua trebala
bitikuamolitve,ondajetodananjevrijeme.Oeviimajkebiestotrebalipodiisvojasrca
Boguuponiznojmolitvizasebeisvojudjecu.Nekaotac,kaosvetenikdoma,naBojirtvenik
polae jutarnje i veernje rtve, dok se njegova supruga i djeca pridruuju u molitvi i hvali.
Isuseseradozadravatiutakvojkui.
Izsvakoghrianskogdomatrebalabizraitisvetasvjetlost.Ljubavsetrebaotkrivati
na djelu. Ona bi trebala proimati sve porodine odnose, pokazujui se u obazrivosti,
ljubaznostiinjenoj,nesebinojljubavi.Postojedomovigdjeseovanaelaprovode,domovi
gdje se Bog slavi i gdje vlada istinska ljubav. Iz ovih se domova podiu jutarnje i veernje
67
molitveBogukaoslatkikad,anjegovasemilostiblagoslovisputajunamoliteljekaojutarnja
rosa.
Dobro ureeno hriansko kuanstvo snaan je dokaz u prilog stvarnosti hrianske
vjeredokazkojinevjerniknemoeosporiti.Svimoguvidjetidauporodicidjelujeuticajkoji
djeluje na djecu i da je s njima Bog Abrahamov. Kad bi hrianski domovi imali pravi
hrianski karakter, oni bi vrili moan uticaj na dobro. Oni bi doista bili svjetlost svijetu.
NebeskiBoggovorisvakomvjernomroditeljurijeimakojejeuputioAbrahamu:Jerznamda
ezapovjeditisinovimasvojimidomusvojemnakonsebedasedreputevaGospodnjihida
inetojepravoidobro,dabiGospodnavrionaAbrahamutomujeobeao.

68

13. poglavlje
ISPITVJERE

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 16; 17,18-20;21,1-14; 22,1-19.

Abraham je bez pitanja prihvatio obeanje o sinu, ali nije ekao da Bog ispuni svoju
rijeusvojevrijemeinasvojnain.DabiseispitalanjegovavjerauBojusilu,doputenaje
odgoda, ali on nije izdrao kunju. Sara je, smatrajui da je nemogue imati dijete u njenim
godinama, predloila, kao plan kojim bi se mogla ispuniti boanska namjera, da Abraham
uzme jednu od njenih slukinja za drugu enu. Mnogoenstvo je bilo tako raireno da se
prestalosmatratigrijehom,alitimesenitamanjenijekrioBojiZakon,abilojeipogubnoza
svetostimirporodinihodnosa.AbrahamovbraksHagaromdoniojezlo,nesamonjegovom
vlastitomdomuveibuduimnaratajima.
Polaskana au novog poloaja Abrahamove ene, i nadajui se da e postati majka
velikog naroda koji treba potei od Abrahama, Hagara je postala hvalisava i ponosna i s
preziromsepoelaodnositipremasvojojgospodarici.Obostranaljubomoraporemetilajemir
nekada mirnog doma. Prisiljen da slua prigovore obiju ena Abraham je uzalud pokuavao
obnoviti sklad. Premda ga je Sara arko preklinjala da se oeni Hagarom, ona ga je sada
ukoravalakaodajetobilanjegovavlastitapogreka.eljelajeotjeratisvojusuparnicu,alije
Abraham to odbio, jer je Hagara, nadao se on, trebala biti majka njegovog obeanog sina.
Meutim,onajebilaSarinasluavkaionjujeidaljeostaviopodnadzoromnjenegospodarice.
Hagarin ponosan duh nije podnosio otrinu grubog ponaanja to ga je izazvala svojom
drskou.Saraje postupalapremanjojtakoloedaonaodnjepobjee.
Hagaraseuputilaupustinju,idokseodmaralaporedizvora,samaibezprijatelja,pred
njom se pojavio aneo Gospodnji u ljudskom obliju. Obraajui joj se sa Hagaro, slukinjo
Saraje, da bi je podsjetio na njen poloaj i dunost, on joj je zapovjedio: Vrati se svojoj
gospodariciipokorijojse!Ipak,srijeimaukoraupuenesujojirijeiutjehe.Jahveujad
tvoj. Tvoje u potomstvo umnoiti; od mnotva se nee moi ni prebrojiti. I kao trajan
podsjetniknjegovemilosti,zapovjeenojojjedasvogsinanazoveJimael, jerJahveu...
Kad je Abraham bio gotovo stotinu godina star, ponovljeno mu je obeanje o sinu, s
uvjerenjemdaebuduinasljednikbitiSarinsin.Meutim,Abrahamjouvijeknijerazumio
obeanje.NjegovseumodmahokrenuoJimaelu,dreisevjerovanjadasekroznjegatrebaju
ostvariti Boje milostive namjere. Iz ljubavi prema svom sinu on je uzviknuo: Neka tvojom
milou Jimael pozivi! Zatim je ponovno dobio obeanje rijeima koje se nisu mogle
pogrenorazumjeti:IpaketitvojaenaSararoditisina;nadjenimuimeIsak.Savezsvojs
njim u sklopiti, Savez vjeni s njime i s njegovim potomstvom poslije njega. Ipak, Bog nije
zanemariooevumolitvu: IzaJimaelausliahte.Evogablogosiljam:rodnimugauinitii
silnogarazmnoiti...iuvelikenarodizrasti.
RoenjeIsaka,ispunjenjenjihovihnajdraihnadanakonekanjagotovocijelogivota,
ispunilo je atore Abrahama i Sare velikom radou. Meutim, ovaj je dogaaj za Hagaru
znaio propast njenih briljivo njegovanih oekivanja. Jimaela, sada ve djeaka, svi su u
logorusmatralinasljednikomAbrahamovabogatstvainasljednikomblagoslovakojisuobea

69
ninjegovimnasljednicima.Asadajeoniznenadastavljennastranu,irazoaranamajkainjen
sinzamrzilisuSarinodijete.Sveoptaradostsamojepovealanjihovuljubomoru,svedokse
Jimael nije usudio javno vrijeati nasljednika Bojeg obeanja. Sara je u Jimaelovu
neobuzdanomstavuvidjelatrajanizvornesloge,teseobratilaAbrahamusmolbomdaHagaru
i Jimaela istjera iz logora. Patrijarh je bio duboko povrijeen. Kako je mogao istjerati
Jimaela,svogsina,kogajeidaljevolio?Zbunjen,onjetraioboanskovostvo.Gospodmuje
prekosvetoganelarekaodaispuniSarinuelju,njegovaljubavpremaJimaeluiHagarinije
smjelabitiprepreka,jerjesamotakomogaoobnovitiskladisreuusvojojporodici.Aneo
mujedaoutjenoobeanjedaBogneeostavitiJimaelauprkosodvojenostiodroditeljskog
doma, njegov e ivot biti sauvan i on e postati otacvelikog naroda. Abraham je posluao
aneosku rije, ali s dubokom boli. Oevo je srce bilo ispunjeno neizrecivom alou dok je
slaoHagaruinjenogsina.
UputadanaAbrahamuuvezisasvetoubranogodnosatrebalajebitipoukazasve
vjekove. Ona obznanjuje da se prava i srea ovog odnosa moraju pozorno uvati, ak i po
cijenuvelikertve.SarajebilajedinapravaAbrahamovaena.Njenapravakaoeneimajke
nije mogla dijeliti nijedna druga. Ona je potovala svog mua i ona je zbog toga u Novom
zavjetuopisanakaodostojanprimjer.AlionanijebilavoljnadopustitidaAbrahamoviosjeaji
pripadajudrugojeniiGospodjenijeukoriotojezahtijevalaistjerivanjenjenesuparnice.Ni
AbrahamniSaranisuimalipovjerenjauBojusilu,iupravojeovazabludadoveladobrakas
Hagarom.
BogjepozvaoAbrahamadabudeotacvjernih,anjegovjeivotstajaokaoprimjervjere
buduimnaratajima.Aliovavjeranijebilasavrena.OnjepokazaonepovjerenjeuBogakad
je prikrio injenicu da je Sara njegova ena, i, ponovno, svojim brakom s Hagarom. Da bi
dosegaonajviemjerilo,Boggajepodvrgaodrugomispitu,jednomodnajteihkojejeovjek
pretrpio. Reeno mu je u nonom vienju da pode u zemlju Moriju i tamo rtvuje svog sina
kaortvupaljenicunabrdukojeemubitipokazano.
U vrijeme kad je primio ovu zapovijest Abraham je ve imao sto i dvadeset godina.
Njega je ak i njegov narataj smatrao starcem. U prijanjim godinama on je bio dovoljno
snaan da izdri tekoe i suprotstavi se opasnostima, ali sada je snaga njegove mladosti
prola. Neko se u snazi muevnosti moe hrabro suprotstaviti tekoama i mukama koje
kasnije u ivotu, kad ve koraa prema grobu, mogu slomiti njegovo srce. Meutim, Bog je
posljednji, najtei Abrahamov ispit uvao sve dok mu teret godina nije postao teak, a on
eznuozaodmoromodradaibriga.
PatrijarhjeprebivaokodBeerSebe,okruenauiblagostanjem.Biojevrlobogat,a
zemaljski su ga vladari potovali kao monog kneza. Hiljade ovaca i goveda prekrivali su
proplanke koji su okruivali njegov logor. Posvuda su se nalazili atori njegovih pratilaca,
domovistotinanjegovihvjernihslugaSinobeanjajeporednjegaizrastaouovjeka.inilose
dajeNebosvojimblagoslovomokruniloivotrtveistrpljive ustrajnostiuodgoenojnadi.
Abrahamjeposlunomvjeromnapustiosvojudomovinu,ostaviogrobovesvojihotacai
zemlju svog roda. Kao stranac lutao je zemljom svog nasljedstva. Dugo je ekao na roenje
obeana nasljednika. Na Boju zapovijest on je istjerao svog sina Jimaela. A sada, kad je
dugooekivani sin postajao ovjek, kad se inilo da patrijarh moe gledati plodove svog
nadanja,prednjimjebilakunjaveaodsvihdrugih.
Zapovijestjeizraenarijeimakojemoradasuoevomsrcunanijelevelikubol:Uzmi
svogasina,jedincasvogaIsakakogaljubi,i...prinesikaortvupaljenicu.Isakjebiosvjetlost
70
njegovadoma,utjehaunjegovojstarosti,anadasvenasljednikobeanogblagoslova.Bolzbog
gubitkatakvogsinanesreomiliboleuslomilabioevosrce,alinjemujebilozapovjeeno
davlastitomrukomprolijekrvsvogsina.Njemusetoinilonemogue.
Sotonajebioblizudaapnekakojeprevaren,jerboanskazapovijestkae:Neubij,a
Bognebizahtijevaoonotojejednomzabranio.IzaaviizsvogatoraAbrahamjeposmatrao
sjaj vedrog neba i sjetio se obeanja koje mu je dano prije gotovo pedeset godina, da se
njegovo potmstvo, kao ni zvijezde na nebu, nee moi izbrojiti. Ako se ovo obeanje trebalo
ispunitiuIsaku,zatogajeontrebaousmrtiti?Abrahamjebioukunjidapovjerujekakoje
onmodaobmanut.Usumnjiibolionsesagnuodozemljeikaonikadaprijemoliozapotvrdu
zapovijesti da mora izvriti ovu stranu dunost. Sjeao se anela poslanih da mu otkriju
BojunamjeruounitenjuSodoma,kojisumudonijeliobeanjeoovomistomsinuIsaku,ion
jeotiaodomjestanakojemujenekolikoputasusreonebeskevjesnikenadajuisedaeih
ponovno susresti i primiti dodatne upute, ali mu niko nije doao u pomo. Okruivala ga je
samotama,aBojazapovijestodjekivalajeunjegovimuima:Uzmisvogasina,jedincasvoga
Isakakogaljubi.Zapovijestsemoralaposluatiionsenijeusuivaoodgaati.Svitaojedani
onjemoraopoinaput.
Vrativi se u svoj ator on je otiao do mjesta na kojenm je Isak spavao dubokim,
mirnimsnommladostiinevinosti.Otac jezatrenutakposmatraodragolicesvogsina,aonda
sedrhteiokrenuo.OtiaojedoSarekojajetakoespavala.Dalidajeprobudi,dajojednom
zagrlisvogsina?TrebalijojreioBojemzahtjevu?Teiojedarasteretisvojesrceisnjom
podijeliovustranuodgovornost,aligajezadraostrahdaegaonaomesti.Isakjebionjena
radostiponos,njenivotjebiovezanuznjegovimajinskabiljubavmoglaodbitirtvu.
Abraham je napokon probudio sina i saoptio mu zapovijest o prinoenju rtve na
udaljenom brdu. Isak je esto odlazio sa svojim ocem da slui Bogu na nekom od razliitih
rtvenikakojisuobiljeavalinjegovalutanjatakodaovajpozivnijeizazvaouzbuenje.Brzo
su obavili pripreme za put, drva su pripremljena i natovarena na magarca, i oni su poli s
dvojicomslugu.
Otacisin,jedanporeddrugog,putovalisuu tiini.Patrijarh,razmiljajuiosvojojtajni,
nijeimaorijei.Njegovesusemislibavileponosnom,dragommajkom,idanomukojiejojse
vratitisam.Dobrojeznaodaenoprobostinjenosrcekadoduzmeivotnjenomsinu.
Tajdan,najduiuAbrahamovuivotu,polakosebliiokraju.Doksunjegovsinisluge
spavali,onjenoproveoumolitvi,jouvijeksenadajuidaemodadoinebeskivjesniki
rei da je kunja zavrena, te da se mladi moe nepovrijeen vratiti svojoj majci. Meutim,
olakanjazanjegovuizmuenuduunijebilo.Slijediojejojedandan,jojednanoponienja
i molitve, a zapovijest koja e ga ostaviti bez djece i dalje je odzvanjala u njegovim uima.
Sotona je bio u blizini da apue sumnju i nevjerovanje, ali je Abraham odbacio njegove
prijedloge. Kad se treeg dana putovanje nastavilo, patrijarh je, gledajui prema sjeveru,
ugledaoobeaniznak,oblakslavekojijelebdionadbrdomMorijomiznaodajeglaskojimuje
progovoriobiosNeba.
OnaknisadanijeprigovaraoBogu,vejesnaiosvojuduurazmiljajuiodokazima
Gospodnjedobroteivjernosti.Ovajjesindoaoneoekivano,inijeliOnajkojijedarovaoovaj
dragocjeni dar imao pravo uzeti svoje? Vjera je ponavljala obeanje: Po Isaku e imati
potomstvopotomstvobezbrojnokaozrnapijeskanaobali.Isakjebiodijeteuda,anijeli
silakojamujedalaivotmoglaivratitiivot?GledajuiizaonogajebilovidljivoAbrahamje
shvatioboanskerijei:MisliojedaBogmoeimrtvaceuskrisivati.(Heb11,19)
71
 Ipak,nikoosimBoganijemogaorazumjetiveliinuoevertvakadsvogsinapredaje
smrti. Abraham je elio da samo Bog bude svjedok ovog prizora rastanka. Zapovjedio je
slugamadaihostaverijeima:Viostaniteovdjeuzmagarca,ajaidjeakodosmogoredase
poklonimo,paemosevratitikvama.Isakjeponiodrva,zaonogakojijetrebaobitirtvovan,
otacjeuzeonoivatru,ionisuzajednopolipremavrhuplanine.Mladisepitaootkudae
doi rtva kad su tako daleko od stada i torova. Naposljetku je i on progovorio: Oe, evo
kremenaidrva...aligdjejejagnjezartu paljenicu?Kakavjetobioispit!Kakojeovadraga
rijeoeprobolaAbrahamovosrce!Nesada,jomunijemogaorei.Bogeveprovidjeti
jagnjezartvupaljenicu,sinemoj.
Oni su na odreenom mjestu izgradili rtvenik i poloili drva na njega. Onda je
Abraham, s drhtavim glasom, otkrio svom sinu nebesku poruku. Isak je u strahu i
zaprepatenjusaznaosvojusudbinu,alisenijeopirao.Dajetakoodluio,onjemogaoizbjei
svojupropast,jerstaracizmuenbolom,iscrpljenborbomtokomovatridana,nebisemogao
suprotstavitivoljisnanogmladia.AliIsakjeodmladostibionauendaspremnoisvjerom
slua, i on se dragovoljno pokorio kad mu je otkrivena Boja namjera. On je bio sudionik u
AbrahamovojvjeriiosjeaosepoaentimetojebiopozvandasvojivotdanartvuBogu.
On je njeno pokuao olakati oevu alost i ohrabriti njegove iznemogle ruke da zaveu
konopackojiegaprivezatizartvenik.
Onda su izgovorili posljednje rijei ljubavi, prolili posljednje suze i posljednji se put
zagrlili.Otacjepodigaonodausmrtisvogsina,kadjeiznenadanetozadralonjegovuruku.
BojijeaneopozvaoAbrahamasneba:Abrahame!Abrahame!Onjebrzoodgovorio:Evo
me! Ponovno se zauo glas: Ne sputaj ruku na djeaka ree niti mu to ini! Sad, evo,
znamdaseBogaboji,jernisiuskrationisvogsina,jedincasvog.
Tada je Abraham ugledao prizor: ovan, rogovima se zapleo u grmu, brzo je donio
novu rtvu i prinio je mjesto svog sina. Iz zahvalnosti i radosti Abraham je ovom svetom
mjestudaonovoime:
BogjenabrduMorijiobnoviosvojSavezpotvrujuisveanomzakletvomblagoslove
Abrahamu i njegovu potomstvu u svim buduim naratajima: Kunem se samim sobom,
izjavljujeJahve:Kadsitouinioinisimiuskratiosvogjedincasinasvojublagoslovnateizliti
iuinititvojepotomstvobrojnopoputzvijezdananebuipijeskanaobalimorskoj!Atvojie
potomci osvajati vrata svojih neprijatelja. Budui da si posluao moju zapovijest, svi e se
narodizemljeblogosiljatitvojimpotomstvom.
Abrahamovvelikiinvjerestojikaostupsvjetlosti,osvjetljujuiputBojihsluguusvim
buduimvjekovima.AbrahamsenijepokuaoizgovoritidaneizvriBojuvolju.Tokomtog
trodnevnogputovanjaonjeimaodovoljnovremenadarazmisli,dasumnjauBoga,akojebio
sklon sumnji. On je mogao rei da e ga drugi zbog prolijevanja sinovljeve krvi smatrati
ubicom, drugim Kajinom, da e to uzrokovati da ga oni odbace i preziru njegova uenja, te
tako unite njegovu sposobnost da ini dobro svojim blinjima. Mogao je odbiti poslunost
pozivajuisenastarost.Alipatrijarhsenijeposluionijednimodovihizgovora.Abrahamje
bioovjek,njegoviosjeajiisklonostisubilipoputnaih,alionnijezastaoidovodioupitanje
nain na koji e obeanje biti ispunjeno ako Isak umre. On nije odlagao da se raspravi sa
svojim ranjenim srcem. Znao je da su Boji zahtjevi pravedni i on je izvrio zapovijest do
posljednjerijei.
Vjerova Abraham Bogu, i to mu se urauna u pravednost. (Jak 2,23) Pavle kae: ...
sinovi su Abrahamovi oni koji vjeruju. (Gal 3,7) Meutim, Abrahamova vjera pokazala se u
72
njegovimdjelima.ZarnijebionaotacAbrahamdjelimapokazanopravdanimkadjeprinio
nartveniksvogasinaIsaka?Vidilidajevjerazajednikidjelovalasnjegovimdjelimaidaje
vjerauzpomodjelapostalasavrena.(Jak2,21.22)Mnoginerazumijuodnosizmeuvjerei
djela.Onikau:SamovjerujteuHrista,ivistesigurni.Vinematenikakavevezesdranjem
Zakona. Meutim, istinska vjera e se pokazati u poslunosti. Hristos je rekao nevjernim
Jevrejima: Kada biste zbilja bili djeca Abrahamova... postupali biste prema djelima
Abrahamovim. (Iv 8,39) Gospod kae o ocu vjere: ... zato to je Abraham sluao moj glas i
pokoravaosemojimzapovijestima,mojimzakonimaiodredbama.(Post26,5)ApostolJakov
kae:Takojeisvjerom:akonemadjela,mrtvajeusamojsebi.(Jak2,17)AIvan,kojisetako
mnogo bavi ljubavlju, kae: Jer u ovome stoji ljubav prema Bogu: da vrimo njegove
zapovijesti.(1Iv5,3)
Bog pomou simbola i obeanja unaprijed navijesti Abrahamu ovo dobro. (Gal 3,8)
Patrijarhova vjera je bila usmjerena na Otkupitelja koji je trebao doi. Hristos je rekao
Jevrejima: Abraham, otac va, treptio je od radosti u elji da vidi ovaj Dan. Vidio ga je i
obradovao se. (Iv 8,56) Ovan prinesen umjesto Isaka predstavljao je Bojeg Sina, koji je
trebao biti rtvovan umjesto nas. Kad je ovjek bio osuen na smrt zbog prijestupa Bojeg
Zakona,Otacje,gledajuisvogSina,rekaogrjenicima:ivite,naaosamotkup.
Bog je Abrahamu zapovjedio da prinese svog sina kako bi u njegov um utisnuo
stvarnost evanelja, a isto tako da iskua njegovu vjeru. Bol koju je iskusio tokom mranih
dana tog stranog iskustva bila je doputena da bi na temelju vlastita iskustva razumio
veliinu rtve koju je Bog prinio za ovjekovo otkupljenje. Nijedna druga kunja nije mogla
toliko izmuiti Abrahamovu duu kao rtvovanje njegovog sina. Bog je svog Sina predao
agonijiisramotismrti.AnelimakojisubilisvjedociponienjaiduevneboliBojegSinanije
bilodoputenodaposreduju,kaousluajuIsaka.Nijebiloglasakojijepovikao:Dostaje.Da
bispasiopaliljudskirod,Kraljslavejepredaosvojivot.MoelisedativeidokazoBojoj
beskonanojljubaviisaaljenju?OnkojiaknijepotediovlastitogSina,vegapredaozasve
nas,kakonamneedatisveostalosnjime?(Rim8,32)
rtva koja se od Abrahama zahtijevala nije bila samo za njegovo dobro, niti je ona
iskljuivokoristilabuduimnaratajima,vejeonasluilakaopoukabezgrjenimbiimana
Nebu i drugim svjetovima. Podruje borbe izmeu Hrista i Sotone podruje na kojem je
izvrenplanotkupljenjapoukajesvemiru.BuduidajeAbrahampokazaonedostatakvjereu
Bojaobeanja,SotonagajepredanelimaipredBogomoptuiodanijeuspioispunitiuslove
Saveza te da nije dostojan njegovih blagoslova. Bog je pred cijelim Nebom elio dokazati
vjernostsvogsluge,pokazatidaOnmoeprihvatitisamosavrenuposlunostipotpunijeim
otkritiplanspasenja.
NebeskabiasubilasvjedociAbrahamovevjere,aispitanajeiIsakovavjernost.Kunja
jebiladalekoteaodonekojujeAdamproao.Pokornostzabranikojajedananaimprvim
roditeljima nije ukljuivala patnju, a zapovijest Abrahamu je zahtijevala najbolniju rtvu.
Cijelo je Nebo s uenjem i divljenjem posmatralo Abrahamovu nepokolebljivu poslunost.
Cijelo je Nebo odalo priznanje njegovoj vjernosti. Sotonine su se optube pokazale lanima.
Bogjerekaosvomsluzi:Sad,evo,znamdaseBogaboji,jernisiuskrationisvogsina,jedinca
svoga.BojiSavez,potvrenAbrahamuzakletvompredbiimadrugihsvjetova,svjedoioje
dajeposlunostnagraena.
ak je i anelima bilo teko shvatiti tajnu spasenja razumjeti da Zapovjednik Neba,
Boji Sin, mora umrijeti za grjena ovjeka. Zapovijest Abrahamu da prinese svog sina
73
pobudila je zanimanje cijelog Neba. Ono je s velikom ozbiljnou pratilo svaki korak u
ispunjenjuovezapovijesti.KadjenaIsakovopitanje:...aligdjejejagnjezartvupaljenicu?
Abraham odgovorio: Bog e ve previdjeti jagnje za rtvu paljenicu, i kad je oeva ruka
zastalaprijenotojehtiozaklatisvogsina,iprinesenovanzakojegseBogpobrinuoumjesto
Isakatadajesvjetlostrasvijetlilatajnuotkupljenja,iaksuianelijasnijeshvatilidivniplan
togajeBognainiozaovjejespasenje.(1Pt1,12)

74

14. poglavlje
UNITENJESODOMA

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 19.

Sodom,smjetenauravnicikaokakavvrtJahvinposvojojje ljepotiiplodnostibila
najljepigradmeugradovimaJordanskedoline.Tujebiloizobiljebogatetropskevegetacije.
Tu su rasle palme, masline i vinova loza, a cvijee je irilo svoj miris tokom cijele godine.
Bogata je ljetina prekrivala polja, a stada ovaca i goveda okolna brda. Umjetnost i trgovina
pridonosilisubogaenjuponosnoggradauravnici.BlagoIstokaukraavalojenjegovepalate,
apustinjskesukaravanedonosilesvojetovaresdragocjenostimaiopskrbljivalenjenetrgovei
prodavaonice. S malo promiljanja i rada svaka se ivotna elja mogla ispuniti, a cijela je
godinaizgledalakaonizpraznika.
Opte izobilje je pridonijelo raskoi i ponosu. Dokonost i bogatstvo otvrdnuli su srca
kojanikadanisubilaoptereenaoskudicomilitugom.Bogatstvoidokolicapodsticalisuelju
za tjelesnim uivanjima i ljudi su se predali zadovoljavanju osjetilnih strasti. Evo, kae
prorok,opainatvojesestreSodome:gizdavo,uizobiljuhljebaibezbrinoivljaeonaikeri
njezine,asirotinjuibijednikenepomaganu.Uzoholieseigadostipredoimamojiminjahu,
i zato ih zatrijeh, kao to vidje! (Ez 16,49.50) Ljudi nisu eljeli nita vie od bogatstva i
dokoliarenja, to je urodilo grijesima zbog kojih su uniteni gradovi u ravnici. Njihov
beskoristan, dokon ivot uinio ih je rtvama Sotoninih kunji i oni su izobliili Boji lik i
postalislinijiSotoninegoBogu.Dokolicajenajveeprokletstvokojemoesnaiovjeka,jer
onauzrokujeporokizloin.Onaslabium,izopaujerazumijevanjeiuniavaduu.Sotonajeu
zasjedi,spremandaunitionekojinestrae,oneijamudokolicadajemogunostdaimse
prikaepodnekomprivlanommaskom.Onnikadanijeuspjenijinegokadljudimaprilaziu
njihovimdokonimtrenucima.
USodomujebilobunogveselja,zabavi,gozbiipijanevanja.Ljudinisusputavalisvoje
najnieinajodvratnijestrasti.LjudisuotvorenoprkosiliBoguinjegovomZakonuiuivaliu
djelima nasilja. Pemda su pred sobom imali primjer pretpotopnog svijeta, i znali kako je
njihovounitenjeprikazaloBojignjev,onisuipakiliistimputembezbotva.
U vrijeme Lotova dolaska u Sodomu pokvarenost nije bila sveopta, i Bog je u svojoj
milosti dopustio da zrake svjetlosti svijetle u moralnoj tami. Kad je Abraham izbavio
zatoenikeodElamita,panjaljudijeusmjerenanaistinskuvjeru.Abrahamnijebiostranacza
ljude u Sodomu, njegovo oboavanje nevidljiva Boga bio je predmet njihova izrugivanja, ali
njegova pobjeda nad daleko nadmonijim snagama i njegov velikoduan stav prema
zatvorenicima i plijenu izazvala je uenje i divljenje. Dok su uzdizali njegovu vjetinu i
hrabrost,nikoihnijemogaoosloboditiuvjerenjadagajeboanskasilauinilapobjednikom.
Njegovplemenitinesebianduh,takostransebinimstanovnicimaSodoma,biojejojedan
dokaznadmoireligijekojojjeonsvojomhrabrouivjernouukazivaoast.
Melhisedekje,izgovarajuiblagoslovnadAbrahamom,priznaoJahvukaoizvornjegove
snageitvorcanjegovepobjede:OdBogaSvevinjega,Stvoriteljanebaizemlje,nekajeAbra
hamu blagoslov! I Svevinji Bog, to ti u ruke preda neprijatelje, hvaljen bio! Bog je tim

75
ljudima govorio kroz svoje provienje, ali i posljednja zraka svjetlosti je odbaena kao i sve
prijetoga.
IsadasebliilaposlednjanoSodoma.Oblaciodmazdesuvenadvilisvojesjenenad
osuenim gradom. Meutim, ljudi to nisu primjeivali. Dok su se aneli iji je zadatak bio
unitenjepribliavali,ljudisusanjalioblagostanjuizadovoljstvima.Ovajjeposljednjidanbio
kao i svaki drugi. No se spustila nad prizorom ljepote i sigurnosti. Krajolik neusporedive
ljepotekupaoseuzrakamazalazeegsunca.Svjeinaveeriizmamila jestanovnikegraa,a
grupeeljneuivanjaetalesuseodlunedauivajuuljepotitrenutka.
U sumrak su se dva stranca pribliila gradu. Oni su oito bili stranci koji su doli da
ovdjeproveduno.Nikouovimskromnimputnicimanijemogaoprepoznatimonevjesnike
boanskog suda, a vesela, bezbrina gomila nije ni sanjala da e te noi svojim postupcima
dosegnuti vrhunac krivice koja je osudila ovaj ponosni grad. Meutim, jedan je ovjek
ljubazno postupio prema strancima i pozvao ih u svoj dom. Lot nije znao njihovu istinsku
prirodu,aliljubaznostigostoljubivostbilesunjegovenavike,dionjegovereligijepouketo
ih je nauio iz Abrahamovog primjera. Da nije gajio duh ljubaznosti, on je, zajedno sa
Sodomom, mogao biti preputen unitenju. Mnogi domovi su, zatvarajui vrata strancima,
zatvorilivrataBojimvjesnicimakojibitomdomudonijeliblagoslov,naduimir.
Svako djelo u ivotu, naoko malo, utjee na dobro ili zlo. Vjernost ili nemarnost u
naizgled malim dunostima mogu otvoriti vrata najbogatijim blagoslovima ili najveim
nesreama u ivotu. Male stvari provjeravaju karakter. Bog se raduje malim, nepatvorenim
djelimasvakodnevnogodricanja,uinjenimizradosna,dragovoljnasrca.Minetrebamoivjeti
samo za sebe ve i za druge. Mi moemo svoj ivot uiniti blagoslovom jedino samoodrica
njem, njegujui duh ljubaznosti i pomaganja. Mala djela, mala, jednostavna djela ljubaznosti
uvelikepridonoseivotnojsrei,anjihovozanemarivanjeljudskojbijedi.
Videi zlostavljanje kojem su stranci bili izloeni u Sodomu, Lot je preuzeo na sebe
zadatakdaihodmahpodolaskuuzmeuzatitu,nudeiimgostoprimstvousvomdomu.Onje
sjedio kod vrata kad su putnici stigli, i kad ih je primijetio, on je ustao da ih susretne, i
ljubaznosenaklonivi,rekao:Molim,gospodo,svrniteukuusvogaslugedanoprovedetei
noge operete. inilo se da oni odbijaju njegovu gostoljubivost rijeima: Ne, no emo
provestinatrgu.CiljovogodgovorajebiodvostrukdaprovjereLotovuiskrenostidaostave
dojam da ne poznaju prirodu ljudi u Sodomu, kao da su pretpostavljali da je nou sigurno
ostati na ulici. Njihov odgovor je Lota uinio jo odlunijim da ih ne ostavi na milosti i
nemilostirulje.Onjeustrajaousvompozivudoknisusnjimuliukuu.
On senadaodaesvojenamjeresakritioddokoliaranaVratimatakotojestrance
uveousvojukuuokolnimputem,alizbognjihovaoklijevanjaiodgaanjainjegovogupornog
Pozivanja,onisuihprimijetiliiprijenotosupolinaspavanjeispredkueseokupilarulja
bezakonika.Bilajetovelikagrupamladihistarihkojesunajpokvarenijestrastipodjednako
raspalile. Stranci su se raspitivali o osobinama ovoga grada, i Lot ih je upozorio da nou ne
izlazeizvankue,kadsuzauliuzvikeiporugeruljekojajezahtijevaladaimseizvedustranci.
Znajuidaoni,akoihizazove,mogujednostavnoprovalitiunjegovukuu,Lotjeizaao
daihpokuaprimiriti.Braomojareeonmolimvas,neinitetogazla!koristei izraz
braousmislususjedainadajuisedaeihumiritiiliposramitizbognjihovihpokvarenih
namjera. Ali njegove rijei su bile poput ulja na vatru. Njihov bijes postao je poput olujne
tutnjave.VrijealisuLotakaoonogkojisenadnjimapostavljasucemionibigarastrgnulida
ga Boji aneli nisu spasili. Nebeski vjesnici prue ruke van, povukoe Lota sebi u kuu i
76
zatvorevrata.Dogaajikojisuslijediliotkrilisukaraktergostijutoihjeonprimio.Aljude
predvratima,mladeistare,zabljetietakodanisumoglinaivrata.Danisubilipogoeni
dvostrukomsljepoom,itvrdoomsrca,Bojakaznabiunjimaizazvalastrahionibiodustali
od svog zlodjela. Ove posljednje noi oni nisu grijeili vie od prethodnih, ali milost koja je
takodugobilaprezirananajposlijejeprestaladjelovati.StanovniciSodomesupreligranicu
boanskog strpljenja, nevidljivu granicu izmeu Bojeg strpljenja i Bojeg gnjeva. Vatra
njegoveodmazdesamotosenijezapalilauSidimskojdolini.
AnelisuLotuotkriliciljsvojegzadatka.Jermiemozatrtiovomjesto:vikajenanjih
pred Jahvom postala tolika te nas Jahve posla da ga unitimo. Stranci koje je Lot nastojao
zatititi sada su obeali da e zatititi njega, i spasiti sve lanove njegove porodice koji
pobjegnusnjimizovogbezbonoggrada.Ruljaseizmorilairazila,aLotjeotiaodaupozori
svojudjecu.Onjeponoviorijeianela:Nanoge!Odlaziteizovogmjesta,jereJahveunititi
grad. Ali njima se inilo da se on ruga. Oni su ismijavali ono to su nazivali njegovim
praznovjernimstrahom.Njegovekerisubilepoduticajemsvojihmueva.Njimajebilodobro
tugdjesusenalazile.Onenisumoglevidjetiznakoveopasnosti.Svejebilokaoiprije.Bilisu
veomabogatiinisumoglivjerovatiumogunostunitenjaprekrasneSodome.
Lotsevratioalostaniispriaopriuosvomneuspjehu.Tadasumuanelizapovjedili
da ustane, uzme svoju enu i dvije kerke koje su jo bile u kui i napusti grad. Ali Lot je
oklijevao. Premda se svakodnevno muio gledajui djela nasilja, on nije imao stvarnu
predodbuoponiavajuojiodvratnojpokvarenostikojajevladalautomizopaenomgradu.
On nije razumio potrebu da Boja kazna zaustavi grijeh. Neka njegova djeca su ostala u
Sodomu,anjegovaenajeodbilapoibeznjih.Pomisaodaostavionekojisumunazemljibili
najdrainjemuseinilanepodnoljivom.Tekojebilonapustitiraskoandomisvebogatstvo
to ga je sticao cijelog ivota i poi kao bijedni lutalica. Optereen alou on je oklijevao,
nemajui elje da pode. Da nije bilo Bojih anela, svi bi nestali u ruevinama Sodoma.
Nebeskianelisuuzelinjega,njegovuenuikerkezarukuiizveliihizgrada.
TusuihmonianeliostaviliivratiliseuSodomudazavresvojedjelounitenja.Onaj
kogajeAbrahammoliosadasepribliioLotu.Usvimgradovimauravnicinijesemoglonaini
desetpravednihosoba,alikaoodgovornapatrijarhovumolitvujedanjeovjekkojisebojao
Boga bio otrgnut od unitenja. Zapovijest je izreena sa zapanjujuom estinom: Bjei, da
ivotspasi!Neobazirisenitiseigdjeuravnicizaustavljaj!Bjeiubrdadanebudezatrt!
Oklijevanjejeiliodgaanjemoglobitipogubno.Samojedaneznutljivpoglednaosuenigrad,
premiljanjezbogalostitoostavljajutakopredivandom,stajalobiihivota.Olujaboanske
kazneekalajedaovibijedni bjeguncipobjegnu.
AliLot,zbunjeniprestraen,tvrdiojedanemoeuinitionotoseodnjegazahtijevalo
da ga zlo ne pretekne i usmrti. Zbog ivota u tom pokvarenom gradu, usred nevjerstva,
njegovajevjeraoslabila.KnezNebabiojenanjegovojstrani,aonjeipakmoliozasvojivot
kaodaBog,kojimujepokazaotakvubriguiljubav,nijemogaosauvatinjegovivot.Onjeu
cijelostisebetrebaopovjeritiboanskomVjesniku,predajuibezsumnjeipitanjasvojuvoljui
ivot u Gospodnje ruke. Ali kao i mnogi drugi, on je sam nastojao planirati svoj ivot: Eno
onamograda;dostajeblizudaunjpobjegnem,amjestojetakomalo.Dajdaonamobjeim
mjestojezbiljamalenodajdaivotspasim.GradkojiseovdjespominjebiojeSoar.Gradje
biosamonekolikokilometaraudaljenodSodome,jednakopokvareniosuennaunitenje.Ali
Lotjemoliodabudepoteen,tvrdeidajetosamomalizahtjev,injegovajeeljaispunjena.
Gospodgajeuvjerio:Usliiutimolbu,ineuzatrtigrado kojemugovori.Kakojevelika
77
Bojamilostpremagrjenimstvorenjima!
Jojednomjeponovljenasveanazapovijestdapouri,jerjevatrenaolujaodloena,ali
samonakratko.Meutim,jedansebjegunacusudiopogledatinaosuenigradionajepostala
spomenikBojegsuda.DaLotnijeoklijevaoposluatiboanskoupozorenje,idajepobjegaou
planinebezrijeimoljenjailiprimjedbe,injegovabienapobjegla.Uticajnjegovogprimjera
spasiobijeodgrijehakojijezapeationjenusudbinu.Alinjegovooklijevanjeiodlaganjenjuje
navelodaolakoshvatiboanskoupozorenje.Iakojetijelombilauravnici,njenojesrcebilou
Sodomi,aonajezajednosnjom unitena.OnasepobunilaprotivBoga jer je njegova kazna
obuhvatila njeno bogatstvo i njenu djecu. Premda joj je bila pokazana velika naklonost time
to je pozvana iz bezbonog grada, ona je smatrala da se prema njoj otro postupalo jer je
njeno bogatstvo, koje se godinama sticalo, moralo biti preputeno unitenju. Umjesto da
zahvalnoprihvatiosloboenje,onasedrskookrenulaaleizaivotomonihkojisuodbacili
boanskoupozorenje.Njenjegrijehpokazaodajeonanedostojnaivota,jernijebilazahvalna
tojojjeivotbiosauvan.
Moramo paziti da ne postupamo olako prema Bojem milostivom planu za nae
spasenje.Postojehrianikojikau:Nijemebrigahoulibitispaenakomojaenaidjeca
nisuspaenizajednosamnom.OnimisledazanjihNeboneebitiNebobezonihkojisuim
tako dragi. Ali, da li oni koji ovako misle imaju ispravnu predodobu o vlastitom odnosu s
Bogom,usvjetlunjegovevelikedobroteimilostipremanjima?Jesulionizaboravilidaihza
slubunjihovomStvoriteljuiOtkupiteljuveunajsnanijevezeljubavi,astiiodanosti?Poziv
milosti upuen je svima, i budui da nai prijatelji odbacuju Spasiteljevu ljubav koja moli,
hoemoliseimiokrenuti?Otkupljenjeduejedragocjeno.Hristosjeplatiobeskonanucijenu
zanaespasenje,ikocijenivrijednostovevelikertveilivrijednostdueneepreziratiBoju
ponuenu milost zato to su drugi odluili tako uiniti. Sama injenica da drugi zanemaruju
njegovepravednezahtjevetrebanaspodstainaveurevnost,dasamisluimoBogu,idasve
onenakojemoemoizvritiuticajpovedemodaprihvatenjegovuljubav.
Kako je sunce na zemlju izlazilo i Lot ulazio u Soar... inilo se da zrake jutra
gradovima u ravnici donose samo blagostanje i mir. ivot se budio na ulicama, ljudi su tog
dana poli svojim putovima, za poslom ili zabavom. Lotovi su se zetovi ismijavali strahu i
upozorenjimasenilnogstarca.Aliolujajepoelaiznenadaineoekivano,kaoudaracgromaiz
vedra neba. Gospod je pustio kiu sumpora i vatre s neba na gradove i plodnu dolinu. Sve
njenepalateihramovi,skupegraevine,vrtoviivinogradi,igomilakojajetrailazadovoljstva
isamonoprijeuvrijedilanebeskevjesnikesvejebilouniteno.Dimpoarasepodizaokao
dimizvelikepei.DivnajeSidimskadolinapostalapusto,mjestokojenikadaneebitinina
seljenoniizgraeno,svjedoksvimnaratajimaosigurnostiBojekaznenadprijestupnicima.
Plamen koji je progutao gradove u ravnici baca svoju svjetlost upozorenja sve do
dananjih vremena. To nas ui zastraujuoj i sveanoj pouci da premda Boja milost dugo
trpiprijestupnike,postojigranicaprekokojeljudivienemogugrijeiti.Kadsenapunimjera,
tadasepovlaeponudemilostiipoinjeizvrenjepresude.
Otkupitelj svijeta obznanjuje da postoje vei grijesi od onih zbog kojih su uniteni
Sodoma i Gomora. Krivnja onih koji uju kako evanelje poziva grjenike na pokajanje, i ne
obraaju panju na njega, vea je pred Bogom od stanovnika Sidimske doline. A jo je vei
grijehonihkojitvrdedapoznajuBogaidrenjegovezapovijesti,aipaksvojimkarakterimai
svakodnevnim ivotom poriu Hrista. U svjetlu Spasiteljeva upozorenja, sudbina Sodome je
svean ukor, ne samo onima koji su krivi za irenje grijeha ve svima koji se igraju sa
78
svjetlouiprednostimatosuimupuenesNeba.
IstinitiSvjedokgovoricrkviuEfesu:Aliimamprotivtebetotosisvojuprvuljubav
ostavio.Prematome,sjetiseodaklesipao,obratiseiopetponiinitiprvadjela!Inae,akose
neobrati,doiuktebiiuklonititvojsvijenjaksnjegovapoloaja.(Otk2,45)Spasiteljeka
odgovore na svoje ponude ljubavi i oprosta s njenijim saaljenjem od onoga koje pokree
srce zemaljskih roditelja da oproste zalutalom, izmuenom sinu. On ovim rijeima doziva
zalutale:Vratitesemeni,ijausevratitivama.(Mal3,7)Aliakoonikojisuuzabludiuporno
odbijaju obratiti panju na njegov glas koji ih poziva s njenom, saaljivom ljubavlju, oni e
naposljetkubitiostavljeniutami.SrcekojejetakodugozanemarivaloBojumilost,otvrdneu
grijehu i vie ne osjea uticaj Boje milosti. Strana e biti sudbinadue za koju e Spasitelj
naposljetkureidase:...udruilasidolima:pustiga.(Ho4,17)Gradovimaizravniceebiti
lakenadansudanegoonimakojisupoznavaliHristovuljubav,aipakseokrenuliiizabrali
zadovoljstvagrjenasvijeta.
Vi koji prezirete ponude milosti, razmislite o velikom broju zapisa koji se gomilaju
protiv vas u nebeskim knjigama, jer se tamo uvaju zapisi o bezbonosti naroda, porodica i
pojedinaca. Bog moe dugo trpjeti dok se izvjetaj nastavlja, pozivati na pokajanje i nuditi
oprost, no ipak e doi vrijeme kad e izvjetaj biti zavren, kad e njegova odluka odrediti
ovjekovokonanoodredite.Tadaesedatiznakdaponeizvrenjepresude.
Religiozno stanje dananjeg svijeta daje povod za uzbunu. Boja milost slui za igru.
Mnogi obezvrjeuju Jahvin Zakon dok nauavaju kao moju nauku zapovijesti ljudske (Mt
15,9). Nevjerstvo prevladava u mnogim crkvama u naoj zemlji, ne nevjernost u sveoptem
smislu, otvoreno poricanje Biblije, ve nevjernost koja je obuena u odjeu hrianstva, dok
potkopavavjeruuBiblijukaoBojeotkrivenje.arkoposveenjeipobonostzamijenjenisu
ispraznim formalizmom. Posljedice su prevladavanje otpada i ulne tjelesnosti. Hristos je
rekao:BietadakaouvrijemeLotovo...IstoesetakodogoditiuonajDanukojisepojaviSin
ovjeji.(Lk17,28.30)Svakodnevnizapisiodogaajimasvjedoeoispunjenjunjegoverijei.
Svijetbrzosazrijevazaunitenje.UskoroeBojisudovibitiizliveniigrijehigrjeniciuskoro
uniteni.
Spasiteljjerekao:Pazitesaminasedavamsrcaneotvrdnuodrazuzdanosti,pijanstva
itjeskobnihbrigazaivot,davasneuhvatiiznenadaonajdankaozamka,jeredoinasve
stanovnikecijelezemljenasveijisuseinteresiusredotoilinaovajsvijet.Bdijteimolite
svaki as, da biste mogli umai svemu onomu to se ima dogoditi i odrati pred Sinom
ovjejim.(Lk21,3436)
PrijeunitenjaSodomaBogjeLotuposlaoporuku:Bjei,daivotspasi!Neobazirise
niti se igdje u ravnici zaustavljaj! Bjei u brdo, da ne bude zatrt! Hristovi su uenici prije
razorenjaJerusalemauliistiglasupozorenja:AkadviditeJerusalemopkoljenvojskom,onda
znajte da je blizu njegovo opustoenje. Koji tada budu u Judeji, neka bjee u gore! (Lk
21,20.21) Oni nisu smjeli gubiti vrijeme spaavajui svoj imetak, ve su trebali iskoristiti
prilikuzabijeg.
Bio je to izlazak, promiljeno razdvajanje od bezbonika, bijeg da bi se spasio ivot.
Tako je to bilo u vrijeme Noe i u vrijeme Lota, tako je bilo s uenicima prije unitenja
Jerusalima, i tako e biti i u posljednjim danima. Boji se glas ponovno uo u poruci
upozorenja,zapovijedajuinjegovomnarodudaseodvojiodsveoptepokvarenosti.
Stanjepokvarenostiiotpadakojeeuposljednjimdanimavladatiuvjerskomsvijetu
prikazano je proroku Ivanu u vienju o Babilonu: Veliki grad koji kraljuje nad kraljevima
79
zemlje.(Otk17,18)Prijenjegovogunitenjauputiesepoziv:Iziiteiznje,mojnarode,da
ne postanete sudionicima njezinih grijeha i da ne dijelite njezinih zala! (Otk 18,4) Kao i u
danima Noe i Lota mora postojati oita razlika izmeu grijeha i grjenika. Ne moe biti
kompromisaizmeuBogaisvijeta,nemaspaavanjasvjetovnihblaga.Nikonemoesluiti
dvojicigospodara...(Mt6,24)
Poput stanovnika Sidimske doline ljudi sanjaju o blagostanju i miru. Bjei, da ivot
spasi,upozorenjejeBojihanela,aliujuseidrugiglasovikakogovore:Neuzbudujtese,
nema razloga za uzbunu. Mnotvo vie: Mir i sigurnost, dok Nebo objavljuje da unitenje
samotonijedolonaprijestupnike.Unoiprijenjihovaunitenjagradoviuravnicisuuivali
u zadovoljstvima i rugali se strahu i upozorenjima Bojih vjesnika, ali ti su rugai nestali u
plamenu,teistenoivratamilostisusezauvijekzatvorilazabezbone,bezbrinestanovnike
Sodome. Boga se ne moe uvijek vrijeati, s Njim se nee nioi jo dugo igrati. Dolazi
nesmiljeni Jahvin dan gnjev i jarost da u pusto zemlju prometne, da istrijebi iz nje
grenike.(Iz13,9)VelikdiosvijetaeodbacitiBojumilostizahvatitegabrzoinepovratno
unitenje.AlionikojiobratepanjunaupozorenjeprebivaepodzatitomSvemoguegaiu
sjeniSvemoguega.Njegovaeistinabitinjihovtitiobrana.Njimajenamijenjenoobeanje:
Nasitiugadanimamnogim,Pokazatmuspasenjesvoje.(Ps91,1.2.16)
LotjekratkovrijemeiviouSoaru.ItamojeprevladalapokvarenostkaoiuSodomi,te
seonbojaoostatidagradnebibiouniten.NedugozatimiSoarjebiounitenkaotojeBogi
namjeravao. Lot se uputio u planine i ivio u peini lien svega zbog ega se usudio svoju
porodicuizloitiuticajubezbonoggrada.Meutim,prokletstvoSodomegajeitamoslijedilo.
Grjeno je ponaanje njegovih kerki bilo posljedica zlog uticaja tog pokvarenog mjesta.
Njegova moralna pokvarenost je toliko proimala njihov karakter da one nisu mogle
razluivati dobro od zla. Lotovo jedino potomstvo, Moabci i Amonci, bili su pokvarena,
idolopoklonikaplemena,pobunjeniciprotivBogailjutineprijateljinjegovognaroda.
Kakve li suprotnosti izmeu Abrahamova i Lotova ivota! Oni su nekada bilidrugovi,
bogoslubujuinajednomrtveniku,stanujuijedanporeddrugogusvojimatorima,alikako
su sada bili udaljeni! Lot je izabrao Sodomu zbog zadovoljstava i zarade. Ostavljajui
AbrahamovrtvenikinjegovesvakodnevnertveivomBogu,onjesvojojdjecidopustioda
semijeajuspokvarenimiidolopoklonikimljudima,alionjeipakusvomsrcusauvaostrah
Boji jer u Pismu kae da je on bio pravedan ovjek, a njegovu pravednu duu su muili
pokvareni razgovori to ih je svakodnevno morao sluati, nasilje i zloin koji nije mogao
zaustaviti.Onjenapokonbiospaenkaoglavnjaizognjaizvuena(Zah3,2),aliliensvoje
imovine, lien ene i djece, ivei u peini, kao divlje zvijeri, osramoen u starim danima, a
svijetu nije dao narod pravednih ljudi, ve dva idolopoklonika naroda, u neprijateljstvu s
Bogomiratvisnjegovimnarodom,svedokseaapokvarenostinijenapunila,aoniodreeni
zaunitenje.Kakosustranebileposljedicepotekleizjednogpogrenogkoraka!
Mudriovjekkae:Netrudisesticatibogatstvo;okanisetakvemisli.Kosegrabeu
oda,razarasvojdom,atkomrzimito,ivjee.(Izr23,4;15,27)ApostolPavlekae:Aonikoji
ele da postanu bogatai upadaju u napast, u zamku i u mnoge lude i pogubne elje to
strovaljujuljudeupropastiunitenje.(1Tim6,9)
KadjeLotdoaouSodomu,onseucijelostinamjeravaouzdravatiodpokvarenostii
zapovijediti svojoj porodici da ga slijedi. Meutim, on oito nije uspio. Pokvareni uticaji oko
njega djelovali su na njegovu vjeru, a druenje njegove djece sa stanovnicima Sodome
djeliminojepovezalonjegoveinteresesnjihovima.Posljedicesuprednama.
80
 Mnogi jo uvijek ine istu pogreku. Birajui dom oni vie gledaju na prolazne
prednostikojemoguimatinegonamoralniidrutveniuticajkojieokruivatinjihinjihove
porodice.Onibirajudivnuiplodnuzemlju,iliseseleunekigradurazvitkunadajuisedae
sebi osigurati blagostanje, ali njihova su djeca okruena kunjama i ona preesto stvaraju
prijateljstva koja nisu pogodna za razvitak njihove pobonosti i oblikovanje pravednog
karaktera.Okrujerasputenamorala,nevjerstva,ravnodunostipremareligiji,obinodjeluje
protivroditeljskoguticaja.Primjeripobuneprotivroditeljskogiboanskogautoritetauvijek
supredmladima,amnogipostajubliskisnevjernicimaineznabocimaiudruujusesBojim
neprijateljima.
Kad biramo dom, Bog eli da prvo razmatramo moralne i vjerske uticaje koji e
okruivatinasinaeporodice.Modaemobitiukunjijermnoginemogunaiokrujekoje
ele,akadnasdunostpoziva,Bogenasosposobitidaostanemonepokvareni,akopazimoi
molimo se, vjerujui u Hristovu milost. Meutim, mi se ne trebamo nepotrebno izlagati
uticajima koji su nepovoljni za razvitak hrianskog karaktera. Kad mi svojom voljom
odlazimousvjetovnoinevjernikookruje,miBogainimonezadovoljnimiizsvojihdomova
tjeramosveteanele.
Onikojisvojojdjeciosiguravajubogatstvoiastnatetunjihovogvjenogdobitka,na
kraju e uvidjeti da su ove prednosti bile straan gubitak. Mnogi, kao i Lot, gledaju propast
svojedjece,ijedvauspijevajuspasitisvojevlastitedue.Njihovoje ivotnodjeloizgubljeno,
njihovjeivotalostanneuspjeh.Dasuslualiistinskumudrost,njihovasudjecamoglaimati
manjesvjetovnogblagostanja,alionabisteklapravonabesmrtnonasljedstvo.
Nasljedstvo koju je Bog obeao svom narodu ne pripada ovom svijetu. Abraham nije
imaozemlje,nijednustopuzemlje.(Dj7,5)Onjebiobogatzemaljskimdobrima,ionihje
koristio na slavu Bogu i dobro svojih blinjih, ali on ovaj svijetnijesmatrao svojim domom.
Gospod ga je pozvao da ostavi svoje idolopoklonike zemljake, s obeanjem o Hanaanu kao
vjenomnasljedstvu,aipaknionninjegovsiniliunucinisugaprimili.KadjeAbrahamelio
imati grob za svoje mrtvace, on ga je moraokupiti od Hanaanaca. Njegova jedina imovina u
obeanojzemljibilajetakamenitamakpelskapilja.
Meutim,Bojarijenijeiznevjerila,nitiseonakonanoispunilakadjejevrejskinarod
osvojioHanaan.AobeanjasudanaAbrahamuinjegovuPotomku.(Gal3,6)SamjeAbrahani
trebaosudjelovatiuovomnasljeu.ModaseinilodaBojeispunjenjekasnijerjeuoima
Gospodnjim jedan dan kao hiljada godina (2 Pt 3,8), da je ono odloeno, ali u odreeno
vrijemestiepolako...jerdoistaedoiineezakasniti(Hab2,3).DarAbrahamuinjegovom
potomstvunijesamoobuhvataoHanaanskuzemlju,vecijeluZemlju.Apostolkae:Obeanje
Abrahamu ili njegovu potomstvu da e biti nasljednik svijeta nije dano zavisno od nekog
zakona, ve od pravednosti vjere. (Rim 4,13) Biblija jasno ui da e se obeanje dano
AbrahamuispunitiuHristu.SvionikojisuHristovijesuAbrahamovopotomstvo,nasljednici
po obeanju, nasljednici neprolaznog, neokaljanog, neuvelog naslea zemlje osloboene
od prokletstva grijeha. (Gal 3,29; 1 Pt 1,4) Jer kraljevstvo, vlast i velianstvo pod svim
nebesimadaesenaroduSvetacaSvevinjega,iZemljueposjedovatikrotki,obiljemiraoni
euivati.(Dn7,27;Ps37,11)
Bog je Abrahamu dao uvid u ovo besmrtno nasljedstvo i on je bio zadovoljan ovom
nadom.VjeromsepreseliuobeanuzemljukaoutuuinastaniseuatorimaskupasIsakom
i Jakovom, sunasljednicima istog obeanja, jer je oekivao grad s temeljima kojemu je Bog
graditeljitvorac.(Heb11,9.10)
81
 O Abrahamovom potomstvu je napisano; U vjeri umrijee svi ovi ne primivi to je
obeano,vetoizdalekavidjeeipozdravietepriznadoedasutudinciiputnicinazemlji.
(13 redak) Mi ovdje moramo ivjeti kao stranci i putnici kao da emo primiti bolju, to jest
nebeskudomovinu(16.redak).OnikojisuAbrahamovadjecatraitegradkojijeiontraio,
gradkojemujeBoggraditeljitvorac.

82

15.poglavlje
ISAKOVAENIDBA
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 24.

Abraham je ostario i uskoro oekivao smrt, ali mu je ostalo da obavi jo jedno djelo
kako bi svom potomstvu osigurao ispunjenje obeanja. Bog je Isaka odredio za nasljednika
koji e drati njegov Zakon i oca izabranog naroda, ali on je jo uvijek bio neoenjen.
StanovniciHanaanasusepredaliidolopoklonstvu,aBogjezabraniosvomnarodudasnjima
stupaju u brak, znajui da e takvi brakovi voditi k otpadu. Patrijarh se bojao pokvarenih
uticajakojisuokruivalinjegovasina.AbrahamovavjerauBogaipokoravanjenjegovojvolji
odraavalisuseuIsakovukarakteru,aliosjeajiovogmladog ovjekabilisusnani,aonje
bioblageipopustljiveprirode.AkobiseudruiosonimakojisenisubojaliBoga,onbibiou
opasnostidazbogslogertvujenaela.UAbrahamovuumuizborenezanjegovasinabiloje
pitanjeodnajveevanosti.NastojaojedaonoeniosobukojaganeeodvoditiodBoga.
Sklapanjebrakovaudrevnimvremenimaobinosuobavljaliroditelji,atojebioobiaji
meu onima koji su oboavali Boga. Ni od koga se nije oekivalo da oeni nekoga koga nije
volio, ve su iskusni, bogobojazni roditelji svojom sposobnou prosuivanja vodili mlade u
izboru osobe kojoj e dati svoje osjeaje. Protivljenje ovom obiaju smatralo se nepotova
njemroditelja,iliakizloinom.
Isakje,vjerujuiumudrostiljubavsvogoca,biozadovoljantonjemumoeprepustiti
ovo pitanje, vjerujui da e ga Bog voditi u izboru. Patrijarhove su se misli okrenule rodu
njegova oca u Mesopotamiji. Premda nisu bili slobodni od JH lopoklonstva, oni su ouvali
znanjeislubuistinitomBogu.Isak,nijesmionapustitiHanaanipoiknjima,alimoguejeda
semeunjimamoenaiosobakojaehtjetinapustitisvojdonipridruitimuseuouvanju
istinskogoboavanjaivogBoga.Abrahamjeovovanopitanjepovjerio svome najstarijem
sluzi,pobonuovjeku,iskusnaizdravarasuivanja,kojimujedugoivjernosluio.Onjeod
ovog sluge zahtijevao da poloi sveanu zakletvu pred Gospodom, da njegovom sinu Isaku
nee nai enu meu Hanaancima, ve u Nahorovoj porodici u Mesopotamiji. On ga je
obavezaodaIsakanevoditamo.Akosenenadedjevojkakojaenapustitisvojrod,tadaeon
biti slobodan od svoje zakletve. Patrijarh ga je ohrabrio u njegovom tekom i osjetljivom
pothvatuuvjerenjemdaeBognjegovzadatakokrunitiuspjehom.Jahve,Bognebesa,rekao
jeon,kojimejeodveoizkuemogaocairodnogkraja...predtobomeposlatisvoganela.
Poslanik je poao bez odlaganja. Uzimajui sa sobom deset deva za potrebe njegove
grupe i zadjevojinupratnju koja e se moda s njim vratiti, kaoi darove za buduu enu i
njeneprijateljice,onjepoaonadugiputizaDamaska,premabogatimravnicamakojegranie
svelikomrijekomnaistoku.KadjestigaouHaran,Nahorovgrad,zastaojeizvangradskih
zidova,blizuizvoranakojisueneuveedolazilepovodu.Biojezabrinut.Izodlukekojuon
donese mogu se izroditi ozbiljne posljedice, ne samo za njegova gospodara ve i za budue
narataje,akakomudroizabratimeupotpunimstrancima?SjeajuiseAbrahamovihrijei,
da e Bog poslati svog anela, on se arko molio za vostvo. U porodici svog gospodara
navikaojenaneprekidneizrazeljubaznostiigostoljubivosti,tejeonsadazamoliodamuse

83
jedniminomutivostiukaenadjevojkukojujeBogizabrao.
Jedvadajeizgovoriomolitvuprijenotojeprimioodgovor.Meuenamakojesuse
okupilenaizvoru,njegovujepanjuprivukloutivoponaanjejedneodnjih.Dokjeodlazila
sa izvora, stranac joj je izaao u susret traei vodu iz kraga na njenom ramenu. Ona je
ljubaznoodgovorilanazahtjeviponudiladazahvativoduizadeve,slubukojusuikneevske
keriobiavaleobavljatizastadasvojihoeva.Takojeondobioeljeniznak.Djevojkajebila
divna i njena utiva spremnost pruila je dokaz o ljubaznom srcu i aktivnoj, djelotvornoj
prirodi.Dosad jeboanskarukabilasnjom.Nakontojebogatimdarovimaodaopriznanje
njenojljubaznosti,poslanikieupitaozanjenoporijeklo,ikadjesaznaodajekerkaBetuela,
Abrahamovaneaka,onsedubokonaklonidaiskaepotovanjeJahvi.
ovjekjezamoliozagostoprimstvoukucinjenogoca,iizraavajuisvojuzahvalnost,
otkriosvojuvezusAbrahamom.Djevojkaje,vrativisekui,isprialatosedogodilo,aLaban,
njenbrat,odmahjepouriodadovedestrancainjegovepratioceiukaeimgostoprimstvo.
Eliezernijeeliojestisvedoknijeobjasniosvojzadatak,ispriaoomolitvinaizvorui
svim okolnostima. Onda je rekao: A sad, ako kanite iskazati ljubav i vjernost mome
gospodaru, recite mi: ako li ne, to mi kaite, tako da mogu krenuti bilo desno bilo lijevo.
Odgovor je bio: Od Jahve to dolazi; mi tu ne moemo rei ni da ni ne. Rebeka je, eto, pred
tobom:uzmijepaidi,nekabudeenomsinutvogagospodara,kakojeJahverekao.
NakontojedobioodobrenjeporodicepitaojeiRebekudalielipoitakodalekood
doma svoga oca i udati se za Abrahamova sina. Ona je vjerovala, na osnovi onoga to se
dogodilo,dajujeBogizbraozaIsakovuenuionajeodgovorila:Hou.
Sluga je, predosjeajui radost svog gospodara zbog uspjeha njegovog zadatka, bio
nestrpljivdapoe,ionisuujutropolinaputkui.AbrahamjeiviouBeerSebi,aIsak,kojije
uvaostadauokolnimpodrujima,vratioseuoevatordaekapovratakvjesnikaizHarana.
UpredveerjeizaeIsakdasepoljemproeta;dieoiiugledadevegdjedolaze.KadRebeka,
podigavisvojeoi,opaziIsaka,sjahasdevepazapitaslugu:Kojeonajovjektopoljemide
nama u susret? A sluga odgovori: Ono je moj gospodar. Nato ona uze koprenu te se pokri.
SlugaispriaIsakusvetojeuinio.TadaIsakuvedeRebekuusvojatoriuzejesebizaenu.
UljubavipremanjojIsakjenalazioutjehunakonsmrtisvojemajke.
AbrahamjeznaozaposlijedicesklapanjabrakovaizmeuonihkojisusebojaliBogai
onihkojinisu,odKainovadonjegovavremena.Prednjimasubileposlijedicenjegovogbrakas
Hagarom,kaoibranihvezaImaelaiLota.AbrahamoviSarinnedostatakvjeredoveojedo
roenja Jimaela, do mijeanja pravednog potomstva s bezbonicima. Uticaj majinog
idolopoklonikog roda i Jimaelove veze s paganskim enama spreavale su oev uticaj na
sina. Hagarina ljubomora i ene koje je ona izabrala Jimaelu okruili su njegovu porodicu
preprekamatoihjeAbrahamuzaludpokuavaoprei.
Abrahamova uenja u mladosti nisu ostala bez uinka na Jimaela, ali uticaj njegovih
ena doveo je do idolopoklonstva u njegovoj porodici. Odvojen od svog oca i ogoren
sukobima i prepirkama u domu lienom ljubavi i straha Bojeg, Jimael je bio prisiljen da
izaberedivlji,pljakakiivotpustinjskogvode,rukaesenjegovadizatinasvakoga,isvaija
rukananjega.(Post16,12)Usvojimkasnijimgodinamaonsepokajaozbogsvojihzlihputeva
ivratioseoevomBogu,alikarakternipeatkojijedaosvompotomstvuostaoje.Narodkoji
je proiziao iz njega bio je nemiran, pagan narod, koji je Isakovim potomcima uvijek bio
smetnjaimuka.
Lotova ena je bila sebina i nevjerna, a njen uticaj je njenog mua razdvojio od
84
Abrahama.Danijebilonje,LotnebiostaouSodomu,liensavjetamudrogpatrijarhakojise
bojaoBoga.DanijebilovjernihpoukatoihjeranijeprimioodAbrahama,uticajnjegoveene
i veze s tim bezbonikim gradom navele bi ga na otpad od Boga. Lotov brak i njegovizbor
Sodoma kao svog doma bili su prve karike u nizu dogaaja koji su u narednim naratajima
svijetudonosilizlo.
NikokosebojiBoganemoesebezopasnostipovezivatisonimakojigaseneboje.
Idulidvojicazajednodasenedogovore?(Am3,3)Sreaiblagostanjebranogodnosazavise
ojedinstvuobijustrana,ameuvjernicimainevjernicimapostojiradikalnarazlikauukusima,
sklonostimaiciljevima.Onisluedvagospodarameukojimanemoebitisloge.Bezobzira
kolikosuneijanaelaistaiispravna,uticajnevjernogbranogdrugaeuvijekodvoditiod
Boga.
Onaj koji je uao u brani odnos dok je bio neobraen, nakon obraenja ima veu
obavezuvjernostisvombranomdrugu,bezobziranarazliitostuvjeri,aliipakBojizahtjevi
trebajubitiiznadsvihzemaljskihodnosa,premdatomoedovestidoprogonaiiskuenja.S
duhomljubaviikrotostiovavjernostmoeuticatinaobraenjenevjernika.Meutim,Biblija
zabranjujebrakhrianasnevjernima.Gospodnjazapovijestglasi:Nebuditesnevjernicima
podjednimteistimjarmom.(2Kor6,14.17.18)
BogjeIsakuukazaovelikuasttimetogajeuinionasljednikomobeanjakrozkojeje
svijet trebao biti blagoslovljen, a ipak kad je navrio etrdeset godina, on se pokorio oevoj
odlucikadjeonodredioiskusnog,bogobojaznogslugudamuizabereenu.Posljedicajetog
braka,kakogaBiblijaopisuje,njenaidivnaslikaporodinesree:TadaIsakuvedeRebekuu
svojatoriuzejesebizaenu.UljubavipremanjojIsakjenalazioutjehunakonsmrtisvoje
majke.
Kakva suprotnost izmeu Isakovog naina ivota i ivota koji vode mladi dananjeg
vremena,akihriani!Mladiljudipreestosmatrajudajedavanjenjihovihosjeajapitanjeo
kojemiskljuivoonimorajuodluiti,odlukakojiniBogninjihoviroditeljinetrebajunadzirati.
Prije nego to postanu mukarci ili ene oni sebe smatraju sposobnim da donose vlastite
odluke,bezpomoisvojihroditelja.Nekolikogodinabrakasuobinodovoljnedaimukazuna
njihovugreku,alitadajeobinoprekasnodasesprijeenjegovepogubneposljedice.Istom
nedostatkumudrostiisamokontrolekojijeuzrokovaoprenagljenizbordoputasedapovea
zlosvedokbraknepostanemrzakjaram.Mnogisutakounitilisvojusreuuovomivotui
naduuivotkojiedoi.
Ako postoji neko pitanje koje treba pozorno razmatrati i za koje treba traiti savjet
starijihiiskusnijihosoba,tojepitanjebraka.AkojeikadaBiblijabilapotrebnakaosavjetnik,
ako seikadatrebatraitiboanski savjetumolitvi, ondaje toprijenotonapravimokorak
kojidvijeosobeveezajednozacijeliivot.
Roditelji nikada ne trebaju izgubiti iz vida vlastitu odgovornost za buduu sreu
njihovedjece.Isakovajepokornostoevojodlucibilaposljedicaodgojakojigajenauiovoljeti
ivot poslunosti. Dok je Abraham zahtijevao da njegova djeca potuju roditeljski autoritet,
njegovsvakodnevniivotjesvjedoiodatajautoritetnijebilasebinailisamovoljnakontrola,
vedajeutemeljennaljubavi,aciljmujebiosreaidobrobit.
Oevi i majke bi trebali znati da na njima poiva dunost da usmjeravaju osjeaje
mladih, da bi ih oni usmjerili na one koji e postati prikladni brani drugovi. Oni bi trebali
smatrati svojom dunou da, vlastitim uenjem i primjerom, uz pomo Boje milosti, tako
oblikuju djeji karakter od najranijih godi. na da oni budu isti i plemeniti i da ih privlai
85
dobrota i istina. Slino se meusobno privlai, slini cijene sline. Neka ljubav prema istini,
istoiidobrotibuderanousaenauduu,imladietraitidrutvoonihkojiposjedujuiste
karakteristike.
Neka roditelji nastoje, svojim vlastitim karakterom u ivotu u domu, primjerom
pokazatiljubavidobrohotnostnebeskogOca.Nekadombudeispunjensunevomsvjetlou.
Ovo e za vau djecu biti daleko vrednije od zemlje ili novca. Neka ljubav iz doma ivi u
njihovim srcima, da se doma svog djetinjstva sjeaju kao mjesta mira i sree, odmah nakon
Neba. lanovi porodice nemaju svi isti karakter i esto e se javljati prilike za vjebanje
strpljenjaiustrajnosti,aliljubavljuisamodisciplinomsvimogu bitiujedinjeniunajprisnijoj
zajednici.
Istinskaljubavjevisokoisvetonaelo,uprirodipotpunorazliitoodoneljubavikoju
bude porivi i koja iznenada iezava kad se nade pred ozbiljnim iskuenjem. Vjernou
dunosti u roditeljskom domu mladi se pripremaju za vlastite domove. Neka tu vjebaju
samoodricanje i pokazuju ljubaznost, utivost i hriansku saosjeajnost. Tako e se ouvati
plamenljubaviusrcu,ionikojiizlazeiztakvogdomadapostanuglavevlastiteporodiceznae
kako da promiu sreu onih koje su izabrali kao drugau ivotu. Brak, umjesto da bude kraj
ljubavi,bitenjenpoetak.

86

16. poglavlje
JAKOVIISAV

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 25,19-34 i 27.

JakoviIsav,Isakoviblizanci,predstavljajuoitusuprotnostukarakteruiivotu.Boji
je aneo prije njihova roenja prorekao ovu nejednakost. Kad je kao odgovor na Rebekinu
zabrinutumolitvuobjaviodaedobitidvasina,onjojjeotkrionjihovubudunost,daesvaki
od njih postati glava monog naroda, da e jedan biti vei od drugoga te da e mladi imati
prvenstvo.
Isavjeodrastaouivajuiusamozadovoljstvuiusredsreivanjusvihsvojihinteresana
sadanjost. Ne podnosei ogranienja, on je uivao u divljoj slobodi lova te je rano izabrao
ivot lovca. Ipak, on je bio oev miljenik. Tihog, miroljubivog pastira privukla je smjelost i
snaga starijeg sina, koji je bez straha prolazio planinama i pustinjom, vraajui se kui s
ulovom za svog oca i uzbudljivim izvjeima o svom pustolovnom ivotu. Jakov, ozbiljan,
marljiv, brian, uvijek razmiljajui vie o budunosti nego o sadanjosti, bio je zadovoljan
ivotom kod kue, zaokupljen brigomokostadaiobradomzemlje.Njegovajemajkacijenila
njegovu strpljivu ustrajnost, marljivost i oprez. Njegovi su osjeaji bili duboki i snani, a
njegova njena, neprekidna panja vie je pridonosila njenoj srei nego Isavova plahovita i
povremenaljubaznost.RebekajevievoljelaJakova.
Isak i Rebeka su obeanja dana Abrahamu i njegovom sinu smatrali velikim ciljem
svojih nada i enji. Jakov i Isav su bili upoznati s ovim obeanjima. Oni su ueni da pravo
prvorodstva smatraju vanim, jer je to obuhvatalo ne samo nasljedivanje zemaljskog
bogatstva ve i duhovnog prvorodstva. Prvjenac je trebao biti svetenik porodici, a iz loze
njegovih potomaka na svijet je trebao doi Otkupitelj. S druge strane, na prvoroencu su
poivaleiobaveze.Onajkojinaslijedinjegoveblago,slove,moraposvetitisvojivotBogu.On,
kao i Abraham, mora biti posluan boanskim zahtjevima. Prilikom enidbe, u porodinim
odnosimaiujavnomivotuonsemoraopozivatinaBojuvolju.
Isak je svojim sinovima obznanio ove prednosti i uslove i jasno rekao da Isav, kao
najstariji, ima pravo prvorodstva. Ali Isav nije ljubio pobonost i nije imao sklonosti prema
vjerskomivotu.Zahtjevekojisudolazilisduhovnimprvorodstvomsmatraojenepoeljnim,
ak i mrskim ogranienjima. Boji Zakon, koji je bio uslov boanskog saveza s Abrahamom,
Isavjesmatraoropskimjarmom.Sklonsamozadovoljstvu,onnizaimnijetolikoteiokaoza
slobodom da ini ono to eli. Srea je za njega bila u moi i bogatstvu, slavlju i uivanju.
Uivaojeuneogranienojslobodidivljeg,skitnikogivota.Rebekajepamtilarijeianela,i
ona je imala jasniji uvid u karakter svog sina od njenog mua. Bila je uvjerena da je Jakovu
namijenjenonasljedstvoboanskogobeanja.OnajeIsakuponovilaaneloverijei,alioevi
suosjeajibiliusredotoeninastarijegsina,ionjeostaonepokolebljivusvojojnamjeri.
Jakov je od svoje majke saznao o boanskom nagovjetaju da bi prvorodstvo trebalo
pripastinjemuitogajeispuniloneizrecivomeljomzaprednostimatoihjeonodonosilo.On
nije teio za oevim bogatstvom, ve je predmet njegove enje bilo duhovno prvorodstvo.
RazgovaratisBogomkaopravedniAbraham,prinositirtvepomirenjazasvojuporodicu,biti

87
praotacizabranognarodaiobeanogMesije,naslijeditivjenoblagoobuhvaenoblagoslovom
Saveza to su bile prednosti i ast koje su zapalile njegove najdublje enje. Njegov je um
uvijekgledaoubudunost,pokuavajuirazumjetinevidljiveblagoslove.
On je sa skrivenom enjom sluao sve to je njegov otac rekao o duhovnom
prvorodstvu i pozorno uvao ono to je u od svoje majke. Ovaj je predmet danju i nou
zaokupljao njegove misli dok nije proeo sve njegove ivotne interese. Ali premda je vjene
blagoslovecijeniovieodzemaljskih,JakovnijeiziskustvapoznavaoBogakogajepotovao.
Boanskamilostnijepreobrazilanjegovosrce.Onjevjerovaodaseobeanjekojeseodnosilo
na njega nije moglo ispuniti sve dok pravo prvorodstva pripada Isavu, te je neprekidno
razmiljao o nainu kojim bi mogao osigurati blagoslove to ih je njegov brat tako olako
uzimao,akojisunjemubilitakodragocjeni.
KadjeIsav,vrativisejednogdanakuiiscrpljeniumoranodlova,zatraiohranukoju
jeJakovpripremao,ovajpotonji,uijemjeumubilasamojednamisao,iskoristiojeprigodui
ponudiodazadovoljibratovugladuzamjenuzaprvenatvo.Evomeskoronasmrti;toemi
prvorodstvo!rekaojenepromiljeni,popustljivilovac.IzbogvarivaodleeIsavjeprepustio
svojeprvorodstvoiprijenospotvrdiozakletvom.Hranujezavrlokratkovrijememogaodobiti
u atoru svog oca, ali da bi trenutno zadovoljio svoju elju, on je bezobzirno trgovao sa
slavnim nasljedstvom koju je sam Bog obeao njegovim oima. Njega je zanimala samo
sadanjost. On je bio spreman rtvovati nebesko za zemaljsko, zamijeniti budue dobro za
trenutnozadovoljstvo.
TakoIsavpogazisvojeprvorodstvo.Onjeosjetioolakanjekadgaseoslobodio.Sada
nijebilopreprekananjegovuputu,mogaojeradititojeelio.Kolikojemnogoonihkojizbog
ovih divljih zadovoljstava, pogreno nazvanih sloboda, jo uvijek prodaju svoje pravo
prvorodstvanaistoineokaljanonasljedstvo,vjenonebeskonaslee!
Budui da je uvijek bio podloan vanjskim, zemaljskim privlanostima, Isav je uzeo
dvije ene meu hetitskim kerima. One su sluile lanim bogovima, a njihovo je
idolopoklonstvoIsakuiRebekidonosilotekubol.IsavjepogaziojedanoduslovaSaveza,koji
je zabranjivao brane veze izmeu izabranog naroda i neznaboaca, a Isak je jo uvijek bio
nepokolebljiv u svojoj odluci da mu podari prvorodstvo. Rebekino razmiljanje, Jakovljeva
snana elja za blagoslovom i Isavova ravnodunost prema vlastitim obavezama nisu mogle
promijenitioevunamjeru.
Prole su godine dok Isak, star i slijep, oekujui skoru smrt nije odluio da vie ne
odlae blogosiljanje starijeg sina. tim znajui za protivljenje Rebeke i Jakova, on je odluio
obaviti ovajsveaniobredutajnosti.Uskladusobiajemdaseutakvojprigodipriredigozba,
patrijarh je zapovjedio Isavu: Idi u pustaru i ulovi mi divljai. Onda mi pripremi ukusan
obrok, kako volim, te mi ga donesi da blagujem, pa da te mognem blagosloviti prije nego
umrem.
Rebekajepredosjetilanjegovunamjeru,ibilajeuvjerenadajetoprotivnoonometo
jeBogotkriousvojojvolji.Isakjebiouopasnostidanasebenavueboanskonezadovoljstvo
iliisvogmlaegsinapoloajanakojigajeBogpozvao.Onajeuzaludpokuavalarazgovarati
sIsakomtejesadaodluilapribjeilukavstvu.
imjeIsavotiaonasvojzadatak,Rebekajepoelaostvarivatisvojunamjeru.Reklaje
Jakovu to se dogodilo, zahtijevajui trenutno djelovanje kako bi sprijeila da Isav primi
blagoslove konano i nepovratno. Uvjerila je svog sina da e, ako slijedi njene upute, moi
dobiti ono to je Bog obeao. Jakov nije odmah pristao na plan koji je ona predloila.
88
Uznemirila ga je pomisao da prevari svog oca. Smatrao je da e takav grijeh navui
prokletstvo,aneblagoslov.Meutim,njegovanedoumicajeuskoroprevladanaionjepoao
daizvrimajineprijedloge.Namjeramunijebiladaizreknepotpunula,alijednomkadse
naao u prisutnosti svog oca, inilo mu se da je otiao predaleko da bi se povukao te je
prijevaromprimioeljeniblagoslov.
Jakov i Rebeka su uspjeli u svojoj namjeri, ali prijevara im je donijela samo tekoe i
alost. Bog je objavio da Jakov treba primiti prvorodstvo, i njegova bi se rije ispunila u
vrijeme kad On odlui, da su oni vjerom ekali da On radi za njih. Poput mnogih koji danas
tvrdedasuBojadjeca,oninisubilivoljniprepustitistvariunjegoveruke.Rebekasegorko
kajala zbog pogrenog savjeta koji je dala sinu, a to je dovelo i donjihova rastanka i ona ga
nikadavienijevidjela.OdtrenutkakadjeprimioprvorodstvoJakovjeosuivaosamogsebe.
Zgrijeio je svom ocu, svom bratu, vlastitoj dui i Bogu. U jednomtrenutkuonjeuinioono
zbog ega e se kajati cijelog ivota. Ovaj mu je prizor u kasnijim godinama stalno bio pred
oimakadjebezboannainivotanjegovihsinovapritiskaonjegovuduu.
imjeJakovizaaoizoevaatora,uaojeIsav.Premdajeprodaosvojeprvorodstvoi
prijenos potvrdio sveanom zakletvom, onjebioodluandaosiguranjegoveblagoslovebez
obzira na bratovo pravo. S duhovnim su prvorodstvom bili povezani i zemaljski blagoslovi
kojebimudonijelitopoglavarstvouporodicitodvostrukoveidiooevabogatstva.Bilisu
toblagoslovitoihjeoncijenio.Ustani,oemoj,rekaojeon,dajedeodlovinesvogsina,
dameondamogneblagosloviti!
Drhtei od zaprepatenja i boli, slijepi, stari otac je saznao za prijevaru koja mu je
uinjena.Njegovedugoisljubavljugajenenadebilesuosujeene,ionjeosjeaorazoaranje
koje e iskusiti njegov stariji sin. Ipak, on je bio osvjedoen da je Boje provienje osujetilo
njegovenamjereiostvariloupravoonotojeonnastojaosprijeiti.Sjeaoseaneoskihrijei
upuenih Rebeki, i uprkos grijehu koji je Jakov nosio, on je u njemu vidio onoga koji je bio
najspremnijizaostvarenjeBojihnamjera.Doksurijeiblagoslovabilenanjegovimusnama,I
onjeosjetionadahnueDuha,isada,znajuisveokolnosti,Ionjepotvrdioblagoslovkojije
nehoticedaoJakovu:Onogasamblagoslovioiblagoslovljeneostati.
Isav je malo cijenio blagoslov kad mu je bio nadohvat ruke, ali je sada, kad ga je
zauvijek izgubio, eznuo da ga ima. Probudila se sva snaga njegove neobuzdane, osjeajne
prirode i njegova alost i bijes su bili strani. Kriknuo je glasno i bolno: I mene blagoslovi,
oe! Zar za me nisi sauvao nikakva blagoslova? Ali blagoslov je dan da nikada ne bude
opozvan. Prvorodstvo koje je tako nepromiljeno prodao sada nije mogao vratiti. Za jedno
jelo, za trenutno zadovoljenje apetita koji nikada nije obuzdavao, Isav je prodao svoje
nasljee,alikadjeuvidiosvojuludost,bilojeprekasnodapovratisvojblagoslov....jernije
naaomogunostzapromjenuodluke,iakojujesasuzamatraio.(Heb12,16.17)Isavnije
bilo lien prednosti da pokajanjem zatrai Boju milost, ali on nije mogao povratiti
prvorodstvo.NjegovaalostnijedolazilaizsvijestiogrijehuinijeteiodasepomirisBogom.
Onjealiozbogposljedicagrijeha,alineizbogsamoggrijeha.
Zbog svoje ravnodunosti prema boanskim blagoslovima i zahtjevima Sveto pismo
Isavanazivabludnikom(16.redak).Onpredstavljaonekojimalovrednujuotkupljenjeto
ga je Hristos za njih platio, te su spremni rtvovati svoje pravo na Nebo zbog propadljivih
zemaljskih stvari. Mnogi ive za sadanjost, ne razmiljajui i ne brinui se za budunost.
Poput Isava oni viu: Jedimo i pijmo, jer sutra mremo! (1 Kor 15,32) Njih nadziru njihove
sklonosti,ionieradijezapostavitinajvrednijaobeanjanegopribjeisamoodricanju.Akose
89
moraju odrei jednog, zadovoljavanja pokvarenog apetita ili nebeskih blagoslova obeanih
samo onima koji se odriu sebe i boje Boga, prevladava zahtjev apetita, a Bog i Nebo se
doslovnopreziru.Kolikojemnogoonihkojise,kaohriani,odajuzadovoljstvimakojatete
zdravljuiotupljujuosjeajedue.Onisevrijeajukadseod njihtraidaseoisteodsvake
neistoe tijela i duha, i usavravaju svetost u strahu Bojem. Oni vide da ne mogu zadrati
tetnazadovoljstvaiosiguratiNebo,tezakljuujuda,buduidajeputuNebotakouzan,oni
njimevieneehodati.
Mnogi prodaju svoje prvorodstvo zbog tjelesnih uivanja. rtvuje se zdravlje, slabe
umnesposobnosti,gubiseNebo,asvezbogpukihprivremenihzadovoljstavaistovremeno
slabei i uniavajui karakter. Kao to se Isav probudio i uvidio ludost svoje nepromiljene
zamjene kad je bilo kasno da povrati gubitak, tako e u dan Gospodnji biti s onima koji su
prodalisvojenasljedstvonebeskozasebinazadovoljstva.

90

17. poglavlje
JAKOVLJEVBIJEGIIZGNANSTVO

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 28 do 31.

JakovujeprijetilasmrtzbogIsavovagnjevatejeotiaoizoevadomakaobjegunac,ali
jesasobomponiooevblagoslov.Isakmujeponoviozavjetnoobeanjeizapovijediodakao
nasljednik enu potrai u majinoj porodici u Mesopotamiji. Ipak, Jakov je poao na put s
dubokimnemiromusrcu.Sasamonekolikostvariurukamaonjemoraoputovatihiljadama
kilometara podrujem u kojem su ivjela divlja, skitnika plemena. Zbog grinje savjesti i
plahostionjenastojaoizbjegavatiljudedaganjegovgnjevnibratnebinaao.Strahovaojeda
jezauvijekizgubioblagoslovkojimujeBognamjeravaodati,aSotonajebioporednjegadaga
pritiskakunjama.
Uveedrugogdanaonsenaaodalekoodoevihatora.Osjeaoseizoptenim,alije
znaodajenjegovvlastitigrijehuzroksvihovihtekoa.Tamaoajapritiskalajenjegovuduu
i on se jedva usudio moliti. Bio je tako usamljen da je kao nikada ranije osjeao potrebu za
Bojomzatitom.Onjesplaemidubokomponiznoupriznaosvojgrijehiusrdnomolioza
dokazdanijeucijelostiodbaen.Ipak,njegovooptereenosrcenijeosjetiloolakanje.Onje
izgubiopovjerenjeusebebojeisedagajeBognjegovihotacaodbacio.
Ali Bog nije napustio Jakova. Njegova je milost jo uvijek bila nadnjegovim grjenim,
nepovjerljivimslugom.GospodjemilosrdnootkrioupravoonotojeJakovtrebaoSpasitelja.
Onjepogrijeio,alinjegovojesrcebiloispunjenozahvalnoukadjevidiootkriveniputkojim
ponovnomoeprimitiBojumilost.
Iscrpljenodputovanja,lutalicajelegaonazemlju,skamenomumjestojastukom.Dokje
spavao,ugledaojeljestve,svijetleibljetave,ijejepodnojesezalodozemlje,avrhdoneba.
Poljestvamasusepenjaliisilazilianeli,iznadnjihjestajaoGospodslave,asnebajezauo
glas: Ja sam Jahve, Bog tvoga praoca Abrahama i Bog Isakov. Njemu i njegovu potomstvu
obeanajezemljanakojojjeleaokaoizbjeglicaibjegunac,zajednosobeanjem:Tobome
seitvojimpotomstvomblogosiljatisvinarodizemlje.AbrahamiIsaksuprimiliovoobeanje,
a sada je ono ponovljeno i Jakovu. Onda su se iz posebnog obzira prema njegovoj trenutnoj
usamljenostiinemiruzaulerijeiutjeheiohrabrenja:Dobroznaj:jasamstobom;uvaute
kamogodpodeidoveutenatraguovuzemlju;ineuteostavitidokneizvrimtosamti
obeao.
GospodjeznaozazlokojejeokruivaloJakovaiopasnostikojimajebioizloen.Onjeu
milosti otkrio budunost pred pokajnikim bjeguncem da bi on mogao razumjeti boanske
namjeresnjimibitispremanoduprijetisekunjamakojeegasigurnozadesitikadsenade
sam meu idolopoklonikim i lukavim ljudima. Pred njim e uvijek biti visoko mjerilo ka
kojemmorateiti,aspoznajadaBogkroznjegaostvarujesvojenamjereuvijekegapoticati
navjernost.
UovomvienjuJakovujeprikazanplanotkupljenja,neucijelosti,veonidijelovikoji
suutomtrenutkubilibitni.Tajanstveneljestvetoihjevidiousnubilesuoneistetoihje
IsusspomenuousvomrazgovorusNatanaelom.Onjerekao:... vidjeteteotvorenoneboi

91
anele Boje gdje uzlaze i silaze nad Sinom ovjejim. (Iv 1,51) Sve do trenutka ovjekove
pobune protiv Boje vladavine ovjek je nesmetano odravao vezu s Bogom. Meutim,
AdamoviEvingrijehjerastavioNeboodZemlje,takodaovjeknemoeodravatizajednicu
sasvojimTvorcem.Ipak,svijetnijepreputensamoiibespomonosti.Ljestvepredstavljaju
Isusakojijeodreenkaonainkomuniciranja.DaOnnijesasvojimvlastitimzaslugamapre
mostioponortogajeprouzroiogrijeh,slubujuianelinebimogliodravatizajednicus
palim ovjekom. Hristos povezuje ovjeka u njegovoj slabosti i bespomonosti s izvorom
beskonanesile.
SvejeovootkrivenoJakovuusnu.Premdajenjegovumutomtrenutkushvatiosamo
diootkrivenja,njegovevelikeitajanstveneistinebilesupredmetnjegovarazmiljanjacijelog
ivotaionjepostupnosvevierazumijevao.
U dubokoj tiini noi Jakov se probudio iz sna. Nestao je bljetavi prizor njegova
vienja. Pred njegovim su oima bili samo nejasni obrisi usamljenih brda, a iznad njih nebo
osvijetljeno zvijezdama. Ali on je imao svean osjeaj da je Bog bio s njim. Nevidljiva je
prisutnost ispunila njegovu samou. Zaista se Jahve nalazi na ovome mjestu, ali ja nisam
znao!Zaista,ovojekuaBoja,ovosuvratanebeska.
RanoujutroJakovuzmeonajkamentogabijaestaviopodglavu,uspravigakaostup
ipovrhumuizlijeulja.UskladusobiajemobiljeavanjavanihdogaajaJakovjepodigao
spomenikBojojmilosti,takodakadproeovimputemmoezastatinaovomsvetommjestu
da slui Gospodu. I on je ovo mjesto nazvao Betelom ili kuom Bojom. S dubokom
zahvalnouonjeponovioobeanjedaeBojaprisutnostbitisnjim,azatimizrekaosveanu
zakletvu:AkoBogostanesamnomiuuvamenaovomputukojimidem,dademihljebada
jedemiodijeladaseoblaim,tesezdravovratimkuisvogaoca,JahveebitimojBog.Aovaj
kamenkojisamuspraviokaostup,bitekuaBoja.Aodsvegatomibudedavao,zateu
odlagatidesetinu.
JakovseovdjenijepokuaopogoditisBogom.Gospodmujeveobeaoblagostanje,te
jeovazakletvapoteklaizsrcaispunjenazahvalnouzajamstvaBojeljubaviimilosti.Jakov
je smatrao da je Bog imao posebne zahtjeve prema njemu koje on mora ispuniti te da na
posebne znake boanske milosti treba neim uzvratiti. Svaki blagoslov koji primamo poziva
nasdauzvratimoTvorcusvakedobrote.Hrianibiestotrebalipreispitatisvojproliivoti
sa zahvalnou se podsjetiti dragocjenih Bojih izbavljenja, potpore u kunjama, otvaranja
izlazakadjesveizgledalomranoineprolazno,osvjeavajuiihkadsugubilisnagu.Oniihsve
trebajusmatratidokazombrigenebeskihanela.Usvjetluovihbezbrojnihblagoslovaonise
esto trebaju pitati s poniznim i zahvalnim srcem: to da uzvratim Jahvi za sve to mi je
uinio?(Ps116,12)
Nae vrijeme, darovi, sredstva trebali bi biti posveeni Onome koji nam je s
povjerenjemdaooveblagoslove.KadgodnasBogizbavi,ilikadprimimonove,neoekivane
blagodati, mi trebamo odati priznanje Bojoj dobroti i izraziti svoju zahvalnost ne samo
rijeima ve, kao i Jakov, darovima i prinosima za njegovo djelo. Dok neprekidno primamo
Bojeblagoslove,mitrebamoineprekidnodavati.
Aodsvegatomibudedavao,rekaojeJakov,zateuodlagatidesetinu.Hoemoli
mi koji uivamo u punoj svjetlosti i prednostima evanelja biti zadovoljni davanjem Bogu
manjeodonihuprethodnimvremenimakojisumanjeprimili?Ne,tosuveiblagoslovitoih
uivamo,nerastuliusporednostiminaeobaveze?Alikakojeslabaprocjena,kakojeuzalud
nastojati matematiki izmjeriti pravila, vrijeme, novac i ljubav u poreenju s nemjerljivom
92
ljubavlju i darom tako neshvatljive vrijednosti. Desetina za Hrista! O, kakve li milostinje,
sramotnenadoknadezaonotojetakomnogostajalo!HristosnasskrstaGolgotepozivana
neogranienopredanje.Svetoimamo,svetojesmo,trebabitiposveenoBogu.
S novom i ustrajnom vjerom u boanska obeanja, osvjedoen u prisutnost i zatitu
nebeskih anela, Jakov je nastavio put u zemlju istonu (Post 29,1). Ali kako je njegov
dolazak bio razliit od Abrahamova poslanika prije gotovo stotinu godina! Sluga je doao s
pratiocima koji su jahali na devama, i s bogatim darovima u zlatu i srebru, a sin je bio
usamljen putnik ranjavih nogu, bez imetka, osim osobne prtljage. Kao i Abrahamov sluga,
Jakovjezastaoporedizvora,itujesusreoRahelu,Labanovumladukerku.SadajeJakovbio
taj koji je ponudio uslugu, da ukloni kamen s izvora i napoji stada. Kad je obznanio svoje
porijeklo, Laban ga je s dobrodolicom pozvao u svoj dom. Premda je doao bez pratnje i
imetka,zanekolikosedmicapokazaojesvojumarljivostivjetinu,ionjepozvandaostane.
DogovorenojedazaRahelinurukusluiLabanusedamgodina.
Udrevnimvremenimaobiajjezahtijevaodamladenac,prijenotosepotvrdezaruke,
ocu budue ene plati novani iznos ili isti iznos u imetku, zavisno o okolnostima. To se
smatralo zatitom brane veze. Oevi nisu smatrali mudrim da sreu svojih keri povjere
ljudimakojisenisvipobrinulizadobrakojimaeizdravatiporodicu.Akonisubilidovoljno
tedljivi ili snani da vode poslove i steknu goveda ili zemlju, strahovalo se da e se njihov
ivotpokazatibezvrijednim.Meutim,postojalojeipravilozaonekojinisuimaliimeplatiti
za enu. Njima se doputalo da rade kod oca iju su kerku voljeli, a duina vremena
odreivalasepremavrijednostimiraza.Akojeprosacbiovjeranusvomposluipokazaose
vrijedanudrugimvidovimaivota,onjedobivaokerkuzaenu,amirazkojijedobivaootac
obino je on davao prilikom vjenanja. Meutim, u sluaju Rahele i Lee Laban je sebino
zadrao miraz koji im je trebao dati, a one su to spomenute kad su prije samog odlaska iz
Mesopotamijerekle:Taonnasjeprodao,aondajepojeonovactogajezanasdobio!
Drevni je obiaj, premda se nekad zloupotrebljavao kao u Labanovu sluaju, donosio
dobre rezultate. Zahtjev da prosac slui da bi dobio zarunicu spreavao je nepromiljene
brakove,abilojeiprilikedaseprovjeridubinanjegovihosjeajakaoinjegovesposobnostida
sebrinezaporodicu.Mnogasuzlanastalaunaevrijemejerseradiupravosuprotno.estje
sluajdaosobeprijebrakaimajumaloprilikedaseupoznajusnavikamaisklonostimajedno
drugoga,asobziromnadananjinainivota,onisustrancikadsenjihovivotujedinipred
oltarom. ena i djeca esto pate zbog oeve i muevljeve nemarnosti i nedjelotvornosti ili
opakihnavika.Kadbiseprirodaproscaispitalaprijebraka,premadrevnimobiajima,mnogo
binesreabilosprijeeno.
Jakov je za Rahelu dao sedam godina vjerne slube, a godine koje je proveo sluei
njemususeinile,zbogljubavipremanjoj,kaonekolikodana.AlisebiniilakoumniLaban,
elei zadrati tako vrijednog pomonika, surovo ga je prevario zamijenivi Rahelu Leom.
injenicadajesamaLeabilasudionikuprijevaripridonijelajedajeJakovnijemogaovoljeti.
NanjegovljutitiukorLabanjeuzvratioponudomdanarednihsedamgodinasluizaRahelu.
AliotacjetraiodaLeanebudeodbaena,jerbitonanijelosramotuporodici.Jakovsetako
naao u munom i tekom poloaju, ali je naposljetku odluio zadrati Leu i oeniti Rahelu.
Rahela je uvijek bila vie voljena, ali njegova sklonost prema njoj izazivala je zavist i
ljubomoru,i njegovjeivotbiozagoransuparnitvomizmeudvijusestaraiena.
Jakov je u Mesopotamiji ostao dvadeset godina, sluei Labanu, koji je, zanemarujui
rodbinske veze, nastojao izvui to vie koristi iz ove rodbinske veze. On je za svoje dvije
93
kerke zahtijevao etrnaest godina rada, a tokom preostalog razdoblja slube on je Jakovu
deset puta mijenjao plau. Ipak, Jakov je sluio marljivo i vjerno. Njegove rijei upuene
Labanu u njihovu posljednjem razgovoru ivo opisuju njegovu neumornu budnost kojom je
sluiosvomzahtjevnomgospodaru:Zaovihdvadesetgodinatosamihstobomproveo,ni
tvojeoveenitvojekozenisusejalovilenitisamjajeoovnovaiztvogastada.Onotobizvijer
razdrla, tebi nisam donosio, nego bih od svoga gubitak nadoknadio. Ti si to od mene traio,
bilodajenestalodanjuilidajenestalonou.estosamdanjuskapavaoodee,aobnood
studeni.Sanjebjeaoodmojihoiju.
Pastir je morao paziti stado danju i nou. Prijetili su im kradljivci, kao i divlje zvijeri,
kojesubilebrojneihrabre,estosijuismrtmeustadimakojanisuvjernouvana.Jakovje
imao mnogo pomonika koji su se brinuli za Labanova brojna stada, ali samo je on bio
odgovoranzasvenjih.Tokomnekihdijelovagodinebilojevanodaonuvijekbudesastadom,
dagauvakakozavrijemesuenebiuginuloodei,atokomsehladnihmjesecismrznutou
noima s jakim mrazom. Jakov je bio glavni pastir, a sluge su zaposlene kod njega bile
potpastiri.Akojenekaovcanestala,glavnijepastirnadoknaivaogubitak,aslugejekojimaje
povjeriobriguzastadopozivaonaodgovornostakosestadonijepoveavalo.
Pastirski ivot marljivosti i brige, njegovu njenu samilost prema bespomonim
stvorenjimakojasumubilapovjerenanabrigu,koristilisunadahnutipiscidaprikaunekeod
najdragocjenijihistinaevanelja.Hristovodnossnjegovimnarodomusporeenjespastirom.
NakonpadaugrijehOnjevidiosvojeovcenamranimputovimagrijeha,osuenenapropast.
Da bi spasio one koji lutaju, On je ostavio slavu i ast u kui svog Oca. On kae: Potraiu
izgubljenu,dovestinatragzalutalu,poviuranjenuiokrijepitinemonu,bdjetinadpretilomi
jakompauihpravedno.Jauizbavitiovcesvoje,davienebuduplijenom....izvijeriih
vieneederati.(Ez34,16.22.28)uosenjegovglaskakoihzoveusvojestado:Isjenicada
zasjenjujedanjuodpripeke,titiutoiteodpljuskaioluje.(Iz4,6)Onseneumornobrineza
svoje stado On snai slabe, lijei bolesne, i uzima jaganjce u naruje i nosi ih u svom krilu.
Njegovegaovcevole.Zatuinomsigurnoneeii,vebjeeodnjega,jernepoznajutuega
glasa.(Iv10,5)
Hristoskae:Jasampastirdobri.Pastirdobridajeivotsvojzaovce.Najamnik,koji
nijepastirikomunepripadajuovce,kadvidivukagdjedolazi,ostavljaovceibjei,teihvuk
grabi i razgoni. To je zato to je najamnik i to mu nije stalo do ovaca, ja sam pastir dobri,
poznajemovcesvojeiovcemojepoznajumene.(1114.redak)
Hristos, glavni Pastir, brigu je za svoje stado povjerio propovjednicima kao
potpastirima,iOnimzapovijestadasluesistombrigomkojujeiOnpokazivaoiimajuisti
osjeajsveteodgovornostizaposaokojiimjepovjerio.Onimjesveanozapovjediodabudu
vjerni,dahranestado,dasnaeslabe,podiuiznemogleititeihodgladnihvukova.
IsusjedabispasiosvojeovcepoloiosvojivotiOnupuujepastirenartvukojuje
tadapokazao,kaonanjihovprimjer.Alionajkojijenajamniki...nijemustalodoovacanema
stvarnogzanimanjazastado.Onradisamozbogdobitiibrinesesamozasebe.Ongledasamo
svojudobit,ioneuvrijemeopasnostibjeatiiostavitistado.
Apostol Petar opominje potpastire:PasitestadoBojekojeje meuvamainadzirite
ga,nenasilu,negodragovoljno,premaBojojvolji;neiztenjezaprljavimdobitkom,negoiz
oduevljenja! Ne vladajte okrutno nad dodijeljenim vam dijelovima Crkve, nego uvijek
nastojtebitiuzoromstadu!(1Pt5,2.3)Pavlekae:Pazitenaseinacijelostadoukojemvas
DuhSvetipostavinadglednicimadapaseteCrkvuBojukojusebisteekrvljusvojom.Znam
94
da e poslije mog odlaska provaliti meu vas okrutni vuci koji nee tedjeti stada. (Dj
20,28.29)
Sve koji brigu i teret koji pripadaju vjernim pastirima smatraju zadatkom koji nije
dobrodoao,apostolukorava:...nenasilu,negodragovoljno,premaBojojvolji;neiztenje
za prljavim dobitkom, nego iz oduevljenja. (1 Pt 5,2) Sve takve nevjerne sluge glavni e
Pastir dragovoljno osloboditi. Hristova crkva je kupljena njegovom krvlju, i svaki pastir bi
trebao shvatiti da su ovce pod njegovom brigom plaene beskonanom rtvom. On bi ih
trebao smatrati neprocjenjivim blagom i neumorno ulagati napore da ih ouva zdrave i
napredne. Pastir koji je proet Hristovim duhom oponaae njegov primjer samoodricanja,
neprekidnoraditizadobrobitnjegovastada,astadoenapredovatipodnjegovombrigom.
Svi e biti pozvani da daju taan izvjetaj o svojoj slubi Gospodar e svakog pastira
pitati: Gdje je stado tebi povjereno, slavne ovce tvoje? Jr 13,20) Onaj koji se nae vjeran
primienagradu.Ikadsepojavivrhovnipastir,primieteneuvelivijenacslavu.(1Pt5,4)
KadjeJakov,iscrpljensluenjemkodLabana,predloiodasevrateuHanaan,rekaoje
svomtastu:Pustimedaidemusvojzaviaj!Dajmimojeenezakojesamtesluio,imoju
djecu,damoguotii:tadobroznakakosamtesluio.AliLabanmujeuzvratio:Neidi,ako
si mi prijatelj. Znam da me Jahve blagosiljao zbog tebe. On je vidio da se njegov imetak
poveaodoksezanjbrinuonjegovzet.
Jakovjeodgovorio:Tidobroznatojemojaslubaznailazateikakojetvomeblagu
bilosamnom.Malenkosttosijeimaoprijenegosamjadoao,povealasevrlomnogo.Ali
kakojevrijemeprolazilo,LabanjepostaosvezavidnijizbogJakovljevanapretkakojisetako
silno obogatio, stekao mnogu stoku, sluge i slukinje, deve i magarad. Labanovi sinovi su
takoezavidjelikaoinjihovotacinjihovesuzlerijeidoprledoJakovljevihuiju:Svedobro
naega oca uze Jakov; i od onoga to bi moralo pripasti naemu ocu namaknuo je sve ono
bogatstvo.AopaziJakovinaLabanovomlicudaseonnedripremanjemukaoprije.
Jakov bi odavno napustio svog lukavog roaka da se nije plaio susreta s Isavom.
Osjeao je da opasnost dolazi od Labanovih sinova, koji su, smatrajui njegovo bogatstvo
svojim,mogligapokuatinasilnouzeti.Onjebiouvelikojnedoumiciiuznemiren,neznajui
kudapoi.AliimajuinaumumilostivoobeanjeuBeteluonjesvojsluajizniopredBogaiod
Njega traio upute. Njegova je molitva odgovorena u snu: Vrati se u zemlju svojih otaca, u
svojzaviaj,ijaubitistobom.
Labanovaodsutnostjepruilaprilikuzaodlazak.Brzojesakupiostadaovacaigovedai
poslaoihnaprijed,aJakovjesasvojimenama,djecomislugama,preaoEufratiduiprema
Gileadu, na granici Hanaana. Laban je nakon tri dana uo za njihov bijeg, poao u potjeru i
sustigao ih nakon sedam dana. On je kipio od bijesa namjeravajui ih vratiti natrag, i nije
sumnjaodatomoeuiniti,buduidajenjegovagrupabilanadmonija.Bjeguncisustvarno
biliuvelikojopasnosti.
Totoonnijeizvriosvojuneprijateljskunamjerumoesezahvalitiinjenicidajesam
BogposredovaodazatitisvogsluguUmojojjerucidastobomloepostupim.AliBogtvoga
ocanoasmiree:PazidaprotivJakovanepoduzmenita,nidobronizlo,tojest,onganije
smioprisiljavatidasevratiilidagamamilaskanjem.
LabanjezadraobranimirazsvojihkeriiuvijekjepremaJakovupostupaolukavoi
surovo, a sada ga je s uobiajenom dvolinou ukorio zbog tajnog odlaska, zbog kojeg otac
nijeimaoprilikudapriredioprotajnugozbuipozdravisesakerkamainjihovomdjecom.
Jakov je u svom odgovoru jasno istaknuo Labanovo sebino i gramzivo postupanje i
95
prozvaogakaosvjedokavlastitevjernostiipotenja.DasamnomnijebioBogmogaoca,Bog
Abrahamov, Strah Isakov, rekao je Jakov, otpravio bi me praznih ruku. Ali je Bog gledao
mojunevoljuitrudmojihruku,tejesinodosudio.
Labannijemogaoporeiizneseneinjenicepajepredioiodasklopesavezmira.Jakov
sesloiosprijedlogomtejepodignutagomilakamenjakaoznaksaveza.Labanjetomstupu
daoimeMispa,svjedok,irekao:NekaJahvebudenaviduitebiimenikadjedandrugogane
budemovidjeli.
Potom Laban ree Jakovu: Ovdje je, evo, gomila; ovdje je stup koji sam uspravio
izmeusebeitebe:ovagomilaiovajstupnekabudejamacdajauzlojnamjerineuiinate
izaovegomileiovogstupa.NekaBogAbrahamoviBogNahorovbudunaisudije!Jakovse
zakuneBogomstrahomsvogocaIsaka.Dabipotvrdilesavez,objesustranepriredilegozbu.
Tusunoproveliuprijateljskomodnosu,ausvitanjeLabaninjegovapratnjasuotili.Sovim
rastankomjeprestalasvakavezaizmeuAbrahamovedjeceistanovnikaMesopotamije.

96

18. poglavlje
NOBORBE

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 32 i 33.

PremdajeJakovnapustioPadanAramizposlunostipremaboanskojuputi,onjesa
zlim slutnjama ponovno poao putem kojim je, kao bjegunac, proao prije dvadeset godina.
Prednjimjeuvijekbionjegovgrijeh,prijevaranjegovaoca.Znaojedajenjegovoizgnanstvo
bilodirektnaposljedicatoggrijeha,ionjemujerazmiljaodanino,aukorisavjestikojagaje
optuivala inila je putovanje munim. Patrijarhovo je srce bilo dirnuto kad su se u daljini
ukazalabrdanjegovedomovine.Cijelaistorijauskrslajeprednjim.Zajednosasjeanjemna
grijehdolajemisaooBojojmilostipremanjemuiboanskomobeanjuopomoiivostvu.
Kako se putovanje bliilo kraju, pomisao na Isava izazvala je mnoge uznemirujue
predosjeaje. Nakon Jakovljeva bijega Isav je sebe smatrao jedinim nasljednikom oeve
imovine. Vijest o Jakovljevu povratku mogla je pobuditi strah da on dolazi traiti svoj dio
nasljea.Isavjesadamogaosvombratunanijetizlo,akojeelio,mogaomusesuprotstaviti
nasiljem,nezbogeljezaosvetom,vedasebiosiguranasljedstvonadbogatstvomtogaje
ontakodugosmatraosvojim.
GospodjeponovnoJakovudaoznakoboanskojbrizi.Dokjeputovaopremajuguod
brdaGilead,dvijegrupenebeskihanelailesuisprediizanjegovegrupe,kaonjihovazatita.
Jakov se sjeao vienja u Betelu u prolosti, i njegovo je optereeno srce osjetilo olakanje
zbogdokazadasuboanskivjesnicikojisumudonijelinaduihrabrostzabijegaizHanaanai
sadabilinjegoviuvarizanjegovapovratka.Ionjerekao:OvojeBojelogorite!Zatonazva
onomjestoMahanajim.
Ipak, Jakov je smatrao da mora neto uiniti da bi bio siguran. On je stoga poslao
vjesnike s pomirljivim pozdravom svom bratu. On ih je uputio kojim e se rijeima obratiti
Isavu.Prijeroenjadvojicebraeproreenojedaestarijisluitimlaem,idasjeanjenato
ne bi prouzroilo gorinu, Jakov je rekao slugama da ih alje svome gospodaru. Kad dou
prednjega,onisusvoggospodaratrebalinazvatislugatvojJakov,akakobiukloniostrahda
seon,usamljenilutalica,vraatraitioevonasljee,Jakovjepozornouobliiosvojuporuku:
Stekaosamgoveda,magaradi,ovaca,slugaislukinja.Javljamtosvomegospodaru,nebihli
naaonaklonostunjegovimoima.
Ali sluge su se vratile s vijestima da se Isav pribliava s etiri stotine ljudi i da nije
odgovorio na prijateljsku poruku. inilo se sigurnim kako se on dolazi osvetiti. Strah je
zavladao logorom. Jakov se silno uplai. Nije se mogao vratiti, a bojao se poi naprijed.
Njegova grupa, nenaoruana i nezatiena, bila je posve nepripremljena za ovakav
neprijateljskisusret.Onihjepodijelioudvijegrupe,takodabudelijednanapadnuta,druga
ima priliku pobjei. On je iz svoga golemog stada poslao velikodune darove Isavu s
prijateljskomporukom.Uiniojesvetojebilounjegovojmoidaseiskupizazlotogaje
uinio svom bratu i odstrani opasnost koja je prijetila, a onda je s poniznou i pokajanjem
zatraioboanskuzatitu:OJahve,kojisiminaredio:Vratiseusvojrodnikraj,ijautibiti
dobrostiv!Nisamvrijedansvedobrotekojusitakopostojanoiskazivaosvomesluzi.Tasamo

97
samsasvojimtapomnekopreaoovajJordan,asadsamnarastaoudvalogora.Izbavime
od aka mog brata, od aka Isavovih! Inae se bojim da bi mogao doi i umlatiti i mene, i
majke,idjecu.
Pribliili su se potoku Jaboku, i dok se no sputala, Jakov je svoju porodicu poslao
preko rijenog pliaka, dok je on sam ostao na drugoj strani. Odluio je provesti no sam u
molitvi,eliojebitisamsBogom.BogjemogaoomekatiIsavovosrce.Patrijarhovesunade
poivaleuNjemu.
Bilojetoupustom,planinskompredjelu,lovitudivljihZvijeriimjestugdjesuvrebali
ubiceipljakai.Saminezatien,Jakovsesagnuodozemljedubokopotresen.Bilajepono.
Svetomujeivotinilodragimbilojedalekoodnjega,izloenoopasnostiismrti.Najteaje
odsvegabilapomisaodajenjegovgrijehnavukaoovuopasnostnanevine.Onsesusrdnim
povicima i suzama molio Bogu. Iznenada ga je dotakla snana ruka. Pomislio je da mu
neprijatelj pokuava oduzeti ivot, te se pokuao othrvati stezi napadaa. Njih su se dvojica
borila u tami. Nisu rekli nijednu rije, ali Jakov je upotrijebio svu snagu ne poputajui ni
trenutak u svojim naporima. Dok se tako borio za ivot, osjeaj krivice je pritiskao njegovu
duu, a pred njim su se pojavili njegovi grijesi da bi ga odvojili od Boga. Ali on se i u ovom
najteem trenutku sjetio Bojih obeanja i cijelim srcem zatraio njegovu milost. Borba se
nastavilasvedosvanua,kadjestranacdotaknuonjegovobedroiodmahgauganuo.Patrijarh
jetadarazabraoprirodusvogprotivnika.Onjeznaodaseborisnebeskimvjesnikomizato
njegovi gotovo nadovjeanski napori nisu donijeli pobjedu. Bio je to sam Hristos, Aneo
zavjeta,kojiseotkrioJakovu.Patrijarhjesadabioonesposobljenpateiodestokihbolova,
ali nije posustajao. Slomljen i pokajan, on se drao anela, plakao i zaklinjao (Ho 12,5),
moleizablagoslov.Onjemoraobitiosvjedoendajenjegovgrijehoproten.Fizikabolnije
biladovoljnosnanadagaodvratiodovogcilja.Postajaojesveodluniji,anjegovavjerasve
gorljivijaiustrajnija,doposljednjegtrenutka.Aneosepokuaoosloboditirekavi:Pustime,
jer zora svie! ali Jakov je odgovorio: Neu te pustiti dok me ne blagoslovi. Da je to bila
hvalisava,drskauvjerenost,Jakovbitrenutnopoginuo,alionjesvojimpovjerenjempriznavao
vlastitunedostojnost,dokjeistodobnoimaopovjerenjeuBogakojidriSavez.
Jakov se s Anelom borio i nadvladao ga (Ho 12,4). Poniznou, pokajanjem i
predanjemsamogsebeovajgrjeni,zabludjelismrtniknadvladaojeVelianstvoNeba.Onse
drhtavomrukomvrstodraoBojihobeanjaiSrcebeskrajneLjubavinijesemogloogluiti
nagrjenikovemolbe.
Zabluda koja je dovela do Jakovljeva grijeha kojim je prijevarom pridobio pravo
prvorodstva sada je jasno stavljena pred njega. On nije vjerovao Bojim obeanjima, ali je
svojimnaporimapokuavaoostvaritionotobiBogdaonanainiuvrijemekojeOnizabere.
Kaodokazdamujeoproteno,njegovojeime,tojepodsjealonanjegovgrijeh,promijenjeno
u ime koje podsjea na njegovu pobjedu. Vie se nee zvati Jakov, rekao je Aneo, nego
Izrael,jersisehrabroborioisBogomiljudima,inadvladaosi.
Jakov je primio blagoslov za kojim je eznula njegova dua. Njegov grijeh, prijevara i
nepoteno istiskivanje s poloaja bili su oproteni. Kriza njegova ivota je prola. Sumnja,
smetenost i grinja savjesti zagoravali su njegov ivot, ali sada se sve promijenilo, i mir je
nakonpomirenjasBogombiosladak.Jakovsevienijebojaosusrestisvogbrata.Bog,kojije
oprostio njegov grijeh, mogao je pokrenuti i Isavovo srce da prihvati njegovu poniznost i
pokajanje.
DokseJakovboriosAnelom,drugijenebeskivjesnikposlanIsavu.Isavjeusnuvidio
98
svog brata koji je dvadeset godina bio prognan iz kue njihova oca, vidio ga je okruena
boanskim vjesnicima. Isav je vojnicima ispriao san zajedno sa zapovijesti da ne povrijedi
Jakova,jerjesnjimBognjegovihotaca.
Dvijegrupesusenapokonsusrele,pustinjskiglavarkojijevodiosvojevojnike,iJakov
sasvojimenamaidjecom,kojegsupratilipastiriisluge,kaoidugakaravanaovacaigoveda.
Oslanjajui se na svoj tap patrijarh je izaao u susret grupi vojnika. Bio je blijed i
onesposobljen zbog nedavne borbe te je hodao polako i s bolom, zastajkujui na svakom
koraku,alijenjegovolicebiloosvijetljenoradouimirom.
Kadjeugledaoovogosakaenogmuenika,Isavmupotraususret.Zagrligapadnuvi
muokovrata,poljubigaizaplaka.Posmatrajuiovajprizor,aksuisrcaIsavovihvojnikabila
pokrenuta. Uprkos tome to im je ispriao san, oni nisu mogli objasniti promjenu koja se
dogodilanjihovomvodi.Premdasuvidjelipatrijarhovunemo,nisunipomiljalidajenjegova
slabostbilanjegovasnaga.
UsvojojnoipatnjeporedJaboka,kadseunitenjeinilonadomaku,Jakovjenauio
kakojeovjejapomouzaludna,kakojepovjerenjeuljudskumoneutemeljeno.Onjeuvidio
da mu pomo mora doi od Onoga protiv koga je tako teko zgrijeio. Bespomoan i
nedostojan,onjemoliozaBojeobeanjemilostipremapokajnikomgrjeniku.Obeanjeje
bilonjegovasigurnostdaemuBogoprostitiiprihvatitiga.Prijebineboizemljaprolinoto
binjegovarijeostalaneispunjena,iupravogajetoodravalotokomovogstranogsukoba.
JakovljevoiskustvotokomnoiborbeibolipredstavljakunjukrozkojueBojinarod
morati proi prije samog Hristovog dolaska. Prorok Jeremija je, gledajui sve do naeg
vremenausvetomvienju,rekao:ujemkrikuasa:stravajeto,anemir...Zatosusvalica
izobliena i problijedjela? Jao, jer velik je dan ovaj, slina mu ne bi! Vrijeme je nevolje za
Jakova,alieseizbavitiiznje.(Jr30,57)
KadHristoszavrisvojuposrednikuslubuuovjekovukorist,tadaepoetivrijeme
nevolje.Tadaeseodluivatiosluajusvakedue,akrvpomirenjavieneeistitiodgrijeha.
KadIsusnapustisvojpoloajovjekovogposrednikapredBogom,utesesveanaobavijest:
Nekanepravednikidaljebudenepravedan;nekaseneistiidaljeoneiuje;nekapravednik
i dalje ivi pravedno; neka se sveti i dalje posveuje! (Otk 22,11) Tada e Boji Duh biti
povuensaZemlje.KaotojegnjevnibratJakovuprijetiosmru,takoeiBojinarodbitiu
opasnosti od bezbonika koji e ih nastojati unititi. Kao to se patrijarh cijelu no borio za
izbavljenje iz Isavovih ruku, tako e i pravednici vikati Bogu nou i danju za izbavljenje od
neprijateljakojiihokruuju.
Sotona je, Jakova se nije moglo odvratiti. On je nauio da je Bog milostiv i on se
prepustio njegovoj milosti. On je istaknuo svoje pokajanje za grijeh i molio za izbavljenje.
Kritikopreispitivanjenjegovogivotanatjeralogajeuoaj.alionsevrstodraoAnela,is
gorljivim,moleivimuzvicimaponavljaosvojumolbudoknijenadvladao.
Takvo e biti iskustvo Bojeg naroda u njihovoj posljednjoj bici sa silama zla. Bog e
ispitatioptuioJakovapredBojimanelima,traeipravodagaunitizbognjegovagrijeha.
Onje potaknuoIsavada podenanjega,atokompatrijarhove dugenoi borbeSotona mu je
nastojao nametnuti osjeaj krivice da bi ga obeshrabrio i slomio njegovo pouzdanje u Boga.
KadjeizmueniJakovuhvatioAnelaisasuzamazavapio,nebeskigajeVjesnik,dabiiskuao
njegovu vjeru, podsjetio na njegov grijeh i pokuao otii od njega. Meutim, njihovu vjeru,
njihovu ustrajnost, njihovo povjerenje u njegovu silu da ih izbavi. Sotona e ih nastojati
prestraitimislimadasunjihovisluajevibeznadni,dasunjihovigrijesiprevelikidabiimbilo
99
oproteno.Oniebitidubokosvjesnisvojihnedostatakaidokbuduposmatralisvojeivote,
njihova e nada tonuti. Meutim, prisjeajui se veliine Boje milosti i vlastitog iskrenog
pokajanja, oni e traiti obeanja to ih je On dao kroz Hrista bespomonim, pokajnikim
grjenicima. Njihova vjera nee popustiti premda nee odmah primiti odgovor na svoje
molitve. Oni e se uhvatiti za Boju snagu, kao to se Jakov drao Anela, i rijei e njihove
duebiti:Neutepustitidokmeneblagoslovi.
Dase Jakov nijeranijepokajaozasvojegrijehekadjeprijevaromdobioprvorodstvo,
Bog ne bi uo njegovu molitvu i milostivo sauvao njegov ivot. Ako u vrijeme nevolje u
Bojemnarodubudenepriznatihgrijehadokihbudemuiostrahibriga,oniebitisvladani,
oaj e unititi njihovu vjeru i oni nee imati vjeru da mole Boga za izbavljenje. Premda e
imatidubokosjeajnedostojnosti,onineeimatiskrivenihgrijehakojetrebaotkriti.Hristova
krvpomirenjaobrisatenjihovegrijeheioniihseneemoisjetiti.
Sotona mnoge navodi na vjerovanje da e Bog previdjeti njihovu nevjernost u malim
stvarima u ivotu, ali Bog u svom postupanju s Jakovom pokazuje da On ne moe u svojoj
mudrostisnositiiliprevidjetizlo.Svikojinastojeprikritiiliizgovoritisvojegrijeheidopustiti
daostanuunebeskimknjigama,nepriznatiineoproteni,Sotonaeihpobijediti.tosevie
smatraju pobonim, a njihov je poloaj vei, vee je njihovo prokletstvo u Bojim oima, a
pobjedavelikogneprijateljasigurnija.
Ipak Jakovljevaistorija prua sigurnost da Bog nee odbaciti one koji su navedeni na
grijeh, a koji su mu se vratili i istinski se pokajali. Jakov je osobnim predanjem i iskrenom
vjeromdobioonotonijedobiosvojomsnagomuborbi.Bogjesvogslugupouiodamusamo
boanska milost i sila mogu dati blagoslov za kojim je teio. Tako e biti i s onima koji e
ivjetiuposljednjimdanima.Kadihokrueopasnostiioajokruiduu,onimorajuiskljuivo
zavisiti o zaslugama Otkupitelja. Mi sami nita ne moemo uiniti. U svojoj bespomonoj
nedostojnosti mi moramo vjerovati u zasluge raspetog i uskrslog Spasitelja. Ko ovo ini,
nikadaneepropasti.Dugi,crnispisaknaihprijestupapredoimajeBeskonanog.Zapisisu
potpuni,inijedanodnaihgrijehanijezaboravljen.AliOnajkojijeuomolbesvojihdrevnih
sluga,uemolitvuvjereioprostitinaeprijestupe.OnjeobeaoiOneispunitisvojuRije.
Jakovjenadvladaojerjebioustrajaniodluan.Njegovojeiskustvosvjedoanstvoosili
ustrajne molitve. Mi sada moramo nauiti pouku o ustrajnoj molitvi, nepopustljivoj vjeri.
Najvee pobjede Hristove Crkve ili pojedinanih hriana nisu one koje se postiu
obdarenou ili znanjem, bogatstvom ili uslugama ljudi, ve su to pobjede ostvarene u
razgovorusBogom,kadsegorljiva,usrdnavjeradrimoneruke.
OnikojinisuvoljniostavitisvakigrijehitraitiBojeblagosloveneeihprimiti.Alisvi
kojise,poputJakova,dreBojihobeanjaibuduustrajniiiskrenikaoon,uspjetekaotoje
ionuspio.PadaBogzbiljanebranisvojeizbranikekojidaninovapijupremanjemu?Ida
zategnesnjihovomstvari?Kaemvam,brzoeihobraniti.(Lk18,7.8)

100

19. poglavlje
POVRATAKUHAANAN
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 34; 35 i 37.

PreaviJordanJakovsretnostigneugradekem,kojise nalaziouzemljiHanaanskoj
(Post33,18).TakoseispunilapatrijarhovamolitvadagaBogumirudovedeunjegovuzemlju.
On je nekovrijeme ivio u ekemskoj dolini.Abraham je upravo ovdje, prije vie od stotinu
godina, prvi put podigao logor i rtvenik u obeanoj zemlji. A komad zemlje na kojoj je
postavio svoj ator kupi od sinova Hamora, ekemova oca, za stotinu kesita. Tu podie
rtvenik i nazva ga El, Bog Izraelov. (19.20. redak) Jakov je, kao i Abraham, pored svog
atora podigao rtvenik Gospodu, pozivajui sve lanove svog doma na jutarnje i veernje
rtve.Onjeovdjetakoeiskopaoizvornakojije,sedamnaeststoljeakasnije,doaoJakovljev
SiniSpasitelj,iporedkojegjeodmarajuiseodpodnevneegesvojimzauenimsluaocima
govorioovoditostrujiuvjeniivot(Iv4,14).
BoravakJakovainjegovihsinovakodekemazavriojenasiljemiprolijevanjemkrvi.
Jednajekeriznjihovadomaosramoenaioaloena,dvabratasubilakrivazaubistvo,a
cijeli je grad bio uniten i poklan iz odmazde zbog nezakonitog postupka jednog
nepromiljenogmladia.Poetakkojijedoveodotakostranihposljedicabiojedjelojedneod
Jakovljevih keri koja izae da posjeti neke ene onoga kraja, stupajui tako u vezu s
nevjernima.OnikojitraezadovoljstvomeuonimakojisenebojeBogastupajunaSotonino
podrujeiizazivajunjegovekunje.
SvirepasurovostSimeunaiLevijajebilaizazvana,alionisuipaksvojimpostupanjem
prema ekemljanima teko zgrijeili. Od Jakova su briljivo sakrili svoje namjere, a vijest o
njihovojodmazdiispunilagajestrahom.Klonuoduhomzbogprijevareinasiljasvojihsinova,
samojerekao:Uvelistemeuneprilikuomrazivimestanovnicimazemlje...Akoseujedine
protivmeneinapadnume,doknasjeovakomalonabroj,istrijebitemesmojimdomom.
Meutim,boliodvratnostskojomjeongledaonanjihovokrvavodjelovidiseurijeimato
ih je, gotovo pedeset godina kasnije, izgovorio dok je leao na samrtnoj postelji u Egiptu:
SimeuniLevibraasuprava!Maevisuimoruenasilja.Nanjihovavijeanjajanesilazio,u
njihovimzborovimaudjelaneimao...Prokletaimsrdba,jerjepreestoka,prokletaimobijest,
jerjepreokrutna.(Post49,57)
Jakovjesmatraodapostojirazlogzadubokuponiznost.Karakterinjegovihsinovasu
otkrili surovostiprijevarnost.Unjegovomjelogorubilolanihbogova,iidolopoklonstvoje
donekle nalo uporite i u njegovoj kui. Nee li ih Gospod, ako postupi prema njihovim
zaslugama,prepustitiodmazdiokolnihnaroda?
Dok su Jakova optereivale nevolje, Gospod mu je naredio da krene juno prema
Betelu. Pomisaonaovomjestopodsjealajepatrijarhanesamonanjegovovienjeoanelima
ioBojemobeanjumilostiveinazakletvukojujetamouinio,daeGospodbitinjegovBog.
Odluio je da prije polaska na ovo sveto mjesto oisti svoj dom od svake neistote
idolopoklonstva. On je stoga izdao zapovijest svima u logoru: Odbacite tue idole koji se
nalazeuvaojsredini:oistiteseipreobucite.IdemogoreuBetel;ondjeunainitirtvenik

101
Bogu,kojimeusliaokadsambiounevoljiisamnombionaputukojimsamhodio.
Jakov je duboko uzbuen ponovio izvjetaj o svom prvom posjetu Betelu, kad je
napustiooevatorkaousamljenilutalica,bjeeidaspasisvojivot,ikadmuseGospodjavio
unonomvienju.DokjeonrazmatraoBojeprekrasnopostupanjepremanjemu,njegovose
srce smekalo, a njegovu je djecu ganula Boja sila. On je upotrijebio najdjelotvorniji nain
kakobiihpripremiodamusepridrueuoboavanjuBogakadstignuuBetel.Onipredaju
Jakovusvetueidoletosuihimaliinaunicetosubileonjihovimuima,paihJakovzakopa
podhrastkodekema.
Bog je pustio strah na stanovnike zemlje tako da oni nisu pokuali osvetiti pokolj
ekemljana. Putnici su nesmetano doli u Betel. Ovdje se Gospod ponovno javio Jakovu i
obnoviosnjimobeanjeoSavezu.OndjesagradirtvenikimjestonazvaElBetel,jermuse
ondjeBogobjavio...
U Betelu je Jakov oplakao gubitak Debore, Rebekine dojkinje, osobe koja je dugo bila
potovani lan njegove porodice, koja je svoju gospodaricu pratila od Mesopotamije do
Hanaana. Prisutnost ove stare ene za Jakova je predstavljala dragocjenu vezu s njegovim
prijanjim ivotom, a posebno s majkom prema kojoj je gajio tako njenu i duboku ljubav.
Debora je pokopana s izrazima velike alosti, a hrast pod kojim je iskopan grob nazvan je
Tunihrast.Netrebaproinezapaenoniinjenicadasesjeanjenanjenivotvjerneslube
ioplakivanjeoveporodineprijateljicesmatralovrijednimzapisivanjauBojuRije.
Od Betela je do Hebrona trebalosamo dva dana putovanja, ali ta su dva dana Jakovu
donijelavelikubol,jerjeumrlaRahela.Onjezanjuodradiodvaputaposedamgodinaslube,
a njegova ljubav prema njoj sve je ove napore uinila lakim. Kako je to bila duboka i trajna
ljubavpokazalosekasnijenaJakovljevojsamrti,kadjeJosif doaoposjetitisvogoca,astari
patrijarhosvruisenasvojivotrekao:Kadsamse,naime,vraaoizPadana,namojualost,
tvoja majka Rahela umrije na putovanju u Hanaansku zemlju, tek u maloj udaljenosti od
Efrate. Sahranio sam je ondje uz put u Efratu, sadanji Betlehem. (Post 48,7) U porodinoj
istorijinjegovogdugogitekogivotaonseprisjetiosamogubitkaRahele.
Rahelajeprijesvojesmrtirodiladrugogsina.NaizdisajuonagajenazvalaBenOni,jer
umiraeRahela.AlinjegovotacgajenazvaoBenjamin,desnarukailimojasnaga.Rahela
jepokopananamjestunakojemjeumrla,ananjezinugrobupodignutjespomenikdasauva
sjeanjenanju.
Na putu do Efrate jo je jedan zloin uprljao Jakovljevu porodicu, koji je sprijeio
Rubena, sinaprvoroenca,daprimiprednostiastprvorodstva.
Jakovjenapokonzavriosvojeputovanjeidoeksvom ocuIsakuuManiruuKirjat
Arbu,tojeHebrongdjesuboraviliAbrahamiIsakkaopridolice.Onjeovdjeostaotokom
posljednjih godina oeva ivota. Za Isaka, slabog i slijepog, ljubazna panja ovog dugo
odsutnogsinabilajeutjehaugodinamausamljenostiialosti.
JakoviIsavsusesusrelinasamrtnojposteljisvogoca.Starijibratjenekadagledaona
ovaj dogaaj kao priliku da se osveti, ali otada su se njegovi osjeaji uvelike promijenili. A
Jakov, zadovoljan duhovnim blagoslovima prvorodstva, prepustio je starijem bratu oevo
bogatstvo jedino nasljee to ga je Isav traio i vrednovao. Mrnja i ljubomora ih vie nije
otuivala,alionisuseipakrastaliiIsavjeotiaouSeir.Bog,kojijebogatblagoslovima,daoje
Jakovuzemaljskabogatstva,poredviegdobratogajetraio.Imetaksedvojicebrae,naime,
jakouveatenisumogliostatizajedno:krajukojemsuboravilinijeihmogaoizdravatizbog
njihovablaga.OvorazdvajanjejebilouskladusboanskomnamjeromzaJakova.Buduida
102
susebraatakorazlikovalaupogledunasvojuvjeru,zanjihjebiloboljedaiveodvojeno.
IsaviJakovsuprimiliistuspoznajuoBogu,obojicasuimalaslobodudaslijedenjegove
zapovijesti i prime njegovu milost, ali nisu obojica odluila to uiniti. Dva brata su hodila
razliitimputovimakojisusenastavilisvevieivierazilaziti.
Bog nije donio proizvoljnu odluku kojom je Isav bio lien blagoslova spasenja. Dar
njegove milosti u Hristu je besplatan za sve. Nema predestinacije, osim osobne odluke zbog
kojesvakomoepropasti.BogjeusvojojRijeiizniouslovenatemeljukojihesvakaduabiti
odreena na vjeni ivot poslunou njegovim zapovijestima, vjerom u Hrista. Bog je
izgradiokarakteruskladusasvojimZakonomisvikojidosegnuovomjerilouieunebesko
kraljevstvoslave.SamjeHristosrekao:KovjerujeuSina,imateivotvjeni;akonevjeruje
Sinu, nee vidjeti ivota. (Iv 3,36) Nee svaki koji mi govori: Gospode, Gospode! ui u
kraljevstvonebesko,negoonajkojivri voljumoganebeskogaOca. (Mt7,21)AuOtkrivenju
On kae:Blagoonimakojiperusvojehaljinetakodadobijupravonastabloivotaidamognu
ui u grad na vrata! (Otk 22,14) Ovo je jedina odluka iznesena u Bojoj Rijei u vezi s
konanimspasenjemovjeka.
Izabrana je svaka dua koja gradi svoje spasenje sa strahom i drhtanjem. Izabran je
onajkojieobuioklopiboritiseudobrojborbivjere.Izabranjeonajkojistraismolitvom,
koji prouava Sveto pismo i bjei od kunji. Izabran je onaj koji ima ustrajnu vjeru, i koji je
posluan svakoj rijei koja izlazi iz Bojih usta. Plan otkupljenja je besplatan za sve, a u
plodovima otkupljenjauivateonikojisusepokoriliovimuslovima.
IsavjeprezreoblagosloveSaveza.Onjevievrednovaoprolaznoodduhovnog,iprimio
ono za im je teio. On se odvojio od Bojeg naroda svojom vlastitom odlukom. Jakov je
izabrao nasljee vjere. On ga je pokuao dobiti lukavstvom, prijevarom i laima, ali Bog je
dopustio da ga njegov grijeh potakne na promjenu. Ipak, tokom svih gorkih iskustava u
kasnijim godinama njegova ivota Jakov nikada nije odstupio od svoje namjere ili porekao
svojizbor.Nauiojedasepribjegavanjemljudskojvjetiniilukavstvudadobijeblagoslovon
borio protiv Boga. Nakon noi borbe na potoku Jaboku Jakov je postao drugi ovjek.
Iskorijenjena je samouvjerenost. Njegovo se lukavstvo otada vie nije vidjelo. Umjesto
lukavstva i prijevare njegov je ivot bio obiljeen jednostavnou i istinom. On je nauio
poukuojednostavnomoslanjanjunaSvemonuruku,ukunjamaitekoamaonseponizno
pokoravaoBojojvolji.Niskeosobinenjegovakarakteraizgorjelesuuognjenojpei,istinsko
jezlatopreienodokseuJakovunijepojavilanepomuenavjeraAbrahamaiIsaka.
Jakovljevgrijeh,inizdogaajakojisugaprouzroili,izvrilisusvojuticajnazlo,uticaj
koji je svoje gorke plodove pokazao u karakterima i ivotu njegovih sinova. Kad su sinovi
odrasli, oni su pokazali ozbiljne nedostatke. U njihovim su domovima bile oite posljedice
mnogoenstva. Ovo strano zlo isuuje same izvore ljubavi, a njen uticaj slabi i najsvetije
odnose.Ljubomoranekolikomajkizagoralajeporodineodnose,ikadsuodrasla,djecasu
bilasvadljivainepodlonakontroli,aoevjeivotbiopomraenbrigomijadom.
Meutim, karakter Rahelinog sina Josifa, ija je rijetka osobna ljepota odraavala
nutarnju ljepotu uma i srca, bio je sasvim razliit. ist, vrijedan i radostan, ovaj je mladi
pruao dokaze o moralnoj vrstoi i ozbiljnosti. On je sluao oeve pouke, a volio je sluati
Boga.OsobinekojimasekasnijeisticaouEgiptublagost,vjernostiistinitostpokazalesuse
veusvakodnevnomivotu.Buduidajenjegovamajkaumrla,njegoviosjeajisubilivezani
zanjegovogoca,aJakovljevojesrceustarostibiloprivrenoovomdjetetu.OnjevolioJosifa
vienegoijednogsvogsina.
103
 Meutim,ovisuosjeajikasnijepostaliuzrokproblemaialosti.Jakovnijebiomudar
kadjepokazaonaklonostpremaJosifu,itimeizazvaoljubomoruostalihsinova.Posmatrajui
zloponaanjesvojebraeJosifjebiovrlouznemirenteihseusudioblagoukoriti,alitimeje
samopotaknuoosjeajmrnjeizlovolje.Onnijemogaoizdratigledajuikakogrijeeprotiv
Boga, te je ovu stvar iznio pred svog oca, nadajui se da e ih njegov autoritet navesti na
promjenu.
Jakov je paljivo izbjegavao da svojom otrinom i strogou izazve njihov gnjev.
Dubokouzbuenonjeizraziozabrinutostzasvojudjecuimolioihdapotujunjegovesijede
koseinedonosesramotunjegovomimenu,anadasvedaneobeaujuBogazanemarujui
njegoveuredbe.Osramoeniotkrivanjemnjihovebezbonostimladiisusenaokopokajali,ali
onisusamoprikrilisvojestvarneosjeajekojisu,nakonrazotkrivanja,postalijogori.
Njima se oev nepromiljeni dar Josifu, skupa haljina, kakvu su obino nosile samo
ugledne osobe, inio kao dokaz njegove pristranosti te je izazvao sumnju da on namjerava
zaobiistarijudjecuiprenijetipravoprvorodstvanaRahelinogsina.Njihovasezlobadodatno
poveala kad im je jednog dana mladi ispriao san koji je usnio. Pomislite, rekao je on,
vezalismonasredpoljasnopove,kadlisenajednommojsnopuspraviistadeuzgor.Utose
vaisnopoviokupeokoloidubokosepoklonemomesnopu.
Kanilinadnamazakraljevati?Hoelinambitigospodar?uzviknulasunjegovabraa,
ljutaizavidna.
On je uskoro usnio jo jedan san, slina sadraja, koji im je takoe ispriao: Pazite!
Sunce,mjesecijedanaestzvijezdadubokomiseklanjahu!Kadjetoispriaosvomocu,ukori
gaotacireemu:toznaitajsantosigausnio?Zaremodoija,tvojamajkaitvojabraa
patisedozemljeklanjati?JakovjeuprkosotrinisvojihrijeivjerovaodajeGospodJosifu
otkriobudunost.
Dok je mladi stajao pred svojom braom lica ozarenog Duhom Nadahnua, oni nisu
moglizadratisvojedviljenje,alisenisuodluiliodreisvojihzlihputovatesumrziliistou
kojajeukoravalanjihovegrijehe.IstiduhkojijepoticaoKajinagoriojeiunjihovimsrcima.
Braasusemoralakretatiodmjestadomjestadabiosiguralapanjakezasvojastada
tesuestomjesecimabilaodsutnaodkue.Nakonupravoopisanihdogaajaonasuotilado
mjestatogajenjihovotackupiokodekema.Prolojenekovrijeme,avijestionjimanisu
pristizale, i otac se poeo bojati za njihovu sigurnost zbog njihove surovosti prema
ekemljanima.OnjestogaposlaoJosifadaihnadeidonesemuvijestonjima.DajeJakovznao
stvarneosjeajesvojihsinovapremaJosifu,onimganebipovjerio,alionisuihbrinoprikrili.
Josifjepoaoradosnasrca,nistaracnimladinisusanjalitoesedogoditiprijenoto
se ponovno susretnu. Kad je nakon dugog i samakog putovanja stigao u ekem, Josif nije
mogaonaisvojubrauinjihovastada.NakontoseraspitaozanjihpoaojeuDotan.Veje
putovao vie od pedeset milja, a sada je pred njim bilo jo petnaest, no on je ipak pourio,
zaboravljajuinasvojuiscrpljenostpripomislidaeolakatibrigusvomocuisusrestibrau,
kojujeuprkosnjihovojneljubaznostijouvijekvolio.
Braasugavidjelakakoprilazi,alipomisaonanjegovodugoputovanjedabiihnaao,
pomisaonaiscrpljenostiglad,njegovopravonanjihovogostoprimstvoibratskuljubav,nije
omekalo gorinu njihove mrnje. Pogled na haljinu, znak oeve ljubavi, ispunio ih je
bezumljem.Enostieonajsanjar!uzvikivalisuuvredljivo.Njihjekontroliralazavistiosveta
koju su dugo potajno gajili. Hajde da ga sad ubijemo i bacimo u kakvu atrnju! rekli su.
Moemokazatidagajeprodrladivljazvijer.Vidjeemotoebitiodnjegovihsnova!
104
 DanijebiloRubena,onibiizvrilisvojnaum.Onsezgroziopripomislinaubistvosvog
brata i predloio da Josifa ivog bace u jamu i ostave ga da umre, namjeravajui ga potajno
spasitiivratitinjegovomocu.Kadjesvenagovoriodasesloesnjegovimplanom,Rubenihje
ostavio strahujui da nee uspjeti kontrolirati svoje osjeaje te da e oni otkriti njegove
stvarneosjeaje.
Josifjedoao,nesluteiopasnost,razdragantojeostvariociljsvojedugepotrage,ali
umjestooekivanihpozdrava,prestrailisugagnjevniiosvetnikipogledinakojejenaiao.
Uhvatili su ga i svukli mu haljinu. Ismijavanja i prijetnje otkrili su njihove stvarne namjere.
Ogluilisusenanjegovapreklinjanja.Onjeupotpunostibiouvlastitihizbezumljenihljudi.
Grubosugavuklipremadubokojjami,baciligaunju,aondagaostavilidaumreodgladi,dok
suonisjelidaruaju.
Meutim, neki meu njima nisu bili mirni, jer nisu osjeali zadovoljstvo koje su
oekivaliodosvete.Uskorosuugledalikaravanukojadolazi.BilajetokaravanaJimaelacaiza
Jordana,naputuuEgipatsmirodijamaidrugimtrgovakimproizvodima.Judajepredloioda
prodaju svog brata tim paganim trgovcima umjesto da ga ostave da umre. Tako e ga se
osloboditi, a svoje ruke nee uprljati njegovom krvlju, dodao je on, jer on je na brat, nae
meso.SvisusesloilisovimprijedlogomiJosifasuubrzoizvukliizjame.
Kadjeugledaotrgovce,Josifjeshvatiostranuistinu.Ropstvojebilosudbinakojese
trebalo bojati vie od smrti. U agoniji straha on je upuivao molbe svakom svom bratu, ali
uzalud.Nekisusesaalili,alibojeiseismijavanja,onisupreutjeli;svisusmatralidasuotili
predaleko da bi se povukli. Ako potede Josifa, on e nedvojbeno izvijestiti oca, koji nee
previdjeti njihovu surovost prema njegovom omiljenom sinu. Zatvarajui svoja srca na
njegovapreklinjanja,onisugapredaliurukepaganskihtrgovaca.Karavanajepolaiuskoro
nestalaizvida.
Rubensevratiodojame,aliJosifatamonijebilo.Uasnut,ukoravajuisamogsebe,on
jerazderaosvojehaljine,naaosvojubrauipovikao:Djeakanema!Kamoujasad?Kadje
saznaoJosifovusudbinu,idagajesadanemoguepovratiti,Rubensesadapridruioostalima
upokuajudaprikrijusvojukrivicu.Zaklalisujare,umoiliJosifovuhaljinuukrviodnijelije
ocu,rekavimudasujenaliupolju,tedasebojedapripadanjihovombratu.Gledaj,kazali
su, je li ovo haljina tvoga sina ili nije. Oni su sa strahom iekivali ovaj prizor, ali nisu
oekivalibolkojarazdiresrce,potpunoodavanjetuzikojesubiliprisiljenigledati.Haljinaje
moga sina! rekao je Jakov, Divlja ga je zvijer rastrgla! Njegovi su ga sinovi i keri uzalud
pokuavali utjeiti. On razdere svoje haljine, stavi pokorniku kostrijet oko bokova, i dugo
vremenaoplakivaesvogasina.inilosedavrijemenemoeolakatinjegovubol.Ne,siiu
svomesinuueoltugujui!biojenjegovoajnikiuzvik.Mladii,uasnutionimtosuuinili,
ali bojei se i oevih ukora, u svojim su srcima skrivali znanje o svojoj krivnji, koja se ak i
njimainilavelikom.

105

20. poglavlje
JOSIFUEGIPTU

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 39 do 41.

JosifjeumeuvremenubionaputuuEgipat.Dokjekaravanaputovalanajug,prema
granicamaHanaana,mladijeudaljinimogaovidjetibrdanakojimasenalazioatornjegova
oca. Gorko je plakao pri pomisli na patnju i usamljenost voljenog oca. U sjeanje mu se
ponovno vratio prizor iz Dotana. Vidio je gnjevnu brau i na sebi osjetio njihove ljutite
poglede.Unjegovimsuuimaodzvanjaleporugeiuvredekojimasuoniodgovaralinanjegova
prestraenapreklinjanja.Sastrepnjomjegledaoubudunost.Kakvapromjenaokolnostiod
brino njegovana sina do prezrena, bespomona roba. Sam i bez prijatelja, kakva e biti
njegova sudbina u zemlji u koju je putovao? Josif se neko vrijeme predao nekontroliranoj
alostiistrahu.
Meutim,uBojemprovienju,akjeitoiskustvozanjegatrebalobitiblagoslov.Onje
zanekolikosatinauioonozatobimumodatrebalegodine.Oevasnanainjenaljubav
nanijelamujezlosvojompristranouipopustljivou.Ovanerazumnanaklonostrazljutilaje
njegovubrauiizazvalaihnasurovodjelokojegajerazdvojiloodnjegovadoma.Njenisuse
uincioitovaliiunjegovuvlastitukarakteru,jersupodupiraninedostacikojisusadamorali
biti ispravljeni. On je postajao samodostatan i zahtjevan. Naviknut na njenost oeve brige,
osjeao se nespreman da se suoi s tekoama koje su ga ekale u gorkom, surovom ivotu
strancairoba.
Onda su se njegove misli okrenule Bogu njegova oca. U djetinjstvu je bio nauen da
ljubiidasebojiBoga.estojeuatorusvogocasluaoprieovienjutogajeJakovprimio
dokjebjeaoizsvogdomakaobjegunaciizgnanik.uojeoGospodnjimobeanjimaJakovui
nainunakojisuseonaispunila,kakosu,utrenutkupotrebe,Bojianelidolidaga poue,
utjeeizatite.SaznaojeoBojojljubavikojajeljudimadalaOtkupitelja.Sadasejasnosjeao
svih ovih pouka. Josif je vjerovao da e Bog njegovih otaca biti njegov Bog. On se tada u
cijelostipredaoBoguimoliosedauvarIzraelabudesnjimuzemljinjegovaizgnanstva.
Njegova je dua bila uzbuena zbog odlunosti da ostane vjeran Bogu i da u svim
okolnostimadjelujekaopodaniknebeskogKralja.OdluiojesluitiBogunepodijeljenasrca,
hrabrosesuoitiskunjamaivotaivjernovritisvedunosti.Iskustvotogdanadonijeloje
prekretnicuuJosifovomivotu.ivotnajenesreaomiljenodijetepretvorilaupromiljenog,
hrabrogisamostalnogovjeka.
StigaviuEgipatJosifjeprodanPotifaru,zapovjednikufaraonovetjelesnestrae,uijoj
je slubi ostao deset godina. Tu je bio izloen naroitim kunjama. On se nalazio u sreditu
idolopoklonstva. Lana bogosluenja bila su praena kraljevskom raskoi, bogatstvom i
kulturom najcivilizovanijeg naroda koji je tada postojao. Ipak, Josif je ouvao svoju
jednostavnostipovjerenjeuBoga.Posvudasuokonjegabiliprizoriizvuiporoka,alionkao
danitanijeuonividio.Onnijemislimadoputaodapoivajunazabranjenimpredmetima.
eljadasteknenaklonostEgipananijeganaveladaprikrijesvojanaela.Dajebioukunjida
touini,kunjabiganadvladala,alionsenijestidiovjeresvojihotacainijeulagaonaporeda

106
prikrijeinjenicudajeoboavateljJahve.
JahvejebiosJosifom,zatojeusvemuimaosreu...VidjenjegovgospodardajeJahves
njim i da svemu to mu ruka poduzme Jahve daje uspjeh. Potifarovo povjerenje u Josifa je
svakodnevnoraslo,iongajenaposljetkuimenovaozasvogdvoraninaiupraviteljasvegsvog
imetka.Ipostavigazaupraviteljasvogadomaipovjerimusavsvojimetak.
OitnapredakkojijepratiosvetojebilouJosifovojbrizinijebiloposljedicadirektnog
uda, ve njegove marljivosti i brige, a njegovi su napori bili okrunjeni boanskim
blagoslovima. Josif je svoj uspjeh pripisao Bojoj milosti, a ak je i njegov idolopokloniki
gospodar prihvatio to kao tajnu njegova besprimjerna napretka. Bez ustrajnih, dobro
usmjerenihnapora,nikadanebimogaopostiiuspjeh.Bogjebioproslavljenvjernousvog
sluge. Boja je namjera bila da se vjernik u Boga razlikuje istoom i pravednou od
oboavateljaidolaidanebeskamilostsvijetliutamipaganstva.
Josifova blagost i vjernost trebali su biti provjereni u vatri kunje. ena je njegova
gospodara pokuala navesti mladia da prestupi Boji Zakon. On je dotada ostao neuprljan
pokvarenoukojajevrvjelautojpaganskojzemlji,alikakosesuprotstavitiovojkunji,tako
iznenadnoj, tako snanoj, tako zavodljivoj? Josif je dobro znao kakve e biti posljedice
suprotstavljanja. S jedne su strane bili prikrivanje, milost i nagrade, a s druge, nemilost,
zatvor,amodaismrt.Njegovjecijelibuduiivotzavisiootrenutnojodluci.Hoelinaela
pobijediti?HoeliJosifidaljeostativjeranBogu?Anelisusneopisivombrigomposmatrali
ovajprizor.
Josifov odgovor otkriva silu vjerskih naela. On nije elio iznevjeriti povjerenje svog
zemaljskog gospodara, a bez obzira na posljedice elio je ostati vjeran svom Gospodaru na
Nebu.MnogisebipredbudnimoimaBogainjegovihanelauzimajuslobodudauineneto
tonikadanebiuinilipredsvojimblinjima,aliJosifjeprvopomislionaBoga:Pakakobihja
mogaouinititakovelikuopainuisagrijeitiprotivBoga?
Kad bismo mi gajili uvjerenje da Bog vidi i uje sve to inimo i vjerno zapisuje nae
rijeiidjelaidasesnjimamoramosuoiti,mibismosebojaligrijeiti.Nekamladiuvijekdre
na umu da su u Bojoj prisutnosti bez obzira gdje se nalazili ili to inili. Nijedan dio naeg
ponaanjaneostajenezamijeen.MinemoemosakritinaeputoveodSvevinjega.Ljudski
se zakoni, premda su katkad strogi, esto prestupaju a da to niko ne otkrije i tako prolaze
nekanjeno.AlitakonijesBojimZakonom.Ninajcrnjanonemoesakritikrivca.Onmoe
mislitidajesam,alinevidljivisvjedokvidisvakodjelo.Pred boanskimpogledomotkrivene
supobudenjegovasrca.Svakiin,svakarije,svakapomisao,pozornosebiljeikaodapostoji
samojednaosobanasvijetuikaodajepanjaNebausmjerenasamonanju.
Josif je patio zbog svoje estitosti, jer se zavodnica osvetila optuujui ga za gnusni
zloin,zbogegajebaenuzatvor.DajePotifarvjerovaooptubisvojeene,mladibiizgubio
svoj ivot, ali skromnost i pravednost koja je dosljedno obiljeila njegovo ponaanje bili su
dokaz njegove nevinosti, ali ipak, da bi se spasio ugled gospodareve kue, on je dospio u
nemilostibaenjeuzatvor.
Tamniari su u poetku prema Josifu postupali vrlo surovo. Psalmist kae: Sputae
uzamanogenjegove,ugvodemuvratstavie,dokseneispuniprorotvonjegovo,Jahvinaga
rije potvrdi. (Ps 105,18.19) Meutim, Josifova stvarna priroda svijetlila je ak i u mraku
tamnice. On se vrsto drao svoje vjere i strpljenja, i premda mu je surovo uzvraeno za
godinevjerneslube,njegatoipaknijerazoaralo,nitijeizgubiovjeru.Imaojemirkojidolazi
kao posljedica nevinosti, i on je svoj sluaj povjerio Bogu. On se nije prepustio mislima o
107
svojimvlastitimpogrekama,vejezaboravionasvojualostpomauiuolakavanjualosti
drugih.Onjeiuzatvorunaaoposaokojijetrebaloobaviti.Boggajepripremaoukolipatnje,
da bude korisniji, i on nije odbacio discipliniranje koje mu je bilo potrebno. U zatvoru je,
gledajui posljedice tlaenja i tiranije i uinke zloina, nauio pouku o pravdi, saosjeanju i
milosti,kojagajepripremiladavladasmudrouisaaljenjem.
Josif je postepeno zadobivao povjerenje tamniara te mu je naposljetku povjerena
odgovornost za sve zatvorenike. Njegov rad u zatvoru estitost njegovog svakodnevnog
ivotainjegovasuutzaonekojisubiliutekoamaimuciotvoriojeputzanjegovbudui
napredakiast.Svakazrakasvjetlostikojomosvjetljujemodrugeodraavaseunama.Svaka
ljubazna i saosjeajna rije izgovorena oaloenima, svaki in kojim pomaemo drugima, i
svakidaronimakojisuupotrebi,akogapotiupravepobude,donijeeblagoslovedarodavcu.
KraljjezbognekogprijestupabaciouzatvorglavnogpeharnikaipekaraiJosifjebio
odgovoranzanjih.Jednogjutra,videidasualosni,onihjeljubaznozapitaozauzrok,nato
su mu oni odgovorili da je svaki usnio san i da arko eli saznati njihova znaenja. Zar
tumaenjenespadanaBoga?rekaojeJosif.Dajtepriajtemi!Kadjesvakiodnjihispriao
svajsan,Josifimjerekaonjihovoznaenje.Zatridanafaraonjetrebaovratitipeharnikana
bivipoloaj,dakaoiranijepruafaraonupehar,aliglavnijepekarpokraljevojzapovijesti
trebaobitiobjeen.Uobasluajasnovisuseispuniliupravoonakokakosuproreeni.
KraljevpeharnikjeizrazionajdubljuzahvalnostJosifu,izbogohrabrujuegtumaenja
njegovogsnaizamnogadjelaljubaznosti,azauzvratjeovajpotonji,govoreinanajdirljiviji
nain o svom nepravednom zatoenitvu, preklinjao da se njegov sluaj iznese pred kralja.
Kadtiopetbudedobro,rekaojeon,sjetisedasamijabiostobom,pamiuiniovuuslugu:
spomeni me faraonu i pokuaj me izvesti iz ove kue. Glavnom peharniku se ispunio svaki
detaljizsna,alikadmujevraenakraljevskamilost,onvienijemislionasvogdobroinitelja.
Josif je jo dvije godine ostao u zatvoru. Nada koja se zapalila u njegovom srcu polako se
gasila,asvimostalimkunjamadodanjeigorakosjeajnezahvalnosti.
Ali boanska ruka samo to nije otvorila zatvorska vrata. Egipatski je kralj u samo
jednojnoiusniodvasna,kojisuoitoupuivalinaistidogaajinaokonagovjetavalineku
velikunesreu.Onnijemogaoodreditinjihovuvanost,alisuoniunijelinemirunjegovum.
Magiimudraciunjegovukraljevstvunisumogliprotumaitisan.Kraljevasusezbunjenosti
briga poveali, a palatom se irio strah. Sveopta zabrinutost podsjetila je peharnika na
okolnosti njegovog vlastitog sna, na Josifa, to je prouzroilo grinju savjesti zbog
nezahvalnosti i zaboravnosti. Odmah je obavijestio kralja kako je jevrejski zatvorenik
protumaionjegovsanisanglavnogpekaraikakosusenjegovatumaenjaispunila.
Faraonu je bilo ponienje da se okrene od maga i mudraca u vlastitom kraljevstvu i
obrati se strancu i robu, ali on je bio spreman prihvatiti uslugu najniega ako e to umiriti
njegovuznemirenium.OdmahsuposlalipoJosifa.Obukaojezatvorskuodjeuiobrijaosejer
jenjegovakosanaraslatokomrazdobljanemilostiitamnovanja.Ondajedovedenukraljevu
prisutnost.
OndafaraonreeJosifu:Usniosamsan,anikoganemoeprotumaiti.uosamotebi
damoeprotumaitisanimgauje.NitajanemoguodgovoriJosiffaraonunegoe
Bog dati pravi odgovor faraonu. Josifov odgovor kralju otkriva njegovu poniznost ivjeru u
Boga.Skromnojeporekaoastkojajenjemupripisivalaposjedovanjeveemudrosti.Nitaja
nemogu.SamoBogmoeobjasnitiovetajne.
Faraonjetadanastavioiznositisvojsan:UsvomsnustojimnaobaliNila.Igle!izNila
108
izae sedam debelih i lijepih krava. Pasle su po au. Poslije njih izae drugih sedam krava.
Bilesumrave,vrloruneikotunjave.Jonikadnevidjelionakorunihkravausvojzemlji
egipatskoj!Isedammravihirunihkravaprodruprvihsedamdebelihkrava.Paiakosuih
progutale, nije se vidjelo da im je to u trbuhu: bile su rune kao i prije. Uto se probudim.
Zatimsamusnuvidiokakonajednojstabljiciuzrastesedampunihilijepihklasova.Aliposlije
njih uzraste sedam klasova zgrenih, turih, istonjakom opaljenih. I turi klasovi prodru
sedamjedrihklasova.Kazaosamovoivraarima,alinemanikogadamirazjasni.
Faraonov san je samo jedan, rekao je Josif, Bog javlja faraonu to kani uiniti.
Trebalojedoisedamgodinaobilja.Poljaivrtoviebitiplodnijinegoikadaranije.Anakon
ovograzdobljatrebalojedoisedamgodinagladi.Kakogladbudeharalazemljom,neeseni
znatidajeuzemljiobiljezboggladikojaedoijerebitivrlovelika.Ponavljanjesnabilo
jedokazdaesedoistauskoroispuniti.Zato,nastaviojeon.nekafaraonizaberesposobnai
mudra ovjeka te ga postavi nad zemljom egipatskom. Nadalje, neka se faraon pobrine da
postavi nadglednika u zemlji koji e kupiti petinu sve etve u zemlji egipatskoj za sedam
godina obilja. Neka skupljaju od svakog ita za sedam dobrih godina to dolaze; neka s
ovlatenjemfaraonovimsabiruitozahranuipohranjujugapogradovima.Nekazaliheslue
zahranuuzemljizasedamgodinagladitoesnaizemljuegipatsku,takodazagladizemlja
nepropadne.
Tumaenjejebilotakorazumnoidosljedno,apostupakkojijepreporuiotakovaljani
otrouman da se nije moglo sumnjati u njegovu tanost. Ali kome povjeriti izvrenje ovog
plana? O mudrom izboru zavisio je ivot cijele nacije. Kralj je bio uznemiren. Za neko je
vrijeme razmatrao pitanje imenovanja. Od glavnog peharnika faraon je saznao o mudrosti i
razboritosti koju je Josif pokazao u voenju zatvora, i bilo je oito da on posjeduje
administrativnesposobnostiunajviojmjeri.Peharnik,ispunjensamoprijekorom,nastojaoje
ispraviti svoju nezahvalnost time to je pohvalio svog dobroinitelja, a daljnje kraljevo
ispitivanjejepotvrdilotanostovogizvjetaja.Josifjeucijelomkraljevstvubiojediniovjek
obdarenmudroudaukaenaopasnostkojajeprijetilakraljevstvuinunepripremedabise
snjomesuoili,ikraljjebiouvjerendajeonnajsposbnijidaizvriplanovetoihjepredloio.
Bilo je oito da je s njim bila boanska sila, te da meu kraljevim slubenicima nije bilo
nijednogtakodobroosposobljenogdavodiposlovenarodaukrizi.injenicadajeonJevreji
rob bila je od male vanosti u poreenju s oitom mudrou i valjanim rasuivanjem. Zar
bismo mogli nai drugoga kao to je on, ovjeka koji bi bio tako obdaren duhom Bojim?
rekaojekraljsvojimsavjetnicima.
Donesena je odluka o imenovanju i Josifu je saoptena zapanjujua vijest: Otkako je
svetoBogtebiotkrio,nikoganemasposobnaimudrakaotositi.Tiebitiupraviteljmoga
dvora:savesemojnarodpokoravatitvojimnaredbama.Jedinoprijestolomjaubitiveiod
tebe. Kralj je nastavio s ceremonijom predaje znakova njegovog budueg visokog poloaja.
PoslijetogaskinefaraonsasvojerukepeatniprstenistavigaJosifunaruku.Zatimzaodjene
Josifaodjeomodnajljepetkanine,aovratmuobjesizlatanlanac.Vozioseonukolimakao
njegovzamjenik,aprednjimklicahu:Abrek!Nakoljena!
Za domaina ga stavi kui svojoj, za nadstojnika sveg imanja svoga, da velikae
njegovepovoljiuiistarcenjegovemudrostivodi.(Ps105,21.22)Josifjeiztamnicedoveden
na mjesto vladara cijele zemlje egipatske. Bio je to poloaj od visoke asti, ali i optereen
tekoama i opasnostima. Niko ne moe stajati na visokom poloaju bez opasnosti. Kao to
oluja ostavlja netaknutim mali cvijet u dolini, dok iz korijena upa visoko stablo na vrhu
109
planine, tako i oni koji su ouvali estitost u ivotu poniznosti mogu zbog kunji koje prate
svjetovni uspjeh i ast pasti u duboki ponor. Ali Josifov karakter je izdrao ispit nevolja i
napretka.OnjeufaraonovojpalatipokazaoistuvjernostBogukaoiuzatvorenikojsamici.On
jejouvijekbiostranacuneznaboakojzemlji,odvojenodsvogroda,oboavateljaBoga,ali
onjeucijelostivjerovaodaboanskarukavodinjegovekorake,ineprekidnimoslanjanjemna
Bogaonjevjernovriodunostinasvompoloaju.JosifjepanjukraljaivelikihljudiuEgiptu
usmjerio na istinitog Boga, i premda su , se oni i dalje drali svog idolopoklonstva, oni su
nauilipotovatinaelaotkrivenauivotuikarakteruoboavateljaJahve.
Kako je Josif uspio postii takvu vrstou karaktera, pravednost i mudrost? On je u
svojim ranim godinama slijedio dunost radije nego sklonosti, a estitost, jednostavno
povjerenje i plemenita priroda u mladosti donose plodove u djelima zrelog ovjeka.
Jednostavan i ist ivot je pridonio i snanom razvitku fizikih i intelektualnih sposobnosti.
Zajednica s Bogom kroz njegova djela i razmiljanje o velikim istinama povjerenima
naslednicima vjere uzdigli su i oplemenili njegovu duhovnu prirodu, razvijajui i jaajui
njegovumvieodbilokojegprouavanja.Savjestanivjerandunostinasvakompoloaju,od
najniedonajuzvienije,vjebaojesvesvojesposobnostizanajveudunost.Onajkojiiviu
skladu sa Stvoriteljevom voljom osigurava sebi najistiji i najplemenitiji razvitak karaktera.
StrahGospodnjietotojemudrost;zlaseklonitotijerazumnost.(Job28,28)
Malojeonihkojirazumijuuticajmalihstvariuivotunarazvojkaraktera.Nitaimese
mibavimonijebeznaajno.Razliiteokolnostiskojimasesuoavamosvakogdanadanesuda
ispitaju nau vjernost i osposobe nas za vee povjerenje. Vjernou naelima u obavljanju
zadataka u svakodnevnom ivotu um se navikava da zahtjeve dunosti smatra veim od
zahtjevazadovoljstavaisklonosti.Umovikojisutakoobueninekolebajuseizmeudobrai
zlakaotrskakojaseljuljanavjetru,vesuonivjernidunostijersusteklinavikupouzdanjai
vjernosti. Vjernou u onome to je najmanje oni stjeu snagu da budu vjerni u velikim
stvarima.
Pravedan karakter ima veu vrijednost od ofirskog zlata. Bez njega niko ne moe
postati dostojanstven ovjek. Ali karakter se ne nasljeuje. On se ne moe kupiti. Moralna
vrsnoaiplemeniteumneodlikenisuposljedicasluaja.Najdragocjenijidarovisubezvrijedni
ako ih se ne unapreuje. Oblikovanje plemenitog karaktera je ivotno djelo i dolazi kao
posljedicamarljivihiustrajnihnapora.Bogpruamogunosti,auspjehzavisiotomekakoih
miiskoristimo.

110

21. poglavlje
JOSIFINJEGOVABRAA

Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 41,54-56 te 42 do 50.

S poetkom rodnih godina poele su i pripreme za dolazak gladi. Pod Josifovim su

zapovjednitvomsagraenagolemaskladitausvimvanijimmjestimauEgiptu,adonesene
suiopsenemjerezauvanjevikovaoekivaneetve.Istisepostupaknastavioprimjenjivati
tokomsedamplodnihgodina,svedoksekoliineitaricavienisumogleizmjeriti.
A onda je dolo sedam gladnih godina, u skladu s Josifovim proroanstvom. U svim
zemljamabijaeglad,ausvojzemljiegipatskojbijaehljeba.Akadjeisvazemljaegipatska
osjetilaglad,narodzavapifaraonuzahljeb;afaraonreeEgipanima:IditekJosifu,itogod
vam rekne, inite! Kad se glad proiri po svoj zemlji, Josif otvori skladita, te je Egipane
opskrbljivaoitom,jerjegladpostalaestokaiuzemljiegipatskoj.
GladseproirilainaHanaan,aosjetilaseiuonomdijeluzemljeukojemjeprebivao
Jakov.Kadsuuliobogatimzalihamahranetoihjeosiguraoegipatskikralj,desetJakovljevih
sinovajepolonaputdatamokupeita.Podolaskuposlanisukodkraljevapredstavnikate
su i oni s ostalim kupcima izali pred vladara zemlje. ... i poklone mu se licem do zemlje.
IakojeJosifprepoznaosvojubrau,oninjeganisuprepoznali.Njegovojevrejskoimebiloje
zamijenjeno imenom koje mu je dao kralj, a izmeu upravitelja Egipta i mladia kojeg su
prodaliJimaelcimabilojemaleslinosti.KadjeJosifugledaosvojubraukakoseklanjajui
iskazujupotovanje,sjetiosesvogsna,aprizoriizprolostioivjelisuprednjegovimoima.
PosmatrajuigrupunjegovojeotrookoprimijetilodaBenjamin nijesnjima.Jeliionpostao
rtva podmukle surovosti ovih neukrotivih ljudi? Odluio je saznati istinu. Vi ste uhode!
otroimseobratio.Dolistedaviditeslabamjestaovezemlje.
Oni mu odgovore: Ne, gospodaru! Tvoje su sluge dole da nabave hrane. Svi smo
sinovijednogoca;potenismoljudi;slugetvojenikadnisubileuhode.eliojesaznatiimaju
lijouvijekistiponositiduhkaokadjeonbiosnjimaidoznatinekepojedinostionjihovom
domu,premdajedobroznaokakonjihoveizjavemogubitivarljive.Ponoviojeoptubu,aoni
su odgovorili: Nas, tvojih slugu, bijae dvanaestero brae sinovi jednog oca, u zemlji
Hanaanskoj;najmlaijesadsocem,ajednogavienema.
Izraavajuisumnjuuistinitostnjihoveprieidaljeihsmatrajuiuhodama,upravitelj
jeobznaniodaeihiskuatizahtjevomdaostanuuEgiptudokjedanodnjihnepodeidovede
najmlaeg brata. Ako ne pristanu na to, prema njima e se postupati kao prema uhodama.
Meutim, Jakovljevi sinovi se nisu mogli sloiti s ovakvim prijedlogom, budui da bi zbog
vremena potrebnog za njegovo izvrenje njihova porodica gladovala, a ko bi od njih poao
samnaputostavljajuibrauuzatvoru?Kakobisenekomogaopojavitipredocemutakvim
okolnostima? inilo se izvjesnim da e biti pogubljeni ili e postati robovi, a ako dovedu
Benjamina moda e i on dijeliti njihovu sudbinu. Odluili su ostati i zajedno trpjeti radije
nego da gubitak njegovog jedinog sina ocu nanese bol. Oni su stoga baeni u zatvor gdje su
ostalitridana.
UgodinamanakontojeJosifbioodvojenodsvojebraekarakterJakovljevihsinovase

111
promijenio.Onisubilizavidni.nemirni,varljivi,suroviiosvetljivi,alisadaiskuaninesreom
oni su se pokazali nesebini, odani jedni drugima, odani svom ocu, podloni njegovu
autoriteti,premdasuisamibilisredovjeniljudi.
Tridanauegipatskomzatvoruzabrausubilidanigorkealostidoksurazmiljalio
prolim grijesima. Ako ne dovedu Benjamina, sigurno e ih proglasiti uhodama, a imali su
malo nade da e pridobiti oca da pristane na Benjaminovu odsutnost. Josif je treeg dana
zapovjediodabrauizveduprednjega.Nijeseusudiodaihduezadrava.Modanjegovotac
iporodicavepatezbognedostatkahrane.Izvriteto,iostaetenaivotu,jersamjaovjek
bogobojazan.Akostepoteni,nekajedanodvasostaneuzatvoru,aviostaliiditeinositeito
svojim izgladnjelim domovima. Poslije toga dovedite mi svog najmlaeg brata, tako da se
obistine vae rijei te da ne izginete. Oni su prihvatiliovaj prijedlog, premda su imali malo
nadedaenjihovotacdopustitidaseBenjaminvratisnjima.Josifjerazgovaraosnjimauz
pomoprevoditelja,inepomiljajuidaihupraviteljrazumije,onisuslobodnorazgovaraliu
njegovoj prisutnosti. Oni su se meusobno optuivali zbog postupanja prema Josifu: Jao
nama!Stienaskaznazbognaegbrata;gledalismonjegovumukudoknasjemoliozamilost,
ali ga nismo usliali. Ruben, koji je nainio plan za njegovo izbavljenje, dodao je: Zar vam
nisam govorio: Ne ogreujte se o mladia! Ali vi niste sluali. Sad se trai raun za njegovu
krv.Josif,sluajuiih,nijemogaosuzdratisvojeosjeaje,tejeizaaoiplakao.Nakontose
vratiozapovjediojedaprednjimasvezuSimeunaiponovnogaodveduuzatvor.Simeunjebio
glavni zagovornik i izvritelj surovog postupanja prema njihovom bratu i zbog toga je on
izabran.
PrijenotojepustiodabraapouJosifjedaouputedaimsedaito,anovacsvakog
ovjekapotajnovratiunjegovuvreu.Primilisuipopudbinuzasvojeivotinjezaputovanje
kui.Putemsejedanizgrupe,otvorivisvojuvreu,iznenadiokadjeopaziosrebrousvojoj
vrei. Kad je to saoptio drugima, oni su se uznemirili i zabrinuli te rekoe jedan drugome:
tonamovoBoguradi!DalidatosmatrajudobrimznakomodGospodailijeOntodopustio
da ih kazni za njihove grijehe i izloi ih jo veim patnjama? Oni su priznali da je Bog vidio
njihovegrijeheidaihjesadakanjavao.
Jakovjezabrinutooekivaopovrataksvojihsinova,akadsustigli,cijeliselogorokupio
okonjihdoksuocuprialisvetosedogodilo.Nemiristrepnjaispunilisusvakosrce.inilo
se da ponaanje egipatskog upravitelja nagovjeuje zle namjere, a njihov je strah potvren
kadsuotvorivisvojevreenalinovackojijepripadaosvakomvlasniku.Ostarjeliotacjeu
boli uzviknuo: Mene vi ostavljate bez djece!... Josifa je nestalo, Simeuna nema, a sad biste
odveliiBenjamina.Svesetonamesvaljuje!Rubenjeodgovorio:Ubijmojadvasinaakotiga
natragnedoveden!Predajgaumojeruke,ijautigavratiti.Ovenepromiljenerijeinisu
Jakovudonijelemir.Njegovjeodgovorbio:Mojsinneesvama!uzvration.Njegovpravi
bratvejemrtav,ionjeostaosam.Akobiganaputunakojietepoisnalanesrea,utuzi
bisteotpravilimojusijeduglavudoljeueol.
Meutim, sua se nastavila, a zalihe ita koje su donijeli iz Egipta vremenom su se
gotovo iscrpile. Jakovljevi su sinovi dobro znali da bi bilo uzalud vraati se u Egipat bez
Benjamina.Nadedaepromijenitioevuodluku bilesumalete suutkeoekivalitoese
dogoditi.Sjenagladijepostajalasvevea,astarijeovjeknazabrinutimlicimasvijuulogoru
itaonjihovupotrebutejenaposljetkurekao:Iditeopetinabavitenammalohrane.
Judajeuzvratio:Onajnamjeovjekjasnorekao:Nesmijetepredameakovabratne
bude s vama. Ako si dakle voljan s nama poslati naeg brata, mi emo otii dolje i kupit
112
emo ti ita. Ali ako njega ne pusti s nama, onda mi tamo i ne idemo, jer nam je onaj
zaprijetio:Nesmijetepredameakovabratnebudesvama.Videidasenjegovotacpoeo
kolebati, on je dodao: Pusti djeaka sa mnom pa da se dignemo i krenemo; tako emo
preivjeti,anepomrijeti,imi,iti,inaadjeca,ionjeponudiodaejamitizasvogbratai
cijelogvijekanositikrivicuakoBenjaminanevratinjegovuocu.
Jakovvienijemogaouskratitisvojpristanaktejezapovjediosinovimadasepripreme
za putovanje. On im je takoe zapovjedio da vladaru ponesu dar od stvari koji je mogla
priutiti zemlja pogoena glau, neto balzama, neto meda i mirodija, mirisne smole, pa
ljenjaka i badema, i dvostruki iznos novca. Uzmite svoga brata, dodao je on, pa se opet
zaputiteonomovjeku.Doksusenjegovisinovipripremalidapounaputovanje,ostarjelije
otac ustao, podigao desnu ruku prema nebu i pomolio se: Neka Bog Svemogui, El adaj,
podstakneonogovjekanamilosrepremanamatevampustiidrugogbrataiBenjamina.A
ja,moramlibezdjeceostati,nekaostanem.
OnisuponovnootputovaliuEgipatiizalipredJosifa.KadjeugledaoBenjamina,sina
vlastite majke, on je bio duboko ganut. Prikrio je svoje osjeaje i naredio da ih se odvede u
njegovu kuu i da se obave pripreme za zajedniki ruak. Kad su odvedeni u upraviteljevu
palatu,braasuseuvelikeuznemirila,strahujuidaeihpozvatinaodgovornostzbognovca
koji su nali u svojim vreama. Smatrali su da je novac tamo namjerno stavljen da bi se
stvorile okolnosti koje e od njihuinitirobove. Zabrinuti, oni su razgovarali supraviteljem
kue objanjavajui mu okolnosti svog posjeta Egiptu, a kao dokaz svoje nevinosti oni su
donijelinovackojisunaliusvojimvreamakaoinovaczakupovinuhrane,azatimsudodali:
Mineznamokonamjestavionovacunaevree.Upraviteljjeodgovorio:Nebojtese!Bog
va i Bog vaeg oca stavio je blago u vae vree. Va je novac k meni stigao. To je ublailo
njihovuzabrinutost,akadimsepridruioSimeunkojijebioputenizzatvora,onisusmatrali
dajeBogdoistamilostivpremanjima.
Kadihjeupraviteljponovnosusreo,onisumudalisvojedaroveiponiznodozemlje
mu se poklone. On se ponovno sjetio svojih snova, a kad je pozdravio svoje goste, on se
pourio da ih upita: A je li dobro va stari otac o kome ste mi govorili? Je li jo dobra
zadravlja?Slugatvoj,otacna,dobrojeijojedobrazdravlja,glasiojeodgovordoksuse
ponovnodubokonaklonili.OndasenjegovpogledzaustavionaBenjaminuionjeupitao:Jeli
ovo va najmlai brato kome ste mi govorili? Bog ti je bio milostiv, sine moj! ali svladan
osjeajemnjenosti,onnijevienitamogaorei.Ueujednusobuituseisplaka.
Nakon to je doao k sebi, on se vratio i ruak je poeo. Prema klasnim zakonima,
Egipanimajebilozabranjenojestispripadnicimanekedrugenarodnosti.Jakovljevisinovisu
stogaimalizasebanstol,dokjeupravitelj,zbogsvogvisokogpoloaja,jeosam,aEgipaniza
odvojenim stolovima. Kad su svi sjeli, braa su bila iznenaena to su bili poreani tano
premastarosti.Josifjenarediodajelaisprednjeganosenjima,aliBenjaminovobrokjebio
pet puta vei od ostalih. On se nadao da e ovim znakom milosti prema Benjaminu vidjeti
postupajulioniipremamlaembratusazaviuimrnjomkojusupokazalipremanjemu.
Braa su i dalje pretpostavljajui da Josif ne razumije jezik slobodno razgovarala i njemu se
pruiladobraprilikadasaznanjihovestvarnemisli.Ipak,elioihjejoprovjeriti,tejeprije
njihovaodlaskanarediodasenjegovvlastitisrebrnipeharsakrijeuvreinajmlaegbrata.
Oni su radosno poli na put. Simeun i Benjamin su bili s njima, njihove ivotinje
natovareneitomisvisusmatralidasuizbjegliopasnostikojesuihnaokookruivale.Alitek
su stigli do predgraa grada, kad ih je sustigao upraviteljev sluga koji je izrekao optubu:
113
Zato uzvraate zlo za dobro? Zar iz onog pehara ne pije moj gospodar i ne ita iz njega
proricanje?Zlosteuinili.Smatralosedapeharimanekunaroituosobinuotkrivanjaotrova
koji se u njega stavljaju. U to vrijeme takvi su pehari bili vrlo cijenjeni kao zatita protiv
ubistvatrovanjem.
Putnicisunaslugineoptubeodgovorili:Zatonamgospodargovoritako?Dalekobilo
odslugutvojihdauinetakvoto!akinovackojismonaliusvojimvreamadonijelismoti
natrag iz zemlje Hanaanske. Kako bismo onda mogli ukrasti srebra ili zlata iz kue tvoga
gospodara!Onajukogaseodtvojihslugunade,nekaseusmrti,amidrugipostatemorobovi
tvomegospodaru.
Premda je ono to predlae pravo preuzme on ipak e samo onaj u koga se
ukradenopronaebitimojrob,aostalietebitislobodni.
Odmahjepoelapretraga.Brespustievreenazemljuisvakisvojuotvori,asluga
je svaku pregledao, poevi od Rubenove pa redom sve do najmlaega. Pehar je naen u
Benjaminovojvrei.
Braa su razderala svoje haljine kao znak najvee alosti i polako se vratila u grad.
Premanjihovomvlastitomobeanju,Benjaminjebioosuennaivotroba.Slijedilisuslugu
dopalate,akadsutamonaliupravitelja,onisebaceprednjega.Kakvojetodjelotostega
uinili? upitao ih je. Josif ih jenastojao navestina priznanje njihova grijeha. On nikada nije
prisvajao sposobnost proricanja, ali je htio da povjeruju kako on moe itati tajne njihovih
srca.
Judajeodgovorio:tobismomoglireisvomegospodaru?tomoemokazati,imeli
se opravdati? Bog je otkrio zlodjelo tvojih slugu. Evo nas za robove svome gospodaru
jednakonaskaoionogukogasenaaopehar.
Dalekoodmenedauinimtako!glasiojeodgovor.Nego,onajukogasenaaopehar
bitemojrob,avidrugipoite mirnoksvomeocu.
Judasesdubokomboliprimakaoiuzviknuo:Gospodarumoj,molimte,dopustisluzi
svojem da rekne rije uima gospodara svojega, i neka se tvoja srdba ne razlijeva na tvog
slugu.Tatisiravanfaraonu.OnjedirljivimrijeimaopisaooevualostzboggubitkaJosifai
njegovooklijevanjedapustiBenjaminasnjimauEgipat,jerjeonbiojedinisinsvojemajke
RahelekojujeJakovtolikovolio.Akosaddoem,rekaojeon,ktvomesluzi,ocusvome,a
mladi iji je ivot tako povezan s njegovim ne bude s nama, on e svisnuti kad vidi da
djeakanemasnama;takoetvojeslugestrovalitiutuzisijeduglavutvogasluge,ocanaega,
ueol.Jertvojjeslugazajamioocusvomezadjeaka,rekavi:Akotiganevratim,biukriv
svome ocu svegavijeka. Zato, molim te, neka tvoj sluga ostanekao rob mome gospodaru, a
djeaknekaidenatragsbraom.Jer,kakomoguksvomeocuakodjeakanemasamnom!Ne
bihmogaogledatiujadtobisnaaomogaoca.
Josifjebiozadovoljan.Usvojojjebraividioplodoveistinskogpokajanja.Nakontoje
uoJudinuplemenituponudunarediojedasviljudiizau,aondajeplauiglasnorekao:Ja
samJosif...Otacmijedaklejonaivotu!
Njegova braa su ostala nepomina, zapanjena i nijema od straha. Josif, njihov brat,
vladarjeEgiptakomesuzavidjeliikogabiubili,alisuganaposljetkuprodalikaoroba.Sjetili
su se svih prolih zlostavljanja. Sjeali su se kako su prezirali njegove snove i radili na
sprjeavanju njihovih ispunjenja. Ipak, oni su igrali ulogu u ostvarivanju njegovih snova, a
sadasuucijelostibiliunjegovimrukama,aonese,nemasumnje,osvetitizanepravdukoju
jepretrpio.
114
 Videi njihovu zbunjenost, on je ljubazno rekao: Primaknite se k meni! A kad su se
primakli,onjenastavio:JasamJosif,vabrat;onajkogasteprodaliuEgipat.Alisenemojte
uznemiravatiiprekoravatitostemeovamoprodali;jerBogjeonajkojimepredvamaposlao
davasodriuivotu.Smatrajuidasuvedostapatilizbogsvojesurovostipremanjemu,on
jeplemenitopokuaouklonitinjihovstrahiublaitigorinunjihovihsamoprijekora.
Dvijesuvegodine,nastaviojeon,tojegladdolanazemlju,ajopetgodinanee
biti ni oranja nietveu zemlji. Zato me Bogposlao pred vama da vam se sauva ostatak na
zemljitedavamivotspasivelikimizbavljenjem.Takonistevimeneposlaliovamo,negoBog;
onmepostaviofaraonuzaoca,gospodaranadsvimnjegovimdomomivladaocemnadsvom
zemljomegipatskom.uritesekmomeocutemurecite:OvotiporuujetvojsinJosif:Bogme
postavio gospoda rem nad svim Egiptom; sidi k meni bez oklijevanja. Nastanie se u kraju
Goenu.Takoebitiblizumene:ti,tvojadjeca,tvojaunuad,tvojeovceigovedaisvetoje
tvoje.Ondjeusezatebrinuti,jeregladpotrajatijopetgodina.Takoneeoskudijevatini
ti, ni tvoja porodica, niti iko tvoj. Ta svojim oima moete vidjeti, kao to vidi i moj brat
Benjamin,davamtomojaustagovore.PotomzagrlibrataBenjaminatezaplaka;aplakaojei
Benjaminobisnuvimuseokovrata.Izljubizatimsvusvojubrau,unarujuimserasplaka.
Onisuponiznopriznalisvojgrijehipreklinjaligazaoprost.Njihjedugomuilabrigaigrinja
savjesti,asadasuseradovalitojejouvijekbioiv.
Vijestioonometosedogodilobrzosustigledokraljakojije,eljandapokaesvoju
zahvalnost prema Josifu, potvrdio upraviteljev poziv njegovoj porodici rijeima: Ja u vam
dati najbolju zemlju u Egiptu. Braa su otila bogato natovarena zalihama, kolima i svime
potrebnimzaselidbunjihovihporodiciisluguuEgipat.JosifjeBenjaminudarovaovrednije
darove nego drugima. Onda, bojei se svaa na putu do kue, on im je prije samog polaska
rekao:Nemojteseputemsvaati.
Jakovljevisinovisusevratilisvomocusradosnimvijestima:Josifjeiviakvladanad
svom zemljom egipatskom. Starca su prvo svladali osjeaji, nije mogao vjerovati ono to je
uo, ali kad je vidio dugu kolonu kola i natovarenih ivotinja, a Benjamin je ponovno bio s
njim,onseuvjerioiuzviknuoprepunradosti:Doista...SinmojJosifjojeiv!Morampoii
vidjetigaprijenegoumrem.
Pred braom je bio jo jedan in poniznosti. Oni su tada priznali ocu prijevaru i
surovostkojajetakodugogodinazagoravalanjegovinjihovivot.Jakovnijeposumnjaoda
su oni uinili tako gnusan grijeh, ali je uvidio da je sve izalo na dobro, te je oprostio i
blagosloviosvojugrjenudjecu.
Otacinjegovisinovi,sasvojimporodicama,stadima,brojnimslugamauskorosubilina
putuzaEgipat.Onisuputovalisradouusrcu,akadsudolidoBeerSebe,patrijarhjeprinio
rtvuzahvalnostiipreklinjaoBogadamukaekakoebitisnjima:NebojsesiiuEgipat,jer
uondjeodtebeproizvestiveliknarod.JausiiuEgipatstobomisamutevratitiovamo;
aJosifetisvojomrukomoisklopiti.
Obeanje Ne boj se sii u Egipat, jer u ondje od tebe proizvesti velik narod bilo je
znaajno. Abraham je dobio obeanje o potomstvu nebrojenom poput zvijezda, ali zasad se
izabrani narod polako umnoavao. Hanaanska zemlja sada nije nudila prostora za razvitak
naroda kakav je bio proreen. Hanaanom su vladala mona paganska plemena, ali oni nisu
trebali bitilieni svogposjeda do etvrtognarataja. Da su Izraelovi potomci trebali ovdje
postativeliknarod,onibimoraliiliistjeratistanovnikezemljeilisenaselitimeunjima.Prvo,
prema boanskoj uredbi, nisu mogli uiniti, a da su se pomijeali s Hanaancima, doli bi u
115
opasnostdaihoninavedunaidolopoklonstvo.Meutim,Egipatjenudiopotrebneusloveza
ispunjenjeboanskogcilja. Dio zemlje, dobro navodnjen i plodan, bio im jenaraspolaganju,
pruajuisveprednostizanjihovbrzrast.AgaenjeskojimsusetrebalisuoitiuEgiptu,jer
je svaki pastir odvratan Egipanima, trebalo im je pomoi da ostanu zaseban i odvojeni
narodisprijeitiihdasudjelujuuegipatskomidolopoklonstvu.
KadjestiglauEgipat,grupaseodmahuputilauGoen.TamojedoaoiJosifusvojoj
dravnikoj koiji i s prinevskom pratnjom. Zaboravio je dostojanstvo svog poloaja i
bogatstvo koje ga je okruivalo, a samo je jedna misao ispunjavala njegov um, samo jedna
enjajediralanjegovosrce.Kadjeugledaoputnikekakodolaze,ljubavkojajetokommnogo
godina bila potiskivana vie se nije mogla zaustaviti. On je skoio sa svoje koije i pourio
naprijed da pozdravi svog oca. Stupivi preda nj, pademu oko vrata, i dugo je tako plakao.
OndaIzraelreeJosifu:Sada,potosamroenimoimavidiodasijoiv,moguumrijeti.
Josifjeuzeopetoricusvojebraedaihizvedepredfaraonaiodnjegaprimezemljuza
njihovbuduidom.Zahvalnostpremasvomupraviteljunavelabimonarhadaihimenujena
dravnedunosti,aliJosif,vjeranoboavanjuJahve,nastojaojespasitisvojubrauodkunji
kojima bi bili izloeni na paganskom dvoru, te ih je stoga savjetovao, kad ih kralj zapita, da
iskrenokauimesebave.Jakovljevisinoviposlualisunjegovsavjet,ispomenulidasuuovu
zemljudolikaoputnici,anedabipostalistalnistanovnici,tesutakozadralipravodaodu
akotoele.Kraljimjedodijeliodom,kaotojeiponudio,najboljuzemljuuEgiptu,goensku
zemlju.
NedugonakondolaskaJosifjeisvogocaizveopredfaraona.Patrijarhjeukraljevskoj
palatibiostranac,aliusredmirnihprizoraprirodeonjerazgovaraosmonijimKraljem,isada
svjestansvojenadmoi,onjepodigaosvojurukuiblagosloviofaraona.
JakovjeusvomprvompozdravuJosifugovoriokaodajesovimradosnimsvretkom
njegovog dugog razdoblja brige i alosti bio spreman umrijeti. Meutim, u mirnom zaklonu
Goenanjemujedarovanojosedamnaestgodina.Zarazlikuodprethodnih,ovosubilesretne
godine. U svojim je sinovima vidio dokaz istinskog pokajanja, gledao je svoju porodicu
okruenusvimuslovimanunimzarazvitakvelikognaroda,ionsevjeromdraoobeanjao
njihovombuduemnaseljavanjuHanaana.Onsamjebiookruenljubavljuimiloutoihje
samoupraviteljcijelogEgiptamogaodati,isretanudrutvusvogdugoizgubljenogsinaonje
umirusiaougrob.
Kad je osjetio da mu se blii smrt, on je poslao po Josifa. Drei se vrsto Bojeg
obeanjaonasljedstvuHanaana,onjerekao:Kadlegnemdoljesasvojimoima,prenesimeiz
Egiptagore,isahranimeunjihovugrobnicu.Josifjeobeaodaetouiniti,aliJakovnijebio
zadovoljan te je zatraio da se sveano zakune da e ga poloiti pored njegovih otaca u
Makpelskojpilji.
Jo je jedna vana stvar zahtijevala njegovu panju. Josifovi sinovi nisu bili slubeno
uvrteni meu djecu Izraelovu. Josif je, dolazei na posljednji razgovor s ocem, sa sobom
doveo Efrajima i Manaea. Ovi mladii su preko svoje majke bili povezani s najviim
egipatskimsvetenikimredom,aoevpoloajimjeotvoriosveputovebogatstvaiasti,ako
se odlue povezati s Egipanima. Meutim, Josifova je elja bila da se ujedine sa svojim
narodom.Onjepokazaovjeruuzavjetnoobeanjeteseuimesvojihsinovaodrekaoastikoje
je nudio egipatski dvor za mjesto meu prezrenim pastirskim plemenima kojima su bila
povjerenaBojaproroanstva.
ReeJakovJosifu...Obatvojasinatosutiserodilauzemljiegipatskoj,prijenegosam
116
ja stigao k tebi u Egipat, neka budu moji Efrajim i Manae neka budu moji kao i Ruben i
inom! Oni su trebali biti posvojeni kao njegova vlastita djeca i postati glavari zasebnih
plemena, lako je jedno od prava prvorodstva kojih se Ruben odrekao dodijeljeno Josifu,
dvostrukidiouIzraelu.
Jakovljevvidjezbogstarostioslabio,ionnijebiosvjestanprisutnostidvojicemladia,
alisadakadjevidionjihoveobrise,onjeupitao:Kosuovi?Kadmujereeno,onjedodao:
Dovedimiihdaihblagoslovim.Kadsusepribliili,patrijarhihjezagrlioipoljubio,azatim
sveanopoloiosvojerukenanjihoveglave.Ondajeizrekaomolitvu:Bog,ijimsuputovima
hodiliocimojiAbrahamiIsak,Bog,kojimijepastirbiootkakopostahpadodanas,aneokoji
meodsvakogzlaizbavljaodjecuovunekablagoslovi!Vienijebiloduhasamopouzdanjaili
oslanjanja na ljudsku silu i lukavstvo. Bog je bio njegov izbavitelj i njegova potpora. On nije
prigovarao zbog zlih vremena u prolosti. Kunje i bol vie nije smatrao neim to je bilo
protivnjega.OnjepamtiosamonjegovumilostiIjubaznudobrotukojajebilasnjimtokom
njegovaputovanja.
Blagosiljanje se zavrilo, Jakov je svom sinu dao obeanje, a buduim naratajima u
dugim godinama ropstva i muke ostavio svjedoanstvo o svojoj vjeri: Ja u, evo, skoro,
umrijeti;noBogebitisvamaiopetvasdovestiuzemljuvaihotaca.
Napokon su se svi Jakovljevi sinovi okupili kod njegove smrtne postelje. Jakov ih je
pozvao i rekao: Skupite se, da vam kaem to e vas snai u kasnije vrijeme. Okupite se,
ujte sinovi Jakovljevi, ujte oca svog Izraela! On je esto i s brigom mislio o njihovoj
budunosti i pokuavao sebi predoiti istoriju razliitih plemena. Sada kad su njegova djeca
ekala da prime njegov blagoslov, Duh nadahnua ga je ispunio i pred njim je u prorokom
vienju otkrivena budunost njegovih potomaka. On je jedno za drugim spominjao imena
svojih sinova, opisivao karakter svakoga od njih i ukratko prorekao budunost svakog
plemena.
Ti, Rubene, moj prvorodene,
snaga ti si moja,
prvenac moje mukosti.
Istie se ponosom,
snagom se istie...
Tako je otac opisao kako je trebao izgledati Rubenov poloaj kao prvorodenca, ali
njegovgnusnigrijehuMigdalEderuuiniogajenedostojnimprvenakogblagoslova.Jakovje
nastavio:
... no, poput vode nabujao,
nee vie imati prvenstva.
Svetenstvo je dodijeljeno Leviju, kraljevstvo i obeanje o Mesiji Judi, a dvostruki dio
nasljedstvaJosifu.RubenovoplemenikadanijesteklougleduIzraelu,nijebilotakobrojnokao
plemeJudino,JosifovoiDanovo,abilojejednoodprvihodvedenouropstvo.
SljedeipostarostiposlijeRubenabilisuSimeuniLevi.Onisuseudruiliusurovosti
premaekemljanima,abilisuinajodgovornijizaprodajuJosifa.Onjimajereeno:
Razdijeliu ih po Jakovu,
Izraelom raspriti.
PrilikomprebrojavanjaIzraela,prijesamogulaskauHanaan,Simeunovojeplemebilo
najmanje. Mojsije, u svom posljednjem blogosiljanju, nije ni spomenuo Simeuna. Prilikom
naseljavanja Hanaana ovo je pleme dobilo samo mali dio Judina dijela, a porodice koje su
117
kasnijepostalemonenaselilesuseizvangranicasvetezemlje.NiLevinijeprimionasljee,
osimetrdesetosamgradovarazasutihurazliitimdijelovimazemlje.Meutim,vjernostovog
plemena Jahvi, kad su druga plemena otpala, osigurala im je imenovanje na svetu slubu u
Svetilitu,tejetakoprokletstvopretvorenoublagoslov.
Krunski blagoslov prvorodstva prenesen je na Judu. Znaenje imena, koje znai
hvaljenje,otkrivenojeuprorokojistorijiovogplemena.
Judo! Tvoja braa slavie te;
svagda ti je aka na vratu dumana,
sinci oca tvoga tebi e se klanjati.
Judo, laviu mali!
Plijenom si se, sine, udebljao;
poput lava, poput lavice legao potrbuke!
Ko bi ga draiti smio?
Od Jude ezlo se kraljevsko,
ni palica vladalaka od nogu njegovih udaljiti nee
dok ne doe (iloh) onaj kome pripada -
kome e se narodi pokoriti.
Lav, kralj praume, prikladan je simbol ovog plemena, iz kojeg je doao David, a
Davidov sin, onaj kome pripada, istinski lav plemena Judina, kome e se sve sile
naposljetkupoklonitiisvinarodiiskazatipotovanje.
Jakovjeveinisvojedjeceprorekaonaprednubudunost.NakrajujedoloiJosifovo
ime i oevo je srce bilo preplavljeno osjeajima dok je izgovarao blagoslov nad onim koji je
izmeubraeposveen.
Josif je stablo plodno,
plodno stablo kraj izvora,
grane svoje grana preko zida.
Strijelci njega saletjeli,
strijeljali ga, opljakali.
Ali luk mu vrst ostaje,
miice mu ojaale,
rukom Jakog Jakovljeva,
imenom Pastira, Stijene Izraela,
Bogom, Ocem tvojim, koji ti pomae,
Svemonim koji te blogosilje
blagoslovom ozgo sa nebesa,
blagoslovom ozdo iz dubina,
blagoslovom iz svih prsa, iz svih utroba!
Blagoslovom klasja i cvjetova,
blagoslovom drevnih brda,
elja vjenih breuljaka -
nek se oni spuste na Josifa,
izmeu brae posveenog!
Jakovjeuvijekbioovjekdubokih,gorljivihosjeaja,njegovaljubavpremasinovimaje
bila snana i njena, a njegovo svjedoanstvo prije same smrti za njih nije bio izraz
pristranosti i srdbe. On im je svima oprostio i volio ih do posljednjeg trenutka. Njegova
118
oinskanjenostbiizreklasamorijeiohrabrenjainade,alinanjemujepoivalaBojasila,i
poduticajemnadahnuaonjebioprisiljendakaeistinu,bezobzirakakobolnaonabila.
Kadjeizrekaoposljednjiblagoslov,Jakovjeponoviomolbuuvezisasvojimukopom:
Naskoro u se pridruiti svojim precima. Sahranite me kraj mojih otaca,... u pilji na polju
Makpeli.OndjejesahranjenAbrahaminjegovaenaSara,sahranjenisuondjeIsakinjegova
ena Rebeka; ondje sam ja sahranio Leu. Tako je njegovo posljednje djelo u ivotu trebalo
pokazatinjegovuvjeruuBojeobeanje.
Jakovljeve posljednje godine bile su kao vee mira i spokojstva nakon munog i
iscrpljujueg dana. Oblaci su se gomilali iznad njegovog puta, ali zalazak sunca je bio ist,
svjetlost nebeska rasvijetlila je njegove posljednje trenutke. Sveto pismo kae: U vrijeme
veeri bie svjetlo. (Zah 14,7) Posmatraj estita i gledaj neporona: mirotvorac ima
potomstvo.(Ps37,37)
Jakovjegrijeioimnogopatio.Prolesumnogegodinenapora,brigeialostioddana
kadjezbogsvogvelikoggrijehamoraopobjeiizatorasvogoca.Bjegunacbezdoma,odvojen
odsvojemajkekojunikadavienijevidio,radeisedamgodinazaonukojujevolio,dabibio
podloprevaren,radeidvadesetgodinauslubilakomog,pohlepnogroaka.Videikako se
bogatstvo uveava, a sinovi rastu oko njega, on je nalazio malo radosti u svaalakoj i
podijeljenojkui.Biojepotresensramotomsvojekeri,odmazdomnjenebrae,smruRahele,
neprirodnim Rubenovim grijehom, Judinim grijehom, surovom prijevarom i zlobom prema
Josifukakojedugabilalistagrijehakojisuseprualiprednjegovimpogledom.Onjeuvijek
iznovaubiraoplodovetogprvogpogrenogina.Onjeopetovanoponavljaosvojimsinovima
grijehe zbog kojih je nosio krivicu. Ali bez obzira kako je disciplinovanje bilo gorko, ono je
postiglo svoju svrhu. Ovo kanjavanje, iako bolno, urodilo je plodom punim mira
pravednost(Heb12,11).
Nadahnuevjernobiljeipogrekedobrihljudi,onihkojimajedarovanaBojamilost.
Doista,njihovegrekesujasnijeprikazanenegonjihovevrline.Ovojemnogimabiopredmet
uenja,anevjernicimajepruiloprilikudaserugajuBibliji.Meutim,tojejednoodnajjaih
dokazaoistinitostiBiblije,injenicenisuuljepavane,agrijesiglavnihlikovanisuumanjeni.
Umovi ljudi su podloni predrasudama, tako da nije mogue da ljudska istorija bude posve
nepristrana. Da su Bibliju napisalinenadahnuti ljudi, ona bi nedvojbeno prikazala karaktere
svojihvelikihljudiuboljemsvjetlu.Aliovako,miimamotoanopisnjihovihiskustava.
Ljude kojima je Bog dao milost, kojima je povjerio velike odgovornosti, ponekad su
nadvladale kunje i grijeili su, kao to i mi danas ulaemo napore, kolebamo se i esto
grijeimo.Njihoviivoti,sasvimsvojimgrekamaiglupostima,stojeotvoreniprednama,za
nae ohrabrenje i upozorenje. Da su oni prikazani bezgrjenim, mi, s naom grjenom
prirodom,moglibismooajavatizbogvlastitihgreakaipropusta.Alikadvidimodasuidrugi
proli kroz slina obeshrabrenja, da su oni popustili pod kunjama kao i mi, a ipak su se
ohrabriliipobijedilimilouBojom,misehrabrimodokteimokpravednosti.Kaotosuse
oni, premda nekada pobijeeni, podigli i Bog ih je blagoslovio, tako i mi Hristovom silom
moemo postati pobjednici. S druge strane, zapisi o njihovim ivotima mogu posluiti kao
upozorenje za nas. Oni pokazuju da Bog nikada nee opravdati grjenika. On vidi grijeh u
onima koje najvie ljubi, i s njima postupa stroe nego s onima koji imaju manje svjetla i
odgovornosti.
NakonJakovljevaukopastrahjeponovnoispuniosrcaJosifovebrae.Uprkosnjegovoj
ljubaznostipremanjimasvijestokriviciuinilaihjesumnjiaviminepovjerljivim.Modaje
119
on odloio svoju odmazdu iz potovanja prema njihovom ocu, i moda e ih sada pohoditi
dugo odlaganom kaznom za njihov zloin. Oni se nisu usuivali pokazati pred njim osobno,
ve su poslali vjesnika: Pred svoju smrt tvoj otac je naredio: Ovako recite Josifu: Oprosti
brai svojoj zlo i grijeh to su onako okrutno prema tebi postupili. Oprosti, dakle, uvredu
slugamaBogasvogaoca!OvajeporukaJosifanatjeralanapla,iohrabreniovim,njegovasu
braa dola, pala pred njim i rekla: Evo nas k tebi da budemo tvoji robovi! Josifova ljubav
premanjegovojbraibilajedubokainesebina,izaboljelogajetosuonimislilikakoongaji
duhodmazdepremanjima.Nebojtese!odgovorioje.TazarsamjanamjestoBoga!Osim
toga,iakostevinamjeravalidameninaudite,Bogjebioonookrenuonadobro:dauinitose
danaszbivadaspasiivotvelikomnarodu.Zatosenebojte!Jausebrinutizavasizavau
djecu.
JosifovivotpokazujeHristovivot.Josifovujebrauzavistpotakladagaprodajukao
roba,nadajuisekakoesprijeitidapostaneveiodnjih.AkadjeodvedenuEgipat,onisu
sebilaskalidaihvieneeuznemiravatinjegovsaniotklonilisusvakumogunostdaeseon
ispuniti. Meutim, Bog je promijenio njihove postupke i ostvario upravo ono to su oni
pokualisprijeiti.IstotakosuijevrejskisveteniciistarjeinezavidjeliIsusu,strahujuidae
od njih preuzeti panju naroda. Oni su ga ubili kako bi sprijeili da postane kralj, ali oni su
upravotimepridonijelidaOntopostane.
JosifjesvojimropstvomuEgiptupostaospasiteljoeveporodice,aliipakovainjenica
nije umanjila krivnju njegove brae. Tako su Hristovi neprijatelji raspeem Njega uinili
Otkupiteljemovjeanstva,SpasiteljempaleljudskeraseiVladaremcijelogasvijeta,alizloin
njegovih ubica je bio jednako podmukao kao da Boja ruka provienjem nije upravljala
dogaajimazanjegovuvlastituslavuidobroovjeka.
KaotosuJosifanjegovavlastitabraaprodalaneznabocima,takojeiIsusajedanod
njegovihuenikaprodaonjegovimnajogorenijimneprijateljima.Josifjebiolanooptueni
baen u zatvor zbog svojih vrlina, a Hristos je bio prezren i odbaen jer je njegov pravedni
ivot samoodricanja bio ukor grijehu, premda nije grijeio. On je optuen na temelju
svjedoanstva lanih svjedoka. Josifovo strpljenje i poniznost uprkos nepravdi i tlaenju,
njegova spremnost da oprosti i njegova dobrota prema brai predstavlja Spasiteljevo
neupitnotrpljenjezlobeizlostavljanjazlihljudiinjegovoprost,nesamosvojimubicamave
svimakojimudolazepriznajuisvojegrijeheitraeioprotaj.
Josif je ivio pedeset pet godina due od svog oca. On je doivio da vidi Efrajimovu
djecudotreegkoljena;araalasedjecaiMakiru,Manaeovusinu,naJosifovimkoljenima.
On je bio svjedok rasta i napretka svog naroda, a tokom svih tih godina njegova je vjera u
BojevraanjeIzraelauzemljuobeanjaostalanepokolebljiva.
Kadjevidiodamusepribliiokraj,onjedozvaosvojeroake.Premdajebiopotovan
u zemlji faraona, Egipat je za njega bio mjesto izgnanstva, a njegov posljednji in je bio da
pokae kako je njegova sudbina povezana sa sudbinom Izraela. Njegove su posljednje rijei
bile: Ali e se Bog, zacijelo, sjetiti vas i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju to ju je pod
zakletvomobeaoAbrahamu,IsakuiJakovu.OnjesveanozakleodjecuIzraelovudaponesu
njegove kosti s njima u Hanaansku zemlju. Josif umrije kad mu bijae sto deset godina;
balzamiraegaiuEgiptupoloieulijes.Ovajjelijes,tokomstoljeanaporakojasuslijedila,
svjedoioIzraeludasuuEgiptusamoputniciizapovijestaoimdasvojunaduusmjeravajuna
zemljuobeanja,jerevrijemeizbavljenjasigurnodoi.

120

22. poglavlje
MOJSIJE

Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 1 do 4.

Dabiosiguralihranutokomgladi,egipatskinarodjekraljuprodaosvojustokuizemlju,
anaposletkusuisebepredaliudoivotnokmetstvo.Josifjemudrouredionjihovoosloboe
nje, teim omoguio da postanu kraljevi zakupci i radom na kraljevoj zemlji plaaju godinji
porezilipetinuprihodasvograda.
MeutimJakovljevadjecanisumoralaprihvatititakveuslove.ZbogslubekojujeJosif
obavio za egipatski narod, njima nije samo darovan dio zemlje kao njihov dom ve su bili
osloboeniodporeza,atokomgladiobilnosuopskrbljivanihranom.Kraljjejavnopriznaoda
je milostivim posredovanjem Josifovog Boga Egipat uivao u obilju, dok su drugi narodi
umirali od gladi. On je takoe uvidio da je Josifovo upravljanje u velikoj mjeri obogatilo
kraljevstvotejeizzahvalnostiJakovljevuporodicuokruiokraljevskimprivilegijama.
Alikakojevrijemeprolazilo,ivelikiovjekkojijetolikozaduioEgipatinaratajkojije
bio blagoslovljen njegovim radom pomrli su. Uto u Egiptu zavlada novi kralj koji nije
poznavao Josifa.On ne danije znao za Josifove zaslugeza narod, ve ih nije elio priznatii
kolikogodjemoguehtioihjeprepustitizaboravu.Ireeonsvomenarodu:Eto,sinovisu
Izraelovipostalinarodbrojanimonijiodnas.Hajdedapostupimomudrosnjima;sprijeimo
imporast,daseusluajuratanepridruenaimneprijateljima,daneudarenanasinapokon
neoduizzemlje.
Izraelcisuvepostalibrojni;onisubilirodni,namnoiliseisilnoojaali,takodasu
napuili zemlju. Zahvaljujui Josifovoj brizi i naklonosti kralja koji je tada vladao, oni su se
brzo irili zemljom. Meutim oni su ostali poseban narod i nisu imali nita zajednikog s
obiajimaivjeromEgipana,anjihovjebrojpoeoizazivatistrahkraljainjegovognarodada
seusluajuratanepridrueegipatskimneprijateljima.Ipak,dravnapolitikanijedoputala
njihovoprotjerivanjeizzemlje.Mnogisuodnjihbilisposobniimarljiviradnici,akraljusubili
potrebni takvi radnici za podizanje njegovih velianstvenih palata i hramova. On ih je zbog
togasvrstaouistipoloajsEgipanimakojisusebe,zajednosimetkom,prodalikraljevstvu.
Uskoro su nad njima postavljeni nadzornici i time je okonano njihovo porobljavanje. I
EgipaniseokrutnooborenaIzraelce.Ogoravalisuimivottekimradovima:pravljenjem
meljte i opeke, razliitim poljskim poslovima i svakovrsnim naporima koje im nemilosrdno
nametahu.Alitosuihvietlaili,onisejoviemnoili,napredovaliiirilise.
Kralj i njegovi savjetnici nadali su se da e Izraelce pokoriti tekim radom i time
smanjiti njihov broj i slomiti njihov nIsavisan duh. Kad nisu uspjeli ostvariti svoj cilj, oni su
preli na surovije mjere. Izdali su naredbu enama iji je posao omoguavao izvedbu te
zapovijestidaubijajujevrejskumukunovoroenad.Sotonajebiopokretaovemjere.Onje
znaodaeIzbaviteljizaiizIzraela,ipodstiuikraljanaunitenjenjihovedjeceonsenadao
da e sprijeiti boanski cilj. Meutim, babice su se bojale Boga te se nisu usuivale izvriti
ovusurovunaredbu.Gospodjeodobrionjihovpostupakiobdarioihpotomstvom.Kralj,ljutit
zbogneuspjehasvojenamjere,izdaojejohitnijuidalekosenijunaredbu.Cijelijenarodbio

121
pozvan da lovi i ubija bespomone rtve. Onda faraon izda naredbu svemu svome narodu:
Svako muko dijete koje se rodi Jevrejima bacite u Rijeku! Na ivotu ostavite samo ensku
djecu.
Dok je ova naredba bila na snazi, Amramu i Jokebedi, posveenim Izraelcima iz
Levijevaplemena,rodiosesin.Dijetejebilokrasno,aroditelji,vjerujuidasebliilovrijeme
Izraelova osloboenja i da e Bog podii izbavitelja svoga naroda, odluili su da ne rtvuju
svogsina.VjerauBogajejaalanjihovasrca,inepobojaesekraljeveodredbe(Heb11,23)
Majka je tri mjeseca uspijevala sakrivati dijete. Onda, shvatajui da mu vie ne moe
pruiti sigurnost, ona je nainila malu koaricu od papirusove trske i oblijepila je smolom i
paklinom,poloilajedijeteunjuispustilajeutrstikuuzrijenuobalu.Nijeseusudilaostati
dagauva,danebisvojivotiivotdjetetaizloilaopasnosti.MeutimnjegovasestraMirjam
jeostalaublizini,naokoravnoduna,brinomotreidaviditoesedogoditisnjenimmalim
bratom. A tu su bili i drugi uvari. Majine gorljive molitve predale su dijete Bojoj brizi, a
nevidljivisuaneliletjeliiznadnjegovogskromnogmjesta.Anelisufaraonovukerusmjerili
upravo na to mjesto. Mala je koarica poveala njenu radoznalost, a kad je u njoj ugledala
dijete,onajeodmahshvatilatosedogaa.Suzenovoroenetaprobudilesunjenosaaljenje,
ionajesasojealasnepoznatommajkomkojajepribjeglaovakvimsredstvimadasauvaivot
svogdragocjenogsina.Odluilagajespasititimetoegausvojitikaosvogsina.
Mirjam je potajno posmatrala svaki pokret, a kad je shvatila da se prema njemu
postupa njeno, ona se pribliila i napokon rekla: Hoe li da ti potraim dojilju meu
Jevrejkama,datidijetedoji?Idobilajedoputenje.
Sestra je pourila majci s radosnom vijeu, i bez odlaganja se vratila s njom k
faraonovoj keri. Uzmi ovo dijete kazala joj je faraonova ki i odgoji mi ga, a ja u ti
plaati.
Bog je uo majine molitve, i njena je vjera bila nagraena. Ona je tada s velikom
zahvalnouzapoelasvojradosnizadatak.VjernojekoristilaprilikudaodgojidijetezaBoga.
Bilajeuvjerenadajedijetesauvanozanekovelikodjelo,aznalajeidagauskoromoradati
njegovojkraljevskojmajci,gdjeebitiokruenouticajimakojiegapokuatiudaljitiodBoga.
Svejujeovouinilojomarljivijomibrinijomupoduavanjuovogdjetetauodnosunanjenu
ostaludjecu.OnajenastojalausaditiunjegovumstrahBoji,ljubavpremaistiniipravdi,tese
arko molila da bude sauvan od pokvarenih uticaja.Ona mu je pokazala ludost i grijeh
idolopoklonstva,iranoganauiladaseklanjaimoliivomBogukojigamoeutiipomoi
muusvakojkrizi.
Zadralajedjeakadokjemogla,aliseobavezaladaegadatikadnavriokodvanaest
godina.Izsvogskromnogdomaonjeodvedenukraljevskupalatu,faraonovojkerkikojaga
posini.Ipak,onnijeizgubioznanjetogajeprimioudjetinjstvu.Pouketoihjenauiokod
svojemajkenisusemoglezaboraviti.Onesubiletitodponosa,nevjernostiiporokakojisu
cvaliuraskoidvora.
KolikojeposvojimposljedicamabiodalekoseanuticajteJevrejke,eneprognanicei
robinje?CijelibuduiMojsijevivot,velikizadatakkojijeonobaviokaovoaIzraela,svjedoi
ovanostiuticajahrianskemajke.Nemadrugogposlakojisesnjimmoeizjednaiti.Majka
uvelikojmjeriusvojimrukamadrisudbinusvojedjece.Onasebaviumomikarakteromu
razvitku,iradinesamozasadanjevrijemeveizavjenost.Onasijesjemekojeeizniknutii
donijeti plodove, ili na dobro ili zlo. Ona ne mora naslikati prekrasni lik na platnu ili ga
isklesatiumramoru,veuljudskuduuusaditiboanskilik.Nanjojpoivaodgovornostda,
122
naroitouranimgodinama,oblikujekaraktersvojedjece.Uticajkojiseizvrinaumovekojise
razvijajuostatesnjimacijelogivota.Roditeljitrebajurukovoditiodgojemipoukomsvoje
djecesciljemdaonapostanuhriani.Onasupredananamaustarateljstvodajeuimo,ne
kaonasljednikenekogzemaljskogimperija,vekaoBojekraljeve,davladajuuvjenosti.
Nekasvakamajkasmatradasunjenitrenucineprocjenjivi,anjenoedjelobitiispitano
nasveanidansuda.Tadaesesaznatidasumnogegrekeizloiniljudiienauinjenizbog
neznanja i zanemarivanja onih ija je dunost bila da njihove djeje stope vode ispravnim
putem.Tadaeseispostavitidamnogikojisusvijetblagoslovilisvjetlougenijalnosti,istinei
svetosti, duguju naela koja su bila izvor njihova uticajai uspjeha molitvama hrianske
majke.
Mojsijejenafaraonovudvoruprimiovrhunskograanskoivojnoobrazovanje.Monarh
je odluio da svog usvojenog unuka uini nasljednikom prijestola, te je mladi obuavan za
ovajpoloaj.TakoMojsijebijaepouenusvojmudrostiegipanskoj.Ibijaesilanusvojim
rijeima i djelima. (Dj 7,22) Njegova sposobnost vojskovoe uinila ga je omiljenim u
egipatskoj vojsci,asmatralisugaovjekomosobiteprirode.Sotoninciljjebioosujeen.Bogje
iskoristio zapovijest kojom su jevrejska djeca osuena na smrt da bi buduem vodi njegova
narodapruioodgojiobrazovanje.
Anelisuobjaviliizraelskimstrajeinamadajeblizuvrijemenjihovaosloboenja,teda
jeMojsijebioovjekkogajeBogupotrijebiodaostvarisvojedjelo.AnelisupouiliMojsijada
gajeJahveizabraodaraskineropskevezenjegovognaroda.Onje,pretpostavljajuidaeoni
svojusloboduostvaritivojnomsilom,oekivaodapredvodijevrejskuvojskuprotivegipatskih
vojski, i drei to na umu, on je suzdravao svoje osjeaje da ga privrenost drugoj majci ili
faraonunesprijeiuizvravanjuBojevolje.
Premaegipatskimzakonimasvionikojisutrebalisjestinafaraonovprijestomoralisu
postatilanovisvetenikekaste,aMojsijeje,kaozakonitiprestolonasljednik,trebaoupoznati
tajnenacionalnereligije.Ovajedunostpreputenasvetenicima.Meutim,premdajeonbio
neumoran i revan uenik, oni ga nisu mogli pridobiti da sudjeluje u oboavanju bogova.
Prijetilisumugubitkomkruneiupozoriligadaegaseprincezaodreiakoostaneprivren
svojojjevrejskojvjeri.Alionjebionepokolebljivusvojojodlucidaneoboavanikogaosim
jednogBoga,Tvorcanebaizemlje.Onjeraspravljaosasvetenicimaidrugimoboavateljima
razotkrivajui ludost njihova praznovjerna oboavanja mrtvih predmeta. Niko nije mogao
pobiti njegove dokaze ili promijeniti njegovu namjeru, a ipak neko vrijeme oni su tolerirali
njegovuodlunostzbogvisokogpoloajainaklonostikraljainaroda.
Vjerom Mojsije, kad odraste, odbi da ga nazivaju sinom faraonove keri. Radije je
odabraodabudezlostavljanzajednosBojimnarodomnegodaimaasovitogrenouivanje.
Sramotu Hristovu smatrao je veim bogatstvom od egipatskog blaga, jer je gledao na
(obeanu) nagradu. (Heb 11,2426) Mojsije je bio osposobljen da zauzme istaknuto mjesto
meuvelikanimanaZemlji,dablistanadvorunajslavnijegkraljevstvaidriezlonjegovesile.
Njegovaintelektualnasnagauzdiegaiznadvelikihljudisvihvjekova.Kaoistoriar,pjesnik,
filozof,vojnigeneralizakonodavac,njemunemaravna.Ipak,premdajesvijetbioprednjim,
on je imao moralne snage da odbije laskavu priliku da stekne bogatstvo, veliinu i slavu, i
radijejeodabraodabudezlostavljanzajednosBojimnarodomnegodaimaasovitogreno
uivanje.
MojsijejebiopouenokonanojnagradikojueprimitiponizneiposluneBojesluge,
isvjetovnijedobitakuporeenjusnjompostaobeznaajan.Velianstvenefaraonovepalatei
123
kraljevski prijesto koristili su kao mamac za Mojsija, ali on je znao da se u tim kraljevskim
odajama nalaze grjena zadovoljstva zbog kojih ovjek zaboravlja Boga. On je gledao iznad
blistave palate, iznad kraljevske krune na visoke asti koje e primiti sveci Svevinjega u
kraljevstvu neuprljanom grijehom. On je vjerom vidio neprolaznu krunu koju e Kralj Neba
staviti na glave pobjednika. Ova ga je vjera navela da okrene leda zemaljskim vladarima i
pridruiseponiznom,siromanom,prezrenomnarodukojijeodluiosluatiBogaradijenego
dasluigrijehu.
Mojsije je ostao na dvoru sve do svoje etrdesete godine. Njegove misli esto su
poivalenabijednomstanjunjegovanaroda,ionjeposjeivaosvojubrauuropstvuihrabrio
ih obeanjem da Bog radi na njihovu izbavljenju. esto je, ozlojeen prizorima nepravde i
tlaenja,gorioodeljedaosvetinjihovenepravde.Jednogdanadokjebiovani,onje,videi
kako Egipanin tue Izraelca, skoio i ubio Egipanina. Osim Izraelca, niko nije bio svjedok
ovogdjela,aMojsijejeodmahzakopaotijeloupijesak.Onsesadapokazaospremnimdase
zauzmezasluajsvognaroda,tesenadaodaeoniustatidavratesvojuslobodu.Mojsijeje
mislio da e njegova braa razumjeti da im Bog po njemu alje osloboenje. Ali oni ne
razumjee.(Dj7,25)Onijonisubilispremnizaslobodu.SljedeegdanaMojsijejeugledao
dvaJevrejakakosesvaaju,a jedanjeodnjihoitobiokriv.Mojsijejeukorioprijestupnika,
kojimujeodmahuzvratio,odriuimupravodasemijeaidrskogaoptuujuizajueranji
zloin:Kotepostavizastarjeinuisucanaega?Namjeravaliubitiimenekakosiubioonog
Egipanina?
Cijeli se dogaaj uskoro prouo meu Egipanima, i uvelian, on je uskoro doao do
faraonovih uiju. Kralju je on prikazan kao znaajan in, kao Mojsijeva namjera da povede
narodprotivEgipana,sruivladuipreuzmeprijestoidazbogtogakraljnijesigurandokje
on iv. Monarh je odmah odluio da Mojsije mora umrijeti, ali je on, shvativi opasnost,
pobjegaoupravcuArabije.
GospodgajevodionanjegovuputuionjenaaodomkodJitra,midjanskogsvetenika
i kneza, koji je oboavao Jahvu. Nakon nekog vremena Mojsije se oenio jednom od Jitrovih
kerki,ituje,uslubisvogtasta,ostaoetrdesetgodina.
UbistvomEgipaninaMojsijejepaouistuzabludukojusutakoestoinilinjegovioci,
uzabludupreuzimanjauvlastiterukedjelatoihjeBogobeaoizvriti.Bojavoljanijebila
daratovanjemizbavisvojnarod,kaotojeMojsijemislio,vevlastitommonomsilomtako
daseslavamoepripisatisamoNjemu.Ipak,Bogjeiovajpreuranjenipostupakiskoristioda
ostvari svoj cilj. Mojsije nije bio spreman za svoje veliko djelo. On je tek morao nauiti istu
poukuvjerekojusuAbrahamiJakovnauili,dasezaispunjenjeBojihobeanjaneoslanjana
ljudskusnaguilimudrost,venanjegovusilu.BilojeidrugihpoukatoihjeMojsijetrebao
primiti u samoi planina. U koli samoodricanja i tekoa on se trebao nauiti strpljenju i
obuzdavanju svojih strasti. Prije no to bude mogao mudro vladati, on je morao nauiti
sluati.NjegovovlastitosrcemorabitiuskladusBogomprijenotoIzraelponeuitiBojoj
volji.Onsekrozvlastitoiskustvomoraonauitioinskojbrizizasvekojimajebilapotrebna
njegovapomo.
Ljudi bi se rado rijeili dugog razdoblja napora i neizvjesnosti, smatrajui to velikim
gubitkom vremena. Meutim, neograniena Mudrost je pozvala onoga koji je trebao postati
voa svog naroda da provede etrdeset godina kao ponizni pastir. Navike staranja,
samoodricanja i njene revnosti za stado koje je tada stekao pripremile su ga da postane
saosjeajanidobroduanpastirIzraela.Ovoiskustvonijemoglazamijenitinijednaprednost
124
kojusuljudskouenjeilikulturamoglidati.
Mojsijejenauiomnogotogaodegasemoraooduiti.Uticajikojisugaokruivaliu
Egiptu, ljubav prema njegovoj drugoj majci, prema vlastitom uzvienom poloaju kraljeva
unuka, rasputan ivot, istananost, suptilnost i misticizam lane religije, sjaj idolopokloni
kogbogosluenja,sveanovelianstvoarhitektureikipova,svejetoostavilodubokdojamna
razvitak njegova uma i oblikovalo, do odreene mjere, njegove navike i karakter. Vrijeme,
promjenaokolineizajednicasBogommoglisuizbrisatiovedojmove.OdMojsijaseoekivala
borba,poputborbezaivot,dabiseodrekaozabludaiprihvatioistinu,aliBogjetrebaobiti
njegovpomonikkadjesukobpostaojaiodljudskesile.
U svima koji su izabrani da ostvare Boje djelo vidi se ljudski element. Ipak, oni nisu
bililjudistereotipnihnavikaiponaanjakojisubilizadovoljnidaostanuutomstanju.Onisu
arkoeljelidaodBogaprimemudrostinaueraditizaNjega.Apostolkae:Akokomeod
vasnedostajemudrosti,nekaiteodBoga,kojisvimadajeobilnoibezprigovora,idatemu
je.(Jak1,5)AliBogneeljudimadatiboanskusvjetlostsvedokonieleostatiutami.Dabi
primio Boju pomo, ovjek mora prepoznati svoje slabosti i nedostatke, on svoj um mora
prilagoditivelikojpromjenikojaseunjemudogaa,onmorabitipotaknutnaarkuiustrajnu
molitvuinapore.Pogrenenavikeiobiajimorajuseodbaciti,asamoseodlunimnaporima
moguispravitizabludeislijeditiispravnanaelakakobisepostiglapobjeda.Mnoginikadane
dosegnupoloajkojibimoglizauzetijerekajudaBogzanjihuinionozatoimjeOndao
silu da sami uine. Svi koji su upotrebljivi moraju proi kroz najotriju umnu i moralnu
disciplinu,aBogeimpomoitakotoeboanskusiluujedinitisljudskimnaporima.
Okruen bedemom planina Mojsije je bio sam s Bogom. Praznovjerje i zablude
velianstvenih egipatskih hramova vie nisu uticali na njegov um. U sveanom velianstvu
vjenih planina on je posmatrao velianstvo Svevinjega, i shvatio kako su egipatski bogovi
bilibespomoniibeznaajni.PosvudajebilonapisanoStvoriteljevoime.inilosedaMojsije
stoji u njegovoj prisutnosti zasjenjen njegovom silom. Ovdje je nestao njegov ponos i
samodostatnost. U jednostavnosti pustinjskog ivota nestale su posljedice lakog i raskonog
ivota u Egiptu. Mojsije je postao strpljiv, bogobojazan i ponizan, veoma skroman ovjek,
najkrotkiji ovjek na zemlji (Br 12,3), a ipak je on imao vrstu vjeru u monog Boga
Jakovljevog.
Kako su godine prolazile lutajui sa stadom po usamljenim mjestima, razmiljajui o
potlaenom stanju svog naroda, on se prisjeao Bojeg postupanja s njegovim oima i
obeanjakojasubilanasljedstvoizabranognaroda,anjegovemolitvezaIzraeluzdizalesuse
nouidanju.Nebeskianelisugaobasjavalisvojomsvjetlou.Ovdjejeon,podnadahnuem
Svetog Duha, napisao knjigu Postanje. Duge godine provedene u pustinjskoj samoi bile su
bogatblagoslov,nesamozaMojsijainjegovnarodvezasvijetuvjekovimakojisuslijedili.
Poslije mnogo vremena umre egipatski kralj. Izraelci su jo stenjali u ropstvu. Vapili
su,anjihovvapajzapomosredropstvauzlaziojekBogu.Bogjeuonjihovozapomaganjei
sjetiosesvogSavezasAbrahamom,IsakomiJakovom.IpogledaBognaIzraelce,izauzeseza
njih. Dolo je vrijeme za Izraelovo izbavljenje. Meutim, Boja namjera se trebala ostvariti
takodaseponiziljudskaoholost.Izbaviteljjetrebaodoikaoponiznipastir,samosatapom
urukama,aliBogjeovajtaptrebaopretvoritiusimbolsvojesile.Dokjejednogdanauvao
svoja stada blizu Horeba, brda Bojeg, Mojsije je ugledao grm u plamenu, granice, lie i
stablojegorjelo,alinaizglednijeizgaralo.Pribliiosedapogledaovajprekrasniprizor,kadje
glasizplamenaprozvaonjegovoime.Odgovoriojedrhtavimusnama:Evome!Upozorenje
125
danepristupaadaneiskaepotovanje:Izujobuusnogu!Jermjestonakojemstojisveto
jetlo...JasamnastaviBogtvogaoca;BogAbrahamov,Bog Isakov,BogJakovljev.Biojeto
Onajkojise,kaoAneozavjeta,otkriooimauprolimvjekovima.Mojsijezaklonilice:bojao
seuBogagledati.
Poniznost i strahopotovanje trebaju obiljeiti ponaanje svih koji dolaze u Boju
prisutnost. Mi pred Njega moemo stupiti sa sigurnou u Isusovo ime, ali ne smijemo
pristupati s drskom uobraenou, kao da je On ravan nama. Postoje oni koji se velikom,
svemonom,svetomBogu,kojistanujeunepristupanojsvjetlosti,obraajukaonekomekoje
jednakiliakipodreennjima.Postojeionikojiseunjegovomdomuponaajuonakokakose
ne bi ponaali u odaji za prijam zemaljskog kralja. Oni bi trebali znati da se nalaze u
prisutnosti Onoga koga oboavaju serafimi, pred kim aneli prekrivaju svoje lice. Bogu
pripadanajveaslava,asvikojiistinskiosjeajunjegovuprisutnostpredNjimeseponizno
pokloniti i, kao Jakov dok je primao Boje vienje, povikati: Kako je strano ovo mjesto!
Zaista,ovojekuaBoja,ovosuvratanebeska!
DokjeMojsijesastrahopotovanjemekaopredBogom,zauojerijei:Vidiosamjade
svognarodauEgiptunastaviJahveiuomutubunatlaiteljenjegove.Znanesumimuke
njegove.Zatosamsiaodagaizbavimizakaegipatskihiodvedenigaiztezemljeudobrui
prostranu zemlju zemlju kojom tee med i mlijeko... Zato, hajde! Ja te aljem faraonu da
izbavinarodmoj,IzraelceizEgipta.
ZapanjeniprestraenzapovijestiMojsijejeustuknuo,rekavi:Kosamjadaseuputim
faraonuodgovoriMojsijeBoguiizvedemIzraelceizEgipta!Odgovorjeglasio:Jaubitis
tobomnastavi.Iovoetibitiznakdasamtejaposlao:kadizvedenarodizEgipta,Bogu
etesluitinaovomebrdu.
Mojsijejemislionatekoeskojimaesesuoiti,osljepoi,neznanjuinevjerovanju
njegova naroda, od kojih mnogi gotovo da nisu poznavali Boga. Mojsije je na to odgovorio:
AkodoemkIzraelcimapaimkaem:Bogotacavaihposlaomekvama,ionimezapitaju:
Kakomujeime?touimodgovoriti?Odgovorjeglasio:
JASAMKOJIJESAM.OvakokaiIzraelcima:JAJESAMposlamekvama.
Mojsiju je prvo zapovijeeno da sakupi izraelske starjeine, najplemenitije i
najpravednijemeunjima,kojisuvedugotugovalizbogsvogropstvaiobjavitiimvijestod
Bogasobeanjemoizbavljenju.Ondajesastarjeinamatrebaoizaipredkraljaireimu:
Objavio nam se Jahve, Bog Jevreja. Pusti nas da odemo tri dana hoda u pustinju, da
ondjeprinesemortvuJahvi,Bogusvojemu.
Mojsije je unaprijed bio upozoren da e faraon odbaciti poziv da pusti Izraelce. Ipak,
hrabrostBojegslugenijesmjelaoslabjeti,jerjeBogtoelioiskoristitikaoprigodudapred
Egipanimaipredsvojimnarodompokaesvojusilu.Zatoujapruitisvojuakuipritisnuti
Egipatsvakovrsnimudesimatouihunjemuizvesti.Poslijeevaspustiti.
On je takoe primio uputu u vezi s pripremama to ih treba obaviti za putovanje.
Gospodjerekao:DobrouraspoloitiEgipanepremaovomenarodu,pakadpoete,neete
poi praznih ruku. Svaka e ena zatraiti od svoje susjede i stanarke u svojoj kui nakita
srebrnog i zlatnog, i odjee. Egipani su se obogatili radom na koji su nepravedno prisilili
Izraelce,takodaje,kadsuovipotonjitrebalipoinaputusvojnovidom,biloispravnodaoni
zatrae nagradu za godine rada. Oni su trebali traiti vrijedne stvari, koje su bile lako
prenosive, a Bog je uticao da nadu milost kod Egipana. Mona udesa uinjena za njihovo
izbavljenjeunijetestrahmeutlaiteljetakodaezahtjevirobovabitiispunjeni.
126
 Mojsije je pred sobom vidio tekoe koje su izgledale nepremostive. Kakav je dokaz
mogaodatinarodudagajedoistaBogposlao?Aliakominepovjerujuineposluajume,nego
mireknu:Jahvetisenijeobjavio?Tadajedobiodokazekojisuuticalinanjegovum.Reeno
mu je da baci tap na zemlju. Kad je to uinio, on se pretvorio u zmiju. Mojsije pred njom
uzmae. Zapovjeeno mu je da je uzme, i u njegovoj ruci ona je postala tap. Zatim mu je
reenodastavirukuu njedra.Posluaoje,akadjujeizvukao,glerukamugubava,bijelakao
snijeg.Kadmu jereenodajeponovnostaviunjedra,onaje postalakaoiprije.Gospodje
ovimznacimauvjerioMojsijadaenjegovvlastitinarod,kaoifaraon,bitiuvjerenidasenjima
ukazaoOnajkojijemonijiodegipatskogkralja.
Ali Boji sluga je i dalje bio dojmljen udnim i prekrasnim djelima koja je vidio. U
strahu i brizi on je kao izgovor naao nedostatak rjeitosti: Oprosti, Gospode! nastavi
MojsijeJahvi.Janikadnisambioovjekrjeit;niprijenisadakadgovorisvomesluzi.Jasam
ugovoruspor,anajezikuteak.OndugonijeiviomeuEgipanimatetakovienijedobro
poznavaoitenogovorionjihovjezikkaokadjebiosnjima.
Kojedaoovjekuusta?reemuJahve.Kogaininijemimiligluhim;kolimuvid
dajeiligaosljepljuje?Zartonisamja,Jahve!Ovomejedodaoiobeanjeoboanskojpomoi:
Idi, dakle! Ja u biti s tobom kad bude govorio, i kazivat u ti to e govoriti. Meutim,
Mojsijejejouvijekmoliodaseizaberesposobnijaosoba.Ovisuizgovoriupoetkuproizlazili
iz poniznosti i ustruavanja, ali kad je Gospod obeao da e ukloniti sve tekoe i dati mu
konaniuspjeh,tadasudaljnjeoklijevanjeiprigovorionespremnostibiliizraznepovjerenjau
Boga. Time se podrazumijevao strah da ga Bog ne moe osposobiti za djelo na koje ga je
pozvao,ilidajenjegovizborosobepogrean.
Mojsije je onda upuen na Arona, njegovog starijeg brata, koji je, koristei se
svakodnevno egipatskim jezikom, mogao savreno govoriti. Mojsiju je reeno da mu Aron
dolaziususret.SljedeesuJahvinerijeibilebezuslovnazapovijest:
Tigovorinjemuiunjegovaustastavljajrijei.Jaubitiistobomisnjimedokbudete
govorili;kazivatuobojicitoeteraditi.Nekaonmjestotebegovorinarodu.Tako,onetebi
bitimjestousta,atienjemubitimjestoBoga.Uzmiovajtapuruku.Njimizvodiznamenja.
Onsevienijemogaoodupirati,jersuuklonjenisvirazlozizaizgovor.
Boanska je zapovijest Mojsija zatekla bez povjerenja u sebe, sporog na jeziku i
malodunog.SvladaogajeosjeajnesposobnostidabudeBojiglasnogovornikuIzraelu.Ali
kad je prihvatio ovo djelo, on ga je otpoeo s cijelim srcem, s potpunim povjerenjem u
Gospoda.Veliinanjegovogzadatkazahtijevalajekoritenjenajveihumnihsposobnosti.Bog
je blagoslovio njegovu spremnost da poslua, i on je postao rjeit, pun nade, pribran i
osposobljenzanajveedjelokojejeikadadanoovjeku.OvojeprimjeronogatoBoginida
osnaikarakteronihkojimuseupotpunostipovjereibezsuzdravanjasepredajunjegovim
zapovijestima.
ovjekedobitisiluiuinkovitostkadprihvatiodgovornostikojemuBogdajeikadse
cijelim biem nastoji osposobiti da ih ispravno nosi. Bez obzira na ogranienost njegovih
sposobnostiilipoloaja,taeosobapostatiistinskaveliinakoja,vjerujuiuboanskusnagu,
nastojivjernoobavitisvojposao.DaseMojsijeoslonionasvojusnaguimudrost,onbijasno
uvidio svoju nesposobnost za ovaj posao. injenica da ovjek vidi svoju slabost je, ako nita
vie, dokaz da shvata veliinu povjerenog djela i da e prihvatiti Boga kao svog savjetnika i
snagu.
Mojsije se vratio svom tastu i izrazio elju da posjeti brau u Egiptu. Dobio je Jitrov
127
pristanakzajednosblagoslovom:Poiumiru!Mojsijejepoaonaputsaenomidjecom.
Nijeseusudioobznaniticiljsvogzadatkadaimsenezabranidapousnjim.Meutim,prije
negotosustigliuEgipatonjesamshvatiodajenajboljeposlatiihkuiuMidjan.
Potajni strah od faraona i Egipana, iji je bijes zapalio jo prije etrdeset godina,
doprinio je da Mojsije oklijeva s povratkom u Egipat, ali kad je poao da poslua boansku
zapovijest,Gospodmujeotkriodasunjegovineprijateljimrtvi.
NaputuizMidjanaMojsijejeprimiozapanjujueistranoupozorenje o Gospodnjem
nezdovoljstvu. Pred njim se pojavio aneo u prijeteem stavu, kao da e ga odmah unititi.
Nije dobio objanjenje, ali Mojsije se sjetio da je zanemario jednu od Bojih zapovijesti.
Poputajui nagovorima svoje ene on je zanemario izvriti obred obrezanja na svom
najmlaem sinu. On se nije pokorio uslovu koji e njegovom sinu dati pravo na blagoslove
Bojeg Saveza s Izraelom, a takav nemar izabranog voe mogao je samo umanjiti silu
boanskih uredbi za narod. Sipora, strahujui da e njen mu biti ubijen, sama je obavila
obred, a aneo je tada dopustio Mojsiju da nastavi put. Zbog zadatka koji je trebao obaviti
pred faraonom Mojsije se trebao nai u velikoj opasnosti i samo su aneli mogli sauvati
njegov ivot. Ali dok je ivio zanemarujui poznatu dunost, on nije bio siguran jer ga Boji
anelinisumoglitititi.
U vrijeme nevolje, pred sam Hristov dolazak, pravednike e spasiti sluba nebeskih
anela,alizaprijestupnikeBojegZakonaneebitizatite.Anelinemoguzatititionekoji
zanemarujujednuodboanskihuredbi.

128

23. poglavlje
EGIPATSKAZLA

Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 5 do 10.

Aronjedobiviuputeodanelapoaoususretsvombratu,odkojegjetakodugobio
razdvojen, i oni su se susreli usred pustinjske samoe, u blizini Horeba. Ondje su zajedno
razgovarali,aMojsijejeobznanioAronusvetomujeJahvepovjerioisvaznamenjakojamu
jenarediodaihuini(Izl4,28).ZajednosuotputovaliuEgipat,akadsustigliuGoen,okupili
su izraelske starjeine. Aron im je ponovio sve to je Bog rekao i uinio Mojsiju, a oni su
narodupokazaliznaketoihjeBogdaoMojsiju.Narodjebiouvjeren,ipotouedajeJahve
pohodioIzraelceipogledaonanjihovejade,popadaeniiceipokloniese.(31.redak)
Mojsijejetakoebiozaduendakraljupreneseporuku.Dvasubrataulaufaraonovu
palatukaopredstavnicinebeskogKraljaionisuprogovoriliunjegovoime:OvakoveliJahve,
BogIzraelov:Pustinarodmojdaodeiumojuastslavisvetkovinu.
KojetajJahvedagajaposluam...ipustimIzraelce?pitaojekralj.JatogaJahvune
znamnitiupustitiIzraelce.
Njihovjeodgovorglasio:BogJevrejaobjavinamse...Zatonaspustidaodemotridana
hoda u pustinju i prinesemo rtvu Jahvi, Bogu svome, da se na nas ne obori pomorom ili
maem.
Vijesti o njima i zanimanje to su ga pobuivali meu narodom ve su dospjele do
kralja. I to je raspalilo njegov bijes. Mojsije i Arone, zato odvraate svijet od njegovih
dunosti?rekaojeon.Iditenasvojposao.
Kraljevstvojevepretrpjelogubitkezbogmijeanjaovihstranaca.Pripomislinatoon
jedodao:Sadkadsesvjetinatakoumnoilanastavifaraonvibisteihodposlaodvratili?
Izraelci su u ropstvu djelomino izgubili spoznaju o Bojem Zakonu i odstupili od
njegovihpropisa.Subotajebilazanemarivana,azahtjevinjihovihposlodavacauinilisunjeno
svetkovanje gotovo nemoguim. Meutim, Mojsije je pokazao svom narodu da je poslunost
Bogu prvi uslov za njihovo izbavljenje, a njihovi su tlaitelji zamijetili njihove napore da se
obnovisvetkovanjesubote.1
Kraljje,dubokouznemiren,osumnjiioIzraelcezanamjerudaseodmetnuiznjegove
slube. Nezadovoljstvo je bilo posljedica dokolice, te je odluio ne ostaviti im vremena za
opasnoplaniranje.OnjeodmahuveomjeredastegnenjihoveokoveislominjihovnIsavisan
duh. Istog su dana izdane zapovijesti koje su njihov posao uinile jo surovijim i teim.
Uobiajeni je graditeljski materijal u toj zemlji bila glinena opeka suena na suncu. Od te su
grade podizali najljepe graevine, a zatim ih oblagali kamenjem, i stoga je za proizvodnju
opeka trebao biti zaposlen velik broj robova. Da bi bila vra, sjeena se slama mijeala s
glinom,azaposaosubilepotrebnevelikekoliineslame.Meutim,kraljjesadanarediodaim
seslamavienedaje,vedajeradnicimorajusaminaiiuztoproizvoditiistukoliinuopeka.
Ova naredba irom zemlje je prouzrokovala veliku zabrinutost meu Izraelcima.
Egipatski nastojnici su imenovali jevrejske zapovjednike da nadgledaju rad naroda, a oni su

1Vididodatak,primjedbabr.1.

129
biliodgovornidaonikojisuimbilipodreeniobaveposao.Kadjekraljevzahtjevstupiona
snagu, ljudi su se rairili po zemlji, ali je bilo nemogue nainiti uobiajenu koliinu opeka.
Zbogovogsuneuspjehajevrejskezapovjednikesurovotukli.
Ovi zapovjednici su pretpostavili da ih tlae njihovi nastojnici, a ne kralj, pa su sa
svojimalbamaotilikralju.Faraonjenjihovepritubedoekaoprijekorom:Lijentinestevi!
Lijentine!...Stogaikaete:HajdemodaprinesemortvuJahvi!Nareenoimjedasevratena
posao,svijeuda senjihov teretnikakoneesmanjiti.NapovratkuonisususreliMojsija i
Aronatepovikali:NekavasJahveimanaokuisudivam!dobaceim.Omrazilistenaskod
faraonainjegovihdvorana;dalisteimmaurukedanaspobiju.
Dok je Mojsije sluao ove ukore, vrlo se uznemirio. Patnja naroda se poveala. irom
zemlje povici oaja dolazili su od starih i mladih, a svi su se ujedinili u optubi da je on
prouzroioovustranupromjenunjihovastanja.SgorinomuduionjeizaaopredBogai
uzviknuo: Zato, Gospode, nanosi tetu svome narodu? Zato si me poslao? Otkad sam ja
stupio pred faraona i progovorio mu u tvoje ime, on jo gore postupa s ovim narodom. A ti
nitanepoduzimadaizbavisvojnarod.Odgovorjeglasio:Uskoroevidjetikakoujas
faraonom! Pod jakom rukom pustie ih da odu; pod jakom rukom sam e ih iz svoje zemlje
istjerati.PonovnogajeBogpodsjetionaSaveztogajeOnnainiosnjegovimoimaiobeao
mudaebitiispunjen.
TokomsvihgodinaropstvauEgiptumeuIzraelcimajebiloonihkojisuostalivjerni
oboavanju Jahve. Oni su bili ozbiljno uznemireni kad su vidjeli da su njihova djeca
svakodnevno svjedoci paganskih gadosti i poklonstva lanim bogovima. Oni su u svom jadu
vikali Bogu za izbavljenje od egipatskog jarma, da bi se oslobodili od pokvarena uticaja
idolopoklonstva. Oni nisu skrivali svoju vjeru, ve su Egipanima obznanili da je predmet
njihovaoboavanjaTvoracnebaizemlje,jediniistinskiiiviBog.Onisuponavljalidokazeo
njegovu postojanju i sili, od stvaranja sve do Jakovljeva vremena. Egipani su tako imali
prigodu upoznati se s jevrejskom religijom, ali prezirui pouku svojih robova, oni su
oboavatelje Boga pokuali zavesti nagradama, a ako to nije uspijevalo, prijetnjama ili
surovou.
Izraelske starjeine nastojale su odrati sve slabiju vjeru svoje brae, ponavljajui
obeanje dano njihovim oima i Josifove proroke rijei prije smrti kojima je prorekao
izbavljenjeiz Egipta. Neki su sluali i povjerovali. Drugise, gledajui na okolnosti koje su ih
okruivale, nisu htjeli nadati. Egipani su se, kad su saznali to se dogaa meu njihovim
robovima,rugalinjihovimoekivanjimaiprezirnonijekalisilunjihovogBoga.Upuivalisuna
njihovusituacijukaoropskognarodaiprijekornogovorili:AkojevaBogpravianimilostiv,
i posjeduje silu veu od egipatskih bogova, zato vas on ne uini slobodnim narodom?
Skretalisunjihovupanjunanjihovostanje.OnisuoboavalibogovekojesuIzraelcinazivali
lanim,aipaksu bilimonaibogatanacija.Onisutvrdilidasuihnjihovibogoviblagoslovili
napretkom,daliimIzraelcekaoroboveiuivalisuumoidatlaeiunitavajuJahvinesluge.
SamfaraonsehvalisaodaihjevrejskiBognemoeizbavitiiznjegovihruku.
Ovakve rijei unitile su nadu mnogih Izraelaca. Cijeli im se sluaj inio upravo
onakvim kakvim su ga Egipani prikazivali. Bila je istina da su oni bili robovi i da moraju
podnositi sve zlo koje im njihovi surovi gospodari odlue nanijeti. Njihovu su djecu lovili i
ubijali,avlastitiimjeivotbioteret.Ipak,onisuoboavalinebeskogBoga.AkojeJahvedoista
bioiznadostalihbogova,Onihnebitakoostaviouropstvuidolopoklonika.Meutim,onikoji
su ostali vjerni Bogu razumjeli su kako je to bilo zbog toga to je Izrael odstupio od Njega,
130
zbognjihovesklonostidaseenespaganskimnarodimaitakoseprikloneidolopoklonstvu,
kakojeGospoddopustiodapostanurobovi,tesusasigurnouuvjeravalisvojubraudae
Onuskoroslomititlaiteljskijaram.
Jevrejisuoekivalidaeslobodusteibeznekognaroitogispitavjereilibezstvarne
patnjeitekoa.Ipak,onijonisubilispremnizaizbavljenje.OnisuimalimalovjereuBogai
nisu bili voljni strpljivo izdrati svoje muke dok On ne bude smatrao prikladnim da ih
oslobodi. Mnogi su bili zadovoljni da ostanu u ropstvu radije nego da se suoe s tekoama
kojeprateselidbuustranuzemlju,anavikenekihsupostaletolikoslinenavikamaEgipana
dasuonivievoljeliostatiuEgiptu.ZbogtogaihGospodnijeoslobodioprvommanifestacijom
svoje sile pred faraonom. On je tako upravljao dogaajima da su oni razotkrili tiranski duh
egipatskogkralja,aiOnseotkriosvomnarodu.Posmatrajuinjegovupravednost,siluiljubav
oni e odluno napustiti Egipat i predati se Njemu u slubu. Mojsijev bi zadatak bio daleko
lakidamnogiIzraelcinisupostalitolikopokvarenidanisubilivoljninapustitiEgipat.
GospodjezapovijedioMojsijudaponovnoidenaroduiponoviobeanjeoizbavljenju
zajednosnovimobeanjemoboanskojmilosti.Otiaojekakomujezapovjeeno,alioninisu
htjeli sluati. Sveto pismo kae: ... ali ga ne htjedoe sluati: duhovi su im bili pomueni od
tekog ropstva. Mojsije je ponovno primio boansku vijest: Idi i reci faraonu, kralju
egipatskom, da otpusti Izraelce iz svoje zemlje. Ali, razoaran, on je odgovorio: Kad me
Izraelcinisusluali,kakoeme,sporaugovoru, sasluatifaraon!Reenomujedasasobom
povedeArona,izaepredfaraonaiponovizahtjevdapustiIzraelceizEgipta.
ObavijetenjedamonarhneepopustitisvedokBognebudesudioEgiptuiposebnim
prikazomsvojesileneizvedeizraelskinarod.PrijesvakogzlaMojsijejetrebaoopisatinjegovu
priroduiuinak,dabisekraljmogaospasitiakotoodlui.Nakonsvakekazneslijeditejo
otrija, sve dok se njegovo ponosno srce ne ponizi i on prizna Tvorca neba i zemlje kao
istinskog i ivog Boga. Bog je Egipanima dao priliku da vide kako je isprazna mudrost
njihovihmonika,kakojeslabanasilanjihovihbogovakadseprotiveJahvinimzapovijestima.
OnekaznitiEgipanezbognjihovaidolopoklonstvaistiatinjihovohvalisanjeblagoslovima
to su ih navodno primili od svojih mrtvih bogova. Bog e proslaviti svoje ime da bi drugi
narodiulionjegovojsiliidrhtaliprednjegovimsilnimdjelima,tedabiodvratiosvojnarod
odidolopoklonstvaionimuodalislavu.
MojsijeiAronsuponovnouliuraskonedvoraneegipatskogkralja.Tamo,okrueni
visokim stupovima i svjetlucavim ukrasima, skupocjenim slikama i isklesanim likovima
paganskih bogova, pred kraljem ondanje najmonije nacije stajala su dva predstavnika
porobljena naroda, da bi ponovili zapovijest Boju o osloboenju Izraela. Kralj je zahtijevao
udo, kao potvrdu njihovog boanskog poslanja. Mojsije i Aron su bili upueni kako se
ponaatiakosesuelestakvimzahtjevom,tejeAronuzeotapibaciogapredfaraona.tapje
postao zmija. Monarh je poslao po svoje mudrace i vraare, koji svojim vraanjem uine
isto:svakibacisvojtap,kojisepretvoriuzmiju.AliAronovtapprogutanjihovetapove.
Tada je kralj postao jo odluniji i izjavio da je sila njegovih mudraca jednaka sili Mojsija i
Arona. Gospodnje sluge je proglasio varalicama i smatrao je razboritim odbaciti njihove
zahtjeve.Ipak,dokjepreziraonjihovuporuku,boanskagajesilazadraladaimnenanese
zlo.
Boja ruka je inila uda to su ih Mojsije i Aron prikazali pred faraonom, a ne neki
ljudskiuticajilisilakojusuoniposjedovali.Svrhaovihznakaiudabilajedasefaraonuvjeri
dajevelikiJAJESAMposlaoMojsija,tedajekraljevadunostbilapustitiIzraelcedamogu
131
sluiti ivom Bogu. Vraari nisu doista pretvorili svoje tapove u zmije, ve su magijom, uz
pomo velikog varalice, uspjeli oponaati udo. Pretvaranje je tapova u ive zmije izvan
Sotonine moi. Knez zla, premda posjeduje svu mudrost i mo palog anela, nema silu da
stvarailidajeivot,jertaprednostpripadasamoBogu.Meutim,Sotonajeuiniosvetoje
mogaouinitikrivotvorinu.Uljudskimsuoimatapovipretvoreniuzmije.Faraoninjegov
dvorvjerovalisudasetodogodilo.Njihovizglednipoemuihnijerazlikovaoodzmijatoih
jenainioMojsije.PremdajeGospoduiniodasustvarnezmijeprogutalelane,ipakfaraonto
nijesmatraodjelomBojesile,venekomvrstommonijemagijeodonenjegovihsluga.
Faraonjeelioopravdatisvojutvrdoglavostu odbijanjuboanskezapovijestiistogaje
traio neki razlog da zanemari uda to ih je Bog uinio preko Mojsija. Sotona mu je dao
upravo ono to je elio. Djelujui preko vraara, on je kod Egipana stvorio privid da su
MojsijeiAronsamovraariigatari,adaseporukakojusudonijelinemoepotovatikaoona
koja dolazi od nekog uzvienijeg bia. Tako je Sotonina krivotvorina ostvarila svoj cilj,
ohrabrila Egipane u njihovoj pobuni i otvrdnula faraonu srce da ne povjeruje. Sotona se
takoenadaodaepoljuljativjeruMojsijaiAronauboanskoporijeklonjihovogzadatka,da
binjegovaoruapobijedila.OnnijehtiodadjecaIzraelovabuduosloboenaizropstvadabi
sluilaivomBogu.
Meutim,knezzlajeprikazivanjemsvojihudakrozvraareelioostvaritijoveicilj.
OnjedobroznaodajeMojsije,slamajuijaramropstvaizraelskedjece,biopredslikaHrista
kojije trebaoslomitivladavinugrijehanadljudskomporodicom.Znao jedaeseprigodom
HristovadolaskapojavitimonaudakaodokazsvijetudagajeposlaoBog.Sotonajestrepio
zasvojuvlast.KrivotvoreidjelotogajeBoguinioprekoMojsijaonsenadaodaenesamo
sprijeiti izbavljenje Izraela ve i ovim uticajem tokom buduih vjekova unititi vjeru u
Hristova uda. Sotona neprekidno nastoji krivotvoriti Hristovo djelo i ostvariti svoju vlast i
zahtjeve.OnnavodiljudedaHristovaudaobjasnekaoposljediceljudskevjetineimoi.On
tako unitava vjeru u Hrista, Sina Bojeg, u umovima mnogih ljudi i navodi ih da odbace
ponudemilostiuplanuotkupljenja.
Mojsije i Aron su upueni da sljedeeg jutra posjete obalu rijeke po kojoj se kralj
obiavao etati. Budui da je izlijevanje Nila bilo izvor hrane i bogatstva za Egipat, rijeka se
smatrala boanstvom i monarh joj je svakog dana dolazio ukazati poast. Ovdje su mu dva
brataponovilavijest,aondaispruilatapiudarilapovodi.Svetavodajepostalakrv,ribesu
pomrle,arijekaseusmrdjela.Vodaukuamaizaliheucisternamatakoesusepretvorileu
krv.Aliegipatskivraarisvojimvraanjemuinieisto,ifaraonseokrenuiodeusvojdvor,
neuzimajuinitoksrcu.Zlojetrajalosedamdana,alibezuinka.
Ponovnosupruilitapiznadrijeke,pasuiznjeizaleabeiprekrilezemlju.Ulesuu
kue,spavaesobe,paakiupeizahljebinave.Egipanisuabesmatralisvetimteihnisu
eljeliunitavati,aliljigavenapastisupostalenepodnoljive.Skakalesuipofaraonovojpalati,
a kralj je nestrpljivo ekao da ih se ukloni. Vraari su naoko stvorili abe, ali ih nisu mogli
ukloniti. Kad je faraon to vidio, on se malo ponizio. Poslao je po iMojsija i Arona i rekao:
MoliteJahvudaukloniabeodmeneimoganaroda,ajaupustitinaroddaprinesertvu.
Nakontosupodsjetilikraljanaprijanjehvalisanje,onisuzahtijevalidaonodredivrijemeu
kojebiseonitrebalimolitizauklanjanjeaba.Onjeodrediosljedeidan,potajnosenadajui
da e u meuvremenu abe i same nestati i tako ga spasiti od gorkog ponienja zbog
pokoravanja izraelskom Bogu. Meutim, zlo je trajalo do odreena vremena, kad su irom
Egiptaabepoumirale,alisunjihovaodvratnatijelazagaivalazrak.
132
 Gospodjemogaouinitidaseoneutrenutkuvrateuprah,aliOntonijeuiniodakralj
injegovnarodnjihovouklanjanjenebiproglasiliposljedicomvraanja,kaoiprethodnadjela
vraara.abesuuginuleionisuihsakupljalinahrpu.TakosukraljicijeliEgipatprimilidokaz
koje njihova isprazna filozofija nije mogla pobiti, da ovo udo nije djelo magije, ve kazna
nebeskogBoga.
Kad je faraon vidio da je nastupilo olakanje, srce mu otvrdnu. Aron je na Boju
zapovijest pruio svoju ruku i praina se zemaljska pretvorila u komarce irom cijele
egipatskezemlje.Faraonjepozvaovraaredauineisto,alionitonisumogliuiniti.Bojese
djelotakopokazalonadmonijimodSotoninog.Samisuvraaripriznali:TojeprstBoji!Ali
kraljjeostaouporan.
Poziviiupozorenjanisubiliuinkovitiislijedilajejojednakazna.Vrijemejenjenog
dolaskaproreenotakodasenemoereidajedolasluajno.Obadisuispunilikueizemlju,
takodajezemljanastradalaodobada.Ovisukukcibilivelikiiotrovni,anjihovjeubodbio
vrlo bolan za ljude i ivotinje. Kao to je bilo proreeno, ova kazna nije pogodila goensku
zemlju.
Faraon je sada Izraelcima dao doputenje da rtve prinose u Egiptu, ali oni su odbili
prihvatiti ovaj uslov. Ne dolikuje da tako uinimo odgovori Mojsije. rtve koje mi
prinosimo Jahvi, Bogu svome, za Egipane su svetogre. Kad bismo, dakle, na njihove oi
prinosili rtve koje su Egipanima svetogrdne, zar nas ne bi kamenovali? ivotinje koje su
JevrejimabilepotrebnezartvovanjeEgipanisusmatralisvetim,aoboavajekojesuimali
prema njima bilo je takvo da ako bi ko samo jednu sluajno ubio, za njih bi to bio zloin
kanjiv smru. Za Jevreje bi bilo nemogue prinositi rtve u Egiptu a da ne povrijede svoje
gospodare.Mojsijejeponovnopredloiodapounatrodnevnoputovanjeupustinju.Monarh
se sloio i preklinjao Boje sluge da uklone zlo. Oni su obeali da e to uiniti, ali su ga
upozorili da ih ne vara. Zlo je bilo uklonjeno, ali zbog uporne pobune kraljevo je srce
otvrdnuloionnijehtiopopustiti.
SlijediojejostrasnijiudaracpomorsvestokeuEgiptukojasezateklaupolju.Isvete
i teglee ivotinje, krave, volovi, ovce, konji i deve, magarci, sve je bilo uniteno. Jasno je
reeno da e Izraelci biti izuzeti, a faraon, nakon to je poslao vjesnike u izraelske domove,
potvrdiojeistinitostoveMojsijeveizjave.OdIzraelacanijeuginulonijednogrlo.Ipak,kralj
jeostaotvrdoglav.
Mojsijujenakontoganareenodauzmepepeoizpeiidagapredfaraonovimoima
baci prema nebu. Ovo je bio vrlo znaajan in. Bog je prije etiri stotine godina pokazao
Abrahamutlaenjenjegovanarodaubudunosti,slikomzadimljenepeiigoruezublje.On
jeobjaviodaekaznititlaitelje,aroboveizvestisvelikimblagom.IzraeljeuEgiptudugobio
u pei nevolje. Ovaj je Mojsijev in njima bio obeanje da se Bog sjea svog saveza te da je
dolovrijemenjihovaizbavljenja.
Dok se pepeo uzdizao prema nebu, a fina se praina irila egipatskom zemljom,
oteklinesirevimaprekrieljudeiivotinje,svudagdjejepadaopepeo.Sveteniciivraari
su dosad hrabrili faraona u njegovoj tvrdoglavosti, ali sada je kazna stigla i njih. Pogoeni
odvratnomibolnomboleu,njihovaihjehvalisavasilainilajojadnijimaionisevienisu
mogliboritiprotivIzraelovaBoga.Cijelijenarodmogaovidjetiludostvjereu vraarekadoni
aknisamisebenisumoglizatititi.
Ipak,faraonovojesrcepostalojotvrde.OndamujeGospodposlaoporukuizjavljujui:
Akoihnepusti,svazlasvojanavaliuovajputnate,natvojeslubenikeitvojnarod,takoda
133
spoznadanemanikoganasvojzemljikaotosamja...Potediosamtedatipokaemsvoju
mo i da se hvali ime moje po svoj zemlji. Bog mu nije zbog toga dao ivot, ve je njegovo
provienje upravljala dogaajima da ga dovede na prijesto u vrijeme odreeno za Izraelovo
izbavljenje.
Premda je ovaj oholi tiranin svojim djelima odbacio Boju milost, ipak je njegov ivot
sauvan da Gospod kroz njegovu tvrdoglavost u egipatskoj zemlji prikae svoja uda. Boje
provienjeupravljadogaajima.Onjenaprijestomogaopostavitimilostivijegkralja,kojise
ne bi usudio suprotstaviti monim prikazima boanske sile. Ali u tom sluaju Bog ne bi
ostvario svoje namjere. Njegovom je narodu bilo doputeno da iskusi tlaiteljsku surovost
Egipana, da ga ne prevari poniavajui uticaj idolopoklonstva. U svom postupanju prema
faraonu Gospod je pokazao svoju mrnju prema idolopoklonstvu i odlunost da kazni
surovostitlaenje.
Bogjeofaraonurekao:...premdaujatvrdimuinitinjegovosrce,takoteneepustiti
naroddaode.(Izl4,21)Uticajnadprirodnesilenijeotvrdnuokraljevosrce.Bogjefaraonu
dao najupeatljivije dokaze o boanskoj sili, ali monarh je tvrdoglavo odbacivao upozorenja
svjetlosti. Svaki prikaz beskonane mudrosti koji je on odbio, uinio ga je jo odlunijim u
njegovojpobuni.Sjemepobunetogajeposijaokadjeodbioprvoudodonijelojeplodove.
Dokjenastaviohoditivlastitimputem ipostajaosvetvrdoglaviji,njegovojesrcepostajalosve
tvrde,doknijebiopozvandaposmatrahladno,mrtvoliceprvorodenca.
Boggovoriovjekukrozsvojesluge,upozoravajui,opominjuiiukoravajuigrijeh.On
svakomepruaprilikudaispravisvojepogrekeprijenotoonepostanudiokaraktera,aliako
ih ko odbije ispraviti, boanska sila ne posreduje da bi se suprotstavila smjeru njegova
djelovanja. Takvoj osobi je lake ponoviti isto djelo. Njegovo je srce tvrde na djelovanje
Svetoga Duha. Daljnje odbijanje svjetlosti dovodi ga u stanje u kojem je i daleko jai uticaj
neuinkovitinemoeizvrititrajnijidojam.
ovjekkojijenekadapoputaokunjidrugiputebitijospremniji.Svakoponavljanje
grijehaumanjujenjegovusposobnostdamuseodupre,osljepljujeoiiguiuvjerenje.Svako
sjemepopustljivostiroditeplodove.Bogneiniudadabisprijeioetvu.tokosije,toei
eti. (Gal 6,8) Onaj koji pokae drskost nevjernika, ravnodunost prema boanskoj istini,
samoanjeetvukojujesamposijao.Takosedogaadamnotvosastoikomravnodunou
dolazisluatiistinekojesunekadapokretalenjihovuduu.Onisuposijalinemariodbacivanje
istine,itakvajeetvakojuanju.
Oni koji umiruju nemirnu savjest milju da zle navike mogu promijeniti kad oni to
odlue, da se mogu igrati s pozivima milosti, a ipak uvijek iznova biti pod njenim uticajem,
ine to navlastitu odgovornost. Oni misle da e, nakon to su sve svoje sposobnosti predali
velikompobunjeniku,utrenutkunajveeopasnostipromijenitivodu.Alitonijelakoiuiniti.
Iskustvo, obrazovanje, disciplina ivota grjenog poputanja, tako temeljito oblikuju njihov
karakterdaoninemoguusvojitiHristovlik.Dasvjetlostnijeobasjalanjihovput,sluajbibio
razliit.Milostmoeposredovatiipruitiimprilikudaprihvatenjeneponude,alinakonto
nekodugoodbacujeipreziresvjetlost,onaesenaposljetkupovui.
Faraonjezatimupozorendaeslijeditigrad:Zatonaredidapodkrovutjerajutvoje
blagoisvetojevani,naotvorenu.Svetosenadeupolju,biloovjekiliivine,nebudeli
uvedeno unutra, poginut e kad grad zaspe po njima. Grad nije bila uobiajen u Egiptu, a
proreeno nevrijeme nikada ranije nije vieno. Vijest se brzo proula i svi koji su vjerovali
Jahvisakupilisusvojustoku,doksuonikojisupreziralinjegovaupozorenjaostavilistokuu
134
polju.TakoseBojamilostpokazalausredkazne,ljudisuiskuaniipokazalosekolikojenjih
prikazBojesilenaveodagaseboje.
Oluja je dola kako je bilo proreeno, grmljavina i grad, pomijeana s munjama.
Strahotasetakvanijeoborilanazemljuegipatskuotkakosuljudiunjoj.Gradpobiposvemu
Egiptu sve to je ostalo vani, ljude i ivotinje; uniti sve bilje po poljima i sva stabla poljska
polomi. Pusto i propast je obiljeila put anela koji je unitavao. Samo je goenska zemlja
bila poteena. Egipanima je pokazano da ivi Bog nadzire zemlju, da prirodne sile sluaju
njegovglas,tedajejedinasigurnostuposlunostiNjemu.
Cijeli Egipat je drhtao pred zastraujuim izlivom boanskog suda. Faraon je brzo
poslaopodvojicubraeipovikao:Ovajputpriznajemdasamkriv.Jahveimapravo,ajaimoj
narod krivo. Molite Jahvu da ustavi gromove i grad, a ja u vas pustiti da idete. Neete vie
dugoostati.Odgovorjeglasio:Kadiziemizgrada...diiurukepremaJahvi,paegromovi
prestati,anigradavieneebiti,takodaznadazemljapripadaJahvi.Alinitinitvojidvorani,
znamja,josenebojiteBogaJahve.
Mojsije je znao da sukob nije zavren. Faraonova priznanja i obeanja nisu donosila
neketemeljitijepromjeneumaisrca,vesubilaprouzrokovanastrahomibrigom.Meutim,
Mojsije je obeao da e ispuniti njegov zahtjev jer mu nije elio pruiti priliku za daljnju
tvrdoglavost.Prorokjepoao,neobzirucisenaolujukojajebjesnila,afaraonisvinjegovi
slubenicisubilisvjedociJahvinesiledazatitisvogvjesnika.Kadjeizaaoizgrada,Mojsije
podignerukepremaJahvi.Prestanegrmljavinaigrad,anikiavienijepadalanazemlju.Ali
imsekraljoslobodiostraha,njegovosesrceponovnoizopailo.
Onda je Gospod rekao Mojsiju: Idi k faraonu. Uinio sam da njemu i njegovim
slubenicima otvrdne srce, da izvedem sva znamenja meu njima; da moe pripovijedati
svome sinu i svome unuku to sam uinio Egipanima i kakva sam znamenja izvodio meu
njima, kako biste znali da sam ja Jahve. Gospod je pokazivao svoju silu da bi utvrdio vjeru
IzraelauNjegakaojedinogiivogBoga.Onjehtiopruitineoborivedokazeorazlicikojuje
vidioizmeunjihiEgipana,teuinitidasvinarodiznajukakosuJevreji,kojesuoniprezirali
itlaili,podzatitomnebeskogBoga.
Mojsijejeupozoriomonarhadae,akoustrajeusvojojtvrdoglavosti,doiskakavcikoji
eprekritilicezemljeiizjestizelenilotojeostalo.Onieispunitikue,akisamupalatu,i
bietakvanapastkakvunevidjeenitvojioevinioevitvojihoevauovojzemljiodsvojih
vremenadodanas.
Faraonovisavjetnicisuostaliuasnuti.Narodjepretrpio velikegubitkezbogpogibije
stoke.Gradjepobiomnogoljudi.umesubileopustoene,apoljaunitena.Onisubrzogubili
svetosuimJevrejidonijelisvojimradom.Gladjeprijetilacijelojzemlji.Knezoviidvoranisu
navaljivalinakraljailjutitozahtijevali:Dokleenamovajovjekbitizamka?Pustiteljude
nekaiduposlueJahvi,svomeBogu!ZarnevidikakoEgipatsrljaupropast?
MonarhjeponovnodozvaoMojsijaiAronairekaoim:Idite!SluiteJahvi,svomeBogu!
Akoesveii?
Odgovor je bio: Svi idemo... i mlado i staro. Odlazimo sa svojim sinovima i svojim
kerima;sasvojomkrupnomisitnomstokom,jermoramoodratisveanostJahvi.
Kraljserazbijesnio.Jahvebiosvamaistokaotoijapustiodasvamapoudjeca!
odgovoriim.Oitosevididavamnakananijeista.Neemotako!Negomukarcinekaodui
poslue Jahvi. To ste i traili. I otjeraju ih od faraona. Faraon je nastojao unititi Izraelce
tekimradom,alisadasepretvaraodasedubokozanimazanjihovudobrobitinjenosebrine
135
zanjihovudjecu.Njegovjestvarniciljbiodazadridjecuienekaojamstvodaesemukarci
vratiti.
Mojsijejeondapruiosvojtapnadzemljomijunijevjetardonioskakavce.Tolikoih
mnotvo nikad prije nije bilo niti e kada biti. Prekrili su nebo tako da se od njih zacrnjela
zemlja,apojelisusvepreostalozelenilo.Faraonjebrzoposlaopoprorokairekao:Sagrijeio
samprotivJahve,vaegBoga,ivas!OprostitemiuvredujosamoovajputimoliteJahvu,Boga
svoga, da samo otkloni od mene ovaj smrtonosni bi! Oni su to uinili i snani je zapadni
vjetarodnioskakavcepremaCrvenommoru.Ipak,kraljjeidaljeustrajaousvojojtvrdoglavoj
odluci.
Egipanisubilinarubuoaja.inilosedazlakojasuihvezadesilanemoguizdrati,
teihjeispuniostrahzabudunost.Narodjeoboavaofaraonakaoboanskogpredstavnika,
ali sada su mnogi vjerovali da se on protivi Onome koji je sve prirodne sile uinio slugama
svoje volje. Jevrejski robovi, tako udesno tieni, sve su vie vjerovali u svoje izbavljenje.
Njihoviihsenadstojnicinisuusudilitlaitikaodotada.iromEgiptaseiriopotajnistrahda
e se porobljena rasa podignuti i osvetiti zanepravdu. Ljudi su suzdrana daha pitali: ta je
sljedee?
Iznenadajetamaprekrilazemlju,takogustaicrnadaseinilodaesemoiopipati.
Nesamotosuljudibililienisvjetlostivejeizrakbiovrloteak,tojeoteavalodisanje.
Tri dana nisu ljudi jedan drugog mogli vidjeti, i niko se sa svog mjesta nije micao. A u
mjestimagdjesuIzraelciivjelisjalajesvjetlost.SunceiMjesecsubiliegipatskaboanstva,a
u ovoj misterioznoj tami i ljudi i njihovi bogovi bili su podjednako pogoeni silom koja se
zauzimala za robove.2 Premda je tama bila strana, ovo je zlo bilo dokaz Boje samilosti i
njegovanastojanjadaneunitava.Onjeljudimahtiodativrijemezarazmiljanjeipokajanje
prijenotonanjihpustiposljednjeinajstranijezlo.
Strahjenaposljetkuprisiliofaraonanadaljnjeustupke.Nakrajujetreegdanapozvao
Mojsija i sloio se s odlaskom ljudi uz uslov da ostanu stada. Ni papak nee ostati ovdje,
uzvratiojeodluniJevrejin.OdnjihnamvaljaizabratizartvovanjeJahvi,Bogunaemu,ane
znamo, dok onamo ne stignemo, to moramo Jahvi prinijeti. Kralj je poeo neobuzdano
bjesniti:Odlazi!viknefaraonnaMojsijaidamivienaoinedolazi!Onogdanakadmise
opetpojavinaoi,poginue!
Odgovorjebio:Dobrosikazao!...Licatvogavieneuvidjeti!
Mojsije postane vrlo uvaen u egipatskoj zemlji, u oima faraonovih slubenika i u
oimanaroda.EgipanisusepremaMojsijuodnosilisastrahopotovanjem.Kraljgasenije
usudio povrijediti, jer su ljudi smatrali da samo on ima mo da ukloni zla. eznuli su da se
Izraelcima dopusti da odu iz Egipta. Kralj i svetenici su se protivili posljednjim Mojsijevim
zahtjevima.

2
Vididodatak,primjedbabr.2.

136

24. poglavlje
PASHA

Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 11; 12,1-32.

Kad je kralju prvi put iznesen zahtjev za osloboenje Izraela, on je upozoren i na

najstranija zla. Mojsiju je nareeno da kae faraonu: Ovako kae Jahve: Izrael je moj
prvoroenac.Traimodtebedamipustisinadamiposlui.Akoodbijedagapusti,jau
ubititvogaprvoroenca.(Izl4,22.23)PremdasuEgipanipreziraliIzraelce,Bogihjeveoma
cijenio time to su bili izabrani da budu uvari njegova Zakona. Oni su u ovim naroitim
blagoslovima i prednostima koje su im bile dane imali prvenstvo meu narodima kao
prvoroenisinmeusvojombraom.
Kazna na koju je Egipat prvo bio upozoren trebala je doi kao posljednja mjera. Bog
dugotrpiiobilujemilou.Onpremabiimakojajestvorionasvojuslikupostupasnjenom
brigom.DajegubitaketveistadanaveoEgipanenapokajanje,djecanebibilapobijena,ali
onisutvrdoglavoodbijaliboanskezapovijestiisadaihjemoraostiiiposljednjiudarac.
Mojsiju je bilo zabranjeno, pod prijetnjom smrti, da se pojavi pred faraonom, ali
pobunjenikommonarhujetrebaloprenijetiposljednjuBojuporukuiMojsijejeizaaopred
njega sa stranom vijeu: Ovako poruuje Jahve: O ponoi proi u Egiptom. Svaki e
prvoroenacuegipatskojzemljiumrijeti,odprvoroencafaraonova,kojibitrebaosjeditina
njegovuprijestolu,doprvoroencaropkinjekojasenalaziuzmlinskikamen;auginuteisve
prvineodstoke.Usvojezemljiegipatskojnastativelikjauk,kakvanijebilonitiekadposlije
biti.MeuIzraelcimanipasneezalajatinaivostvorenje:ni na ovjekaninaivotinju.Po
tomeeteznatidaJahveluiIzraelcaodEgipanina.Ondaesviovitvojidvoranikmenidoi
predamesebacitiivikati:Gubiseitiisavnarodkojizatobomide!Poslijetogauotii.
Prije izvrenja ove kazne Gospod je preko Mojsija dao upute izraelskoj djeci u vezi s
odlaskomizEgipta,aposebnouvezisazatitomodskoranjegsuda.Svakaporodica,samaili
udruenasdrugima,trebalajezaklatijagnjeilijarebezmaneisastrukomisopapokropiti
obadovratnikainadvratnikkuedaaneokojijetrebaodoiokoponoineueukuu.Oni
su nou trebali jesti peeno meso s beskvasnim hljebom i gorkim zeljem, kao to je Mojsije
rekao: opasanih bokova, s obuom na nogama i sa tapom u rukama. Jedite ga urno: to je
Jahvinapasha.
Gospod je objavio: Te u naime noi ja proi egipatskom zemljom i pobiti sve
prvoroence u zemlji egipatskoj, i ovjeka i ivotinju. Ja, Jahve, kazniu i sva egipatska
boanstva... Krv neka oznaava kue u kojima vi budete. Gdje god spazim krv, proi u vas;
takoeteviizbjeibiuzatornomukadseoborimnazemljuegipatsku.
Za uspomenu na ovo veliko izbavljenje izraelski je narod trebao svetkovati godinji
praznik u svim buduim naratajima. Taj dan neka vam bude spomendan. Slavite ga kao
praznikuastJahvi.Svetkujtegapotrajnojuredbiodkoljenadokoljena.Kaotosutrebali
svetkovati praznik, oni su isto tako trebali ponavljati svojoj djeci izvjetaj o velikom
izbavljenju kao to je Mojsije zapovjedio:OvojepashalnartvauastJahvikojijeprolazio
mimokueIzraelacakadjeusmrivaoEgipane,anaekuepoteivao.

137
 Nadalje, Gospodu su pripadali prvoroeno dijete i ivotinja, a otkupljivali su se
otkupom kao priznanjem da bi za pomora egipatskih prvorodenaca izraelski prvorodenci,
premda milostivo zatieni, bili izloeni istoj opasnosti da nije bilo rtve pomirenja. Meni,
naime pripada svaki prvorodenac. Gospod kae: Onog dana kad sam pobio sve prvence u
zemlji egipatskoj, sebi sam posvetio sve prvoroence u Izraelu, i od ljudi i od stoke. Oni su
moji.JasamJahve.(Br3,13)NakontojeuspostavioslubuuatoruodsastankaGospodje
umjesto prvoroenaca izabrao Levijevo pleme za slubu u Svetilitu. Jer oni su izmeu
Izraelacamenipotpunodarovani.(Br8,16)Meutim,odsvihseljuditrailoda,kaopriznanje
Bojemilosti,otkupesvojuprvoroenudjecu(Br18,15.16).
Pashajetrebalaimatikomemorativnuisimbolinuprirodu,onanijesamoupuivalana
izbavljenje iz Egipta ve i u budunosti na vee izbavljenje to ga je Hristos trebao ostvariti
oslobaajuiljudeizropstvagrijeha.rtvenoJagnjepredstavljaJagnjeBojeukomejesva
naanadauizbavljenje.Apostolkae:...jerjertvovanonaepashalnojagnjeHristos.(1
Kor5,7)Nijebilodovoljnoprinositisamopashalnojagnje,njegovasekrvmoralakropitina
dovratnike. Tako su se zasluge Hristove krvi morale pripisati dui. Mi moramo vjerovati ne
samodajeOnumrozasvijet,vedajeumroizanaspojedinano.Misamimoramoprihvatiti
vrlinertvepomirenja.
Isop koji se koristio za kropljenje bio je simbol oienja, a koristio se za ienje
gubavaca i onih koji su bili oneieni diranjem mrtvaca. Njegov je znaaj vidljiv iz molitve
psalmista:Operimesvegaodmojekrivice,odgrijehamemojegoisti!(Ps51,4)
Jagnje se moralo pripremiti cijelo, bez lomljenja kostiju, a tako se i Bojem Jagnjetu
umrlomzanasnijesmjeloslomitikost(Iv19,36).TimejepredstavljenosavrenstvoHristove
rtve.
Izraelcisumesotrebalijesti.NijedovoljnosamovjerovatiHristuzaoprostodgrijeha,
mivjeromstalnomoramoprimatiduhovnusnaguihranuodNjegainjegoveRijei.Hristosje
rekao:AkonejedetetijelaSinaovjejegainepijetekrvinjegove,neeteimatiivotausebi.
Kojedetijelomojeipijekrvmoju,imaivotvjeni.(Iv6,5354)Adabiobjasniotojemislio,
Onjerekao:Duhjeonajkojioivljava,atijelonevrijedinita.Rijeikojesamvamjarekao
jesuduhiivot.(63.redak)IsusjeprihvatioZakonsvogOca,primjenjivaonjegovanaelau
vlastitomivotu,pokazivaonjegovduhinjegovoblagotvornodjelovanjeusrcu.Ivankae:I
Rijetijelompostalainastanilasemeunama.Imismoposmatralislavunjegovu,slavukoju
imakaoJedinorodenacodOcapunmilostiiistine.Hristovisljedbenicimorajubitisudionici
njegovaiskustva.OnimorajuprimitiiusvojitiBojuRijetakodaonapostanepokretnasila
njihovogivotaidjela.OniHristovomsilommorajupoprimitinjegovlikiodraavatinebeske
osobine.OnimorajujestitijeloipitikrvSinaBojegiliunjimaneebitiivotaHristovduhi
djelomorapostatiduhidjelonjegovihuenika.
JagnjesetrebalojestisgorkimeljeniupuujuitakonagorinuropstvauEgiptu.Tako
se i mi, zbog svojih grijeha, trebamo hraniti Hristom sa skruenou u srcu. Upotreba
beskvasnoghljebatakoejebilaznaajna.OnajeizrazitonareenauzakonuoPashi,aJevreji
su ga se strogo pridravali u svojim obiajima, tako da se tokom ovog praznika u njihovim
kuamanijemoglonaikvasca.Nasliannainkvasacgrijehamorajuostavitisvionikojiod
Hrista ele primiti ivot i hranu. Stoga Pavle pie korintskoj crkvi: Oistite se od starog
kvasca, da budete novo tijesto... jer je rtvovano nae pashalno Jagnje Hristos. Zato trajno
svetkujmo praznik ne sa starim kvascem, ni sa kvascem zloe ili pokvarenosti, ve s
beskvasnimhljebomistoeiestitosti.(1Kor5,7.8)
138
 Robovi su prije osloboenja morali pokazati svoju vjeru u veliko izbavljenje koje se
uskoro trebalo ostvariti. Krvni je znak morao biti na njihovim domovima, a oni i njihove
porodice morali su se odvojiti od Egipana i okupiti se u svojim domovima. Da su Izraelci
zanemarili neku od danih uredbi, da su zaklali jagnje a zanemarili pokropiti dovratnike
krvlju,ilidasuizaliizsvojihkua,oninebibilisigurni.Onisumogliiskrenovjerovatidasu
uinilisvetojebilopotrebno,aliiskrenostihnebispasila.Svikojisuzanemariliupozorenja
Gospodnjihuredbiizgubilisusvogprvorodencaodrukeanelakojijeunitavao.
Narodtrebaposlunoupruitidokazosvojojvjeri.Takosvionikojisenadajudae
biti spaeni zaslugama Hristove krvi moraju shvatiti da oni sami moraju sudjelovati u
osiguranju svog spasenja. Premda nas samo Hristos moe otkupiti od kazne prijestupa, mi
moramo ostaviti grijeh i okrenuti se poslunosti. ovjek se spaava vjerom, a ne djelima, a
ipaksenjegovavjeramorapokazatinadjelu.BogjedaosvogSinadaumrekaopomirenjeza
grijeh,Onjepokazaosvjetlostistine,putivota,daomogunosti,uredbeiprednosti,aovjek
sadatrebasuraivatisoruimaspasenja,onmoracijenitiikoristitipomokojujeBogdao,
vjerovatiisluatisveboanskeuredbe.
Dok je Mojsije Izraelcima ponavljao Boje odredbe za njihovo spasenje, narod pade
niiceipoklonise.Draganadauosloboenje,stranaspoznajaokaznikojajetrebalasnai
njih tlaitelje, brige i poslovi oko iznenadnog odlaska, sve se ovo za neko vrijeme utopilo u
zahvalnostinjihovommilostivomOsloboditelju.MnogisuEgipanibiliponukanidapriznaju
jevrejskog Boga kao jedinog istinitog Boga, i oni su sada molili da im se dopusti da nadu
utoite u domovima Izraelaca kad aneo koji unitava bude prolazio zemljom. Oni su
primljeni s dobrodolicom i oni su prisegnuli da e odsada sluiti Boga Jakovljevog i poi iz
Egiptasnjegovimnarodom.
IzraelcisuposlualiuputetoihjeBogdao.Pripremezaodlazakobavilisutajnoibrzo.
Porodicesuseokupile,zaklanojepashalnojagnje,mesojeispeenonavatri,abeskvasnihljeb
i gorko zelje pripremljeni. Otac i svetenik doma kropio je krv na dovratnike, a zatim se
pridruio porodici u kui. Pashalno jagnje su jeli urno i u tiini. Ljudi su sa
strahopotovanjemmoliliigledali,asrcaprvorodenaca,odnajstarijegovjekadonajmanjeg
djeteta, drhtala su od neopisiva straha. Oevi i majke su vrsto grlili svoje ljubljene
prvoroence pri pomisli na zastraujuu nesreu koja se trebala dogoditi te noi. Meutim,
aneo nije posjetio nijednu izraelsku kuu. Znak krvi, znak Spasiteljeve zatite, bio je na
njihovimvratima,ianeonijeulazio.
OponoistraansejaukrazlijegaoEgiptom:nebijaekue ukojojnijeleaomrtvac.
Svi prvoroenci u zemlji od prvoroenca faraonova, koji je imao sjediti na prijestolu, do
prvoroencasunjautamnici,atakoisveprvineodstoke,usmrtiojeaneozatornik.irom
golemogegipatskogkraljevstvaunitenjeponossvakogdoma.Zrakjebioispunjenkricimai
zapomaganjima oaloenih. Kralj i dvorani, blijedih lica i drhtavih usana, ostali su
zaprepateniovimuasnimdogaajem.Faraonsesjeaokakojenekadauzviknuo:Kojetaj
Jahvedagajaposluam...ipustimIzraelce?JatogaJahvuneznamnitiupustitiIzraelce!On
jesada,sponosomkojimjenekadizazivaonebo,leaouprainiipozvaMojsijaiAronateim
ree: Ustajte i odlazite od moga naroda i vi i vai Izraelci! Idite! Posluite Jahvi, kako ste
traili. Pokupite svoju i sitnu i krupnu stoku, kako ste zahtijevali: idite pa i mene
blagoslovite!IkraljevisavjetnicisupreklinjaliIzraelcedabreiduizzemlje,jerizgibosmo
svi,govorahuoni.

139

25. poglavlje
IZLAZAKIZEGIPTA
Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 12,34-51 i 13 do 15.

Opasani,sasandalamananogamaitapomuruci,izraelskijenarodstajaoitihoisa
strahopotovanjemekaokraljevskunaredbuopolasku.Krenulisuprijesvanua.Tokomzala,
dokjemanifestacijaBojesilerazgorjelavjeruusrcimarobovaiunijelastrahusrcanjihovih
tlaitelja, Izraelci su se postupno okupljali u Goenu, i uprkos iznenadnosti njihova odlaska
obavljene su neke nune pripreme za organizaciju i nadzor mnotva u pokretu. Bili su
podijeljeninagrupenadkojimasuimenovanevoe.
Prilikom izlaska bilo je oko est stotina tisua pjeaka, osim ena i djece. U tom
mnotvunisusamobilionikojejepokrenulavjerauBogaIzraelova,vemnogoonihonihkoji
su eljeli pobjei od zala ili koji su slijedili mnotvo iz puke radoznalosti i uzbuenja.
Izraelcimajeovagrupaljudiuvijekbilasmetnjaizamka.
Narod je sa sobom poveo i mnogo stoke, krupne i sitne, koja je bila izraelsko
vlasnitvobuduidaoni,zarazlikuodEgipana,svojimetaknikadanisuprodalikralju.Jakovi
njegovi sinovi su sa sobom u Egipat donijeli svoju stoku, gdje se ona umnoila. Prije
naputanja Egipta narod je po Mojsijevoj naredbi zatraio nadoknadu za neplaeni rad, a
Egipaniihnisumogliodbitijersuihsetolikoeljeliosloboditi.Robovisuotilinatovareni
plijenomsvojihtlaitelja.
Tog dana okonala se istorija koja je stoleima ranije otkrivena Abrahamu u
prorokomvienju:Dobroznajdaetvojipotomcibitistranciutuojzemlji;robovateibiti
tlaeni etiri stotine godina, ali narodu kojem budu sluili ja u suditi; i konano e izai s
velikim blagom. (Post 15,1314)3 Ove etiri stotine godina su se navrile. ... tano onoga
dana sve ete Jahvine izioe iz zemlje Egipatske. Izarelci su prilikom izlaska iz Egipta
ponijeli dragocjeno naslee, Josipove kosti, koje su tako dugo ekale ispunjenje Bojeg
obeanja,akojesu,tokommranihdanaropstva,bilepodsjetniknanjihovoosloboenje.
Umjesto da pou najkraim putem u Hanaan, kroz filistejsku zemlju, Gospod ih je
usmjerio prema jugu, prema obali Crvenog mora. Bog je, naime, rekao: Mogao bi se narod
predomislitiivratitiuEgipatkadvidiratovanje.Dasupokualiproikrozfilistejskuzemlju,
nailibinaprotivljenje,jerFilistejci,smatrajuiihrobovimakojibjeeodsvojihgospodara,ne
bioklijevalinapastiih.Izraelcisubilislabopripremljenizasukobstakomonimiratobornim
narodom.OnisunedovoljnopoznavaliBogaiimalimalovjereuNjegatebiseobeshrabrilii
prestraili. Oni su bili nenaoruani i nenavikli na rat, njihov je duh bio oslabljen dugim
robovanjem, a imali su i ene, djecu, sitnu i krupnu stoku. Vodei ih prema Crvenom moru
GospodsepokazaokaosaaljivirazumanBog.
KrenuviizSukota,ulogorilisuseuEtamu,nakrajupustinje.Jahvejeiaoprednjima,
danju u stupu od oblaka, da im put pokazuje, a nou u stupu od ognja, da im svijetli. I nije
isprednarodanestajaostupodoblakadanjunistupodognjanou.Psalmistkae:Razastro
je oblak kao pokrov, i oganj da se obno sja. (Ps 105,39, vidi takoe 1 Kor 10,1.2) Stup

3VidiDodatak,primjedbabr.3.

140
njihovog nevidljivog Voe uvijek je bio pred njima. Oblak je danju usmjeravao njihovo
putovanje ili se irio kao svod nad mnotvom. On je sluio kao zatita od sunane ege, a
svojimhladomivlagompruaoosvjeenjeuisuenoj,ednojpustinji.Noujepostajaostup
odognjakojijeosvjetljavaotaborineprekidnosvjedoiooboanskojprisutnosti.
UjednomodnajljepihinajutjenijihodlomakauIsaijinim proroanstvima,spominje
se stup od oblaka i ognja koji predstavlja Boju brigu za njegov narod u posljednjoj velikoj
borbiprotivsilazla:SazdateJahvenadsvomGoromsionskominadsvimatoondjebudu
zborovalioblaksdimomdanju,anousjajognjaarkoga.Jer,vrhsvegaSlavaebitizakloni
sjenicadazasjenjujedanjuodpripeke,titiutoiteodpljuskaioluje.(Iz4,5.6)
Putovalisuprekosumornogpostranstvaslinogpustinji.Vesusepoelipitatikudaih
vodi taj put, naporan ih je put iscrpljivao, i u nekim se srcima poeo javljati strah od
egipatskognapada.Alioblakjeiaonaprijed,aonisugaslijedili.OndajeGospodzapovjedio
Mojsijudaskrenuustjenovititjesnaciulogoreseporedsamogamora.Otkrivenomujedae
faraonpoiupotjeru,alidaeseGospodproslavitinjihovimosloboenjem.
EgiptomseproirilavijestdasudjecaIzraelovaumjestodasezadrenabogoslujuu
pustinjiurilapremaCrvenommoru.Faraonovisavjetnicireklisukraljudasurobovipobjegli
dasenikadavienevrate.Narodjealiozbogsvojeludostikadjesmrtprvoroenacapripisao
Bojoj sili. Njihovi velikani, im su se oslobodili straha, objasnili su da su uzrok zala bile
prirodnesile.toovouinismo!rekoe.PustismoIzraelce,ivienamneesluiti.
Faraonjeokupiosvojesnage,eststotinaizabranihsvojihkolaiostalakolapoEgiptu,
konjanike,zapovjednikeipjeake.Samkralj,praenvelikimljudimaizsvogkraljevstva,vodio
je vojsku. Da bi umilostivio bogove i time osigurao uspjeh svog pothvata, s njim su poli i
svetenici.KraljjebioodluandaIzraelceprestraivelikimprikazomsvojesile.Egipanisuse
bojalidaihnjihovoprisilnopokoravanjeizraelskomBoguneizloiporuzidrugihnaroda,ali
ako sada pokau svoju silu i vrate bjegunce, oni e opravdati svoju slavu i vratiti robove u
slubu.
Jevrejisuseulogoriliporedmora,ijasevodanjimainilakaonepremostivaprepreka,
doksunajugukreviteplanineprijeilenjihovdaljnjinapredak.Iznenadasuudaljiniugledali
odsjaj oruja i koije kao izvidnicu velike vojske. Kad su se ratnici pribliili, vidjelo se da je
egipatska vojska pola za njima u potjeru. Strah je ispunio srca Izraelaca. Neki su povikali
Gospodu, ali vei dio je pourio Mojsiju sa svojim prigovorima: Zar nije bilo grobova u
Egiptu...pasinasizveodapomremoupustinji?Kakvusinamusluguuiniotosinasizveoiz
Egipta!ZartinismoreklibaovouEgiptu:Pustinas!SluiemoEgipane!Boljenamjeinjih
sluitinegoupustinjipoginuti.
Mojsija je uveliko uznemirilo to to je njegov narod pokazao tako malu vjeru u Boga,
uprkos injenici da suiznova bilisvjedoci prikazanjegove sile. Kako su ga mogli optuiti za
opasnostiitekounjihovesituacijekadjeonizriitoslijedioBojuzapovijest?Istina,nijebilo
mogunosti za osloboenje osim ako sam Bog ne posreduje u njihovom osloboenju, ali
buduidasenaaouovojsituacijizbogposlunostiboanskimuputama,Mojsijenijeosjeao
strahodposljedica.Njegovmiraniuvjerljivodgovorjeglasio:Stojtevrstopaetevidjetito
evamJahveuinitidavasdanasspasi.Jahveeseboritizava.Buditemirni!
Nije bilo jednostavno drati izraelsko mnotvo u iekivanju pred Gospodom. Budui
daimjenedostajalodisciplineisamosvladavanja,onisupostalinasilniinerazumni.Oekivali
sudaebrzopastiurukesvojimtlaiteljima,tesuizsvegaglasajaukaliioplakivali.Slijedilisu
prekrasan stup od oblaka kao Boji znak da idu naprijed, ali sada su se pitali da to nije bio
141
predznak neke velike nesree, jer ih je odveo na pogrenu stranu planine, neprohodnim
putem.TakojezavednimumovimaBojianeoizgledaokaopreteapropasti.
Meutim, dok su im se Egipani pribliavali, oekujui da e biti lak plijen, stup od
oblaka se velianstveno podigao u nebo, iznad Izraelaca i spustio izmeu njih i egipatske
vojske. Zid tame se preprijeio izmeu progonitelja i progonjenih. Egipani vie nisu mogli
razabratiizraelskilogortesusemoralizaustaviti.Alikakojenopostajalasvemranija,stup
odoblakajeHebrejimabiovelikosvjetlo,osvjetljavajuicijelitabordnevnomsvjetlou.
U srca se Izraelaca vratila nada. Mojsije je podigao svoj glas prema Gospodu. Zato
zapomaetepremameni?reeJahveMojsiju.ReciIzraelcimadakrenunaput.Atipodigni
svojtap,ispruisvojurukunadmoremirazdijeliganadvoje,daIzraelcimoguproiposred
moraposuhu.
Psalmistaje,opisujuiizraelskiprolazakkrozmore,pjevao:Krozmoreputseotvori
tebi i tvoja staza kroz vode velike, a tragova tvojih niko ne vidje. Ti si svoj narod vodio kao
stado rukama Mojsija i Arona. (Ps 77,19.20) Kad je Mojsije pruio svoj tap, voda se
razdijelila, a Izrael je poao sredinom mora, suhim, dok je voda poput zida stajala sa svake
strane.SvjetlostBojegstupaodsjajivalajeozapjenjenevaloveiosvjetljavalaput,kojijebio
poputvelikebrazdeumorskojvodi,igubioseudaljinisuprotneobale.
Egipani: svi faraonovi konji, kola i konjanici, nagnu za njima u more, u potjeru. Za
jutarnjestraepogledaJahveizstupaodognjaioblakanamorenaegipatskuvojskuiunjoj
stvorizbrku.Tajanstveniseoblakprednjihovimzapanjenimpogledimapretvorioustupod
oblaka.Udaralisugromoviisijevalemunje.Oblaciprosuevode,oblacizatutnjiegromom,i
tvoje strijele poletjee. Grmljavina tvoja u vihoru zaori, munje rasvijetlie krug zemaljski,
zemljasezatreseizadrhta.(Ps77,18,19)
Egipane je obuzeo strah i zbunjenost. Usred pobjenjelih sila prirode, uli su glas
ljutitogBoga,ipokualisevratitiipobjeinaobaluskojesupoli.AliMojsijejepruiosvoj
tap i nagomilana voda itei, tutnjei, eljna svog plijena, sruila se i povukla egipatsku
vojskuusvojemranedubine.
Svanue je izraelskom mnotvu otkrilo sve to je ostalo od njihovih nekada monih
neprijatelja: oklopljena tijela razbacana na obali. Jedna no je bila dovoljna da nakon
najstranije opasnosti doe potpuno izbavljenje. Golemo, bespomono mnotvo, robovi
nenaviklinaborbu,ene,djeca,stokaamoreprednjimaimonaegipatskavojskaizanjih
vidjelisukakoimseotvaraputkrozvodeislomnjihovihneprijateljautrenutkukadsuoni
oekivali pobjedu. Sam Jahve je donio izbavljenje i njihova su se srca iz zahvalnosti i
povjerenja okrenula Njemu. Njihovi osjeajinali su svoj izriaj u pjesmi hvale. Boji jeDuh
siao na Mojsija i on je poveo narod u pobjednikoj pjesmi zahvalnosti, najranijoj i
najuzvienijojodsvihpjesamapoznatihljudima:
U ast Jahvi zapjevau, jer se proslavio,
konja i konjanika u more on je vrgao.
Moja je snaga, moja pjesma - Jahve
jer je mojim postao izbaviteljem.
On je Bog moj, njega ja u slaviti,
on je Bog oca moga, njega u veliati.
Jahve je ratnik hrabar,
Jahve je ime njegovo.
Kola faraonova i vojsku mu u more baci;
142
 cvijet njegovih titonoa More crveno proguta.
Valovi ih prekrie;
poput kamena u morske potonue dubine.
Desnica tvoja, Jahve, snagom se podii;
desnica tvoja, Jahve, raskomada dumana. ...
Tko je kao ti, Jahve medu bogovima,
tko kao ti ija u svetosti,
u djelima straan, divan u udesima? ...
Milou svojom vodio si ovaj narod, tobom otkupljen,
k svetom tvom Stanu snagom si ga svojom upravio.
Kada to ue, prodrhtae narodi; ...
Strah i prepast na njih se obaraju;
snaga tvoje ruke skamenila ih je
dok narod tvoj, Jahve, ne proe,
dok ne proe narod tvoj koji si otkupio.
Dovee ih i posaditi na gori svoje batine,
na mjestu koje ti, Jahve, svojim uini boravitem,
Svetliitem, o Jahve, tvojom rukom sazidanim...
(Izl 15,1-18)
Ovajevelianstvenapjesmaodjeknulameduizraelskimmnotvom,kaoglasizvelikih
dubina. Prihvatile su ga izraelske ene, koje je predvodila Mirjam, Mojsijeva sestra, dok su
napredovali sa sviralima i igranjem. Pustinjom i morem je odjekivao radostan pripjev, a
planinamasuodjekivalerijeinjihovehvale:UastJahvizapjevatu,jerseslavomproslavi.
Ova pjesma i veliko izbavljenje na koje ona podsjea ostavili su trajan utisak koji
nikadaneebitiizbrisanizsjeanjaizraelskognaroda.ProrociipjevaiuIzraeluvjekovimasu
je ponavljali, svjedoei da je Jahve njihova snaga i izbavljenje onima koji mu vjeruju. Ova
pjesmanepripadasamoizraelskomnarodu.Onaupuujenapropastsvihneprijateljapravdei
na konanu pobjedu Bojeg Izraela. Prorok s Patmosa gleda mnotvo obueno u bijelo,
pobjednike, kako stoje na staklenom moru s citrama Bojim. Oni pjevaju pjesmu Mojsija,
slugeBojegaipjesmuJanjeta.(Otk15,2.3)
Nenama,oJahve,nenama,vesvomimenuslavudajzbogljubaviivjernostisvoje.
(Ps115,1)Takavjeduhproimaoizraelskupjesmuizbavljenja,atojeduhkojitrebaprebivati
usrcimasvihkojisebojeiljubeBoga.OslobaajuinaedueizropstvagrijehaBognamje
dao vee izbavljenje od izbavljenja Hebreja kod Crvenog mora. Kao i izraelsko mnotvo mi
duom, srcem i glasom trebamo hvaliti Gospoda za dobrotu njegovu, za udesa njegova
sinovimaljudskim.OnekojirazmiljajuovelikojBojojmilostiinezaboravljajumaladjela
dobrote, On e opasati radou i u njihova srca staviti pjesmu Gospoda. Svakodnevni
blagoslovikojeprimamoizBojeruke,aiznadsvegaIsusovasmrtkojanamdonosiradost,a
nebo stavlja nadohvat ruke, trebali bi biti predmet trajne zahvalnosti. Kakvo je saaljenje,
kakvu neusporedivu ljubav, Bog pokazao prema nama, izgubljenim grjenicima, kad nas je
povezaosasobomdabudemonjegovonaroitoblago!KakvujertvupodnionaOtkupitelj,
dasemimoemozvatidjecomBojom!MitrebamohvalitiBogazablagoslovljenunadukoju
nam daje velikim planom otkupljenja, mi ga trebamo hvaliti zbog nebeskog nasljedstva i
njegovogbogatogobeanja,hvalitigatoIsusividabiposredovaozanas.
Pravo me potuje onaj, kae Stvoritelj, koji prinosi rtvu zahvalnu. (Ps 50,23) Svi
143
stanovnici Neba udruuju se u hvaljenju Boga. Nauimo sada pjesmu anela, da je moemo
pjevati kad se pridruimo njihovim redovima. Kaimo sa psalmistom: Hvaliu Jahvu sveg
ivota svojega, dok me bude, Bogu svom u pjevati. Neka te slave narodi, Boe, svi narodi
nekateslave!(Ps146,2;67,5)
Bog je u svojem provienju doveo Izraelce u planinski usijek blizu mora da bi u
njihovom izbavljenju mogao prikazati svoju silu i poniziti ponos njihovih tlaitelja. On ih je
mogao spasiti na drugi nain, ali je izabrao ovaj nain da bi ispitao njihovu vjeru i ojaao
njihovopovjerenjeuNjega.Narodjebioiscrpljenipreplaen,alidanisupolinaprijedkadim
je Mojsije naredio da pou, Bog im nikada ne bi otvorio put. Oni vjerom prijedoe Crveno
more kao po suhoj zemlji (Heb 11,29). Marirajui prema hladnoj vodi oni su pokazali da
vjeruju Bojoj rijei koju je Mojsije izrekao. Oni su uinili sve to je bilo u njihovoj moi, a
SvemoguiIzraelovjeondapodijeliomoredautreputnjihovimnogama.
Velike pouke koje se ovdje ue pouke su za sva vremena. Hrianski ivot je mnogo
putapritisnutopasnou,adunostjenaizglednemogueobaviti.Matastvaraslikupropasti,
ropstva ili smrti koja slijedi. Ipak, Boji glas jasno kae: Poite naprijed! Mi trebamo
posluatiovuzapovijest,premdanaeoinemoguvidjetikroztamuaokostopalaosjeamo
hladne valove. Prepreke koje spreavaju na napredak nikada neenestati pred duhom koji
sumnjaioklijeva.Onikojiodlauposluatisvedokneiezneiposljednjasjenanesigurnosti,
nikada nee ni posluati. Nevjera ape: ekajmo dok nestanu prepreke i jasno vidimo na
put,alivjeranashrabridanapredujemo,onasvevjeruje,svemusenada.
Oblak koji je Egipanima bio zid tame, za Jevreje je bio velika rijeka svjetlosti koja ja
obasjavala cijeli tabor i rasvjetljavala put pred njima. Djelovanje provienja na slian nain
nevjernicimadonositamuioaj,dokduikojavjerujeonojepunosvjetlostiimira.Putkojim
nasBogvodimoevoditikrozpustinjuilimore,alitojesiguranput.

144

26. poglavlje
ODCRVENOGMORADOSINAJA

Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 15,22-27 i 16 do 18.

PreaviCrvenomore,izraelskijenarodpodvostvomstupaodoblakaopetnastavio
putovanje. Prizor je oko njih bio sumoran: ogoljele, puste planine, neplodne ravnice, more
kojeseprualoudaljini,nanjegovimobalamarazbacanatijelaneprijatelja,aonisuipakbili
puniradosti,svjesnislobode,isvakapomisaonanezadovoljstvobilajeuguena.
Meutim,onininakontridanaputovanjanisumoglinaivode.Zalihekojesuponijeli
sa sobom bile su potroene. Nije bilo vode da ugase ed dok su iscrpljeno hodali suncem
spaljenomravnicom.Mojsije,kojijepoznavaoovajkraj,znaojeonotodruginisu,dauMari,
najbliem mjestu gdje su se mogli nai izvori, voda nije pitka. On je s velikom zabrinutou
posmatraooblakkojiihjevodio.Srcegajeboljelokadjeuokakorazdraganipovici:Voda!
Voda!odjekujukolonom.Ljudi,eneidjecaradosnosupouriliinagomilaliseokoizvorakad
seiznarodarazlijegaobolanpovik:vodajebilagorka.
UstrahuioajuonisuukoravaliMojsijatoihjepoveoovimputem,zaboravljajuida
jenjihkaoinjegavodilaboanskaprisutnostutomtajanstvenomoblaku.Oaloennjihovom
nevoljom,MojsijejeuinioonotosuonizaboraviliuinitizavapiojeBoguzapomo.Jahve
mupokaenekodrvo.Baciontodrvouvodu,ivodapostaneslatka.OvdjesuIzraelcipreko
Mojsijaprimiliobeanje:BudelizdunosluaoglasJahve,Bogasvoga,vreitojepravou
njegovim oima; bude li pruao svoje uho njegovim zapovijestima i drao njegove zakone,
nikakvihbolestikojesampustionaEgipanenavasneuputati. JerjasamJahvekojidajem
zdravlje.
Narod je iz Mare poao prema Elimu gdje su nali dvanaest izvora i sedamdeset
palmi.TamosusezadralinekolikodanaprijenotosuuliupustinjuSin.Svojsuprvilogor
u pustinji podigli mjesec dana nakon izbivanja iz Egipta. Njihove zalihe su poele nestajati.
Zelenilojeupustinjibilooskudno,astadasusesmanjivala.Kakosemoglanaihranazaovo
golemo mnotvo? Sumnja je ispunjavala njihova srca i oni su ponovno poeli gunati.
Prigovorima protiv voa koje je Bog imenovao pridruili su se ak i narodni upravitelji i
starjeine:Oh,dasmopomrliodrukeJahvineuzemljiegipatskoj,kadsmosjedilikodlonaca
s mesom i jeli hljeba do mile volje! rekoe im. Izveli ste nas u ovu pustinju da sve ovo
mnotvopomorite!
Premda jo nisu gladovali, a njihove su tadanje potrebe bile zadovoljene, oni su se
bojali budunosti. Nisu mogli razumjeti kako ovo veliko mnotvo moe preivjeti putovanje
krozpustinjuiusvojimmislimaonisugledalikakonjihovadjecaumiru.Gospodjedopustio
daihokruetekoeidasesmanjizalihahranedabisenjihovasrcaokrenulaNjemukojije
dotadabionjihovIzbavitelj.DasuupotrebiprizvahNjega,Onbiimdaooitznaksvojeljubavi
i brige. On im je obeao da ih nijedna bolest nee sustii ako posluaju njegove zapovijesti.
Oekivanjedaeoniilinjihovadjecaumrijetiodgladibilojegrjenonevjerstvo.
BogjeobeaodaebitinjihovBog,daeihuzetikaosvojnarodiodvestiuprostranui
dobruzemlju,alionisuseobeshrabrivalinasvakojpreprecinakojusunailazilinaputudote

145
zemlje. On ih je na udesan nain izveo iz egipatskog ropstva da bi ih uzvisio, oplemenio i
uiniohvalomnazemlji.Meutim,bilojenunodasesuoestekoamaiiskuseneimatinu.
Bog ih je podizao iz stanja ponienosti i pripremao ih da zauzmu poasno mjesto meu
narodimaiprimevaneisveteistine.DasuvjerovaliuNjega,dreinaumusvetojeuinio
zanjih,onibiradosnopodnosilineprilike,oskudicu,paakistvarnupatnju,alioninisubili
voljni vjerovati Gospodu, osim kad su bili svjedoci stalnih dokaza o njegovoj sili. Oni su
zaboraviligorinurobovanjauEgiptu.ZaboravilisuBojudobrotu isilukojeimjepokazao
kadihjeizbavioizropstva.Zaboravilisukakosunjihovadjecabilapoteenakadjeaneo
pobiosveprvorodenceuEgiptu.ZaboravilisuvelikeprikazeboanskesilekodCrvenogmora.
Zaboravilisudajeneprijateljskuvojskukojaihjepokualaslijediti,doksuonisigurnohodili
putem koji im se otvorio, preplavila morska voda. Oni su vidjeli i osjeali samo trenutne
tekoeikunjeiumjestodakau:Bogjeuiniovelikestvarizanas,doksmobilirobovi,On
odnasstvaravelikinarod,onisugovoriliotekoamaipitalisekadesenjihovoputovanje
zavriti.
Istorija izraelskog ivota u pustinji zapisana je za nauk Bojeg Izraela do kraja
vremena.ZapisoBojempostupanjusputnicimaupustinji,njihovomnapretkuinazadovanju,
izloenosti gladi, ei i iscrpljenosti, i oitom prikazu njegove sile za njihovo osloboenje,
prepuno je upozorenja i uputa za njegov narod u svim vremenima. Razliita su izraelska
iskustva bila kola pripreme za njihov obeani dom u Hanaanu. Bog eli da njegov narod u
ovom vremenu s poniznim srcem i prijemivim duhom razmilja o kunjama kroz koje je
prolaziodrevniIzrael,kakobisepouiliupripremizanebeskiHanaan.
MnogiposmatrajuIzraelceiudesenjihovunevjerovanjuigunanjumisleidaonine
bi bili tako nezahvalni, ali kad njihova vjera doe u kunju, oni ne pokazuju vie vjere i
strpljenjaoddrevnihIzraelaca.Kadsenaduutekoama,oniprigovarajuzbognainanakoji
ih je Bog odluio oplemeniti. Premda su njihove sadanje potrebe zadovoljene, mnogi nisu
voljni Bogu povjeriti svoju budunost i oni se neprekidno brinu da ne bi osiromaili i da
njihova djeca ne bi bila preputena patnji. Neki uvijek predviaju zlo ili uveavaju stvarne
tekoe, tako da ne vide mnoge blagoslove koji zahtijevaju njihovu zahvalnost. Prepreke na
koje oni nailaze, umjesto da ih potaknu da trae pomo od Boga, jedinog Izvora snage,
odvajajuihodNjega,jerunjimabudenemirinezadovoljstvo.
Jelidobrodabudemotakonevjerni?Zatomoramobitinezahvalniinepovjerljivi?Isus
jenaprijatelj,cijeloseNebozanimazanaudobrobit,anaebrigeistrahoaloujuBojeg
Svetog Duha. Mi se ne trebamo prepustiti zabrinutosti koja nas nagriza i iscrpljuje, a ne
pomaenamdapodnosimokunje.NetrebamodatimjestanepovjerenjuuBogakojenastjera
dapripremezabuduepotrebepostanuglavnimivotnimzadatkom,kaodajenaasreauu
zemaljskimstvarima.Bojavoljanijedanjegovnarodoptereujebriga.AlinaGospodnamne
kaedananaemputunepostojeopasnosti.Onnepredlaedauzmeljudeizsvijetagrijehai
zla, ve nas upuuje na utoite koje nikada nije iznevjerilo. On poziva sve umorne i
natovarene: Doite k meni svi koji ste umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti. Ostavite
jaramstrepnjeisvjetovnebrigekojestestavilinasvojaledai:Uzmitejarammojnaseiuite
odmene,jersamkrotkaiponiznasrca.Takoetenaipokojsvojimduama.(Mt11,28,29)
MimoemonaiodmorimiruBoguisvusvojubrigubacitenanjega,jerseonbrinezavas
(1Pt5,7).
Apostol Pavle kae: Pazite, brao, da se sluajno u koga od nas ne nade pokvareno,
nevjernosrce,takodaotpadneodBogaivoga.(Heb3,12)DreiuvidusvetojeBogzanas
146
uinio, naa vjera treba biti snana, iva i ustrajna. Umjesto gunanja i prigovaranja, rijei
naegsrcabitrebalebiti:BlogosiljajJahvu,duomoja,isvetojeumeni,svetoimenjegovo!
BlogosiljajJahvu,duomoja,inezaboravidobroinstvanjegova.(Ps103,1.2)
Bog nije zanemario potrebe Izraelaca. On je rekao njihovim voama: Uiniu da vam
dadihljebsneba.Narodusudaneuputezasvakodnevnoprikupljanjehrane,iosakupljanju
dvostrukekoliinesvakogestogdana,dabiseouvalasvetostsubote.
Mojsije je uvjerio zajednicu da e njihove potrebe biti zadovoljene: Veeras e vam
Jahvedatimesadajedete,...aujutrohljebadomilevolje.Ondajedodao:tosmomi?Vine
mrmljate protiv nas, nego protiv Jahve. Zatim je naredio Aronu da im kae: Reci svoj
izraelskojzajednici:SkupitesepredJahvu,jerjeuovaegunanje!DokjeArongovorio,oni
se okrenu prema pustinji, i gle! u oblaku pojavi se Jahvina slava. Velianstvo kakvo nikada
nisu vidjeli simboliziralo je boansku Prisutnost. Prikazom koji je uticao na njihova osjetila,
onisutrebaliprimitispoznajuoBogu.TrebalisunauitidajeSvevinji,anesamoMojsije,bio
njihovvoa,tedasebojenjegovaimenaisluajunjegovglas.
Predveesulogorokruilavelikajataprepelica,dovoljnodasenahranicijelomnotvo.
Ujutrojenazemljibiotanaksloj,netopoputpahuljica,kaodaseslanauhvatilapozemlji.
Bijae kao zrno korijandera. Narod je to nazvao mana. Mojsije je rekao: To je hljeb koji
vamjeJahvepribaviozahranu.Narodjesakupljaomanuishvatiodajeimauobiljuzasve.
Onisujetrlikamenomnakamenojploiilistupaliustupi.Kuhalijeuloncuiodnjepravili
kolae.(Br11,8)...aimalajeukusmedenogkolaia.Reenoimjedasvakogdanasakupe
oko gomer po osobi i nisu nita trebali ostavljati za sljedee jutro. Neki su pokuali stvoriti
zalihe za sljedei dan, ali ona sljedeeg dana nije bila jestiva. Mana za taj dan se morala
sakupljatiujutro,jerjesunceistopilosvetojeostalonazemlji.
Prilikomsakupljanjamanenekisusakupilivie,anekimanje,ododreenekoliine,ali
kadsuizmjerilinagomer,pokazasedanijenitapretekloonomekojibijaenakupiomnogo,
anitijenedostajaloonomekojibijaenakupiomanje.PavleuDrugojposlaniciKorinanima
objanjava ove retke i daje njihovu praktinu pouku. On kae: Nije namjera da se drugima
pomogne, a vi zapadnete u nevolju, ve da bude jednakost: u sadanjoj prigodi neka va
(zemaljski)suviakpriteeupomonjihovojoskudici,dabiinjihov(duhovni)suviakprite
kaoupomovaojoskudici,kakobizavladalajednakost,premaonometostojipisano:Koje
mnogoskupio,nijemupreteklo,akojemaloskupio,nijemunedostajalo.(2Kor8,1315)
estog dana narod je sakupljao dva gomera za svaku osobu. Vode su pourile da
upoznaju Mojsija s onim to je bilo uinjeno. Njegov odgovor je glasio: Ovo je zapovijest
Jahvina: Sutra je dan potpunog odmora, subota Jahvi posveena. Ispecite to elite pei;
skuhajtetoelitekuhati.Svetovampreteeostavitezasutra.Onisutoiuiniliiuvidjelida
senijepokvarilo.JeditetodanasreeimMojsijejerjeovajdansubotauastJahve;danas
neetenaimaneupolju.estjedanaskupljajte,asedmoga,usubotu,neejebiti.
Bog zahtijeva da se danas kao i u doba Izraela potuje svetost sedmog dana. Svi
hriani trebaju smatrati da je zapovijest dana Izraelcima Jahvina zapovijest upuena njima
osobno. Dan koji prethodi suboti treba biti dan pripreme da bi sve bilo spremno za njene
svete trenutke. Nikako se ne smije dopustiti da na posao krnji ovo sveto vrijeme. Bog je
narediodasebrinemozabolesneinapaene,aposaopomaganjanjimajedjelomilosrainije
prekrajsubote,premdatrebaizbjegavatisavnepotrebanposao.Mnoginepromiljenoodlau
do poetka subote male poslove koji se mogu obaviti na dan pripreme. To ne treba initi.
Posao koji se ostavi do poetka subote treba ostati neobavljen dok ona ne proe. Ovakav
147
postupak moe pomoi nepromiljenima i uiniti ih paljivijim u obavljanju poslova tokom
estradnihdana.
Svake sedmice tokom njihovog dugog putovanja pustinjom Izraelci su bili svjedoci
trostrukog uda koje je u njihove umove trebalo utisnuti svetost subote: dvostruka koliina
manejepadalaestogdana,asedmogjedananijebilo;koliinapotrebnazasubotuostalaje
slatkaiista,akadsujeuvaliprekovremenounekodrugovrijeme,onabisepokvarila.
Okolnosti u vezi s davanjem mane pruaju nam jasne dokaze da subota nije
uspostavljena, kao to mnogi tvrde, prilikom davanja Zakona na Sinaju. Izraelci su prije
dolaskanaSinajrazumjeliobavezusvetkovanjasubote.Obavezomdasvakogpetkaskupljaju
dvostruku koliinu mane kao pripremom za subotu kad mana nije padala, njima je stalno
predoavana sveta priroda dana od odmora.A kad su neki ljudiizali u subotu da skupljaju
manu, Gospod je upitao: Dokle ete odbijati da se pokorite mojim zapovijestima i mojim
zakonima?
Izraelcisusehranilimanometrdesetgodina,svedoknisudoliunaseljenuzemlju:
jeli su manu do dolaska na granicu zemlje Hanaanske. Ovo ih je udesno opskrbljivanje
svakog dana tokom etrdeset godina podsjealo na Boju neprestanu brigu i njenu ljubav.
Prema rijeima psalmista Bog im je dao hljeb nebeski. ovjek jeae hljeb Jakih (Ps
78,24.25),tojesthranukojusuimanelidavali.Hranjenihljebomnebeskim,onisusvakoga
danauilidasuim,imajuiBojeobeanje,osiguraneivotnepotrebekaodasubiliokrueni
itnimpoljimanaplodnimHanaanskimravnicama.
Mana,kojajepadalasnebadanahraniIzraelce,bilajepredslikaOnogakojijedoaood
Bogakakobisvijetudaoivot.Isusjerekao:Jasamhljebivota...Ovojeonajhljebtosneba
silazi...Akokojedeodovoghljeba,ivjetezauvijek.Hljebkojiujadatijesttijelomojeza
ivot svijeta. (Iv 6,4851) A meu obeanjima o blagoslovima za Boji narod u buduem
ivotupie:Pobjednikuudatiskrivenemane.(Otk2,17)
NakontosunapustilipustinjuSin,IzraelcisuseulogoriliuRefidimu.Tamonijebilo
vode i oni su ponovno pokazali nepovjerenje u Boje provienje. U svojoj sljepoi i drskosti
narod je doao Mojsiju sa zahtjevom: Daj nam vode da pijemo! Ali njegovo strpljenje nije
iznevjerilo.Zatosesamnomprepirete?ZatokuateJahvu?Onisuljutitopovikali:Zatosi
nas iz Egipta izveo? Zar da nas eom pomori, nas, nau djecu i nau stoku? Kad su imali
obiljehrane,sastidomsusesjealisvoggunanjainevjerovanjateobealidaeubudunosti
vjerovatiGospodu,alisuuskorozaboravilisvojeobeanjeipalinaprvojkunjivjere.iniloim
sedastupodoblakakojiihjevodioskrivanekustranutajnu.AMojsijekojepakon?pitali
suseoni,itoelipostiitimetoihjeizveoizEgipta?Sumnjainepovjerenjeispunjavalisu
njihovasrcaionisugadrskooptuilidaoskudicomitekoamanamjeravaubitinjihinjihovu
djecu kako bi se mogao obogatiti njihovim imetkom. U napadu bijesa i ogorenja oni su ga
pokualikamenovati.
Potresen, Mojsije je zavapio Gospodu: to u s ovim narodom? Reeno mu je neka
uzmeizraelskestarjeine,tapkojimjeinioudauEgiptuiizaeprednarod.IGospodmuje
rekao:Ajaustajatipredtobomondje,napeininaHorebu.Udaripopeini:iznjeepotei
voda, pa neka se narod napije. On je posluao i potekao je mlaz ive vode koji je obilno
opskrbiocijelilogor.UmjestodazapovjediMojsijudapodignetapinavodeovogbezbonog
gunanja prizove strana zla, poput onih u Egiptu, Gospod je u svojoj velikoj milosti tap
uiniosredstvomudjeluizbavljenja.
U pustinji stijene prolomi i napoji ih obilno kao iz bezdana. Iz stijene izbi potoke te
148
izvede vode kao velike rijeke. (Ps 78,15.16) Mojsije je udario stijenu, ali Sin Boji je bio taj
kojije,prikrivenstupomodoblaka,stajaoporedMojsijaiuiniodapoteeivotodavnavoda.
Cijelazajednica,anesamoMojsijeistarjeine,stajalisunaodstojanjuiposmatraliGospodnju
slavu.Alidajeoblakbiouklonjen,njihbiubilasvjetlostOnogakojiunjemuprebivao.
Narod je zbog ei kuao Boga rijeima: Je li Jahve meu nama ili nije? Ako nas je
Gospodovamodoveo,zatonamnedajevoduihljeb?Nevjerovanjekojesutakopokazalibilo
jezloiniMojsijesebojaodaeihBogpohoditisvojimkaznama.IonjemjestonazvaoMasa,
kunja,iMeriba,prepirka,kaospomeniknjihovoggrijeha.
Ondaimjezaprijetilanovaopasnost.ZbognjihovoggunanjaGospodjedopustiodaih
napadnunjihovineprijatelji.Amaleani,divlje,ratnikoplemekojejeprebivaloutomkraju,
izalo je na njih i pobilo one koji su, umorni i oslabljeni, zaostali. Mojsije je, znajui da je
mnotvonarodanespremnozabitku,naredioJouidaizrazliitihplemenaizaberevojnikei
sutraihpovedeprotivneprijatelja,dokjeonsamtrebaostajatinajednojuzviiciublizinis
Bojimtapomuruci.Joua injegovagrupajestoganapalaneprijatelje,doksuMojsije,Aroni
Hur stajali na uzviici s koje se moglo posmatrati bojno polje. S rukama uzdignutim prema
nebu, drei Boji tap u ruci, Mojsije se molio za uspjeh izraelske vojske. Kako je bitka
napredovala,primijetilisudajeIzraelpobjeivaosvedoksu njegoverukebilepodignute,a
kadbiihspustio,pobjeivaojeneprijatelj.KadseMojsijeiscrpio,AroniHursudralinjegove
rukesvedozalaskasuncakadjeneprijateljnatjeranubijeg.
Aron i Hur su podupiranjem Mojsijevih ruku pokazali narodu svoju dunost da ga
podreunjegovomnapornomposlu,dokjeontrebaoprimatiiiznositirijeodBoga.Mojsijev
injetakoebioznaajanjerjetimepokazaodaBogusvojojrucidrinjihovusudbinu.Dok
sumuoniukazivalisvojepovjerenje,Onseboriozanjihipokoravaonjihoveneprijatelje,ali
kadseoninisudraliNjegaivjerovaliusvojuvlastitusnagu,onibipostalislabijiodonihkoji
nisupoznavaliBogainjihovibiihneprijateljipobjeivali.
Kao to su Izraelci pobjeivali dok je Mojsije pruao svoje ruke prema nebu i
posredovao za njih, tako je Boji Izrael pobjeivao kad se vjerom drao sile svog monog
Pomonika.Ipak,boanskasnagasetrebaudruitisovjejom.MojsijenijevjerovaodaeBog
pobijediti njihove neprijatelje ako Izrael ostane neaktivan. Dok je njihov veliki voa vapio
Gospodu, Joua i njegovi hrabri sljedbenici ulagali su najvee napore da poraze Boje i
izraelskeneprijatelje.
NakonporazaAmaleanaBogjezapovjedioMojsiju:Zapisiovouknjigunasjeanje,i
utuvi u ui Joui da u ja spomen na Amaleane sasvim izbrisati pod nebom! Neposredno
pred svoju smrt veliki voa je svom narodu dao sveanu naredbu: Sjeaj se onoga to ti je
uinioAmalekdokstebilinaputupotosteizaliizEgipta;kakotedoekanaputuipobiu
tvom zaleu sve nemone kad si bio umoran i iscrpljen, jer se nije Boga bojao... izbrii pod
nebom spomen na Amaleka. Ne zaboravi! (Pnz 25,1719) Gospod je o ovim bezbonim
Ijudimarekao:JahvinjebojprotivAmaleanaodnaratajadonarataja!(Izl17,16)
Amaleani nisu bili neupueni u pogledu Bojeg karaktera ili njegove suverenosti, ali
umjestodagaseboje,onisuseodluiliusprotivitinjegovojsili.udatoihjeMojsijeuinio
predEgipanima,Amaleanimasubilapredmetizrugivanja,aismijavalisuseistrahuokolnih
naroda.OnisusezaklelisvojimbogovimadaeunititiIzraelcetakodanijedannepobjegne,a
hvalisali su se da je izraelski Bog nemoan da im se suprotstavi. Izraelci im nisu nanijeli
uvredu niti im prijetili. Njihov napad nije niim bio izazvan. Oni su htjeli pokazati svoju
mrnjuiprkospremaBogutakotosunastojaliunititinjegovnarod.Amaleanisudugobili
149
bahatigrjenici,njihovisuzloinivikaliBoguzaosvetu,aipakihjenjegovamilostpozivalana
pokajanje.Alikadsuamalekivojnicinapaliiscrpljeneinezatieneizraelskeredove,onisu
zapeatilisudbinusvognaroda.Bojabrigapoivanadnjegovomnajslabijomdjecom.Nebune
promaknenijedaninsurovostiitlaenja.Njegovaserukapruanadsvimaonimakojigase
bojeikojeljubijerOndrimapravde.
Nedaleko od mjesta na kojem su se Izraelci ulogorili nalazio se dom Jitra, Mojsijevog
tasta.JitrojeuooizbavljenjuIzraelacaiuputiosedaihposjetiiMojsijuvratinjegovuenui
dvasina.Vjesnicisuobavijestilivelikogvoduonjihovomdolaskutejeonsradoviizaaoda
ihsusretneinakonpozdravauveoihusvojator.Onjeposlaonatragsvojuporodicukadse
na putu u Egipat suoio s opasnostima u vezi s osloboenjem Izraela, ali sada je ponovno
mogaouivatiuudobnostiiutjesinjihovogdrutva.OnjeJitruispriaooprekrasnomBojem
postupanjusIzraelomipatrijarhseradovaoiblagoslovioGospoda,tesepridruioMojsijui
strajeinamauprinoenjurtavaisveanompraznikuusjeanjenaBojumilost.
DokjeJitroboravioulogoruonjeuskorovidiodanaMojsijupoivavelikiteret.Dabi
odraodisciplinuiredmeuvelikim,neobrazovaniminepoduenimmnotvombiojedoista
teak zadatak. Mojsija su prihvatali kao vodu i suca te su pred njega iznosili ne samo opte
interese i dunosti naroda ve i nesporazume meu ljudima. On je to doputao jer mu je to
prualo priliku da ih podui, kao to je rekao: Ja onda rasudim izmeu jednoga i drugoga;
izloimimBojezakoneiodredbe.MeutimJitrosetomeusprotiviorijeima:Tajposaoje
zatepreteak;samganemoeobavljati.Itiitajnarodstobompotpunoeteseiscrpsti.I
on je posavjetovao Mojsija da imenuje tisunike, stotnike, pedesetnike i desetnike. To su
trebali biti ljudi sposobni, bogobojazni i pouzdani, koji mrze mito. Oni su trebali suditi u
lakim sluajevima, dok su najvanije i najtee sluajeve trebali i dalje iznositi pred Mojsija
kojije,premaJitrovimrijeima,trebaoinitisljedee:Pouavajihozakonimaiodredbama;
svraajihnaputkojimmorajuii,upuujihnadjelakojamorajuvriti.Prihvaenjesavjet
koji nije samo Mojsiju donio olakanje ve je doveo do uspostavljanja savrenijeg poretka
meunarodom.
GospodjeposebnocijenioMojsijainjegovomrukomuiniomnogaudesa,aliinjenica
da je on bio izabran da druge ui nije ga navela na zakljuak da njemu samom nije bila
potrebna pouka. Izabrani izraelski voa je rado posluao prijedlog pobonog midjanskog
svetenikaiusvojionjegovplankaomudruuredbu.
NarodjeodRefidimanastaviosvojeputovanjeslijedeikretanjestupaodoblaka.Putih
jevodioprekoneplodnihravnica,strmihusponaistjenovitihklisura.estosuputujuipreko
pjeanihpustoiposmatralipredsobomogromneplanine,poputogromnihprepreka,kojesu
se uzdizale na njihovom putu i naizgled sprjeavale daljnje napredovanje. Ali kad su se
pribliili,uplaninskimsusestijenamaotvaraliprolazi,aprednjihovimsepogledompruala
sljedearavnica.Prolisukrozjednuduboku,prijeteuklisuru.Biojetovelianstven,dojmljiv
prizor.Izmeustjenovitihuzvisinakojesuseuzdizalestotinamastopasobjestrane,dokleje
oko moglo dosei, tekla je iva rijeka izraelskog naroda sa svojim stadima. A onda se pred
njimausveanomvelianstvuuzdizalaplaninaSinaj.Stupodoblakajestaonanjenomvrhu,a
narodjerairiosvojeatoreuravnici.Tojetrebaobitinjihovdomunarednihgodinudana.
Stup od vatre nou je osiguravao boansku zatitu, a dok su oni bili svladani snom, hljeb s
nebajepolakopadaonalogor.
Svanuejepozlaivalo tamneplaninskerubove,sunevizlatnizracisuprobijaliduboke
klisure,aiscrpljenimputnicimaonesuseinilekaozrakemilostisBojegprijestola.Izgledalo
150
jedaogromne,krevitehridisvojimvelianstvomgovoreovjenojstrpljivostiivelianstvu.
ovjek se osjeao neznatan i slab u prisutnosti Onoga koji je mjericom izmjerio zemlju, i
planine na mjerila, a tezuljom bregove (Iz 40,12). Ovdje je Izrael trebao primiti najljepe
otkrivenjekojejeBogikadadaoovjeku.Bogjeovdjesakupiosvojnaroddaunjihoveumove
utisne svetost svojih zahtjeva objavljujui vlastitim glasom svoj sveti Zakon. U njima su se
trebale dogoditi velike i svete promjene, jer poniujui uticaj ropstva i dugorono
posmatranje idolopoklonstva ostavilo je traga na njihovim navikama i karakteru.
ObznanjujuiimsebeBogihjenastojaouzdiinaveimoralninivo.

151

27. poglavlje
IZRAELPRIMAZAKON

Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 19 do 24.

Ubrzo nakon to su se ulogorili kod Sinaja Mojsije je bio pozvan na planinu da se

susretne s Bogom. On se sam penjao strmim, krevitim putem i pribliio se oblaku koji je
oznaavaomjestoJahvineprisutnosti.Izraeljesadatrebaostupitiublizak,posebanodnossa
Svevinjim,dasesjedinekaocrkvainarodpodBojomupravom.PorukajeMojsijuzanarod
bila:
VistevidjelitosamuinioEgipanima;kakosamvasnosionaorlovskimkrilimaik
sebi vas doveo. Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i drali moj Savez, vi ete mi biti
predragasvojinamimosvenarodetamojjesavsvijet!vietemibitikraljevstvosvetenika,
narodsvet.
Mojsije se vratio u logor, i nakon to je sazvao izraelske starjeine, ponovio im je
boanskuporuku.Njihovjeodgovorglasio:VriemosvetojeJahvenaredio.Takosuoni
uspostavilisveanSavezsBogomiobavezalisedaegaprihvatitikaosvogvladara,imesu
oniuposebnomsmislupostalipodloninjegovuautoritetu.
NjihovsevoaponovnopopeonaplaninuiGospodmujerekao:Jau,evo,doiktebi
ugustomoblaku,danarodujekadbudemstobomgovorio,idatizauvijekvjeruju.Kadsuse
naputusuoilistekoama,onisubilisklonigunanjuprotivMojsijaiArona,optuujuiihda
vode izraelski narod iz Egipta kako bi ga unitili. Gospod je pred njima elio ukazati ast
Mojsijudabivjerovalinjegovimuputama.
Bog je namjeravao da objavljivanje svog Zakona uini velianstvenim prizorom, u
skladusasvojimuzvienimkarakterom.Narodjetrebaoshvatitidasvemutojepovezanosa
slubomBogutrebapristupatisvelikimpotovanjem.GospodjerekaoMojsiju:Poinarodu...
i posveuj ga danas i sutra. Neka operu svoju odjeu; neka bude gotov prekosutra, jer e
prekosutra sii Jahve na brdo Sinaj naoigled sveg naroda. Tokom narednih dana svi su se
trebalibavitisveanimpripremamazaizlazakpredBoga.Njihovotijeloiodjeamoralisubiti
oieni. A kad Mojsije bude upozorio na njihove grijehe, oni su se trebali poniziti, postiti i
molitidabisenjihovasrcaoistilaodbezakonja.
Obavljenesupripremeuskladusazapovijeu,asluajuinaknadnauputstva,Mojsije
jenarediodaseokoplaninepostavegranice,takodaniovjekniivotinjanisumoglistupiti
nasvetopodruje.Akogasekosamousudiodotaknuti,kaznajebilatrenutnasmrt.
Ujutrotreegdana,doksupogledinarodabiliuprtiuplaninu,njenvrhjebiopokriven
gustimimranimoblakomkojijesilazionizplaninusvedopodnoja,dokcijelaplaninanije
bila obavijena tamom i stranom tajanstvenou. Onda se zauo zvuk trube koji je pozivao
narodnasusretsBogom,iMojsijegajepoveodopodnojaplanine.ivemunjesusijevaleiz
guste tame, a udarci groma odjekivali su meu okolnim vrhuncima. Brdo Sinaj zavilo se u
dim, jer je Jahve u oblaku ognja siao na nj. Dizao se dim kao dim iz pei. Sve se brdo silno
treslo.UoimaokupljenogmnotvaslavaGospodnjajebilapoputvatrekojaprodire,dokje
zvuktrubebivaosvejai.Mojsijejegovorio,aBogmugrmljavinomodgovarao.ZnakJahvine

152
prisutnostijebiotakostraandajeizraelskinaroddrhtaoodstrahatesupalinakoljenapred
Gospodom.akjeiMojsijeuzviknuo:Prestraensamidrhtim.(Heb12,21)
Onda je grmljavina prestala, trube se vie nisu ule, a zemlja je bila mirna. Neko je
vrijemevladalatiina,aondasezauoBojiglas.Govoreiizgustetamekojagajeokruivala
dokjestajaonaplanini,okruenpratnjomanela,GospodjeobznaniosvojZakon.Mojsijeje,
opisujuiovajprizor,rekao:DoeJahvesaSinaja,saSeiraimsepokazaisgore Paranazasja.
Zbognjihdoeodkadekihzborova,sasvogajugasvedoObronaka.Ipaktiljubinarode,svi
sveti njihovi u tvojoj su ruci. Pred tvojim su leali nogama, ili tobom predvoeni. (Pnz
33,2.3)
Jahveseotkrio,nesamoustranomvelianstvusucaizakonodavcaveikaomilostiv
uvar svoga naroda: Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kue
ropstva.OnajkogasuonivepoznavalikaosvogVodiaiIzbavitelja,kojiihjeizveoizEgipta,
utiruiimputkrozmore,pobjeujuifaraonainjegovuvojsku,Onkojijetakopokazaodaje
jaiodsvihegipatskihbogova,sadajeizgovaraosvojZakon.
ZakontomprilikomnijeobjavljeniskljuivozbogIzraelaca.Bogihjepoastiouinivi
ih straarima i uvarima svog Zakona, ali oni su ga trebali smatrati svetim zalogom
namijenjenimcijelomsvijetu.UredbeDekalogasuprilagoenecijelomsvijetu,asvimasudane
za pouku i pokoravanje. Deset zapovijesti, saete, sveobuhvatne i autoritativne, bave se
ovjekovomdunoupremaBoguiblinjima,asvesezasnivanavelikomtemeljnomzakonu
ljubavi.LjubiGospodaBogasvogaodgovorisvimsrcemsvojim,svomduomsvojom,svom
snagom svojom i svom pameu svojom a svoga blinjega kao samoga sebe! (Lk 10,27; vidi
takoe:Pnz6,4.5,Lev19,18)OvanaelasudetaljnoizloenauDesetzapovijestiiprimijenjena
naovjekovostanjeiokolnosti.
Nemoj imati drugih bogova uz mene.
Samo Jahvi, vjenom, samopostojeem, jedinstvenom, koji je sam izvor svega i koji
odrava sve, pripada najvee potovanje i oboavanje. ovjeku je zabranjeno da svojom
slubom i naklonostima na prvo mjesto stavi neto drugo. Mi stvaramo boga od svega to
volimotakodaonoumanjujenauljubavpremaBoguiliometanauslubuNjemu.
Ne pravi sebi lika ni oblija bilo ega to je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u
vodama pod zemljom. Ne klanjaj im se niti im slui.
Druga zapovijest zabranjuje oboavanje kipova ili slika istinitog Boga. Mnoge
neznaboake nacije tvrde da su njihovi kipovi samo slika ili simbol s pomou kojeg oni
oboavaju svoje boanstvo, ali Bog je takvo bogosluenje proglasio grijehom. Pokuaj da se
Vjeni prikae materijalnim tvarima umanjuje ovjekovu predodbu o Bogu. Um bi se tako
odvraao od beskrajnog savrenstva Jahve i okretao stvorenjima, a ne Stvoritelju. A to je
ovjekovapredstavao Bogunia,Onsevieponiava.
Jer ja, Jahve, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran. Blizak i svet odnos Boga s njegovim
narodom prikazan je slikom braka. Idolopoklonstvo je duhovna preljuba, a Boje nezdovolj
stvonjomeprikladnojeopisanokaoljubomora.
Kanjavam grijeh otaca onih koji me mrze na djeci do treeg i etvrtog koljena...
Neizbjeno je da djeca snose posljedice roditeljskih grijeha, ali njih se ne kanjava zbog
roditeljske krivice, osim ako ona sudjeluju u njihovu grijehu. Meutim, djeca obino hode
stopamasvojihroditelja.Zbognasljeaiprimjera,sinovipostajusudioniciuoevimgrijesima.
Pogrene sklonosti, izopaeni apetit i iskvaren moral, kao i fizike bolesti i poremeaji,
prenose se kao nasljee od oca na sina, do treeg i etvrtog narataja. Ova je zastraujua
153
istinatrebalabitisveanasilakojaprijeiljudedahodeputemgrijeha.
... a iskazujem milosre tisuama koji me ljube i vre moje zapovijesti. Zabranjujui
oboavanje lanih bogova druga zapovijest implicitno nareuje oboavanje istinitog Boga.
Onimakojimuvjernoslueobeanajemilost,nesamodotreegietvrtognarataja,kaou
sluajukaznekojomseprijetionimakojigamrze,vetisuama narataja.
Ne izgovaraj uzalud imena Jahve, Boga svoga, jer Jahve ne oprata onome koji
uzalud izgovara ime njegovo.
Ova zapovijest ne zabranjuje samo lano zaklinjanje i ruenje ve i nepromiljeno
koritenje Bojim imenom bez obzira na njegovo znaenje. Mi ga ne potujemo nepromi
ljenimspominjanjemBojegimenausvakodnevnimrazgovorima,prizivanjemubeznaajnim
razgovorima, i estim i nepromiljenim ponavljanjem njegova imena. Sveto je i asno ime
njegovo!(Ps111,9)Svitrebajurazmiljationjegovuvelianstvu,njegovojistoiisvetosti,
dasrceshvatinjegovuzvienikarakter,anjegovosvetoimetrebaizgovaratispotovanjemi
sveano.
Sjeti se da svetkuje dan subotni. est dana radi i obavljaj sav svoj posao. A
sedmoga je dana subota, poinak posveen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla
nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni ki tvoja, ni sluga tvoj, ni slukinja tvoja, ni ivina tvoja, ni
doljak koji se nade unutar tvojih vrata. Ta i Jahve je za est dana stvarao nebo, zemlju i
more i sve to je u njima, a sedmoga dana poinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio
dan subotni.
Subotanijeuspostavljenakaonekanovainstitucija,vekaoonakojajeuspostavljena
zastvaranja.TrebamojesesjeatiisvetkovatikaospomeniknaStvoriteljevodjelo.Upuujui
naBogakaoStvoriteljanebaizemlje,onarazluujeizmeuistinitogBogailanihbogova.Svi
koji svetkuju sedmi dan tim inom govore da su oboavatelji Jahve. Tako je subota znak
ovjekove odanosti Bogu sve dok god postoji na zemlji neko ko mu slui. etvrta zapovijest
jedina je od deset u kojoj se nalazi i ime i titula Zakonodavca. Ona jedina pokazuje ijim je
autoritetom objavljen Zakon. Ona tako sadri Boji peat koji dokazuje autentinost i
obavezujuusilunjegovogZakona.
Bogjeovjekudaoestdanazaradizahtijevadasvojposaoobavitokomestradnih
dana.Subotomjedoputenoobavljatinuneposloveiinitimilost,zabolesnesetrebabrinuti
sve vrijeme, ali posao koji nije nuan treba obavezno izbjegavati. Zadri li nogu da ne
pogazi subotu, i u sveti dan ne obavlja poslove; nazove li subotu milinom a asnim dan
Jahviposveen;astiligaodustajuiodputa...(Iz58,13)Meutim,zabranatuneprestaje:
... bavljenja poslom i pregovaranjem, kae prorok. Bog one koji razgovaraju o poslovnim
pitanjimailistvarajuplanoveusubotusmatradaseonizapravobavetimposlom.Dabidrali
subotu svetom, mi ak ne trebamo dopustiti naim umovima da poivaju na predmetima
svjetovneprirode.Aovopredanjeobuhvatasveunutarnaihzidova.Ukuanitrebajuodloiti
svoje svjetovne poslove tokom svetih trenutaka. Svi se trebaju ujediniti u potovanju Boga
dragovoljnomslubomnanjegovsvetidan.
Potuj oca svoga i majku svoju, da imadne dug ivot na zemlji koju ti da Jahve,
Bog tvoj.
Roditeljima pripada odreena mjera potovanja i ljubavi koja ne pripada nijednoj
drugojosobi.SamBog,kojijenanjihstavioodgovornostzadueunjihovojbrizi,urediojeda
tokom ranih godina ivota, roditelji zauzimaju mjesto Boga kod djece. I oni koji odbacuju
autoritetsvojihroditeljaodbacujuBojiautoritet.Petazapovijestoddjecezahtijevanesamo
154
da potuju svoje roditelje, pokoravaju im se i sluaju ih ve da im daju ljubav i njenost, da
olakajunjihovebrige,uvajunjihovugled,teimpriteknuupomoiutjeeihustarosti.Ona
takoenaredujepotovanjepremapropovjednicimaivladarima,isvimaonimakojimajeBog
daoautoritet.
Toje,kaeapostol,prvazapovijestpopraenaobeanjem.(Ef6,2)ZaIzrael,kojije
uskorooekivaodaeuiuHanaan,tojebilojamstvoposlunimaodugomivotuutojdobroj
zemlji.AlionaimaiireznaenjeiukljuujesavBojiIzraeliobeavavjeniivotnaZemlji
osloboenojodprokletstvagrijeha.
Ne ubij!
Sva djela nepravde koja skrauju ivot; duh mrnje i osvete, ili poputanja strastima
kojinavodenatetnadjeladrugimailinaspotiedaimelimozlo(jerkoseljutinasvoga
brata,bieodgovoransudu);sebinozanemarivanjebrigepremanapaenimaionimakojima
jeonapotrebna;svakougaanjesebiilinepotrebnouskraivanje,ilipretjeraniradkojiteti
zdravlju,svejeovo,uveojilimanjojmjeri,krenjeestezapovijesti.
Ne uini preljube!
Ova zapovijest zabranjuje ne samo neista djela ve i tjelesne misli i elje, ili svako
djelo koje ih podstie. Ne zahtijeva se samo istota u vanjskom ivotu ve i istota tajnih
namjeraiosjeanja.Hristos,kojijeuiosveobuhvatnuobavezuBojegZakona,izjaviojedasu
zlemisliilipogledgrijehkaoinezakonitodjelo.
Ne ukradi!
Ova zabrana obuhvata i javne i line grijehe. Osma zapovijest osuuje krau ljudi,
trgovanje robovima, a zabranjujei osvajakeratove. Ona osuuje kradu i pljaku i zahtijeva
strogo potenje u najmanjim detaljima poslovanja. Ona zabranjuje prekomjernu zaradu u
trgoviniizahtijevapotenuisplatudugovaiplata.Onakaedasepremanebeskimknjigama
svakipokuajdasenekookoristituimneznanjem,slabouilinesreomsmatraprijevarom.
Ne svjedoi lano na blinjega svoga!
Ovim je obuhvaen svaki oblik lanog svjedoenja, svaki pokuaj ili namjera da se
blinjiprevari.Namjeradaseprevarijestonotosvjedoanstvoinilanim.Pogledomoiju,
pokretomruke,izrazomlicamoesesvjedoitilanojednakouinkovitokaoirijeima.Svako
svjesno pretjerivanje, svaki nagovjetaj ili ulagivanje s namjerom da se ostavi pogrean ili
pretjeran dojam, ak i injenina izjava izreena na takav nain da ostavlja pogrean dojam
lano je svjedoenje. Ova naredba zabranjuje sve napore da se naudi dobrom glasu blinjeg
pogrenim prikazivanjem ili zlim sumnjama, klevetanjem ili priama. ak i namjerno
prikrivanjeistine,imesemoenanijetitetadrugima,krenjejedevetezapovijesti.
Ne poeli kue blinjega svoga! Ne poeli ene blinjega svoga; ni sluge njegova, ni
slukinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti ita to je blinjega tvojega.
Desetazapovijestudarausamkorijensvihgrijeha,zabranjujuisebineeljeizkojih
proistie grjean in. Onaj koji se iz poslunosti Bojem Zakonu uzdrava od poputanja
grjenoj elji za onim to pripada drugima nee biti kriv za neko zlo djelo prema svojim
blinjima.
To su bile svete uredbe Dekaloga, izreene usred grmljavine i plamena, prekrasnog
prikaza sile i velianstva velikog Zakonodavca. Bog je objavljivanje svog Zakona popratio
prikazom svoje sile i slave da njegov narod nikada ne zaboravi taj prizor te da ih dojmi
duboko potovanje prema Piscu Zakona, Stvoritelju neba i zemlje. On je svim ljudima elio
pokazatisvetost,vanostipostojanostsvogZakona.
155
 Izraelskijenarodsvladaostrah.StranamoGospodnjihuredbinjimaseinilajaom
odonogatosunjihovadruasrcamoglapodnijeti.KadimjeiznesenoBojevelikomjerilo
pravednosti,onisukaonikadaranijeshvatiliuvredljivuprirodugrijehaisvojuvlastitukrivicu
u oima svetoga Boga. Ustuknuli su u strahu i s dubokim potovanjem. Mnotvo je povikalo
Mojsiju: Ti nam govori, a mi emo sluati. Neka nam Bog ne govori, da ne pomremo!
Odgovorjeglasio:Nebojtese...Bogjedoaodavassamoiskua;dastrahprednjimostanes
vamatedanegrijeite.Meutim,narodjeostaopodaljeposmatrajuiprizorsastrahom,dok
MojsijepristupigustomoblakugdjeseBognalazio.
Umovi naroda, zaslijepljeni i ponieni paganstvom i ropstvom, nisu bili spremnida u
cijelosticijenedalekosenanaelaBojihDesetzapovijesti.Dabipotpunijerazumjeliivrili
Deset zapovijesti, dane su dodatne uredbe koje su ilustrirale i Primjenjivale naela Deset
zapovijesti. Ove su se uredbe zvale zakoni jer su zasnovani na beskonanoj mudrosti i
jednakosti, a sudije su ih koristili da bi na temelju njih izricali presude. Za razliku od Deset
zapovijesti.Mojsijeihjeosobnoprimio,azatimihjeontrebaoobznanitinarodu.
Prviseodovihzakonaodnosionasluge.Udrevnavremenasudijesuzloinceprodavali
u ropstvo, u nekim sluajevima kreditori su prodavali svoje dunike, a siromatvo je navelo
nekeosobedasebeisvojudjecuprodajuuropstvo.Meutim,Izraelcasenijemogloprodati
nadoivotnorobovanje.Duinanjegoveslubebilajeogranienanaestgodina,asedmeje
trebao biti puten na slobodu. Kraa ljudi, ubistvo s predumiljajem, pobuna protiv
roditeljskog autoriteta, kanjavali su se smru. Doputalo se dranje robova koji nisu bili
roeniJevreji,alinjihovivotiosobnostbilisustrogozatieni.Kanjavaloseubistvorobova,
apovredekojebigospodarnanio,modasamogubitakzuba,omoguavalesumuslobodu.
Izraelcisuisaminedavnobilisluge,asadkadsusamitrebaliimatisluge,trebalisuse
uvati poputanja duhu surovosti i iskoritavanja zbog kojeg su patili pod egipatskim
nadzornicima. Sjeanje na gorinu njihova vlastita robovanja trebalo ih je osposobiti da se
stave na mjesto sluge te da ih to navede da budu ljubazni i saaljivi, da prema drugima
postupajuonakokakobieljelidasepostupapremanjima.
Posebnosutienapravaudovicaisiroadi,anareenje injeanobzirpremanjiho
vom bespomonom stanju. Ako ih ucvijeli i oni zavape k meni, sigurno u njihove vapaje
usliiti.Mojgnjeveseraspaliti,imaemuvaspogubiti.Takoevameneostatiudovicea
djecasiroad.PridolicekojisepridrueIzraelutrebalisubitizatieniodzlaitlaenja.Ne
tlaipridolicunitimunanosinepravde,jerstesamibilipridoliceuzemljiegipatskoj.
Uzimanjekamateodsiromahabilojezabranjeno.Odjeailipokrivasiromaha,kojisu
se uzimali kao jamstvo, morali su se vratiti prije noi. Kradljivac je ukradeno morao vratiti
dvostruko. Nareeno je i potovanje prema sudijama i upraviteljima, a sudije su upozoreni
protiv izvrtanja pravde, prihvatanja lanih dokaza i primanja mita. Zabranjeno je bilo lano
optuivanjeiklevetanje,anareenadjelaljubaznosti,akipremaosobnimneprijateljima.
Narod je jo jednom opomenut na svetu obavezu u pogledu na subotu. Odreeni su
godinjipraznici,nakojimasusesvimukarciiznarodaokupljali pred Gospodom donosei
musvojertvezahvalnostiiprveplodovenjegovaobilja.Obznanjenjeiciljovihuredbi.One
nisu proistekle iz puke, samovoljne suverenosti, ve su dane za dobro Izraela. Gospod je
rekao:Buditenarodmeniposveen!,dostojnidavassvetiBogprizna.
Mojsije je trebao zapisati ove zakone i pozorno ih uvati kao temelje nacionalnog
Zakona i oni su zajedno s Deset zapovijesti koje su ilustrirali bili uslov ispunjenja Bojih
obeanjaIzraelu.
156
 OndaimjeJahveposlaoporuku:aljem,evo,svoganelapred tobom,dateuvana
putuidovedeteumjestokojesampriredio.Potujgaisluaj!Nebuniseprotivnjega,jervam
neeopratatiprekraje:tamojejeimeunjemu.Akomusebudevjernopokoravaoibude
vrio sve to sam naredio, ja u biti neprijatelj tvojim neprijateljima i protivnik tvojim
protivnicima.TokomsvihizraelskihlutanjaHristosje,ustupuodoblakaiognja,bionjihov
Voa.PremdasupostojalepredslikekojesuupuivalenadolazakSpasitelja,Onjetakoebio
prisutni Spasitelj, koji je Mojsiju davao upute za narod i stajao pred njima kao jedini kanal
blagoslova.
Nakonsilaskasplanine:DoeMojsijeikazanarodusverijeiJahvineisveodredbe.A
sav narod odgovori u jedan glas: Sve rijei to ih Jahve ree, vriemo. Mojsije je ovo
jamstvo, zajedno s Gospodovim rijeima koje su ih obavezivale da ih posluaju, zapisao u
knjigu.
OndajeslijedilopotpisivanjeSaveza.Upodnojujeplanineizgraenrtvenik,apored
njega je podignuto dvanaest stupova za dvanaest plemena Izraelovih, kao svjedoanstvo
njihovogprihvatanjaSaveza.TadasumladiIzraelciizabranizaovuslubuprinijelirtve.
Mojsije, nakon to je krvlju pokropio rtvenik, prihvati zatim Knjigu Saveza pa je
narodu glasno proita. Tako su sveano ponovljeni uslovi Saveza i svi su bili slobodni da
izaberu hoe li im se pokoriti. Oni su prvo obeali da e sluati Boji glas, ali sada im je
proitannjegovZakon,anjegovasunaeladetaljnoiznesenatakodaznajutosveovajSavez
obuhvata. Narod je ponovno jednoglasno uzvratio: Sve to je Jahve rekao, izvrit emo i
posluat emo. Kad je Mojsije saopio svemu narodu svaku zapovijest, kako je pisalo u
Zakonu,uzekrvi...tepokropiisamuknjiguisavnarodgovorei:Ovojekrvsavezakojivam
jeBogpropisao.(Heb9,19.20)
Tada je trebalo izvriti pripreme za potpuno organiziranje izabranog naroda pod
Jahvom kao njihovim kraljem. Mojsije je primio zapovijest: Uadi k Jahvi ti, Aron, Nadab i
Abihu i sedamdeset izraelskih starjeina. Poklonite se izdaljega! Neka se sam Mojsije
primaknekJahvi!Dokjenarodbogoslubovaoupodnoju,oviizabraniljudisubilipozvani
dasepopnunaplaninu.PozvanojesedamdesetstarjeinadapomognuMojsijuuupravljanju
Izraelom, a Gospod im je dao Duh i poastio ih prikazom svoje slave i veliine. Oni vidjee
Boga Izraelova: podnoje njegovim nogama kao da je bilo od dragoga kamena safira, sjajem
naliknasamonebo.OninisuvidjeliBoga,vesuvidjelislavunjegoveprisutnosti.Ranijeoni
nebimoglipodnijetiovajprizor,aliprikazBojeslavejeizazvaostrahopotovanjeinaveoih
napokajanje.Onisurazmiljalionjegovojslavi,istoiimilostisvedoksenisumoglipribliiti
Onomekojijebiopredmetnjihovograzmiljanja.
MojsijeinjegovpomonikJouasuondapozvanidasesusretnusBogom.Buduida
sunekovrijemetrebalibitiodsutni,voajeimenovaoAronaiHura,dagauzpomostarjeina
zamijene.ZatimMojsijeuzadenabrdo,aondaoblakprekribrdo.SlavaseJahvinanastanina
Sinajskombrdu.OblakjeestdanaprekrivaoplaninukaoznakposebneBojeprisutnosti,a
On se nije otkrio ili objavio svoju volju. Mojsije je sve to vrijeme ekao da bude pozvan u
prisutnost Svevinjega. Njemu je nareeno: Popni se k meni na brdo i priekaj ondje, i
premdasunjegovostrpljenjeiposlunostbilikuani,ekanje ganijeiscrpiloinijenapustio
svojemjesto.Razdobljeekanjajezanjegabilovrijemepripreme,temeljitogsamoispitivanja.
ak ni Boji omiljeni sluga nije odmah mogao stupiti u njegovu prisutnost i izdrati prikaz
njegove slave. Njemu je trebalo est dana da bi sebe posvetio Bogu ispitujui svoje srce,
razmiljajui i molei se prije nego to je bio spreman za direktnu komunikaciju sa svojim
157
Tvorcem.
Sedmog dana, u subotu, Mojsije je pozvan u oblak. Gusti oblak se otvorio pred oima
cijelogIzraelaiGospodovaslavasepokazalakaovatrakojasaie.etrdesetdanaietrdeset
noi boravio je Mojsije na brdu. etrdeset dana boravka na brdu nije obuhvatilo est dana
pripreme.JouajetokomestdanabiosMojsijem,tesuzajednojelimanuipiliizpotokakoji
jetekaosplanine.AliJouanijeuaosMojsijemuoblak.Onjeostaovaniinastaviojestiipiti
oekujuiMojsijevpovratak,aliMojsijejepostiotokomsvihetrdesetdana.
MojsijejetokomsvogboravkanagoriprimiouputezaizgradnjuSvetilitaukojeme
seposebnoprikazatiboanskaprisutnost.NekamisagradeSvetilitedamoguboravitimeu
njima, (Izl 25,8) bila je Boja zapovijest. Svetkovanje subote je zapovjeeno po trei put.
Nekajeonaznak,zauvijek,izmeumeneiIzraelaca,saoptiojeJahve,dabudetesvjesnida
vasja,Jahve,posveujem.Drite,dakle,subotu,jerjeonazavassveta...kobudeunjojradio
ikakavposao,nekaseodstraniizsvoganaroda.(Izl31,17.13.14)Buduidasuupravotada
daneiuputezatrenutnopodizanjeSvetilitazaslubuBogu,narodjemogaozakljuitidaje,
zbogtogatojeciljkojisuimalipredsobombioslavaBojaizbogvelikepotrebezamjestom
bogosluenja,opravdanoraditinagradnjisubotom.Dabiihsauvaoodtakvepogrekeonisu
primiliupozorenje.NisvetostihitnostovogposebnogdjelazaBoganijeihsmjelanavestida
pogazeNjegovsvetidanodmora.
Narod je otada trebaobiti poaen stalnom prisutnou svog Kralja. Ja u prebivati
meu Izraelcima i biti njihov Bog, Ja u posvetiti ator sastanka... (Izl 29,45.43) bilo je
obeanje dano Mojsiju. Kao simbol Bojeg autoriteta i utjelovljenje njegove volje Mojsije je
primioprimjerakDesetzapovijestitoihjeBojiprsturezaonadvijekameneploe(Pnz9,10;
Izl32,15.16),dabuduuvaneuSvetilitu,kojeje,kadsenaini,trebalobitividljivosredite
narodnogbogosluenja.
Izraeljeodropskognarodauzvieniznadsvihostalihnarodadabudeposebnoblago
Kraljanadkraljevima.Bogihjeodvojioodsvijetadabiimdaosvetizadatak.Onihjeuinio
mjestompoliranenjegovogZakonaikroznjihjenamjeravaomeuljudimasauvatiznanjeo
Njemu. Tako je svjetlost s Neba trebala blistati u svijetu okruenom tamom, i trebao se uti
glas koji Poziva sve narode da ostave idolopoklonstvo i slue ivom Bogu. Ako Izraelci
opravdajupovjerenjeoniepostatisvjetskasila.BogebitinjihovaodbranaiOneihuzdii
iznad svih naroda. Kroz njih e se otkrivati njegova svjetlost i istina i oni e ivjeti pod
njegovom svetom i mudrom vladavinom kao primjer nadmoi Njegovog bogosluenja nad
svimdrugimoblicimaidolopoklonstva.

158

28. poglavlje
IDOLOPOKLONSTVONASINAJU

Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 32 do 34.

MojsijevaodsutnostzaIzraeljebilovrijemeiekivanjaineizvjesnosti.Narodjeznao
dajeonsJouomotiaonaplaninuiuaouoblakgustogmrakakojisemogaovidjetiizdoline,
a poivao je na vrhu planine. S vremena na vrijeme osvjetljavale su ga munje boanske
prisutnosti.eljnosuoekivalinjegovpovratak.NaviknutijouEgiptunamaterijalniprikaz
boanstva,njimajebilotekovjerovatiunevidljivobie,tesuoslonaczasvojuvjerunalaziliu
Mojsiju.Sadajeonbiouzetodnjih.Prolazilisudanzadanom,sedmicazasedmicom,aonse
nijevraao.Usprkosoblakukoji jeidaljebionavidiku,mnogimaseulogoru inilodaihje
njihovvoanapustioilidagajeunitilavatrakojasaie.
Razdoblje ekanja je za njih bilo vrijeme razmiljanja o Bojem Zakonu koji su uli i
pripremesrcadaprimedaljnjaotkrivenjakojaimjeOntrebaodati.Nikadanijebiloprevie
vremenazaovajposao,idasutrailijasnijerazumijevanjeBojihzahtjevaiponizilisvojasrca
pred Njim, oni bi bili zatieni od kunji. Ali oni to nisu uinili te su uskoro postali
nepromiljeni,nepaljiviisklonibezakonju.Ovoseposebnoodnosilonasvjetinu.Onisubili
nestrpljivitosusenalazilinaputuuobeanuzemlju,zemljuukojojjeteklomlijekoimed.
Dobrazemljaimjeobeanasamopoduslovomposlunosti,alionisutoizgubiliizvida.Neki
su predloili da se vrate u Egipat, ali bez obzira hoe li poi naprijed u Hanaan ili natrag u
Egipat,mnotvojeodluilodavieneekaMojsija.
Osjeajui se bespomoni u odsutnosti voe, oni su pribjegli starim praznovjerjima.
Svjetinajebilaprvaupoputanju,gunanjuinestrpljivostiionisupostalivoeotpadakojije
slijedio.VoilitelesubilinekeodivotinjakojesuEgipanismatralisimbolomsvogboanstva,
inaprijedlogonihkojisuprakticiraliovajoblikidolopoklonstva uEgiptu,nainjenojetelei
oni su mu se poeli klanjati. Bog nije dao nikakav prikaz sebe, a zabranio je i bilo kakvo
materijalnoprikazivanjesovimciljem.SvrhamonihudauEgiptuikodCrvenogmorabilaje
dautvrdivjeruuNjegakaonevidljiva,svemonaIzraelovaPomonika,jedinogistinitogBoga.
eljazavidljivimprikazomnjegoveprisutnostiprikazanajestupomodoblakaiognjakojije
predvodio mnotvo i prikazivanjem njegove slave na gori Sinaj. Meutim, iako je oblak
njegove prisutnosti jo uvijek bio pred njima, oni su svoja srca predali egipatskom idolo
poklonstvu,aslavunevidljivogBogaprikazalikipomteleta!
UMojsijevojodsutnostisudskavlastjepredanaAronuteseogromnomnotvookupilo
pred njegovim atorom sa zahtjevom: Napravi nam boga, pa neka on pred nama ide! Ne
znamo to se dogodi s tim ovjekom Mojsijem koji nas izvede iz zemlje egipatske.4 Oblak,
kazalisuoni,kojiihjedotadvodio,sadajetrajnostajaonabrduivieihneepredvoditiu
njihovim putovanjima. Oni moraju imati kip umjesto njega, i ako se odlue vratiti u Egipat,
kakojeodlueno,onienaimilostkodEgipananoseipredsobomkipiprihvatajuigakao
svogboga.
Ovakvajekrizazahtijevalaovjekavrste,odlune,nepromjenjivehrabrosti,nekogako

4VidiDodatak,primjedbabr.4.

159
bi potovanje Boga smatrao vrednijim od popularnog javnog miljenja, line sigurnosti i
vlastitog ivota. Ali tadanji izraelski voa nije imao takav karakter. Aron je neodluno
prigovorionarodu,anjegovooklijevanjeibojaljivostuodlunomtrenutkunjihjeuinilojo
odlunijim.Metesepoveavao.Izgledalojedajeslijepa,nerazumnaizbezumljenostovladala
mnotvom.BilojeionihkojisuostalivjerniSavezusBogom,aliveidionarodasepridruio
otpadu. Prema nekolicini koja se usudila predloeni kip nazvati idolopoklonstvom grubo se
postupalo,ionisuutommeteuiuzbuenjuizgubilisvojeivote.
Aronseuplaiozasvojivotiumjestodaplemenitoustaneu obranuBojeasti,onje
popustiozahtjevimamnotva.Njegovojeprvodjelobilonaredbadasavnarodsakupizlatni
nakit i donese ga njemu, nadajui se da e ih ponos navesti da odbiju ovu rtvu. Ali oni su
dragovoljnopredalisvojeukraseionjeodnjihizliotele,imitacijuegipatskogboga.Narodje
povikao:Ovojetvojbog,Izraele,kojiteizveoizzemljeegipatske.Aronjeneasnodopustio
ovu uvredu Jahve. A onda je otiao jo dalje. Videi s kakvim je zadovoljstvom zlatno tele
prihvaeno, on je pred njima izgradio rtvenik i objavio: Sutra neka se priredi sveanost u
astJahvi!Trubaisuiromlogora,odplemenadoplemenanajavljivalisveanost.Sutradan
ranoustanuiprinesurtvepaljeniceidonesurtvepriesnice.Ondasvijetposjedadajedei
pije.Poslijetogaustadedasezabavlja.PodizgovoromdaodravajusveanostuastJahvi,
onisuseprepustilijedenjuirazvratnomuivanju.
Kako se esto u dananje vrijeme ljubav prema zadovoljstvima prikriva oblijem
pobonosti! Religija koja ljudima doputa da se istodobno s obavljanjem svojih bogoslu
benih rituala posvete sebinim ili tjelesnim zadovoljstvima i danas godi mnotvu kao i u
Izraelovodoba.JouvijekpostojepopustljiviAronikojie,dokobnaajuodgovornedunosti
ucrkvi,popustitieljamaneposveenihitakoihohrabritinagrijeh.
Prolo je svega nekoliko dana otkad su Izraelci sklopili sveani Savez s Bogom da e
sluati njegov glas. Stajali su drui od straha pred planinom sluajui Gospodnje rijei:
Nemojimatidrugihbogovauzmene!BojaslavajejouvijeklebdjelaiznadSinajanavidiku
zajednice,alionisuseokrenuliizatrailidrugebogove.NainietelenaHorebu,klanjahuse
liku od zlata salivenu.Zamijenie Slavu svoju likom bika to prodire travu. (Ps 106,19.20)
KakosemoglaiskazativeanezahvalnostiliponuditismionijauvredaOnomekojiimseotkrio
kaonjeniOtacisvemoniKralj!
Mojsije je na planini bio upozoren na otpad u logoru i nareeno mu je da se bez
odlaganjavrati.Pouridolje,bilesuBojerijei,narodtvoj,kojisiizveoizzemljeegipatske,
poao je naopako. Brzo su zali s puta koji sam im odredio Napravili su sebi tele od
rastopljenekovine,predanjpaliniice.Bogjemogaosprijeitiovajpokretodsamogpoetka,
alijedopustiodaserazvijedoovogstupnjadabiihpouiokaznomzanjihovuizdajuiotpad.
BojiSavezsnjegovimnarodombiojeponiteniOnjerekaoMojsiju:Dobrovidim...
dajeovajnarodtvrdeije.Pustisadanekasemojgnjevnanjihraspalidaihistrijebim.Onda
uodteberazvitiveliknarod.Izraelskinarod,anaroitosvjetina,stalnosubilisklonipobuni
protivBoga.Onibitakoemrmljaliprotivsvojihvoatebigaalostilisvojimnevjerstvomi
tvrdoglavou. Voditi ih u obeanu zemlju bio bi teak posao, pun kunji. Oni su svojim
grijesimaveizgubilipravonaBojumilost,apravdajezahtijevalanjihovounitenje.Gospod
jestogapredloiodaihunititedaodMojsijanainiveliknarod.
Pustisadanekasemojgnjevnanjihraspalidaihistrijebim,bilesuBojerijei.Daje
Bog namjeravao istrijebiti Izrael, ko bi se za njih mogao moliti? Koliko bi bilo onih koji bi
grjenikejednostavnoprepustilinjihovojsudbini?Kolikobinjihradozamijenilinapor,tereti
160
rtvu, naplatili nezahvalnost i gunanje, za poloaj asti i uivanja, kad je Bog bio taj koji je
nudioosloboenje?
Meutim, Mojsije je vidio razlog za nadu tamo gdje se inilo da postoji samo
obeshrabrenjeignjev.OnnijeBojerijei:Pustisada,razumiokaozabranu,vepodsticajna
posredovanje,rijeikojesupodrazumijevaledanitadrugoosimMojsijevemolitvenemoe
spasiti Izrael, i ako ga on zamoli, Bog e potedjeti njegov narod. On je zapomagao pred
Jahvom, Bogom svojim, i govorio: O Jahve! emu da gnjevom plamti na svoj narod koji si
izbavioizzemljeegipatskesilomvelikomirukomjakom!
Bog je naznaio da se odrekao svog naroda. On je Mojsiju govorio o njima kao o
narodutvom, kojisi izveoizzemljeegipatske.Meutim,Mojsijeseponiznoodrekaotvrdnje
dajeonvodioIzrael.Oninisubilinjegovi,veBoji,svoj narodkojisi izveo...silomvelikomi
rukomjakom!Zatobi,pozivaojeon,Egipanimoralirei:Uzlojihjenamjeriiodveo,tako
daihsmakneubrdimaiizbrieslicazemlje.
Tokom nekoliko mjeseci otkad je Izrael napustio Egipat izvjetaj o njihovom
prekrasnomizbavljenjurairiosemeusvimokolnimnarodima.Strahimranipredosjeaji
poivali su na neznabocima. Svi su posmatrali da vide to e izraelski Bog uiniti za svoj
narod.Akoihsadauniti,njihovieneprijateljipobijeditiiBogebitiobeaen.Egipanie
tvrditidasunjihoveoptubebileistinite,umjestodajepoveonaroddaprinesertve,Onje
uiniodaonibudurtvovani.OnineerazmiljatiogrijesimaIzraelaca.Unitenjenarodato
gajeOntakojasnonagradiotetilobiugledunjegovaimena.Kakovelikaodgovornostpoiva
nadonimakojejeBogtakovelianstvenouzvisiodaproslavenjegovoimenazemlji!Kakobi
se oni trebali brinuti da se sauvaju od grijeha, da ne navuku njegovu kaznu i tako meu
neznabocimaobeastenjegovoime!
Dok je Mojsije posredovao za Izrael, njegova bojaljivost je ustupila mjesto njegovoj
predanosti i ljubavi prema onima koji su, u Bojim rukama, bili orue preko kojeg je tako
mnogo uinjeno. Gospod je sluao njegove zamolbe i udovoljio njegovoj nesebinoj molitvi.
Bog je kuao svog slugu, On je provjeravao njegovu vjernost i ljubav prema tom grjenom,
nezahvalnom narodu i Mojsije je plemenito izdrao kunju. Sebini motivi nisu bili izvor
njegovog zanimanja za Izrael. Njemu je napredak Bojeg izabranog naroda bio drai nego
osobna ast, drai nego prednost da postane otac velikog naroda. Bog je bio zadovoljan
njegovom vjernou, jednostavnou njegova srca, njegovim integritetom, i On mu je kao
vjernompastirupredaovelikuodgovornostdaIzraelvodiuobeanuzemlju.
KadsuMojsijeiJoua silisplanine,aMojsijenosioploeSvjedoanstva,ulisuviku
ivrisakuzbuenogmnotva,oitoustanjudivljegorgijanja.Joua,vojnik,prvojepomislioda
su logor napali neprijatelji. Bojna vika u logoru! rekao je on. Ali Mojsije je bolje prosudio
priroduovogkomeanja.Vikanijebilabojna,vevikabunepijanke.Nitiviupobjednici,niti
tuepobijeeni:tujasamopjesmuujem.Doksuprilazililogoru,ugledalisunarodkakovie
i plee oko svog kipa. Bio je to prizor neznaboake pijanke, oponaanje idolopoklonikih
egipatskih praznika. Kako se to razlikovalo od sveanog oboavanja Boga! Mojsije se
razgnjevio.OnjeupravodoaoizprisutnostiBojeslave,ipremdajebioupozorennaonoto
sedogaalo,onnijebiospremanzatakavstraanprizorizraelskogponienja.Njegovjebijes
kljuao. Da bi pokazao gnuanje prema njihovom zloinu, bacio je kamene ploe i one su se
raspalepredoimanaroda,oznaavajuitimedakaotosuoniraskinulisvojSavezsBogom,
takojeiBograskinuosvojSavezsnjima.
Mojsije je ulazei u logor proao kroz mnotvo razvratnika, zgrabio kip i bacio ga u
161
vatru. Kasnije ga je atro u prah, prosuo po vodi i naredio narodu da piju tu vodu. Time je
pokazaopotpunubezvrijednostbogakojegsuonioboavali.
Velikijevoapozvaosvogbrataiotrogazapitao:totijeovajnaroduinio...dasi
takovelikigrijehnanjsvalio?Aronsepokuaozatititiobjanjavajuizahtjevenarodaidabi
gaubilidasenijepokorionjihovimeljama.Nekasemojgospodarsrdbomneraspaljuje
odgovoriAronsamznakakojeovajnarodnazlosklon.Rekoemi:Napravinamboga,pa
nekaprednamaide!NeznamotosedogodistimovjekomMojsijemkojinasizbaviizzemlje
egipatske.Natoimjarekoh:Koimazlata,nekagaskine!Takomigadadoe,ajagabaciliu
vatru, te izae ovo tele. On je elio da Mojsije povjeruje da se dogodilo udo, da je zlato
baeno u vatru te da se nadprirodnom silom pretvorilo u tele. Meutim, njegovi izgovori i
okolianjebilisuuzaludni.Onjespravomsmatranglavnimkrivcem.
OnotojenjegovgrijehinilotakomrskimjestinjenicadajeAronbioblagoslovljeni
poaendalekovieodostalognaroda.AronjebiotajkogaposvetiJahve(Ps106,16),aon
jenainiokipiproglasiosveanost.OnjebioimenovanMojsijevimglasnogovornikom,asam
je Bog posvjedoio o njemu: Znam da je on vrlo rjeit. (Izl 4,14) On je propustio sprijeiti
idolopoklonike u njihovoj namjeri da izazivaju Nebo. On, preko koga je Bog donio kaznu na
Egipaneinjihovebogove,ravnodunojesluaoizjavupredlivenimkipom:OvojetvojBog,
Izraele, koji te izveo iz zemlje egipatske. On je bio s Mojsijem na planini i tamo posmatrao
Gospodnju slavu, on je vidio da u prikazu te slave nije bilo niega prema emu se mogao
nainitikip.Onjebiotajkojijetuslavupretvorioukipteleta.OnkomejeBogpredaovostvo
naroda u Mojsijevoj odsutnosti podravao je njihovu pobunu. I na Arona se Jahve veoma
razgnjevio, htio ga unititi. (Pnz 9,20) Meutim, kao odgovor na Mojsijevo predano
posredovanje, njemu je poteen ivot. Kajanjem za svoj veliki grijeh i poniznou on je
ponovnostekaoBojumilost.
DajeAronimaohrabrostizaloitisezapravdubezobziranaposljedice,onjemogao
sprijeitiotpad.DajenepokolebljivoustrajaousvojojodanostiBogu,dajepodsjetionarodna
odgovornostpreuzetunaSinaju,nasveanizavjetsBogomdaesluatinjegovZakon,zlobi
bilo zaustavljeno. Ali njegovo udovoljavanje eljama naroda i sigurnost s kojom je nastavio
izvravati njihove planove, ohrabrilo ih je da idu dalje u svom grijehu no to su provobitno
namjeravali.
KadseMojsije,popovratkuulogor,suprotstaviopobunjenicima,njegoviotriukorii
ljutnja koju je pokazao razbijanjem ploa Zakona bili su u opreci s ugodnim rijeima i
dostojanstvenimdranjemnjegovogbrata,isimpatijenarodasubilenastraniArona.Aronje,
da bi se opravdao, nastojao uiniti narod odgovornim za njegovu slabost u poputanju
njihovomzahtjevu,aliusprkostome,onisusedivilinjegovojblagostiistrpljenju.AliBogne
gledanaonotoljudigledaju.Aronovpopustljividuhieljadaudovoljizaslijepilisunjegove
oidanevidiveliinuzloinakojijepodravao.Njegovoponaanjekojimjeuticaonagrijeh
Izraelahiljadejekotaloivota.UkakvojjesuprotnostibiloMojsijevoponaanje,kojije,dok
je vjerno izvravao Boje sudove, pokazao da mu je dobrobit Izraela draa nego napredak,
astiliivot.
Od svih grijeha koje e Bog kazniti nijedan nije tei u njegovim oima od onoga koji
ohrabruje druge da ine zlo. Bog je elio da njegove sluge dokau svoju odanost revnim
ukoravanjem grijeha, bez obzira kako to moe biti bolno. Oni koji su poaeni boanskim
poslanjemnesmijubitislabi,popustljivi,zavisnoovremenuukojemsenalaze.Oninetrebaju
teitisamouzvienjuiliseklonitispornihdunosti,veobavljatiBojedjelosnepokolebljivom
162
vjernou.
PremdajeBogispunioMojsijevumolitvutakotojepotedioIzraelaunitenja,njihov
je otpad trebao biti primjereno kanjen. Da bezakonje i nepokornost do kojih je dolo s
Aronovimdoputenjem nisu bili brzo slomljeni, oni bise pretvorili u otvorenu bezbonost i
donijeli narodu nepovratnu propast. Zlo se mora odstraniti najstroim mjerama. Stojei na
vratimalogoraMojsijejepozvaonarod:KojezaJahvu,kmeni!Onikojinisusudjelovaliu
otpadu trebali su stati Mojsiju s desne strane,aonikoji susepokajalizbogsvoggrijeha,na
lijevu. Zapovijest je bila izvrena. Ispostavilo se da Levijevo pleme nije sudjelovalo u
idolopoklonikombogosluenju.Izdrugihjeplemenabilomnogoonihkojisuuprkosgrijehu
pokazali svoje pokajanje. Ali velik broj, veinom svjetina koja je traila da se naini tele,
tvrdoglavojeustrajaousvojojpobuni.MojsijejeuimeJahve,BogaIzraela,zapovjedioonima
sdesnestrane,kojinisusudjelovaliuidolopoklonstvu,daizvukumaeveipobijusvekojisu
ustrajaliupobuni.Itogadanapadenarodaokotritisueljudi.Bezobziranapoloaj,pleme,
prijateljstvo,vodepobunesubilipobijeni,apoteenisusvikojisuseponiziliipokajali.
Onikojisuizvriliovajstraniinsudaizvrilisuganatemeljuboanskogautoriteta,
izvrujuipresuduKraljanadkraljevima.Ljudisemorajuklonitidausvojojljudskojsljepoi
ne sude i osuuju svoje blinje, ali kad im Bog zapovjedi da izvre njegovu presudu nad
bezakonjem Njega treba posluati. One koji su obavili ovaj bolan in i tako pokazali svoje
gaenje prema pobuni i idolopoklonstvu i posvetili se cjelovitijoj slubi istinitom Bogu,
Gospodjenagradio,injihinjihovuvjernosttakotojeLevijevuplemenudaoposebnoodlije.
IzraelcisubiliokrivljenizbogizdajeitoprotivKraljakojiimjedaoblagosloveiijisu
autoritet dragovoljno odluili sluati. Da bi se odrala boanska vladavina, pravda se mora
izvriti na izdajnicima. Ipak, i ovdje je Bog pokazao svoju milost. Premda je potovao svoj
Zakon,Onjesvimadaosloboduizboraimogunostzapokajanje.Pobijenisusamoonikojisu
ustrajaliupobuni.
Bilo je nuno kazniti ovaj grijeh kao svjedoanstvo okolnim narodima o Bojem
nezdovoljstvu idolopoklonstvom. Izvrujui pravdu na krivcima Mojsije je, kao Boje orue,
morao ostaviti zapis o sveanom i javnom prosvjedu protiv njihova zloina. Kad su Izraelci
kasnijetrebaliosuditiidolopoklonstvookolnihplemena,njihovibiihneprijateljioptuilidaje
narod koji uzima Jahvu za svog Boga nainio tele i oboavao ga na Horebu. Oni bi onda,
premda prisiljeni da priznaju sramotnu istinu Izraela, mogli ukazati na stranu sudbinu
prijestupnikakaodokazdanjihovgrijehnijebioniodobrennioproten.
Ljubav nita manje od pravde zahtijeva da se ovakav grijeh kazni. Bog je uvar kao i
vrhovniksvognaroda.Onuklanja onekojisuustrajniupobunidadrugenepoveduupropast.
TimetojepotedioKajinovivotBogjesvemirupokazaokakvesuposljedicedoputanjada
grijehproenekanjen.Uticajkojijeonsvojimivotomiuenjemizvrio na svoje potomke
doveojedopokvarenostikojajezahtijevalaunitenjecijelogsvijetapotopom.Istorijapretpo
topnihljudisvjedoidadugivotzagrjenikanijeblagoslov,Gospodnjevelikostrpljenjenije
sprijeilonjihovobezbotvo.tosuljudidueivjeli,postajalisusvepokvareniji.
Tako je bilo i s otpadom na Sinaju. Da prijestup nije bio brzo kanjen, ponovno bi se
vidjele iste posljedice. Zemlja bi ponovno postala pokvarena kao i u Noino vrijeme. Da su
prijestupnicibilipoteeni,razvilobisezloveeodonogakojeserairilonakontojeKajin
poteen. Boja milost zahtijeva da hiljade pate kako bi se sprijeila potreba da se milioni
kazne.Dabispasioveinu,Onmorakaznitimanjinu.Nadalje,kadjenarododbaciovjernost
Bogu,onseodrekaoboanskezatiteiliiosenjegoveobrane,itakojecijelinarodbioizloen
163
sili svojih neprijatelja. Da zlo na vrijeme nije uklonjeno, oni bi uskoro postali rtve svojih
brojnih i monih neprijatelja. Bilo je potrebno da se za dobro Izraela, a takoe i kao pouka
narednimnaratajima,zloinnavrijemekazni.Tonijebilanitamanjamilostzagrjeniketo
je njihovo grjeno ponaanje sprijeeno. Da je njihov ivot bio poteen, isti duh koji ih je
potakao da se pobune protiv Boga pokazao bi se u meusobnoj mrnji i sukobima, i oni bi
naposljetku sami sebe unitili. Zloin je kanjen brzo i sa strahovitom otrinom iz ljubavi
premasvijetu,izljubavipremaIzraeluiprijestupnicima.
Kad je narod naposljetku shvatio veliinu svoje krivice, strah je obuzeo cijeli logor.
Strahovalisudaesviprijestupnicibitiubijeni.aleinjihovumukuMojsijejeobeaodae
jojednommolitiGospodazanjih.
Teak ste grijeh poinili. Ipak u se Jahvi popeti. Moda za va grijeh oprotenje
pribavim. On je otiao i u svojoj ispovijedi Bogu rekao: Jao! Narod onaj teak je grijeh
poinio napravivi sebi boga od zlata. Ipak im taj grijeh oprosti... Ako nee, onda i mene
izbriiizsvojeknjigekojusinapisao.Odgovorjeglasio:Onogakojijeprotivmenesagrijeio,
izbrisatuizsvojeknjige.Nego,idisad!Povedinarodkamosamtirekao.Aneoemojpred
tobomii.Aliudankadihpohodim,zbognjihovauihgrijehakazniti.
Mojsijeva molitva usmjerava nae umove na nebeske zapise u kojima su zapisana
imenasvihljudi,gdjesuvjernozapisananjihovadjela,biladobrailizla.Knjigaivotasadri
imenasvihkojisuikadasluiliBogu.Akogakoodnjihnapustiitvrdoglavomustrajnouu
grijehu konano otvrdne na uticaj njegovog Svetog Duha, na sudu e njegovo ime biti
izbrisano iz Knjige ivota i on e biti predan unitenju. Mojsije je shvatio kako je strana
grjenikovasudbina,aipakakoGospododbaciizraelskinarod,onjeeliodaseinjegovoime
izbriesnjihovim.Onnijemogaoizdratidavidikakokaznastieonekojisutakomilostivo
bili izbavljeni. Mojsijevo posredovanje u korist Izraela prikazuje Hristovo posredovanje za
grjene ljude. Ali Gospod nije dopustio Mojsiju da kao Hristos nosi krivicu prijestupnika.
Onogakojijeprotivmenesagrijeio,rekaojeOn,izbrisatuizsvojeknjige.
Narod je duboko oaloen pokopao svoje mrtve. Tri hiljade su pale od maa, nakon
egaseulogorupojaviopomor,aondajedolaporukadaihboanskaprisutnostvienee
pratiti na njihovim putovanjima. Jahve je objavio: Ja s vama neu poi jer ste narod tvrde
ijedavasputemneistrijebim.Izdanajezapovijest:Stogaskinitesvojnakit,ajauvidjeti
tousvamauiniti.Cijelijelogortugovao.UkajanjuiponiznostiodbrdaHorebaIzraelci
subilibeznakita.
Po boanskoj naredbi ator koji je sluio kao privremeno mjesto bogosluenja bio je
uklonjenizvanlogora.OvojebiojojedandokazdajeBogpovukaosvojuprisutnostizmeu
njih.OnseotkrivaoMojsiju, alineovakvomnarodu.Ukorjebiobolan,amnotvojesgrinjom
savjesti oekivalo vee nesree. Da nije Gospod izdvojio Mojsija iz logora kako bi ih mogao
potpuno unititi? Meutim, oni nisu bili bez nade. ator je bio podignut izvan logora, ali
Mojsije ga je nazvao ator sastanka. Svi koji su se istinski pokajali, i eznuli da se vrate
Gospodu,pozvanisudaseuputetamo,priznajusvojegrijeheitraenjegovumilost.Kadsuse
vratiliusvojeatore,Mojsijejeuaouator.Narodjesaivimzanimanjemtraionekiznak
da je njegovo posredovanje za njih prihvaeno. Ako se Bog udostoji sresti s njim, mogu se
nadati da nee u cijelosti biti uniteni. Kad se stup od oblaka spustio, narod je plakao od
radostiisvakobisedubokoklanjaonavratimasvogatora.
Mojsije je dobro poznavao pokvarenost i sljepou onih koji su mu bili povjereni na
brigu. Znao je s kakvim se tekoama mora suoiti. Ali on je nauio da ako eli vladati
164
narodom,moradobitipomoodBoga.MoliosezajasnijeotkrivenjeBojevoljeizaobeanje
njegoveprisutnosti:Vidi,tisimenirekao:Povedi ovajnarod,aliminisiobjaviokogaesa
mnomposlati.Josimirekao:Znamtepoimenu,itiuivamojublagonaklonost.Stoga,ako
uivamtvojublagonaklonost,objavimisvojeputove,dateshvatimidaidaljeuivamtvoju
blagonaklonost.Promislitakoedajeovasvjetinatvojnarod.
Odgovorjeglasio:Jaulinostobompoi...ipoinaktipriutiti.AliMojsijejouvijek
nijebiozadovoljan.NjegovujeduupristiskaopredosjeajostranimposljedicamaakoBog
prepusti Izrael tvrdokornostii nepokajanosti. Nije mogao podnijetida njegovi interesi budu
odvojeni od interesa njegove brae te je molio da Bog svom narodu vrati naklonost i da ih
znaknjegoveprisutnostinastavivoditinanjihovomputu:Akotinepode...odavdenasine
izvodi.Takakoeseznatidauivamotvojunaklonost,jaitvojnarod?Potomtoidesnama.
limeemosesamorazlikovatijaitvojnarodmeusvimnarodimakojisunalicuzemlje.
IGospodjeodgovorio:Iovotosizatraio,uiniu...jertiuivamojublagonaklonost,
jer te po imenu poznajem. Ipak, prorok nije prestajao moliti. Primio je odgovor na svaku
molitvu, ali je on bio edan veih znakova Boje naklonosti. On je tada zatraio neto to
nijednoljudskobienijezatrailo:Pokaimisvojuslavu.
Bogganijeukoriosmatrajuinjegovzahtjevdrskim,vemuje milostivoprogovorio:
Dopustiu da ispred tebe proe sav moj sjaj. Nijedan ovjek, smrtnik, ne moe vidjeti i
preivjetiotkrivenjeslaveBoje,aliOnjeMojsijuobeaodaevidjetionolikoboanskeslave
kolikomoepodnijeti.Ponovnojepozvannavrhplanine,aondajerukakojajenainilasvijet,
ruka koja brda premjeta, a ona to ne znaju (Job 9,5), uzela ovo stvorenje od praha, ovog
monogovjekavjere,istavilagaupukotinupeine,dokjeslavaBojaisvanjegovadobrota
prolazilaprednjim.
Ovoiskustvo,aiznadsvegaobeanjedaeboanskaprisutnostbitisnjima,Mojsijuje
bilo obeanje o uspjehu u djelu koje je bilo pred njim, a on je to smatrao daleko veom
vrijednouodsvegznanjaegipatskogilisvihsvojihdostignuakaodravnikailivojskovoe.
NijednazemaljskasilailiznanjenisumoglinadomjestitiBojustalnuprisutnost.
Za prijestupnika je strano kad dospije u ruke ivog Boga, ali Mojsije je sam stajao u
prisutnosti Vjenog i nije se bojao jer je njegova dua bila u skladu s voljom njegovog
Gospodara.Psalmistkae:Dasamusrcunazlomislio,nebiusliioGospod.(Ps66,18)Ali
prisanjeJahvesonimakojigasebojeiSavezsvojobjavljujenjima.(Ps25,14)
Bogseobjavio:Jahve!Jahve!Bogmilosrdanimilostiv,spornagnjev,bogatljubavljui
vjernou,iskazujemilosttisuama,pratabezakonja,grijehiprijestup,alikrivcanekanjena
neostavlja,negokanjavaopainuotacanadjeciinaunucimadotreegietvrtogkoljena.
Mojsijesmjestapadenazemljuipoklonise.OnjeponovnovapiodaBogoprostisvom
naroduopainuiuzmegakaosvojenasljedstvo.Njegovamolitvabilajeispunjena.Gospodje
milostivoobeaoobnovitisvojunaklonostpremaIzraeluiuinitimu udakoja nikadaprije
nisuuinjenaniukojojzemlji,niukojemnarodu.
Mojsijejenaplaniniostaoetrdesetdanainoi,isvetovrijeme,kaoiprviput,njegov
ivot se odravao udom. Nijednom ovjeku nije bilo doputeno da poe s njim, a tokom
njegoveodsutnostinikonijesmiopristupitiplanini.OnjenaBojuzapovijestpripremiodvije
kamene ploe i ponio sa sobom na vrh i Gospod je na ploe ispisao rijei Saveza Deset
zapovijesti.5

5VidiDodatak,primjedbabr.5

165
 Tokom dugog razdoblja to ga je proveo u zajednici s Bogom Mojsijevo lice je
odsjajivalo slavu boanske prisutnosti. On nije znao da iz njegova lica izbija svjetlost dok je
silaziosplanine.TakvajesvjetlostobasjavalaStefanovolicekadjeizvedenpredsudije:Nato
svi koji su sjedili u Velikom vijeu upru pogled u Stefana i opaze da mu je lice poput lica
aneoskog. (Dj 6,15) Aron i narod su uzmaknuli pred Mojsijem i ne usudie se k njemu
pristupiti.Videinjihovstrahizbunjenost,aneznajuirazlog,onihjepozvaodamupriu.
PruioimjeznakBojegpomirenjaiuvjerioihunjegovuobnovljenunaklonost.Unjegovom
glasunisuprimijetilinitaosimljubaviimoljenjainapokonsejedanodnjihusudiopristupiti.
Previezadivljendabigovorioonmujetihoukazaonanjegovizgled lica,aondapremanebu.
Veliki je voa shvatio to oni ele rei. Svjesni svoje krivice, osjeajui i dalje boansko
nezadovoljstvo,oninisumoglipodnijetinebeskusvjetlost,kojabiihispunjavalaradoudasu
bili posluni Bogu. Krivica donosi strah. Dua koja je slobodna od grijeha nee eljeti da se
sakrijeodsvjetlostineba.
Mojsijeimjemnogotogaeliorei,ialeinjihovstrah,onjestaviokoprenuprekolica
inastaviojekoristitikadgodsevraaoulogornakonzajednitvasBogom.
Bog je ovom svjetlou namjeravao uvjeriti Izrael u sveti, uzvieni karakter svoga
ZakonaislavuevaneljaotkrivenoguHristu.DokjeMojsijebionaplanini,Bogmunijesamo
daoploeZakonaveiplanspasenja.Onjevidiodasupredslikeisimboliizraelskograzdoblja
slikovito predoavali Hristovu rtvu, a nebeska svjetlost s Golgote je, nita manja od slave
Bojeg Zakona, obasjavala Mosijevo lice. Ova boanska svjetlost predstavljala je slavu
razdobljaijijeMojsijebiovidljiviposrednik,predstavnikjednogistinskogPosrednika.
Slava koja je izbijala s Mojsijeva lica prikazuje blagoslove koje e kroz Hristovo
posredovanje primiti narod koji dri Boje zapovijesti. Ona svjedoi da to je prisnija naa
zjednica s Bogom, mi emo jasnije poznavati njegove zahtjeve, potpunije se pokoravati
boanskojsliciibitispremnijidapostanemosudioniciuboanskojprirodi.
Mojsije je bio predslika Hrista. Kao to je Izraelov posrednik zaklanjao svoje lice, jer
narodnijemogaopodnijetidaposmatranjegovuslavu,takojeHristos,Posrednik,zaklanjao
svojuboanskuprirodusljudskomkadjedoaonazemlju.DajedoaoobuenusjajNeba,on
ne bi mogao pristupiti ljudima u njihovom grjenom stanju. Oni ne bi mogli podnijeti slavu
njegoveprisutnosti.Onjestogaponiziosamsebeidoaouoblijugrenogtijela(Rim8,39),
damoepristupitipalomgrjenomroduiuzdiiga.

166

29. poglavlje
SOTONINONEPRIJATELJSTVOPREMAZAKONU

UpoetkuseinilokakoeSotonininaporidameubezgrjenimstanovnicimaNeba
srui Boji Zakon biti okrunjeni uspjehom. Prevaren je bio velik broj anela, ali Sotonin je
prividanuspjehbiouzrokporazaigubitka,odvajanjaodBogaiprogonstvasNeba.
KadsesukobponovionaZemlji,Sotonajeponovnonaizgledbiouprednosti.ovjekje
zbogprijestupapostaonjegovrob,aiovjekovokraljevstvojepalourukezaetnikapobune.
Sada se inilo da je Sotoni otvoren put za osnivanje nIsavisnog kraljevstva i protivljenju
autoritetuBojegSina.Meutim,planspasenjajeponovnoovjekuomoguiodadoeusklad
s Bogom i postane posluan njegovom Zakonu, te da naposljetku i ovjek i Zemlja budu
osloboeniodSotoninesile.
Sotona je ponovno poraen i ponovno je pribjegao prijevari u nadi da e svoj poraz
pretvoriti u pobjedu. Da bi potaknuo pobunu meu palim ljudskim rodom, Sotona je Boga
prikazaokaonepravednogtojeovjekudopustiodaprestupinjegovZakon.ZatojeBog,
pitaojevjetikua,znajuiposljedicedopustiodaovjekbudeiskuan,dapogrijeiidonese
bijeduijad?Adamovadjeca,zaboravljajuivelikostrpljenjekojejeovjekudalonovupriliku,
ibezobziranazapanjujuu,stranurtvukojujenjegovapobunadonijelanebeskomKralju,
posluala su kuaa i prigovarala protiv jedinog Bia koje ih je moglo spasiti od Sotonine
razornemoi.
IdanaspostojehiljadeonihkojiBoguupuujuistipobunjenikiprigovor.Oninevide
kako bi liavanje slobode izbora ovjeku oduzelo prerogative razumnog bia i od njega
nainilopukiautomat.ovjekjestvorenkaoslobodnomoralnobie. Poputstvorenjadrugih
svjetova,onsemoraopodvrgnutiispi.tuvjernosti,alinikadanijedovedenutakavpoloajda
morapopustitizlu.Nijednakunjailiispitnedolazenaovjekaadaimonnemoeodoljeti.
Bog je ovjeku pruio toliko mogunosti da u sukobu sa Sotonom nikada nije trebao biti
poraen.
Kako se broj ljudi na Zemlji poveavao, gotovo se cijeli svijet pridruio redovima
pobunjenika.inilosedajeSotonajojednomodniopobjedu.Alisvemonasilajeponovno
sprijeiladjelobezbotvaipotopomjesaZemljeuklonjenamoralnaneistoa.
Prorokkae:Jerkadsenazemljipojavetvojisudovi,uesepravdistanovnicikruga
zemaljskog.Akosepomilujeopaki,onseneuipravednosti... i ne obazire sena velianstvo
Jahvino. (Iz 26,910) Tako je bilo nakon potopa. Nakon to su osloboeni njegove kazne,
stanovnici zemlje su se ponovno pobunili protiv Gospoda. Svijet je dva puta odbacio njegov
Savez i uredbe. Pretpotopni ljudi i Noini potomci odbacili su boanski autoritet. Onda je
Gospod nainio savez s Abrahamom i izabrao sebi narod koji e postati uvar Njegovog
zakona. Da bi prevario i unitio ovaj narod, Sotona je ponovno postavio svoje zamke.
Jakovljevadjecabilasuizloenakunjisklapanjabrakasneznabocimaioboavanjanjihovih
kipova.AliJosifjebiovjeranBoguinjegovavjernostjebilatrajnosvjedoanstvooistinskoj
vjeri. Da bi ugasio ovo svjetlo, Sotona je djelovao kroz zavist Josifove brae da bi ga prodali
kao roba u neznaboaku zemlju. Ali Bog je tako upravljao dogaajima da su Egipani
upoznaliNjega.IuPotifarovudomuiuzatvoruJosifjeprimioobrazovanjeipoukukojisuga

167
zajedno sa strahopotovanjem prema Bogu pripremili za najvii poloaj vladara egipatske
nacije.Njegovseuticajizfaraonovepalateosjeaoiromzemlje,aposvudaseiriloznanjeo
Bogu.IzraelcisuuEgiptutakoepostalinapredniibogati,aonikojisuostalivjerniBoguirili
su velik uticaj. Idolopoklonike svetenike je ispunio strah kad su vidjeli kako nova religija
pridobivanaklonost.NadahnutiSotoninimvlastitimneprijateljstvompremanebeskomBogu,
oni su nastojali ugasiti ovo vidjelo. Svetenicima je bilo povjereno obrazovanje prestolonas
ljednika,iovajduhtvrdokornogprotivljenjaBoguirevnostpremaidolopoklonstvuoblikovali
sukarakterbuduegvladaraiuzrokovaletlaenjeIzraelacaisurovostpremanjima.
Tokom etrdeset godina nakon Mojsijeva bijega iz Egipta inilo se da je idolopoklon
stvo pobijedilo. Godinu za godinom nade Izraelaca su blijedile. I narod i kralj su likovali u
svojojsnaziivrijealiizraelskogBoga.Kadjeizraelskivoaizaaopredkraljasporukomod
Jahve, Boga Izraelova, odgovor nije bio rezultat nepoznavanja istinskog Boga, ve
protivljenje njegovog sili: Ko je taj Jahve da ga ja posluam odvrati faraon i pustim
Izraelce? Ja toga Jahvu ne znam... Od poetka do kraja faraonovo protivljenje boanskoj
zapovijestinijebilorezultatneznanja,vemrnjeiprotivljenja.
Premda su Egipani tako dugo odbacivali spoznaju o Bogu, Gospod im je ipak pruio
mogunost da se pokaju. U Josifovim danima Egipat je za Izraelce bio utoite, Bog je bio
poaen ljubaznou prema njegovu narodu, a sada je Onaj koji dugo trpi, koji je spor na
srdbu i bogat ljubavlju dopustio da svako zlo djeluje. Egipani koje su muili predmeti
njihova oboavanja primili su dokaze o Jahvinoj sili, i svi koji su htjeli mogli su se pokoriti
Bogu i izbjei njegove sudove. Kraljevo licemjerstvo i tvrdokornost doveli su do irenja
spoznajeoBoguinavelimnogeEgipanedasepredajuunjegovuslubu.
Budui da su Izraleci bili tako skloni povezivanju s neznabocima i oponaanju
njihovog idolopoklonstva, Bog je dopustio da odu u Egipat, gdje se posvuda osjeao Josifov
uticaj i gdje su bile povoljne okolnosti da mogu ostati poseban narod. Tamo su ih odvratno
idolopoklonstvo Egipana i njihova surovost i tlaenje u kasnijem razdoblju izraelskog
boravkatrebalinadahnutiodvratnoupremaidolopoklonstvuinavestiihdauBogusvojih
otacanaduutoite.Sotonajeiskoristioovoprovienjedaposluinjegovomciljuzamraujui
umove Izraelaca i navodei ih da oponaaju obiaje njihovih paganskih gospodara. Zbog
egipatskog praznovjernog oboavanja ivotinja, Izraelcima, tokom ropstva, nije bilo
doputenodaprinosertve.Ovaihslubastoganijeusmjeravalanavelikurtvuinjihovaje
vjera oslabila. Kad je dolo vrijeme za Izraelovo izbavljenje, Sotona se odluio usprotiviti
Bojimnamjerama.Onjebioodluandaovajvelikinarod,vieoddvamilionaljudi,ostaneu
neznanjuipraznovjerju.NarodkojijeBogobeaoblagosloviti,umnoitiiuinitiodnjegasilu
na zemlji, kroz koji je On trebao otkriti svoju volju, narod koji je htio uiniti uvarima svog
Zakona,tajistinarodjeSotonanastojaozadratiuneznanjuiropstvu,dabiiznjihovihumova
izbrisaosjeanjenaBoga.
Kadsupredkraljemuinjenauda,Sotonajebiotamodabisprijeionjihovuticaj,kao
ifaraonadanepriznaBojunadmoiposluanjegovuzapovijest.Sotonajeuiniosvetoje
bilounjegovojmoidakrivotvoriBojadjelaisuprotstavisenjegovojvolji.Timejeotvoren
put za vee prikaze boanske sile i slave, a Izraelcima i cijelom Egiptu je postalo oitije
postojanjeisuverenostistinitogiivogBoga.
Bog je izbavio Izrael monim prikazima svoje sile i kaznama nad svim egipatskim
bogovima. Narod svoj s klicanjem izvede i s veseljem izabrane svoje... da uvaju naredbe
njegoveizakonedamupaze.(Ps105,4345)Onihjespasioizropstvadabiihodveoudobru
168
zemlju,zemljukojajenjegovomprovienjempripremljenazanjihkaoutoiteodneprijatelja,
gdje su mogli stanovati u sjeni njegovih krila. On ih je elio dovesti k sebi i uzeti ih u svoje
vjeneruke,akaouzvratzasvenjegovodobroimilost,odnjihsezahtijevalodaosimNjega,
ivogaBoga,nemajudrugihbogovaidauzviseiproslavenjegovoimenaZemlji.
Tokom ropstva u Egiptu mnogi Izraelci su u velikoj mjeri izgubili spoznaju o Bojem
Zakonuinjegoveuredbepomijealispaganskimobiajimaitradicijama.Bogihjedoveodo
SinajaitamoimsvojimvlastitimglasomobznaniosvojZakon.
Sotona i zli aneli su bili tamo. Dok je Bog narodu objavljivao svoj Zakon, Sotona je
kovaozavjerukakobiganaveonagrijeh.SotonajeodluiodapredoimaNebaotmenarod
koji je Bog izabrao. Navodei ga na idolopoklonstvo on je namjeravao unititi mo
bogosluenja, jer kako se ovjek moe uzdii ako oboava ono to nije uzvienije od njega i
moe se prikazati djelima vlastitih ruku? Ako ljudi mogu postati slijepi na silu, velianstvo i
slavu beskonanog Boga prikazujui ga klesanim kipom, ili ak i ivotinjom ili kukcem, ako
mogu zaboraviti svoju boansku vezu s oblijem svog Tvorca i pokloniti se ovim gnusnim i
neivimobjektima,zlestrastisrcaebitineukrotiveiSotonaepreuzetipotpunuvlast.
UsamompodnojuSinajaSotonajepoeoizvravatisvojplanruenjaBojegZakona,
obavljajuitakoistodjelotogajeinionaNebu.TokometrdesetdanadokjeMojsijebiona
planini s Bogom, Sotona je bio zaposlen poticanjem sumnje, otpada i pobune. Dok je Bog
ispisivaosvojZakon,kojijetrebalopredatinjegovomzavjetnomnarodu,Izraelcisu,poriui
svoju vjernost Jahvi, zahtijevali bogove od zlata! Kad se Mojsije vratio iz velianstvene
prisutnosti boanske slave, sa zakonskim uredbama koje su obeali da e posluati, on ih je
naaokakoseotvorenoprotivenjegovimzapovijestima,klanjajuisepredizlivenimkipom.
Sotona je planirao unititi Izrael navodei ih na ovu drsku uvredu i bogohulnitvo
Jahve. Budui da su se pokazali tako izopaenima, izgubivi svaki osjeaj o prednostima i
blagoslovimakojeimjeBognudio,iovlastitimsveanim,ponovljenimobeanjimaoodanosti,
Gospod e ih, vjerovao je on, napustiti i prepustiti unitenju. Tako bi on osigurao unitenje
Abrahamovasjemena,sjemenaobeanjakojejetrebalosauvatispoznajuoivomBoguikroz
koje je trebao doi On, istinsko sjeme, koji je trebao pobijediti Sotonu. Veliki pobunjenik je
planirao unititi Izrael i time osujetiti Boju namjeru. Ali on je ponovno poraen. Sinovi
Izraelovi, bez obzira na njihov grijeh, nisu bili uniteni. Oni koji su tvrdoglavo stali na
Sotoninustranubilisuistrijebljeni,anarodukojiseponizioipokajaomilostivojeoproteno.
Istorija ovog grijeha trebala je biti trajno svjedoanstvo o krivici i kazni idolopoklonstva, o
pravednostiidugomBojemtrpljenju.
Cijeli je svemir bio svjedok prizora na Sinaju. U djelovanju dviju uprava vidjela se
suprotnostizmeuBojeiSotoninevladavine.Bezgrjenistanovnicidrugihsvjetovaponovno
suposmatralirezultateSotoninogotpadaivladavinekojubionuspostavionaNebudamuje
bilodoputenodjelovati.
Navodei ljude da kre drugu zapovijest Sotona je namjeravao obeastiti njihovu
predodbu o boanskom biu. Zanemarujui etvrtu zapovijest on ih je elio navesti da u
cijelostizaboraveBoga.Bojizahtjevzapotovanjemioboavanjemtemeljisenainjenicida
jeOnStvoriteljtedasvadrugabiaNjemudugujuivot.Biblijatakogovori.ProrokJeremija
kae: A Jahve je pravi Bog. ivi je on Bog i Kralj vjeni... Bogovi koji nisu stvorili nebo ni
zemlju moraju nestati sa zemaljskog lica i ispod neba. On stvori zemlju snagom svojom,
mudrousvojomuspostavikrugzemaljski,iumomsvojimrazapenebesa.Svakomovjeku
pametstane,svakisezlatarzastidisvogakipa,jersvisumukipovisamovarka,nemaunjima
169
duha!Ispraznisuoni,smijenetvorevine,propaeudankazne.Jakovljevdionijekaooni:jer
jeonsvestvorio.(Jer10,1012,1416)Subota,kaospomenikBojestvaralakesile,upuuje
naNjegakaotvorcanebaizemlje.Stogajeonatrajansvjedokipodsjetniknanjegovuveliinu,
mudrost i ljubav. Da je subota uvijek bila svetkovana, nikada ne bi bilo nijednog ateista ili
idolopoklonika.
Institucijasubote,kojapotieizEdema,starajekaoisamazemlja.Svetkovalisujesvi
patrijarsi, od stvaranja nadalje. Izraelce su tokom ropstva u Egiptu njihovi nadglednici
prisiljavalidakresubotuionisuuvelikojmjeriizgubilisvijestonjenojsvetosti.Kadjena
SinajuobjavljennjegovZakon,prverijeietvrtezapovijestisuglasile:Sjetisedasvetkuje
dan subotni, pokazujui tako da subota nije tada uspostavljena, ve se upuuje na njeno
porijeklotokomstvaranja.Sotonaje,dabiizbrisaoBogaizljudskihumova,namjeravaosruiti
ovaj veliki spomenik. Ako moe navesti ljude da zaborave svog Stvoritelja, oni nee ulagati
naporedaseoduprusilizlaisigurnoepostatiSotoninertve.
Sotonino neprijateljstvo prema Bojem Zakonu natjeralo ga je u rat protiv svake
uredbe u Deset zapovijesti. S velikim naelom ljubavi i odanosti Bogu, Ocu sviju, usko je
povezano i naelo bratske ljubavi i poslunosti. Prezir prema roditeljskom autoritetu brzo
vodidoprezirapremaBojemautoritetu.ZatoSotonaulaenaporedaumanjiobavezupete
zapovijesti.Paganskinarodisuobraalimalopanjenauredbukojazapovijedaovonaelo.U
mnogimnarodimaroditeljisubiliiliodbacivaniiliubijaniimsuzbogstarostibilinesposobni
dasebrinuzasebe.Uporodicamasepremamajcipostupalosmalopotovanja,anakonsmrti
njenogmuaodnjesezahtijevalodasepokoriautoritetunajstarijegsina.Mojsijejenaredio
sinovsku poslunost, ali kad su Izraelci odstupili od Gospoda, oni su zajedno s ostalima
zanemarilipetuzapovijest.
Sotonajebioubicaljudiodpoetka(Iv8,44)iimjedobiovlastnadljudskimrodom,
onnesamotoihjepodsticaodasemrzeimeusobnoubijaju,vejeon,dabisejohrabrije
suprotstavio Bojem autoritetu, krenje este zapovijesti nainio sastavnim dijelom njihove
religije.
Natemeljuiskvarenihpredstavaoboanskimosobinamapaganskenacijesupovjero
valedasuljudskertvenunedabiseosiguralanaklonostboanstava.Takosuseuraznim
oblicimaidolopoklonstvavrilanajsurovijadjela.Meunjimajebioobiajdasedjecaprovode
krozoganjpredkipom.Kadbinekodijeteproloneozlijeeno,ljudisusmatralidajenjihova
rtvaprihvaena.Smatraloseidadijetekojebiseizbaviloimanaroitunaklonostbogova,te
sugaokruivaliblagoslovimaiuvijekvisokocijenili,ibezobzirananjegovezloinenjegase
nikadanijekanjavalo.Aliakojenekodijetebiloopeeno,njegovajesudbinabilazapeaena.
Vjerovalo se da se gnjev bogova moe ublaiti samo oduzimanjem ivota te su ga stoga
prinosilikaortvu.Uvrijemevelikogotpadaovakveopainesuuodreenojmjeriprevlada
valeimeuIzraelcima.
Uimereligijevrloseranopoelakritisedmazapovijest.Najodvratnijisuinajgnusniji
obiaji postali dio paganskog bogosluenja. Bogovi su prikazivani kao pokvareni, a njihovi
oboavateljisusepredavalinajninimstrastima.Prevladavalisuneprirodniporoci,avjerske
praznikeobiljeavalajesveoptaiotvorenapokvarenost.
Mnogoenstvojeranouhvatilokorijene.TojebiojedanodgrijehakojijenavukaoBoji
gnjev na pretpotopni svijet. Ipak, ono se ponovno rairilo i nakon potopa. Sotonin smiljen
naporjebiodaiskvariustanovubraka,oslabinjegoveobaveze i umanji njegovu svetost,jer
nije mogao nai sigurniji nain da obeasti Boje oblije u ovjeku i otvori vrata jadu i
170
porocima.
OdpoetkavelikeborbeSotoninajenamjerabiladapogrenoprikaeBojikarakteri
izazove pobunu protiv njegovog Zakona, i inilo se da je to djelo bilo okrunjeno uspjehom.
MnotvojeslualoSotonineprijevareiusprotiviloseBogu.AliusreddjelovanjazlaBojese
namjereneprekidnoispunjavaju.Onsvimstvorenjimaobznanjujesvojupravednostidobrotu.
Sotoninim kuanjem cijelo je ovjeanstvo prestupilo Boji Zakon, ali rtvom njegovog Sina
otvorenjeputkojimseonomoevratitiBogu.Hristovommilouljudimogubitiosposobljeni
zaposlunostOevomZakonu.TakoBogusvakodoba,usredpobuneiotpada,okupljanarod
kojimujevjeran,narodkomjemojZakonusrcu(Iz57,7).
Sotonajeprijevaromzaveoanele,aonjeusvimrazdobljimanastaviomeuljudima
obavljatiovodjelo,anastavitevaratisvedokrajavremena.Kadbionotvorenopriznaodase
bori protiv Boga i njegovog Zakona, ljudi bi pazili, ali on se prikriva i mijea istinu sa
zabludom. Tako se prihvataju zablude koje zarobljavaju i unitavaju duu. Sotona na ovaj
nainvodisvijetzasobom,alidolazidankadenjegovapobjedabilizauvijekokonana.
Bojepostupanjepremapobunidovestedopotpunograzotkrivanjadjelakojesetako
dugo potajno obavljalo. Posljedice Sotonine vladavine, plodovi zanemarivanja boanskih
uredbi, bit e predoene pred svim stvorenim biima. Boji Zakon bie potpuno opravdan.
VidjeesedajeBoguvijekpostupaonavjenodobronjegovognarodaidobrosvihsvjetova
toihjestvorio.SameSotona,uprisutnostisvemirakaosvjedoka.priznatipravednostBoje
vladavineinjegovogZakona.
Nije daleko trenutak kad e Bog ustati da opravda svoj uvrijeeni autoritet. Jer, gle,
izii e Jahve iz svog prebivalita da stanovnike zemljine kazni to se o njeg ogrijeie. (Iz
26,21) Ali ko e podnijeti dan njegova dolaska i ko e opstati kad se on pojavi? (Mal 3,2)
Izraelskomjenarodu,zbognjegovihgrijeha,bilozabranjenopristupitiplaniniprijenotose
Bog spustio da objavi svoj Zakon, da ih ne saee gorua slava njegove prisutnosti. Ako su
ovakviprikazinjegovesileobiljeavalimjestoobjavljivanjanjegovogZakona,kakoestraan
biti njegov sud kad doe da ispuni svoje svete uredbe! Kako e oni koji su gazili njegov
autoritet izdrati njegovu slavu na veliki dan suda? Strah podno Sinaja narodu je trebao
prikazatiprizoresuda.ZvuktrubejepozvaoIzraelnasusretsBogom.Glasarhanelaitruba
Boja pozvat e ive i umrle iz cijele zemlje u prisutnost njihova Suca. Otac i Sin, praeni
mnotvomanela,bilisuprisutninagoriSinaj.NavelikiDansudaHristosedoiuslaviOca
svoga,upratnjianela(Mt16,27).Onetadasjestinaprijestosvojeslave,aprednjimese
okupitisvinarodi.
KadseboanskaprisutnostprikazalanaSinaju,slavaGospodnjajeuIzraelovimoima
bilapoputvatrekojasaie.AlikadHristosdoeuslavisasvetimanelima,cijelaezemlja
bljetatiodstranesvjetlostinjegoveprisutnosti.Bognadolaziineuti.Prednjimideoganj
to prodire, oko njega silna bjesni oluja. On zove nebesa odozgo i zemlju da sudi narodu
svojemu.(Ps50,3.4)PredNjimeteiognjenarijekakojaerastopitipoelazemaljska,kaoi
Zemlju,aidjelakojasunanjojtakoeebitispaljena....kadseuplamenomognjuobjavis
neba Gospod Isus u pratnji svoje aneoske vojske, koji e se osvetiti onima koji nee da
priznajuBogaikojisenepokoravajuRadosnojvijestionaemGospoduIsusu.(2Sol1,7.8)
ovjek nikada, od svog stvaranja, nije bio svjedok takvog prikaza boanske slave kao
kadjenaSinajuobjavljenZakon.Treslasezemlja,neboserosilopredBogom,Sinajdrhtao
predBogom,BogomIzraela.(Ps68,9)Usrednajstranijihpotresaprirodeizoblakase,poput
trube,zauoBojiglas.Brdosezatresloodpodnojadovrha,amnotvoIzraelacase,blijedoi
171
druiodstraha,poklonilolicemdozemlje.Onajijijeglaspotresaozemljuobjavljuje:Jau
jojednomnesamopotrestizemljunegoinebo.(Heb12,26)Svetopismokae:Jahvereesa
visine,izsvetogastanagrmiglasom,neboseizemljatresu.(Jer25,30;JI4,16)Utajveliki
dan nebo e ieznuti kao knjiga koja se smota (Otk 6,14). Svaka planina i otok e se
pomaknutisasvogmjesta.Zemljaezateturatipoputpijanca,zanjihatsepoputkolibe;toliko
ejojoteatibezakonjenjenodaepastiineevieustati.(Iz24,20)
Svakoljudskosrceklone,stravaihjeobrvala,trudoviboliveihspopadaju,igrese
korodilja,svaelicabitiizoblienaiproblijedjela.Kazniusvijetzazlou,kaeGospod,
dokrajiuponosoholili,ponizitinadutostsilnika.(Iz13,7.8.11;Jer30,6)
Kad se Mojsije vratio iz boanske prisutnosti s planine na kojoj je primio ploe
svjedoanstva, grjeni Izrael nije mogao podnijeti svjetlost koja je obasjavala njegovo lice.
Kako e satno prijestupnici gledati Sina Bojeg kad se pojavi u slavi svog Oca okruen
nebeskimvojskama,dasudiprijestupnicimanjegovaZakonaionimakojisuodbacilinjegovo
pomirenje.OnikojisuzanemariliBojiZakonigaziliHristovukrv,zemaljskikraljevi,velikai,
vojskovoe,bogatai,mogunici,sakriteseupiljamaigorskimpeinamaioniegovoriti
gorama i peinama: Padnite na nas i sakrijte nas od lica onoga koji sjedi na prijestolu i od
Jagnjetovesrdbe,jerdoevelikidannjihovesrdbe!Komoeopstati?(Otk6,1517)Udan
onaj:baciesvakisvojesrebroizlatneidole...kaduteeuupljinepeinaiu raspuklinestijena
pred uasom Jahvinim, pred sjajem velianstva njegova, kad ustane da potrese zemlju. (Iz
2,20.21)
TadaesevidjetidajeSotoninapobunaprotivBogauzroknjegovepropastiipropasti
svih onih koji su odluili postati njegovi podanici. On je prikazivao da e prijestup donijeti
velikodobro,alitadaesevidjetidajeplatazagrijehsmrt.Jerevodandolazipoputpei
uaren; oholi i zlikovci bit e kao strnjika: dan koji se blii spalit e ih govori Jahve nad
Vojskama da im nee ostati ni korijena ni granice. (Mal 3,19) Sotona, korijen svakog
grijeha, i svi zli, koji su njegove grane, bit e u potpunosti uniteni. Grijeh e biti dokrajen
zajednosasvakimjadomipropaukojejeondonio.Psalmistkae:Tipokarapagane,pogubi
bezbonika,imeimizbrisadovijeka.(Ps9,6)
Ali usred bure boanskog suda Boja djeca nee imati razloga za strah. Ali je Jahve
utoitesvomenaroduizatitasinovimaIzraela.(Jl3,16)DankojieprijestupnicimaBojeg
Zakona donijeti strah i unitenje, poslunima e donijeti klicanje od veselja neizrecivom i
proslavljenom radosti. (1 Pt 1,8) Saberite mi sve pobonike koji rtvom Savez sa mnom
sklopie!Nebesaobjavljujupravednostnjegovu:onjeBogsudija.(Ps50,5.6)
I tada ete opet razlikovati pravednika od grenika, onoga koji slui Bogu od onoga
kojimuneslui.(Mal3,18)Posluajteme,vikojipoznatepravo,narodekomjemojZakonu
srcu.Izruketi,evo,uzimamauopojnu,pehargnjevasvojega:neegaviepiti.Ja,jasam
tjeiteljva.(Iz51,7.22.12)Neksepokrenuplanineipotresubrijezi,alseljubavmojanee
odmaiodtebe,nitesepokolebatimojSavezmira,kaeJahvekojitisesmilovao.(Iz54,10)
Veliki plan otkupljenja donosi potpunu obnovu Boje naklonosti prema svijetu.
Obnovljenojesvetojeizgubljenozboggrijeha.OtkupljenjenesamoovjekveiZemljada
bude vjeno prebivalite poslunih. Sotona se tokom est hiljada godina borio da Zemlju
zadri u svom vlasnitvu. A sada je ostvaren Boji prvobitni cilj stvaranja. Ali e od njih
kraljevstvopreuzetiSveciSvevinjega,ioniegaposjedovatizavijekevjekova.(Dn7,18)
OdistokasuncadozalaskahvaljenobiloimeJahvino!fps113,3)IJahveebitikralj
nadsvomzemljom.(Zah14,9)Svetopismokae:Dovijeka,oJahve,rijetvojaostaje,stalna
172
poput nebesa. Stalne su sve naredbe njegove, utvrene za sva vremena. (Ps 119,89;
111,7.8) Svete uredbe koje je Sotona mrzio i nastojao unititi bit e potovane irom
bezgrjenog svemira. Kao to zemlja tjera svoje klice, kao to u vrtu nie sjemenje, uinie
Gospoddaizniknepravdaihvalapredsvimnarodima.(Iz61,11)

173

30. poglavlje
ATORODSASTANKAINJEGOVESLUBE

Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 25 do 40 i Levitskom zakoniku 4 i 16.

MojsijejeprimiozapovijestdokjebionagorisBogom:NekamisagradeSvetiliteda
moguboravitimeunjima,aondamujeOndaocjeloviteuputezaizgradnjuatorasastanka.
Izraelci su svojim otpadom odbacili blagoslove boanske prisutnosti i za neko vrijeme
onemoguili podizanje Svetilita za Boga u svojoj sredini. Ali nakon to su ponovno primili
naklonostNeba,velikijevoanastaviosostvarivanjemboanskezapovijesti.
Bog je posebno obdario izabrane ljude vjetinama i mudrou za gradnju svete
graevine. Sam je Bog dao Mojsiju plan graevine s posebnim uputama u vezi s veliinom i
oblikom, gradom koju treba upotrijebiti i svakim komadom namjetaja koji je trebala
sadravati. Sveta mjesta su trebala biti slike nebeskih stvarnosti (Heb 9,23.24), mala
predodba nebeskog Hrama u kojemu Hristos, na veliki Svetenik, nakon to je prinio svoj
ivot kao rtvu, slui u korist grjenika. Bog je Mojsiju na planini dao prikaz nebeskog
Svetilitaizapovjediomudasvenainipremauzorkukojimujepokazan.Mojsijejepozorno
zabiljeiosveoveupute,azatimihprenionarodnimvoama.
Za gradnju Svetilita nune su bile velike i skupe pripreme, potrebna je bila i velika
koliinanajskupljeinajdragocjenijegrade,aGospodjeprihvataodragovoljnedarove....avi
primajteovedaroveumojuastodsvakogakojidajeodsrca,bilajeboanskazapovijestkoju
je Mojsije ponovio narodu. Posveenje Bogu i duh rtve bili su prvi zahtjevi u pripremi
prebivalitazaSvevinjega.
Cijelinarodsejednodunoodazvao.Aondasvakokogajesrce vukloiduapoticala,
doenoseisvojprinosuastJahvizagradnjuatorasastanka,zasvakuslubuunjemuiza
posveena odijela. trcae se muevi i ene: svi koje je srce vuklo donesoe zapinjaa,
naunica, prstenja, narukvica, ogrlica i svakovrsna zlatnog nakita; svi koji bijahu zavjetovali
kakvuzlatninuuastJahvi.
Svikodkojihsenaloljubiastog,crvenogitamnocrvenogpredivaiprepredenoglana,
uinjenihovnujskihkoailifinihkoa,donesoesvoje.Nadalje,svakokojemogaodatikakav
darusrebruilituu,donesetokaoprinosuastJahvi.Svakoukogasenalobagrenovadrva
zaupotrebuubilokojemposlu,donesega.
Sve ene koje su bile vjete prele su svojim rukama i donosile to bijahu oprele:
ljubiastog,crvenogitamnocrvenogpredivaiprepredenoglana.Sveopetenekojejenjihovo
srcepoticalozbognjihovevjetine,prelesukostrijet.
Glavarisudonosilioniksaidrugogdragogkamenjazaumetanjeuopleakinaprsnik;
pamirodijeiuljezasvjetlo,uljezapomazanjeimiomirisnitamjan.(Izl35,2328)
DokjegradnjaSvetilitenapredovalo,narod,stari,mladiidjeca,nastavilisudonositi
svojeprilogesvedokzaduenizaposaonisushvatilidaihjedosta,akivienotosemoe
upotrijebiti.TojepodstakloMojsijadairomlogoraobjavi:Nekavienijedanovjekniena
ne donosi nikakva priloga za Svetilite! Tako ustave narod, te nije donosio novih darova.
Prigovaranje Izraelaca i Boje kazne su zapisane kao upozorenje kasnijim naratajima. A

174
njihovo predanje, njihova revnost i portvovnost primjer su vrijedan oponaanja. Svi koji
ljube sluenje Bogu i cijene blagoslove njegove svete prisutnosti pokazat e isti duh
portvovnosti u gradnji doma u kojem e se s Njim moi sastajati. Oni e htjeti Gospodu
donijetinajboljeprilogekojeimaju.DomizgraenBogunetrebaostatiudugovimajertime
Njegaobeaujemo.Iznosdovoljandaseobaviposaotrebadragovoljnodarovati,daradnici
mogu rei kao to su tekli graditelji atora sastanka: Neka vie nijedan ovjek ni ena ne
donosinikakvapriloga.
ator je bio tako sagraen da su ga Izraelci mogli rastaviti i nositi na svojim
putovanjima. On je stoga bio mali, ne dui od pedeset i pet stopa, a visok i irok osamnaest
stopa.Ipak,bilajetovelianstvenagraevina.Bagremovodrvo,koritenozanjegovugradnjui
namjetaj,bilojenajotpornijenatruljenjeodsvegadrveakojesemoglonainaSinaju.Zidovi
su bili nainjeni od uspravno postavljenih dasaka, ugraenih u srebrno postolje, vrsto
povezani stupovima i poprenim prijevornicama, a sve je bilo okovano zlatom, ostavljajui
dojamdajegraevinanainjenaodzlata.Krovsesastojaoodetirislojazastiraa,odkojihje
najdonji bio od prepredenog lana i ljubiastog, crvenog i tamnocrvenog prediva. Na njima
bijahu izvezeni heruvimi, a ostali od kozjih, ovnujskih i jazavjih koa, tako postavljeni da
pruajupotpunuzatitu.Graevinajepodijeljenaudvadijelabogatoizvezenim,prekrasnim
zavjesama, ili zastorima, koji su visjeli na zlatom obloenim stupovima, a slian je zastor
zatvarao ulaz u prvo odjeljenje. Ovi, kao i unutarnji pokriva koji je sainjavao krov, bili su
napravljeniodnajljepihboja,plave,ljubiasteipurpurne,prekrasnousklaeni.Nanjimasu
zlatnim i srebrnim nitima bili izvezeni heruvimini koji su predstavljali aneoske vojske
povezanesradomnebeskogSvetilita,aslubenisuduhoviBojemnarodunazemlji.
Sveti ator je bio okruen otvorenim prostorom nazvanim dvoritem, ograen
zavjesama,ilizastorima,odfinoglanakojisubiliobjeeninamjedenimstupovima.Ulazuovo
predvorjebiojesistonestrane,zavorenzavjesamaodskupogmaterijalaiprekrasneizrade,
premdanekaooneusamomSvetilitu.Zastoripredvorjasubiliupolaniiodzidovaatorai
ljudiizvanasujasnomoglividjetigraevinu.Upredvorju,inajbliiizlazu,nalaziosertvenik
za rtve paljenice obloen tuem. Na ovom su rtveniku prinoene sve rtve paljenice
Gospodu, a njegovi su rogovi bili pokropljeni krvlju pomirenja. Izmeu rtvenika i vrata
atoranalazioseumivaonikodtua,nainjenodogledalakojasueneizraelskedragovoljno
dale.Svetenici suuumivaonikupralisvojerukeinogekadgodsuuulaziliusvetaodjeljenja
ilipristupalirtvenikudaGospoduprinesurtvepaljenice.
Uprvomodjeljenju,iliSvetinji,nalazilisusestolsprinesenimhljebovima,svijenjaki
kadionirtvenik.Stosprinesenimhljebovimabiojepostavljennasjeveru,obrubljenrezbare
nim vijencem i obloen istim zlatom. Svetenici su na stol svake subote stavljali dvanaest
hljebova,udvijegomileikropiligatamjanom.Hljebovesunakonuklanjanjamoglijestisamo
svetenici jer su se smatrali svetim. Na jugu se nalazio sedmokraki svijenjak sa sedam
svjetiljaka.Njegovisukrakovibilinainjeniodposebnoizrezbarenihaauoblikubademova
cvijeta,abiojenainjenodjednogtalantaistogzlata.Buduidanaatorunijebiloprozora,
svjetiljkesenikadanisusvegasile,vesusvijetliledanjuinou.Predsamimzastoromkojije
dijelio Svetinju od Svetinje nad svetinjama i Boje neposredne prisutnosti stajao je kadioni
rtvenik.Svetenicisusvakogjutraiveerinaovomrtvenikupalilitamjan,njegovirogovisu
pomazivani krvlju rtve za grijeh, a na Dan pomirenja kropljeni krvlju. Sam Bog je zapalio
vatrunaovomrtvenikuionajepozornoodravana.Svetisemirisiriodanjuinoucijelim
Svetilitemidaljeodatora.
175
 Iza unutranje zavjese nalazila se Svetinja nad svetinjama, u ijem je sreditu bila
simbolina sluba pomirenja i posredovanja, koja je stvarala vezu izmeu Neba i Zemlje. U
ovomsedijelunalazioKoveg,odbagremovadrveta,izvanaiiznutraobloenzlatom,aizvana
okovanzlatnimpojasom.OnjenainjenkaospremitezakameneploenakojimajesamBog
napisao Deset zapovijesti. Stoga se zvao Koveg svjedoanstva ili Saveza jer su Deset
zapovijestibiletemeljSavezaizmeuBogaiIzraela.
Pokriva svetog Kovega zvao se Pomirilite. On je nainjen od komada istog zlata i
natkriljenzlatnimheruviminimakojisustajalijedannasuprotdrugom.Jednojekrilosvakog
heruvimabilopodignuto,dokjedrugozaklanjalotijelouznakpotovanjaiponiznosti(VidiEz
1,11). Poloaj heruvimina, s licima okrenutim jedan prema drugom i pogledom punim
potovanja prema Kovegu, predstavljali su strahopotovanje s kojim su nebeske vojske
draleBojiZakoninjihovozanimanjezaplanspasenja.
Iznad prijestola milosti nalazio se oblak slave, prikaz boanske Prisutnosti, a Bog je
meukreubinimaobznanjivaosvojuvolju.Glasizoblakajeponekadvelikomsvetenikupre
nosioboanskeporuke.Ponekadjesvjetlostobasjavalaanelanadesnojstrani,oznaavajui
potvrdu ili prihvatanje, a ponekad je oblak ili sjena poivala na heruviminu s lijeve strane,
oznaavajuiodbacivanjeiliprotivljenje.
Boji Zakon u Kovegu bio je veliko mjerilo pravednosti i suda.Zakon je izricao smrt
nadprijestupnikom,aliseiznadZakonanalaziloprijestomilostinadkojimseotkrivalaBoja
prisutnostskojegseslubompomirenjadarovaooprostpokajanomgrjeniku.Takoeseiu
Hristovoj slubi za nae otkupljenje, koje simbolizira sluba u Svetilitu, Ljubav i Vjernost
sastati,PravdaiMirzagrliti.
Nijedan jezik ne moe opisati velianstven prizor unutar Svetilita, zlatom obloene
zidove koji su odsjajivali svjetlou zlatnog svijenjaka, raskono prelijevanje boja bogato
izvezenih zavjesa s blistavim likovima anela, stol, kadioni rtvenik, sveti Koveg sa svojim
tajanstvenim heruviminima, a iznad njega sveti oblak, vidljivi prikaz Jahvine prisutnosti, a
ipak samo blijedi prikaz slave Bojeg nebeskog Hrama, velikog sredita slube za ovjekovo
otkupljenje.
Izgradnja atora trajala je oko pola godine. Mojsije je po svretku pregledao rad
graditeljaiusporediogasuzorkomkojimujebioprikazannagoriiuputamatoihjeprimio
od Boga. Tako Mojsije uini. Kako mu je Jahve naredio, sve je tako uinio. Mnotvo se s
velikim zanimanjem okupilo da vidi svetu graevinu. Dok su posmatrali prizor sa
zadovoljstvom i strahopotovanjem, stup od oblaka se spustio i prekrio Svetilite. I slava
JahvinaispuniPrebivalite.BogjeotkriosvojevelianstvoaMojsijenekovrijemenijemogao
ui unutra. Narod je s dubokim osjeajima posmatrao znak da je djelo njihovih ruku
prihvaeno. Nije bilo glasnih izraza radosti. Svi su bili obuzeti sveanim strahopotovanjem.
Ali radost u njihovim srcima pokazivala se u suzama radosti, i oni su tiho aptali rijei
zahvalnostitojeBogsiaodameunjimaprebiva.
PremaboanskojzapovijestiplemeLevijevojebiloodvojenozaslubuuSvetilitu.U
prijanjim vremenima svaki je ovjek bio svetenik u svom domu. U Abrahamovo vrijeme
svetenstvo se smatralo pravom prvorodenog sina. A sada, umjesto svih prvorodenaca u
Izraelu, Gospod je prihvatio pleme Levijevo da radi u Svetilitu. On je ovom oitom au
pokazaoprivrenostnjihovojvjernosti,zbogprivrenostinjegovojslubiiizvrenjunjegove
kaznekadjeIzraelotpaooboavajuizlatnotele.Meutim,svetenstvojebiloogranienona
Aronovu porodicu. Samo je Aronu i njegovom sinu bilo doputeno sluiti pred Gospodom, a
176
ostatku plemena je bila povjerena briga za ator i njegov namjetaj, a oni su trebali pratiti
svetenikeunjihovojslubialinisusmjeliprinositirtve,palititamjaniligledatisvetestvari
prijenotoihsepokrije.
U skladu sa svojom dunou svetenicima je propisana posebna odjea. Boanska
zapovijest Mojsiju bila je da naprave lijepo izraeno ruho za slubu u Svetilitu; naprave
svetu odjeu Aronu, kako je Jahve naredio Mojsiju. Odjea je obinog svetenika bila od
bijelog lana, iz jednog komada. Pruala se gotovo do stopala, a oko struka je bio opasan
pojasom od ljubiastog, crvenog i plavog prediva. Laneni opleak je upotpunjavao njihovu
vanjskuodoru.Mojsijujekodgorueggrmabilonareenodaskinesvojesandalejerjezemlja
na kojoj je stajao bila sveta. Stoga svetenici nisu smjeli ulaziti u Svetilite s obuom na
nogama. Praina koja se zadrava na njima obeastila bi sveto mjesto. Oni su svoju obuu
trebali ostavljati u dvoritu prije no to udu u Svetilite i prati noge i ruke prije slube u
atoru ili kod rtvenika za paljenice. Tako su oni neprekidno uili pouku da se s onih koji
dolazeuBojuprisutnostmoraodstranitisvaneistoa.
Odjeajevelikogsvetenikabilanainjenaodskupetkanine,prekrasnoizraena,abila
je prikladna njegovu uzvienu poloaju. Osim lanene odjee obinog svetenika, on je nosio
plavuhaljinu,kojajetakoebilasatkanaodjednogkomada.Kouljajebilaukraenazlatnim
zvoniima,ukrasimauoblikunarauplavoj,purpurnojicrvenojboji.Opasivaoseprekrasno
izvezenimpojasomistihboja.Opleakjebiobezrukava,ananjegovimporameniciitkaniciod
zlatanalazilasusedvaoniksanakojimasubilaispisanaimenadvanaestIzraelovihplemena.
Preko opleka se nosio naprsnik, najsvetiji dio svetenike odore. Izraen je bio od
istog materijala kao i opleak. Bio je etverouglast, pedalj dug, objeen o ramena plavom
vrpcomkojajeprolazilakrozzlatnekolutie.Rubovisumubiliukraenidragimkamenjem,u
etirireda,nakojimasukaoinaoplekubilaurezanaimenaplemena.Gospodnjajeuredba
glasila:NekatakoAron,kadgodulaziuSvetilite,nasvomesrcunosiimenasinovaIzraelovih
nanaprsnikuzapresudivanje,daihuvijekdozivausjeanjepredJahvom.(Izl28,29)Takoi
Hristos,Velikisvetenik,prinoseisvojukrvpredOcemzagrjenike,nosinasvomsrcuime
svakeduekojasekajeivjeruje.Psalmistkae:Bijedansamjainevoljan,alJahvesebrineza
me.(Ps40,18)
Nadesnojilijevojstraninaprsnikanalazilasusedvavelika,sjajnakamena.Zvalisuse
UrimiTumim.Bogjespomounjihvelikomsvetenikuobjavljivaosvojuvolju.Kadsupred
Gospodaiznoenapitanjanakojajetrebalodatiodgovor,svjetlosnikrugkojibiokruiodragi
kamen na desnoj strani bio je znak boanskog odobravanja, dok je oblak koji bi zasjenio
kamennalijevojstranibioznaknegodovanjailiprotivljenja.
Mitravelikogsvetenikabilajenainjenaodbijeloglanenogturbananakojojjeplavom
uzicom bila privezana zlatna ploa s natpisom: Posveen Jahvi. Sve to je bilo u vezi sa
svetenikom odjeom ili dranjem trebalo je u posmatrau usaditi osjeaj Boje svetosti,
svetosti njegova bogosluenja i istoe koja se zahtijevala od onih koji su dolazili u njegovu
prisutnost.
Nije samo Svetilite trebalo sluiti slici i sjeni nebeskih stvarnosti ve i slubujui
svetenici (Heb 8,5). Ovo je bilo od velike vanosti, i Gospod je preko Mojsija dao jasne i
odreeneuputeosvakojtakiovetipskeslube.SlubauSvetilitujeimaladvadijela,dnevnu
igodinjuslubu.DnevnaslubaseobavljalanartvenikuzapaljeniceudvorituSvetilitaiu
Svetinji,agodinjaslubauSvetinjinadsvetinjama.
Nijedno smrtno ljudsko oko, osim velikog svetenika, nije smjelo vidjeti unutranjost
177
Svetinje nad svetinjama. Svetenik je ondje mogao ui samo jednom godinje i to nakon
najsveanije i najpozornije pripreme. On je drui izlazio pred Boga, narod je u tiini i
strahopotovanju oekivao njegov povratak, a njihova su se srca uzdizala u molitvi za
boanski blagoslov. Veliki svetenik je pred prijestolom milosti vrio pomirenje za Izrael, a
Bog se susretao s njim u oblaku slave. Njegov boravak due od uobiajena vremena
ispunjavaoihjestrahomdagaGospodnjaslavanebiubilazbognjegovihilinjihovihgrijeha.
Dnevnaslubasesastojalaodjutarnjeiveernjertve,rtvovanjatamjananazlatnom
rtveniku i posebnih rtava za pojedinane grijehe. Postojale su takoe rtve subotom,
mladinamaiposebnimpraznicima.
Svakogjutraiveerinartvenikuseprinosilojagnjeodgodine,spropisanomhranom,
tojesimboliziralosvakodnevnoposveivanjenarodaJahviinjihovuneprekidnuzavisnosto
Hristovojpomirbenojkrvi.Bogjeizriitonarediodasvakartvakojaseprinosizaslubuu
Svetilitutrebabitibezmane(Izl12,5).Svetenicisutrebalipregledatisveivotinjekojesu
donoene kao rtva i odstraniti one na kojima su otkrili manu. Samo je rtva bez mane
mogla biti simbol njegove savrene istoe, njega koji se trebao prinijeti kao nevino i bez
mane Jagnje (1 Pt 1,19). Apostol Pavle upuuje na ove rtve kao prikaz onoga to Hristovi
sljedbenici moraju postati. On kae: Zaklinjem vas, brao, milosrem Bojim da prinesete
sebekaortvuivu,svetuiugodnuBogukaosvojeduhovnobogotovlje.(Rim12,1)Mise
trebamopredatislubiBoguinastojatiprinijetitosavrenijurtvu.Bogseneezadovoljitis
manjimodonognajboljegatomimoemoponuditi.Onikojigaljube cijelimsrcemeljete
muposvetitinajboljidiosvogivotateeneprekidnonastojatiuskladitisvesilesvogbiasa
zakonimakojieizgraivatinaesposobnostidainimonjegovuvolju.
Svetenik je prinoenjem tamjana dolazio u neposredniju Boju prisutnost nego bilo
kojim drugim inom dnevne slube. Budui da unutarnja zavjesa nije sezala do stropa
graevine,Bojaseslavakojaseotkrivalaiznadprijestolamilosti,djelominomoglavidjetiiz
prvogodjeljenja.KadjesvetenikprinosiotamjanpredGospodom,onjeposmatraoKoveg,i
dok se oblak tamjana dizao, boanska se slava sputala na prijesto milosti i ispunjavala
Svetinjunadsvetinjama,aestojeispunjavalaobaodjeljenjatakodajesvetenikbioprisiljen
povui se do vrata Svetilita. Kao to je svetenik u toj tipskoj slubi vjerom gledao prijesto
milostikojenijemogaovidjeti,takoiBojinarodsadatrebausmjeravatisvojemolitveHristu,
svom Velikom sveteniku, koji, nevidljiv za ljudsko oko, moli u nau korist u nebeskom
Svetilitu.
Tamjan, koji se dizao s molitvama Izraelaca, predstavlja Hristove zasluge i
posredovanje,njegovusavrenupravednostkojasevjerompripisujenjegovomnaroduikoja
jedinomoebogosluenjegrjenihljudiuinitiprihvatljivimBogu.Predzavjesomsvetinjenad
svetinjama nalazio se rtvenik stalnog posredovanja, a pred Svetinjom rtvenik stalnog
pomirenja. Bogu se pristupalo krvlju i tamjanom, simbolima koji su prikazivali velikog
Posrednika kroz kojeg grjenici mogu pristupiti Jahvi i kroz kojeg dua koja se moli i kaje
moeprimitimilostispasenje.
DoksusvetenicisvakogjutraiveeriulaziliuSvetinjuuvrijemeprinoenjatamjana,
dnevnajertvabilaspremnazaprinoenjenartvenikuudvoritu.Bilojetovrijemeposebne
panjezanarodkojiseokupljaopredatorom.PrijenotosustupiliuBojuprisutnostkroz
slubusvetenika,onisuozbiljnotrebaliispitivatisvojasrcaipriznatisvojegrijehe.Udruiva
li su se u tihoj molitvi licima okrenuti prema Svetinji. Tako su se njihove molitve dizale s
tamjanom dok je rtva pomirenja zorno prikazivala vjeru u zasluge obeanog Spasitelja.
178
Vrijemeodreenozajutarnjuiveernjurtvusmatralosesvetimipotovalosekaopropisano
vrijeme bogosluenja u cijelom izraelskom narodu. Kad su u kasnijem razdoblju Jevreji bili
rasuti u udaljenim zemljama, oni su i dalje u odreeno vrijeme okretali svoje lice prema
Jerusalemu i prinosili svoje molitve izraelskom Bogu. Ovaj obiaj je za hriane primjer
jutarnje i veernje molitve. Premda Bog osuuje puki obred, bez duha bogosluenja, On s
velikimzadovoljstvomgledanaonekojigaljube,klanjajuisejutromiveerom,itraeoprost
zauinjenegrijeheiiznosesvojezahtjevezapotrebnimblagoslovima.
Beskvasni hljebovi su uvijek stajali pred Gospodom kao trajna rtva. Oni su bili dio
dnevnertve.Zvalisusehljeboviprisutnostiiliprinesenihljebovi,jersuuvijekbilipoloeni
predGospodnjimlicem.OnisubilipriznanjeovjekovezavisnostioBoguzatjelesnuhranui
duhovne blagoslove. I mana i beskvasni hljebovi upuivali su na Hrista, Hljeb ivota, koji je
zbognasuvijekprisutanpredBogom.Onjesamrekao:Jasamivihljebkojijesiaosneba.
(Ivan6,4851)Hljebovisukropljenitamjanom,akadsuihsvakesuboteuklanjalidabiihse
zamijenilosvjeim,nartvenikujepaljentamjankaospomenikpredBogom.
Najvaniji dio dnevne slube bila je sluba koja se obavljala u korist pojedinaca.
Pokajanigrjenikjedonosiosvojurtvudovrataatoraistavljajuisvojurukunaglavurtve
ispovijedaosvojegrijeheitakoihslikovitopreniosasebena nevinu rtvu. ivotinju je klao
svojimvlastitimrukama,asvetenikjekrvunosiouSvetinjuinjomekropioispredzavjese
iza koje se nalazio Koveg sa Zakonom koji je grjenik prestupio. Ovim obredom grijeh je
krvlju prenoen u Svetilite. U nekim sluajevima krv se nije unosila u Svetinju,6 ve je
svetenik jeo meso, kao to je Mojsije naredio Aronovim sinovima, rijeima: To vam je dao
Jahve da uklanjate krivnju sa zajednice. (Lev 10,17) Oba obreda su prikazivala prenoenje
grijehaodpokajnikanaSvetilite.
Takva je bila sluba koja se svakodnevno obavljala tokom godine. Grijesi Izraela su
tako unoeni u Svetilite, Svetinja je postajala neista te je bila potrebna posebna sluba za
uklanjanjegrijeha.Bogjezapovjediodaseizvripomirenjezasvakosvetoodjeljenje,kaoiza
rtveniki:TakoegaoistitiodneistoaIzraelacaiposvetiti.(Lev16,19)
Jednomgodinje,navelikiDanpomirenja,svetenikjeulaziouSvetinjunadsvetinjama
daoistiSvetilite.Timseinomzavravaogodinjiciklusslube.
NaDanpomirenjapredvratasudonoenadvajareta,inadnjimasubacanekocke,te
jednogodredikockomJahvi,adrugogaAzazelu.Jaracnakojegjeprvopalakockatrebaoje
biti zaklankao rtva za grijeh zanarod. Svetenik jenjegovu krv trebao unijeti iza zavjese i
njome pokropiti prijesto milosti. Tako e obaviti obred pomirenja nad Svetilitem zbog
neistoa Izraelaca, zbog njihovih prijestupa i svih njihovih grijeha. A tako neka uini i za
atorsastankatosemeunjimanalazi,usrednjihovihneistoa.
NekamunaglavuAronstaviobjesvojerukeinadnjimispovjedisvekrivnjeIzraelaca,
svenjihoveprijestupeisvenjihovegrijehe.Poloiviihtakojarcunaglavu,nekagapoaljeu
pustinju s jednim prikladnim ovjekom. Tako e jarac na sebi odnijeti sve njihove krivnje u
pustikraj.Narodsenijesmatraoslobodnimodteretagrijehasvedokjaracnijebioputenu
pustinju.Svakijeovjektrebaoispitivatisvojuduudokseobavljalodjelopomirenja.Odlagao
sesvakiposao,icijelajeizraelskazajednicaproveladanu sveanojponiznostipredBogom,u
molitvi,postuiispitivanjusrca.
Ovagodinjaslubajenaroduilavanimistinamaopomirenju.rtvamazagrijehkoje

6VidiDodatak,Primjedbabr.6

179
suseprinosiletokomgodineprihvatanajezamjenazagrjenika,alikrvrtvenijeucijelosti
uklanjalagrijeh.Onajebilasamosredstvokojimjegrijeh prenoenuSvetilite.rtvujuikrv
grjenik je priznavao autoritet Zakona, priznavao krivnju zbog svojih prijestupa i izraavao
vjeruuOnogakojijetrebaouzetigrijehesvijeta.Alionnijebioucijelostislobodanodosude
Zakona.NaDanpomirenjavelikijesvetenik,nakontojepriniortvuzazajednicu,skrvlju
ulaziouSvetinjunadsvetinjamainjomekropioprijestomilosti,iznadploaZakona.Takosu
zahtjeviZakona,kojijezahtijevaogrjenikovivot,bilizadovoljeni.Ondauulozipomiritelja
svetenik je na sebe uzimao grijehe i naputajui Svetilite nosio teret Izraelova grijeha. Na
vratima Svetilita on je polagao ruke na glavu Azazelovog jarca i ispovjedi sve krivnje
Izraelaca,svenjihoveprijestupeisvenjihovegrijehe.Poloiviihtakojarcunaglavu...Kadje
jarac koji je nosio ove grijehe puten u pustinju, smatralo se da se narod trajno oslobodio
grijeha.Ovaslubajeobavljanasamoposliciisjeninebeskihstvarnosti(Heb8,5).
Kaotojevereeno,MojsijejezemaljskoSvetiliteizgradiopremauzorkukojimuje
pokazannagori.Biojetoslikovitdokazzasadanjevrijemepremakojemseprinosedarovi
irtve;njegovasudvaodjeljenjabilaslikenebeskihstvarnosti,aHristos,Velikisvetenik,
jestslubenikSvetilitaipravogatora,onogakojipodieGospod,aneovjek(Heb9,9.23;
8,2). Kad je apostol Ivan u vienju posmatrao Boji Hram, on je tamo ugledao: Pred
prijestolomgorisedamzubalja.Vidiojeanelakakodreizlatnikadionik,doeistadena
rtvenik. Ibijae mu dano mnogo kada da ga prinese u prilog molitava svih svetih na zlatni
rtvenikpredprijestolom.(Otk4,5;8,3)Ovdjejeprorokubilodoputenodaposmatraprvo
odjeljenje Svetinje na Nebu i tamo je vidio sedam zubalja, zlatni rtvenik koji je u
zemaljskoj Svetinji bio prikazan zlatnim svijenjakom i kadionim rtvenikom. Uto se otvori
Hram Boji to se nalazi na nebu (Otk 11,19) i on je pogledao iza zavjese, na Svetinju nad
svetinjama. Tamo je ugledao Koveg zavjeta (Otk 11,19), koji je simbolizirao sveti koveg
kojijeMojsijenainiozauvanjeBojegZakona.
Mojsije je nainio zemaljsko Svetilite prema uzorku koji je vidio. Pavle kae da su
ator i svi predmeti odreeni za slubu Boju kad su zavreni, bili slike nebeskih
stvarnosti (Dj 7,44; Heb 9,21.23). Ivan kae da je vidio Svetilite na Nebu. To Svetilite, u
kojemIsussluiunaukorist,velikijeoriginal,aSvetilitekojejeMojsijeizgradionjegovje
preslik.
NebeskiHramjeprebivaliteKraljanadkraljevima,gdjetisuutisuasluahunjemu,
mirijade stajahu pred njim (Dn 7,10), ispunjeno slavom vjenog prijestola, gdje serafini,
njegovibljetaviuvari,zaklanjaju svoje lice iz potovanja,inijednazemaljskagraevinane
moe prikazati njegovu veliinu i slavu. Meutim, zemaljsko Svetilite i njegovi obredi
poduavalisuvaneistineuvezisnebeskimSvetilitemivelikimdjelomotkupljenjakojese
tamoobavljalozaovjeka.
NakonSpasiteljevauznesenja,OnjepoeosluitikaonaVelikisvetenik.Pavlekae:
Hristos, naime, nije uao u Svetinju nad svetinjama napravljenu rukom, koja je samo slika
prave, nego u samo nebo, da posreduje za nas pred licem Bojim. (Heb 9,24) Kao to se
Hristova sluba trebala sastojati od dva dijela, a svaki dio je trajao odreeno vrijeme i
zauzimaoposebnomjestouSvetilitu,takoseitipskaslubasastojalaoddvadijela,dnevnei
godinjeslube,asvakojjebiloposveenojednoodjeljenjeuSvetilitu.
KaotoseHristosnakonsvoguznesenjapojaviouBojojprisutnostidaprinesesvoju
krvzapokajanegrjenike,takojesveteniktokomdnevneslubekropiokrvrtveuSvetinji
ukoristgrjenika.
180
 Hristova krv, premda je oslobaala pokajnikog grjenika od osude Zakona, nije
uklanjala grijeh. On je ostajao zapisan u Svetilitu sve do konanog pomirenja, a tako se i
tipskomkrvljurtvezagrijehpokajanigrjenikoslobaaogrijeha,alijeonostajaouSvetilitu
doDanapomirenja.
Na veliki dan konanog suda mrtvaci e biti sueni prema onome to je napisano u
knjigama, po svojim djelima (Otk 20,12). Onda e zaslugama Hristove pomiriteljske krvi
grijesigrjenikakojisuseistinskipokajalibitiizbrisaniiznebeskihknjiga.Svetiliteetime
biti osloboeno, ili oieno od zapisa o grijehu. Slubama na Dan pomirenja, ienjem
zemaljskogSvetilita,prikazivaloseovovelikodjelopomirenjailibrisanjegrijeha,kojisuga
oskrvnjivali,auklanjalisusertvomzagrijeh.
Kao to e prilikom konanog pomirenja grijesi iskreno pokajanih biti izbrisani iz
nebeskih knjiga, da ih se vie ne pamti ili priziva u sjeanje, tako su oni u tipskoj slubi
odnoeniupustinjuitakozauvijekodvojeniodzajednice.
Budui da je Sotona zaetnik grijeha, neposredni zaetnik svih grijeha koji su
uzrokovalismrtSinaBojeg,pravdazahtijevadaSotonaprimikonanukaznu.Hristovodjelo
otkupljenja ovjeka i oienje svemira od grijeha bit e okonano uklanjanjem grijeha iz
nebeskog Svetilita i polaganjem na Sotonu koji e primiti konanu kaznu. Tako se i u
zemaljskojslubigodinjiciklusobredazavravaoienjemSvetilita,priznavanjemgrijeha
naglaviAzazelovogjarca.
Tako je u slubi u atoru, i u Hramu koji je kasnije zauzeo njegovo mjesto, narod
svakodnevnouioovelikimistinamauvezisHristovomsmruislubom,ajednomgodinje
njihovi su umovi usmjeravani na zavrne dogaaje u velikoj borbi izmeu Hrista i Sotone,
konanoienjesvemiraodgrijehaigrjenika.

181

31. poglavlje
GRIJEHNADABAIABIHUA

Ovo poglavlje zasniva se na Levitskom zakoniku 10,1-11.

Nakonposveenjaatorasastankaisvetenicisubiliposveenizasvojusvetuslubu.
Oveslubesutrajalesedamdana,asvakajebilaobijeenaposebnimobredom.Svojuslubu
suotpoeliosmogadana.Aron,komesupomagalinjegovisinovi,priniojertvukojujeBog
traio,podigaorukeiblagoslovionarod.SvejebiloobavljenokakojeBogzapovjedio,iOnje
prihvatio rtvu i na jedinstven nain otkrio svoju slavu vatrom koja je sila od Gospoda i
spalila rtvu na rtveniku. Narod je sa strahopotovanjem i velikim zanimanjem posmatrao
ovajprekrasanprikazboanskesile.OnisuunjemuvidjeliznakBojeslaveinaklonostitesu
zajedno izrazili zahvalnost i divljenje i poklonili se licem do zemlje kao da se nalaze u
neposrednojJahvinojprisutnosti.
Ali uskoro nakon toga porodicu velikog svetenika zadesila je iznenadna i strana
nesrea.Zabogosluenja,doksusehvaleimolitvenarodadizaleBogu,dvasuAronovasina
uzeli svoje kadionike i u njih stavili tamjan, da ga prinesu pred Gospodom. Meutim, oni su
prekrili njegovu zapovijest o upotrebi neposveene vatre. Oni su za prinoenje tamjana
uzeli obinu, a ne posveenu vatru koju je sam Bog zapalio i zapovjedio da se koristi u ovu
svrhu.ZbogovoggrijehapredGospodomjeizbilavatraiprogutalaihprednarodom.
NadabiAbihusuzauzimalinajviipoloajporedMojsijaiArona.Gospodihjeposebno
uzvisiotakotoimjedopustiodasasedamdesetstarjeinaposmatrajunjegovuslavunagori
Sinaj.Zbogtogaseprekonjihovoggrijehanijemogloolakoprijeiilinaiizgovor.Sveovoje
njihovgrijehuinilojoteim.Nekasiljudinelaskajudamogunekanjenogrijeiti,tedaBog
nee strogo kazniti njihovo bezakonje jer su bili posebno uzvieni, jer su primili veliku
svjetlost,ikaoizraelskestarjeine, bilinagoriiimaliprednostrazgovaratisBogomiboraviti
usvjetlostinjegoveslave.Tojesudbonosnaprijevara.Darovanjevelikesvjetlostiiprednosti
zahtijeva da uzvratimo vrlinama i svetou u skladu s primljenim vidjelom. Bog ne moe
prihvatitinitamanjeodtoga.Velikiblagosloviiprednostinikadanamnetrebajudavatilanu
sigurnost ili initi nas bezbrinim. Oni nam nikada ne smiju dati odobrenje da grijeimo ili
navesti njihove primatelje da smatraju kako Bog prema njima nee biti savjestan. Sve
prednostikojeBogdajenjegovsunaindaudahnegorljivostunaduh,revnostunaenapore
isiluuvrenjunjegovevolje.
Nadab i Abihu nisu u svojoj mladosti stekli naviku samokontrole. Oeva sklonost
poputanju,nedostatakpostojanostiupravdi,navelisugadazanemaridiscipliniranjesvojih
sinova.Njegovimsinovimajebilodoputenodaslijedesvojesklonosti.Navikepoputanjasebi
tolikosuzagospodarilenjimadatonisumoglepromijenitiniodgovornostinajsvetijeslube.
Oni nisu nauili potovati svog oca i nisu razumjeli nunost stroge poslunosti Bojim
zahtjevima. Aronovo grjeno poputanje svojim sinovima pripremilo ih je da postanu meta
boanskogsuda.
Bogjehtiopouitinaroddamumorajupristupitisastrahopotovanjeminanainkoji
je On odredio. On ne moe prihvatiti djelominu poslunost. Nije bilo dovoljno da u tom

182
sveanomrazdobljubogosluenjagotovosvebudeuinjenoonakokakojeOnnaredio.Bogje
izrekao prokletstvo nad onima koji odstupe od njegovih zapovijesti i ne razluuju izmeu
obinihisvetihstvari.Onprekoprorokakae:Jaoonimakojizlodobrimnazivaju,adobro
zlom, koji od tame svjetlost prave, a od svjetlosti tamu... Jao onima koji su mudri u svojim
oima i pametni sami pred sobom... koji za mito brane krivca, a pravedniku uskrauju
pravdu!... Jer odbacie Zakon Jahve nad Vojskama i prezree rije Sveca Izraelova. (Iz 5,20
24) Neka se niko ne vara vjerovanjem da neka Boja zapovijest nije bitna, ili da e On
prihvatiti zamjenu za ono to zahtijeva. Prorok Jeremija kae: Ko je rekao neto i zbilo se?
NijeliGospodtozapovjedio?(Tu3,37)BogusvojojRijeinijezapisaozapovijestkojuljudi
mogu posluati ili ne posluati zavisno o svojoj volji, a da ne snose posljedice. Ako ljudi
izaberunekidrugiput,aneputstrogeposlunosti,onieshvatitidaonnakrajuvodiksmrti
(Izr14,12).
Poslije toga Mojsije ree Aronu i njegovim sinovima, Eleazaru i Itamaru: Ne
raupavajte svoje kose niti razdirite svojih haljina, da ne poginete... jer na vama je Jahvino
uljepomazanja.VelikivoajepodsjetiosvogbratanaBojerijei:Poonimakojisumiblizu
svetim u se pokazati; pred svim u se narodom proslaviti. Aron je outio. Smrt njegovih
sinova, bez upozorenja, u tako stranom grijehu, grijehu za koji je znao da je posljedica
njegovog zanemarivanja dunosti, ispunjavala je oevo srce jadom, ali on nije izrazio svoje
osjeaje. On nikakvim izrazom alosti nije smio pokazati saosjeanje s grijehom. Nije smio
navestizajednicudaprigovaraprotivGospoda.
Gospodjehtionauitisvojnaroddapriznapravednostnjegovognainapopravljanja,
kakobisedrugibojali.UIzraelujebiloonihkojejeupozorenjeoovojstranojkaznimoglo
spasitida,oslanjajuisenaBojestrpljenje,ioninezapeatesvojusudbinu.Boanskiukorje
upuen lanom saosjeanju za grjenika koji nastoji opravdati svoj grijeh. Uinak grijeha je
umrtvljivanjemoralnihosjeajatakodagrjenikneshvataveliinusvogprijestupailiensile
DuhaSvetog,onostajedjelominoslijepnasvojgrijeh.DunostHristovihslugajedaupozore
ovegrjenikenaopasnost.Onikojiunitavajuuinakupozorenjazatvaranjemoijugrjenika
pred stvarnom prirodom i posljedicama grijeha esto si laskaju da time pokazuju svoje
milosre, ali oni se direktno protive i spreavaju djelovanje Bojeg Svetog Duha. Oni
uspavljuju grjenika na rubu propasti, oni sudjeluju u njegovoj krivnji i na sebe navlae
stranu odgovornost za njegovu okorjelost. Mnogi, mnogi su propali zbog ovog lanog,
varljivogsaosjeanja.
Nadab i Abihu nikada ne bi poinili taj sudbonosni grijeh da se prethodno nisu
djelominoopiliobilnimuzimanjemvina.OnisurazumjelidajeprijeulaskauSvetilite,gdje
se ukazivala boanska prisutnost, potrebna najpozornija i najsveanija priprema, ali ih je
njihovaneumjerenostonesposobilazaovusvetuslubu.Mislisuimbilepomuene,amoralno
opaanje otupjelo, tako da nisu mogli razluiti izmeu svetog i obinog. Aronu i njegovim
preivjelimsinovimaupuenojeupozorenje:Kadulaziteuatorsastanka,nemojtepitivina
niti opojnoga pia, ni ti ni tvoji sinovi s tobom! Tako neete poginuti. To je trajan zakon za
vae narataje; da moete luiti posveeno od obinoga, isto od neistoga; da moete uiti
IzraelcesvimzakonimatoihjeJahvepredaoprekoMojsija.Upotrebaalkoholnihpiaslabi
tijelo, pomuuje misli i uniuje moral. Ono prijei ljude da shvate svetost svetih stvari ili
obaveze Bojih zahtjeva. Svi koji zauzimaju poloaj svete odgovornosti moraju biti strogo
umjereniljudidabiimprilikomrazluivanjapravdeodnepravdeumbiobistar,damogubiti
naelniiposjedovatimudrostzaizvrenjepravdeipokazivanjemilosti.
183
 Ista obaveza poiva na svakom Hristovom sljedbeniku. Apostol Petar kae: Vi ste,
naprotiv,izabranirod,kraljevskosvetenstvo,svetinarod,narododreenzaBojusvojinu.
(1 Pt 2,9) Bog zahtijeva da sve svoje snageouvamo u najboljem stanju kako bismo svojom
slubommogliugoditinaemStvoritelju.Kadsekoristeopojnapia,doiesedoistoguinka
kao i u sluaju ovih izraelskih svetenika. Savjest nee vie biti osjetljivana grijeh, a gotovo
sigurno e otvrdnuti na bezakonje, dok razlika izmeu svetog i svjetovnog ne izgubi svoj
znaaj.Kakoondamoemodosegnutimjeriloboanskihzahtjeva?Ilizarneznatedajevae
tijelo hram Duha Svetoga, koji stanuje u vama i koji vam je dan od Boga? Ne znate li da
pripadatesamisebijerstekupljeni?Proslavite,dakle,Bogasvojimtijelom!(1Kor6,19.20)
Prematome,bilodajedete,bilodapijete,bilodatodrugoinite,sveinitenaslavuBoju!
(1Kor10,31)Hristovojcrkviusvimvjekovimajeupuenasveanaistranaopomena:Ako
korazarahramBoji,njegaeBograzoriti,jerjesvethramBoji,atajstevi.(1Kor3,17)

184

32. poglavlje
ZAKONISAVEZ

Adam i Eva su za stvaranja poznavali Boji Zakon, oni su bili upoznati s njegovim
zahtjevima, a njegove uredbe su bile napisane na njihova srca. Kad je ovjek pao u grijeh,
Zakon se nije promijenio, ve je ustanovljen sistem spasenja koji e ih vratiti poslunosti.
Obznanjeno je obeanje o Spasitelju i uspostavljeno prinoenje rtvi koje su upuivale na
Hristovusmrtkaovelikurtvuzagrijeh.AlidanisuprestupiliBojiZakon,nebibilosmrti,ne
bibilopotrebezaSpasiteljemizartvama.
Adam je svoje potomke uio Bojem Zakonu i tako su ga iz narataja u narataj
prenosilisocanasina.Aliuprkosmilostivojprilicizaovjekovootkupljenjemalojebiloonih
kojisugaprihvatiliisluali.Svijetjezbogprijestupapostaotakopokvarendaseizopaenost
morala ukloniti potopom. Noa i njegova porodica ouvali su Zakon, a Noa je svoje potomke
uioDesetzapovijesti.KadsuljudiponovnoodstupiliodBoga,GospodjeizabraoAbrahama
za koga je rekao: A to zato to je Abraham sluao moj glas i pokoravao se mojim
zapovijestima,mojimzakonimaiodredbama!(Post26,5)Onjeprimioobredobrezanja,znak
dasuonikojisugaprimiliodvojenizaslubuBogu,znakdaneeprihvatitiidolopoklonstvoi
da e vriti Boji Zakon. Propust Abrahamovih potomaka da odre ovo obeanje, kao to se
pokazalounjihovojsklonostidastvarajusavezesneznabocimaiusvajajunjihoveobiaje,bio
je uzrok boravka i ropstva u Egiptu. Ali tokom njihova odnosa s idolopoklonicima i prisilne
pokornosti Egipanima pokvarena su i surova neznaboaka uenja jo dodatno iskvarila
boanskeuredbe.
Stoga je Gospod, kad ih je izveo iz Egipta, siao na Sinaj, obavijen slavom i okruen
anelima,kakobiuzapanjujuemvelianstvuizgovoriosvojZakondagaujesavnarod.On
ak ni tada nije svoje uredbe povjerio pamenju naroda koji je bio sklon zaboravljanju
njegovih zahtjeva, ve ih je napisao na kamene ploe. On je od Izraela elio ukloniti svaku
mogunost mijeanja neznaboakih tradicija s njegovim svetim uredbama ili zamjene
njegovih zahtjeva s ljudskim zakonima ili obiajima. On im nije samo dao Deset zapovijesti.
Pokazalosedajenarodjednostavnozavestitenijehtioostavitiotvorenanijednavratakunje.
Mojsijujenareenodazapie,kaotomuBogbudezapovijestao,zakoneikaznesdetaljnim
uputama o onome to se zahtijeva. Ove uredbe u vezi s dunostima naroda prema Bogu,
jednihpremadrugimaituincimabilesusamodetaljnije,naodreenijinain,iznesenanaela
Deset zapovijesti, tako da niko ne pogrijei. Njihova je namjera bila da uvaju svetost Deset
zapovijestiurezanihnakamenimploama.
Da je ovjek drao Boji Zakon, onakav kakav je Adam primio nakon svog pada, Noa
sauvao, a Abraham drao, obred obrezanja ne bi bio potreban. Da su Abrahamovi potomci
draliSavez,ijijeznakbiloobrezanje,oninikadanebibilinavedeninaidolopoklonstvoine
bi morali robovati u Egiptu. Oni bi u mislima drali Boji Zakon i ne bi ga bilo potrebno
objavljivati sa Sinaja ili pisati na kamene ploe. Da je narod drao naela Deset zapovijesti,
nepotrebnebibiledodatneuputetoihjeMojsijeprimio.
Njegovi potomci su izopaili i rtveni sistem koji je Adam primio. Praznovjerje,
idolopoklonstvo,surovostirazvratnostiskvarilisujednostavnuismislenuslubukojujeBog

185
odredio. Tokom dugog odnosa s idolopoklonicima izraelski je narod pomijeao mnoge
neznaboakeobiajesasvojimbogosluenjem,stogaimjeGospodnaSinajudaojasneupute
ortvenomsistemu.NakonzavretkaatorasastankaOnjesMojsijemrazgovaraoizoblaka
slave iznad prijestola milosti i dao mu potpune uredbe o rtvenom sistemu i obliku
bogosluenja koje treba odravati u Svetilitu. Mojsije je primio obredni zakon i on ga je
zapisao u knjigu. Meutim, sam Bog je izgovorio Deset zapovijesti na Sinaju i napisao ih na
kamenimploamakojesuseuvaleuKovegu.
Postojemnogikojipokuavajustopitiovadvasistemakoristeiretkekojiseodnosena
obredni zakon da dokau kako je moralni Zakon ukinut, ali to je krivo tumaenje Svetoga
pisma. Obredni zakon se sastojao od simbola koji su upuivali na Hrista, njegovu rtvu i
svetenstvo. Ovaj su obredni zakon, sa svim rtvama i uredbama, Izraelci trebali drati sve
doksepredslikanijeostvarilauslici,usmrtiIsusaHrista,JagnjetuBojemkojejenaseuzelo
grijehesvijeta.Tadasutrebaleprestatisveobrednertve.OvajjezakonHristosprikovaona
krst (Kol 2,14). Ali Psalmist kae o Deset zapovijesti: Dovijeka, o Jahve, rije tvoja ostaje,
stalnapoputnebesa.(Ps119,89)SamHristosjerekao:Nemojtemislitidasamdoaoukinuti
ZakoniProroke!...Jer,zaista,kaemvam,naglaavajuitojeviemogue,dokopstojinebo
izemlja,nijednajota,nijednakovricaslovaizZakonasigurnoneenestati,adasesvene
ostvari.(Mt5,17.18)Onovdjeneui samotosubilizahtjeviBojegZakona,veidatiisti
zahtjevi vrijede sve dok postoji nebo i zemlja. Boji je zakon nepromjenjiv kao i njegov
prijesto.Njegoviepropisibitiobaveznizaovjeanstvousvimvremenima.
NehemijaoZakonuobjavljenomnaSinajukae:NagorusiSinajskusiaoisnebaim
govorio;idaosiimpravednenaredbe,vrstezakone,zapovijestiizvrsneiuredbe.(Neh9,13)
A Pavle, apostol neznaboaca, kae: Zakon je bez sumnje svet, a zapovijest i sveta, i
pravedna, i dobra. (Rim 7,12) To ne moe biti nita drugo nego Deset zapovijesti, jer je to
Zakonkojikae:Nepoeli!(7.redak)
Premda je Hristova smrt ukinula zakon predslika i sjena, to nije umanjilo obavezu
dranja moralnog Zakona. Naprotiv, sama injenica nunosti da Hristos umre kako bi nas
otkupiozbogprijestupatogZakonadokazujenjegovunepromjenjivost.
OnikojitvrdedajeHristosdoaoukinutiBojiZakongovoreoizraelskomdobukaoo
vremenutame,aizraelskureligijuprikazujukaodasesastojiodpukihobredaiobiaja.Alitu
jepogreka.Nasvakojstranicisveteistorije,gdjesuzapisaniBojipostupcipremaizabranom
narodu, nalaze se sveti tragovi velikog Ja sam. On sinovima ljudskim nikada nije dao jasniji
prikaz svoje sile i slave kao kad su samo Njega priznavali kao svog vladara i kad je svom
narodu dao Zakon. To ezlo nije drala ljudska ruka, a velianstveni nastupi izraelskog
nevidljivogkraljabili suneopisivovelianstveniizapanjujui.
UsvimovimotkrivenjimaboanskeprisutnostiBojaslavaseotkrivalakrozHrista.Ne
samozaSpasiteljevadolaskaveusvimvjekovimanakonpadaiobeanjaootkupljenju,Bog
bijae onaj koji je u Hristu pomirio svijet sa sobom (2 Kor 5,19). Hristos je bio temelj i
sreditertvenogsistemaurazdobljupatrijarahaiuvrijemeIzraelaca.Odpadaugrijehnaih
prvihroditeljanijebiloneposrednograzgovoraizmeuBogaiovjeka.Otacjesvijetpredaou
Hristove ruke da On svojim posrednikim djelovanjem otkupi ovjeka i opravda autoritet i
svetost Bojeg Zakona. Kroz Hrista se ostvarivala svaka zajednica izmeu Neba i palog
ovjeanstva. Boji Sin je naim prvim roditeljima dao obeanje o otkupljenju. On se prvi
otkriopatrijarsima.Adam,Noa,Abraham,Isak,JakoviMojsijerazumjelisuevanelje.Onisu
trailispasenjeuovjekovojZamjeniiJamcu.Ovisveti,drevniljudiodravalisuzajednicusa
186
Spasiteljem koji je trebao doi na ovaj svijet u ljudskom tijelu, a neki od njih su razgovarali
licemulicesHristosomianelima.
HristosnesamotojebiovoaIzraelacaupustinji,aneoijejeimebiloJahve,ikojije,
obavijenustupuodoblaka,iaopredmnotvom,vejeOnbiotajkojijeIzraeludaoZakon.7
Usred zapanjujue slave na gori Sinaj Hristos je u prisutnosti cijelog naroda objavio Deset
zapovijestiizZakonasvogOca.OnjebiotajkojijeMojsijudaoispisaneploeZakona.Hristos
je bio taj koji je kroz proroke govorio svom narodu. Apostol Petar, piui hrianskim
crkvama,kae:...prorocikojisuvamaprorekliodreenumilost.Doksuispitivalinakojeina
kakvo je vrijeme upuivao Hristov duh koji bijae u njima kad je unaprijed navjeivao
Hristuodreenepatnjeiproslavljanjetoedoiposlijenjih.(1Pt1,10.11)Hristovglasjetaj
kojinamaprogovarakrozStarizavjet.Prorokijeduh,zapravo,svjedoanstvoIsusovo.(Otk
19,10)
Isusje,dokselinonalaziomeuljudima,svojimuenjimausmjeravaoumovenaroda
na Stari zavjet. On je Jevrejima rekao: Vi istraujete Pisma u kojima mislite da ima ivot
vjeni.Iupravoonasvjedoezame.(Iv5,39)UtosuvrijemeknjigeStarogzavjetabilejedina
Biblijakojajepostojala.BojiSinjeopetrekao:ImajuMojsijaiproroke.Nekanjihsluaju.A
onda dodao: Ako zaista ne sluaju Mojsija i proroka, nee vjerovati ni ako ko od mrtvih
uskrsne.(Lk16,29.31)
Hristos je dao obredni zakon. ak i nakon to se vie nije morao vriti, Pavle je
Jevrejimaprikazaonjegovuistinskuvrijednostipoloaj,upuujuinanjegovomjestouplanu
otkupljenja i povezanost s Hristovim djelom. I ovaj veliki apostol je ovaj Zakon proglasio
slavnim, dostojnim njegova boanskog Tvorca. Sveana je sluba u Svetilitu bila predslika
velikih istina to ih je trebalo otkriti narednim naratajima. Oblak tamjana koji se uzdizao s
izraelskim molitvama predstavljao je njegovu pravednost koja je jedino mogla grjenikovu
molitvu uiniti prihvatljivom Bogu. rtva koja je krvarila na rtveniku svjedoila je o
Otkupiteljukojiedoi,aizSvetinjenadsvetinjamablistaojeznakboanskeprisutnosti.Tako
jeusrcimaodravanavjeratokomrazdobljatameiotpadadoknijedolovrijemezadolazak
obeanogMesije.
Isus je bio svjetlost svom narodu, svjetlost svijeta, prije no to je doao na svijet u
ljudskomobliku.Prvazrakasvjetlostikojajeprobilatamuukojujegrijehzaviosvijet,dolaje
odHrista.IodNjegadolazisvakazrakanebeskesvjetlostikojaobasjavastanovnikezemaljske.
UplanuotkupljenjaHristosjeAlfaiOmega,poetakisvretak.
OtkadjeSpasiteljproliosvojukrvzaoprostgrijehaiuzniosenaNebodaposredujeza
nas pred licem Bojim (Heb 9,24) svjetlost zrai s krsta Golgote i iz Svetinje i Svetinje nad
svetinjamaunebeskomSvetilitu.Aliveasvjetlostkojajenamadananetrebanasnavestida
preziremo ono to je u prolim vremenima objavljeno u simbolima o Spasitelju koji dolazi.
Hristovoevaneljebacasvjetlostnajevrejskoureenjeidajesmisaoobrednomzakonu.Kako
otkrivamonoveistine,aonotosmoznalipostajejasnije,Bojikarakterinamjerasepokazuje
u njegovim postupcima prema izabranom narodu. Svaka dodatna zraka svjetlosti koju
primamopruanamjasnijerazumijevanjeplanaspasenjakojijeizvrenjeboanskevoljeza
spasenjeovjeka.Misadavidimoljepotuisnagunadahnuterijeiiprouavamonjenestranice
sdubljimiveimzanimanjem.
MnogimisledajeBogodvojioJevrejeodostalogsvijeta,dajenjegovaljubavibrigau

7VidiDodatak,Primjedbabr.7

187
velikojmjeribilapovuenaodostatkasvijetaiusredotoenanaIzrael.AliBojanamjeranije
bila da njegov narod podigne zid podjele izmeu sebe i svojih blinjih. Srce beskonane
Ljubavidoseedosvihstanovnikazemaljskih.Premdasugaoniodbacili,Onimseneprekidno
nastojiotkritiiuinitiihsudionicimasvojeljubaviimilosti.Izabraninarodjeprimionjegov
blagoslovdabimogaoblagoslovitidruge.
Bog je pozvao Abrahama, ukazao mu ast i uinio ga naprednim, a patrijarhova je
vjernostbilasvjetlostnarodimausvimzemljamaukojimajeboravio.Abrahamsenijeogradio
odljudiokosebe.Onjeodravaoprijateljskeodnoseskraljevimaokolnihnaroda,anekiod
njihsupremanjemupostupalisvelikimpotovanjem.Njegovopotenjeinesebinost,njegova
hrabrost i dobronamjernost prikazivali su Boji karakter. Bog se kroz svog predstavnika
otkrivaouMesopotamiji,Hanaanu,Egiptu,paakistanovnicimaSodoma.
Tako se Bog kroz Josifa prikazao Egipanima i svim narodima povezanima s tim
monimkraljevstvom.ZatojeBogodluiouzdignutiJosifatakovisokomeuEgipanima?On
jemogaonainekidruginaindaostvarisvojenamjerezaJakovljevudjecu,alinjegovajeelja
biladaJosifauinividjelomismjestigaukraljevskupalatukakobisenebeskasvjetlostmogla
proiritiblizuidaleko.Svojommilouipravednou,istoomidobronamjernouusvako
dnevnom ivotu, svojim predanjem interesima naroda, i toidolopoklonikog naroda, Josif je
bio Hristov predstavnik. Neznaboaki je narod u svom dobroinitelju, kome je cijeli Egipat
ukazivao hvalu i slavu, vidio ljubav njegovog Stvoritelja i Otkupitelja. Bog je isto tako kroz
Mojsija postavio vidjelo pored prijestola najveeg kraljevstva na zemlji, da svi koji mogu
spoznaju istinitog i ivog Boga. Egipani su primili sve ovo svjetlo prije no to je Bog digao
svojurukudaihkazni.
TokomizbavljenjaIzraelaizEgiptanadalekoserairiloznanjeoBojojsili.Ratoborni
naroduJerihonskojutvrdijedrhtao.Kadsmoulisveto,zastalonamsrce,reklajeRahaba,
inikodasmognesnagedavamsesuprotstavi,jerJahve,BogvaonjeBoggorenanebesima
i dolje na zemlji. (J 2,11) Stoljeima nakon izlaska filistejski su svetenici podsjetili svoj
narodnaegipatskazlaiopomenuliihprotivprotivljenjaizraelskomBogu.
Bog je pozvao Izraela, uzvisio ga i blagoslovio, ne da oni poslunou Zakonu prime
naklonost i postanu iskljuivi primatelji njegovih zapovijesti, ve da se kroz njih On otkrije
svim stanovnicima zemaljskim. Da bi ostvario ovu namjeru, On im je zapovjedio da ostanu
odvojeniodidolopoklonikihnarodaokonjih.
Bogu su odvratni idolopoklonstvo i svi grijesi koji iz njega proistjeu te je On
zapovjedio svom narodu da se ne mijea s drugim narodima, dane ine ono to oni ine i
tako zaborave Boga. On im je zabranio enidbu s idolopoklonicima da se njihova srca ne bi
odvojilaodNjega.OndajekaoidanasbilopotrebnodaBojinarodostaneist,uvatisamog
sebeistimodovogsvijeta.Onimorajubitislobodniodnjegovogduha,jerseonprotiviistini
i pravednosti. Meutim, Bog nije namjeravao da se njegov narod, u samodostatnoj
iskljuivosti,zatvoriodsvijetatakodanemoeuticatinanjega.
Hristovi sljedbenici, poput njihova Gospodara, trebaju u svako doba biti svjetlost
svijetu.Spasiteljjerekao:Nijemoguesakritigradkojistojinagori.Neeesesvijeadase
stavi pod variak, nego na svijenjak da svijetli svima u kui, to jest u svijetu. I On dodaje:
Vae vidjelo neka tako zasja pred ljudima da vide vaa djela ljubavi te slave vaeg Oca
nebeskog. (Mt 5,1416) Upravo je to ono to su Enoh,Abraham, Josifi Mojsije inili. Bog je
namjeravaoidaIzrael,njegovnarod,toini.
Njihovo vlastito nevjerno srce, koje je Sotona nadzirao, navelo ih je da sakriju svoju
188
svjetlostumjestodanjomeobasjavajuokolnenarode.Istilicemjerniduhnaveoihjedaslijede
izopaene obiaje neznaboaca i da se ograde ponosom iskljuivosti, kao da je Boja briga i
ljubavbilasamonadnjima.
Kao to Biblija opisuje dva zakona, jedan vjeni i nepromjenjiv, a drugi privremen i
prolazan,takopostojeidvasaveza.SavezmilostijeprvosklopljensovjekomuEdemukada
je nakon pada u grijeh primio boansko obeanje da e enino sjeme satirati zmijinu glavu.
OvajSavezjesvimljudimanudiooprostipomomilostiBojedaubudunostibuduposluni
vjerom u Hrista. On im je takoe obeavao vjeni ivot uz uslov vjernosti Bojem Zakonu.
Takosupatrijarsiprimilinaduuspasenje.
IstiSavezjeobnovljensAbrahamomuobeanju:Sviesenarodizemljeblogosiljati
tvojim potomstvom. (Post 22,18) Ovo obeanje je upuivalo na Hrista. Tako ga je razumio
Abraham(vidiGal3,8.16),ivjerovaodaeHristosoprostitigrijehe.Ovojebilavjerakojamu
jeuraunatakaopravednost.OvajzavjetsAbrahamomjepodupiraoautoritetBojegZakona.
GospodseukazaoAbrahamuirekao:JasamEladajBogSvemoni,mojimhodiputemi
neporoanbudi.(Post17,1)Bojesvjedoanstvoonjegovomvjernomsluzibiloje:Abraham
jesluaomojglasipokoravaosemojimzapovijestima,mojimzakonimaiodredbama!(Post
25,6)IBogmujerekao:SavezsvojsklapamizmeusebeitebeSavezsvojzavjekove: jau
bitiBogomtvojimitvogapotomstvaposlijetebe.(Post17,7)
PremdajeovajSavezsklopljensAdamomiobnovljensAbrahamom,onnijemogaobiti
potvrenim sve do Hristove smrti. On je postojao na temelju Bojeg obeanja od prvog
nagovjetaja otkupljenja, a prihvatan je vjerom. Ipak, kad ga je Hristos potvrdio, nazvan je
novimSavezom.BojiZakonjebiotemeljSavezakojijejednostavnobiodogovorzavraanje
ljudiuskladsboanskomvoljom,stavljajuiihupoloajukojemmogusluatiBojiZakon.
Prvisporazum,kojiSvetopismonazivastariSavez,sklopljenjeizmeuBogaiIzraela
naSinaju,apotvrenjekrvljurtava.AbrahamovsavezjepotvrenHristovomkrvljuinaziva
sedrugiilinoviSavez,jerjekrvkojomjezapeaenprolivenanakonkrviprvogSaveza.Daje
noviSavezvrijediouAbrahamovovrijeme,ogledaseuinjenicidajepotvreniobeanjemi
Bojomzakletvom,dvjemanepromjenjivimstvarimaukojimaBog nemoeprevariti(Heb
6,18).
Ali ako je Abrahamov Savez sadravao obeanje o otkupljenju, zato je na Sinaju
sklopljendrugiSavez?NarodjeuropstvuuvelikojmjerizaboravioBogainaelaAbrahamova
Saveza.BogmujeizbavljenjemizEgiptapokuaootkritisvojusiluimilostkakobiganaveoda
galjubiivjerujemu.OngajepreveoprekoCrvenogmora,gdje je, zbog Egipanakoji suga
progonili,bijegizgledaonemogu,dabirazumiosvojubespomonostipotrebuzaboanskom
pomoi,aondamujedonioizbavljenje.TakosuIzraelcibiliispunjeniljubavljuizahvalnou
premaBoguipovjerenjemdaeimnjegovasilapomagati.Onihjevezaozasebekaonjihov
Izbaviteljiztjelesnogropstva.
Aliunjihoveumovejetrebalousaditijednuveuistinu.iveiusredidolopoklonstvai
pokvarenostioninisuimaliistinskupredodobuoBojojsvetosti,oveliinigrijehauvlastitim
srcima, njihovoj potpunoj nesposobnosti da sami posluaju Boji Zakon i potrebi za
Spasiteljem.Onisusveovotektrebalinauiti.
Bog ih je doveo do Sinaja, pokazao im svoju slavu, dao im svoj Zakon s obeanjem o
velikim blagoslovima uz uslov poslunosti: Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i drali
mojSavez,...vietemibitikraljevstvosvetenika,svetnarod.(Izl19,5.6)Narodnijeshvatio
grjenostsvojihsrca,dajebezHristanemoguedratiBojiZakontesuonispremnosklopili
189
Savez s Bogom. Uvjereni da sami mogu postii pravednost, oni su izjavili: Sve to je Jahve
rekao, izvriemo i posluaemo. (Izl 24,7) Oni su bili svjedoci objavljivanja Zakona u
zapanjujuem velianstvu, da su drhtali od straha u podnoju gore, a ipak samo nekoliko
sedmicakasnijeonisuraskinuliSavezsBogomiklanjaliselivenimkipovima.Nisusemogli
nadatiprimanjuBojenaklonostikrozSavezkojisuprekrili,isadauviajuisvojugrjenosti
potrebu za oprostom, oni su osjetili potrebu za Spasiteljem koji se otkrio u Abrahamovom
Savezuikojegjertvenisistemnagovjetavao.Onisusesadavjeromiljubavljubilivezalis
Bogom kao svojim Izbaviteljem iz ropstva grijeha. Sada su bili spremni cijeniti blagoslove
novogSaveza.
UslovistarogSavezasubili:posluajiivi:Koihvri,unjimaenaiivot.(Ez20,11;
Lev18,5)Ali,ProkletbiokojinebudedraorijeiovogaZakonaivrioih.(Pnz27,26)Novi
Savezjebioutemeljennaboljimobeanjima,naobeanjuooprostugrijehaimilostiBojoj
kojaobnavljasrceidovodigauskladsnaelimaBojegZakona.Nego,ovojesaveztouga
sklopitisdomomIzraelovimposlijeonihdanarijejeJahvina:Zakonusvojstavitiuduu
njihovuiupisatigaunjihovosrce...jeruoprostitibezakonjenjihovoigrijehasenjihovihvie
neuspominjati.(Jer31,33.34)
Isti Zakon koji je bio napisan na kamenim ploama Sveti Duh je napisao na ploama
srca. Umjesto da pokuavamo postii svoju vlastitu pravednost, mi prihvatamo Hristovu
pravednost.Njegovakrvistinaegrijehe.Njegovaseposlunostpripisujenama.Tadaesrce
obnovljenoSvetimDuhomdonijetiplodoveDuha.MiemoHristovommilouivjetiivotom
poslunostiBojemZakonukojijenapisannanaimsrcima.BuduidaimamoHristovDuh,mi
emohodatikaotojeOnhodio.Onjeprekoprorokaosebirekao:Milomije,Boemoj,vrit
volju tvoju, Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim. (Ps 40,8) Dok je ivio meu ljudima, On je
rekao:Onmeneostavljasama,jerjauvijekinimtojenjemuugodno.(Iv8,29)
ApostolPavlejasnopokazujeodnosizmeuvjereiZakonaunovomSavezu.Onkae:
Dakle:opravdanivjerom umirusmosBogomponaemGospoduIsusuHristu.Ukidamoli
takovjeromZakon?Dalekoodtoga!Naprotiv,timZakonutvrujemo.Doista,onotojebilo
nemogueZakonu,jerjezbogtijelabionemoan,onnijemogaoopravdatiovjekajerovjek
zbogsvojegrjeneprirodenijemogaodratiZakon,ostvariojeBog:poslaoje,radigrijeha,
svoga vlastitog Sina u obliju grenog tijela i osudio grijeh u tijelu, da bi se u nama, koji ne
ivimopotijelu,negopoDuhu,ispuniopravednizahtjevZakona. (Rim5,1;3,31;8,3.4)
Bojedjelojeusvimaisto,premdapostojerazliitistupnjevirazvitkairazliitiprikazi
njegove sile da bi udovoljio potrebama ljudi u razliitim vremenima. Poevi s prvim
obeanjemevanelja,oddobapatrijarahadoizraelskograzdoblja,akidodananjihdana,u
planuotkupljenjasepostupnootkrivaBojanamjera.Spasitelj,slikovitoprikazanobredimai
propisimajevrejskogzakona,istijeonajkojiseotkriouEvaneljima.Oblacikojisuobavijali
njegovboanskiliksunestali,iIsusse,Otkupiteljsvijeta,otkrio.OnkojijeobjavioZakonsa
SinajaiMojsijudaouredbeobrednogzakonaistijeonajIsuskojijeizgovoriopropovijedna
Gori. Velika naela Boje ljubavi, koja On iznosi kao temelj Zakona i Proroka, samo su
neprestanoponavljanjeonogatojeOnprekoMojsijarekaoizraelskomnarodu:uj,Izraele!
JahvejeBogna,Jahvejejedan!ZatoljubiJahvu,Bogasvoga,svimsrcemsvojim,svomduom
svojom i svom snagom svojom. (Pnz 6,4.5) Ljubi blinjega svoga kao samog sebe. (Lev
19,18)Uobarazdobljauiteljjeisti.Bojisuzahtjeviisti.Naelanjegovevladavinesuista.Jer
sveproizlaziizNjega,ukoganemanipromjene,nizasjenjenjazbogmijene(Jak 1,17).

190

33. poglavlje
ODSINAJADOKADEA
Ovo poglavlje zasniva se na Brojevima 11 i 12.

Izrael nije poeo s gradnjom Svetilita odmah po svom dolasku na Sinaj. Sveta je
graevina podignuta na poetku druge godine nakon izlaska. Nakon toga je slijedilo
posveenje svetenika, proslava Pashe, prebrojavanje naroda i zavretak razliitih priprema
nunih za graansko i vjersko ureenje, tako da su kod Sinaja bili ulogoreni gotovo godinu
dana. Ovdje je bogosluenje poprimilo odreeniji oblik, dani su zakoni za upravljanje
narodom,auvedenajeiuinkovitijaorganizacijakaopripremazaulazakuHanaanskuzemlju.
Temeljna organizacija, njena savrenost i jednostavnost, bila su obiljeja izraelske
uprave. Red koji se tako upadljivo oitovao u savrenstvu i ureenju Bojih stvorenih djela
oitovao se i u izraelskom ureenju. Bog je bio sredite autoriteta i uprave, Izraelov vladar.
Mojsije je bio njihov vidljivi voa koga je Bog imenovao da u njegovo ime provodi zakone.
Kasnije je izmeu plemenskih starjeina izabran savjet sedamdesetorice da bi pomagali
Mojsiju u opim narodnim poslovima. Zatim su dolazili svetenici koji su komunicirali s
Gospodom u Svetilitu. Poglavari ili knezovi su upravljali plemenima, a njima su bili
podloeni:tisunici,stotnici, pedesetnici,desetniciivaiplemenskinadglednici(Pnz1,15).
Izraelskilogorjebiodetaljnoureen.Podijeljenjebionatrivelikadijela,isvakijedio
imao odreeno mjesto u logoru. U sreditu se nalazio ator, stalno prebivalite nevidljivog
Kralja. Oko njega su bili smjeteni svetenici i Leviti, a oko njih su bila ulogorena ostala
plemena.
Levitimajebilapovjerenaodgovornostzaatorisvetojenjemupripadaloulogoru
kaoitokomputovanja.Kadsukretalinaput,onisutrebalisklopitisvetiator,akadsudoli
do mjesta logorovanja, oni su ga morali podizati. Nijednoj osobi iz drugog plemena, pod
prijetnjom smrti, nije bilo doputeno da prie blizu. Leviti su bili podijeljeni na tri grupe,
potomci tri sina Levijeva, a svakoj je bio dodijeljen poseban poloaj i posao. Ispred atora,
najblienjemu,bilisuMojsijeviAronovator.NajugusubiliKehatovci,ijajedunostbilada
sebrinuzaKovegiostalinamjetaj.NasjeverusubiliMerarijevci,kojisubiliodgovorniza
stupce,prjeice,trenice,aizaatorasubiliGeroniti,kojimajebilapovjerenabrigazazavjese
ipokrivala.
Odreen je i poloaj svakog plemena. Svako pleme je u logor ulazilo pod svojim
stijegom kao to je Gospod zapovjedio: Neka Izraelci logoruju svaki kod svoje zastave, pod
znakovima svojih pradjedovskih domova. Kako logoruju, onako neka i stupaju: svako pod
svojomzastavom.(Br2,2.17)SvjetinikojasepridruilaIzraeluizEgiptanijebilodoputeno
stanovati na istom prostoru s ostalim plemenima, ve su morali stanovati na rubu logora, a
njihovisupotomcibiliiskljueniizzajednicesvedotreegnarataja(Pnz23,7.8).
Ucijelomlogoruinjegovojokolinibilajepropisanastrogaistoaired.Sprovodilisu
sestrogihigijenskizakoni.Svakojneistojosobiulazakjeulogorbiozabranjen.Ovemjeresu
bile neizostavne da bi se meu ogromnim mnotvom ouvalo zdravlje. Da bi Izrael mogao
uivatiuprisutnostisvetogBoga,nuanjebiosavrenirediistoa.Onjerekao:TaJahve,

191
Bogtvoj,ideposredtvogalogoradatetitiidatipredajetvojeneprijatelje.Stogaitvojlogor
trebadabudesvet.(Pnz23,15)
Na svim Izraelovim putovanjima Koveg Jahvina saveza iao je pred njima... da im
potraimjestoodmora(Br10,33).NaelujestupaosvetiKovegsBojimZakonomkojegsu
nosili Kehatovi sinovi, koji je sadravao Boji Zakon. Pred njim su ili Mojsije i Aron, a
svetenici koji su nosili srebrne trube nalazili su se u blizini. Mojsije je ovim svetenicima
davao upute koje su oni zvucima trube prenosili narodu. Dunost svakog plemenskog
nadglednikajebiladapruijasneuputeopravcukretanjakojisutrubenaznaile.Kogodje
zanemariodasepokoridanimuputama,biojekanjensmru.
Bog je Bog reda. Sve to je u vezi s Nebom u savrenom je redu, a podreenost
discipliniobiljeujekretanjeaneoskihvojski.Uspjehdolazisamouzrediskladnodjelovanje.
BogdanaszahtijevaredisistemusvomDjelukaoiuvrijemeIzraela.SvikojiradezaNjega
trebaju razumno raditi, a ne na nepromiljen i neplanski nain. On eli da se njegovo Djelo
obavljavjernoistanoudaOnnanjegamoestavitisvojpeatodobrenja.
BogjevodioIzraelcenanjihovimputovanjima.Sputanjestupa odoblakaoznaavalo
je mjesto njihova logorovanja, i sve dok su trebali ostati u logoru, oblak je poivao nad
atorom. Kad su trebali nastaviti svoje putovanje, on se uzdizao iznad svetog atora.
ZaustavljanjaipolascisuobiljeavanisveanimprizivanjemGospoda.KadbiKovegpolazio,
Mojsijebirekao:Ustani,Jahve!Neprijateljitvojinekaseraspre!Kojitebemrze,nekabjee
pred tobom! A kad bi se zaustavljao, kazao bi: Vrati se, o Jahve! Izraelu ti si kao bezbroj
tisua!(Br10,35.36)
RazdaljinaodjedanaestdanaputovanjadijelilajeSinajodKadea,nagraniciHanaana.
Kadjeoblakdaoposljednjiznakdasekrenenaprijed,izraelskijenarodponovnopoaonaput
smiljudaebrzouiudobruzemlju. JahvejeuinioudadabiihizveoizEgipta,akakve
blagoslovetrebajusadaoekivatikadsuslubenosklopilizavjetdaprihvatajuNjegakaosvog
Suverena,aOnihpriznaokaoizabraninarodSvemonoga!
Ipak,mnogisusoklijevanjemnapustilimjestogdjesutakodugologorovali.Onisuga
gotovo poeli smatrati domom. U zaklonu ovih granitnih zidova Bog je okupio svoj narod,
odvojen od ostalih naroda, da mu ponovi svoj sveti Zakon. Oni su voljeli posmatrati svetu
planinu,naijimsegrubimvrhovimaiogoljelimgrebenimatakoestoprikazivalaboanska
slava.PrizorjebiotakouskopovezansprisutnouBogaisvetihaneladaseiniloprevie
svetimzaodlazakulakomislenomraspoloenjuilisveseljem.
Meutim,kadsutrubaidaliznak,cijelijelogorpoaonaprijed,saatoromusredini,a
svakoseplemenalazilonaodreenommjestupodsvojimznakom.Svesuoibileusmjerene
da vide u kojem e ih pravcu oblak povesti.Kad je krenuo prema istoku, gdje su se nalazile
samogomileplanina,mraneipuste,umnogimsesrcimapojavioosjeajalostiisumnje.
Kako su napredovali, put je postajao sve tei. Put je prolazio kroz stjenoviti kr i
neplodnu pustinju. Posvuda oko njih je bila pustinja: po zemlji pustoj, jedva prohodnoj, po
zemlji mranoj i suhoj, po zemlji kojom niko ne prolazi, nit se ko nastanjuje (Jer 2,6).
Kamenite klisure, blizu i daleko, bile su preplavljene mukarcima, enama, djecom,
ivotinjama i kolima, dugim kolonama stada. Napredovali su sporo i naporno, a mnotvo,
nakondugograzdobljalogorovanja,nijebilospremnoizdratiopasnostiitekoeputovanja.
Nakon tri dana putovanja uli su se otvoreni prigovori. Oni su dolazili iz svjetine, od
kojesemnoginisuposvemasjedinilisIzraelomikojisuneprekidnotrailipovodzazamjerke.
Prigovarai nisu bili zadovoljni pravcem kretanja te su neprekidno traili pogreke na putu
192
kojim ih je Mojsije vodio, premda su dobro znali da je on, kao i oni, slijedio oblak koji ih je
vodio.Nezadovoljstvojebilozaraznoteseuskororairilologorom.
Ponovnosupoelivikatitraeidajedumesa.Premdajemanebilouobilju,oninisu
bilizadovoljni.Izraelcisu,tokomsvogrobovanjauEgiptu,biliprisiljeniivjetinanajjednos
tavnijojhrani,aliapetitoblikovanoskudicomitekimradomuiniojujeukusnom.Meutim,
mnogi Egipani koji su bili s njima, navikli su se na bogatu hranu i oni su prvi prigovorili.
Prilikomdavanjamane,neposrednoprijeIzraelovogdolaskanaSinaj,Gospodimjedaomeso
kaoodgovornanjihovepovike,alisamozajedandan.
Bogimjejednostavnomogaodatimesokaotoimjedaomanu,alijeovoogranienje
bilozanjihovudobro. Njegovajenamjerabiladaimdahranukojajeprikladnijazanjihove
potrebe od teke hrane na koju su se navikli u Egiptu. Iskvareni apetit je trebalo uiniti
zdravijimdamoguuivatiuhranikojajeprvotnodanaovjeku,uplodovimazemljetoihje
BogdaoAdamuiEviuEdemu.TojebiorazlogzbogkojegjeIzraeluvelikojmjeribiolien
ivotinjskehrane.
Sotonaihjekuaodaovoogranienjesmatrajunepravednimisurovim.Poticaoihjeda
ude za zabranjenim stvarima, jer je vidio da neobuzdano poputanje apetitu doprinosi
odavanjuosjetilnimzadovoljstvima,anatajnainmoelakenadziratiljude.Tvoracbolestii
jada hvata ljude tamo gdje moe ostvariti najvei uspjeh. Kunjama apetita on je, u velikoj
mjeri,naveoljudenagrijehodvremenakadjenaveoEvudajedesazabranjenogdrveta.Onje
na isti nain navodio Izrael da mrmlja protiv Boga. Neumjerenost u prehrani i pijenju, koja
uzrokujepoputanjeniskimstrastima,pripremaputdaljudizanemaresvemoralneobaveze.
Kadihnapadnukunje,oninemajusnageoprijetiimse.
BogjeIzraelceizveoizEgiptadabiihnaseliouHanaanskojzemljikaoist,svetisretan
narod.Dabiostvarioovajcilj,Onihjezanjihovodobroidobronjihovapotomstvapodvrgnuo
disciplini. Da su bili voljni odrei se apetita, iz poslunosti njegovim mudrim ogranienjima,
slabostibolestinebiimbilepoznate.Njihovibipotomcibilitjelesnoimentalnosnani.Onibi
imalijasnorazumijevanjeistineidunosti, otru sposobnost razluivanjaizdravorasuiva
nje.AlinjihovanevoljnostdasepokoreBojimogranienjimaizahtjevimauvelikojihjemjeri
sprijeiladadostignuvisokomjerilokojejeOneliodaonidostignuiprimeblagoslovetoih
jeOnbiospremandati.
Psalmistkae:Bogasukualiusrcimasvojimitujelasvojojpohlepnosti.Prigovarali
su Bogu i pitali: Moe li Gospod stol u pustinji prostrti? Eno, udari u hrid, i voda potee i
provree potoci: a moe li dati i hljeba i mesa pruiti svome narodu? Kad to zau Jahve,
gnjevomusplamtje:oganjseraspaliprotivJakova,srdbaserazjariprotivIzraela.(Ps78,18
21) Tokom putovanja od Crvenog mora do Sinaja gunanja i bune su bile este, ali iz
saaljenjapremanjihovuneznanjuisljepoiBognijeeliokaznitinjihovgrijeh.AliotadaOn
im se otkrio na brdu Horeb. Oni su primili veliku svjetlost jer su bili svjedoci Bojeg
velianstva, sile i milosti, te je njihovo nezadovoljstvo i nevjerovanje navuklo na njih veu
krivicu. Nadalje, oni su se zavjetovali da e prihvatiti Jahvu kao svog kralja i sluati njegov
autoritet.Njihovogunanjejesadabilopobuna,ikaotakvo,onojemoralobitistrogoioito
kanjenoakojeIzraeltrebalosauvatiodanarhijeipropasti.Jahvinoganjizbimeunjimai
spali jedan kraj logora. Najvei su krivci meu onima koji su prigovarali pobijeni munjama
kojesusijevaleizoblaka.
NarodjeustrahuvapioMojsijudasemoliGospoduzanjih.Onjetoiuinio,avatrase
ugasila.Kaospomeniknaovukaznu,onjeovomjestonazvaoTabera,vatra.
193
 Meutim, zlo se uskoro pogoralo. Umjesto da preivjele navede na poniznost i
pokajanje, ova strana kazna je naizgled samo poveala njihovo gunanje. Narod se sa svih
strana okupljao pred vratima svojih atora, plaui i nariui. Svjetinu koja se oko njih
skupilaobuzmepohlepazajelom.Izraelciseopetupusteujadikovanje,govorei:Koenas
nasititimesom!SjeamosekakosmouEgiptujelibadavaribe,krastavaca,dinje,prase,lukai
enjaka. Sad nam ivot vene; nema niega, osim mane pred naim oima. Oni su tako
pokazalisvojenezadovoljstvohranomkojuimjeStvoriteljdavao.Ipak,onisustalnoprimali
dokazedajeonaprilagoenanjihovimpotrebama:usprkostekoamakrozkojesuprolaziliu
njihovimplemenimanijedannijeonemoao.
Mojsijevosrceseraalostilo.OnsemoliodaIzraelnebudeuniten,premdajenjegovo
vlastitopotomstvomoglopostativeliknarod.Izljubavipremanjimaonsemoliodanjegovo
imebudeizbrisanoizknjigeradijenegodaonibuduuniteni.Onjesvedoveouopasnostzbog
njih, a to je bio njihov odgovor. Oni su za sve ove tekoe, ak i njihove zamiljene patnje,
optuivali njega, a njihovo bezbono prigovaranje teret je brige i odgovornosti pod kojim je
teturao inio dvostruko teim. On se u svojoj alosti naao u kunji da posumnja i u Boga.
Njegovamolitvajezvualagotovokaoprigovor:ZatozlostavljaslugusvogaupraviMojsije
rijeJahvi.Zatonisamstekaomilostutvojimoima,kadsinameuprtioteretsvegaovog
naroda?...Odaklemenimesodagadamsvemuovomnarodukojiplaeokomenegovorei:Daj
nammesadajedemo!Jasamnemogunositisavovajnarod.Pretekojetozame.
Gospodjeodgovorionanjegovumolitvuinarediomudaokupisedamdesetstarjeina
izraelskih, ljude koji su, osim to su bili najstariji, imali dostojanstvo, zdravo rasuivanje i
iskustvo. Dovedi ih u ator sastanka, pa neka ondje zauzmu svoja mjesta s tobom. On je
rekao:Jausiiiondjestobomgovoriti;uzetunetoduhakojijenatebiistavitugana
njih.Takoestobomnosititeretnaroda,daganenosisam.
BogjedopustioMojsijudasamizaberenajvjernijeinajdjelotvornijeljudeskojimae
zajednonositiodgovornost.Njihovemuuticajpomoidaobuzdavanasiljenarodaismiruje
pobune,aipakjenakrajunjihovoimenovanjebilouzrokozbiljnogzla.Oninikadanebibili
izabrani da je Mojsije pokazao vjeru u dokaze o Bojoj sili i dobroti koje je vidio. Ali on je
uveliaosvojvlastititeretislubuigotovoizgubioizvidainjenicudajeonbiosamoorue
kojimjeBogradio.Nijebiloninajmanjegizgovorazanjegovopoputanjeduhuprigovaranja
koji je bio izraelovo prokletstvo. Da se on u potpunosti oslonio na Jahvu, Gospod bi ga
neprekidnovodioidaomusnaguzasvekrize.
MojsijujenareenodapripreminarodzaonotojeBogsnjimanamjeravaouiniti:Za
sutra se posvetite, i jest ete mesa, jer ste mrmljali u ui Jahvi govorei: Ko e nas nasititi
mesa?UEgiptunamjebilodobro.Jahveevam,dakle,datimesadajedete.Neetegasamo
jestijedandan,nidvadana, nipetdana,nidesetdana,nidvadesetdana,negociomjesec,sve
dok vam ne izbije na nosnice i ne ogadi vam se, jer ste odbacili Jahvu koji je meu vama,
mrmljajuiprednjimrijeima:ZatosmouopteodlaziliizEgipta!
Narod u kojem se nalazim, uzviknuo je Mojsije, ima est stotinatisuapjeaka,ati
kae:Mesauimdatidajedumjesecdana.Moeliimsenaklatisitneikrupnestokedaim
dostane?Moguliimsesveribeizmorazgrnutidaimbudedosta?
Onjeukorenzbognepovjerenja:ZarjerukaJahvinatakokratka?Sadevidjetihoeli
seobistinitimojarijeilinee.
Mojsije je zajednici ponovio Gospodnje rijei i obznanio imenovanje sedamdeset
starjeina. Govor velikog voe ovim izabranim ljudima moe sluiti kao uzorak sudskog
194
integriteta sudijama i zakonodavcima savremenog doba: Sasluajte svoju brau; sudite
pravedno izmeu ovjeka i njegova brata pridolice. U suenju nemojte biti pristrani;
sasluajtemalogakaoivelikoga.Nebojtesenikoga!TasudjeBoji.(Pnz1,16.17)
Mojsijejeondasazvaosedamdesetoricukodatora.Jahvesideuoblakuipoesnjim
govoriti. Zatim uze od duha koji bijae na njemu i stavi na onu sedamdesetoricu starjeina.
Kadduhpoinunanjima,poeeprorokovati,alitovienikadneuinie.KaouenicinaDan
Duhova, i oni su bili obdareni silom odozgo. Bog ih je na taj nain htio pripremiti za njihov
posao i ukazati im ast u prisutnosti naroda da bi u njih imali povjerenja kao u boanski
izabraneljudekojisusetrebalipridruitiMojsijuuupravljanjuIzraelom.
Bio je to jo jedan dokaz o plemenitom, nesebinom duhu velikog voe. Dvojica od
sedamdesetorice, ponizno se smatrajui nedostojnim ovog odgovornog poloaja, nisu se
pridruili svojoj brai u atoru, ali Duh Boji je siao na njih tamo gdje su bili te su i oni
prorokovali. Kad je to Joui reeno, on je elio provjeriti ovu nepravilnost strahujui da to
potiena podjelu.Ljubomornouvajuiastsvoggospodara,onjerekao:Mojsije,gospodaru
moj, uutkaj ih! Odgovor je glasio: Zar si zavidan zbog mene? Oh kad bi sav narod Jahvin
postaoprorok!KadbiJahvenanjihizliosvogduha!
Snaanvjetarkojijeduvaosmoradoniojejataprepelica,nadanhodaisoveisone
strane logora, na dva lakta iznad zemlje (Br 11,31). Narod je radio cijeli taj dan i no te
sljedei dan, skupljajui hranu koja mu je bila tako udesno dana. Prikupljene su ogromne
koliine. Onaj koji ih je skupio najmanje imao je deset homera. Sve to se nije moglo
trenutno troiti ouvano je suenjem tako da je zaliha, kao to je obeano, bila dovoljna za
cijelimjesec.
Bog je dao narodu ono to nije bilo za njihovo najvee dobro jer su oni to ustrajno
eljeli. Oni nisu bili zadovoljni onim stvarima koje bi im koristile. Njihove su pobunjenike
elje ispunjene, ali oni su morali snositi posljedice. Jeli su bez ogranienja i njihova je
neumjerenostubrzokanjena.Jahveudarinarodstranimpomorom.Velikbrojljudijeumro
od groznice dok su najvei krivci meu njima pobijeni im su okusili hranu za kojom su
udjeli.
UHaserotu,sljedeemmjestulogorovanjanakonnaputanjaTabere,Mojsijajeekalo
joveerazoaranje.AroniMojsijesuzauzimalivodee,uzvienepoloajeuIzraelu.Obojica
subiliobdareniprorokimdarom,aBogihjeujediniosMojsijemuizbavljenjuIzraelaca....
poslao sam pred tobom Mojsija, Arona i Mirjamu (Mih 6,4), bile su Gospodnje rijei kroz
proroka Miheja. Snaga Mirjaminog karaktera se rano pokazala kad je kao dijete, pored Nila,
pazila malu koaricu u kojoj je bilo skriveno dijete Mojsije. Bog je njenu samokontrolu i
taktinost iskoristio kao orue za ouvanje izbavitelja njegovog naroda. Bogato obdarena
pjesnikim darom i pjevanjem Mirjam je predvodila izraelske ene u pjesmi i igranju na
obalamaCrvenogmora.PremanaklonostinarodaiastiNebaMirjamjebiladrugadoMojsijai
Arona.AlizlokojejeunijeloneslogunaNebupojaviloseusrcuoveizraelskeeneionanije
propustiladanadepristaeusvomnezadovoljstvu.
MirjamiAronnisupitanizasavjetprilikomimenovanjasedamdesetstarjeinaitoje
izazvalo njihovu zavist prema Mojsiju. U vrijeme Jitrova posjeta, dok su Izraelci putovali
prema Sinaju, Mojsijevo spremno prihvatanje tastova savjeta izazvalo je u Aronu i Mirjam
strahdajenjegovuticajnavelikogvouveiodnjihovog.Onisusmatralidajeuspostavlja
njemsavjetasedamdesetoricestarjeinanjihovpoloajiautoritetzanemaren.MirjamiAron
nikadanisuiskusiliteretbrigeiodgovornostikojajepoivalanaMojsiju,alibuduidasuoni
195
bili izabrani da mu pomognu, smatrali su da jednako dijele teret vostva te su imenovanje
dodatnihpomonikasmatralinepotrebnim.
Mojsije je, kao nijedan drugi ovjek, osjeao vanost velikog djela koje mu je bilo
povjereno. On je uvidio svoje vlastite slabosti te je Boga uinio svojim savjetnikom. Aron je
vie cijenio sebe, a manje vjerovao Bogu. On je popustio kad mu je bila povjerena
odgovornost, pruajui dokaze o slabosti karaktera svojim sramotnim pristajanjem na
idolopokloniko bogosluenje kod Sinaja. Ali Mirjam i Aron su, zaslijepljeni ambicijama i
zaviu,izgubilitoizvida.BogjenaroitopoastioAronakadjenjegovuporodicuimenovao
za svetu sveteniku slubu, meutim ak i to je sada uvealo njegovu elju za samouzvie
njem.ZarjesamoMojsijugovorioJahve?rekoemu.Zari namanijegovorio?Smatrajui
daimjeBogodaojednakuast,onisusmatralidaimajupravonaistipoloajiautoritet.
Poputajui duhu nezadovoljstva Mirjam je nala razlog za prigovor u dogaajima
kojimajeupravljaosamBog.Mojsijevbraknjojnijebiopovolji.Totojeonizabraoenuiz
drugog naroda, umjesto da uzme enu meu Izraelkama, bila je uvreda njenoj porodici i
nacionalnomponosu.PremaZiporisupostupalisloeskrivenimprezirom.
Premda je nazvana Kuanka (Br 12,1), Mojsijeva je ena bila Midjanka, potomak
Abrahama. Njen se izgled razlikovao od izgleda Izraelaca u tome to je boja njenog lica bila
neto tamnija. Premda nije bila Izraelka, Zipora je oboavala istinitog Boga. Ona je bila
stidljive,povueneprirode,njenaiosjeajna,ivrloosjetljivanaprizorepatnje.Zbogtogase
Mojsije,naputuzaEgipat,sloiodajevratiuMidjan.eliojujepotedjetibolikojubigledala
kadkaznesustignuEgipane.
Kad se Zipora ponovno pridruila svom muu u pustinji, ona je vidjela da je teret
odgovornosti iscrpljivao njegovu snagu i saoptila Jitru svoj strah, a on je onda predloio
mjerezanjegovoolakanje.TojebioglavnirazlogMirjaminogneslaganjasaZiporom.Patei
zbognavodnogzanemarivanjaAronainje,onajesmatraladajeMojsijevaenauzroktomei
zakljuiladagajenjenuticajsprijeiodase,kaoiranije,savjetujesnjima.DajeAronodluno
stao na stranu pravde, mogao je sprijeiti zlo, ali umjesto da ukae Mirjami na grjenost
njenog ponaanja, on je saosjeao s njom, sluao njene prigovore i tako postao sudionik u
njenojzavisti.
Mojsije je bez prigovora podnio njihove optube. Bilo je to iskustvo koje je stekao
tokomgodinaradaiekanjauMidjanu,gdjeserazvioduhponiznostiistrpljivogekanja,koji
je Mojsija pripremio da se strpljivo suoi s nepovjerenjem i gunanjem naroda, ponosom i
zaviu onih koji su trebali biti njegovi nepokolebljivi pomonici. Mojsije je bio veoma
skroman ovjek, najskromniji ovjek na zemlji, i stoga je njemu od svih drugih darovana
boanskamudrostivostvo.Svetopismokae:Onponizneu pravdivodiiuimaleneputu
svome. (Ps 25,9) Gospod vodi ponizne jer prihvataju pouke, jer su voljni uiti. Oni imaju
iskrenueljudasaznajuivreBojuvolju.Spasiteljevoobeanjeglasi:Akokohtjednevriti
volju njegovu, znae da li je moja nauka od Boga. (Iv 7,17) Preko apostola Jakova On kae:
Akokomuodvasnedostajemudrosti,nekaiteuBoga,kojisvimadajeobilnoibezprigovora,
idatemuje.(Jak 1,5)Alinjegovoobeanjejeupuenosamoonimakojisuucijelostivoljni
slijediti Gospoda. Bog ne vri pritisak ni na iju volju, stoga On ne moe voditi one koji su
previe ponosni da bi nauili, koji tvrdoglavo idu svojim putem. O ovjeku koji sumnja, koji
eli slijediti svoju volju, premda tvrdi da ini Boju volju, reeno je: Takav ovjek neka ne
mislidaetoprimitiodGospoda.(Jak1,7)
BogjeizabraoMojsijaidaomusvogDuha,aMirjamiAronsusvojimgunanjembili
196
nevjerninesamopremasvomizabranomvodiveipremasamomBogu.Buntovniaptaisu
pozvani pred ator i suoeni licem u lice s Mojsijem. U stupu oblaka side Jahve te stade na
ulazuuator.ZovnuAronaiMirjamu.Njihovprorokidarnijeosporavan,iBogimjemoda
govorio u vienjima i snovima. Ali Mojsije, kojeg je Bog proglasio: Od svih u kui mojoj
najvjerniji je on, imao je bliskiji odnos. Bog je s njim razgovarao iz usta u usta. Kako se
ondanistebojaligovoritiprotivslugemogaMojsija?Uskipjevignjevomnanjih,Jahveode.
Oblak je nestao iz atora kao znak Bojeg nezadovoljstva, a Mirjam je oboljela. Mirjam
ogubavi,kaosnijegomposuta.Aronjebiopoteen,alimujeMirjaminakaznabilaozbiljan
ukor. Sada kad je njihov ponos bio slomljen Aron je priznao njihov grijeh i molio da Bog ne
dopusti da njegova sestra umre od ove odvratne i smrtonosne bolesti. Kao odgovor na
Mojsijevemolitvegubajeoiena.Meutim,Mirjamjesedamdanabilaizdvojenaizlogora.
SimbolBojenaklonostisenijeponovnospustionaatorsvedokonanijeizoptenaizlogora.
Izpotovanjapremanjenomvisokompoloajuioaloenaudarcemkojijeprimila,cijelaje
zajednicaostalauHaserotu,oekujuinjenpovratak.
Ovaj prikaz Bojeg nezdovoljstva imao je za svrhu da opomene cijeli Izrael i sprijei
irenje duha nezadovoljstva i nepokornosti. Da Mirjamina zavist i nezadovoljstvo nisu bili
vidljivo kanjeni, to biuzrokovalo veliko zlo. Zavist je jedna od najpodlijih osobina ljudskog
srcaijednasnajpogubnijimuincima.Mudriovjekkae:Jarostjeokrutnaisrdbaestokaa
koeodoljetiljubomori?(Izr27,4)LjubomorajeprvaizazvalaneslogunaNebu,apoputanje
njojjudimajedonijeloneizrecivozlo.Jergdjejezavistisebinost,ondjejejavnineredisvaka
vrstazladjela.0ak3,16)
Ogovaranjeiliosuivanjeneijihmotivaidjelanesmijeseolakouzimati.Koocrnjuje
svogabratailisudisvogabrata,ocrnjujeZakonisudiZakon. AakosudiZakon,nisivrilac
Zakona, nego njegov sudija. (Jak 4,11) Postoji samo jedan sudija, On e rasvijetliti to je
sakrivenoutamiiobjavitinakanesrdaca,itadaesvakoprimitizasluenupohvaluodBoga.
(1Kor4,5)Asvikojisudeiosuujusvojeblinje,nezakonitoprisvajajuStvoriteljevaprava.
BiblijanasposebnouidaseuvamoolakogiznoenjaoptubiprotivonihkojejeBog
pozvao da budu njegovi predstavnici. Apostol Petar, opisujui grupu odbaenih grjenika,
kae:Oni,obijesniidrski,nebojeseuvredljivimrijeimanapadatiSlave,dokaneli,iakosu
odnjihjaiisnaniji,neizriuuvredljiveosudeprotivnjihkodGospoda.(2Pt2,10.11)Pavle,
pouavajui vode crkve, kae: Tube protiv svetenika ne primaj osim na osnovu dvaju ili
trijusvjedoka.(1Tim5,19)Onkojijevoamaiuiteljimasvoganarodapovjerioteakteret
odgovornostipozvatenaodgovornostljudezbognainanakojisupostupalipremanjegovim
slugama. Mi moramo potovati one kojima je Bog ukazao ast. Kazna koja je snala Mirjam
treba biti ukor svima koji poputaju ljubomori i govore protiv onih kojima je Bog povjerio
teretnjegovogdjela.

197

34. poglavlje
DVANAESTUHODA
Ovo poglavlje zasniva se na Brojevima 13 i 14.

Jedanaest dana nakon silaska s gore Horeb izraelski se narod ulogorio kod Kadea, u
Paranskoj pustinji, nedaleko od granica obeane zemlje. Ovdje je narod predloio da se
poalju uhode radi izvianja zemlje. Mojsije je ovu stvar iznio pred Gospoda i dobio
doputenjesnaredbomdaseizaberepojedanodglavaraizsvakogplemena.Ljudisuizabrani
kakojebilonaloenoiMojsijeimjenarediodapouiizvidezemlju,kakvaje,njenpoloaji
prirodnabogatstva,narodkojijeunjojivio,jesulisnaniilislabi,velikiilimali,tedaispitaju
kakvouzemlje,njenuplodnostidonesuplodovezemlje.
Oni su otili i izvidjeli cijelu zemlju, uavi na junu i nastavivi prema sjevernoj
granici. Vratili su se nakon to su bili odsutni etrdeset dana. Izraelski je narod gajio velike
nade,arkoihoekujui.Vijestopovratkuuhodarairilaseodplemenadoplemenaisvisuje
radosnopozdravili.Narodjepourioususretuhodamakojisuizbjegliopasnostiovogsmjelog
pothvata. Uhode su donijeli uzorke voa koji su pokazivali plodnost tla. Bilo je to vrijeme
dozrijevanjagroaionisudonijelitakovelikgrozddasuganosiladvaovjeka.Donijelisui
smokavaimogranjakojihjebilouobilju.
NarodseradovaotoeuposjeddobitidobruzemljuipozornosluaodokjeMojsije
primao izvjetaj, da im ne promakne nijedna rije. Ili smo u zemlju u koju si nas poslao,
poeli su uhode. Zaista njome tee med i mlijeko. Evo njezinih plodova. Narod je bio
oduevljen,eljandaposluaGospodnjiglasiodmahpodeizauzmezemlju.Meutim,nakon
to su opisali ljepotu i plodnost zemlje, svi, osim dvojice uhoda, poeli su iznositi tekoe i
opasnosti koje su se nalazile pred Izraelcima ako krenu u osvajanje Hanaana. Nabrajali su
monenarodenaseljeneurazliitimdijelovimazemlje,rekavidasugradovivelikiiutvreni,
anarodkojiunjimaivivrlojaktedabiihbilonemoguepokoriti.Onisutakoeizjavilidasu
vidjelidivove,sinoveAnakove,tedajebeskorisnorazmiljatiozauzimanjuzemlje.
Sadaseprizorpromijenio.Doksuuhodeiznosilimiljenjesvojihnevjernihsrcakojaje
Sotona ispunio obeshrabrenou, nada i hrabrost su ustupili mjesto kukavikom oajanju.
Njihova nevjera bacila je tamnu sjenu na zajednicu, a mona Boja sila, koja je tako esto
djelovala u korist izabranog naroda, bila je zaboravljena. Narod nije ekao da razmisli, nisu
mislilidaeimOnajkojiihjedosadvodiosigurnodatizemlju,nisuseprisjetilikakoihjeBog
prekrasnooslobodioizropstva,otvarajuiputkrozmoreiunitavajuifaraonovuvojskukoja
ihjegonila.OstavilisuBogapostranikaodaiskljuivozaviseovlastitojsnazi.
Oni su svojim nevjerstvom ograniili Boju silu i nisu vjerovali ruci koja ih je dosad
pouzdanovodila.OnisuponovilisvojuprijanjugrekuimrmljaliprotivMojsijaiArona:To
jedaklekrajsvimnaimnadama,reklisuoni.Tojedaklezemlja radi koje prevalismo put
ak iz Egipta da bismo je dobili. Optuili su svoje vode da varaju narod i Izraelu donose
tekoe.
Narod je oajavao u svom razoaranju i beznau. Zaulo se jadikovanje praeno
gunanjem.HalebjeshvatiosituacijuiohrabriosedastaneuobranuBojerijei.Onjeuinio

198
sve to je bilo u njegovoj moi da se suprotstavi zlom uticaju svojih nevjernih saradnika.
Narod je za trenutak zastao da poslua njegove rijei nade i ohrabrenja o dobroj zemlji. On
nijeporekaoonotojeprethodnoreeno:zidovisubilivisoki,aHanaancisnani.AliBogje
Izraelu obeao zemlju: Krenimo ne oklijevajui i zauzmimo je, jer je moemo nadvladati!
pozivaojeHaleb.
Ali desetorica, koja su ga prekinula, prikazala su prepreke jo crnjim bojama nego
ranije.Nemoemoiinaonajnarod, jerjejaiodnas,izjavilisuoni.Savnarodtogaunjoj
vidjesmo ljudi su krupna stasa. Vidjesmo ondje i divove Anakovo potomstvo od divova.
inilonamsedasmopremanjimakaoskakavci.Takvibijasmoinjima.
Jednomkadsuoviljudipolipogrenimputem,onisusetvrdoglavousprotiviliHalebu,
Joui, Mojsiju i Bogu. Svaki naredni korak inio ih je jo odlunijim. Oni su bili odluni da
osujetesvenaporedaseosvojiHanaan.Iskrivljavalisuistinudabiodralisvojopakiuticaj.
Zemljakrozkojusmoprolidajeizvidimozemljajetoprodiresvojestanovnike,kazalisu
oni.Tonijebiosamozaoveilaanizvjetaj.Izvjetajjebionedosljedansamomsebi.Uhode
sureklidajezemljaplodnainapredna,narodvisokograsta,asvebitobilonemoguedaje
klimabilatakonezdravadasemogloreikakoprodiresvojestanovnitvo.Alikadnarod
popustinevjerstvu,onisestavljajupodSotoninukontroluinikonemoereikakodalekoe
ihonaodvesti.
Tada zagraja sva zajednica i poe vikati. I te noi narod plakae. Uskoro je slijedilo
protivljenje i otvorena pobuna. Sotona je imao potpuni nadzor, a narod je izgledao lien
razuma. Proklinjali su Mojsija i Arona, zaboravljajui da Bog slua njihove zle rijei i da je
Aneo njegove prisutnosti, okruen stupom od oblaka, svjedok njihovog stranog izljeva
bijesa. Oni su ogoreno vikali: Kamo sree da smo pomrli u zemlji egipatskoj! Ili da smo
pomrliuovojpustinji!OndasusenjihoviosjeajipodigliprotivBoga:ZatonasJahvevodiu
tuzemlju,dapadnemoodmaa,aenenaeidjecadapostanuroblje!Zarnamnebibilobolje
da se vratimo u Egipat! Jedan je drugome govorio: Postavimo sebi vodu i vratimo se u
Egipat! Oni time nisu optuili za prijevaru Mojsija, jer im je obeao zemlju koju ne mogu
primiti.Otilisutakodalekodasuimenovalivodudaihvodiuzemljunjihovepatnjeiropstva
izkojeihjeizbavilasnanarukaSvemonoga.
Ponieniipogoeni,MojsijeiAronpadoeniicepredsvomokupljenomizraelskom
zajednicom, ne znajui to da ine kako bi ih odvratili od njihove prenagljene i nerazumne
namjere. Haleb i Joua su pokuali stiati galamu. U pocijepanoj odjei kao znaku alosti i
ogorenjaonisuzalimeunarod,anjihovisuglasovinadglasaliburunjihovogjadikovanjai
pobunjenikog alovanja: Zemlja kroz koju smo proli da je istraimo izvanredno je dobra.
AkonamJahvebudedobrostiv,utuenaszemljudovesti,idatenamje.Tojezemljaukojoj
teemedimlijeko.Samo,nemojtesebunitiprotivJahve!Nebojtesenarodaonezemlje:taon
jezalogajzanas.Onisubezzatite,asnamajeJahve!Nebojteihse!
HanaancisunapunilimjerusvojepokvarenostiiGospodihvienijehtiotrpjeti.Budui
dajeOnukloniosvojuzatitu,onibibililakartva.ZemljajeBojimzavjetombilaosigurana
Izraelu. Ali oni su prihvatili lani izvjetaj nevjernih uhoda, i tako je cijela zajednica bila
obmanuta. Izdajnici su dobro obavili svoj posao. Da su samo dva ovjeka donijela loe
izvjetaje,aostalihdesetihohrabrilidaosvojezemljuuGospodnjeime,onibiipakposluali
savjet one dvojice usprkos desetorici, zbog njihovog bezbonog nevjerstva. Ali samo su
dvojicazastupalapravdu,doksudesetoricapodravalapobunu.
Nevjerni uhode su glasno proklinjali Haleba i Jouu, a zauli su se povici da ih se
199
kamenuje. Nerazumna rulja je zgrabila kamenje da pobije ove vjerne ljude. Nasrnuli su s
mahnitim povicima, ali kad im je iznenada kamenje ispalo iz ruku, oni su uutjeli i poeli
drhtati od straha. Bog je posredovao da sprijei njihove ubilake namjere. Slava njegove
prisutnosti,poputgoruesvjetlosti,osvjetljavalajeator.SavjenarodposmatraoGospodnji
znak.Otkrioimsenekokojebiomonijiodnjihinikosenijeusudiousprotiviti.Uhodekojisu
donijelizleizvjetajeprestraenosusepovukliisuzdravajuiuzdahepotrailisvojeatore.
Onda je ustao Mojsije i uao u ator. Gospod mu je rekao: Udariu ih pomorom i
istrijebiti,aodtebeuuinitinarodveiimonijiodnjega.AliMojsijejeponovnomolioza
svoj narod. Nije se mogao sloiti da budu uniteni, a da on sam stvori moniji narod.
Pozivajui se na Boju milost, on je rekao: Zato neka se snaga moga Gospoda uzvisi, ako si
najaviorekavi:Jahvejespornasrdbu,abogatmilosrem...Oprostikrivnjuovomenarodu
poveliinisvogamilosra,kaotosivodioovajnarododEgiptadovde.
Gospod je obeao da e potedjeti Izrael od neposrednog unitenja, ali zbog njihovog
nevjerstvaikukavilukaOnnijemogaopokazatisvojusiluipokoritinjihoveneprijatelje.On
imjeondausvojojmilostinaredioda,kaojedinisiguranput,krenupremaCrvenommoru.
Narodjeusvojojpobunipovikao:Kamosreedasmopomrliuzemljiegipatskoj!Ilida
smopomrliuovojpustinji!Sadajenjihovamolitvabilausliena.Gospodjerekao:...kakoste
namojeuigovorili,takouvamiuiniti.Uovojpustinjipopadaevaamrtvatijela:svihvas
kojisteubiljeeniubilokojivapopisoddvadesetgodinapanaprijed,...avaudjecu,okojoj
kaetedabipostalaroblje,njihuuvestidanastanezemljutostejeviprezreli.AzaHaleba
ree: A slugu svog Haleba, jer je u njemu drukiji duh i jer mi bijae posluan, njega u ja
dovestiuzemljuukojujeiao,injegoviejepotomcizaposjesti!Kaotosuuhodeputovale
etrdesetdana.takojeizraelskinarodtrebaolutatipustinjometrdesetgodina.
KadjeMojsijenaroduobznanioboanskuodluku,njihovsebijespretvorioutugovanje.
Znali su da je njihova kazna pravedna. Deset nevjernih uhoda su odmah bili pomoreni pred
oimacijelogIzraela,aunjihovojsudbininarodjegledaosvojusudbinu.
Sadasuizgledalikaodasuseiskrenopokajalizbogsvoggrjenogponaanja,alionisu
alili zbog posljedica svog zlog ponaanja, a ne zbog osjeaja nezahvalnosti i neposlunosti.
KadsushvatilidaBognijepovukaosvojunaredbu,ponovnosepojavilanjihova samovolja i
oni su se usprotivili povratku u pustinju. Zapovijedajui im da se udalje od zemlje svojih
neprijatelja,Bogjeprovjeravaonjihovunavodnupokornostidokazaodajeonanestvarna.Oni
suznalidasuozbiljnopogrijeilikadsudopustilidaihnadzirunjihovinepromiljeniosjeajii
kadsupokualipobitiuhodekojesuihpozivaledaposluajuBoga.Alionisuseuplailitek
kadsushvatilidasuuinilikobnupogrekuijeeposljedicebitipogubneponjih.Njihovase
srca nisu promijenila i njima je trebao samo izgovor da ponove slinu pogreku. Prilika se
ukazalakadjeMojsijepoBojojnaredbizapovjediodasevrateupustinju.
Naredba da narednih etrdeset godina Izrael nee ui u Hanaan za Mojsija, Arona,
HalebaiJouubilajegorkorazoaranje,aipaksubezprigovoraprihvatiliboanskuodluku.
Meutim, oni koji su prigovarali zbog Bojeg postupanja prema njima, izjavljujui da e se
vratitiuEgipat,plakalisuitugovalikadsusaznalidaimjeoduzetblagoslovkojisuprezreli.
Onisubezrazlonoprigovarali,aBogimjesadadaorazlogzaoplakivanje.Dasuplakalizbog
svojihgrijehakadsuimvjernopredoeni,ovapresudanebibilaizreena,alionisuplakali
zbogpresude.Njihovaalostnijebilapokajanjeinijeimmogladonijetipromjenupresude.
No su proveli u oplakivanju, ali s jutrom je dola i nada. Odluili su iskupiti svoj
kukaviluk.KadimjeBogzapovjediodapouiosvojezemlju,onisuodbili,asadakadimje
200
narediodasepovuku,onisusejednakoprotivili.Bilisuodlunidanapadnuiosvojezemlju.
ModaeBogprihvatitinjihovradipromijenitisvojunamjeruzanjih.
BogimjedaoprednostidunostdazaposjednuzemljuuvrijemekadOntoodredi,ali
svojimsvojevoljnimzanemarivanjemovodoputenjejebilopovueno.Sotonajepostigaosvoj
cilj kad ih je sprijeio da udu u Hanaan, a sada ih je podsticao da upravo to uine uprkos
boanskoj zabrani, a to nisu htjeli uiniti kad je Bog zahtijevao. Veliki varalica je pobijedio
kadihjepodrugiputpoveoupobuni.OninisuvjerovalidaeseBojasilaudruitisnjihovim
naporimauosvajanjuHanaana,aipaksusadanamjeravalisvojomvlastitomsnagomostvariti
ciljbezboanskepomoi.SagrijeilismoprotivJahve,povikalisu,poiemogoreiboritise
kako nam je Jahve, Bog na, zapovjedio. (Pnz 1,41) Njihov prijestup ih je tako strano
zaslijepio.Bog im nikada nijezapovjedio da pou i dase bore. Njegova namjera nije bila da
zemljuosvojeborbom,vestrogomposlunounjegovimzapovijestima.
Premda se njihova srca nisu promijenila, narod je bio naveden da prizna grjenost i
nerazumnostsvojepobunenakonizvjetajauhoda.Onisuuvidjelivrijednostblagoslovakoji
su tako nepromiljeno odbacili. Priznali su da ih je njihovo nevjerovanje sprijeilo da udu u
Hanaan.Jersmozgrijeili, reklisu,priznajuidajepogrekabilaunjima,aneuBogu,koga
su tako bezbono optuili to nije ispunio svoje obeanje. Premda njihovo pokajanje nije
proistekloizistinskogpokajanja,onojeposluilodaopravdaBojupravednostupostupanju
premanjima.
Gospodidaljedjelujenasliannaindabiproslaviosvojeimetakotonavodiljudeda
priznaju njegovu pravednost. Kad oni koji kau da ga ljube prigovaraju zbog Njegovog
provienja,prezirunjegovaobeanjaipoputajuikunjamaudruujusesazlimanelimada
sprijeeBojenamjere,Gospodestotakoupravljaokolnostimadaseoveosobeuvjereusvoj
grijeh, premda se iskreno ne kaju, da priznaju bezbonost svojih postupaka i Boju
pravednost i dobrotu u postupanju prema njima. Bog djeluje na ovaj nain da bi razotkrio
djelatame.Ipremdaseduhkojipotienazlobitnonemijenja,priznanjeseizriedasezatiti
Boja ast i opravdaju oni koji vjerno ukoravaju, kojima su se ljudi protivili i pogreno ih
prikazivali.IstoetakobitiprilikomkonanogizlijevanjaBojeggnjeva.KaddoeGospodsa
svojim svetim Desettisuama da sudi svima, tada e kazniti sve bezbonike za sva njihova
bezbonadjela.(Jd14.15)Svakiegrjenikuvidjetiipriznatipravednostsvojeosude.
BezobziranaboanskupresuduIzraelcisusepripremalidaosvojeHanaan.Opremlje
ni oklopima i orujem, oni su, prema vlastitoj procjeni, bili potpuno spremni za sukob, ali u
oima Boga i njegovih oaloenih sluga izgledali su jadno. Kad je Gospod, gotovo etrdeset
godina kasnije, naredio Izraelcima da pou i zauzmu Jerihon, On im je obeao da e biti s
njima. Pred vojskom je noen Koveg zavjeta s Bojim Zakonom. Vode koje je On imenovao
trebalisupodboanskimnadzoromupravljatinarodom.Stakvimvostvomnitaimsenije
moglo dogoditi. Ali sada, usprkos Bojoj zapovijesti i sveanoj zabrani njihovih voa, bez
KovegaiMojsija,onisuizalidasesuprotstaveneprijateljskojvojsci.
Truba je oznaila pokret, a Mojsije je pourio za njima s upozorenjem. Zato krite
zapovijestJahvinu?Neeteuspjeti.Nepenjitese,davasnepotukuvaineprijatelji,jerJahve
nijemeuvama.JerondjesepredvamanalazeAmaleaniiHananci,teeteodmaapasti.
Hanaancisuulizatajanstvenusilukojajeuvalaovajnarodioudimakojajeuinila
za njih, te su oni okupili monu vojsku da bi odbili napadae. Osvajaka vojska nije imala
vojskovou. Bogu nije prinesena molitva da im daruje pobjedu. Oni su poli s oajnikom
namjerom da preokrenu svoju sudbinu ili umru u bici. Premda nisu bili obueni za rat,
201
naoruanihjeljudibilomnogopasusenadalidaesnanimiiznenadnimnapadomslomiti
obranu.Drskosuizazivalineprijateljakojisenijeusudiodaihnapadne.
Hanaanci su se smjestili na stjenovitu zaravan kojoj se moglo prii nepristupanim
prilazima, strmim i opasnim usponom. Ogroman broj Izraelaca mogao je svoj poraz uiniti
samo strasnijim. Polako su se penjali planinom, izloeni smrtnim strijelama njihovih
neprijatelja. Ogromne stijene su se kotrljale obiljeavajui put krvlju poginulih. Oni koji su
stiglidovrha,iscrpljeniusponom,bilisuodlunopotueniinatjeraninapovlaanjesvelikim
gubicima. Bojno je polje bilo prekriveno leevima, a izraelska vojska potpuno poraena.
Unitenjeismrtsubiliposljedicaovogbuntovnogpokuaja.
Prisiljeninapokornost,preivjelisusenajzadvratiliiplakalipredJahvom,aliJahve
nijesluaonjihovglas(Pnz1,45).NeprijateljejeovaoitapobjedanadIzraelomnadahnula
odlunou da im se suprotstave. Sva izvjea koja su uli o udesnim djelima to ih je Bog
uiniozasvojnarod,sadasusmatralilanim,tesupovjerovalidanemarazlogazastrah.Prvi
Izraclov poraz je nadahnuo Hanaancc hrabrou i odlunou i uvelike poveao tekoe
osvajanja zemlje. Izraelu nije nita preostalo ve da se pred pogledima pobjednikih
neprijateljapovueupustinjuznajuidaetamobitigrobcijelognarataja.

202

35. poglavlje
KORAHOVABUNA
Ovo poglavlje zasniva se na Brojevima 16 i 17.

KaznekojesusustigleIzraelnekosuvrijemesluiledaobuzdajunjihovoprigovaranjei
nepokornost, ali u njihovim je srcima i dalje bio duh pobune te je naposljetku donio gorke
plodove. Prethodne pobune su bile puke galame izazvane iznenadnim porivima razjarene
gomile, ali sada je stvorena smiljena zavjera, posljedica odlunog nastojanja da se srui
autoritetvoakojejesamBogimenovao.
Korali,vodealinostovogpokreta,biojeLevit,izKehatoveporodice,iMojsijevroak.
On je bio sposoban i uticajan. Premda je bio odreen za slubu u atoru, bio je nezdovoljan
poloajem i teio je za svetenikom au. Dodjela svetenike slube Aronu i njegovoj
porodici,kojajeranijepripadalasvakomprvoroenomsinuuporodici,dalamujepovodza
ljubomoruinezadovoljstvo,iKorahsenekovrijemetajnoprotivioiMojsijevomiAronovom
autoritetu,premdasenijeusudiootvorenopobuniti.Onjenaposljetkusmisliosmionplanza
ruenjeigraanskeivjerskevlasti.Onnijepropustionaiistomiljenike.BlizuatoraKorana i
Kehatovaca, na junoj strani atora, bilo je logorite Rubenovog plemena, atori Datana i
Abirama,dvaplemenskakneza.Ovisuseknezovispremnopridruilinjegovimambicioznim
planovima. Budui da su bili potomci najstarijeg Jakovljevog plemena, tvrdili su da njima
pripadagraanskavlast,asKoranomsuodluilipodijelitisvetenikuast.
Raspoloenje naroda je pomagalo Korahovim planovima. U gorini svog razoaranja
njihovaljubomora,sumnjaimrnjasepovratila,tesuponovnosvojeprigovoreuputiliprotiv
svogstrpljivogvoe.Izraelcisuneprekidnogubiliizvidainjenicudasubilipodboanskim
vostvom.ZaboravilisudajeAneoSavezabionjihovnevidljivivoa,daje,obavijenastupom
odoblaka,HristovaprisutnostilaprednjimatedajeMojsijesveuputeprimaoodNjega.
Onisenisubilivoljnipokoritistranojkaznipremakojojsvimorajuumrijetiupustinji,
istogasubilispremniupotrijebitisvakiizgovordapovjerujukakojeMojsije,aneBog,tajkoji
ihvodiikojiimjeizrekaopresudu.Najboljinaporinajskromnijegovjekanazemljinisumogli
umiritinepokornostovognaroda,premdasuznaciBojegnezadovoljstvazbogranijihopaina
jo uvijek bili pred njima: njihovi su redovi bili razbijeni, a neki pobijeni, no oni ovu pouku
nisuuzeliksrcu.Kunjaihjeponovnonadvladala.
Mojsijev ponizni pastirski ivot je bio daleko mirniji i sretniji od trenutnog poloaja
vode ove ogromne grupe nemirnih duhova. Ipak, Mojsije se nije usudio birati. Umjesto
pastirskogtapa,njemujedanapalicavlastikojunijemogaoodloitidokgaBogneoslobodi.
On koji ita tajne svih srca uoio je namjere Koraha i njegovih sljedbenika te svom
narodu dao takve upute i upozorenja kako bi ih osposobio da umaknu prijevari ovih
podmuklih ljudi. Oni su vidjeli Boju kaznu nad Mirjam zbog njene ljubomore i prigovora
protiv Mojsija. Gospod je objavio da je Mojsije vei od proroka. Iz usta u usta njemu ja
govorim.Kakoseonda,dodaojeOn,nistebojaligovoritiprotivslugemogaMojsija?(Br
12,8)OvepoukenisubilenamijenjenesamoMirjamiAronuvecijelomIzraelu.
Korah i njegovi zavjerenici su bili ljudi kojima je Bog pokazao naklonost posebnim

203
otkrivenjem svoje sile i veliine. Oni su bili meu onima koji su s Mojsijem otili na goru i
posmatraliboanskuslavu.Aliotadasedogodilapromjena.Prvosupopustilimalojkunjikoja
je jaala sve dok Sotona nije preuzeo nadzor nad njihovim umovima i oni se usudili javno
izraziti svoje nezadovoljstvo. Izraavajui veliko zanimanje za dobro naroda, oni su prvo
meusobnoaputaliosvomnezadovoljstvu,azatimiizraelskimvoama.Njihoveinsinuacije
sutakobrzoprihvaenedasuseoniusudilipoidalje,doknaposljetkuisami nisupovjerovali
dajetorevnovanjezaBoga.
Uspjeno su zaveli dvije stotine pedeset knezova, ljude od ugleda u zajednici. S ovim
monim i uticajnim pristaama oni su bili uvjereni da e ostvariti radikalnu promjenu u
nainuvladavineiuvelikepoboljatiMojsijevuiAronovuadministraciju.
Ljubomorajeizazvalazavist,azavistpobunu.OnisuraspravljaliopitanjuMojsijevog
pravanatakovelikuvlastiast,doknisupoelismatratidaonzauzimazavidanpoloajkojibi
svako od njih mogao zauzeti. Obmanjivali su sebe i druge mislei da su Mojsije i Aron sami
zauzelipoloajenakojimasusenalazili.Nezadovoljnisureklidasuseovivodeuzdigliiznad
Gospodnjezajednicepreuzimajuinasebesvetenstvoiupravu,premdanjihovidomovinisu
imali vea prava od ostalih u Izraelu. Oni nisu bili svetiji od ostalih ljudi i trebali bi se
zadovoljiti time to e biti na istom nivou sa svojom braom kojima je Bog jednako tako
pokazaonaklonostsvojomnaroitomprisutnouizatitom.
Sljedei posao zavjerenika je bilo obraanje narodu. Onima koji su pogrijeili, koji
zasluujuukor,nemanitaugodnijenegoutisaaljenjaihvale.Korahinjegovisljedbenicisu
tako privukli panju i pribavili potporu zajednice. Optuba da je gunanje naroda na njih
navukloBojibijesproglaenajegrekom.Reklisudazajednicanijepogrijeilabuduidanisu
traili nita vie od svojih prava, te da je Mojsije bio prestrog voa, da je ukorio narod kao
grjenike,aonisubilisvetinarodiGospodjebiomeunjima.
Korahseosvrnuonaistorijunjihovogputovanjakrozpustinju,kakosubilidovedeniu
tekeokolnostiimnogipomrlizbogsvoggunanjaineposlunosti.Njegovisusluaocimislili
kako su jasno uvidjeli da su se njihove tekoe mogle sprijeiti da je Mojsije poao drugim
putem. Odluili su da je on odgovoran za sve njihove neuspjehe te da je liavanje Hanaana
posljedica pogrenog Mojsijevog i Aronovog vostva, te da ako Korah postane njihov voa i
ohrabriihnaglaavajuinjihovadobradjela,umjestodaihukoravazagrijehe,oniebitivrlo
miroljubiviiimatiuspjenoputovanje.Iumjestodalutajutamoamopopustinji,oniepoi
direktnouobeanuzemlju.
Meu pobunjenikim je dijelovima zajednice bilo vee jedinstvo i sloga u izraavanju
nezadovoljstva nego ikada ranije. Korahov uspjeh kod naroda ulio mu je samopouzdanje i
utvrdiogauuvjerenjudaeMojsijevootimanjevlastibitipogubnozasloboduIzraela,akose
nesprijei.OnjetakoetvrdiodamujetoBogotkrioiovlastiogadapromijenivlastprijeno
to bude prekasno. Ali mnogi nisu bili spremni prihvatiti Korahove optube protiv Mojsija.
Sjetilisesenjegovogstrpljivog,portvovnogradainjihovajesavjestbilauznemirena.Stogaje
bilo nuno Mojsijevom predanom zanimanju za Izrael pripisati neku sebinu pobudu te je
ponovljenastaraoptubadaihjeizveodapomruupustinjikakobiprigrabionjihovimetak.
Oni su neko vrijeme radili tajno. Meutim, im je pokret postao dovoljno snaan da
jami otvorenu pobunu, Korah se stavio na elo frakcije i javno optuio Mojsija i Arona za
prisvajanjevlastinakojusuKorahinjegovisljedbeniciimalijednakopravo.Nadalje,optueni
su da su narod liili slobode i nIsavisnosti. Vi prelazite mjeru! rekli su zavjerenici. Sva je
zajednica,svinjezinilanovi,posveena,imeunjimajeJahve.Zatoseondauzvisujeteiznad
204
zajedniceJahvine?
Mojsije nije nasluivao ovu tajanstvenu zavjeru, a kad se iznenada suoio s njenim
stranimuticajem,onjepaoniiceutihojmolitviBogu.Kadjeustao,biojealostan,alimiran
i snaan. Darovano mu je boansko vostvo. Sutra e, rekao je on, Jahve pokazati ko je
njegov,ikojeposveen,ikomedoputadamusepriblii.Provjerajetrebalabitiodloenado
sutratakodasvimoguimativremenazarazmiljanje.Ondasuonikojisupolagalipravona
svetenikuslubutrebalidoiskadionicimaiprinijetitamjanuatoruuprisutnostinaroda.
ZakonjeizriitogovoriodauSvetilitumogusluitisamoonikojisubiliposveenizaslubu.
ak su i svetenici Nadab i Abihu bili ubijeni jer su se usudili prinijeti neposveenu vatru
suprotno boanskoj zapovijesti. Ipak, Mojsije je izazvao svoje tuitelje da, ako se usude
odgovoritinatakoopasanpoziv,iznesustvarpredBoga.
ObraajuiseKorahuinjegovimLevijevcimaMojsijejerekao:Zarvamjemalotovas
je Bog Izraelov izdvojio iz Izraelove zajednice, da vas priblii k sebi te da vrite slubu u
Jahvinuprebivalitu,idastojitepredzajednicomslueijoj?Promaknuojetebeistobomsvu
tvojubrauLevijevce,avijotraiteisvetenitvo!Tiisvatvojadruina,dakle,sjatilistese
protivJahve;jertojeArondaprotivnjegarogoborite?
Datan i Abiram nisu nastupili tako drsko kao Korah, i Mojsije, nadajui se da su oni
uvueni u zavjeru a da nisu sasvim iskvareni, pozvao ih je da izau pred njega kako bi uo
njihove optube protiv njega. Ali oni nisu htjeli doi te su drsko odbili priznati njegov
autoritet. Njihov je odgovor, izreen pred cijelom zajednicom, glasio: Zar je malo to si nas
odveoizzemljekojomteemedimlijekodanaspobijeuovojpustinji,pahoedanasilno
zagospodari nad nama? Nisi nas uveo u zemlju kojom tee med i mlijeko i nisi nam dao u
posjednjiveivinograde.Misliliiskopatioiovimljudima?Neemodoi!
Tako su oni istim jezikom kojim je Gospod opisao obeano nasljedstvo opisali prizor
svogropstva.OptuilisuMojsijadasepretvarakakodjelujepodboanskimvostvomdabi
natajnainuspostaviosvojautoritet,tesuizjavilikakosevieneepokoravatidaihsevodi
kaoslijepce,prvouHanaan,azatimupustinju,zavisnotoodgovaranjegovimambicioznim
namjerama.Takojeovajnjeniotacistrpljivipastirprikazankaotiraniniuzurpatormranog
karaktera.OnjeoptuenzauskraivanjeHanaana,premdajetobilakaznazanjihovgrijeh.
Iakojebilooitodajenarodbiosklonnezadovoljnojgrupi,Mojsijenijeuloionapore
da se opravda. On je sveano, u prisutnosti naroda, prizvao Gospoda kao svjedoka istoe
svojihpobudaiispravnostisvojihpostupaka,ipreklinjaogadabudenjegovsudija.Sljedee
jutrodvijestotineipedesetknezovasKoranom naelupojaviloseskadionicama.Uvedenisu
udvoriteatoradoksenarodokupioisprednjegaoekujuirezultat.Mojsijenijebiotajkoji
jeokupionaroddaposmatraporazKorahainjegovedruine,vesuihpobunjenici,usvojoj
slijepojdrskosti,sazvalidabudusvjedocinjihovepobjede.Velikdionarodajeotvorenostao
nastranuKorahakojijepolagaovelikenadeupobjedunadAronom.
KadsuseokupilipredBogom,ondasesvojzajednicipokazaslavaJahvina.Mojsijei
Aron su primili boansko upozorenje: Odvojite se od te zajednice da je odmah satrem! Ali
onisupaliniiceumolitvi:Boe!Boeivotnogaduhausvakomtijelu!Zareserazgnjeviti
nasvuzajednicu,kadjesamojedansagrijeio!
Korah je istupio iz zajednice da bi se pridruio Datanu i Abiramu kad je Mojsije, u
pratnji sedamdeset starjeina, uputio posljednje upozorenje ljudima koji mu se nisu htjeli
pridruiti.MnotvojeskrenuloiprijenegotojeuputiosvojuporukuMojsijejepoboanskoj
uputi zapovjedio narodu: Odstupite od atora tih opakih ljudi! Ne dotiite se niega to je
205
njihovo,danebudeteunitenizbogsvihnjihovihgrijeha!Narodjeposluaoopomenujersu
svistrahovaliodpredstojeekazne.Glavnipobunjenicisugledalikakoihodbacujuonikojesu
prevarili, ali su ostali nepokolebljivi u svojoj drskosti. Stajali su sa svojim porodicama na
vratimasvojihatoraprkoseiboanskomupozorenju.
U ime izraelskog Boga Mojsije je u prisutnosti cijele zajednice izjavio: Po ovom ete
vidjetidameJahveposlaodavrimsvaovadjela,adaihneinimsamodsebe:akooviljudi
umrukaotoumruisviljudi;akoihpohodisudbinakakvapohodisveljude,ondameJahve
nijeposlao.AliakoJahveuinineuveno:akozemljarastvorisvojuutrobuiprogutaihsasvim
tojenjihovo,teivisiduueol,ondaznajtedasuoviljudiprezreliJahvu.
OiIzraelasubileuprteuMojsijadoksustajali,sastrahomiiekivanjem,oekujui
dogaaj. Kad je prestao govoriti, zemlja se rastvorila i pobunjenici su ivi propali u jamu sa
svime to im je pripadalo i oni ieznu iz zbora. Narod je pobjegao, osuujui sebe kao
sudionikeugrijehu.
Alikanjavanjenijeprestalo.Vatrakojajesijevalaizoblakaprogutalajedvijestotine
pedeset knezova koji su prinijeli tamjan. Budui da ovi ljudi nisu zaeli pobunu, nisu bili
unitenisglavnimzavjerenicima.Njimajebilodoputenodavidenjihovkraj,pruenaimje
prilika da se pokaju, ali oni su bili naklonjeni pobunjenicima te su postali sudionici njihove
sudbine.
Kad je Mojsije preklinjao Izraelce da bjee od predstojeeg unitenja, boanska se
kaznajomoglazaustaviti,daseKorahinjegovadruinapokajalaizatrailaoprost.Meutim
njihovajetvrdoglavaustrajnostzapeatilanjihovusudbinu.Cijelajezajednicadijelilakrivicu,
jersusvi,uveojilimanjojmjeri,bilinjimanaklonjeni.Ipak,Bogjeusvojojmilostirazluio
izmeuvoapobuneionihkojesuonizaveli.Narodukojijesebidopustiodabudeobmanut
danojevrijemedasepokaju.Dobilisusnanedokazedasupogrijeili,adajeMojsijebiou
pravu.OitiprikazBojesileukloniojesvakuneizvjesnost.
Isus,AneokojijeiaopredIzraelcima,pokuaoihjespasitiodunitenja.Oprotenje
je ekalo na njih. Boja kazna se pribliila i pozivala ih na pokajanje. Posebno, neodoljiva
intervencija s Neba sprijeila je njihovu pobunu. Ako sada odgovore na posredovanje
boanskogprovienja,modaebitispaeni.Alipremdasuizmicalikazni,strahodunitenja
nijeizlijeiopobunu.Teveerionisusevratiliusvojeatorepreplaeni,alinepokajani.
Korahinjegovagrupatolikosuimlaskalisvedoknisupovjerovalidasudobarnarod,
daimjeMojsijenanionepravduizlostavljaoih.DasupriznalikakosuKorahinjegovagrupa
pogrijeli, i kako je Mojsije bio u pravu, onda bi bili prisiljeni prihvatiti presudu o smrti u
pustinji kao Boju rije. A oni nisu bili voljni pokoriti se te su se pokuali uvjeriti da ih je
Mojsijeprevario.Onisugajilinadudaebitiuspostavljennoviporedakukojemepohvala
zamijenitiukor,augodnostbriguisukob.Ljudikojisubilipobijenilaskalisuigovorilio svom
velikom zanimanju za njih, tako da je narod zakljuio kako su Korah i njegova grupa dobri
ljudi,adajeMojsijenanekinainuzroknjihovepropasti.
Teko da ljudi mogu vie uvrijediti Boga nego prezreti i odbaciti orua koja On eli
upotrijebiti za njihovo spasenje. Izraelci ne samo to su to uinili ve su namjeravali i ubiti
Mojsija i Arona. Ipak, oni nisu shvatili potrebu da od Boga zatrae oprost za svoje odvratne
grijehe.Tunokunjenisuproveliukajanjuiispovijedanju,veutraenjunainadaodbace
dokazekojisuihrazotkrivalikaovelikegrjenike.Onisuidaljegajilimrnjupremaljudima
kojejeBogimenovaoispremalisedaodbacenjegovautoritet.Sotonajebioblizudaihtako
zaslijepljenepovedeupropast.
206
 CijelijeIzraelpobjegaoustrahukadsuulijaukeosuenihgrjenikakojisupropaliu
jamu, govorei: Da i nas zemlja ne proguta. Sutradan je sva zajednica rogoborila protiv
MojsijaiArona.PobilisteJahvinnarod!govorilisu.Ionisubilispremniposluitisenasiljem
protivvjernih,portvovnihvoa.
Prikaz boanske slave vidio se u oblaku iznad atora, a glas iz oblaka je progovorio
MojsijuiAronu:Udaljiteseodtezajednice;utiliujeasunititi!
Krivica za grijeh nije poivala na Mojsiju i on se nije bojao, i nije pourio ostaviti
zajednicu da propadne. Mojsije je oklijevao i u ovoj dugoj krizi pokazao istinsko pastirsko
zanimanjezastadozakojesebrinuo.PreklinjaojedaBojignjevneunitiUpotpunostinarod
koji je On izabrao. On je svojim posredovanjem zaustavio ruku osvete da neposluni,
pobunjenikiIzraelnebudesasvimuniten.
Aliizvriteljgnjevajeizaaoipomorjeobavljaosvojesmrtonosnodjelo.Nazapovijest
svogbrataAronjeuzeokadionikipouriomeunarodda obavinadnjimobredpomirenja.
Zatimstadeizmeumrtvihiivih.Doksedimodtamjanadizao,Mojsijevemolitveu atoru
su se uzdizale Bogu i pomor je zaustavljen, ali tek kad je etrnaest hiljada Izraelaca lealo
pobijeno,dokazokrivnjizbogprigovaranjaipobune.
Prueni su i daljnji dokazi da je svetenika sluba dana Aronovoj porodici. Prema
boanskoj naredbi svako je pleme pripremilo tap i na njega napisalo ime svog plemena.
AronovojeimenapisanonatapuLevijevogplemena.tapovisu bilipohranjeniuSvetilitu
pred Svjedoanstvo. Pupanje bilo kojeg tapa bilo je znak da je Bog to pleme izabrao za
sveteniku slubu. Sutra ujutro tap Arona iz doma Levijeva propupao! Potjerala mladica,
procvjetao cvijet i sazreli bademi. tap je pokazan narodu, a kasnije pohranjen u Svetilitu
kaodokazbuduimnaratajima.Ovoudojezauvijekrijeilopitanjesvetenikeslube.
Tako je najposlije bilo potvreno da su Mojsije i Aron govorili po boanskom
autoritetu, a narod je bio prisiljen povjerovati neugodnu istinu da e morati umrijeti u
pustinji,izgibosmo!rekoeIzraelciMojsiju.Propadosmo!Sviodredapropadosmo!Priznali
sudasuzgrijeilikadsusepobuniliprotivsvojihvoatedasuKorahinjegovagrupaprimili
pravednuBojukaznu.
U Korahovoj pobuni se u manjem opsegu vidi djelovanje istog duha koji je doveo do
Sotonine pobune na Nebu. Ponos i ambicije su potakli Sotonu da prigovara protiv Boje
vladavineipokuasruitiredkojijebiouspostavljennaNebu.Njegovciljnakonpadajestda
umoveljudinadahneistiniduhomzavistiinezadovoljstva,istiniambicijamapremapoloajui
asti. On je tako uticao na umove Koraha, Datana i Abirama da bi stvorio elju za
samouzvienjem,potaknuozavist,nepovjerenjeipobunu.SotonaihjenaveodaodbaceBoga
kao svog vodu tako to su odbacili ljude koje je Bog imenovao. Dok su svojim prigovorima
protivMojsijaiAronahulilinaBoga,onisusetakoobmanulidasusebesmatralipravednima,
a onekojisuvjernoukoravalinjihovgrijehsmatralidaihvodiSotona.
ZaridanasnepostojeistazlakojasubilakorijenKorahovepropasti?Ponosiambicije
suposvudaraireni,apoputanjeovimsklonostimaotvaraputzavistiiborbizaprevlast,due
se otuuju od Boga i nesvjesno se pridruuju Sotoninim redovima. Mnogi, poput Koraha i
njegovihsljedbenika,akimeuonimakojitvrdedasuHristovisljedbenici,takorevnomisle,
planiraju i rade na svom samouzvienju te su, da bi pribavili naklonost i podrku ljudi,
spremniiskrivitiistinu,lanoilipogrenoprikazatiBojesluge,paakihoptuitizaniskei
sebine pobude koje nadahnjuju njihova srca. Upornim ponavljanjem lai, i to usprkos svim
dokazima,oninajazadpovjerujudajetoistina.Doknastojeunititipovjerenjenarodau ljude
207
kojejeBogimenovao,onidoistavjerujudaradedobrodjeloivjernoobavljajuBojiposao.
IzraelcinisubilivoljnipokoritiseGospodnjimnaredbamaiogranienjima.Nisutrpjeli
ogranienjainisubilivoljniprihvatitiukor.TojebilatajnanjihovepobuneprotivMojsija.Da
im je dana sloboda da rade to ele, bilo bi manje prigovora protiv njihovog vode. Tokom
istorijeCrkveBojeslugesusemoralesuoitisistimduhom.
LjudisvojimgrjenimpoputanjemdajuSotonipristupsvojimumovimaitakotonuu
sveveebezakonje.Odbacivanjeistinepomraujeumoveiotvrdnjujesrce,takodaimjelake
nainiti sljedei korak u grijeh i odbaciti veu svjetlost, dok se ne ukorijeni i posljednja od
njihovihgrjenihnavika.Grijehimprestajeizgledatikaogrijeh.Onikojivjernopropovijedaju
Bojurije,osuujuinjihovegrijehe,estonasebenavlaenjihovumrnju.Nevoljnidatrpe
bol i rtve koje su potrebne za promjenu oni se okreu protiv Gospodnjih sluga i poriu
njihoveukorekaonepotrebneipreotre.PoputKoraha,onitvrdedanarodnijepogrijeio,ve
da je onaj koji ukorava uzrok svih nevolja. Umirujui svoju savjest ovom prijevarom
ljubomorniinezadovoljniseudruujuusijanjusjemenaneslogeucrkviislaberukeonihkoji
jegrade.
SvakinapredakkojiineonikojejeBogpozvaodavodenjegovodjeloizazivasumnju,a
ljubomorniinezadovoljnisvakiinprikazujupogreno.IstotakojebiloiuvrijemeLuthera,
Wesleyaiostalihreformatora.Istojeidanas.
Korah ne bi postupio na taj nain da je znao sve uredbe i ukore to ih je Bog uputio
Izraelu.Alionjetomogaoznati.BogjepruiomnotvodokazadaOnvodiIzrael.AliKorahi
njegovisljedbenicisuodbilisvjetlostdoknisutakooslijepilidaninajoitijiprikaziBojesile
nisubilidostatnidaihuvjere.Onisuihpripisivaliljudskimilisotonskimoruima.Upravoje
touinionarodkadsudannakonpropastiKorahainjegovegrupedoliMojsijuiAronuirekli:
Pobili ste Jahvin narod! Usprkos injenici da su kroz unitenje ljudi koji su ih prevarili
primili najuvjerljivije dokaze Bojeg nezadovoljstva njihovim postupcima oni su se usudili
njegovukaznupripisatiSotonitvrdeidasuMojsijeiAronsilomZlogauzrokovalismrtdobrih
isvetihljudi.Ovajjeinzapeationjihovusudbinu.OnisuzgrijeiliprotivSvetogDuha,grijeh
kojiovjekovosrceinineosjetljivimnauticajboanskemilosti.AkokoreknetoprotivSina
ovjejeg,kaeHristos,moemuseoprostiti,alikoreknetoprotivDuhaSvetoga,nemoe
museoprostitininaovomsvijetuninadrugome.(Mt12,32)NaSpasiteljjeizgovorioove
rijeikadsuJevrejimilostivadjelakojajeuinioBojomsilompripisaliSotoni.BogkrozDuha
Svetograzgovarasovjekom,ionikojinamjernoodbacujuovooruekaosotonsko,prekidaju
razgovorizmeudueiNeba.
Bog djeluje kroz Duha Svetog da ukori i uvjeri grjenika, i ako on naposljetku odbije
djeloSvetogDuha,Bognitavienemoeuinitizatuduu.Iskoritenojeposljednjesredstvo
boanske milosti. Prijestupnik se odvojio od Boga, i nema lijeka za njegov grijeh. Nema
dodatne sile pomou koje Bog moe djelovati da uvjeri i obrati grjenika. Pusti ga! (Ho
4,17) glasi boanska zapovjed. Tada ne preostaje nam vie rtava za grijeh, nego strano
iekivanjesudaiosvetnogbijesavatrekojaeprogutatiprotivnike.(Heb10,26.27)

208

36. poglavlje
UPUSTINJI

Izraelskadjecasugotovoetrdesetgodinaostalaskrivenaupustinjskojzabiti.Vrijeme
tosmoili,kaeMojsije,odKadeBarneepadoksmopreliprekopotokaZereda,iznosilo
jetridesetiosamgodinasvedoknijeizumroizlogorasavonajnaratajljudisposobnihza
borbu, kako im se Jahve i zakleo. I zbilja! ruka Jahvina bila je protiv njih: istrebljivala ih je
ispredlogoradokihnijenestalo.(Pnz2,14.15)
Tokomtihgodinanarodjeneprekidnopodsjeandasenalazipodboanskimukorom.
OnisupobunomkodKadeaodbaciliBoga,iOnjezanekovrijemeodbacionjih.Buduidasu
se pokazali nevjerni njegovom Savezu, oni nisu mogli primiti znak Saveza, obred obrezanja.
Njihova elja da se vrate u zemlju svog ropstva pokazala je da nisu dostojni slobode, a
pashalniobred,uspostavljenkaospomeniknaizbavljenjeizropstva,nisuodravali.
Ipak,nastavakslubeuatorusvjedoiojedaBognijeucijelostiodbaciosvojnarod.
Njegovoprovienjejeidaljeispunjavalonjihovepotrebe.TaJahvete,Bogtvoj,blagosloviou
svimdjelimatvojihruku,rekaojeMojsijeosvruisenaistorijunjihovalutanja.Onjebdio
nadtvojimputovanjemonomvelikompustinjom;ovihetrdesetgodinaJahve,Bogtvoj,bijae
stobom,initatinijenedostajalo.Levitskahimna,kojujezapisaoNehemija,ivoprikazuje
Boju brigu za Izrael, ak i u godinama kad su bili odbaeni i prognani: A ti u beskrajnom
milosru nisi ih naputao u pustinji: stup se od oblaka nije pred njima skrivao, danju ih je
putem vodio, a stup je platneni nou pred njima svijetlio putem kojim su hodili.Dao si im
svogaDuhadobrogdaihnauimudrosti,manesvojenisiuskrationjihovimustima,iueisi
imvodepruio.etrdesetgodinakrijepiosiihupustinji:nitiimseodijeloderalo,nitisuim
nogeoticale.(Neh9,1921)
Lutanjeupustinjinijebiloodreenosamokaokaznazapobunjenikeinezadovoljnike,
vejetrebalosluitikaodisciplinazanaratajekojisurasliipripremitiihzaulazakuobeanu
zemlju. Mojsije im je rekao: Priznaj onda u svome srcu da te Jahve, Bog tvoj, odgaja i
popravlja kao to ovjek odgaja sina svoga. ... da te ponizi, iskua i dozna to ti je u srcu:
hoe li drati zapovijesti njegove ili nee. Ponizivao te i glau morio, a onda te hranio
manom,zakojunisiznaonitinitvojioci,datipokaekakoovjekneivisamoohljebu,nego
daovjekiviosvemutoizlaziizustaJahvinih.(Pnz8,5.2.3)
U zemlji stepskoj on ga je naao, u pustinjskoj jezivoj pustoi. Obujmio ga, gajio ga i
uvao ko zjenu oka svoga. Nije slao poslanika ni anela, nego ih je sam spasio. U svojoj
ljubaviisamilostisamihjeotkupio,podigaoihinosiousvedaneoddavnine.(Pnz32,10;Iz
63,9) Ipak, jedini zapisi o njihovom ivotu u pustinji primjeri su njihove pobune protiv
Gospoda. Korahova pobuna je prouzroila propast etrnaest hiljada Izraelaca. Bilo je
izolovanihsluajevakojisupokazivaliistiduhprezirapremaboanskomautoritetu.
Jednom prilikom sin jedne Izraelke i Egipanina, jedan od svjetine koja je s Izraelom
polaizEgipta,napustiojesvojugrupuulogoru,uaouizraelskidioizatraiopravodatamo
podigne svoj ator. To mu je zabranjivao boanski zakon, jer su egipatski potomci bili
iskljueni iz zajednice do treeg narataja. Izbio je sukob izmeu njega i jednog Izraelca,
pitanjejeiznesenopredsuceidonesenajepresudaprotivprijestupnika.

209
 Bijesan zbog ovakve odluke, on je prokleo suca i u napadu bijesa hulio na Boje ime.
OdmahjeizvedenpredMojsija.Postojalajezapovijest:Koprokunesvogaocailisvojumajku,
nekasekaznismru(Izl21,17),alinijebilouputezadonoenjepresudeuovakvomsluaju.
Zloin je bio tako straan da se osjetila potreba za posebnom uputom od Boga. ovjek je
zadran u zatvoru dok se ne utvrdi Boja volja. Sam je Bog donio presudu. Hulnik je prema
boanskojnaredbiizvedenizvanlogoraikamenovan.Onikojisubilisvjedocigrijehastavilisu
svojerukenanjegovuglavuitakosveanoposvjedoiliuistinitostoptubeprotivnjega.Onda
suoniprvibacilikamen,anarodkojijestajaoporednjihpridruioseizvrenjupresude.
Nakon toga je slijedilo itanje zakona u vezi sa slinim prijestupima: Ko god opsuje
Bogasvoga,nekasnosisvojukrivnju;koizgovorihulunaimeJahvino,nekasesmaknenekga
sva zajednica kamenuje; bio stranac ili domorodac, ako pohuli ime Jahvino, mora umrijeti.
(Lev24,15.16)
Postoje oni koji e dovesti u pitanje Boju ljubav i pravdu zbog izvrenja tako otre
kaznezarijeiizgovoreneuizljevubijesa.Iljubavipravdazahtijevajudasepokaekakosu
rijeipodstaknutezlonamjernouprotivBogavelikigrijeh.Kaznanadprvimprijestupnikom
bila je opomena drugima, da se Boje ime mora potovati. Ali ako bi se dopustilo da grijeh
ovog ovjeka proe nekanjeno, drugi bi bili demoralizirani, a kao posljedica morali bi se
rtvovatiivotimnogihljudi.
Svjetina koja je s Izraelcima izala iz Egipta bila je izvor neprestanih kunji i nevolja.
TvrdilisudasuodbaciliidolopoklonstvoidaoboavajuistinitogBoga,alinjihovraniodgoji
obrazovanje oblikovali su njihov karakter i navike, i oni su manje ili vie bili iskvareni
idolopoklonstvominepotovanjempremaBogu.Najeesuonibilitikojisupoticalisvae,
prvisuprigovaralitesulogorzarazilisvojimidolopoklonikimobiajimaiprigovorimaprotiv
Boga.
Uskoronakonpovratkaupustinjudolojedoprekrajasubotepodokolnostimakoje
su ga inile naroito grjenim. Gospodnje obavjetenje da e razbatiniti Izrael podstakla je
duh pobune.Jedanovjek,bijesantojelienHanaana,odluandapokaeprkosprotivBojeg
Zakona,usudioseotvorenoprestupitietvrtuzapovijesttakotojesubotomsakupljaodrva.
Tokom boravka u pustinji paljenje vatre u pustinji je bilo strogo zabranjeno. Zabrana nije
trebala vrijediti u Hanaanu, gdje je otra klima esto zahtijevala loenje vatre, ali u pustinji,
vatra nije bila potrebna za grijanje. in ovog ovjeka je bio svojevoljno i smiljeno krenje
etvrtezapovijesti,grijeh,neiznepromiljenostiilineznanja,vedrskosti.
On je bio uhvaen na djelu i doveden pred Mojsija. Ve je ranije reeno da krenje
subotetrebakaznitismru,alijonijebiootkrivennainizvrenjapresude.Mojsijejesluaj
izniopredGospodaiprimiojeuputu:Togaovjekatrebapogubiti!...Nekagakamenjemzaspe
izvanlogorasvazajednica.(Br15,35)Grijesihuleisvojevoljnogkrenjasubotetrebalisubiti
jednakokanjeni,jernajednaknainizraavajuprezirpremaBojemautoritetu.
U dananje vrijeme ima mnogo onih koji odbacuju subotu stvaranja kao jevrejsku
instituciju i kau da ako je treba drati, onda se mora izvravati i smrtna kazna za njeno
krenje, ali mi vidimo da je hula jednako kanjavana kao krenje subote. Hoemo li onda
zakljuiti da treu zapovijest treba takoe zapostaviti jer je primjenjiva samo na Jevreje?
Dokaz koji se temelji na smrtnoj kazni odnosi se na treu i petu, i svih deset zapovijesti,
jednako kao i na etvrtu. Premda Bog danas ne kanjava prekraj svog Zakona trenutnim
kaznama,njegovarijekaedajeplatazagrijehsmrtidaesenakonanomsuduvidjetidaje
smrtudiosvihonihkojikrenjegovesvetezapovijesti.
210
 udopadanjamanesvakogjedanatokomsvihetrdesetgodinaupustinjipodsjealo
narodnasvetuobavezupremasuboti.Ipak,nitoihnijenavelonapokajanje.Premdasenisu
usudili otvoreno i drsko grijeiti nakon tako oite kazne, etvrta se zapovijest drala vrlo
nemarno. Bog govori preko svog proroka: Subote moje skvrnjahu. (Ez 20,1324) I ovo je
navedenokaojedanodrazlogazaiskljuivanjeprvognaratajaizobeanezemlje.Alinjihova
djecanisunauilapouku.Onisutolikozanemarilisubotutokometrdesetogodinjeglutanja
da je, premda ih nije sprijeio da udu u Hanaan, Bog rekao da e biti rasuti meu
neznabocimanakonnaseljavanjaobeanezemlje.
NakonKadeaizraelskasudjecanapustilapustinjuibuduidajerazdobljeboravkau
pustinjizavrilo,dolajesvazajednica,upustinjuSin,uprvomemjesecu.Narodsenastaniu
Kadeu.(Br20,1)
OvdjejeumrlaipokopanaMirjam.OdprizoraradostinaobalamaCrvenogmora,kadje
IzraeliaonaprijedispjesmomiigranjemproslavljaoJahvinupobjedu,dopustinjskoggroba
kojimjeokonanoivotnolutanje,takvajebilasudbinamilionakojisusvelikomnadomizali
izEgipta.Grijehjesnjihovihusanaotrgnuoaublagoslova.Hoelisljedeinaratajnauiti
pouku?
Uza sve to grijeie dalje i ne vjerovae u udesna djela Njegova... Kad ih ubijae,
traie ga, i opet pitahu za Boga; spominjanu se da je Bog hridina njihova i Svevinji njihov
otkupitelj.(Ps78,3235)Ipak,nisuseobratiliBogusiskrenimnamjerama.Premdasutraili
pomoodOnogakojiihjejedinimogaoizbavitikadsuihtlailinjihovineprijatelji,njihovo
srcesnjimenebijae,nitbijahuvjerniSavezunjegovu.Aonimmilosrdnogrijehprataoinije
ihposmicao;estojegnjevsvojsusprezao...Spominjaosedasuputidahkojiodlaziinevraa
sevie.(Ps78,3739)

211

37. poglavlje
UDARCIPOSTIJENI

Ovo poglavlje zasniva se na Brojevima 20,1-13.

IzstijenekojujeMojsijeudarioprviputpoteklajeivavodakojajeosvjeilaIzraelceu
pustinji.Tokomsvihlutanja,kadgodjebilopotrebno,udoBoje milosti opskrbljivalo ih je
vodom.Meutim,vodanijenastavilateisHoreba.Kadgodsutokomsvogputavanjatrebali
voduonajepoteklaizstijeneublizinilogora.
Hristos je bio taj koji je silom svoje rijei inio da Izraelu potee iva voda. Pili su,
naime,izduhovnestijenekojaihjepratila,atastijenabijaeHristos.(1Kor10,4)Onjebio
izvorsvihtjelesnihkaoiduhovnihblagoslova.Hristos,istinskaStijena,biojesnjimatokom
svih lutanja. Nisu eali dok ih je kroz pustinju vodio; iz stijene je za njih vodu izbio,
rascijepio je peinu, i potekla je voda. Hrid rascijepi, i provri voda, pustinjom potee kao
rijeka.(Iz48,21;Ps105,41)
Udarena je stijena bila slika Hrista, a s pomou tog simbola poduavane su
najdragocjenije duhovne istine. Kao to je ivotodavna voda tekla iz stijene, tako iz Hrista
kogaBogbije,kojegzanaegrijeheprobodoe(Iz53,4.5),teerijekaspasenjaizgubljenom
ljudskom rodu. Kao to je stijena bila jednom udarena, tako je i Hristos prinesen samo
jedanput da uzme grijehe sviju (Heb 9,28). Na Spasitelj nije trebao biti rtvovan po drugi
put,stogaonikojitraeblagoslovenjegovemilostitrebajuihtraitiunjegovoime,izlijevajui
elju svog srca u pokajnikoj molitvi. Takva e molitva Gospoda nad vojskama podsjetiti na
Isusoveraneitadaepoteisvjeaivotodavnakrv,simbolivevodekojajeteklazaIzrael.
Izraelcisu,nakonnaseljavanjaHanaana,svelikomdemonstracijomradostiproslavljali
teenje vode iz stijene u pustinji. Ovaj praznik je u Hristovo vrijeme bio jedna od
najupeatljivijihceremonija.OnaseodravalanaPrazniksjenica,kadsenarodizcijelezemlje
okupljao u Jerusalemu. Svakog dana tokom sedam prazninih dana svetenici su izlazili s
muzikom,azborLevitajegrabiovodusazlatnomposudomizSiloamskogizvora.Slijediloihje
mnotvomolitelja,asvikojisumoglipriipilisuiznjega,doksuradosniglasoviodjekivali:I
s radou ete crpsti vodu s izvora spasenja. (Iz 12,3) Tada se voda koju su svetenici
zagrabilinosilauhramuzzvuktrubaisveanopjevanje:Eto,nogenamvestojenavratima
tvojim, Jerusaleme. (Ps 122,2) Voda se izlijevala na rtvenik za rtve paljenice, dok su
odjekivale pjesme hvale, a mnotvo se udruilo u pobjednikom zboru uz muzike
instrumenteisnanezvuketruba.
Spasitelj je iskoristio ovu simbolinu slubu da usmjeri umove naroda na blagoslove
koje im je doao donijeti. U posljednji dan, glavni dan prazika, njegov je glas odjekivao
hramskimpredvorjem:Akojekoedan,nekadoekmeni;inekapijekovjerujeume.Kako
veli Pismo: Iz njegove e nutrine potei potoci ive vode. To, kae Ivan, ree za Duha
kojegasuimaliprimitionikojivjerujuunjega.Duh,naime,nebijaejodat,jerIsusnebijo
proslavljen.(Iv7,3739)Osvjeavajuavoda,kojaizvireuisuenojineplodnojzemlji,iini
dapustinjacvate,iteedadarujeivotonimakojipropadaju,znakjeboanskemilostikoju
samoHristosmoedati,ikojakaoivavodaisti,osvjeavaijaaduu.Onajukojemprebiva

212
Hristosimanepresuanizvormilostiisnage.Isusuivotunosiradostiobasjavaputonihkoji
gaistinskitrae.Njegovaljubav,primljenacijelimsrcem,izvirateudobrimdjelimazaivot
vjeni. I nesamo da ona donosi blagoslove dui iz koje izvire ve e iva rijeka rijei i djela
pravednostiteidaosvjeiedneokonjega.
Hristos je upotrijebio istu sliku u svom razgovoru sa Samarijankom na Jakovljevu
izvoru.Akopijeodvodekojuumujadati,sigurnoneenikadoednjeti.tavie,vodakoju
u mu dati postae u njemu izvorom one vode to struji u ivot vjeni.(Iv 4,14) Hristos
ujedinjujeovedvijepredslike.OnjestijenaiOnjeivavoda.
Iste se prekrasne, izraajne slike nalaze u cijeloj Bibliji. Stoljeima prije Hristova
dolaskaMojsijejeuputionaNjegakaoStijenuIzraelovaspasenja(Pnz32,15);psalmistpjevao
Njemu i kae: otkupitelju moj, hridina silna, utoite, moje sklonite, hrid utoita,
okriljesrcamoga,hridutoitamoga.UDavidovojpjesminjegovajemilostprikazanakao
svjee, tihane vode, na poljanama zelenim pored kojih nebeski Pastir vodi svoje stado. I
ponovno potocima svojih slasti ti ih napaja, kae on, u tebi je izvor ivotni. (Ps 19,14;
62,7;61,2;71,3;73,26;94,22;23,2;36,8.9)Mudriovjekkae:Izvormudrostijebujicatose
razlijeva.(Izr18,4)ZaJeremijuHristosjeIzvorivevode,azaZaharijuotvorieseizvor...
daseoperuodgrijehaineistote.(Jer2,13;Zah13,1)
IsaijagaopisujekaoStijenuvjenuikaosjenuuednojpustari(Isaija26,4;32,2).I
onbiljeidragocjenoobeanjeivopisnoprikazujuiivuvodukojajeteklazaIzrael:Ubogii
bijedni vodu trae, a nje nema! Jezik im se osui od ei. Ja, Jahve, njih u usliiti, ja, Bog
Izraelov,ostavitihneu.Jernaednuuzemljuvoduizliti,ipotlusunomepotoke.Jere
upustinjiprovretivoda,iu stepipotoci.Upuenjeipoziv:Osvivikojisteedni,doitena
vodu. (Iz 41,17; 44,3; 35,6; 55,1) I na posljednjim stranicama Boje Rijei odzvanja ovaj
poziv.Tujerijekavodeivota,bistrakaoHristal,kojaistjeeizBojegiJagnjetovaprijestola,a
milostivipozivodzvanjavjekovima:Kojeedan,nekadoe;koeli,nekabadavauzmevode
ivota.(Otk22,17)
NeposrednoprijenegotosuIzraelcidolidoKadea,ivavodakojajetolikogodina
teklaporednjihovoglogoraprestalajeizvirati.Gospodnjanamjerajebiladaponovnoiskua
svoj narod. elio je provjeriti hoe li vjerovati njegovom provienju ili oponaati nevjerstvo
svojihoeva.PrednjihovimpogledimanalazilasuseHanaanskabrda.
Za nekolikodanamariranjadospjelibidogranicaobeanezemlje.Onisubilinedaleko
od Edoma koji je pripadao Isavovim potomcima i kroz koji je vodio put do obeane zemlje.
Mojsije je primio uputu: Okrenite se prema sjeveru! I narodu naloi ovako: Sad ete proi
prekopodrujasvojebrae,potomakaIsavovih,kojiiveuSeiru.Onisevasboje...Hranuod
njihkupujtezanovacdaimatetojesti;ivoduzapiekupujteodnjihzanovac.(Pnz2,36)
Oveuputesutrebalebitidovoljnedaobjasnezatoimjeuskraendotokvode,jersunaputu
za Hanaan upravo trebali proi kroz bogatu zemlju, dobro opskrbljenu vodom. Bog im je
obeaonesmetanprolazkrozEdom,prilikudakupehranuidovoljnovodezapotrebenaroda.
Prestanak udesnog izviranja vodestogajetrebaobitirazlogzaradost,znakdajelutanjeu
pustinjiokonano.Danisubilizaslijepljenisvojimnevjerovanjem,onibitorazumjeli.Aliono
to je trebalo biti dokaz ispunjenja Bojeg obeanja postalo je razlog za sumnju i gunanje.
inilo se kako je narod izgubio nadu da e im Bog dati Hanaan te su alili za blagoslovima
pustinje.
Prije no to im je Bog dopustio da udu u Hanaan morali su pokazati da vjeruju u
njegovo obeanje. Voda je prestala tei prije no to su dospjeli u Edom. Imali su priliku da
213
zakratkohodajuvjeromumjestogledanjem.Aliprvajekunjastvorilaistinemirni,nezahvalni
duhkojisupokazalinjihovioci.imseulogoruzauopovikzavodom,onisuzaboraviliruku
kojajetolikegodinezadovoljavalanjihovepotrebe,iumjestodaseokrenuBoguzapomo,oni
sumrmljaliprotivNjegaiuoajuuzvikivali:Dasmobarizginulikadsunamibraapoginula
pred Jahvom! (Br 20,113) Oni su zapravo poeljeli da su se nali meu onima koji su bili
uniteniuKorahovojbuni.
NjihovisupovicibiliupueniprotivMojsijaiArona:ZatostedoveliJahvinuzajednicu
u ovu pustinju da ovdje pomremo i mi i naa stoka? Zato ste nas izveli iz Egipta da nas
dovedete u ovo nesretno mjesto; mjesto u kojem nema ni ita, ni smokava, ni loze, ni
mogranja?Nemanivodedapijemo.
Voesuotiledovrataatoraipaleniice.TadaimsepokazaslavaJahvina,iMojsiju
je bilo nareeno: Uzmi tap pa ti i tvoj brat Aron skupite zajednicu. Onda, na njihove oi,
progovoritepeinidaustupisvojevode.Izpeineimizvedivodutenapojzajednicuinjezino
blago.
Dva su brata pola ispred mnotva. Mojsije je u ruci nosio Boji tap. Oni su bili
ostarjeliljudi.DugosusenosilispobunamaitvrdoglavouIzraela,alisadajenakrajusvegai
Mojsijaizdalostrpljenje:ujte,buntovnici!povikaoje,Hoemolivamizovepeineizvesti
vodu? i umjesto da progovori stijeni, kao to mu je Bog zapovjedio, on ju je dvaput udario
tapom.
Vodajepoteklauobiljudazadovoljinarod.Aliuinjenajevelikapogreka.Mojsijeje
progovorioizljutnje,njegoverijeisubileizrazljudskestrasti,anesvetoggnjevajerjeobe
aenoBojeime.ujte,buntovnici!rekaoje.Optubajebilaistinita,aliakseniistinane
trebaizgovoritinestrpljivoiuljutnji.KadjeBognaredioMojsijudaoptuiIzraelzapobunu,te
sugarijeiboljeleitekoihjepodnosio,noipakgajeBogpodraodokjeiznosioporuku.Ali
kad je on na sebe preuzeo da ih optui, on je oalostio Duh Svetoga, a narodu nanio bol.
Nedostatak strpljenja i samokontrole bio je oit. Tako je narod dobio priliku da dovede u
pitanjejeliuistinuBogvodionjegoveproleodluketedatakoopravdaisvojegrijehe.Mojsije
je, kao i oni, uvrijedioBoga. Od poetkasugovorilidanjegovoponaanjezasluujekritikui
provjeru.SadasunaliizgovorkojisueljelizaodbacivanjesvihukorakojeimjeBoguputio
prekosvogsluge.
Mojsije je pokazao nepovjerenje u Gospoda. Hoemo li vam... izvesti vodu? pitao je,
kaodaGospodneeuinitionotojeobeao.Buduidasenistepouzdavaliume,rekaoje
Gospoddvojicibrae,inistemesvetimoitovaliuoimasinovaIzraelovih.Utrenutkukadje
voda prestala tei njihova je vjera u ispunjenje Bojeg obeanja bila uzdrmana gunanjem i
bunomnaroda.Prvinaratajjebioosuennapropastupustinjizbogsvojenevjere,aipakse
isti duh pojavio u njihovoj djeci. Hoe li i oni propustiti da prime obeanje? Iscrpljeni i
obeshrabreni Mojsije i Aron nisu uloili napore da zaustave bujicu narodnih osjeaja. Da su
pokazali nepokolebljivu vjeru u Boga, moda su mogli pred narodom iznijeti problem u
takvom svjetlu da ih ono osposobi za pobjedu u kunji. Brzom i odlunom primjenom svog
sudakog autoriteta oni su mogli utiati gunanje. Njihova je dunost bila uloiti sve svoje
naporedapoboljajusituacijuprijenotosupitaliBogadaobavisvojedjelozanjih.Kolikose
zlamoglosprijeitidajegunanjeuKadeunavrijemebilosprijeeno!
Mojsije je svojim prenagljenim inom oduzeo silu pouke kojom je Bog namjeravao
pouitinarod.Stijena,simbolHrista,udarenajejednom,kaotojeHristosjednomprinesen.
DrugiputjetrebalosamoprogovoritiStijeni,kaotomisamotrebamozatraitiblagoslovu
214
Isusovo ime. Udaranjem stijene po drugi put uniten je znaaj ove prekrasne predodbe
Hrista.
tavie, Mojsije i Aron su prisvojili silu koja pripada samo Bogu. Nunost boanskog
posredovanjauinilajeovajdogaajposebnosveanim,aizraelskesuvodetrebalepostupiti
takodanaroduusadepotovanjepremaBoguiosnaenjihovuvjeruunjegovusiluidobrotu.
Kadsuljutitopovikali:Hoemolivamizovestijeneizvestivodu?onisusestavilinamjesto
Boga, kao da je sila bila u njima, ljudima koji su imali ljudske slabosti i strasti. Iscrpljeni
neprekidnimgunanjemibunamanarodaMojsijejeizgubioizvidaSvemonogPomonika,i
bez boanske pomoi on je prikazom svoje ljudske slabosti ukaljao zapis o svom ivotu. Na
samomjekrajupobijeenovjekkojijemogaoostatiist,vrstinesebiansvedokrajasvog
djela. Bog je bio obeaen pred cijelom izraelskom zajednicom onda kad ga je trebalo
uzvisitiiuzveliati.
Bog tom prilikom nije izrekao presudu nad onima ije je nepromiljeno ponaanje
izazvaloMojsijaiArona.Savjeukorbioupuenvoama.Boganisupotovalionikojisustajali
kaonjegovipredstavnici.MojsijeiAronsuseosjealiuvrijeenimagubeiizvidadajenarod
mrmljaoprotivBoga,aneprotivnjih.Onisupogrijeiliosvruisenasebe,nasvojevlastite
osjeajeitakopropustiliprikazatinaroduveliinunjihovoggrijehapredBogom.
KaznakojujeBogodmahizrekaobilajegorkaidubokoponiavajua.PotomeJahve
MojsijuiAronu:Buduidasenistepouzdavaliumeinistemesvetimoitovaliuoimasinova
Izraelovih,neeteuvestiovajzboruzemljukojuimdajem.Moralisuumrijetisbuntovnim
Izraelom prije no to prijeu Jordan. Da su Mojsije i Aron imali visoko miljenje o sebi ili
poputali strastima usprkos boanskom upozorenju i ukoru, njihova bi krivica bila daleko
vea. Ali njih se nije moglo optuiti za samovoljan i planiran grijeh, oni su popustili pred
iznenadnom kunjom i odmah se iz srca pokajali. Gospod je prihvatio njihovo pokajanje
premdazbogtetekojujenjihovgrijehmogaonanijetinaroduOnnijemogaopovuikaznuza
grijeh.
Mojsijenijeskrivaosvojupresudu,vejerekaonarodudaihonstogatojepropustio
Bogu pripisati slavu nee moi uvesti u obeanu zemlju. Zapovjedio im je da pamte otru
kaznu koju je primio i onda razmisle kako Bog mora gledati na njihovo gunanje kad na
jednogovjekasvaljujekaznekojesuonisvojimgrijehomnavuklinasebe.Rekaoimjekakoje
preklinjaoBogadauklonikaznu,alijebioodbijen:AlijeJahve,zbogvas,bionameljut,pame
nijeusliao.(Pnz3,26)
PrilikomsvakekunjeilitekoaIzraelcisubilispremnioptuitiMojsijatoihjeizveo
iz Egipta, kao da Bog nije u tome sudjelovao. Tokom njihovog putovanja, dok su prigovarali
zbogtekoanaputovanjuigunaliprotivsvojihvoa,MojsijeimjerekaodajeJahvetajkoji
ihizvodiizEgipta.Alinjegovenaglerijeipredstijenom:Hoemolivamizovepeineizvesti
vodu? bile su priznanje njihove optube, i kao takve utvrdile bi ih u njihovoj nevjeri i
opravdalenjihovogunanje.Gospodjeiznjihovihumovaeliozauvijekizbrisatiovajdojam
zabranjujuiMojsijudaudeuobeanuzemlju.Tojebionepogreividokazdanjihovvoanije
bioMojsije,vemoniAneookomejeGospodrekao:aljem,evo,svoganelapredtobom,
dateuvanaputuidovedeteumjestokojesampriredio.Potujgaisluaj!...tamojejeimeu
njemu.(Izl23,20.21)
Ali je Jahve, zbog vas, bio na me ljut, rekao je Mojsije. Izraelci su pogled upirali na
MojsijaizbognjegovoggrijehazamjeraliBogutogajeizabraokaovodusvognaroda.Cijelaje
zajednicaznalazaprijestupidaseprekonjegaolakoprelo,ostaobidojamdasenevjerstvoi
215
nestrpljenje u tekim okolnostima moe opravdati kod onih koji su na odgovornim
poloajima. Ali kad je obznanjeno da zbog jednog grijeha Mojsije i Aron nee ui u Hanaan,
narodjeznaodaBognegledakojekotedaezasigurnokaznitiprijestupnika.
Istorija Izraela je trebala biti zapisana za pouku i upozorenje buduim naratajima.
Ljudi u buduim vremenima morali su u nebeskom Bogu gledati nepristranog vodu koji
nikada ne opravdava grijeh. Meutim, malo njih shvata stvarnu strahotu grijeha. Ljudi si
laskaju da je Bog previe dobar da kazni grjenike. Ali u svjetlu biblijske istorije oito je da
Boja dobrota i ljubav trae da se prema grijehu postupa kao zlu pogubnom za mir i sreu
svemira.
akniMojsijevopotenjeivjernostnisumogliuklonitikaznuzagrijeh.Bogjeopostio
naroduveeprijestupe,alinijemogaojednakopostupatipremagrijehuvoakaoionihkojisu
bili vodeni. Bog je uzvisio Mojsija vie nego bilo kojeg drugog ovjeka na zemlji. On mu je
otkrio svoju slavu i kroz njega Izraelu prenosio svoje zakone. injenica da je Mojsije primio
veliko svjetlo i znanje uinilo je njegov grijeh teim. Vjernost u prolosti ne moe iskupiti
jedan pogrean in. to je vea svjetlost i prednosti koje ovjek prima, vea je odgovornost,
teijenjegovprijestup,akaznaotrija.
Mojsijenijeuoimaljudiuiniovelikigrijeh.Njegovgrijehbiojesvakodnevnapojava.
Psalmist kae da nesmotrenu rije izusti. (Ps 106,33) Prema ljudskom prosuivanju to se
moe initi neznatnim, ali ako je Bog tako otro postupio prema grijehu svog najvjernijeg i
najpotovanijegsluge,Onganeeopravdatiniudrugima.Bogunijedragduhsamouzvienjai
sklonostosudivanjabrae.OnikojipoputajuovomzlubacajusjenusumnjenaBojedjelo,a
skepticimapruajuizgovorzanjihovunevjeru.to jeneijipoloajvaniji,auticajvei,veaje
potrebadaongajistrpljenjeiponiznost.
AkoseBojadjeca,aposebnoonikojizauzimajuodgovornepoloaje,mogunavestida
sebipripisujuslavukojapripadaBogu,Sotonalikuje.Onjeodniopobjedu.Upravotakojeon
pao.Stogajeonnajuspjenijiukunjamakojedrugenavodenapropast.Bognamjeusvojoj
Rijeidaotolikopoukakojenasueoopasnostimasamouzvienjadabismoseuvalinjegovih
zamki.Nemaprirodnihporiva,nitiumnihsposobnostiisklonostisrcakojesvakogtrenutkane
trebajubitipodnadzoromBojegDuha.NemablagoslovakojiBogdajeovjekuniiskuenja
kojadoputadadoivikojeSotonanemoeilineeiskorisitidakua,muiiliunitiduu,ako
mu pruimo priliku. Stoga bez obzira na veliinu duhovne svjetlosti, bez obzira kolika je
boanska naklonost koju uivamo, mi uvijek trebamo ponizno hodati pred Bogom, molei u
vjeridaBogusmjerisvakumisaoinadziresvenaeporive.
Svi poboni imaju najsvetiju obavezu da uvaju svoj duh i kontroliraju sami sebe i u
najveimiskuenjima.TeretkojijeMojsijenosiobiojevrlovelik.Maloeljudiikadabititako
otroiskuanikaotojeonbio,aipaksenijemoglodopustitidatobudeizgovorzagrijeh.Bog
se pobrinuo za svoj narod i ako se oslanja na njegovu silu, on nikada nee postati rtva
okolnosti. Najsnanija iskuenja ne mogu biti izgovor za grijeh. Bez obzira kako je velik
pritisakiskuenjanaduu,prijestupjeuvijeknavlastitiin.Nizemljanipakaonemajuvlast
prisilitinikogadainizlo.Sotonanapadanaeslabetake,aliminemoramobitipobijeeni.
Bezobziranatokakosuotriilineoekivaninapadi,Bogjeosiguraopomoinjegovomsilom
mimoemopobijediti.

216

38. poglavlje
PUTOVANJEOKOEDOMA

Ovo poglavlje zasniva se na Brojevima 20,14-29 i 21,1-9.

IzraelskilogorkodKadeanalaziosenedalekoodgranicaEdoma,tesuiMojsijeinarod
eljeli poi putem koji kroz tu zemlju vodi do obeane zemlje. Oni su u skladu s tim poslali
porukuedomskomkralju,kaotoimjeBognaredio.
KraljuEdoma:OvakovelitvojbratIzrael:Tiznasvejadekoji sunas snali.Nai se
preci spustie u Egipat. U Egiptu smo proboravili mnogo vremena. Egipani su s nama i s
naimprecimaloepostupali.StogasmovapiliJahvi,ionunaglasiposlaanelakojinas
izbavi iz Egipta. Evo nas sad u Kadeu, gradu uz rub tvoga podruja. Pusti nas da prodemo
kroztvojuzemlju.Neemoiiprekopoljanivinogradanitiemopitivoduizbunara;iiemo
Kraljevskimputem,neskreuinidesnonilijevo,dokneproemotvojepodruje.
Odgovorjenaovajljubaznizahtjevbilaprijetnja:Neprolaziprekomojezemlje,jereto
mesmaempredate!
Iznenaeniovimodbijanjem,izraelskevodesukraljuuputiledrugipozivsobeanjem:
IiemoutrenikomrekoeIzraelciabudemolipilitvojevode,miilinaastada,zatoemo
tiplatiti.Nitavie,samodaproemopjeice.
Neete proi! glasio je odgovor. Naoruane grupe Edomaca ve su se postavile kod
tjesnacatakodajebilokakavmiranprolazakutompravcubionemogu,aIzraelcimajebilo
zabranjenopribjeisili.Moralisupoiduimputemokoedomskezemlje.
Dajenarod,kadjedolakunja,vjerovaouBoga,VojskovoavojskeGospodnjevodio
bi ih kroz Edom, a strah bi poivao na stanovnicima zemlje tako da bi im umjesto
neprijateljstvaonipokazalinaklonost.AliIzraelcinisuodmahpostupilipoBojojrijei,idok
su oni prigovarali i mrmljali, zlatna je prilika prola. Kad su napokon bili spremni uputiti
kraljusvojzahtjev,ongajeodbio.OtkadsunapustiliEgipatSotonajeneprekidnopostavljao
smetnjeikunjenanjihovomputudanebinaslijediliHanaan.Aonisumusvojimvlastitim
nevjerovanjemopetovanootvaralivratadasprijeiBojunamjeru.
VanojevjerovatiBojojrijeiitanojeslijediti,doknjegovianeliekajudaradeza
nas. Zli aneli su spremni usprotiviti se svakom koraku naprijed. Kad Boje provienje
zapovijedasvojojdjecidapou,Sotonaihkuadasvojimoklijevanjemiodlaganjemnavuku
na sebe Gospodnje nezadovoljstvo. On nastoji zapaliti duh svae ili podstai gunanje i
nevjerovanje i tako ih liiti blagoslova koje im Bog eli dati. Boje sluge trebaju biti vojnici,
uvijek spremni da krenu tako brzo kako Njegovo provienje otvara put. Svako odlaganje s
njihovestraneSotonidajevrijemedaradikakobiihporazio.
UprvojnaredbikojujeMojsijeprimiooprolaskukrozEdom,nakontojeizjaviodase
EdomcibojeIzraela,Gospodjezabraniosvomnarodudasekoristiovomprednou.Budui
dajeBojasilaradilazaIzrael,astrahbiEdomceuiniolakimrtvama,Izraelciihnisutrebali
uhoditi.Zapovijestjekojusuprimiliglasila:Onisevasboje,alividobropripazite;snjimane
zameite boja, jer vam neu dati ni stope njihove zemlje: goru Seir predao sam Isavu u
vlasnitvo. (Pnz 2,4.5) Edomci su bili potomci Abrahama i Isaka i Bog je zbog svojih slugu

217
pokazaonaklonostpremaIsavovojdjeci.OnimjedaogoruSeiruvlasnitvoinijeihsesmjelo
uznemiravati,psimakoseonisvojimgrijesimastaveizvandomaajanjegovemilosti.Izraelci
su trebali razvlastiti i potpuno unititi stanovnike Hanaana, koji su napunili mjeru svog
bezakonja,aliEdomcisujouvijekbilinakunjiikaotakvipremanjimasetrebalomilostivo
postupati. Bog uiva u milosti i On pokazuje svoje saaljenje prije no to kanjava. On ui
IzraeladapotediEdomceprijeno toeodnjegazatraitidaunitistanovnikeHanaana.
EdomovipotomciiIzraelsubilibraaimeunjimajetrebalavladatibratskaljubavi
uslunost. Izraelcima je bilo zabranjeno, i sada i u budunosti, da se osvete za uvredu
nanesenukadimjeodbijenprolazkroztuzemlju.Oninisusmjelioekivatidaeposjedovati
bilo koji dio edomske zemlje. Izraelci su bili Boji izabrani i blagoslovljeni narod i oni su
moraliobratitipanjunaogranienjakojaimjeOndao.Bogimjeobeaodobronaslee,ali
nisusmjelimislitidasvapravanazemljipripadajusamonjimatenastojatiistjeratisveostale.
Nareeno im je da paze da u svom odnosu s Edomcima ne ine nepravdu. Oni su s njima
trebalitrgovati,kupovatipotrebnezaliheitanoplatitisvetouzmu.KaoohrabrenjeIzraelu
davjerujuuBogaisluajunjegovurije,Onihjepodsjetio:TaJahvete,Bogtvoj,blagoslovio...
initatinijenedostajalo.(Pnz2,7)OninisuzavisilioEdomcimajersuimaliBogakojijebio
bogat zalihama. Oni nisu smjeli silom ili prijevarom pokuati pribaviti ono to im je bilo
potrebno,vesuusvimodnosimatrebaliprimjeromprimjenjivatinaeloboanskogzakona:
...ljubiblinjegasvojegakaosebesamoga.
Da su na ovaj nain proli kroz Edom, kao to je Bog namjeravao, prolazak bi se
pokazao kao blagoslov, ne samo njima, ve i Edomcima, jer bi se mogli upoznati s Bojim
narodom,njegovimbogosluenjemiosvjedoitisekakojeJakovljevBogunaprijedioonekoji
ga ljube i boje ga se. Izraelovo nevjerstvo je sve to sprijeilo. Bog je narodu dao vodu kao
odgovornanjihovuviku,alijedopustiodanjihovanevjeradoneseposljedice.Onisuponovno
moraliputovatikrozpustinjuigasitieizudesnihizvorakoje,dasuvjerovaliNjemu,vie
nebitrebali.
Takoseizraelskinarodponovnookrenuopremajuguipoaoprekoneplodnepustoi
koja se inila jo strasnijom nakon to su vidjeli zelena podruja meu edomskim brdima i
dolinama.UplaninskomlancukojiseuzdizaonadsumornompustinjomnalaziseplaninaHor,
ijivrhjetrebaobitimjestoAronovesmrtiiukopa.KadsuIzraelcistiglidoplanine,Mojsijeje
primio boanskuzapovijest:UzmiAronainjegovasinaEleazara,paihizvedinabrdoHor.I
svuiAronunjegovehaljinepaihobucinjegovusinuEleazaru.Aronesepridruitiprecima,
umrijeteondje.
Ova dva ostarjela ovjeka i jedan mladi zajedno su poeli uspon na vrh planine. I
MojsijeiAronbilisusijedistarciodokostodvadesetgodina.Njihovidugiiplodniivotibilisu
obiljeeninajteimkunjamainajveomaukojesuikadapostaleovjekovudio.Bilisuto
ljudivelikihprirodnihsposobnosti,asvenjihovesposobnostisuserazvile,uzvisileiopleme
nile kroz zajednicu s Beskonanim. Svoje ivote su proveli u nesebinom radu za Boga i
blinje.Njihovizgledjepokzivaovelikuintelektualnusnagu,vrstou,plemenitostnamjerai
snaneosjeajeljubavi.
Mojsije i Aron su godinama rame uz rame radili i brinuli se. Zajedno su prevladali
nebrojeneopasnostiidijelilioiteBojeblagoslove,alipribliilosevrijemekadsusemorali
razdvojiti. Kretali su se polako jer je svaki trenutak zajednitva bio dragocjen. Uspon je bio
strminaporan,idoksuestozastajalidaseodmore,razgovaralisuoprolostiibudunosti.
Prednjimase,doklegodsupogledommoglidosegnuti,prualapozornicanjihovalutanjapo
218
pustinji.Udolinisubiliulogoreniizraelskiodrediskojimasuoviizabraniljudiprovelinajbolji
dio svog ivota, za iju su se dobrobit posebno zanimali i toliko mnogo rtvovali. Negdje
izmeu edomskih planina leao je put koji vodi do obeane zemlje, zemlje ije blagoslove
Mojsije i Aron nee moi uivati. Buntovni osjeaji nisu nali mjesta u njihovim srcima,
gunanjenijepreloprekonjihovihusana,aipakjealostpoivalananjihovomlicukadsuse
sjetilitaimjeuskratilonasljedstvonjihovihoeva.
Aron je obavio svoje djelo za Izrael. Prije etrdeset godina, u dobi od osamdeset tri
godine,BoggajepozvaodasepridruiMojsijuuovojvelikojivanojmisiji.Suraivaojesa
svojim bratom u voenju izraelske djece iz Egipta. On je drao ruke velikog vode kad se
izraelskavojskaborilasAmalekom.NjemujebilodoputenodaseuspnenaplaninuSinaj,da
stupi u Boju prisutnost i posmatra boansku slavu. Gospod je Aronovoj porodici dodijelio
svetenikuslubu,anjemuodaoast posveenjemzavelikogsvetenika.Ongajepoduprou
svetojslubistranimprikazomboanskekazneprilikomunitenjaKorahainjegovegrupe.
Aronovo posredovanje je zaustavilo pomor. Kad su njegova dva sina bila ubijena zbog
zanemarivanja Boje izriite zapovijesti, on se nije pobunio niti mrmljao. Ipak, istorija
njegovogivotajebilaokaljana.Aronjeuinioteakgrijehkadjepopustiopovicimanarodai
naSinajunainiozlatnotele,ijojednomkadseudruiosMirjamuzavistiigunanjuprotiv
Mojsija. I on je zajedno s Mojsijem uvrijedio Gospoda kod Kadea tako to nije posluao
zapovijestdaprogovoristijenikakobiiznjepoteklavoda.
Bog je namjeravao da ove velike vode njegovog naroda budu Hristovi predstavnici.
AronjenosioimenaIzraelacanasvojimprsima.OnjenaroduprenosioBojuvoljuiulaziou
SvetinjunadSvetinjamanaDanpomirenja,nebezkrvi,kaoposrednikzacijeliIzrael.Izlazio
je nakon obavljena djela da blagoslovi zajednicu, kao to e Hristos izai da blagoslovi svoj
narodkadsezavrinjegovodjelopomirenjazanjih.Uzvienikarakterovesveteslubekao
predstavnikanaegVelikogsvetenikabilojetotojeAronovgrijehkodKadeauinilotako
velikim.
MojsijejesvelikomalouskinuosAronasvetuodoruistaviojenaEleazarakojijepo
boanskoj zapovijesti postao njegov nasljednik. Zbog njegovog grijeha u Kadeu Aronu je
oduzeta prednost da slui kao Boji veliki svetenik u Hanaanu, da prinese prvu rtvu u
dobroj zemlji i time posveti Izraelovo naslee. Mojsije je trebao nastaviti nositi svoj teret
vodeinaroddosamihgranicaHanaana.Onjesmiodoitakoblizudavidiobeanuzemlju,ali
unjunijetrebaoui.DasuBojesluge,kadsustajalipredstijenomuKadeu,bezprigovora
izdrali kunju, kako bi njihova budunost bila razliita! Pogrean in se nikada ne moe
ispraviti.Ponekadivotnodjelonemoepovratitionotoseizgubiujednomtrenutkukunje
ilinepromiljenosti.
Odsutnostdvojicevoaizlogora,iinjenicadaimsepridruioEleazar,kojije,kaoto
je bilo dobro poznato, trebao postati Aronov nasljednik u svetoj slubi, izazvali su osjeaj
straha te se njihov povratak zabrinuto oekivao. Dok su ljudi gledali oko sebe, tu ogromnu
zajednicu,vidjelisudasugotovosviodrasliljudikojisunapustiliEgipatpomrliupustinji.Svi
su imali zle predosjeaje pri pomisli na kaznu izreenu Mojsiju i Aronu. Neki su bili svjesni
ciljaovogtajanstvenogputovanjanagoruHor,agorkasjeanjaisamooptuivanjepovealisu
osjeajenjezanjihovimvoama.
KonanosuugledaliobriseMojsijaiEleazara,kakopolakosilazenizplaninu,aliAron
nijebiosnjima.NaEleazarujebilasvetaodorakojajepokazivaladajeonnaslijediosvogoca
usvetojslubi.Doksenarodtekasrcaokupiookosvogvoe,MojsijeimjerekaodajeAron
219
umrounjegovimrukamanagoriHortedasugatamopokopali.Zajednicajezaplakalatueii
jadikujui,jersusvivoljeliAronapremdasumutakoestozadavalibol....savdomIzraelov
oplakivaeAronatridesetdana.
O ukopu Izraelovog velikog svetenika Sveto pismo jednostavno pie: Ondje umrije
Aron i ondje bi pokopan. (Pnz 10,6) U kakvoj je oitoj suprotnosti s dananjim pogrebnim
obiajima bio ovaj ukop u skladu s izriitom Bojom zapovijesti. U savremeno doba ukop
ovjekanavisokompoloajuestopostajeprilikazaupadljivoipretjeranorazmetanje.Kadje
Aronumro,jedanodnajslavnijihljudikojisuikadaivjeli,svjedocinjegovesmrtiiukopabili
su samo dvojica njegovih najbliih prijatelja. I taj je usamljeni grob na planini Hor zauvijek
ostaoskrivenodpogledaIzraelaca.Bogseneproslavljavelikimrazmetanjemprilikomukopa
mrtvacaiogromnimtrokovimadabisenjihovatijelavratilauprah.
CijelazajednicatugovalajezaAronom,aipakoninisumogliosjeatitakodubokubol
kao Mojsije. Aronova je smrt djelotvorno podsjetila Mojsija da je i njegov kraj blizu. Ali bez
obziranakratkounjegovogboravkanazemlji,onjedubokopatiozboggubitkasvogstalnog
druga,onogaskojimjetokomtolikogodinadijelioradostiialosti,nadeistrahove.Mojsijeje
sadanastavioraditisam,alijeznaodajeBognjegovprijateljtesejovieoslonionaNjega.
Ubrzo nakon naputanja planine Hor Izraelci su doivjeli poraz u sukobu s kraljem
Arada, jednim od Hanaanskih kraljeva. Meutim, kad su ozbiljno zatraili pomo od Boga,
primilisuboanskupomoipobijedilisvojeneprijatelje.Ovapobjeda,umjestodaihnadahne
zahvalnou i navede da se osjeaju zavisni o Bogu, stvorila je u njima osjeaj ponosa i
samopouzdanja. Uskoro su ponovno popustili navici gunanja. Bili su nezadovoljni jer
izraelskojvojscinijebilodoputenodapodenaHanaanodmahnakonpobunezbogizvjetaja
uhoda, prije etrdeset godina. Svoje su dugo putovanje u pustinji proglasili nepotrebnim
odlaganjem,smatrajuidasuionda,kaoisada,lakomoglipobijeditisvojeneprijatelje.
Kad su nastavili putovati prema jugu, njihov ih je put vodio kroz uzavrelu, pjeanu
dolinu,bezsjeneiliraslinja.Njihovseputiniodugimitekim,amuilaihjeiscrpljenostie.
Opet nisu uspjeli izdrati kunju vjere i strpljenja. Neprekidnim razmiljanjem o mranoj
stranisvogiskustvaonisusesvevieudaljavaliodBoga.Izgubilisuizvidainjenicukakobi
da nisu mrmljali kad je voda prestala tei kod Kadea bili poteeni putovanja oko Edoma.
Bogimjenamijenioboljestvari.Njihovasusrcatrebalabitiispunjena zahvalnou to ihje
tako blago kaznio za njihove grijehe. Ali umjesto toga, oni su sebi laskali da su ve mogli
osvojiti obeanu zemlju da se Gospod i Mojsije nisu umijeali.Nakon to su na sebe navukli
tekoe, inei svoj ivot teim no to je Bog namjeravao, oni su Njega optuili za sve svoje
nesree. Gajili su gorinu zbog njegovog postupanja prema njima da su najposlije sa svime
postalinezadovoljni.EgipatjeizgledaoljepiipoeljnijiodslobodeizemljeukojuihjeBog
vodio.
KadsuIzraelcipopustiliduhunezadovoljstva,postalisusklonitraenjupogreakaak
iublagoslovima.I[narod]ponegovoritiprotivBogaiprotivMojsija:Zatonasizvedosteiz
Egiptadapomremouovojpustinji?Nemahljeba,nemavode,atobijednojeloveseogadilo
duamanaim.
Mojsijejevjernoprednarodiznosionjihovvelikigrijeh.SamoihjeBojasilasauvala
krozonuvelikuistranupustinju,krozzemljuplamenihzmijaitipavaca,suhimibezvodnim
krajem(Pnz8,15).udoboanskemudrostiihjesvakidanodravalonanjihovomputovanju.
Cijelim putem dok ih je Bog vodio nalazili su vodu da se edni osvjee, hljeb s neba da
zadovoljinjihovuglad,imirisigurnostdanjuusjencioblaka,anouustupuodvatre.Aneli
220
suimsluilidoksusepenjalistjenovitimuzvisinamailipjeailikrevitimstazamaupustinji.
Usprkos tekoama koje su pretrpjeli u njihovim redovima nije bilo nijednog onemoalog.
Tokom putovanja njihove noge nisu oticale, a odjea se nije istroila. Bog je pred njima
pokorio divlje umske zvijeri i otrovne pustinjske gmazove. Budui da je narod pored svih
ovihznakovaljubavinastavioprigovarati,Gospodjepovlaiosvojuzatitudokihnijenaveo
dacijenenjegovumilostivubriguivratemusespokajanjemiponiznou.
Budui da ih je titila boanska sila, oni nisu shvatili bezbrojne opasnosti koje su ih
neprekidnookruivale.UsvojojnezahvalnostiinevjerovanjuonisuoekivalismrtiGospodje
sada dopustio da ih smrt stigne. Otrovne su zmije kojima je vrvjela pustinja zbog stranog
uinkasvogugrizakojijeuzrokovaoupaleibrzusmrtnazivanevatrenima.KadjeBoguklonio
zatitnikurukusIzraela,ovasuotrovnastvorenjanapalavelikbrojljudi.
U logoru je vladala zbunjenosti strah. U gotovo svakom atoru je bilo mrtvih ili onih
kojisuumirali.Nikonijebiosiguran.Tiinunoijeestoprekidaojaukkojijenajavljivaonove
rtve. Svi su bili zaposleni sluei bolesnima ili nastojei zatititi one koji jo nisu bili
napadnuti.Snjihovihusanasadasenijeulogunanje.Kadseusporedistadanjimpatnjama,
inilosedanijebilovrijednorazmiljatioprolimtekoamaikunjama.
NarodseponiziopredBogom.DolisupredMojsijaspriznanjemimolbom.Sagrijeili
smo kad smo govorili protiv Jahve i protiv tebe. Samo malo ranije oni su ga optuili da je
njihovnajgorinaprijatelj,uzroksvihnjihovihpatnjiimuka.Meutim,akikadsurijeibilena
njihovim usnama, oni su znali da je optuba lana i im su dole stvarne tekoe, oni su
dolaziliknjemukaojedinomkojijezanjihmogaoposredovatipred Bogom.PomoliseJahvi,
biojenjihovpovik,dauklonizmijeodnas.
Mojsijejeprimioboanskuzapovijestdanainimjedenuzmijunalikivojiuzdigneje
usred naroda. Svi ugrizeni su je trebali pogledati i primili bi ozdravljenje. On je to uinio i
logoromsepronijelaradosnavijestdasvionikojeugrizezmijamogupogledatinamjedenu
zmijuiivjeti.Mnogisuveumrli,akadjeMojsijepodigaozmijunastup,nekinisuvjerovali
da e ih puko posmatranje metalnog kipa izlijeiti, te su umrli u nevjeri. Ipak je bilo mnogo
onih koji su vjerovali u sredstvo koje je Bog dao. Oevi, majke, braa i sestre zabrinuto su
pomagali svojim bolesnicima, umiruim prijateljima da usmjere svoje iznemogle poglede na
zmiju.Iakopotpunoiscrpljeniinaumoru,onisupotpunoozdravilisamoakosujepogledali.
Narod je dobro znao da sila nije bila u mjedenoj zmiji koja je mogla donijeti takvu
promjenu u onima koji su je pogledali. Samo je u Bogu bila sposobnost iscjeljenja. On je u
svojoj mudrosti izabrao ovaj nain da prikae svoju silu. Narodu je na jednostavan nain
reenodasusvojimgrijesimanasebenavukliovepatnje.Njimajetakoedanoobeanjeda
nemajurazlogazastrahsvedoksluajuBogajereihOnsauvati.
PodizanjemjedenezmijetrebalojepouitiIzraeljednojvanojpouci.Onisesaminisu
moglispasitiodsmrtonosnoguinkaotrovauranama.SamoihjeBogmogaoizlijeiti.Ipakod
njihsetrailodapokauvjeruusredstvotogajeOndao.Onisumoraligledatidabiivjeli.
Bogjeprihvationjihovuvjeru,anjusuizraziligledajuizmiju.Onisuznalidauzmijinijebilo
moi, ve da je ona bila simbol Hrista, i njima je tako prikazana nunost vjere u njegove
zasluge. Mnogi su nakon toga prinijeli svoje rtve Bogu smatrajui da su se na taj nain
iskupili za svoje grijehe. Oni se nisu oslanjali na Otkupitelja koji je trebao doi, ija su
predslikabileovertve.Gospodihjesadatrebaonauitidasamertveneposjedujuviesile
ilivrlinaodmjedenezmije,vesvojeumovetrebajuusmjeritinaHrista,velikurtvuzagrijeh.
Kao to je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako mora biti podignut Sin ovjeji, da
221
svakokovjerujeunjegaimaivotvjeni.(Iv3,14.15)Svikojisuikadaivjelinazemljiosjetili
susmrtonosni ubodstare Zmije,koja sezove avosotona(Otk12,9).Smrtonosniuinak
grijeha moe se ukloniti samo sredstvom to ga je Bog dao. Izraelci su spasili svoje ivote
gledajuiuzdignutuzmiju.Tajjepogledpodrazumijevaovjeru. Onisuivjelijersuvjerovali
Bojoj rijei i imali povjerenja u sredstva ponuena za njihovo ozdravljenje. Tako grjenik
moe pogledati na Hrista i ivjeti. On prima oprost vjerom u rtvu pomirenja. Za razliku od
nepominog, beivotnog simbola, Hristos u sebi ima ima mo i krepost da iscijeli pokajanog
grjenika.
Premdasegrjeniknemoespasiti,ipakpostojinetotoonmoeuinitidaosigura
spasenje. A ko doe k meni, kae Hristos, sigurno ga neu izbaciti van. (Iv 6,37) Ali mi
moramo doi k Njemu, i kad se pokajemo za svoje grijehe, moramo vjerovati da nam On
oprataidanasprihvata.VjerajeBojidar,alijeunaojmoidasenjomesluimo.Vjeraje
rukakojomseduadriboanskihponudamilostiimilosra.
NitaosimHristovepravednostinemoenamdatipravonablagosloveSavezamilosti.
Mnogisudugoeljeliipokuavalisteioveblagoslove,aliihnisuprimilijersumislilidamogu
uiniti neto ime bi ih zavrijedili. Oni nisu odvratili pogled od sebe, vjerujui da je Isus
svemogui Spasitelj. Mi ne smijemo misliti da e nas spasiti nae zasluge, Hristos je naa
jedinanadazaspasenje.Spasenjanemanipojednomedrugome,jerjepodnebomtojedino
imedanoljudimapokojemnamsetrebaspasiti.(Dj4,12)
KadseucijelostipredamoBogu,kadseoslonimonaIsusovezaslugekaoSpasiteljakoji
opratagrijehe,miemoprimitipomozakojomeznemo.Nekanikonegledanasebe,kaoda
mi posjedujemo silu da se spasimo. Isus je umro za nas jer smo mi bili bespomoni da to
uinimo.UNjemujenaanada,pravednostiopravdanje.Kaduvidimosvojugrjenost,mine
trebamo oajavati i bojati se da nemamo Spasitelja i da On nije milostiv. On nas u ovom
trenutkupozivadadoemokNjemuibudemospaeniusvojojbespomonosti.
MnogiIzraelcinisuvidjelipomoulijekutogajeNebo osiguralo.Mrtviiumiruisu
biliposvudaokonjih,ionisuznalidaje,bezboanskepomoi,njihovasudbinazapeaena,
alisunastavilijadikovatizbogsvojihrana,bolova,sigurnesmrti,svedoknisuizgubilisnagu,
dokimsepogledinisuukoili,amoglisuodmahbitiizlijeeni.Akosmosvjesnisvojihpotreba,
mi ne smijemo sve svoje snage posvetiti njihovom oplakivanju. Kad shvatimo svoju
bespomonost i stanje bez Hrista, mi ne smijemo popustiti obeshrabrenju, ve se trebamo
osloniti na zasluge raspetog i vaskrslog Spasitelja. Gledaj i ivi. Isus je dao svoju rije da e
spasitisvekojidoukNjemu.Premdaemilionikojimajepotrebnospasenjeodbacitinjegovu
ponuenumilost,nikokoseuzdaunjegovezaslugeneepropasti.
MnoginisuvoljniprihvatitiHristadokimseneobjasnicijelatajnaplanaspasenja.Oni
odbijaju gledati vjerom, premda vide da su hiljade pogledale i osjetile uinak gledanja na
Hristovkrst.Mnogilutajulabirintomfilozofijeupotrazizamudrouidokazimakojenikada
neenai,dokodbacujudokazekojeimBogelipruiti.OniodbijajuhodatiusvjetlostiSunca
pravednosti dok im se ne objasni zato stince ija. Svi koji ustraju u ovakvom stavu nikada
nee spoznati istinu. Bog nikada nee ukloniti svaku mogunost sumnje. On prua dovoljno
dokazanakojimamoemotemeljitivjeru,iakoihneprihvatimo,oniostajeutami.Dasuoni
kojejeugrizlazmijapoelisumnjatiikolebatiseprijenotosusesloilidapogledajuzmiju,
onibiumrli.Naajedunostdaprvopogledamoipogledvjereenamdatiivot.

222

39. poglavlje
OSVAJANJEBAANA

Ovo poglavlje zasniva se na Ponovljenom zakonu 2 i 3,1-11.

Nakon to su proli juno od Edoma Izraelci su poli prema sjeveru i ponovno se

okrenulipremaobeanojzemlji.Njihovputprolaziojeprostranomvisoravnikojomsusbrda
puhalisvjeivjetrovi.Bilajetodobrodolapromjenanakonputovanjaspaljenomdolinomte
su poletno poli naprijed, puni nade. Nakon to su preli potok Zered, poli su istono od
Moabskezemlje,jerimjezapovjeeno:NemojuznemiravatiMoabcenitisnjimazameiboja,
jer nita od njihove zemlje neu dati u tvoje vlasnitvo: Lotovim sinovima predao sam Ar u
posjed.IstasezapovijestodnosilanaAmoncekojisutakoebiliLotovipotomci.
Nastavljajui putovanje prema sjeveru izraelski je narod uskoro doao do Amorejske
zemlje.OvajjesnaniiratoborninarodprvotnozaposjeojunidioHanaanskezemlje,alikad
susenamnoili,prelisuJordan,zaratilisMoabcimaizagospodarilidijelomnjihovateritorija.
Tu su se naselili i potpuno zagospodarili cijelim podrujem od Arnona sve do Jaboka. Put
premaJordanukojisuIzraelcieljeliprijeivodiojedirektnokrozovopodrujeiMojsijejeu
glavnigradposlaoprijateljskuporukuSihonu,amorejskomkralju:Pustimedaproempreko
tvojezemlje.Samouproiputem,neskreuinidesnonilijevo.Hranumiprodajzanovacda
mogujesti;ivoduzapiedavajmizanovac.Pustimesamodapjeiceproem.Odgovorjebio
odlunoodbijanjetejeokupljenasvaamorejskavojskadasesuprotstavenapretkuosvajaa.
Izraelci su se uplaili ove mone vojske, jer su bili loe pripremljeni za borbu s dobro
naoruanimidiscipliniranimneprijateljima.Kadjebilaupitanjuvjetinaratovanja,njihovisu
neprijatelji bili u prednosti. Prema svim ljudskim procjenama Izraelu je ubrzo trebao doi
kraj.
Ali Mojsije je usmjerio svoj pogled na stup od oblaka i ohrabrio narod milju da je s
njimaznakBojeprisutnosti.Onimjeistodobnonarediodauinesvetojeunjihovojmoida
sepripremezarat.Njihovisuneprijateljieljnooekivalibitku,sigurnidaenepripremljene
Izraelceizbrisatislicazemlje.AlijeGospodarcijeleZemljeizraelskomvodiizdaozapovijest:
Ustajte! Na put krenite i prijeite preko potoka Arnona. U ruke ti, eto, predajem Amorejca
Sihona,kraljahebonskoga,injegovuzemlju.Ponisosvajanjem;izazoviganaboj.Oddanas
poinjem ugoniti strah i trepet pred tobom u narode koji su pod svim nebesima, tako da e
strepitiitrestisepredtobomkadgodujuglasotebi.
Narodi na granici Hanaana bili bi poteeni da nisu ustali i, usprkos Bojoj rijei,
suprotstavilisenapredovanjuIzraela.Gospodjepokazaodadugotrpi,dajemilostivisaaljiv,
ak i prema neznaboakim narodima. Kad je Abrahamu u vienju pokazano da e njegovo
potomstvo,izraelskadjeca,bitistranciutuojzemljietiristotinegodina,Gospodmujedao
obeanje:Onieseovamovratitizaetvrtognarataja,jermjerasezlodjelaamorejskihjo
nijenavrila.(Post15,16)PremdasuAmorejcibiliidolopoklonici,kojisusvojimbezbonim
ivotom zasluili opravdanu kaznu, Bog ih je tedio etiri stotine godina da bi im pruio
nepogreive dokaze da je On jedini istiniti Bog, Tvorac neba i zemlje. Oni su znali za sva
njegovaudazaizraelskogizlaskaizEgipta.Dobilisudovoljnodokaza,moglisusaznatiistinu,

223
da su bili voljni ostaviti svoje idolopoklonstvo i razvrat. Meutim, oni su odbacili vidjelo i
dralisesvojihkipova.
KadjeBogpodrugiputdoveosvojnaroddogranicaHanaana,ovineznaboakinarodi
sudobilidodatnedokazeonjegovojsili.OnisuvidjelidajeBogbiosIzraelomupobjedinad
kraljemAradomiHanaancima,iu udutogajeuiniodaspasionekojisuumiraliodujeda
zmija.PremdasuEdomcizabraniliIzraelcimaprolazakkrozsvojuzemlju,itakoihprisililida
pou dugim i napornim putem pored Crvenog mora, ipak tokom svih svojih putovanja i
logorovanja,poredEdomske,MoabskeiAmorejskezemlje,oninisupokazivalineprijateljstvoi
nisunanosilitetuljudimaili posjedima. Pri dolasku na amorejskegraniceIzraeljezatraio
doputenje samo da proputuje direktno kroz zemlju, dajui obeanje da e potovati ista
pravila kojih se pridravao u odnosu s drugim narodima. Kad je amorejski kralj odbio ovu
ljubaznumolbuiprkosnookupiosvojuvojskuzabitku,aasenjihovabezakonjanapunilai
Bogjetadaodluioupotrijebitisvojusiludaihuniti.
IzraelcisupreliprekorijekeArnonipolinaneprijatelje.Zapodjenulasebitkaukojoj
jepobijedilaizraelskavojska,ikoristeiseostvarenompobjedomuskorozaposjelaamorejsku
zemlju.ZapovjednikjevojskeGospodnjebio tajkojijeporazioneprijateljenjegovanarodai
OnbitoistouinioprijetridesetosamgodinadasuIzraelcivjerovaliuNjega.
Ispunjenanadomihrabrouizraelskavojskarevnojenastavilanapredovati,putujui
prema sjeveru i uskoro dola do zemlje koja je mogla provjeriti njihovu hrabrost i vjeru u
Boga. Pred njima se pruala mona i napuena Baanska zemlja, prepuna velikih kamenih
gradova koji do dananjeg dana pobuuju uenje svijeta, ezdeset gradova... utvreni
visokim zidinama, vratima i prijevornicama (Pnz 3,111). Ovi su gradovi bili sazidani od
velikihkamenihblokova,takozapanjujueveliinedasuovegraevineinilineprobojnimaza
bilokojusilukojaihjeuonovrijememoglanapasti.Bilajetozemljaprepunadivljihpeina,
strmihlitica,provalijaistjenovitihvrleti.Stanovniciovezemlje,potomcidivovskerase,sami
subilizaudnovisokiisnaniipoznatiposvomnasiljuisurovostitakodasubilistrahitrepet
okolnim narodima, dok je kralj Og bio poznat po svojoj veliini i odvanosti ak i u narodu
divova.
Alistupodoblakasekretaonaprijed,aIzraelcisuslijedeigadolidoEdreja,gdjeje
divovski kralj, sa svojom vojskom, ekao njihov dolazak. Grad jeEdrejbiosmjetennarubu
visoravni koja se naglo uzdizala iz doline, prekrivena iljastim, vulkanskim stijenjem. Moglo
jojsepriisamouskimputovima, strmiminapornimzauspinjanje.Usluajuporazanjegova
jevojskamoglanaizaklonuovomkamenjaru,gdjejetuincimabilonemoguedaihslijede.
Siguranuuspjehkraljjeizaaosogromnomvojskomudolinudoksusepoviciprkosa
ulisvisoravnigdjesusemoglevidjetihiljadekopaljaeljnihborbe.KadsuIzraelcipogledali
tog diva meu divovima, vieg od ostalih vojnika, kad su vidjeli vojsku oko njega i naizgled
neprobojne utvrde iza kojih Su se nalazile hiljade utvrenih vojnika koje nisu vidjeli, srca
mnogihIzraelacasuzadrhtalaodstraha.AliMojsijejebiomiraniodluan,jerjeGospodrekao
okraljuBaana:Nebojgase!Tautvojesamrukepredaonjega,savnjegovnarodinjegovu
zemlju.UinisnjimkakosiuiniosaSihonom,kraljemamorejskim,kojijeiviouHebonu.
SmirenavjeranjihovogvodenadahnulajenarodsigurnouuBoga.Onisusvepredali
unjegovesvemoneruke,iOnihnijeiznevjerio.Nimonidivoviniutvrenigradovi,naorua
ne vojske ni stjenovite utvrde nisu mogle opstati pred Vojskovoom vojske Gospodnje.
Gospodjepredvodiovojsku,Gospodjerazbioneprijatelja,GospodjeosvojiozemljuzaIzrael.
Divovski kralj i njegova vojska bili su uniteni, a Izraelci su uskoro zaposjeli cijelu zemlju.
224
Tako je s lica zemlje izbrisan udan narod koji se predao bezbotvu i gadostima
idolopoklonstva.
Za osvajanja Gileada i Baana mnogi su se prisjetili dogaaja koji su prije gotovo
etrdesetgodinauKadeuosudiliIzraelnadugolutanjeupustinji.Uvidjelisudajeizvjetaj
uhoda u mnogim vidovima bio toan. Gradovi su bili veliki i ograeni zidovima, u njima su
ivjelidivovi,aIzraelcisuuporeenjusnjimabilipukipatuljci.Alisadasumoglividjetidaje
pogubnagrekanjihovihotacabilanevjerauBojusilu.Samoihjetosprijeilodaodmahudu
udobruzemlju.
Kad su se prvi put spremali da udu u Hanaan, ovaj bi pothvat pratilo daleko manje
tekoa.BogjeobeaosvomnarodudaeOn,akoposluajunjegovglas,iiprednjimaiboriti
sezanjih,idaeposlatistrljenedaistjerajustanovniketezemlje.Naroditadajonisubili
obuzetistrahomtesuobavilimalopripremadasesprijeinjihovnapredak.Alisada,kadje
BognaredioIzraeludapodenaprijed,onisumoraliiiprotivopreznihimonihneprijateljai
sukobljavati se s velikim i dobro obuenim vojskama koje su se spremile odbiti njihove
napade.
UborbisOgomiSihonomnarodsesuoiosistimispitomnakojemsunjihoviroditelji
takooitopali.AlikunjajesadabiladalekoveanegokadjeBogzapovjedioIzraeludapode
naprijed. Tekoe na putu su se uveale otkad su odbili zapovijest da pou naprijed u
Gospodnje ime. Bog jo uvijek tako kua svoj narod. Ako oni ne izdre ispit, On ih ponovno
dovodidoistetake,alidrugiputiskuenjejeteeineposrednije.Ovosenastavljasvedokoni
nepoloeispit,iliakoseidaljebune,dokBognepovuesvojusvjetlostodnjihiprepustiih
tami.
Izraelcisusesjetilikakojenekadaranije,kadsuhiljadepobijene,njihovavojskapola
ubitkuidoivjelaporaz.AlionisuiliprotivdirektneBojezapovijesti.OnisuilibezMojsija,
vode kojeg je Bog imenovao i bez Kovega. Ali Mojsije je sada bio s njima, hrabrei njihova
srcarijeimanadeivjere.SinBoji,okruenstupomodoblaka,vodioihjenanjihovomputu,a
sveti Koveg je pratio vojsku. Ovo iskustvo sadri pouku i za nas. Moni Izraelov Bog je na
Bog.MimoemovjerovatiuNjegaiakoposluamonjegovezahtjeve,Oneraditizanasnaisti
oevidan nain kao to je radio za svoj drevni narod. Sve koji nastoje slijediti put dunosti
ponekad e muiti sumnje i nevjera. Na putu e se nekada isprijeiti naizgled nepremostive
prepreke,daobeshrabreonekojipoputajuobeshrabrenju,alitakvimaBogporuuje:Poite
naprijed. Obavite svoju dunost po svaku cijenu. Kad krenete naprijed putem poslunosti,
ponizno vjerujui u Boga, nestat e tekoe koje se ine nepremostive, koje tvoju duu
ispunjavajustrahom.

225

40. poglavlje
BAALAM
Ovo poglavlje zasniva se na Brojevima 22 do 24.

VrativisenaJordannakonosvajanjaBaanaIzraelcisuseupripremizaneposredno
osvajanje Hanaana ulogorili pored rijeke, iznad njenog ua u Mrtvo more, nasuprot
Jerihonske doline. Nalazili su se na samim granicama Moaba i Moabce je ispunio strah zbog
blizineosvajaa.
Izrael nije uznemiravao Moabce, ali su oni ipak sa zlim slutnjama pratili sve to se
dogaalouokolnimzemljama.IzraelcisupokoriliAmorejce,predkojimasuonibiliprisiljeni
na povlaenje, a Izrael je sada posjedovao podruje koje su Amorejci oduzeli Moabcima.
Baanskajevojskapopustilapredtajanstvenomsilomkojajebilaobavijenaustupuodoblaka
iIzraelcisuosvojiliogromneutvrde.Moabcisenisuusudilinapastiih,apozivjenaorujebio
beskoristankadsusesuoilisnadprirodnomsilomkojajeradilazanjih.Meutim,onisubili
odlunida,kaoifaraon,pozovuupomovraanjedabisesuprotstaviliBojemdjelu.Htjelisu
donijetiprokletstvonaIzrael.
Moabci su bili blisko povezani s Midjancima, u nacionalnom i vjerskom pogledu.
PorukaBalaka,Moabskogkralja,izazvalajestrahkodovogsrodnognarodaiosiguralanjihovu
saradnjuunjegovimnamjeramaprotivIzraela:Sadeovaruljaokonassvepopastikaoto
vol popase travu po polju. Za Baalama, stanovnika Midjana, govorilo se da posjeduje
nadprirodnesile,aglasjeonjegovojslavidospioidoMoabskezemlje.Odluenojedagase
pozove u pomo. U skladu s tim poslani su vjesnici starjeina Moabskih i starjeina
midjanskihdagaprivolenavraanjeiarolijeprotivIzraela.
PoslanicisuodmahpolinasvojdugiputprekoplaninaipustinjeuMesopotamiju,a
kadsunaliBaalama,prenijelisumuporukusvogkralja:EvojedoaonekinarodizEgipta;
evojeprekriolicezemljeinaselioseuzame.Zatodoiiprokunimiovajnarod,jerjejaiod
mene. Tako u ga moi svladati i istjerati iz zemlje. A znam da je blagoslovljen onaj koga
blagoslovi,aprokletonajkogaprokune.
BaalamjenekadabiodobarovjekiBojiprorok,alijeotpaoipredaoselakomstvu,a
ipak je i dalje tvrdio da je sluga Svevinjega. Nije mu bilo nepoznato to je Bog uinio za
Izraela,akadsuposlaniciobjasnilisvojzadatak,onjedobroznaodajenjegovadunostodbiti
Balakovu nagradu i otpustiti njegove poslanike. Ali on se usudio igrati s kunjom i pozvao
vjesnike da ostanu s njim te noi, objanjavajui da ne moe dati odreen odgovor dok
Gospoda ne pita za savjet. Baalam je znao da njegovo proklinjanje nije moglo nanijeti tetu
Izraelu.Bogjebionanjihovojstraniisvedoksumubilivjerni,nineprijateljskasilanazemlji
ninanebunijeihmoglapobijediti.Alinjegovomsuponosulaskalerijeiposlanika:Aznam
da je blagoslovljen onaj koga blagoslovi, a proklet onaj koga prokune. Mito od skupih
darovaiizgledizapoloajempobudilisunjegovupohlepu.Onjelakomoprihvatioponueno
blago,aondadokjeizraavaostroguposlunostBojojvolji,pokuaojeudovoljitiiBalakovim
eljama.
BojianeojenoudoaoBaalamusporukom:Nemojiisnjima!Nemojproklinjati

226
onajnarod,jerjeblagoslovljen.
Baalam je ujutro s oklijevanjem otpustio poslanike, ali im nije rekao to je rekao
Gospod.Ljutittosumuraspreniizglediodobitkuiasti,onjeljutitouzviknuo:Odlaziteu
svojuzemlju,jerminedaJahvedapoemsvama.
Baalamjevolioplatu(kojasedaje)zanepravednost(2Pt2,15).Grijehpohlepe,koji
jeBogproglasioidolopoklonstvom,uiniogajedvolinomosobomiSotonajekrozovujednu
grekuzadobiopotpunukontrolunadnjim.Upravojetoprouzroilonjegovupropast.Kua
uvijek prikazuje svjetovni dobitak i ast da odvrati ljude od slube Bogu. On im kae da ih
njihovapretjeranasavjesnostprijeidaseobogate.Takosumnoginavedenidanapusteput
strogogpotenja.Jedanpogreankorakinisljedeilakimionipostajusvesmjelijiismjeliji.
Jednomkadsepredajupohlepiieljizavlasti,onieseusuditiinitinajstranijestvari.Mnogi
si laskaju da mogu za neko vrijeme napustiti put strogog potenja, da bi ostvarili neki
svjetovnidobitak,akadostvaresvojcilj,onimogupromijenitinainponaanjakadtozaele.
TakviseupliuuSotoninezamkeirijetkouspijevajupobjei.
KadsuvjesniciizvijestiliBalakadaimseproroknijehtiopridruiti,oninisuspomenuli
damujeBogzabranio.PretpostavljajuidajeBaalamovoodlaganjesamopokuajiznuivanja
bogatijenagrade,kraljjeposlaobrojnijeiuzvienijeknezovenegoprije,sobeanjemoveim
astima i ovlau da pristanu na bilo koje zahtjeve koje bi Baalam mogao iznijeti. Balakova
hitna poruka proroku je glasila: Ne skanjuj se, nego doi k meni. Bogato u te nagraditi i
uinitusvetomikae.Doi,molimte,iprokunimiovajnarod!
Baalamjekuanpodrugiput.Usvomodgovorunazahtjeveposlanikaonjepokazao
velikusavjesnostipotenje,tvrdeikakoganikakvakoliinazlataisrebranemoenavestida
se suprotstavi Bojoj volji. Ali on je eznuo da prihvati kraljev zahtjev, i premda mu je ve
jasno bila obznanjena Boja volja, on je pozvao vjesnike da ostanu kako bi ponovno zapitao
Gospoda,kaodajeBeskonaniovjekkojegsemoenagovoriti.
Gospod se nou pojavio pred Baalamom i rekao: Ako su ti ljudi doli da te pozovu,
ustani,poisnjima!Alidainisamototijareknem!TakojesadaBogdopustioBaalamuda
slijedi svoju vlastitu volju jer je on tako odluio. On nije nastojao initi Boju volju, ve je
izabraovlastitiputpatekondanastojaoosiguratiGospodnjeodobrenje.
Danas postoje hiljade ljudi koji slino postupaju. Njima nije teko razumjeti njihovu
dunostkadjeuskladusnjihovimsklonostima.OnajejasnoiznesenauBiblijiiliokolnostii
razum jasno na njih ukazuju. Meutim, budui da se ovi dokazi suprote njihovim eljama i
tenjamaoniihestoodbacujuipristupajuBogudabisaznali svojudunost. Onisnaizgled
velikom savjesnou mole dugo i revno za prosvjetljenje. Ali Bog ne doputa da se s njim
poigravamo.Onestotakvimosobamadoputadaslijedevlastiteeljeisnoseposljedice.Ali
mojnarodnesluaeglasamoga...Zatogapustihokorjelomsrcunjegovu:nekahodikakomu
sehoe.(Ps81,11.12) Kadnekojasnospoznasvojudunost,nekanedolaziBogusmolitvom
da mu On dopusti da je ne izvri. On bi radije trebao s poniznim, pokornim duhom traiti
boanskusiluimudrostdaizvrinjenezahtjeve.
Moabcisubiliiskvaren,idolopoklonikinarod.Aliuskladusasvjetloukojusuprimili
njihova krivica nije bila tako velika u oima Neba kao Baalamova. Budui da je tvrdio da je
Bojiprorok,svetojeontrebaoreitrebaojeizgovoritipoboanskomautoritetu.Stogase
njemunijemoglodopustitidagovorionotoeli,vemoraiznijetiporukukojumuBogda.
Boanskajezapovijestbila:Alidainisamototijareknem.
BaalamjedobiodoputenjedapodesposlanicimaizMoabaakogaujutropozovu.Ali,
227
ljutiti zbog njegova odlaganja, i oekujui jo jedno odbijanje, oni su poli kui bez daljnjih
razgovora.SadajebiouklonjensvakiizgovorzaprihvatanjeBalakovogzahtjeva.AliBaalamje,
odluan da osigura nagradu, uzeo magaricu na kojoj je obiavao jahati i poao na put.
Strahovaojedabisadaboanskodoputenjemoglobitipovueno,tejeurnopoaonaprijed,
nestrpljivdananekinainnepropustipribavitieljenunagradu.
Ali aneo Jahvin stade na put da ga sprijei. ivotinja je vidjela nebeskog vjesnika,
kojegovjeknijezamijetio,tejesilasputaupolje.Baalamjujesurovimbatinanjempokuao
vratiti na put, ali aneo se ponovno pojavio pred ivotinjom na uskom prolazu ograenom
zidovima i ivotinja je, pokuavajui izbjei prijeteu pojavu, pritisla gospodarevu nogu uza
zid.BaalamnijevidioboanskoposredovanjeinijeznaodaseBog isprijeionaputu.Baalam
jebioozlojeeninemilostivoudarajuimagaricuprisiljavaojedanastaviput.
Aneo,kaoiranije,ponovnostadenauskomjesto,gdjenijebilomjestadaseprovue
nidesnonilijevo,prijetei,tejejadnaivotinja,drhuiodstraha,palanazemljupodsvojim
jahaem.Baalamovombijesunijebilokrajatejujeponovno,josurovije,udaraotapom.Bog
je onda otvorio njena usta i jedna nijema magarica progovori ljudskim glasom, i sprijei
prorokovoludilo(2Pt2,16).tosamtiuinila,kazalajeona,dasimetukaotriputa?
Bijesan to ga je sprjeavala na njegovom putovanju, Baalam je odgovorio kao da se
obraa razumskom biu: to mi prkosi! Da mi je ma u ruci, sad bih te ubio! Bio je to
takozvanivra,naputudaizrekneprokletstvonajedancijelinarodkakobimuoduzeosilu,a
nijeimaosnageubitiniivotinjunakojojjejahao.
BaalamoveoisuseondaotvorileionjeugledaoBojeganelakakostojisizvuenim
maem spreman da ga pogubi: Pognu on glavu i padeniice.Aneo mu je rekao: Zato si
tukaosvojumagaricuvetriputa?Tajasamistupiodatesprijeim,jerteputmeninaoigled
vodi u propast. Magarica me opazila i preda mnom se uklonila sva tri puta. Da mi se nije
uklanjala,vebihteubio,anjuostavionaivotu.
Baalamjedugovaoivotovojjadnojviotinjikojojjetakosurovoprijetio.ovjekkojije
tvrdiodajeBojiprorok,kojijetvrdiodasunjegoveoiotvoreneividivienjaSvemonoga,
bio je tako zaslijepljen ambicijama i pohlepom da nije mogao vidjeti Bojeg anela koji je
ivotinjibiovidljiv.OnimakojimajeBogovogasvijetaposveoslijepionevjernikupamet...
(2 Kor 4,4) Koliko je mnogo onih koji su tako zaslijepljeni! Oni ure zabranjenim putovima,
prestupajuboanskiZakoninemoguvidjetidasuBoginjegovianeliprotivnjih.Onisukaoi
Baalamljutinaonekojiprijeenjihovupropast.
Baalam je svojim postupcima prema ivotinji pokazao duh koji je njime vladao:
Pravednikpaziinaivotsvogivineta,dokjeopakomusrceokrutno.(Izr12,10)Malonjih
kakotrebashvatagrjenostzlostavljanjaizapostavljanjaivotinja.Onkojijestvorioovjekai
ivotinje Gospod je dobar svima, milosrdan svim djelima svojim (Ps 145,9). ivotinje su
stvorene da mu slue, ali on nema pravo da im nanosi bol grubim postupcima ili surovim
radom.
Zbog ovjekova grijeha sva stvorenja zajedno uzdiu i sva se skupa nalaze u
poroajnim mukama sve dosad (Rim 8,22). Patnja i smrt su tako prenesene ne samo na
ljudski rod ve i na ivotinje. Svakako da ovjek treba nastojati da olaka, a nepovea teret
patnjetogajenjegovprijestupdonionaBojastvorenja.Onajkojizlostavljaivotinjejersuu
njegovom posjedu kukavica je i tiranin. Sklonost k nanoenju boli, blinjima ili nerazumnim
stvorenjima,sotonskejeprirode.Mnogimisledasezanjihovusurovostnikadaneesaznati
jer jadne, nijeme ivotinje to ne mogu otkriti. Ali kad bi se ovim ljudima otvorile oi, kao
228
Baalamu,onibividjeliBojeganelakaosvjedoka,kojiesvjedoitiunebeskojsudnici.Zapis
odlazi na Nebo, i dolazi dan kad e nad onima koji zlostavljaju Boja stvorenja biti izreena
presuda.
Kad je ugledao Bojeg vjesnika, Baalam je u strahu uzviknuo: Sagrijeio sam! Nisam
znao da ti preda mnom stoji na putu. Ali sad, ako je zlo u tvojim oima, ja u se vratiti.
Gospodgajepustiodanastavisputovanjem,alimujedaoznatidaeboanskasilanadzirati
njegove rijei. Bog je elio Moabcima pruiti dokaze da je Nebo uvalo Izraela i On je to
djelotvornouiniokadimjepokazaokakojeBaalambezboanskogdoputenjabespomoan
daizreknekletvunadnjima.
Moabskijekralj,saznavizaBaalamovdolazak,izaaosvelikompratnjomnagranice
svogkraljevstvadagadoeka.KadjeizraziosvojezaprepatenjezbogBaalamovaodlaganja,s
obzirom na bogate nagrade koje su ga oekivale, prorokov je odgovor glasio: Evo sam ti
doao...Alihoulimoisadatokazati?SamotomiBogstavinajezik,tougovoriti.Baalam
je alio zbog ovog ogranienja te se bojao da nee moi ostvariti svoju namjeru jer ga je
nadziralaBojasila.
Kralj je s velikim poastima, s najviim dostojanstvenicima svog kraljevstva, ispratio
Baalama do BamotBaala, odakle je mogao posmatrati izraelski narod. Zamislite proroka
kakostojinauzvisiniiposmatralogorBojegizabranognaroda.KakosumaloIzraelciznalio
onometosedogaalounjihovojblizini!KakosumaloznalioBojojbrizikojajedanino
bila nad njima! Kako je slaba mo zapaanja Bojeg naroda! Kako su spori da u svakom
trenutkushvatenjegovuvelikuljubavimilost!DasumoglishvatitiBojuprekrasnusilukoja
je neprekidno djelovala u njihovu korist, zar njihova srca ne bi bila ispunjena zahvalnou
zbognjegoveljubaviistrahopotovanjempripomislinanjegovovelianstvoimo?
Baalamjeznaonetooizraelskomrtvenomsistemutesenadaodae,akoihnadmai
skupimdarovima,osiguratiBojiblagosloviostvarenjesvoggrenogplana.Namjereidolopo
klonikih Moabaca su preuzimale nadzor nad njegovim umom. Njegova je mudrost postala
ludost,duhovnamudrostjebilazamraena,ipoputajuiSotononojsili,onjeoslijepio.
NaBaalamovuzapovijestpodignutojesedamrtvenikaionjenasvakompriniortve.
OndasepovukaonausamljenomjestodasesretnesBogom,dajuiobeanjedaeBalaku
prenijetisvetomuBogotkrije.
Moabski kralj je sa svim plemiima i knezovima stajao iza rtava, dok se oko njega
okupiloradoznalomnotvoekajuidaseprorokvrati.Kadjenajposlijedoao,narodjeekao
rijeikojeezauvijekonesposobitituudesnusilukojajeradilazaomraeneIzraelce.Baalam
jerekao:
Iz Arama dovede me Balak,
kralj Moaba, iz strana istonih:
Doi, prokuni mi Jakova,
doi, gromom udri Izraeala!
Kako mogu proklinjati
koga Bog ne proklinje?
Kako gromom udarati
koga Jahve ne udara?
Jer s vrha hridi ja ga gledam,
s visoka ga motrim brijega.
Gle naroda koji odvojeno ivi,
229
 meu narode on se ne broji.
Prah Jakovljev ko e prebrojiti;
pijesak Izraela ko e izmjeriti!
O, da mi je umrijeti smru pravednika!
O, da svretak moj bude kao njegov!
Baalam je priznao da je doao s namjerom da prokune Izraela, ali su rijei to ih je
izrekaobileposvesuprotneosjeajimanjegovasrca.Onjebioprisiljenizreiblagoslovdokje
njegovaduabilapunakletvi.
Dok je Baalam posmatrao Izraelov logor, on je sa zaprepatenjem gledao dokaze
njihovanapretka.Onisumuprikazanikaosurovo,neorganiziranomnotvotojepreplavilo
zemljubandamakojesupredstavljalenapastistrahzaokolnenarode.Alinjihovjeizgledbio
upravosuprotan.Vidiojeogromanlogor,savrenoureen,obiljeentemeljitomdisciplinomi
redom. Pokazana mu je Boja naklonost s kojom je postupao prema Izraelu i njegov osobit
karakterkaoizabraninarod.Oninisubilinaistojrazinisdrugimnarodima,vesutrebalibiti
uzvienijiodnjih.Glenarodakojiodvojenoivi,meunarodeonsenebroji.Uvrijemekad
suoverijeiizgovoreneIzraelcinisuimalitrajnoprebivalite,Bilemunisubilipoznatinjihov
osobitkarakter,njihoviobiajiinainivota.Kakoseovoproroanstvoispuniloupeatljivou
istorijiIzraela!Tokomsvihgodinanjihovaropstva,tokomsvihgodinakadsubilirasutimeu
narodima,oni su ostali poseban narod. Takosu i pripadnici Bojegnaroda istinski Izrael
premdarasutmeusvimnarodimanazemljisamoputniciijejedravljanstvonaNebu.
Baalamunijesamopokazanaistorijaizraelskognarodakaonacijevejeonvidiorasti
napredakistinskogBojegIzraelasvedokrajavremena.VidiojedajeBogposebnonaklonjen
onima koji ga ljube i potuju ga. Vidio je kako ih podupire njegova ruka, okrunjene slavom,
auibesmrtnou.VidiojekakoseotkupljeniradujuuneprolaznojslaviobnovljeneZemlje.
Posmatrajui prizor on je uzviknuo: Prah Jakovljev ko e prebrojiti, pijesak Izraela ko e
izmjeriti! A kad je vidio krunu slave na svakoj glavi, radost koja je sijala sa svakog lica,
posmatrajuibeskonaanivotnepomueneradosti,onjeizrekaosveanumolitvu:O,dami
jeumrijetismrupravednika!O,dasvretakmojbudekaonjegov!
DajeBaalambiosklonprimitividjelokojemujeBogdao,onbiostvariosvojerijei,on
biodmahprekinuosvevezesMoabom.OnsevienebiigraosBojommilou,vebiseBogu
vratiosdubokimpokajanjem.AliBaalamjevolionepravednuplauibiojujeodluanprimiti.
Balak je sa sigurnou oekivao da e kletva pogoditi Izraela kao nametnici koji
unitavaju te je uvi prorokove rijei ljutito uzviknuo: to mi to uradi... Dovedoh te da
prokunemojeneprijatelje,akadtamo,tiihblagoslovomobasu!Baalamje,nastojeinunost
prikazatikaovrlinu,tvrdiodajeizsvjesnogpotovanjapremaBojojvoljiizrekaorijeitoih
jeboanskasilaprisilnostavilaunjegovausta.Njegovodgovorjeglasio:Zarminijedunost
kazatitomiJahvestavljauusta?
Baalam se ak ni sada nije mogao odrei svoje namjere. Smatrao je kako je
velianstveniprizorogromnogizraelskoglogoranaBaalamadjelovaotakozastraujuedase
nije usudio primijeniti svoje arolije. Kad bi mogao Baalama navesti da prokune dio po dio,
uskoro bi cijeli logor bio osuen na propast. Na vrhu uzvisine, Pisge, pokuaj je ponovljen.
Ponovnojepodignutosedamrtvenikanakojesu,kaoiprviput,prineseneistertve.Kralji
njegoviknezoviostalisuporedrtavadokseBaalamudaljiodabisesusreosBogom.Proroku
jeponovnobilapovjerenaboanskaporukaionnijeimaomodajepromijeniilizadri.
Kadsevratiozabrinutojgrupikojagajeoekivalaipostavilamupitanje:tojeJahve
230
rekao?,odgovorje,kaoiprije,uniostrahusrcakraljaiknezova:
Bog nije ovjek da bi slagao,
nije sin Adama da bi se kajao.
Zar on kada rekne, a ne uini,
zar obea, pa ne ispuni?
Gle, primih od Boga da blagoslovim,
blagoslovit u i povu neu blagoslova.
U Jakovu nesree ne nazreh,
nit nevolje vidjeli u Izraelu.
Jahve, Bog njegov, s njime je,
poklik kralju u njemu odzvanja.
Zaprepaten ovim otkrivenjima Baalam je uzviknuo: Gatanja nema protiv Jakova nit
protivIzraelavraanja.Velikivrajeiskuaosvojumoaranja,uskladusaeljamaMoabaca,
ali se u vezi s ovim dogaajem za Izrael moglo rei: to je uinio Bog! Dok su bili pod
boanskom zatitom, nijedan ih narod nije mogao pobijediti, premda su im pomagale sve
Sotonine sile. Cijeli se svijet treba diviti Bojem udesnom djelu za njegov narod, kad je
ovjeka koji je bio odluan da ide svojim grjenim putem tako nadzirala boanska sila da
umjesto prokletstva izrekne najbogatija i najdragocjenija obeanja uzvienom, dojmljivom
poezijom.BojanaklonostkojasetadapokazalapremaIzraelutrebalajepruitisigurnostu
njegovu zatitniku brigu za njegovu poslunu, vjernu djecu u svim vremenima. Kad Sotona
nadahnezleljudedapogrenoprikazuju,uznemirujuiunitavajuBojinarod,oniesesjetiti
upravoovogdogaajaitoeojaatinjihovuhrabrostivjeruuBoga.
Moabskikraljje,obeshrabreniuznemiren,uzviknuo:Nemojganikletvomkleti,alini
blagoslovomblogosiljati.Ipak,slabajenadatinjalaunjegovomsrcutejeodluiojojednom
pokuati. Poveo je Baalama na vrh Peora, gdje se nalazio hram posveen razvratnoj slubi
njihovog boga Baala. I ovdje je podignut isti broj rtvenika i prinesen isti broj rtava, ali
Baalamsenije,kaoranije,udaljiodasaznaBojuvolju.Nijesepretvaraodavraa,vejeostao
pored rtvenika i posmatrao izraelske atore. Duh Gospodnji je ponovno siao na njega i s
njegovihseusanazaulaboanskaporuka:
Kako su lijepi ti atori, Jakove,
i stanovi tvoji, Izraele!
Kao dolovi to se steru,
kao vrtovi uz obalu rijeke,
kao aloje to ih Jahve posadi,
kao cedri pokraj voda!
Iz potomstva junak mu izlazi,
nad mnogim on vlada narodima.
Kralj e njegov nadvisiti Agaga,
uzdie se kraljevstvo njegovo. ...
Skupio se, polegao
poput lava, poput lavice:
ko ga podii smije?
Blagoslovljen bio ko te blogosilja,
proklet da je ko tebe proklinje!

231
 NapredakBojegnarodaovdjejeprikazannekimodnajljepihslikakojesemogunai
uprirodi.ProrokusporeujeIzraelasplodnimdolinamapokrivenimbogatometvom,spro
cvalimvrtovimakojenavodnjavajunepresuniizvori,smirisnimalojamaivisokimcedrima.
Posljednja slika koja je spomenuta jedna je od upeatljivo najljepih i najprikladnijih koji se
mogunaiunadahnutojRijei.SvisunarodiIstokacijenililibanskikedar.Vrstadrvetakojoj
on pripada moe se nai posvuda gdje su ljudi kroili. Oni rastu od Arktika do tropskih
predjela, uivajui u toplini, prkosei hladnoi, rastu du rijeka, bogati i raskoni, a na
isuenim i ednim pustoima uzdiu se sami. Njihov korijen see duboko meu planinsko
stijenjeihrabrostojiprkoseioluji.Njegovolieostajesvjeeizelenokadsvedrugonestaje
preddahomzime.Odsvihostalihdrvetalibanskisekedarrazlikujeposvojojsnazi,vrstoi,
otpornostiikoristisekaosimbolonihijijeivotskrivensHristomuBogu(Kol3,3)Sveto
pismokae:Rastekokedarlibanski.(Ps92,13)Boanskajerukapostavilakedarzakralja
ume. ... ni empresi se ne mogahu usporediti s granama njegovim, a platane ni kao hvoje
njegovenebijahu!nibilokojedrvouBojemvrtu(Ez31,8).Kedarseopetovanokoristikao
kraljevskigrb,anjegovaporabauSvetompismudaseprikaupravednicipokazujetoNebo
mislioonimakojivreBojuvolju.
BaalamjeprorokovaodaeizraelskikraljbitiveiimonijiodAgaga.Tojeimedano
amalekim kraljevima koji su u to vrijeme bili vrlo mona nacija. Ali Izrael e, ako ostane
vjeranBogu,pobijeditisvesvojeneprijatelje.BojiSinjebioIzraelovKralj,njegovojeprijesto
jednogdanatrebaobitiuspostavljennazemlji,anjegovasilauzvienaiznadsvihzemaljskih
kraljevstava.
Dokjesluaorijeiproroka,Balakajesvladaostrah,bijesipropalanada.Biojeljutto
mu Baalam nije mogao dati nimalo ohrabrujui odgovor, kad je sve bilo usmjereno protiv
njega. Prezirao je prorokovo kompromitirajtie, varljivo ponaanje.Kralj je ljutito uzviknuo:
Odlaziodmahusvojkraj.Biosamrekao:dostojnoutepoastiti!Aeto,Jahveteliiasti.Na
tomujeodgovorenodajeBielamunaprijedupozoriokraljadasamomoeizreiporukukoju
muBogda.
Prije no to se vratio svom narodu Baalam je izrekao najljepe i najistananije
proroanstvooOtkupiteljusvijetaikonanomunitenjuBojihneprijatelja:
Vidim ga, ali ne sada;
motrim ga, al ne iz blizine:
od Jakova zvijezda izlazi,
od Izraela ezlo se die.
On Moabu razbija bokove
i svu djecu etovu zatire!
Zavrio je prorokujui potpuno unitenje Moaba, Edoma, Amaleka i Kenijaca, ne
ostavljauitakoMoabskomkraljunitraaknade.
Razoaranu nadu u bogatstvo i ast, u nemilosti kralja, svjestan da je navukao Boje
nezadovoljstvo,Baalamsevratiosazadatkakojijesamizabrao.Kadjestigaokuinapustioga
jeDuhBoji,anjegovapohlepa,kojujedotadasamopotiskivao,sadagajenadvladala.Bioje
spreman pribjei svim sredstvima da dobije nagradu koju mu je Balak ponudio. Baalam je
znaodajeizraelskinapredakzavisioonjihovojposlunostiBogu,idajenavoenjenagrijeh
jedini nain da ih se uniti. Odluio je zadobiti Balakovu naklonost tako to e savjetovati
MoabcekakodanavukuprokletstvonaIzrael.
On se odmah vratio u Moabsku zemlju i iznio kralju svoj plan. Sami Moabci su bili
232
uvjereni da sve dok Izrael ostane vjeran Bogu On e biti njihov tit. Plan koji je Baalam
predloiotrebaoihjeodvojitiodBogatakotoeihsepoticatinaidolopoklonstvo.Akoihse
moe navestinarazvratno oboavanje Baalai Atarote, njihov e svemoni zatitnik postati
njihovneprijateljionieuskoropostatirtvesurovih,ratobornihnarodakojisuihokruivali.
KraljjespremnoprihvatioovajplanisamBaalamjeostaodapomogneunjegovojprovedbi.
Baalam je bio svjedok uspjeha svog avolskog plana. Vidio je kako Boje prokletstvo
stienjegovnarod,hiljadekojisupobijeninjegovomkaznom,aliboanskapravednostkojaje
kaznila grijeh u Izraelu nije dopustila da kuai pobjegnu. Baalam je ubijen u ratu izmeu
IzraelaiMidjanaca.Onjepredosjeaovlastitikrajkadjeuzviknuo:O,damijeumrijetismru
pravednika! O da svretak moj bude kao njegov! Ali on nije izabrao ivjeti ivotom
pravednika,anjemujedodijeljenasudbinaBojihneprijatelja.
BaalamovasudbinajeslinaJudinoj,anjihovikarakterisumeusobnoslini.Obaova
ovjeka su pokuala istodobno sluiti Bogu i avolu i oito propala. Baalam je priznavao
istinitog Boga i tvrdio da mu slui. Juda je vjerovao u Isusa Mesiju i pridruio se njegovim
sljedbenicima.AliBaalamsenadaodaeslubuJahviuinitistepenicomksticanjubogatstvai
svjetovnihasti,akadutomenijeuspio,spotakaose,paoibiojeuniten.Judajeoekivaoda
emunjegovavezasHristomosiguratibogatstvoinapredakuzemaljskomkraljevstvukoje
je,premanjegovomuvjerenju,Mesijatrebaouskorouspostaviti.Neispunjenjenjegovihnada
natjeralogajeuotpadipropast.IBaalamiJudasuprimilivelikovidjeloiuivaliunaroitim
prednostima,alisamojedangrijehkojisugajiliotrovaojecijelikarakteriodveoihupropast.
Opasnojedopustitidajednanehrianskakarakternaosobinaiviusrcu.Jedangrijeh
koji gajimo, postupno e iskvariti karakter i sve plemenite sile podrediti zlim eljama.
Uklanjanjemjednoguvarasavjesti,poputanjemjednojzlojnavici,zanemarivanjemvisokih
zahtjeva dunosti, rue se obrambeni zidovi due i otvara put Sotoni da ude i zavede nas.
Jedini siguran put jest da se nae molitve, svakodnevno, uzdiu iz iskrenog srca, kao to je
Davidinio:Korakmivrstoprionuzatvojestaze,nezastaminoganaputimatvojim.(Ps
17,5)

233

41. poglavlje
OTPADKODJORDANA

Ovo poglavlje zasniva se na Brojevima 25.

IzraelskapobjednikavojskaseradosnasrcaiobnovljenevjereuBogavratilauBaan.
Vesuosvojilibogatopodruje,avjerovalisuiuneposrednoosvajanjeHanaana.Izmeunjihi
obeanezemljelealajesamorijekaJordan.Nadrugojstranirijekenalazilasebogataravnica,
prekrivenazelenilom,navodnjavanapotocimaizbogatihizvorausjenivelianstvenihpalmi.
Nazapadnojobaliravniceuzdizalesusejerihonskekuleipalateokruenepalminimlugovima
takodasunazvanepalminimgradom.
Na istonoj strani Jordana, izmeu rijeke i uzvisine kojom su putovali, nalazila se
ravnica,irokanekolikomilja,ajednimdijelomseprualadurijeke.Uovojzaklonjenojdolini
klimajebilatropska,atujerastaositimilibagrem,pokojemujedolinaidobilaimeitimska
dolina.Izraelcisusetuulogorili,aporedrijeke,meubagremovimlugovima,nalisuugodan
zaklon.
Ali u ovoj privlanoj okolini oni su se trebali suoiti s pogubnijim zlom od monih
naoruanihvojskiilidivljihzvijeriupustinji.Ovuzemlju,takobogatuprirodnimbogatstvima,
oskvrnulisunjenistanovnici.PrilikomjavnogoboavanjaBaala,vrhovnogboanstva,nepre
kidnosusevrilinajsramnijiinajpokvarenijiobredi.Posvudasusenalazilamjestapoznatapo
idolopokonstvu i razvratu, a sama su njihova imena podsjeala na poronost i pokvarenost
naroda.
Na Izraelce je ova okolina djelovala izopaujue. Njihove su se misli privikle na
pokvarene prizore koji su im se neprekidno nametali. ivot lagodnosti i nerada djelovao je
demoralizirajue,ionisugotovonesvjesnootpaliodBogainaliseustanjuukojemsupostali
lakplijenkunji.
Mojsije se tokom logorovanja pored Jordana pripremao za osvajanje Hanaana. Ovaj
veliki voa je u cijelosti bio zaokupljen ovim poslom, ali za narod je ovo vrijeme napetosti i
iekivanja bilo velika kunja. Nije prolo ni nekoliko sedmica a najuasnije odstupanje od
vrlinaipotenjauprljalojenjihovuistoriju.
U poetku je izmeu Izraelaca i njihovih neznaboakih susjeda bilo malo dodira, ali
nakonnekogvremenamidjanskeenesupoeledolazitiulogor.Njihovapojavanijeizazvala
uzbunu,aonesusvojeplanoveizvodiletakotihodaMojsijunikonijeskrenuopanjunanjih.
OvesueneimaleciljdadruenjemnaveduIzraelcenaprijestupBojegZakona,daprivuku
njihovu panju na neznaboake obiaje i rituale i navedu ih na idolopoklonstvo. Ove su
namjerebilebriljivoskrivenemaskomprijateljstvatakodaakniuvarinarodanisuunjih
posumnjali.
MoabskikraljjenaBaalamovprijedlogprirediovelikuproslavuuastsvojihbogova,a
tajno je dogovoreno da Baalam nagovori Izraelce da sudjeluju. Oni su ga smatrali Bojim
prorokomionnijeimaotekoauostvarenjusvojihnamjera.Onisustupilinazabranjenotloi
zaplelisuseuSotoninezamke.Oaranimuzikomiplesom,privueniljepotomneznaboakih
vestalki,onisuzapostavilisvojuodanostJahvi.Pridruilisuseslavljuiveselju.Opijanjevinom

234
zamrailojenjihovrazumisruilozidovesamokontrole.Strastjepotpunozavladalaibudui
dasubestidnouuprljalisvojusavjest,onisubilinagovorenidaseklanjajuidolima.Prinosili
surtvenaneznaboakimrtvenicimaisudjelovaliunajbestidnijimritualima.
Nije trebalo dugo da se otrov, kao smrtonosna zaraza, proiri cijelim izraelskim
logorom. Oni koji bi svoje neprijatelje pobijedili u bici bili su pobijeeni pokvarenou
neznaboakih ena. inilo se da je narod opinjen. Starjeine i vode bili su meu prvim
prijestupnicima i tako je mnogo ljudi pogrijeilo da je otpad postao sveopi. Tako se Izrael
osramoti s Baalom peorskim. Kad je Mojsije najposlije primijetio zlo, zavjera njihovih
neprijatelja je bila tako uspjena da ne samo da su Izraelci sudjelovali u razvratnom
bogosluenju na brdu Peor ve su se neznaboaki obredi vrili i u izraelskom logoru.
Ostarjelivoajebioogoren,aBojisegnjevrasplamsao.
NjihovipokvareniobiajiuinilisuIzraeluonotonisumoglasvaBaalamovavraanja
onisuihodvojiliodBoga.Brzakaznajeupozorilanarodnaveliinunjihovoggrijeha.Logorom
se proirio straan pomor, koji je brzo pobio desetke hiljada rtava. Bog je zapovjedio
sudijama da pobiju voe otpada. Oni su odmah prihvatili ovu naredbu. Krivci su pobijeni, a
tijelaobjeenapredoimacijelogIzraelatakodazajednica,kadvidikakoseotropostupalo
prema voama, osjeti Boju odvratnost prema njihovom grijehu i strah od njegova gnjeva
protivnjih.
Svisuosjealidajekaznabilapravednainarodjepouriodoatorasasuzamauoima
te su s dubokom poniznou priznali svoj grijeh. Dok su oni tako plakali pred Bogom, na
vratimaatora,dokjepomoridaljesijaosmrt,sudijesuizvravalisvojstranizadatak.Zimri,
sin jednog od izraelskih glavara, drsko je uao u logor zajedno s midjanskom bludnicom,
princezomglavarajednogodplemenamidjanskihiodveojeusvojator.Poroknikadanijebio
smjeliji i tvrdoglaviji. Opijen vinom Zimri se razmetao grijehom poput Sodoma i uivao u
svojojsramoti.Sveteniciivodesuualostiiponiznostipaliniiceplauinaulazuuator
sastanka,preklinjuiGospodadapotedisvojnarodineukorisvojenasljee.Noovajseknez
javnorazmetaosvojimgrijehompredoimazajednice,prkoseiBojojosvetiivrijeajuisuce
naroda.Pinhas,sinvisokogsvetenikaEleazara,ustaojeispredzajedniceiuzevikopljepode
zaIzraelcemuodaje,iobojeihprobode.Takojezaustavljenpomor,asvetenikkojijeizvrio
kaznubiojeuzvienpredcijelimIzraelom,anjemuinjegovojporodicijezauvijekosigurana
svetenikasluba.
OdvratiojemojgnjevodIzraelaca,bilajeboanskaporukauvezisPinhasom.Kai
mudakle:snjime,evo,sklapamsavezmira.Nekatobudezanjizanjegovepotomkeposlije
njega savez vjenog svetenitva, jer je revnovao za svoga Boga, i izvrio pomirenje za
izraelskinarod.
Kazna koja je snala Izraela zbog njegovog grijeha kod Sitima unitila je preivjele iz
onog velikog mnotva koje je prije gotovo etrdeset godina na sebe navuklo kaznu: U ovoj
istoj pustinji neka zavri! Tu neka izgine. Popis naroda, po boanskoj naredbi, tokom
logorovanjanaJordanskimravnicamapokazaojedameunjimanijebilonijednogaodonih
koji su popisivali Izraelce u Sinajskoj pustinji... niko od njih ne ostane, osim Haleba, sina
Jefuneova,iJoue,sinaNunova.(Br26,64.65)
BogjeposlaokaznunaIzraelzbogpoputanjalukavstvimaMidjanaca,alikuainisu
smjeli izbjei gnjev boanske pravde. Amaleani koji su kod Refidima napali Izrael, slabe i
iscrpljeneunarodu,dugonakontoganisubilikanjeni,aliMidjanekojisuihnavelinagrijeh
odmah su osjetili Boju kaznu, jer su bili opasniji neprijatelji. Iskali osvetu Izraelaca na
235
Midjancima (Br 31,2), glasila je Boja zapovijest Mojsiju, a poslije toga pridruit e se
svojini precima. Odmah su posluali ovu zapovijest. Iz svakog plemena je izabrano hiljadu
ljudi i poslano pod vostvom Pinhasa. Oni zavojuju na Midjance, kako je Jahve naredio
Mojsiju... Meu ostalima pobili su midjanske kraljeve... pet midjanskih kraljeva. Maem
pogube i Baalama, Beorova sina. (7. i 8. redak) Prema Mojsijevoj zapovijesti pobijene su i
enekojejevojskazarobila,kaonajopasnijeinajgrjenijeizraelskeneprijatelje.
Takav je bio kraj onih koji su smiljali zlo Bojem narodu. Psalmist kae: Pagani
pooeujamukojusamiiskopae,zamkakojupotajnostavieuhvatinogunjihovu.(Ps9,16)
JerneeJahveodbacitinarodasvojega,isvojenasleeneenapustiti;jeresepravodosuditi
pravednosti. Kad ljudi pritiu duu pravednog, Gospod platie im bezakonje njihovo,
njihovomeihzloomistrijebiti.(Ps94,14.15.21.23)
Kad je Baalam bio pozvan da prokune Izraelce, on im svojim vraanjem nije mogao
nanijetizlo,jerGospodkae:UJakovunesreenenazrelinitigatanjanemaprotivIzraela
(Br 23,21.23). Ali kad su poputanjem kunji prestupili Boji Zakon, njihova ih je zatita
napustila.KadjeBojinarodvjerannjegovimzapovijestima,gatanjanemaprotivJakovanit
protivIzraelavraanja.StogasesveSotoninesileipodmuklevjetinekoristedaihsenavede
nagrijeh.AkoonikojitvrdedasuuvariBojegZakonapostanuprijestupnicinjegovihuredbi,
oniseodvajajuodBogaitadanemoguodoljetisvojimneprijateljima.
Izraelcikojesenijemoglopobijeditiorujemilimidjanskimvraanjempostalisurtve
bludnica.UticajeneuslubiSotonejetakavdajeonaustanjuzavestiiunititiduu.Jerje
mnoge smrtno ranila i oborila, i mnogo je onih to ih je pobila. (Izr 7,26) Na ovaj su nain
Setovisinovinavedenidaostavepotenjeitakojesvetopotomstvopostaloizopaeno.Takoje
iJosifbiokuan.Samsonjetakopredaosvojusnagu,zatituIzraela,ufilistejskeruke.Takojei
Davidpao.ISolomun,najmudrijiodsvihkraljeva,kogajeBogtriputnazvaosvojimljubimcem,
postaojerobstrastiirtvovaosvojepotenjeistojzavodnikojsili.
Svesetonjimadogodilodabudezaprimjer,anapisanojezaopomenunamakojimaje
zapalodaivimouposljednjimvremenima.Dakle,komislidastoji,nekapazidanepadne!(1
Kor10,11.12)Sotonadobroznasimesemoraboritiuljudskomsrcu.Onpoznajenajslabije
takeljudskogkarakterajerihjepaklenskimnaporimaprouavaohiljadamagodina,ionjeu
svimnaratajimauspiopobijeditiinajsnanijeljude,izraelskeknezove,istimkunjamakoje
subileuspjenekodSitima.Tokomvjekovaposvudaleeolupinekarakterakojisusenasukali
na grebenima tjelesnog uivanja. Kako se bliimo kraju vremena, dok Boji narod stoji na
granicamanebeskogHanaana,Sotonae,kaoiuprolosti,udvostruitinaporedaihsprijei
kakonebiuliudobruzemlju.Onsvakojduipostavljazamke.Netrebajuseuvatisamooni
kojisuneukiineobrazovani,onpripremakunjezaonenanajviimpoloajima,unajsvetijoj
slubi. Ako ih navede da okaljaju svoje due,kroz njih moe unititi mnoge. I on koristiista
oruakojajekoristioprijetrihiljadegodina.Svjetovnimprijateljstvima,privlanouljepote,
eljomzazadovoljstvima,veseljem,sveanostimailiaomvinaonkuanaprijestupsedme
zapovijesti.
Sotona je prijevarom zaveo Izraela na razvrat prije no to ih je naveo na
idolopoklonstvo.OnikojiobeaujuBojilikiprljajunjegovhramuvlastitomtijeluneese
ustruavatiodbiloegatoeobeastitiBoga,dabizadovoljilieljusvojihpokvarenihsrca.
Poputanje tijelu slabi um i poniava duu. Zadovoljavanje ivotinjskih sklonosti otupljuje i
onesposobljujemoralneiintelektualnesiletejerobustrastinemogueshvatitisveteobaveze
Bojeg Zakona, cijeniti pomirenje ili pravilno vrednovati duu. Dobrota, istoa i istina,
236
potovanje prema Bogu i ljubav prema svetim stvarima, svi ovi sveti osjeaji i plemenite
tenje koje ovjeka povezuju s nebeskim svjetlom, nestaju u vatri pohote. Dua postaje
mrana i naputena pusto, prebivalite zlih duhova, sklonitem svih neistih ptica. Bia
stvorenanaslikuBojusputajusenarazinunerazumnihivotinja.
Izraelci su druenjem s idolopoklonicima i sudjelovanjem na njihovim praznicima
navedeni na prijestup Bojeg Zakona, ime su navukli njegovu kaznu na narod. Sotona je i
sada najuspjeniji kad navodi Hristove sljedbenike da se drue s bezbonicima i sudjeluju u
njihovimzabavamaitakoihmamiugrijeh.ZatoiziiteizmeunjihiodvojteseveliGospod!
Ne dotiite se niega neista. (2 Kor 6,17) Bog od svog naroda zahtijeva da se razlikuje od
svijeta, u obiajima, navikama i naelima, kao to je zahtijevao od Izraela u drevnim
vremenima.AkovjernoslijedeuenjanjegoveRijei,ovaerazlikapostojati,jerdrugaijene
moe biti. Opomene upuene Izraelcima protiv sjedinjavanja s neznabocima nisu bile
direktnije i jasnije od onih koje zabranjuju hrianima da se pokore duhu i obiajima
bezbonika.Hristosnamgovori:Nemojteljubitinisvijetanionogatojenasvijetu!Akoko
ljubisvijet,unjemunemaljubaviOeve.(1Iv2,15)...zarneznatedajeprijateljstvo prema
svijetu neprijateljstvo prema Bogu? Dakle, ko god hoe da bude prijatelj svijetu, postaje
neprijatelj Bogu. (Jak 4,4) Hristovi sljedbenici se trebaju odvojiti od grjenika, i biti u
njihovom drutvu samo kad imaju priliku da im ine dobro. Mi ne moemo pretjerati u
odlunosti da se klonimo drutva onih koji nas svojim uticajem odvode od Boga. Dok se
molimo:Ineuvedinasunapast,mimoramo,kolikogodjemogue,izbjegavatinapast.
Izraelci su navedeni u grijeh kad su se nalazili u stanju vanjskog mira i sigurnosti.
Propustili su misliti na Boga, zanemarili su molitvu i gajili duh samopouzdanja. Lagodnost i
poputanjesebiuinilojetvravuduenebranjenomiunjusuuleponiavajuemisli.Usrcu
se odvija dug proces pripreme, svijetu nepoznat, prije no to e hrianin uiniti otvoreni
grijeh.Umneprelazinagloizstanjaistoeisvetostiustanjepokvarenosti,porokaizloina.
Da bi oni koji su stvoreni prema Bojoj slici poprimili ivotinjsku ili sotonsku prirodu,
potrebnojevrijeme.Misemijenjamogledanjem.Poputanjemneistimmislimaovjekmoe
takoodgojitisvojumdagrijehnakojisenekadagadiopostaneugodan.
Sotona koristi sva orua da zloin i poniavajue poroke uini popularnim. Mi ne
moemo hodati ulicama naih gradova a da se ne suoimo s upadljivim tragovima zloina u
novelama ili kazalitu. Um se odgojem privikava na grijeh. U novinama se pred ljude iznosi
ivot zlih i poronih, i sve to moe uzbuditi strasti iznosi se pred njih u obliku uzbudljivih
pria.Onisluajuiitajutakomnogooponiavajuimzloinimadanekadnjenasavjest,koja
bi pred takvim prizorima ustuknula u strahu, postaje tvrda i oni s poudnim zanimanjem
razmiljajuotimstvarima.
Mnoge popularne zabave u dananjem svijetu, ak i meu onima koji tvrde da su
hriani, tee k istom cilju kao i neznaboake zabave. Meu njima je doista malo onih koje
Sotonanekoristizaunitavanjedua.Onvjekovimadjelujekrozdramedabiuzbudiostrastii
veliao porok. Sotona se slui operom, njenim velianstvenim prikazom i oaravajuom
muzikom, maskaradom, plesom, da srui zid naela i otvori vrata tjelesnom poputanju. Na
svakomskupuorganiziranomzbogzadovoljstva,gdjesepotieponosipoputaapetitu,aljudi
se navode da zaborave Boga i iz vida izgube vjene interese, Sotona svojim lancima okiva
due.
Asvrhsvega,uvajsvojesrce,savjetjemudrogovjeka,jeriznjegaizvireivot.(Izr
4,23)Jeronjeonakavkakousebimisli.(Izr23,7)Boanskamilostmoraobnovitisrceilije
237
uzaludtraitiistouivota.Onajkojipokuaizgraditiplemenit,potenkarakternezavisnood
Hristovemilostigradikuunapijesku.Onaesesigurnosruititokomestokiholujakunji.
Davidovamolitvabitrebalabitimolitvasvakedue:istosrcestvorimi,Boe,iduhpostojan
obnovi u meni. (Ps 51,12) A kad smo postali sudionici u nebeskom daru, mi kroz snagu
Bojupovjeri(1Pt1,5)teimoksavrenstvu.
Ipak,misemoramotruditidaodbijemokunje.OnikojineelepostatirtveSotoninih
orua moraju dobro uvati prilaze dui. Oni moraju izbjegavati itanje, gledanje ili sluanje
onogatoizazivaneistemisli.Umnetrebaostavitidabeznadzorarazmiljaopredmetima
koje neprijatelj due predlae. Zato opaite svoje bokove, to jest svoj um... kae apostol
Petar. Budite trijezni... Budui da ste posluna djeca, ne oblikujte se prema negdanjim
strastimastrastimaizvremenavaegneznanja,vekaotoje svet onaj kojivas je pozvao,
postaniteisamisvetiusvojemivljenju.(1Pt1,1315)Pavlekae:Uostalom,brao,sveto
jeestito,tojedino,tojepravedno,tojenevino,tojeljubezno,tojenadobruglasu,isve
tojekreposnoihvalevrijedno,tonekabudesadrajvaihmisli.(Fil4,8)Tozahtijevarevne
molitveineprekidnubudnost.StalniuticajSvetogaDuhatrebanampomoidaumusmjerimo
prema gore i naviknemo se razmiljati o istim i svetim stvarima. Mi moramo marljivo
prouavatiBojuRije.Kakoemladiistimsauvatiputsvoj?uvajuirijeitvoje.Usrcu
samzatvoriorijetvoju,kaepsalmist,daprotivtebenesagrijeim.(Ps119,9.11)
Izraelovgrijehu itimunavukaojenanjihBojekazneipremdasedanasistigrijesine
kanjavaju tako brzo, oni e sigurno biti kanjeni. Ako ko razara hram Boji, njega e Bog
razoriti.(1Kor3,17)Prirodajezaovezloinepredvidjelastranekazne,kaznekojeeprije
ili kasnije stii svakog prijestupnika. Ovi su grijesi, vie no bilo koji drugi, prouzroili
zastraujueporemeajeu ljudskojrasikaoibolestiijadkojimjesvijetproklet.Ljudimoda
uspijevaju prikriti svoje prijestupe od svojih blinjih, ali oni e sigurno ponjeti posljedice,
patnju, bolesti, imbecilnost ili smrt. A nakon ovog ivota dolazi sud sa svojini vjenim
kaznama:...onikojiinetakvadjelaneenaslijeditikraljevstvaBojega,veesaSotonomi
zlimanelimazavritiuognjenomjezerukojejedrugasmrt(Gal5,21;Otk20,14).
Jer s usana ene preljubnice kaplje med, i nepce joj je glade od ulja, ali je ona
naposljetkugorkakaopelin,otrakaodvosjeklima.(Izr5,3.4)Nekajojjeputtvojdaleko
od nje, i ne pribliuj se vratima njezine kue, da drugima ne bi dao svoju slavu i okrutnima
svojegodine;dasenebituincinasitilitvogadobraidatvojazaslubaneodeutuukuu;da
neridanakoncu,kadtinestanetijelaiputi.(811redak)Jerjojkuatoneusmrt.Kogod
zalaziknjoj,nevraase.(Izr2,18.19)...dazvanicenjezinepoivajuuPodzemlju.(Izr9,18)

238

42. poglavlje
PONOVLJENIZAKON

Ovo poglavlje zasniva se na Ponovljenom zakonu 4 do 6 i 28.

GospodjerekaoMojsijudasepribliilovrijemezaosvajanjeHanaana,idokjeostarjeli
prorokstajaonavisoravnikojaseuzdizalanadrijekomJordaniobeanomzemljom,onjes
velikimzanimanjemposmatraonasljedstvosvognaroda.Jelimoguepovuikaznukojamuje
izreena zbog grijehakod Kadea? On se molio: Gospode moj, Jahve! Ti si poeo pokazivati
svomesluzisvojuveliajnostisvojumo.Takojibog,nanebuilinazemlji,moeizvestitakva
djela i udesa kao to su tvoja! Dopusti mi da odem onamo i pogledam onu blaenu zemlju
prekoJordana,onajkrasnigorskikrajiLibanon!(Pnz3,2427)
Odgovorjeglasio:DostareemiJahvenegovorimivieotom!Popnisenavrhunac
Pisge i upri oi svoje na zapad, sjever, jug i istok. Razmotri dobro oima svojim, jer preko
Jordananeeprijei.
MojsijesebezprigovorapokorioBojojnaredbi.AsadasezabrinuozaIzrael.Koese
brinutizanjihovudobrobitkaoon?Onseizdubinesrcapomolio:NekaJahve,Bogduhovau
svakom tijelu, postavi ovjeka nad ovom zajednicom, koji e pred njom izlaziti; koji e pred
njomstupati;kojiejeizvoditiiuvodititakodaJahvinazajednicanebudekaostadotonema
pastira.(Br27,16.17)
Gospodjeuomolitvusvogslugeiodgovorio:UzmiJouu,sinaNunova!reeJahve
Mojsiju. To je ovjek u kome ima duha. Na nj poloi ruku svoju! Onda ga odvedi pred
svetenikaEleazaraipredsvuzajednicutemunanjihoveoidajnaredbe!Predajmudiosvoje
vlasti, da ga slua sva zajednica sinova Izraelovih. (1820. retka) Joua je ve dugo pratio
Mojsija,ibuduidajebiomudar,sposobanivjeranovjek,onjeizabrandaganaslijedi.
Joua je Mojsijevim polaganjem ruku, zajedno s najdojmljivijim pozivom, sveano
izabran za izraelskog vodu. Njemu je takoe bilo doputeno sudjelovati u upravljanju.
GospodnjejerijeioJouiMojsijeizniozajednici:NekapristupaksvetenikuEleazaru,kojie
za nj traiti odluke Urima pred Jahvom. Na njegovu zapovijest neka izlaze i na njegovu
zapovijestnekaulaze,oniisviIzraelcisnjimsvazajednica.(2123.retka)
PrijenotojenapustiopoloajvidljivogvodeIzraelaMojsijujenareenodaimponovi
istoriju njihova izbavljenja iz Egipta, njihova putovanja kroz pustinju i ponovi im Zakon
izreennaSinaju.KadjeZakondarovan,malojenjihizprisutnezajednicebilodovoljnostarih
da shvate sveanost te prigode. Budui da su uskoro trebali prijei preko Jordana i zauzeti
obeanu zemlju, Bog im je htio iznijeti zahtjeve svog Zakona i propisati im poslunost kao
uslovnapretka.
Mojsijejestaoprednaroddaponoviposljednjeopomeneiukore.Licemujeobasjavala
sveta svjetlost. Njegova je kosa posijedila od starosti, ali je njegovo dranje bilo uspravno,
njegove crte lice pokazivale su nesmanjeno zdravlje i snagu, a njegov vid je bio jasan i
nepomuen.Bilajetojednavanaprilikaionjesdubokimosjeajimaprikazaoljubavimilost
njihovogSvemonogZatitnika:
Ispitaj samo prijanja vremena to su protekla prije tebe, sve otkad je Bog stvorio

239
ovjeka na zemlji: je li ikad, s jednoga kraja nebesa do drugoga, bilo ovako velianstvena
dogaaja?Jelisetotakvoulo?JeliikadkojinaroduoglasBogagdjegovoriisredognjakao
to si ti uo i na ivotu ostao? Ili, pokua li koji bog da ode i uzme sebi jedan narod isred
drugognarodakunjama,znakovima,udesimairatom,jakomrukomiispruenommiicom,
uzasilnestrahote,kaotojesveto,navaeoi,uiniozavasJahve,Bogva,uEgiptu?Tebije
topokazano,daznadajeJahvepraviBogidanemadrugogauznjega.
NijevasJahveodabraoiprihvatiozatotobistevibili brojnijiodsvihnarodaviste
zapravonajmanjinegozatotovasJahveljubiidrizakletvukojomsezakleovaimoima.
Stoga vas je Jahve izveo jakom rukom i oslobodio vas iz kue ropstva, ispod vlasti faraona,
kraljaegipatskoga.ZatoznajdajeJahve,Bogtvoj,praviBog,Bogvjeran,kojidrisvojSavezi
milost svoju iskazuje do tisuu koljena onima koji ga ljube i dre njegove zapovijesti. (Pnz
7,79)
Izraelski je narod bio spreman svoje tekoe pripisati Mojsiju, ali sada su njihove
sumnje da ga kontrolira ponos, ambicije i sebinost bile uklonjene i oni su s povjerenjem
sluali njegove rijei. Mojsije je vjerno pred njih iznio njihove greke i prijestupe njihovih
otaca.estosubilinestrpljiviisklonipobunizbogdugoglutanjapopustinji,aliBogasenije
moglooptuititojeosvajanjeHanaanaodgoeno.Onjebioalosnijiodnjihjerimnijemogao
odmahpredatiobeanuzemljuitakopredsvimnarodimaprikazatisvojumouoslobaanju
svog naroda. Zbog nepovjerenja u Boga, ponosa i nevjere, oni nisu bili spremni za ulazak u
Hanaan.OninikakonebimoglipredstavljatinarodijijeBogbioGospod,jernisuimalinjegov
ist, dobar i blagonaklon karakter. Da su njihovi oci vjerom posluali Boje upute, da su se
pokoravalinjegovimzakonimaihodilipremanjegovimuputama,onibiseveodavnonaselili
u Hanaanu, kao napredan, svet i sretan narod. Odlaganje njihova ulaska u dobru zemlju
obeastilojeBogaiuoimaokolnihnarodanaudilonjegovojslavi.
Mojsije,kojijerazumiokarakterivrijednostBojegZakona,uvjeriojenaroddanijedan
druginarodnematakomudre,pravedneimilostivezakonekaoonekojesuprimiliIzraelci:Ja
samvas,eto,pouioozakonimaiuredbama,kakomijeJahve,Bogmoj,narediodaihvriteu
zemlji u koju idete da je zaposjednete. Drite ih i vrite: to e u oima naroda biti vaa
mudrost i vaa razboritost. Kad oni uju za sve ove zakone, rei e: Samo je jedan narod
mudaripametan,a tojeovajvelikinarod.
MojsijejeusmjerionjihovupanjunaOnajdankadsi stajaonaHorebu. Ionjeupitao
izraelskinarod:Jer,kojijetonarodtakovelikdabimubogovibilitakoblizukaotojeJahve,
Bogna,namakadgodgazazovemo?Kojijetonarodtakovelikdabiimaozakoneiuredbe
pravednekaotojesavovajZakonkojivamjadanasiznosim?OvopitanjeupuenoIzraelu
moglobiseidanasponoviti.ZakonitoihjeBogdaosvomdrevnomnarodubilisumudriji,
bolji i humaniji nego zakoni najcivilizovanijih naroda na zemlji. Zakoni naroda nose tragove
slabostiistrastineobnovljenasrca,aliBojiZakonnosiznakboanstva.
A vas je uzeo Jahve... iz one pei uarene, objavio je Mojsije, da postanete narod
njegovanasljedstva.Takoimjeopisanazemljaukojusuuskorotrebaliuiikojajetrebala
biti njihova uz uslov poslunosti Bojem Zakonu. Kako su samo ove rijei morale pokrenuti
srcaIzraelacakadsusesjetilidajeonajkojijetakooduevljenoopisaoblagosloveobeane
zemljeiskljuen,zbognjihovoggrijeha,izpodjelenasleasvognaroda:
Jer Jahve, Bog tvoj, vodi te u dobru zemlju, ... nije kao zemlja egipatska iz koje ste
izali, gdje si, posijavi sjeme, morao svoj usjev svojom nogom natapati kao to se natapa
povrtnjak.Zemljaukojuidetedajezaposjednetezemljajebregovaidolova,inatapajedad
240
nebeski;zemljanadkojomJahve,Bogtvoj,bdi;nakojojoiJahve,Bogatvoga,uvijekpoivaju,
odpoetkadosvretkagodine.(Pnz8,79;11,1012)
AkadteJahve,Bogtvoj,dovedeuzemljuzakojusezakleotvojimoima,Abrahamu,
IsakuiJakovu,daejetebidatiuvelikeilijepegradove,kojihnisizidao;ukuepunesvakog
dobra, kojih nisi punio; na iskopane atrnje, kojih nisi kopao; u vinograde i maslinike, kojih
nisi sadio i sit se najede: pazi da ne zaboravi Jahvu... Zato pazite da ne zaboravljate
Saveza to ga je Jahve, Bog tvoj, sklopio s vama... Ako budu inili zlo u Gospodnjim oima,
tada,dodaojeMojsije:Znajte...daevasbrzonestatisazemljeukojuideteprekoJordanada
jezaposjednete.
Nakon javnog ponavljanja Zakona Mojsije je zavrio s pisanjem svih zakona, uredbi i
kaznikojemujeBogdaoisvihpravilauvezisartvenimsistemom.Knjigakojajesadravala
sveovopredanajenauvanjezatoodreenimslubenicima,azbogsigurnostipohranjenaje
pored Kovega. Ipak, veliki voa je bio ispunjen strahom da e ljudi odstupiti od Boga. U
najuzvienijem i najuzbudljvijem govoru on im je predoio blagoslove koji e biti njihovi uz
uslovposlunosti,iprokletstvakojaeslijeditinakonprijestupa:
AkozbiljaposluaglasJahve,Bogasvoga,dreiivreisvenjegovezapovijestitoti
ihdanasnareujem,blagoslovljenebitiugradu,blagoslovljenupolju,...plodutrobetvoje,
rodzemljetvoje,plodblagatvoga...Blagoslovljenebititvojkoinavetvoje.Balgoslovljen
ebitikadulazi,blagoslovljenkadizlazi.NeprijateljetvojekojisedignuprotivtebeJahve
epoloitipredatepotuene...Jahveenareditidablagoslovbudestobomuitnicamatvojim
iusvakompothvaturuketvoje.
Ali ako ne bude sluao glasa Jahve, Boga svoga, ne drei i ne vrei svih njegovih
zapovijestiisvihnjegovihzakonatotiihdanasnareujem,svaeovaprokletstvadoinatei
stii te. Bit e na zgraanje, porugu i ruglo svim narodima meu koje te Jahve odvede.
Jahve e vas razbacati po svim narodima, s kraja na kraj zemlje; ondje e oboavati druge
bogove:drveneikamenekojisubilinepoznatiitebiitvojimoima.Alimeutimnarodima
nee imati mira; ni tvome stopalu nee biti poivalita, nego e ti ondje Jahve dati srce
uznemireno, oi utonule, duu tjeskobnu. ivot tvoj visie o niti; bojae se danju i nou, i
neebitisiguranzaivotsvoj.Ustrahukojietistezatisrce,iodprizoratoegaoitvoje
gledati,jutromegovoriti:Oh,dajevevee!anaveeegovoriti:Oh,dajevejutro!
Duhomnadahnua,posmatrajuibudunost,Mojsijejeopisaostraneprizorekonane
propasti izraelskog naroda i razorenje Jerusalema od rimske vojske: Jahve e iz daljine, s
kraja zemlje, dovesti narod koji e sletjeti kao orao. Bit e to narod kojemu jezika nee
razumjeti; narod bezduan, koji nee pokazivati obzira prema starima ni smilovanja prema
mladima.
Slikovitojeopisaopotpunoopustoenjezemljeistranepatnjenarodatokomopsade
Jerusalema pod vostvom Tita, stoljeima kasnije: On e ti jesti mlado od tvoga blaga i rod
tvojenjivedokteneuniti...Opsjedateteusvimtvojimgradovimairomzemljetvojedokne
oborivisokeiutvrenebedemeukojesipolagaonadusvoju...Utjeskobiijadu,kojimaete
neprijateljtvojpritisnuti,jesteplodutrobesvojemesosinovasvojihikerisvojihkojeti
dadne Jahve, Bog tvoj. I ena najnjenija i najmeka to bude u tebe toliko njena i
tankoutnadaseneusuujespustitistopalanazemIjuzlobnimeokomgledatinamuau
svome naruju, ... i na djecu to ih ima roditi, jer e ih potajno jesti, oskudna u svemu, zbog
nevoljeijadakojimeteneprijateljtvojpritisnutiposvimgradovimatvojim.
Mojsije je zavrio znaajnim rijeima: Uzimam danas za svjedoke protiv vas nebo i
241
zemlju da pred vas stavljam: ivot i smrt, blagoslov i prokletstvo. ivot, dakle, biraj, ljubei
Jahvu,Bogasvoga,sluajuinjegovglas,prianjajuiuznjega,daivitiitvojepotomstvo.Ta
on je ivot tvoj, tvoj dugi vijek, da bi mirno mogao boraviti na zemlji za koju se Jahve zakle
oimatvojimAbrahamu,IsakuiJakovudaeimjedati.(Pnz30,19.20)
Dabitodubljeutisnuooveistineusvakium,velikivoaihjeizraziosvetimstihovima.
Ovapjesmanijebilasamopovijesneveiprorokeprirode.PonavljajuiBojepostupanjes
njegovim narodom u prolosti, ona je takoe nagovijestila velike dogaaje u budunosti,
konanupobjeduvjernihkadHristosdoepodrugiputusiliislavi.Narodujenareenoda
zapamtiovupjesnikuistoriju i poui svoju djecu i djecu svojedjece.Zajednicajujetrebala
ponavljatikadsusesastajalinabogosluenju,anarodjujetrebaoponavljatidoksuobavljali
svakodnevne poslove. Dunost je roditelja bila ove rijei utisnuti u prijemive umove svoje
djecedaihonanikadanezaborave.
Budui da su Izraelci trebali, u posebnom smislu, biti uvari i Bojeg Zakona, znaaj
ovihuredbiivanostposlunostiosobitosusetrebaliutisnutiunjihoveumove,aprekonjihi
na njihovu djecu i djecu njihove djece. Gospod je u vezi sa svojim zapovijestima naredio:
Pouiteunjimasvojesinove;izgovarajteihkadsjediteusvojojkuiikadideteputem;kad
lijegateiustajete.Ispiiteihnadovratnikesvojekueinasvojavrata.
Kad u buduim vremenima djeca zapitaju: to su te upute, zakoni i uredbe to ih je
Jahve, Bog na, vama propisao?, tada su roditelji trebali ponoviti istorija Bojeg milostivog
postupanjasnjima,kakojeGospodradionanjihovuizbavljenjudamogusluatinjegovZakon
ireiim:InaredionamjeJahvedasveovenaredbevrimoustrahopotovanjupremaJahvi,
Bogusvome,dabismouvijekbilisretniidaivimo,kaotojetodanas.

242

43. poglavlje
MOJSIJEVASMRT

Ovo poglavlje zasniva se na Ponovljenom zakonu 31 do 34.

UsvimBojimpostupanjimapremanjegovomnarodunajupeatljivijidokazionjegovoj
strogoj i nepristranoj pravednosti pomijeani su s njegovom ljubavlju i milou. Istorija
izraelskog naroda to primjerom pokazuje. Bog je Izraelu dao velike blagoslove. Njegova je
njena ljubav prema njima dirljivo opisana rijeima: Poput orla to bdi nad gnijezdom, nad
svojimorliimalebdei,takoonkrilairi,uzimaga,pagasvojimnosiperima.Aipak,kakoih
jebrzoistrogokanjavaozanjihoveprijestupe.
BojabeskonanaljubavpokazalaseudarunjegovogjedinorodnogSinazaotkupljenje
izgubljenogljudskogroda.HristosjedoaonazemljudaljudimaotkrijekaraktersvogOca,a
njegov je ivot bio ispunjen djelima boanske njenosti i saaljenja. Ipak sam Hristos kae:
Jer, zaista, kaem vam, dok opstoji nebo i zemlja, ni jedna jota, ni jedna kovrica slova iz
Zakonasigurnoneenestati,adasesveneostvari.(Mt25,41)BogjeucijelojBiblijiprikazan
ne samo kao njeni otac ve i kao pravedan sudija. Premda On uiva u izraavanju milosti i
podnosiopainu,grijehiprijestup,alikrivcanekanjenaneostavlja(Izl34,7).
Veliki Vladar naroda objavio je da Mojsije nee uvesti izraelsku zajednicu u dobru
zemlju, a arke molitve Bojeg sluge nisu mogle preinaiti njegovu presudu. On je znao da
mora umrijeti. Ipak, on ni za trenutak nije popustio u svojoj brizi za Izrael. On je vjerno
nastojaopripremitizajednicuzaulazakuobeanonasljedstvo.MojsijeiJouasupoboanskoj
zapovijesti prili atoru, dok je stup od oblaka doao i stao iznad ulaza. Ovdje je narod
sveanopredanbriziJoueNunova.Mojsijevodjelokaoizraelskogvodejezavrilo.Ipak,onje
brinui se za narod zaboravio na sebe. Mojsije je u prisutnosti okupljenog mnotva, u ime
Boje,svomnasljednikuuputiorijeisveteradosti:Ohrabriseibudiodluan!Jertieiis
ovimnarodomuzemljuzakojuseJahvezakleoimanjihovimdaeimjedati.Onseonda
okrenuostarjeinamainarodnimknezovimapredajuiimsveanuobavezudavjernosluaju
uputekojeimjeonprenioodBoga.
Dokjenarodgledaonaostarjelaovjekakojijeuskorotrebaobitiuzetodnjih,onisu
se prisjetili s novom i dubljom zahvalnou njegove roditeljske njenosti, njegovih mudrih
savjetaineumornarada.Kakosuesto,kadsunjihovigrijesinavuklinanjihpravednuBoju
kaznu,MojsijevemolitveuiniledaihOnpotedi!Grinjasavjestijepovealanjihovualost.
OnisusesgorinomsjealidajenjihovavlastitapokvarenostizazvalaMojsijanagrijehzbog
kojegmoraumrijeti.
Odlazak njihovog ljubljenog voe bio je daleko snaniji ukor Izraelu od bilo kojeg
drugogkojisumogliprimitidajenjegovivotizadataknastavljen.Bogjehtiodashvatekako
ivotsljedeegvodenesmijuuinititakotekimkaotosuotealiMojsijev.Boggovorisvom
narodukrozblagoslovekojeimdaje,akadihoninecijene,Onimgovoritakotouklanjate
blagoslovedabiihnaveodauvidesvojegrijeheivratemusescijelimsrcem.
Tog istoga dana Mojsije je primio zapovijest: Popni se na goru Nebo... pa pogledaj
zemlju Hanaansku tou je dati u posjed Izraelcima. Onda umri na gori na koju se uspne i

243
pridrui se svojim precima. Mojsije je esto odlazio iz logora, iz poslunosti prema
boanskompozivu,dabirazgovaraosBogom,alionjesadatrebaopoinanovitajanstven
zadatak. On je morao poi da preda svoj ivot u ruke svog Stvoritelja. Mojsije je znao da je
trebao umrijeti sam. Nijednom zemaljskom prijatelju nije bilo doputeno da mu slui u
njegovim posljednjim trenucima. Prizor pred njim je bio tajanstven i zastraujui, prizor od
kojeg se srce stezalo. Najtea kunja je bila odvajanje od naroda za koji se brinuo i koji je
ljubio, naroda s kojim su njegov ivot i interesi bili tako dugo povezani. Ali on je nauio
vjerovatiBoguisvrstomvjeromonjesebeisvojnarodpredaonjegovojljubaviimilosti.
Mojsijejepoposljednjiputstajaopredzajednicomsvognaroda.DuhBojijeponovno
siao na njega i s najuzvienijim i najdirljivijim rijeima on je izrekao blagoslov nad svakim
plemenom,zavravajuizajednikimblagoslovom:
Niko nije kao Bog Izraelov:
po nebesima u pomo ti jezdi
i po oblacima u svom velianstvu!
Bog vjeni tvoje je utoite,
a ne zemlji drevna njegova miica
pred tobom goni neprijatelja;
on dovikuje: Uniti!
U sigurnosti prebiva Izrael,
a Jakovljev je izvor na osami
u zemlji ita i vina,
gdje nebesa rosom dade.
Blago tebi, Izraele!
Koji narod ko tebe Jahve spaava?
On tit je tvoj to te brani
i ma tvoj slavodobitni...
(Pnz 33,26-29)
Mojsije se okrenuo od zajednice i u tiini i samoi poao prema planini. Otiao je na
brdo Nebo, na vrhunac Pisge. Na tom usamljenom vrhuncu on je stao i nepomuena vida
posmatraoprizorkojiseprednjimpruao.DalekosusenazapadprualeplavevodeVelikog
mora, planina se Hermon uzdizala prema nebu na sjeveru, na istoku se nalazila Moabska
nizina, a iza nje je leao Baan, mjesto izraelske pobjede, a dalje prema jugu pruala se
pustinjakojomsutakodugolutali.
Mojsijeseusamoiosvrnuonaivotnestalnostiitekoaotkadjenapustiokraljevske
astiiizgledenaegipatskomdvorudabisvojusudbinuvezaosBojimizabranimnarodom.
OnseprisjetiosvihovihdugihgodinaupustinjisJitrovimstadom,pojavuAnelaugoruem
grmu i svoje vlastito pozvanje daizbavi Izrael. On je ponovno posmatrao mona uda Boje
sile u korist izabranog naroda, i njegovu strpljivu milost tokom godina njihova lutanja i
pobune.UprkossvemutojeBogzanjihuinio,usprkosnjegovimmolitvamairadu,samosu
sedvaodraslaovjekaodogromnevojskekojajanapustilaEgipatnalavjernadasumogliui
uobeanuzemlju.DokjeMojsijerazmiljaoorezultatimasvograda,njegovmuseivotkunji
irtavainiogotovouzaludan.
Ipak,onnijealiozbogteretakojijenosio.ZnaojedajesamBogvodionjegovzadataki
djelo. Kad je prvi put bio pozvan da povede Izrael iz ropstva, on je ustuknuo pred
odgovornou,alikadjepreuzeodjelo,onteretnijeodbacivao.akkadjeBogpredloiodaga
244
oslobodiiunitipobunjenikiIzrael,Mojsijesenijemogaosloiti.Premdasunjegovekunje
bileteke,onjeuivaouposebnimznacimaBojenaklonosti.Dobiojebogatoiskustvotokom
putovanja kroz pustinju posmatrajui prikaze Boje sile i slave i u zajednici njegove ljubavi.
OsjeaojedajedoniomudruodlukukadjeizabraodapodnosistradanjasBojimnarodom,
umjestodauivautrenutnimzadovoljstvimagrijeha.
KadseosvrnuonasvojeiskustvokaovoeBojegnaroda,jedanjepogreanpostupak
uprljaonjegovuistoriju.Kadbisetajprijestupmogaoizbrisati,smatraojedasenebiustezao
umrijeti. Njemu je reeno da je sve to Bog zahtijeva pokajanje i vjera u obeanu rtvu, i
MojsijejeponovnopriznaosvojgrijehizatraiooprotajuIsusovoime.
Ondamujeprikazanpanoramskipregledobeanezemlje.Prednjimjeprikazansvaki
diozemlje,itonenejasnoidjelominoumaglovitojdaljini,vejasno,detaljnoiprekrasno,na
njegovu radost. Ovaj prizor tada nije prikazan kakav je bio, ve kakav je trebao postati s
Bojim blagoslovima u vlasnitvu Izraela. inilo mu se da posmatra drugi Edem. Planine su
bileodjevenelibanskimcedrovima,brdasrebrnastimmaslinamaimirisnimodvina,airoke
zeleneravniceposutecvijeemibogateplodovima,tropskepalme,poljaukojimasenjieito
i jeam, sunane doline kojima odzvanja uborenje potoka i pjesma ptica, poboni gradovi i
lijepivrtovi,jezerabogatavodom,stadakojasupaslanapadinama,aksuimeustijenama
divljepelegomilalesvojeblago.TojedoistabilazemljakakvujeMojsije,nadahnutDuhom
Bojim,opisaoIzraelu:ZemljumujeJahveblagoslovio;njegovojenajboljeodonogtodaje
rodanebeskaitoseubezdanimadoljekrije,najboljeodonogatodarujesunce...inajboljes
vjenihbreuljaka,ponajboljirodzemljeisvegatojenanjoj.
Mojsije je vidio kako se izabrani narod naselio u Hanaanu, svako pleme na vlastitom
posjedu. Vidio je njihovu istoriju nakon naseljavanja obeane zemlje, dugu, alosnu priu o
njihovom otpadu i njegovoj kazni. Vidio je kako su zbog svojih grijeha rasijani meu
neznabocima, slavu koja je napustila Izrael, njegove prekrasne gradove razruene, a narod
zatoen u tuim zemljama. Vidio je kad su vraeni u zemlju svojih otaca i naposljetku kako
dolazepodvlastRima.
Doputeno mu je da pogleda tijek vremena i posmatra prvi dolazak naeg Spasitelja.
VidiojeIsusakaodijeteuBetlehemu.uojeglasoveaneoskihzborovakakopjevajupjesmu
hvaleBoguimirunazemlji.VidiojezvijezdunanebukojajevodilamudracesIstokakIsusu,a
njegovumjeobasjalovelikosvjetlokadsesjetioprorokihrijei:...odJakovazvijezdaizlazi.
Od Izraela ezlo se die. (Br 24,17) Posmatrao je Isusov ponizni ivot u Nazaretu, njegovu
slubuljubavi,saosjeanjaiiscjeljenja,njegovoodbacivanjeodstraneponosnog,nevjernikog
naroda. Zaprepaten je sluao njihovo hvalisavo uzdizanje Bojeg Zakona, dok su prezirali i
odbacivaliOnogakojijedaoZakon.VidiojeIsusanaMaslinskojgorikakoplauipozdravlja
gradsvojeljubavi.DokjeMojsijeposmatraokonanoodbacivanjenarodakojegjeNebotako
obilnoblagoslovilo,narodazakojegjeonradio,molioseirtvovao,zakojegjebiovoljanda
se njegovo ime izbrie iz knjige ivota, dok je sluao strane rijei: Evo, vaa e kua biti
preputenavamapusta!(Mt23,38),njegovosesrcestegloodbola,asuzegorinepotekle
nizlice,izsaosjeanjaspatnjamaBojegSina.
OnjeslijedioSpasiteljadoGetsemanijaiposmatraoagonijuuvrtu,izdaju,vrijeanjei
bievanjeraspee.Mojsijejevidiodakaotojeonpodigaozmijuupustinji,takojeSinBoji
moraobitipodignutdasvakokovjerujeuNjegaimaivotvjeni(Iv3,15).Bol,ogorenjei
strah ispunili su Mojsijevo srce kad je vidio licemjerstvo i sotonsku mrnju koju je jevrejski
narodpokazaopremasvomOtkupitelju,monomAnelukojijeiaoprednjihovimoima.uo
245
jeHristovbolniuzvik:Boemoj,Boemoj,zatosimeostavio!(Mk15,34)Vidiogajekako
lei u Josifovom novom grobu. Tama beznadnog oaja je naoko prekrivala svijet. Ali kad je
ponovno pogledao i vidio ga kako dolazi kao Pobjednik, kako se uzdie na nebo u pratnji
anelaivodimnotvospaenih,vidiojebljetavavrataotvorenadagaprimeivojskenebeske
kako s pjesmom pobjede izraavaju dobrodolicu svom Zapovjedniku. Njemu je tada
pokazanodaeonbititajkojiepratitiSpasiteljaiotvoritimuvjenavrata.Dokjeposmatrao
prizor, njegovo je lice bljetalo svetom svjetlou. Kako su male izgledale kunje i rtve u
njegovomivotuuporeenjusaivotomBojegSina!Kakosubilebeznaajneuporeenjus
izvanrednovelikomivjenomslavom(2Kor4,17).Radovaosetomujedoputenodasamo
malosudjelujeuHristovimpatnjama.
MojsijejeposmatraoIsusoveuenikedoksusvijetunosilinjegovoevanelje.Vidioje
dapremdajetjelesniizraelskinarodiznevjeriosvojuzvienipozivnakojigajeBogpozvaoi
zbog svoje nevjere propusti da postane svjetlost svijetu, premda je prezreo Boju milost i
proigrao njegove blagoslove kao izabrani narod, Bog ipak nije odbacio Abrahamovo
potomstvo.SlavniciljevitoihjehtioostvaritikrozIzraelmoralisubitiispunjeni.Svikojisu
kroz Hrista trebali postati djeca vjere smatrat e se Abrahamovim potomstvom. Oni su bili
nasljednicizavjetnihobeanja,ikaoAbraham,onisupozvanidauvajuisvijetuobznanjuju
Boji Zakon i evanelje njegovog Sina. Mojsije je vidio kako svjetlost evanelja svijetli kroz
Isusoveuenikenarodutojeboravioutami(Mt4,16),ihiljadeizneznaboakihzemalja
prilazeizlazeojsvjetlosti.Posmatrajuiovo,onseradovaorastuinapretkuIzraela.
Prednjimjeproaoidrugiprizor.PokazanomujekakojeSotonaradiokakobinaveo
JevrejedaodbaceHrista,doksu tvrdilidapotujuOevZakon.Zatimjevidiohrianskisvijet
u slinoj zabludi kojom tvrde da prihvataju Hrista dok odbacuju Boji Zakon. uo je kako
svetenici i starjeine izbezumljeno viu: Neka se razapne! Neka se razapne! i kako neki
navodnihrianskiuiteljiviu:Zakonjeukinut!Vidiojekakojesubotapogaenainanjeno
mjestouspostavljenalanainstitucija.Mojsijajeponovnoispuniostrahizaprepatenje.Kako
suonikojivjerujuuHristamogliodbacitiZakonkojijeOnizrekaosvojimvlastitimglasomna
svetojgori?KakonekokosebojiBogamoeodbacitiZakonkojijetemeljnjegovevladavinena
Zemlji i Nebu? Mojsije je s radou primijetio kako nekolicina potuje i uzdie Boji Zakon.
Vidio je posljednju veliku bitku zemaljskih sila za unitenje onih koji dre Boji Zakon.
OekivaojevrijemekadeseBogpodiidakaznistanovnikezemaljskezbognjihovepokvare
nosti,aonikojisebojenjegovaimenabitezatieniiskriveniudannjegovagnjeva.uoje
BojizavjetmirasonimakojisudralinjegovZakonikakoseneboizemljatresudoknjegov
glas odzvanja iz njegovog svetog prebivalita. Vidio je drugi Hristov dolazak u slavi, umrle
pravednike uskrsnute u vjeni ivot i ive svete prenesene a da nisu iskusili smrt, kako se
zajednouzdiuspjesmomradostiuBojigrad.
Onda se ukazao jo jedan prizor, zemlja slobodna od prokletstva, ljepa od divne
obeanezemljeijiseprizornedavnopruaoprednjima.Unjojnemagrijeha,asmrtnemoe
ui.Tunarodspaenihnalazisvojvjenidom.Mojsijesneizrecivomradouposmatraprizor,
slavnijeispunjenjeizbavljenjaodnajsmjelijihnadatoihjeikadazamiljao.Njihovazemaljska
lutanjasuzauvijekprola,aBojijeIzraelnajposlijeuaouobeanuzemlju.
Vienje je ponovno nestalo i njegov se pogled spustio na Hanaansku zemlju koja se
prualaudaljini.Onda,kaoumorniratnik,onjelegaodaseodmori.IMojsije,slugaJahvin,
umrije ondje u zemlji Moabskoj po Jahvinoj zapovijesti. I ukopa ga on u dolini u zemlji
nasuprotBetPeoru.Dodanadananjeganikonijedoznaozanjegovgrob.Mnogikojinisubili
246
voljniobratitipanjunaMojsijevesavjetedokjebiosnjimabilibiuopasnostidaseklanjaju
njegovommrtvomtijeludasuznali mjestonjegovaukopa.Zbogtogajeonobiloskrivenood
ljudi.Bojianelisuukopalitijelonjegovogslugeibdjelinadnjegovimusamljenimgrobom.
NepojavisevieprorokuIzraeluravanMojsijunjegajeJahvepoznavaolicemulice!
posvimonimznakovimaiudimauzemljiegipatskojzakojagajeJahveslaodaihuini...po
onoj monoj ruci njegovoj i po svim onim velikim stranim djelima koja uini na oi svega
Izraela.
DaMojsijevivotnijeuprljaojedangrijeh,kadjepropustioBoguodatiastizvoenjem
vode iz stijene kod Kadea, on bi uao u obeanu zemlju i bio bi prenesen na Nebo a da ne
okusi smrt. Ali on nije trebao dugo ostati u grobu. Sam Hristos, s anelima koji su ukopali
Mojsija,siaojesNebadapozovezaspalogsvetogovjeka.Sotonajelikovaotomujeuspjelo
navestiMojsijadasagrijeiprotivBogaitakodoepodvlastsmrti.Velikijeneprijateljizjavio
damujeboanskakazna:Prahsi,uprahesevratiti(Post3,19)dalaovlastnadmrtvima.
Sila groba nikada nije bila slomljena i on je sve koji su bili u grobu smatrao svojim
zatoenicima kojinikadaneebitiosloboeniizmranogzatvora.
Hristosjepoprviputtrebaodatiivotmrtvacu.DoksuseKnezivotaianelisvjetlosti
pribliavaligrobu,Sotonajestrepiodaneizgubisvojuvlast.Onjesasvojimanelimastaoda
sprijei napad na podruje to ga je smatrao svojim. Hvalisao se da je Boji sluga postao
njegovzatoenik.IzjaviojedaakniMojsijenijemogaodratiBojiZakon,dajeonprisvojio
slavu koja je pripadala Jahvi, grijeh zbog kojeg je Sotona istjeran s Neba, te da je zbog
prijestupa dospio pod vlast Sotone. Praiskonski izdajica je ponovio prvotnu optubu protiv
boanskeupraveiponoviosvojeprigovoreprotivBojenepravdepremanjemu.
HristossenijeuputaourazgovorsaSotonom.Onjeprotivnjegamogaoiznijetisurova
djelakojajeuinionaNebuitimeprouzroiopropastvelikogbrojanjegovihstanovnika.On je
mogao ukazati na la izreenu u Edemu, koja je dovela do Adamova grijeha i donijela smrt
ljudskomrodu.OnjemogaopodsjetitiSotonudajeonnavodioIzraelnagunanjeipobunu
tojeiscrpilonjihovogstrpljivogvodu,iutrenutkuslabostiiznenadiogagrijehomzbogkojeg
je pao pod vlast grijeha. Ali Hristos je sve prepustio svom Ocu rijeima: Neka bi ti Gospod
zapovjediodauuti!(Juda 9)Spasiteljsenijeprepiraosasvojimneprijateljem,vejetada
poeosvojedjeloslamanjamoisvogpalogneprijateljaiuskrsavanjamrtvih.Tojebiodokaz
da se Sotona ne moe suprotstaviti nadmoi Bojeg Sina. Vaskrsenje je zauvijek osigurano.
MojsijejeizgrobaizaaoproslavljenisasvojimIzbaviteljemuzaaouBojigrad.
GrijehjeuiniodaMojsijepotpadnepodSotoninuvlast.Svojomzaslugom,uskladusa
Zakonom,postaojezarobljeniksmrti;alijebiopodignutidobiopravonavjeniivotuime
svogaOtkupitelja,Njegovomzaslugom.Izaaojeizgrobauproslavljenomtijeluivazniosesa
svojimSpasiteljemuBojiGrad.
Sve dok nisu protumaene u Hristovoj rtvi, Boja pravda i ljubav nikada nisu bile
oitije iznesene nego u njegovom postupanju s Mojsijem. Bog je sprijeio Mojsija da ude u
Hanaan da bi iznio pouku koja nikada ne smije biti zaboravljena, da On zahtijeva strogu
poslunostidaseljudimorajuuvatidaneprisvojeslavukojapripadanjihovomTvorcu.On
nije mogao ispuniti Mojsijevu molitvu da ue u Izraelovo naslee, ali On nije zaboravio ili
odbaciosvogslugu.BogNebajerazumiopatnjekojejeMojsijepretrpio.Onjezamijetiosvaki
invjerneslubetokomdugihgodinasukobaikunji.BogjenavrhuPisgepozvaoMojsijau
nasljedstvokojajebezgraninoslavnijeodzemaljskogHanaana.
MojsijejebioprisutannaGoripreobraenjasIlijomkojijetakoebiouznesen.Otacih
247
je poslao kao vjesnike svjetlosti i slave njegovom Sinu. Tako je Mojsijeva molitva, izreena
stoljeimaranije,bilanajposlijeispunjena.Onjestajaonablaenojzemljisnasleenjmsvog
naroda, svjedoei o Onome u kome su se nalazila sva obeanja Izraela. To je bio posljednji
prizorotkrivenljudskomokuoistorijitogovjekakogajeNebotakovisokocijenilo.
MojsijejebiopredslikaHrista.OnjesamobjavioIzraelu: Proroka,kaotosamja,iz
tvojesredine,odtvojebrae,podignutetiJahve,Bogtvoj:njegasluajte!(Pnz18,15)Bogje
smatraoprikladnimdapoduiMojsijaukolipatnjeisiromatvaprijenegotobudespreman
da izraelski narod povede u zemaljski Hanaan. Boji Izrael, na putu u nebeski Hanaan, ima
zapovjednikakojemunetrebaljudskapoukadabigapripremilazanjegovzadatakboanskog
voe.Ipak,Onjeusavrenkrozpatnje,dapatnjamauinisavrenimvodunjihovaspasenja.
(Heb2,10.18)NaOtkupiteljnijepokazaoljudskeslabostiilinesavrenstvo,aOnjeipakumro
dabizanaspribavioulazakuObeanuzemlju.
IMojsijeje,istina,biovjeranusvojkuiBojojusvojstvusluge,dasvjedoizaonoto
jeBogimaoobjaviti,dokjeHristosvjeranusvojstvuSinaistojinadkuomBojom.Anjegova
smokuami,akovrstosauvamo(dokraja)pouzdanjeislavniponosnade.(Heb3,5.6)

248

44. poglavlje
PRIJELAZPREKOJORDANA

Ovo se poglavlje zasniva na Joui 1 do 5,12.

Izraelcisudubokoalilizasvojimpreminulimvodom,tesutridesetdanaposvetiliza
naroituslubuuznaksjeanjananjega.Oninikadanisushvatilivrijednostnjegovihmudrih
savjeta, njegove roditeljske njenosti i nepokolebljive vjere, sve dok nije bio uzet od njih. S
novimidubljimpotovanjemonisuseprisjealidragocjenihpoukakojeimjedaodokjebios
njima.
Mojsije je bio mrtav, ali s njim nije umro njegov uticaj. On je trebao ivjeti djelujui
uvijek iznova u srcima njegovog naroda. Dugo e se cijeniti sjeanje na taj svet, nesebian
ivot koji s tihom, uvjerljivom silom oblikuje ivote i onih koji su zanemarili njegove ive
rijei. Kao to sjaj zalazeeg sunca osvjetljuje planinske vrhove dugo nakon zalaska sunca,
tako i djela istih, svetih i dobrih osvjetljuju svijet dugo nakon to su sami sudionici umrli.
Njihova djela, njihove rijei, njihov primjer ivjet e zauvijek. U vjenome e spomenu biti
pravednik.(Ps112,6)
Dokjenarodbioispunjenbolizbogvelikoggubitka,onisuznalidanisuostavljenisami.
Stupodoblakajedanjupoivaonaatoru,astupodognjanou,sigurnostdaeBogidaljebiti
njihovvodiipomonikakohodeputemnjegovihzapovijesti.
Joua je sada bio priznati izraelski voa. On je uglavnom bio poznat kao ratnik, a
njegovi su darovi i vrline bili osobito vrijedni u ovom razdoblju izraelske istorije. Hrabar,
odluaniustrajan,toaninepodmitljiv,neosvruisenasebineintereseusvojojbrizizaone
kojisumubilipovjereni,aiznadsveganadahnutivomvjeromuBoga,takavjebiokarakter
boanski izabranog ovjeka da vodi izraelsku vojsku u njihovom ulasku u obeanu zemlju.
Tokom putovanja kroz pustinju on je djelovao kao Mojsijev prvi savjetnik, a svojom tihom,
nepatvorenom vjernou, ustrajnou kad su se drugi kolebali, vrstoom u ouvanju istine
usredopasnosti,onjepruiodokazeosvojojspremnostidanaslijediMojsijaakiprijenoto
gajeBojiglaspozvaonaovajpoloaj.
Jouajesvelikombrigominevjeromusebegledaonadjelokojejebiloprednjim,ali
Bojeobeanjejeuklonilonjegovestrahove:JaubitistobomkaotosambiosMojsijem,i
nikada te neu napustiti niti u te ostaviti... jer e ti uvesti narod ovaj da primi u naslee
zemljuzakojusezaklehoimanjihovimdauimdati.Svakomjestonakojestupivaanoga
dajemvam,kaotoobeahMojsiju.DoLibanonskihvisoravniudaljini,doobalaVelikogmora
i do obala Eufrata, sve je trebalo biti njihovo. Obeanju je dodano i uputstvo: Samo budi
odvaan i hrabar da sve uini vjerno prema naredbama koje ti je dao Mojsije, sluga moj.
Gospodnja naredba je glasila: Neka knjiga Zakona bude na ustima tvojim: razmiljaj o njoj
danju i nou; ne skrei od toga ni desno ni lijevo; samo e tada biti srean i uspjee u
poduhvatima.
IzraelcisujouvijekbiliulogoreninaistonojstraniJordanakojijepredstavljaoprvu
preprekuzaosvajanjeHanaana.Proite,bilajeprvaBojaporukaJoui,jeretezatridana
prijei preko Jordana, da biste primili u posjed zemlju koju vam Jahve, Bog va, daje u

249
naslee.Nijebilouputakojimputemdaprijeu.JouajemeutimznaodaeBogzasveto
zapovjedi otvoriti put svom narodu da to uini, i neustraivi voa je s ovom vjerom odmah
poeopripremezapolazak.
Nekoliko kilometara iza rijeke, nasuprot mjestu gdje su Izraelci logorovali, nalazio se
velik i dobro utvren grad Jerihon. Ovaj grad je doslovno bio klju za cijelu zemlju, i on je
predstavljao ozbiljnu prepreku za uspjeh Izraela. Joua je stoga poslao dvojicu mladih ljudi
kao uhode da posjete grad i saznaju neto o njegovom stanovnitvu, sredstvima i snazi
njegovih utvrda. Stanovnici grada, prestraeni i sumnjiavi, bili su neprekidno na oprezu, i
uhode su bile u velikoj opasnosti. Meutim, spasila ih je Rahaba, ena iz Jerihona, po cijenu
vlastitogivota.Dabiseoduilizaljubaznost,onisujojobealizatitunakonosvajanjagrada.
Uhodesusesigurnovratilesvijestima:Jahvenamjesvutukrajinupredaouruke;sve
jenjezinestanovnikeuhvatiostrahprednjima.UJerihonuimjereeno:Jerusmokakoje
Jahve isuio vodu Crvenog mora pred vama, kada ste izali iz Egipta, i ono to ste uinili
dvojicikraljevaamorejskihsdrugestraneJordana,SihonuiOgu,kojepogubiste.Kadsmouli
sveto,zastalonamsrce,inikodasmognesnagedavamsesuprotstavi,jerJahve,Bogvaon
jeBoggorenanebesimaidoljenazemlji.
Izdanajenaredbadasespremezapolazak.Narodjetrebaospremitizalihehranezatri
dana,avojskasetrebalapripremitizabitku.Svisucijelimsrcemprihvatiliplansvogvodei
uvjeriligaunjihovopovjerenjeipotporu:Svetonamzapovjedi,uinitemo,ikudanasgod
poalje, poi emo. Kao to smo sluali Mojsija, tako emo se pokoravati i tebi. Samo neka
Jahve,Bogtvoj,budestobomkaotobijaesMojsijem!
NapustivilogorpodbagremimakodSitimavojskajedoladogranicaJordana.Svisu
znali da bez boanske pomoi nema nade da prijeu na drugu stranu. U to doba godine, u
proljee,topljenjesnijegauplaninamapodiglojevodostajJordanatakodaserijekaprelijevala
prekoobalaonemoguujuiprolaznauobiajenimpliacima.BogjehtiodaIzraelovprelazak
preko Jordana bude udo. Joua je po boanskoj naredbi zapovjedio narodu da se posvete.
Morali su ostaviti svoje grijehe i ukloniti svu vanjsku neistou, jer e sutra, rekao je on,
Jahveuinitiudesameuvama.KovegSavezajetrebaoiiisprednaroda.Kadvideznak
Jahvine prisutnosti, koji su nosili svetenici, kako polazi sa svog mjesta u sreditu logora i
kree prema rijeci, tada su i oni trebali krenuti sa svojih mjesta i slijediti ga. Okolnosti
prelaskasubiledetaljnoproreeneiJouajerekao:Poovomuetespoznatidajemeuvama
Bogivi:onegonitiispredvasHanaance...Evo,KovegsavezaGospodarasvezemljeproie
predvamaprekoJordana.
Pokret je poeo u odreeno vrijeme, a Koveg na ramenima svetenika predvodio je
povorku. Narodu je zapovjeeno da dri razmak tako da je oko kovega bilo najmanje oko
polamiljeprostora.Svisusvelikimzanimanjemposmatralisvetenikekakosilazenizobalu
Jordana.VidjelisuihkakosesasvetimKovegompribliavajusnanom,pjenuavomrijenom
toku dok noge nosaa nisu bile u vodi. Onda se gornji tok rijeke iznenada povukao, dok je
donjidionastaviotei,ostavljajuisamodnorijeke.
Na boansku zapovijest svetenici su ili do sredine rijeke i tamo zastali dok cijeli
narodnijesiaoipreaonadrugustranu.TakojeuumoveIzraelacausaenainjenicadaje
sila koja je zaustavila vode rijeke Jordana ista sila koja je prije etrdeset godina njihovim
oevimaotvorilaputkrozCrvenomore.Kadsusviljudiproli,iKovegjeprenesennadrugu
stranu. im su stigli na sigurno i stali nogama na suho, zaustavljena voda je, osloboena,
poteklakaonezaustavljivapoplavasvojimprirodnimtokom.
250
 Budui narataji nisu trebali ostati bez svjedoanstva o ovom velikom udu. Dok su
svetenicikojisunosiliKovegjobiliusredJordana,dvanaestprethodnoizabranihljudi,po
jedanizsvakogplemena,uzelisukamensrijenogdnagdjesustajalisveteniciiprenijeliih
na zapadnu stranu. Od ovih kamenova je trebalo nainiti spomenik na prvom logoritu iza
rijeke. Narodu je zapovjeeno da svojoj djeci i djeci svoje djece ponavljaju izvjetaj o
izbavljenjutogajeBogzanjihuinio,kaotojeJouarekao:Asveto,dabiznalisvinarodi
zemljekolikojemonarukaJahvina,ivisamidasesvagdabojiteJahve,Bogasvoga.
Uticaj ovog uda na Izraelceinjihove neprijatelje bio je od velikevanosti. Toje bilo
obeanjeIzraeluoBojojstalnoj prisutnostiizatiti,dokazdaeOnraditizanjihkrozJouu
kaotojeradiokrozMojsija.Takvojeobeanjebilopotrebno daosnainjihovasrcadoksu
poinjali osvajati zemlju, zapanjujui zadatak koji je prije etrdeset godina pokolebao vjeru
njihovihotaca.GospodjeprijeprelaskarekaoJoui:Danastepoinjemuzvisivatipredoima
svega Izraela, neka znaju da sam s tobom kao to bijah sa Mojsijem. I rezultati su ispunili
obeanje. Toga dana uzvisi Jahve Jouu pred svim Izraelom, i svi ga se bojahu, kao neko
Mojsija,usvedanenjegove.
Svrha ovog prikaza boanske sile u korist Izraela bila je da povea strah u okolnim
narodimakojisuihposmatraliitakopripremiputzalakuipotpunijupobjedu.Kadjevijest
da je Gospod zaustavio vode Jordana pred djecom Izraelovom dospjela do Amorejaca i
Hanaanaca,njihovasusesrcarastopilaodstraha.Izraelcisuvepobilipetkraljevamidjans
kih, monog Sihona, kralja Amorejaca, i Oga Baanskog, a sada je prijelaz preko nabujalog i
brzog Jordana okolne narode ispunio strahom. Za Hanaance su cijeli Izrael i sam Joua bili
nepogreivdokazdajeiviBog,Kraljnebaizemlje,biomeusvojimnarodom,tedaOnnee
iznevjeritiilinapustiti.
Izraelci su nedaleko od Jordana podigli svoj prvi logor u Hanaanu. Ovdje Joua ...
obreza Izraelce na breuljku Aralotu, Izraelci se dakle ulogorie u Gilgalu i ondje na
Jerihonskim poljanama proslavie Pashu. Privremeno obustavljanje obrezanja od pobune
kod Kadea bilo je neprekidan svjedok Izraelu da je njihov zavjet s Bogom, to je taj simbol
predstavljao, bio raskinut. Prekid Pashe, uspomene na njihovo izbavljenje iz Egipta, bio je
dokaz Gospodnjeg nezadovoljstva zbog njihove elje dase vrateuzemlju ropstva. Meutim,
sadasugodineodbaenostibileokonane.BogjejojednompriznaoIzraelakaosvojnarodi
obnovio znak zavjeta. Obred obrezanja je izvren na svim ljudima koji su roeni u pustinji.
GospodjeobjavioJoui:Danasskidohsavassramotuegipatsku.Iusjeanjenaovomjesto
njihovjelogornazvanGilgal.
Neznaboaki narodi predbacivali su Gospodu i njegovom narodu to Izraelci nisu
osvojiliHanaan,kaotosuoekivali,uskoronakonnaputanjaEgipta.Njihovisuneprijatelji
pobijedilijerjeIzraeltakodugolutaopustinjomionisuuvredljivogovorilidaihBogizraelski
ne moe uvesti u obeanu zemlju. Gospod je sada oito pokazao svoju silu i naklonost
rastavljajuiJordanpredsvojimnarodominjihovineprijateljiimvienisumoglipredbacivati.
IondjenaJerihonskimpoljanamaproslaviePashu,etrnaestogadanaumjesecu.A
sutradanposlijePashe,upravotogadana,blagovalisuodurodaonezemlje:beskvasnahljebai
prenazrnja.Imanajeprestalapadatiimsupoelijestiplodovezemlje.Dugegodinelutanja
popustinjibilesuokonane.Izraelskasustopalanajposlijekoraalaobeanomzemljom.

251

45. poglavlje
PADJERIHONA

Ovo poglavlje zasniva se na Joui 5,13-15 te 6 i 7.

Izraelci su uli u Hanaan, ali ga nisu osvojili. Prema ljudskim procjenama bitka za
osvajanjezamljemoralajebitidugaiteka.Zemljajebilanastanjenamonimnarodimakoji
su se bili spremni suprotstaviti napadu na svoje podruje. Strah od zajednike opasnosti
ujediniojerazliitaplemena.Njihovikonjiieljeznekoije,njihovopoznavanjezemlje,kaoi
obuenost za rat pruali su im veliku prednost. Nadalje, zemlju su titile tvrave, veliki
gradovi,stvravamadonebesa(Pnz9,1).UpredstojeemsukobuIzraelcisusemoglinadati
uspjehusamouobeanjusilekojanijebilanjihova.
Jedna od najveih tvrava u zemlji, veliki i bogati grad Jerihon, leao je upravo pred
njima, malo dalje od njihovog logora u Gilgalu. Na granici plodne ravnice koja je obilovala
bogatimiraznolikimtropskimplodovima,njegovesupalateobilovalebogatstvomiporocima.
OvajponosnigradjeizasvojihogromnihutvrdaprkosioizraelskomBogu.Jerihonjebiojedno
odkljunihsreditaidolopoklonikogbogosluenja,posebnoposveenAtarti,boiciMjeseca.
Ovdje je bilo sredite svega to je u Hanaanskoj religiji bilo najizopaenije i najpokvarenije.
Izraelskinarod,uijimsuumovimajobilesvjeeposljedicegrijehakodBetPeora,samojes
gaenjemistrahommogaoposmatratiovajneznaboakigrad.
JouajesmatraodajezauzimanjeJerihonaprvikorakuosvajanju Hanaana.Alionje
prijesvegazatraioobeanjeoboanskomvostvuiprimioga.Kadsepovukaoizlogorakako
bisemoliodaBogIzraelovidepredsvojimnarodomirazmiljao,ugledaojevisokogratnika,
zapovjednikogdranjaisisukanimmaemuruci.NaJouinopitanje:Jesilitisnamailis
naim neprijateljima? odgovor je glasio: Ne, ja sam voa vojske Jahvine, i upravo sam
doao...IstazapovijestkojujeMojsijeprimionagoriHorebu:Izujobuusnogu!Jermjesto
nakojemstojisvetojetlootkrilajeistinskikaraktertajanstvenogstranca.BiojetoHristos,
uzvieni Voa, koji je stajao pred izraelskim voom. Joua je obuzet strahopotovanjem pao
niice, poklonio mu se, i uo obeanje: Evo, predajem ti u ruke Jerihon i kralja njegova s
ratnicima,ionjeprimiouputezaosvajanjegrada.
Joua je predvodio izraelsku vojsku iz poslunosti prema boanskim zapovijestima.
Nijepreduzetnijedannapad.Onisujednostavnotrebalikruitiokograda,noseiBojiKoveg
i trubei u trube. Prvo su ili ratnici, grupa izabranih ljudi, ne da bi ga osvojili vlastitom
vjetinom ili junatvom, ve poslunou uputama to ih je dao Bog. Slijedilo ih je sedam
svetenikastrubama.ZatimjeiaoBojiKoveg,okruenauromboanskeslave,kojisunosili
svetenici obueni u odore to su prikazivale njihovu svetu dunost. Nakon njega je ila
izraelskavojska,svakoplemepodsvojomzastavom.Takojeizgledalaprocesijakojajekruila
okoosuenoggrada.Nijeseuozvuk,osimkorakatemonevojskeisveanotrubljenjetruba
koje su odjekivale brdima i ulicama Jerihona. Kad bi se obilazak zavrio, vojska se u tiini
vraalausvojeatore,aKovegjevraennanjegovomjestouatoru.
Gradski straari su s uenjem i oprezom pratili svaki pokret i izvjetavali
zapovjednike.Oninisuznaliznaenjeovogprikaza,alikadsuposmatraliovumonuvojsku

252
kako jednom dnevno marira oko grada, sa svetim Kovegom i prateim svetenicima,
tajanstvenost prizora unosila je strah u srca svetenika i naroda. Oni bi uvijek iznova
provjeravalisvojesnaneutvrdesmatrajuidauspjenomoguodbitiinajjainapad.Mnogisu
se ismijavali pri pomisli da im ovo jednostavno obilaenje moe nakoditi. Drugi su bili
zaprepatenidoksuposmatralipovorkukojajesvakogdanakruilaokograda.Sjealisuse
da se pred ovim narodom rastavilo Crveno more te da im se nedavno otvorio prolaz kroz
rijekuJordan.NisuznalikakvadaljnjaudaBogmoeuinitizanjih.
Izraelskajevojskaestdanakruilaokograda.Sedmogdana,sprvimosvitom,Jouaje
poveo Gospodnju vojsku. Sada imje bilo nareeno da oko Jerihonamariraju sedam puta, a
zatim dauzsnanotrubljenjetrubaglasnopoviujereimBogpredatigrad.
Ogromna je vojska sveano marirala oko zidova. Sve je bilo tiho, osim odmjerenih
koraka mnogih nogu i povremenog oglaavanja truba koje su prolamale tiinu ranog jutra.
inilosedaogromnizidoviodkamenaprkoseljudskojopsadi.Straarinazidovimasasvesu
veim strahom posmatrali zavretak prvog kruga, a nakon njega slijedio je drugi, pa trei,
etvrti,peti,esti.tobimogaobiticiljovogtajanstvenogkruenja?Kakavjestraandogaaj
predstojao? Nisu morali ekati dugo. Kad je zavren sedmi krug, duga je povorka zastala.
Trube,kojesuzanekovrijemebiletihe,ponovnosuzatretaletakvomsnagomdasezemlja
zatresla. Zidovi od tvrdog kamena, s ogromnim kulama i utvrdama, uzdrmali su se i
pomaknuliiztemeljatesespraskomilomljavomsruilinazemlju.StanovnicisuJerihonabili
onesposobljeniodstraha,aizraelskavojskajeumariralaiosvojilagrad.
Izraelcinisuostvarilipobjedusvojomvlastitomsilom,pobjedajeucijelostipripadala
Gospodu,akaoiprviplodovizemlje,gradjesasvimetojesadravaotrebaloodvojitizartvu
Bogu.IzraelcejetrebalonauitidaseonitokomosvajanjaHanaananetrebajuboritizasebe,
ve jednostavno biti orua za provoenje Boje volje. Nisu trebali traiti bogatstva ili sa
mouzvienje, ve slavu Jahve, svoga Kralja. Oni su prije osvajanja primili zapovijest: Grad
nekabudeheremJahviukletipredanunitenjusasvimetojeunjemu.Auvajtesesvega
ukletoga u gradu da i sami ne budete prokleti... jer biste time navukli prokletstvo na logor i
unitiliga.
Svi stanovnici grada, sa svim ivim to se nalazilo u njemu, muko i ensko, staro i
mlado, volovi, ovce i magarad, trebali su biti pobijeni maem. Samo je vjerna Rahaba sa
svojim ukuanima bila poteena da bi se ispunilo obeanje uhoda. Sam je grad bio spaljen,
njegove palate i hramovi, njegove velianstvene kue sa svim raskonim ukrasima, bogatim
zastorima i skupocjenim haljinama, sve je bilo spaljeno. Ono to vatra nije mogla unititi,
srebroizlato,svebakrenoieljeznoposue,trebalojebitiposveenoslubiuatoru.Samo
tlonakojemsenalaziogradbilojeprokleto,iJerihonnikadanijebioponovnoizgraenkao
tvrava. Kazna je izreena nad svima koji pokuavaju ponovno izgraditi zidove to ih je
boanska sila sruila. U prisutnosti cijelog naroda dana je sveana izjava: Proklet bio pred
licemJahveovjekkojipokuadaponovnogradiJerihon:gradiomutemeljenasvomprvencu,
podizaomuvratanasvomemezimcu!
Potpunounitenjejerihonskogstanovnitvabilojeispunjenjezapovijestikojajeranije
dana Mojsiju o stanovnicima Hanaana: ... udari ih prokletstvom; nemoj sklapati s njima
saveza niti im iskazuj milost. (Pnz 7,2) U gradovima onih naroda... nita ne ostavljaj na
ivotu. (Pnz 20,16) Mnogima su ove zapovijesti suprotne duhu ljubavi i milosti koji se
zahtijevaudrugimdijelovimaBiblije,alitosuuistinubilezapovijestibeskonanemudrostii
dobrote.BogjetrebaoutvrditiIzraeluHanaanu,nainitiodnjihnarodivlastkojajetrebala
253
bitiprikaznjegovogkraljevstvanazemlji.Oninisubilisamonasljedniciistinskevjerevesu
njenanaelatrebalirairitiiromsvijeta.Hanaancisuseodalinajodvratnijeminajpokvare
nijemneznabotvutejebilonunooistitizemljuodonogatobisigurnosprijeiloispunjenje
Bojemilostivenamjere.
Stanovnici Hanaana su imali obilje prilika za pokajanje. Prije etrdeset godina,
otvaranjeCrvenogmoraikanjavanjeEgiptasvjedoilojeovrhovnojvlastiizraelskogBoga.A
porazmidjanskih,gilgalskihibaanskihkraljevaponovnojepokazaodajeJahveiznadostalih
bogova.Svetostjenjegovakarakteraiodvratnostpremaneistoiizalanavidjeloukaznama
kojesusustigleIzraelzbogsudjelovanjauodvratnimobredimasBaalompeorskim.Svisuovi
dogaaji bili poznati stanovnicima Jerihona, i bilo je mnogo onih koji su dijelili Rahabino
uvjerenje da je Jahve Bog Izraelov Bog gore na nebesima i dolje na zemlji, premda su ga
odbili posluati. Poput ljudi prije potopa i Hanaanci su ivjeli samo da bi hulili na Nebo i
oskvrnjivali zemlju. I ljubav i pravda zahtijevale su kanjavanje ovih odmetnika od Boga i
neprijateljaljudi.
KakosulakonebeskevojskesruilezidoveJerihona,togponosnoggradaijetvrave
su prije etrdeset godina zaplaile srca nevjernih uhoda! Svemoni Bog Izraelov je rekao:
Evo,predajemtiurukeJerihon.Protivovihrijeiljudskajesilabilanemona.
Vjerom se sruie zidine jerihonske. (Heb 11,30) Voa Gospodnje vojske je
razgovaraosamosJouom.Onsenijeotkriocijelojzajednici,anjimajebilopreputenohoeli
vjerovati ili sumnjati u Jouine rijei, posluati izdane zapovijesti dane u Gospodnje ime ili
poreinjihovautoritet.Oninisumoglividjetianeoskevojskekojesuihpratilepodvostvom
Bojeg Sina. Mogli su pomisliti: Kakve su ovo besmislene radnje, kako je smijeno ovo
svakodnevno obilaenje oko gradskih zidova, trubljenje u trube od ovnujskih rogova. To ne
moe imati uinak na visoke utvrde. Ali sam plan da se nastavi s ovim obredom sve do
konanogruenjazidovapruilojeprilikudasemeuIzraelcimarazvijevjera.Tojeunjihove
umovetrebalousaditimisaodanjihovasnaganijeuljudskojmudrosti,vejenjihovospasenje
uBoga.OnisutakotrebalisteinavikudaseoslanjajunasvogboanskogVou.
Bogeuinitivelikestvarizaonekojimuvjeruju.Razlogzatonjegovnarodnemaveu
silujesttotooniprevievjerujuusvojumudrost,aGospodunepruajuprilikudaimotkrije
svojusilu.Onepomoisvojojdjecikojamuvjerujuusvakoj kriziakomupotpunopredaju
svojepovjerenjeivjernogasluaju.
UbrzonakonpadaJerihonaJouajeodluionapastiAj,gradiuravnicisamonekoliko
milja zapadno od Jordanske doline. Uhode poslane na ovo mjesto donijele su izvjetaj da je
stanovnikamalo,tedaetrebatimalavojskazapobjedu.
VelikapobjedakojujeBogostvariozanjihuinilaihjesamouvjerenim.Buduidaimje
obeao Hanaansku zemlju, oni su se osjeali sigurni te su propustili shvatiti da im samo
boanska pomo moe dati uspjeh. ak je i Joua iznio svoje planove za osvajanje Aja ne
zatraivisavjetodBoga.
Izraelcisupoeliprecjenjivativlastitusnaguispreziromgledatinasvojeneprijatelje.
Oekivala se lagana pobjeda i smatralo se da e tri hiljade ljudi biti dovoljno za zauzimanje
grada.OnisupourilisnapadombezobeanjadaeBogbitis njima.Dolisugotovodovrata
gradadabisesuoilisodlunim otporom.Obuzetistrahomzbog broja i temeljite pripreme
njihovihneprijatelja,onisupobjeglinizstrmupadinu.Hanaancisuihljutoprogonili:Itjerali
suihispredsvojihvrata...pobilisuihnastrmini.Premdasugubicibrojanobilimali,samo
tridesetestljudi,porazjeobeshrabriocijeluzajednicu.Klonutadasrcanarodukaodamuje
254
vodauilama.Ovojeprviputdasuseu bicisuoilisHanaancima,iakosuihstanovniciovog
malog grada natjeralina bijeg, kakve e bitiposljediceveihsukoba koji su bili pred njima?
Joua je gledao na njihov neuspjeh kao na izraz Bojeg nezadovoljstva te s jadom i brigom
razdrijeJouahaljinesvojeibaciseniicepredKovegomJahvinim,iostadetakodoveeri,
onistarjeineuIzraelu,posuviglavupepelom.
Jao,GospodeJahve,povikaojeon,zatosipreveoovajnarodprekoJordana?Danas
predaurukeAmorejacadanaspobiju?...todrugodareem,kadjeIzraelokrenuoledapred
svojimneprijateljima?AkotoujuHanaanciiostaliiteljizemlje,udruiteseprotivnasda
zbriuimenaesazemlje.toedakleuinitizavelikoimesvoje?
Jahvin odgovor je glasio: Ustani! Zato si pao niice? Izrael je sagrijeio: prekrili su
Savezkojimsamihvezao.Bilojevrijemezatanoiodlunodjelovanje,anezaoajijadiko
vanje. U logoru je bio tajni grijeh koji se morao nai i ukloniti prije no to su Gospodnja
prisutnostiblagoslovimoglibitisnjegovimnarodom.Janemoguviebitisvamaakoizsvoje
sredinenemakneteproklete.
Jedan je od onih koji je bio imenovan da izvri Boju presudu prestupio Boju
zapovijest. Narod je bio odgovoran za grijeh jednog prijestupnika: Zaista, uzee ukleto,
porobie,posakrivaeiprisvojie.Jouisudaneuputezaotkrivanjeikanjavanjezloinca.Za
otkrivanjekrivcatrebalasekoristitikocka.Grjeniknijedirektnootkriven,vejetopitanjeza
nekovrijemedranouneizvjesnosti,danarodosjetikrivicugrijehakojisubilimeunjimai
daihsetakonavededaispitujusvojasrcaiponizesepredBogom.
Joua je rano ujutro okupio narod po plemenima i poeo sveanu i dojmljivu
ceremoniju. Istraga je ila korak po korak. Strana provjera se sve vie pribliavala. Prvo
pleme, zatim porodica, a onda dom. Onda je Boji prst uputio na onoga koji je unesreio
Izraela,ovjekaAhana,sinaKarmijina,izJudinaplemena.
Joua je sveano pozvao Ahana da prizna istinu, kako bi utvrdio njegovu neospornu
krivnju i kako ne bi ostavio razlog za optube da je osuda nepravedna. Jadni ovjek je u
cijelosti priznao svoj zloin: Zaista, ja sagrijeili Jahvi, Bogu Izraelovu, i evo to sam uinio:
vidjeh u plijenu lijep inarski plat, dvije stotine srebrnjaka i zlatnu ipku vrijednu pedeset
srebrnjaka, pa se polakomili i uzeli sebi. Eno je sve zakopano usred mog atora, a srebro je
odozdo. Odmah su u ator poslani ljudi koji su kopali na spomenutom mjestu. I gle, sve
bijaezakopanouatoru,aodozdosrebro.Uzmusveiz atoraidonesuJouiistarjeinama
IzraclovimiprostrijeesvepredJahvu.
Izreena je kazna koja je odmah i izvrena. Kako si nas unesreio, ree Joua, tako
tebe danas unesreio Jahve! Kao to je narod bio odgovoran za Ahanov grijeh, i snosio
njegoveposljedice,onisukrozsvojepredstavniketrebalisudjelovatiunjegovukanjavanju.I
kamenovagasavIzrael.
Nakon toga su na njega navalili veliku gomilu kamenja, svjedok o njegovom grijehu i
kazni. Zbog toga se dogaaja prozva ono mjesto dolina Akor, i tako se zove do dananjeg
dana.UKnjiziLjetopisazapisanjespomennanjega:Ahan,kojijenaniozloIzraeluprekrivi
kletvu.(1Ljet2,7)
AhanovgrijehjeuinjenizprkosanajdirektnijeminajsveanijemprikazuBojesile.A
uvajtesesvegaukletogugradudaisaminebudeteprokleti...bilajeporukacijelomIzraelu.
ZapovijestjebilaizreenaodmahnakonudesnogprelaskaprekoJordana,prihvatanjaBojeg
zavjetaobrezanjemnaroda,nakonsvetkovanjaPashe iponovnepojaveAnelazavjeta,Voe
Gospodnje vojske. Nakon toga je slijedio pad Jerihona, pruajui dokaze o unitenju koje e
255
sigurno sustii sve prijestupnike Bojeg Zakona. injenica da je samo boanska sila dala
Izraelu pobjedu, da Jerihon nisu zauzeli svojom vlastitom snagom, dala je teinu zapovijesti
kojom se zabranjivalo da prisvajaju plijen. Bog je, silom svoje rijei, sruio ovu utvrdu,
pobjedajebilanjegovaigradjesasvimtojebilounjemubioposveensamoNjemu.
Meu milionima Izraelaca bio je samo jedan ovjek koji se u tom sveanom trenutku
pobjede i suda usudio prestupiti Boju zapovijest. Ahanovu pohlepu je potaknuo izgled
skupog inarskog plata, i ak kad se suoio licem u lice sa smru, on ga je nazvao lijep
inarski plat. Jedan je grijeh vodio k drugom i on je uzeo zlato i srebro odvojeno za
Gospodnjuriznicu,onjeBoguoduzeoprveplodoveHanaanskezemlje.
SmrtonosnigrijehkojijeAhanaodveoupropastimasvojekorijeneu pohlepi,jednom
od najuobiajenijih grijeha koji se esto uzima olako. Dok se drugi prijestupi otkrivaju i
kanjavaju,kakoprijestupdesetezapovijestirijetkoizazovesamoukor!Veliinatoggrijehai
njegovestraneposljedicepoukesuizAhanoveistorije.
Pohlepajezlokojesepostupnorazvija.Ahanjegajiopohlepuzadobitkomdokonanije
postalanavikakojagajevezalaokovimatoihjebilonemogueraskinuti.Dokjepothranjivao
ovo zlo, pomisao da nanese zlo Izraelu ispunila bi ga strahom, ali je njegova sposobnost
rasuivanjabilaumrtvljenagrijehomikadjekunjadola,onjepostaolakartva.
Neineliseslinigrijesiusprkosopomenamakojesuistotakosveaneiizriite?Nama
jezabranjenopoputatipohlepikaotojeAhanubilozabranjenoprisvojitijerihonskiplijen.
Bog je to proglasio idolopoklonstvom. Mi smo opomenuti: Ne moete sluiti Bogu i
bogatstvu.(Mt6,24)Pazite!uvajtesesvakepohlepe.(Lk12,15)...nekaseinespominje
meu vama, kao to pristoji svetima. (Ef 5,3) Pred nama se nalaze strane sudbine Ahana,
Jude, Ananije i Safire. A prije njih je Lucifer, sin Zorin, udei za uzvienijim poloajem,
zauvijekproigraosjajiblaenstvoNeba.Ipak,uprkossvimovimopomenamapohlepeimau
obilju. Njen prljavi trag vidi se svuda. Ona stvara nezadovoljstvo i neslogu u porodicama,
izaziva zavist i mrnju izmeu siromanih i bogatih, potie svirepo tlaenje bogatih nad
siromanima. Ovo zlo ne postoji samo na ovom svijetu ve i u crkvi. Kako se esto i ovdje
susree sebinost, pohlepnost i posezanje za tuim, zapostavljanje milosra, potkradanje
Bogaudesetiniiprinosu.Meudobrostojeimicijenjenimlanovimacrkvepostojemnogi
Ahani.Mnogiredovnodolazeucrkvu,sjedezaGospodnjimstolom,dokseunjihovomimetku
kriju nezakoniti dobici, stvari to ih je Bog prokleo. Zbog lijepog inarskog plata mnotvo
rtvuje mirnu savjest i svoju nadu u Nebo. Mnogi mijenjaju svoje potenje i svoju
upotrebljivost za vreu srebrnjaka. Ne obraa se panja na povike napaenih siromaha,
spreavaseirenjesvjetlostievanelja,ponaanjekojeobezvreujehrianstvopotieprezir
kodsvjetovnihljudi,apohlepniciipaknastavljajuskupljatiblaga.Smijeliovjekprikraivati
Boga?Avimeneprikraujete(Mal3,8),kaeGospod.
Ahanov grijeh je donio propast cijelom narodu. Zbog grijeha jednog ovjeka Boje
nezadovoljstvoepoivatinanjegovojCrkvisvedokseprijestupneispitaiukloni.Crkvase
ne treba bojati uticaja onih koji joj se otvoreno suprote, nevjernika ili hulnika, ve
nedosljednih Hristovih vjernika. To su oni koji zadravaju Boje blagoslove za Izrael i slabe
njegovnarod.
Kadjecrkvautekoama,kadpostojihladnoaiduhovnipad,tadaumjestodasklope
ruke i oplakuju svoje nesretno stanje, neka lanovi istrauju postoji li Ahan u logoru. S
poniznouiispitivanjemsrcanekasvakonastojiotkritiskivenegrijehekojiodvraajuBoju
prisutnost.
256
 Ahanjepriznaosvojukrivicu,alitadajebiloprekasnodabisespasio.Onjevidiokako
se izraelska vojska vraa iz Aja poraena i obeshrabrena, a ipak nije doao i priznao svoj
grijeh.VidiojeJouuiizraelskestarjeinekakoseklanjajudo zemljeuneizrecivojboli.Daje
tadapriznao,onbipruiodokazoistinskompokajanju,alionjeutio.Sluaojeizjavudaje
uinjen veliki grijeh, i uo kako je tano opisan njegov karakter. Meutim, njegove su usne
ostalezatvorene.Ondajeuslijedilasveanaistraga.Kakoseovaduatreslaodstrahakadje
vidio da je izdvojeno njegovo pleme, onda njegova porodica i dom! Ali on jo uvijek nije
priznavao,svedokBojiprstnijeukazaonanjega.Tadakadvienijemogaosakritisvojgrijeh,
on je priznao istinu. Kako se esto uju slina priznanja. Postoji velika razlika izmeu
priznavanja injenica nakon to su one dokazane i priznanja grijeha koji su poznati samo
namaiBogu.Ahannebipriznaodasenijenadaokakoetimeuklonitiposljedicesvogzloina.
Njegovo je priznanje sluilo samo da ukae na pravednost njegovekazne. Nijebilo iskrenog
pokajanjazboggrijeha,nijebiloskruenosti,promjenenamjerailiodvratnostipremagrijehu.
Ovakva priznanja izrei e grjenici dok budu stajali pred Bogom na sudu, kad svaki
sluajbudeodluenzaivotilismrt.Posljediceeizsvakogaodnjihizvuipriznanjegrijeha.
Prisilie ih straan osjeaj krivice i strah od suda. Ali takvo priznanje grjeniku ne moe
pomoi.
Mnogi e poput Ahana sve dok mogu prikrivati svoj prijestup od svojih blinjih,
osjeajuisesigurnimailaskajuisidaBogneebitistrogurazobliavanjunjihovabezakonja.
Svi e takvi biti zateeni u svojim grijesima na dan kad se nee moi oistiti rtvom ili
prinosom.Kadsenebeskeknjigeotvore,Sudijaneerijeimaobznanitiovjekovukrivicu,ve
euputitijedanotar,uvjerljivpogledisvakoivotnodjelo,svakiposao,oivjeeusjeanju
prijestupnika.LjudineekaouJouinodobatrebatiistraivatiodplemenadoporodice,vee
njihove vlastite usne priznati grijeh. Tada e se cijelom svijetu objaviti grijesi skriveni od
ljudskespoznaje.

257

46. poglavlje
BLAGOSLOVIIPROKLETSTVA

Ovo poglavlje zasniva se na Joui 8.

Nakon izvrenja kazne na Ahanu Joui je zapovjeeno da povede vojsku i ponovno

napadneAj.Bojajesilabilasnjegovimnarodomionisuuskorozaposjeligrad.
Nakon toga su prekinute vojne operacije da se cijeli Izrael moe posvetiti sveanoj
vjerskoj slubi. Narod je eljno nastojao naseliti Hanaan, jer dotada jo nisu imali svoje
domovezaporodice,adabiihdobili,moralisuistjeratiHanaance.Meutim,ovajvaniposao
moraoseodloitijerjeviadunostzahtijevalanjihovupanju.
OnisuprijezauzimanjasvojegnasljedstvamoraliobnovitisvojzavjetodanostiBogu.U
posljednjim uputama Mojsiju dvaput su spomenute upute za zbor plemena na gori Ebal i
GerizimkodekemazasveanopriznavanjeBojegZakona.Sluajuioveuputecijelinarod,
ne samo mukarci ve i ene, djeca i stranci koji su bili meu njima, napustili su logor kod
Gilgalaiprolizemljomsvojihneprijatelja,doekemskedoline,blizusreditazemlje.Premda
subiliokruenineprijateljimakojejonisupobijedili,onisubilisigurnipodBojomzatitom
sve dok su mu bili vjerni. Sada, kao i u Jakovljeve dane, strah od Boga spopadne okolina
mjesta(Post35,5)iIzraelcinisubiliuznemiravani.
Mjestoodreenozaovusveanuslubuvejebiloposveenozbogsvojepovezanostis
povijeu njihovih otaca. Ovdje je Abraham podigao svoj prvi rtvenik Jahvi u Hanaanskoj
zemlji.OvdjesuiAbrahamiJakovpodizalisvojeatore.Ovdjejeovajpotonjikupiopoljena
kojemsuplemenatrebalapokopatiJosifovekosti.TujetakoebioizvorkojijeJakoviskopaoi
hrastpodkojimjezakopaoidolopoklonikelikoveizsvogkuanstva.
IzabranomjestojebilojednoodnajljepihuPalestini,dostojnodabudepozornicagdje
setrebaoodigratiovajvelikidojmljivprizor.Prekrasnadolina,sazelenimpoljimaproara
nim maslinicima, navodnjavana potocima iz ivih izvora i ukra ena divljim cvjetovima,
izazovno se irila izmeu neplodnih uzvisina. Ebal i Gerizim, na suprotnim stranama doline,
gotovodasusedoticali,anjihoviispupenidijelovisunaizgledstvoriliprirodnugovornicu,
tako da se svaka izgovorena rije mogla dobro uti dok se s druge strane planinske padine
pruaoogromanprostorzavelikskup.
PremauputamadanimMojsiju,nagoriEbaljepodignutspomenikodkamena.Natim
kamenovimakojisuprethodnobilipremazaniposebnombukom,ispisanjezakon,nesamo
Deset zapovijesti izgovorene na Sinaju i urezane na kamenim ploama ve i zakoni to ih je
Mojsije primio i zapisao u knjigu. Pored ovog spomenika bio je izgraen rtvenik od nekle
sana kamena na kojem su prinosili rtve Gospodu. Znaajna je bila injenica da je rtvenik
podignutnagoriEbal,planininakojojjeizreenoprokletstvo,oznaavajuidajeIzraelzbog
prijestupa Bojeg Zakona na sebe pravedno navukao Boji gnjev i bio bi odmah kanjen da
nijebiloHristovapomirenjapredstavljenartvenikom.
est plemena, potomci Lee i Rahele, bili su smjeteni na planini Gerizim. Oni koji su
potjecaliodinoa,zajednosRubenomiZebulunom,zauzelisusvojamjestanaEbalu,doksu
svetenici s Kovegom zauzeli dolinu izmeu njih. Na znak trube zavladao je muk, i onda je

258
Joua, okruen dubokom tiinom, u prisutnosti ovog ogromnog skupa, stojei pored svetog
Kovega, proitao blagoslove koji su trebali slijediti ako posluaju Boji Zakon.Sva plemena
naGerizimusuodgovorila:Amin.Onjenakontogaproitaoprokletstva,aplemenanaEbalu
sunaistinainizrazilasvojeslaganje.Sveanijeodgovorhiljadaihiljadaglasovazvuaokao
glas jednog ovjeka. Nakon toga slijedilo je itanje Bojeg Zakona, zajedno s uredbama i
kaznamakojeimjepredaoMojsije.
Izrael je primio Zakon na Sinaju direkto iz Bojih usta, a njegove svete zapovijesti,
zapisanenjegovomvlastitomrukom,jouvijeksubileuvaneuKovegu.Sadajeonponovno
napisantakodagasvimoguitati.SvisuimaliprednostdasamivideusloveSavezauzkojesu
trebali osvojiti Hanaan. Svi su trebali izraziti svoje prihvatanje uslova Saveza i pristati na
blagoslove i prokletstva njegova dranja ili zanemarivanja. Zakon nije samo bio napisan na
kamenju spomenika ve ga je i Joua proitao pred svim Izraelcima. Nije prolo mnogo
sedmica otkad je Mojsije dao narodu cijelu knjigu Ponovljenog zakona, a Joua ju je ipak
ponovnoitao.
itanjeZakonasuslualinesamoizraelskimukarciveieneidjeca,jerjebilovano
daioniznajuivresvojedunosti.BogjezapovjedioIzraeluosvojimuredbama:Utisniteove
mojerijeiusvojesrceisvojuduu;kaoznakihpriveitenasvojuruku;nekavambudukao
zapismeuoima!Pouiteunjimasvojesinove,...davaidaniidanivaihsinovauzemljiza
kojuseJahvezakleovaimoimadaeimjedatibudubrojnikaodaninebesanadzemljom.
(Pnz11,1821)
CijeliZakontrebaoseitatisvakesedmegodineprilikomokupljanjacijelogIzraela,kao
tojeMojsijezapovjedio:SvakesedmegodinegodineoprosnenaPrazniksjenica,kaddoe
sav Izrael da vidi lice Jahve, Boga tvoga, na mjestu koje on odabere, proitaj ovaj Zakon u
prisutnosti svega Izraela. Saberi narod ljude, ene, djecu i doljaka to bude u tvojim
gradovimadaujuidanauebojatiseJahve,Bogavaega,padadreivresverijeiovoga
Zakona.Sinovinjihovi,kojitojoneznaju,uteinauitebojatiseJahve,Bogavaega,sve
vrijemedokbudeteivjelinazemljitoeteje,preaviJordan,zaposjesti.(Pnz31,1013)
Sotona uvijek nastoji iskvariti ono to je Bog rekao da bi zaslijepio umove, pomraio
duhitakonaveoljudenagrijeh.ZbogtogajeJahvetakoizriit,ineisvojezahtjevejasnima
takodanikonemoragrijeiti.Bogneprestanonastojiblieprivuiljudeusvojuzatitukako
bisprijeiodaSotonasvojomsurovom,prijevarnomsilomutjeenanjih.Onsespustiodas
njima govori vlastitim rijeima i vlastitom rukom ispie ivotvorne zapovijesti. I ove
blagoslovljenerijei,proetesvjetlouistineiivota,predanesuovjekukaosavrenvodi.
Budui da je Sotona spreman odvratiti um i ljubav od Gospodnjih obeanja i zahtjeva,
potrebnajeveamarljivostdabiihseusadilouumisrce.
Vjerskiuiteljitrebajuposvetitiveupanjudaljudepoueinjenicamaipoukamaiz
biblijske istorije i Gospodnjim opomenama i zahtjevima. Njih treba iznositi jednostavnim
jezikom,prilagoenimdjejemrazumijevanju.Dioroditeljskogipropovjednikogposlatrebao
bibitipouavanjemladihoPismu.
Roditelji mogu i trebaju zainteresirati svoju djecu za raznovrsno znanje na svetim
stranicama.AliakoelesvojesinoveikerizainteresiratizaBojuRije,onisamimorajubiti
zainteresirani.Onimorajubitiupoznatisuenjemigovoriti,kaotojeBogzapovjedioIzraelu,
kadsjediteusvojojkuiikadideteputem;kadlijegateikadustajete(Pnz11,19).Onikoji
eledanjihovadjecaljubeipotujuBogamorajugovoritionjegovojdobroti,velianstvuisili,
kaotojeotkrivenounjegovojRijeiiudjelimastvaranja.
259
 SvakopoglavljeisvakiredakuBiblijiBojijerazgovorsovjekom.Mibismoteuredbe
trebalizavezatizarukukaoznakikaopoeonikmeuoima.Akoseprouavaislua,onae
voditiBojinarod,kaotosuvodeniIzraelci,stupomodoblakadanjuistupomodognjanou.

260

47. poglavlje
SAVEZSAGIBEONCIMA
Ovo poglavlje zasniva se na Joui 9 i 10.

OdekemaIzraelcisusevratiliusvojlogoruGilgalu.Tu ihjeuskoroposjetiloudno
izaslanstvokojejesnjimaeljelosklopitisavez.Predstavnicisuizjavilidasudoliizdaleke
zemlje,anjihovjeizgledtonaokoipotvrivao.Njihovajeodjeabilastaraipohabana,njihove
sandale iskrpljene, zalihe plesnive, mjehovi koje su koristili za vino bili su pocijepani i
podvezani,kaodasuihbrzopopravilizaputovanja.
Unjihovomdalekomdomu,navodnoizagranicaPalestine,njihovisunarodnjacisuuli
za uda koja je Bog uinio za svoj narod i poslali ih da sklope savez s Izraelom. Izraelci su
posebno bili upozoreni da ne sklapaju saveze s idolopoklonikim Hanaancima, i vode su
posumnjaleuistinitostrijeiovihstranaca.Koznaneivitelimodameunama?Natosu
izaslaniciodgovorili:Tvojesmosluge!AlikadjeJouadirektnozahtijevaodakau:Kostei
odakle dolazite? oni su samo ponovili prijanju izjavu, i kao dokaz svoje iskrenosti dodali:
Evonaegahljeba:vrusmoponijelinaputodkuasvojihkadasmokrenulikvama,asada
je, evo, suh i razdrobljen. A ovo su vinski mjehovi: nove smo ih nalili, pa su se, evo, ve
poderali;ihaljinenaeiobuavesutronioddalekogputa.
Ovo svjedoenje bilo je presudno. ... ne pitajui Jahvu to e im rei, Joua uglavi s
njimamir,isklopisavezsnjimadaeihpotedjeti.Iglavarisenatozakunu.Takojesavez
bio sklopljen. Tri dana kasnije oni su otkrili istinu. ... saznalo se da su im susjedi i da ive
meunjima.ZnajuidasenemogusuprotstavitiIzraelcimaGibeoncisupribjeglilukavtini
dasauvajusvojeivote.
OgorenjeIzraelacajebiloveliko kadsusaznalizaprijevaru kojomsubiliprevareni.
Ogorenjesejopovealokadsunakontridanaputovanjadolidogibeonskihgradova,blizu
sredita zemlje. Ali sva zajednica poe rogoboriti protiv glavara, ali oni su odbili raskinuti
savez, premda je nainjen prijevarom, jer su se zakleli Jahvom, Bogom Izraelovim. Ali ih
nisu napali sinovi Izraelovi. Gibeonci su se zavjetovali da e se odrei idolopoklonstva,
prihvatiti oboavanje Jahve, tako da ouvanje njihovih ivota nije bilo krenje Boje
zapovijestida se unite idolopokloniki Hanaanci. Izraelci se stoga nisu zadanom zakletvom
obavezali da uine neki grijeh. Premda je zakletva iznuena prijevarom, ona se nije smjela
zanemariti.Obavezanakojusezaklinjemozadanomrijeju,akonasneobavezujedauinimo
grjeanin,morasedratisvetom.Mogunostdobitka,osveteiliosobnoginteresanemoeni
nakojinainuticatinanepovredivostzakletveilizavjeta.MrskesuJahviusnelaljive,amili
sumukojizboreistinu.(Izr12,22)OnajkojieuzicinaGoruJahvinuistajatinasvetom
mjestunjegovuonajjekojisezaklinjeprijatelju,inekriprisege(Ps24,3;15,4).
ivot Gibeonaca bio je poteen, ali su bili odreeni kao sluge za Svetilite da vre
fizike poslove. Joua pozva Gibeonce i ree: Bit ete drvosjee i vodonoe za Dom Boga
moga.Onisuradoprihvatilioveuslove,svjesnidasupogrijeili,tesuradootkupilisvojivot
pobilokojucijenu.Isadasmo,evo,kazalisuoni,utvojimrukama:uinisnamatomisli
dajedobroipravo.NjihovisupotomcistoljeimasuslubombilivezanizaSvetilite.

261
 Gibeonsko podruje je obuhvatalo etiri grada. Narodom nije vladao kralj, ve
starjeine ili zastupnici. Gibeon, njihov najvaniji grad, bio je znaajan kao kakav kraljevski
grad,asviiteljinjegovibijahuratnici.TojeoitdokazstrahakojisuIzraelciunijelimeu
stanovnike Hanaana, kad su ljudi ovog grada pribjegli tako poniavajuim sredstvima da bi
spasilisvojeivote.
Ali Gibeoncima bi bilo bolje da su poteno postupili prema Izraelcima. Iako su
pokoravanjem Jahvi sauvali svoje ivote, njihova im je prijevara donijela samo sramotu i
robovanje.BogjeuveouredbudasvikojiseodreknupaganstvaistupeuzajednicusIzraelom
dijeleblagoslovezavjeta.Onisubiliobuhvaeniuredbomostrancuigostui,osimnekoliko
izuzetaka, ova grupa je trebala uivati iste naklonosti i prednosti kao i Izrael. Gospodnja
uredbajeglasila:Akosestranacnastaniuvaojzemlji,nemojtegaugnjetavati.Stranackojis
vama boravi neka vam bude kao sunarodnik; ljubi ga kao sebe samoga. (Lev 19,3334) Za
Pashuirtvejezapovijeeno:Nekajejedanzakonizavasizastrancakojisvamaboravi...
kakojesvama,takonekabudeisastrancem.(Br15,15)
Gibeoncisusemogliprihvatitiuzovajuslovdanisupribjegliprijevari.Zastanovnikei
graane ovog kraljevskog grada iji itelji... bijahu ratnici bilo je veliko ponienje biti
drvosjee i vodonoe u narednim naratajima. Ali oni su prihvatili odjeu siromatva da bi
prevarili, a sada im je ono dano kao znak doivotne slube. Tako je njihov ropski poloaj
tokomnaratajatrebaosvjedoitioBojojmrnjipremaneistini.
PokoravanjeGibeonacaIzraeluzbunilojekraljeveHanaana.Odmahsupoduzetikoraci
da se osvete onima koji su sklopili mir s napadaima. Pod vostvom AdoniSedeka, kralja
Jerusalemskog, pet Hanaanskih kraljeva ulo je u savez protiv Gibeona. Njihov je napad bio
brz.GibeoncinisubilipripremljenizaobranutesuposlaliporukuJouiuGilgal: Nenaputaj
svojihslugu,negosepouriknama,danasizbaviidanampomogne,jersuseprotivnas
udruilisviamorejskikraljevikojiiveuGorju.OpasnostnijeprijetilasamoGibeoncimavei
Izraelcima. Grad je drao prolaze k sredinjoj i junoj Palestini i morao se sauvati ako se
eljelaosvojitizemlja.
JouaseodmahpripremiodapodeuoslobaanjeGibeona.Stanovniciopkoljenoggrada
bojalisusedaeonodbitinjihovpoziv,zbogprijevarekojusukoristili.Alionisusepredali
podizraelskinadzor,prihvatilislavljenjeBogaionsesmatrao obaveznim da ih zatiti.Ovaj
put nisu poli bez boanskog savjeta i Gospod ih je ohrabrio u ovom pothvatu: Ne boj se!
glasila je boanska poruka. Ja sam ih predao u tvoje ruke, i nijedan od njih nee se odrati
predtobom.IudarinanjihJouaiznenadno,potojesvu noiaoodGilgala.
MarirajuicijelunoonjeujutrodoveosvojesnagepredGibeon.Udruenisuknezovi
jedvasakupilisvojevojskeokogradakadihjeJouanapao.Napadjeuzrokovaopotpuniporaz
napadaa. Ogromno mnotvo je pred Jouom pobjeglo planinskim prolazom prema Bet
Horonu,akadsustiglidovrha,poelisubjeatinizstrminunadrugustranu.Tuihjestigla
kamena tua. ... bacio je Jahve s neba na njih tuu kamenja... I poginulo ih je vie od tue
kamenenegotosuihpobilisinoviIzraelovisvojimmaevima.
Dok su Amorejci nastavljali svoj bezobzirni bijeg, namjeravajui nai zaklon u
planinskim utvrdama, Joua, koji je sve to posmatrao s grebena, vidio je da e dan biti
prekratak da se obavi sav posao. Ako ih se potpuno ne potue, njegovi e se neprijatelji
ponovnookupitiizapoetibitku:ObratiseJouaJahviipoviepredIzraelcima:Stanisunce,
iznadGibeona,imjesece,iznaddolaAjalona!Istadesunce,izaustavisemjesecsvedoksenije
narod osvetio neprijateljima svojim... I stade sunce nasred neba i nije se nagnulo k zapadu
262
gotovociodan.
PrijenotosespustilanoBojeobeanjeJouibilojeispunjeno.Cijelaneprijateljska
vojska je predana u njegove ruke. Dogaaji su tog dana dugo trebali ostati u pamenju
Izraelaca.NijebilotakvadananiprijeniposlijedabiseJahveodazvaoglasuovjejem.Tako
je Jahve vojevao za Izraela. Sunce i mjesec stadoe u svom stanu, pred bljeskom tvojih
strijela,predblistavimsjajemkopljatvoga.Srditopozemljiide,gnjevnogazinarode.Izie
daspasinarodsvoj,daspasisvogpomazanika;probadavrhkuebezbonikove,ogolijoj
temeljedostijene.(Hab3,1113)
Boji Duh je nadahnuo Jouinu molitvu da bi ponovno pruio dokaz o sili izraelskog
Boga.Zatoovajzahtjevnijebioizrazdrskostivelikogvode.JouajeprimioobeanjedaeBog
sigurnoporazitioveizraelskeneprijatelje,aipakjeonuloiovelikenapore,kaodajeuspjeh
zavisiosamooizraelskojvojsci.Onjeuiniosvetojeovjekmogaouiniti,aondajevjerom
povikaozaboanskupomo.Tajnauspjehajezajednitvoboanskesilesljudskimnaporima.
Oni koji ostvaruju najvee rezultate oni su koji se bez ustezanja oslanjaju na ruku
Svemonoga. ovjek koji je zapovjedio: Stani, sunce, iznad Gibeona, i mjesece, iznad dola
Ajalona!ovjekjekojijesatimaleaonazemljiumolitviulogoruuGilgalu.Ljudimolitvesu
moniljudi.
Ovo mono udo svjedoi da je sve stvoreno pod upravom Stvoritelja. Sotona nastoji
predljudimasakritiboanskodjelovanjeumaterijalnomsvijetu,daizgubeizvidaneumorno
djelovanjevelikogUzroka.OvoudojeukorilosvekojipriroduuzdiuiznadBogaprirode.
Bog po svojoj volji poziva sile prirode da slome mo njegovih neprijatelja. Ognju i
grade, snijee i maglo, olujni vjetre, to rije njegovu izvrava! (Ps 148,8) Kad su se
neznaboaki Amorejci podigli da se suprotstave njegovoj namjeri, Bog je posredovao i
bacio... s neba na njih tuu kamenja na Izraelove neprijatelje. Nama je reeno da e se na
kraju istorije ove Zemlje odigrati vea bitka kad Jahve otvori svoju orunicu, izvue oruje
gnjevasvojega(Jer50,25).Zarsistigaodoriznicasnijegaizarsituespremitavidiotoih
priuvahzadanenevolje,zavrijemebojakrvavairata?(Job38,22.23)
Prorokopisujeunitenjekojeesedogoditikadizhrama...jakglas...povieiobjavi:
Svreno je! On kae: Veliki grad teak kao talenat! spusti se s neba na ljude. (Otk
16,17.21)

263

48. poglavlje
PODJELAHAANANA

Ovo poglavlje zasniva se na Joui 10,40-43;11 i 14 do 22.

Ubrzo nakon pobjede kod BetHorona slijedilo je osvajanje junog Hanaana. Sve
tamonje kraljeve i zemlje njihove zauze Joua ujedanput, jer se za Izraela borio Jahve, Bog
Izraelov.NaposljetkuseJouaisavIzraelvratieulogoruGilgalu.
Plemena sjeverne Palestine, preplaena uspjehom koji je pratio izraelsku vojsku,
stvorilasuprotivnjihsavez.NaelujeovogsavezabioJabin,kraljHasora,podrujazapadno
odjezeraMetom. Svioniizausasvimsvojimetama.Ovajevojskabiladalekoveaodsvih
skojimasuseIzraelcidosadasuoiliuHanaanu,samnotvomtogabijaekaopijeskana
obalimorskoj,isamnogimkonjimaikolima.Udruesedaklesvitikraljeviiulogoresezajed
nonavodamaMeromadaseboreprotivIzraela.Jouajeponovnoprimioporukuohrabrenja:
Nebojsenjih,jerusutrauovodobauinititeesvibitipobijenipredIzraelom.
U blizini voda Meroma on je napao logor udruenih neprijatelja i potpuno unitio
njihovuvojsku.IJahveihdadeurukeIzraelcima,teihonipobieiprotjerae...takoteniko
nepreivje.IzraelnijesmiouzetikonjeikoijeskojimasuseHanaanciponosiliirazmetali.
PremaBojojzapovijestikoijesubilespaljene,akonjiosakaenitakodanisubiliupotrebljivi
ubitkama.Izraelcisenisusmjelipouzdatiukoijeikonje,veuimeGospodaBogasvojega.
Osvajanjegradzagradom,aHasor,glavnosavezniko uporite,biojespaljen.Ratse
nastavionekolikogodina,iJouajenaposljetkupostaogospodarHanaana.Ikonanozemlja
poinuodrata.
Ali premda je Hanaanska mo bila slomljena, oni nisu u potpunosti bili razvlaeni.
Filistejcisunazapadujouvijekdraliplodnuravnicudumorskeobale,doksuSidoncidrali
podruje zapadno od njih. Ovi potonji su takoe drali Libanon, a na jugu, prema Egiptu,
izraelskisuneprijateljijouvijekvladalizemljom.
Meutim,Jouanijetrebaonastavitirat.Velikijevoatrebaoobavitidrugiposaoprije
notoprepustivoenjeIzraela.Cijelazemlja,osvojenidio,kaoionajkojijetektrebaloosvoji
ti,trebalajebitipodijeljenameuplemenima.Dunostsvakogplemenajebiladaupotpunosti
osvoji svoje naslee. Ako se narod pokae vjeran Bogu, On e pred njima istjerati njihove
neprijatelje,aOnimjeobeaodatijoveeposjede,akoostanuvjerninjegovomSavezu.
Podjela zemlje je povjerena Joui, zajedno s visokim svetenikom Eleazarom i
plemenskim glavarima, a podruje svakog plemena se odreivalo drijebom. Sam je Mojsije
odrediogranicezemljeonakokakojujetrebalopodijelitiplemenimakadosvojeHanaanteje
izsvakogplemenaimenovaoknezadaprisustvujepodjeli.Levijevopleme,odvojenozaslubu
u Svetilitu, nije bilo obuhvaeno diobom, ve im je u naslee dodijeljeno etrdeset osam
gradovaurazliitimdijelovimazemlje.
PrijenotosepoelospodjelomzemljeHalebjeupratnjiglavarasvogplemenaizaao
sposebnimzahtjevom.OsimJoueHalebjetadabionajstarijiovjekuIzraelu.HalebiJouasu
bilijedinioduhodakojisudonijelidobroizvjeeoobeanojzemlji,hrabreinaroddapodei
osvojizemljuuimeGospodnje.HalebjesadapodsjetioJouunaobeanjekojejetadadano,

264
kaonagradazanjegovuvjernost:Zemljakojomjestupalanogatvojapripaetebiisinovima
tvojimuvjenonasljedstvo,jersivriovoljuJahve,Bogamojega.Onjestogaizniozahtjevda
dobije Hebron u posjed. Tu je godinama bio dom Abrahama, Isaka i Jakova, a tu, u pilji
Makpelskoj,onisubiliipokopani.Hebronjebio sjeditestranihAnakovaca,ijajeveliina
zastrailauhode,aprekonjihunitilahrabrostcijelogIzraela.Tojebilo mjestokojejeHaleb,
uzdajuiseuBojusilu,izabraozasvojenasljee.
I vidi, Jahve me sauvao u ivotu, kao to je rekao. Ve je prolo etrdeset pet
godinakakojeJahvetoobeaoMojsiju...sadamijeosamdesetpetgodina,alisamjoidanas
snaan,kaotosambioonogdanakadmeMojsijeposlaokaouhodu.Kaoneko,isadajemoja
snagaumeni,zaborbu,daodemidasevratim.Dajmisadaovogorje,kojemijeJahveobeao
onogdana.Samsiuoonogadana.OndjesuAnakovci,aigradovisuimvelikiitvrdi.Akoje
Jahvesamnom,protjeratuih,kakojetoobeaoJahve.GlavariJudinogplemenasupodrali
ovajzahtjev.OvojeplemeimenovaloHalebadadijelizemljui onseodluioudruitisovim
ljudima prilikom iznoenja svog zahtjeva kako ne bi izgledalo da koristi svoj autoritet za
sebineciljeve.
Njegovom zahtjevu je odmah bilo udovoljeno. Nikome se s veom sigurnou nije
moglopovjeritiosvajanjeoveogromneutvrde.TadagaJouablagoslovi,idadeHalebu,sinu
Jefuneovu,Hebronunaslee,jerjeHalebvriovoljuJahve.Halebovajevjerasadabilaista
kaokadsesvojimsvjedoanstvomusprotiviozlimizvjetajimauhoda.OnjevjerovaoBojem
obeanjudaesvomnarodudatiHanaanionjeutomeupotpunostislijedioGospoda.Onje
izdraosnarodomdugolutanjeupustinji,dijeleirazoaranjaiteretkrivaca,aipaknijezbog
togaprigovarao,vejeuzdizaoBojumilostkojaihjesauvalaupustinjikadsunjegovabraa
propadala. Usred svih tekoa, opasnosti i pomora pustinjskog lutanja, tokom ratnih godina
od ulaska u Hanaan, Gospod ga je sauvao, a sada kad je imao vie od osamdeset godina,
njegovasnaganijeslabila.Onnijezasebetraiozemljukojajevebilaosvojena,vemjesto
koje su uhode smatrali da je nemogue pokoriti. Bojom pomoi on je elio preoteti utvrde
upravo od tih divova koji su pokolebali vjeru Izraela. elja za slavom ili velianjem nije
potaklaHalebovzahtjev.Hrabri,stariratnikjeelionarodudatiprimjerkojieveliatiBogai
ohrabritiplemenadaupotpunostipokorezemljukojusunjihoviocismatralineosvojivom.
Halebjeprimionasljedstvozakojimjenjegovosrceudjeloetrdesetgodinaiuzdajui
se da e Bog biti s njim, Haleb protjera odatle tri sina Anakova. Nakon to je sebi i svom
domuosiguraonasljedstvonjegovarevnostnijeoslabila.Onsenijesmjestiodauivausvojem
nasleu,vejenastaviosdaljnjimosvajanjimaukoristnarodainaslavuBogu.
Kukavice i pobunjenici su pomrli u pustinji, a pravedne uhode su okusile groe s
potokaEshola.Svakojeprimiopremasvojojvjeri.Nevjernisugledalikakosenjihovistrahovi
ispunjavaju.UsprkosBojemobeanjuonisuizjavilidajenemoguenaslijeditiHanaaninisu
gaosvojili.AlionikojisuvjerovaliuBoga,negledajuitolikonatekoeskojimasusemogli
suoiti, ve na snagu njihovog Svemonog Pomonika, uli su u obeanu zemlju. Ovi drevni
ratnicivjeromosvojiekraljevstva...izbjegoeotricimaa,ozdravieodbolesti,biejunaciu
boju, nagnae u bijeg tue bojne redove. (Heb 11,33.34) Jer sve to je od Boga roeno
pobjeujesvijet.(1Iv5,4)
JojedanzahtjevzapodjeluzemljeotkriojeduhsasvimrazliitodHalebovog.Iznijela
sugaJosifovadjeca,plemeEfrajimovospolovicomplemenaManaeova.Imajuiuvidusvoju
brojnostovaplemenasuzahtijevaladvostrukidioteritorija.drijebimjedodijelionajplodnije
podrujeucijelojzemlji,ukljuujuidoline,alisumnogikljunigradoviudoliniidaljeostaliu
265
posjedu Hanaanaca, a plemena su ustuknula pred naporima i opasnostima osvajanja svojeg
nasljedstva,eleidodatnidioteritorijakojijevebioosvojen.Efrajimovojeplemebilojedno
odnajbrojnijihuIzraelu,anjemujepripadaoiJoua,tesunjegovilanovismatralidaimaju
pravo na poseban poloaj. Zato si nam dao u naslee prema jednom drijebu, samo jedan
dio,kadsmomnogobrojnijiiJahvenasjedosadblogosiljao?Meutim,nepokolebljivogvodu
senijemoglonavestidaodstupiodstrogepravde.Njegovjeodgovorglasio:Kadstenarod
mnogobrojan,poiteuumuikriteondjesebizemljeuperikojirefaimskojkrajini,akovam
jepretijesnagoraEfrajimova.
Njihovjeodgovorotkriopravirazlogzaprigovor:njimajenedostajalovjereihrabrosti
da istjeraju Hanaance. Gora nam ova nee biti dosta, rekli su, a svi Hanaanci koji ive u
ravniciimajueljeznakola.
Izraelskom je narodu obeana sila njihovog Boga i da su Efrajimci imali Halebovu
hrabrost i vjeru, nijedan neprijatelj ne bi mogao opstati pred njima. Joua se odluno
suprotstavio njihovoj elji da se ne izlau tekoama i opasnostima. Vi ste brojan narod i
imatesilnusnagu,rekaoje.IstjeratesigurnoHanaanceakoiimajueljeznakola,akoijesu
jaki. Tako su njihovi vlastiti dokazi upotrijebljeni protiv njih. Budui da su bili velik narod,
kaotosutvrdili,onisusebimogliucijelostiotvoritiput,kaotosuuinilanjihovabraa.S
Bojompomoionisenisutrebalibojatieljeznihkola.
Gilgal je dotada bio nacionalno sjedite i mjesto atora sastanka. Ali ator je sada
trebalo premjestiti na mjesto izabrano za njegov trajan smjetaj. Bio je to ilo, mali grad u
Efrajimovom nasljedstvu. Nalazio se blizu sredita zemlje i bio je pristupaan svim
plemenima. Ovaj dio zemlje je bio u cijelosti osvojen tako da niko nije mogao uznemiravati
vjernike. Sabrala se zajednica sinova Izraelovih u ilo, i ondje razapee ator sastanka.
Slijedila su ga plemena koja su jo uvijek logorovala kad je ator iz Gilgala prenoen i
postavljenuilu.Ovasuplemenatuostaladoksenisuraselilaposvojemnasljedstvu.
ator je ostao u ilu tri stotine godina, sve dok zbog grijeha Elijeve kue nije pao u
filistejskeruke,ailobiouniten.Kovegsenikadanijevratioutajator,aslubauSvetilitu
je naposljetku prenesena u Hram u Jerusalemu, a ilo je izgubio svoj znaaj.Ostale su samo
ruevinekojesuoznaavalemjestogdjejenekadastajao.Dugonakontoganjegovasesudbina
koristilakaoupozorenjeJerusalemu.Poite,dakle,namojemjestokojejeuilu,gdjeneko
nastaniliimesvoje,ipogledajtetoodnjegauinihzbogopainanarodasvogaizraelskoga...
odovogaDomatosezovemojimimenom,ukojesevi uzdateiodovogamjestatogadadoh
vamaioimavaim,uinituistotosamuinioiodila.(Jr7,1214)
Kadazavrediobuzemljedrijebom,ikadsusvaplemenaprimilasvojenasljedstvo,
Jouajeizniosvojzahtjev.Njemuje,kaoiHalebu,danoposebnoobeanjeonasljedstvu,alion
nije traio veliko podruje, ve samo jedan grad. ... dadu Izraelci Joui, sinu Nunovu,
nasljedstvousvojojsredini...onutvrditajgradinastaniseunjemu.GradjenazvanTimnat
Serah,preostalidio,svjedoanstvooplemenitomkarakteruinesebinomduhuosvajaa,koji
je, umjesto da prvi prisvoji osvojeni plijen, odloio svoj zahtjev sve dok i najmanji meu
njegovimnarodomnisubiliposlueni.
est gradova dodijeljenih Levitima, po tri na svakoj strani Jordana, odreeni su kao
gradoviutoitaukojesumoglipobjeiubice.Mojsijejenarediodaseodredeovigradovida
moepobjeiubicakojinehoticekogaubije.Tigradovinekavambuduutoiteodosvetnika,
kazao je on, tako da ubica ne moradne poginuti dok ne stane na sud pred zajednicu. (Br
35,11.12)Ovojemilostivopravilobilonunozbogdrevnogobiajaosobneosvete,anjimeje
266
kazna za ubistvo prelazila na najblieg roaka ili nasljednika poginulog. U sluajevima u
kojima je krivnja bila oita nije bilo potrebno ekati na suenje pred sudijama. Osvetnik je
mogao svugdje goniti ubicu i ubiti ga bilo gdje da ga zatekne. Gospod nije smatrao za
potrebnomdautomtrenutkuukineovajobiaj,vejeuspostaviopravilodabisepobrinuoza
sigurnostonihkojisuubiliiznehata.
Gradoviutoitasubiliraspodijeljenitakodasubiliudaljeniokopoladanaputovanja
izsvakogdijelazemlje.Putevikojisuvodilidonjihuvijeksusemoralidobroodravati,adu
putasupodignutiznakovinakojimajejasnim,velikimslovimastajalarije:utoite,takoda
se bjegunac ni za trenutak nije morao zadravati. Svaka osoba, Izraelac, tudinac ili putnik,
moglisuseokoristitiovimpravilom.Premdasenevinenijesmjelonepromiljenosmaknuti,ni
krivci nisu trebali izbjei kaznu. Nadlene vlasti su pravedno trebale ispitati sluaj svakog
bjeguncaitekkadjeutvrenodanijekrivzanamjernoubistvomogaojebitizatienugradu
utoitu.Krivcisupredavaniosvetnicima.Aonikojisuimalipravonazatitumoglisujeimati
samo uz uslov da ostanu unutar odreenog utoita. Ako je neko preao preko propisanih
granica i naao ga krvni osvetnik, on bi svojim ivotom platio zanemarivanje Gospodnjeg
Zakona.Meutim,prilikomsmrtivelikogsvetenika,svimakojisunaliutoiteugradovima
utoitabilojedoputenodasevratenasvojeposjede.
Prilikomsuenjazaubistvooptuenogsenijesmjeloosuditinatemeljusvjedoanstva
samo jednog svjedoka, ak kad su i dokazi na temelju indicija bili protiv njega. Gospodnja
uredba je bila: Za svako ubistvoovjeka kazna smrtinad ubicom moe se izvriti na dokaz
svjedoka.Nikosenemoesmrukaznitinadokazsamojednogsvjedoka.(Br35,30)Hristos
je bio taj koji je Mojsiju dao ove upute za Izrael, a kad je bio osobno na zemlji sa svojim
uenicima,kadihjepoduavaokakodapostupajupremagrjenicima,VelikiUiteljjeponovio
poukudasvjedoanstvojednogovjekanijedovoljnodasenekoosudiilioslobodi.Miljenje
ilisudjednogovjekanisutrebalirjeavatispornapitanja.Usvimovakvimprilikamatrebale
suseudruitidvijeilivieosobaizajednonositiodgovornostdapresudaoslanjajuisena
izjavedvojiceilitrojicesvjedoka,budevjerodostojna(Mt18,16).
Akosedokaedajeosumnjienikrivzaubistvo,nijebilotogpomirenjailiotkupakoji
su ga mogli spasiti. Ko prolije krv ovjekovu, njegovu e krv ovjek proliti! (Post 9,6) Ne
smijeteprimatiotkupninezaivotubicekojijezasluiosmrt:onmoraumrijeti.Odvucigais
mogartvenika,dasepogubi,glasilajeBojazapovijest.Zazemljunakojojjekrvprolivena
pomirenje se ne moe pribaviti. (Br 35,31.33; Izl 21,14) Sigurnost i plemenitost naroda je
zahtijevaladasegrijehzaubistvootrokazni.
GradoviutoitaodreenizaBojidrevninarodbilisusimbol utoitatogaHristos
prua.IstijemilostiviSpasiteljkojijeodrediooveprivremenegradoveutoitaprolijevanjem
svoje krvi prijestupnicima Bojeg Zakona pruio sigurno utoite u kojem oni mogu nai
zatitu od druge smrti. Nijedna sila ne moe iz njegovih ruku uzeti duu koja mu dolazi da
primi oprost. Sad, dakle, nema vie nikakve osude onima koji su u Hristu Isusu. Ko e ih
osuditi?IsusHristoskojijeumrojobolje:kojijevaskrsnuokojijesdesnestraneBogui
koji posreduje za nas, da bismo po tim dvjema nepromjenjivim stvarima u kojima Bog ne
moeprevaritiimalisnaanpodsticaj mitosmose utekli(Bogu) da se domognemo nade
kojanamjeodreena.(Rim8,1.34;Heb6,18)
Onaj koji je bjeao u grad utoita nije smio odugovlaiti. Iza sebe je morao ostaviti
porodicuiposao.Nijebilovremenazapozdravljanjesvoljenima.Upitanjujebionjegovivot
isvedrugeinteresejemoraortvovatitomciljudastignedomjestasigurnosti.Zaboravljala
267
seiscrpljenost,anatekoesenijeobaziralo.Bjegunacsenizatrenutaknijeusudiousporiti
svedoknijedoaodogradskihzidova.
GrjenikjeizloenvjenojsmrtisvedoknenadezaklonuHristu.Kaotooklijevanjei
bezbrinost mogu bjegunca liiti jedine prilike da ivi, tako odlaganje i ravnodunost mogu
dovestidopropastidue.Sotona,velikineprijatelj,ustopuslijedisvakogprijestupnikaBojeg
Zakona, i onaji koj nije svjestan ove opasnosti i revno ne nastoji nai zaklon u vjenom
utoitu,postaertvaunitavaa.
Zatoenik koji je u bilo kojem trenutku izaao izvan grada utoita bio je preputen
krvnom osvetniku. Tako se narod uio da se pridravaju metoda to ih je neograniena
mudrost odredila za njihovu sigurnost. Ipak, nije dovoljno da grjenik vjeruje u Hrista za
oprostodgrijeha,onmoravjeromiposlunouprebivatiuNjemu.Ako,naime,svojevoljno
grijeimopotosmojasnoupoznaliistinu,nepreostajenamviertvazagrijehe,negostrano
iekivanjesudaiosvetnogbijesavatrekojaeprogutatiprotivnike.(Heb10,26.27)
Dvaizraelskaplemena,GadovoiRubenovo,spolovinomManaeovaplemena,primili
su svoje nasljedstvo prije prelaska preko Jordana. Za pastirski su narod iroke visinske
ravnice i bogate ume Gileada i Baana, s dugim panjacima za njihova stada, imale
privlanosti koje se nisu mogle nai u samom Hanaanu. Dva i po plemena, elei se tu
nastaniti,obealasuosiguratidionaoruanihljudikojiepratitinjihovubrauprekoJordana
i sudjelovati s njima u bitkama dok i oni ne osvoje svoje nasljedstvo. Obaveza je bila vjerno
izvrena. Kad je deset plemena ulo u Hanaan, oko etrdeset hiljada sinova Rubenovih i
sinovi Gadovi i polovina plemena Maneova... naoruanih ljudi prelo je pred Jahvom da se
bore na Jerihonskim poljanama. (J 4,12.13) Oni su se godinama hrabro borili zajedno sa
svojombraom,asadajedolovrijemedasevrateuzemljusvojegnasljedstva.Kaotosuse
pridruilisvojojbraiubitkama,takosudijeliliiplijen,ionisusevratilisvelikimblagomis
mnogom stokom, sa srebrom, zlatom, tuem, eljezom i haljinama u izobilju, a sve su to
trebalipodijelitisonimakojisuostalisporodicamaistadima.
Sada su trebali stanovati udaljeni od Gospodnjeg Svetilita te je stoga Joua sa
zabrinutimsrcemposmatraonjihovodlazakznajuidaeunjihovomizoliranomilutalakom
ivotubitisnanihkunjidapopusteobiajimapaganskihplemenakojasuivjelanagranici.
Dok su Jouu i druge vode optereivali muni predosjeaji, do njih su dole udne
vijesti.PoredJordana,blizumjestagdjesuIzraelciudesnoprelirijeku,dvaipolplemenasu
podigla rtvenik, slian rtveniku za rtve paljenice u ilu. Boji je Zakon po cijenu smrti
zabranjivao uspostavljanje drugog bogosluenja osim onog u Svetilitu. Ako je takva bila
prirodartvenika,one,akoostane,udaljitinarododistinskevjere.
Predstavnicinarodasuseokupiliuiluinavrhuncuuzbuenjaiogorenjapredloili
daseodmahzaratiprotivprijestupnika.Meutim,poduticajemopreznijihodluenojedase
poalje poslanstvo kako bi od dvaju i pol plemena dobili objanjenje o njihovom ponaanju.
Izabrano je deset knezova, po jedan iz svakog plemena. Na elu im je bio Pinhas, koji se
istaknuosvojomrevnouprotivzloinakodPeora.
Dva i po plemena su pogrijeila to su bez objanjenja zapoela djelo koje je prualo
povodzasumnju.Predstavnici,pretpostavljajuidasunjihovabraakriva,suprotstavilisuim
seotrimukorom.OptuilisuihzapobunuprotivGospodaizapovjediliimdasesjetekakoje
Izrael kanjen to se pridruio BaalPeoru. Pinhas je u ime cijelog Izraela rekao sinovima
RubenovimiGadovimdaakonisuvoljniivjetiutojzemljibezrtvenikazartvepaljenice,
onisudobrodolidadijelenasljedstvoiprednostinjihovebraenadrugojstrani.
268
 Usvomodgovoruoptuenisuobjasnilidanjihovrtveniknijenamijenjenrtvama,ve
samokaosvjedoanstvodaoniimajuistuvjerukaonjihovabraauHanaanu,premdaihdijeli
rijeka.Bojalisusedaeunarednimgodinamanjihovadjecamodabitiiskljuenaizslubeu
SvetilitukaoonakojanemajudijelauIzraelu.Takojeovajrtvenik,nainjenpouzorkuna
rtvenikGospodnjiuilu,trebaobitisvjedoanstvodasunjegovigraditeljioboavateljiivog
Boga.
Predstavnici su s velikom radou prihvatili ovo objanjenje i odmah prenijeli vijesti
onima koji su ih poslali. Naputene su sve pomisli na rat i narod se udruio u radosti i
hvaljenjuBoga.
SinoviRubenoviiGadovisuondanartvenikstavilinatpisistiuirazlogzbogkojegje
podignut i rekli: To je svjedoanstvo meu nama: Jahve je Bog. Oni su time nastojali
sprijeitibuduenerazumijevanjeiuklonitisvetobimoglobitiuzrokkunji.
Kakoestoozbiljnetekoenastanuizjednostavnognerazumijevanja,akimeuoni
ma koje vode najdostojnije pobude. Kakve ozbiljne i pogubne posljedice mogu uslijediti bez
utivostiipoputanja.TadasedesetplemenasjetilokakojeuAhanovomsluajuBogukorio
nedostatakopreznostiuotkrivanjugrijehakojijebiomeunjima.Onisusadaodluilidjelo
vatibrzoiodluno,alinastojeiizbjeiprvuzabluduonisuotiliudrugukrajnost.Umjestoda
uovomsluajuutivoispitajudabisaznaliinjenice,onisusvojubrauosudiliiokrivili.Dasu
GadoviiRubenoviljudiuzvratiliuistomduhu,posljedicabibiorat.Premdajevanoizbjei
poputanjegrijehu,jednakojevanoklonitisestrogeosudeineutemeljenesumnje.
Premda su bili osjetljivi i na najmanje okrivljavanje u vezi s njihovim ponaanjem,
mnogi su previe otri u postupanju s onima koje sumnjaju da su u zabludi. Prijekorom i
osudivanjem nikoga se nije odvratilo od njegovog pogrenog stajalita, ve se tako mnoge
udaljuje od pravog puta i njihova srca otvrdnu na uvjeravanja. Duh ljubaznosti, utivo i
strpljivopodnoenje moguspasitizabludjelogiprekritimnotvogrijeha.
Mudrost koju su pokazali Rubenovi ljudi i njihovi sudrugovi vrijedna je oponaanja.
Doksupotenonastojaliunaprijeditipravuvjeru,onisubilipogrenoosueniiotroukoreni,
a ipak nisu izrazili negodovanje. Oni su utivo i strpljivo sasluali optube svoje brae prije
nego to su se pokuali obraniti, a onda pozorno objasnili svoje motive i pokazali svoju
nevinost.Takojenaprijateljskinainrijeenatekoakojajeprijetilaozbiljnimposljedicama.
Onikojisuupravumogu,akikadsulanooptueni,ostatimirniipuniobzira.Bogje
upoznat sa svime to ljudi pogreno prikau i pogreno razumiju tako da mi na sluaj sa
sigurnou moemo ostaviti u njegovim rukama. On e sigurno opravdati ivot onih koji
vjerujuuNjegakaotojeispitaogrjenogAhana.OnikojevodiHristovduhimateljubavkoja
dugotrpiikojajeljubazna.
Boja je volja da meu njegovim narodom prebiva zajednitvo i bratska ljubav.
HristovamolitvaprijesamograspeajebiladanjegoviuenicibudujednokaotojeOnjedno
sOcem,dasvijetmoevjerovatidaihjeBogposlao.Ovanajdirljivijainajljepamolitvasee
krozvjekovesvedonaihdana,jersunjegoverijeibile:Nemolimsamozanjih negoizaone
kojieponjihovojrijeivjerovatiume.(Iv17,20)Premdaminetrebamortvovatinijedno
naeloistine,ovostanjejedinstvatrebabitinastalnicilj.Tojedokazistinskoguenitva.Isus
jerekao:Akoimadneteljubavijedanpremadrugome,potom evassviupoznatidastemoji
uenici. (Iv 13,35) Apostol Petar bodri Crkvu: Na kraju, svi budite jednoduni, puni
saosjeanja,bratskeljubavi,milosraiponiznosti!Nevraajtezlozazlo,niuvreduzauvredu,
venaprotivblogosiljate,jerstenatopozvanidanaslijediteblagoslov!(1Pt3,8.9)
269

49. poglavlje
POSLEDNJEJOUINERIJEI

Ovo poglavlje zasniva se na Joui 23 i 24.

Ratovi i osvajanja su bili okonam i Joua se povukao u mir porodinog ivota.

ProteklojemnogodanakakojeJahvedaoIzraeludaotpoineodsvihneprijateljaunaokolo...
DozvazatoJouasveIzraelce,starjeine,glavare,suceiupraviteljenjihove.
Prolojenekolikogodinaotkadjenarodnaseliosvojenasljedstvoivesemoglavidjeti
pojava istih zala koja su Izraelu ranije donosila kazne. Kad je Joua osjetio da ga obuzima
staraka nemo i shvatio da njegovo djelo uskoro mora zavriti, ispunila ga je briga za
budunost njegovog naroda. Kad su se ponovno okupili oko svog ostarjelog voe, on im se
obratiorijeimaoinskeljubavi.Vistebilisvjedoci,kazaojeon,svegatojeJahve,Bogva,
predvaimoimauiniosvimnarodimaradivas:Jahve,Bogva,boriosezavas.Premdasu
Hanaancibilipokoreni,onisvijouvijekzauzimalipriliandiozemljeobeaneIzraeluiJoua
je opomenuo svoj narod da ne posustane i zaboravi Gospodnju zapovijest da u cijelosti
razvlastioveidolopoklonikenarode.
Narod je uglavnom bio spor da zavri posao istjerivanja neznaboaca. Plemena su se
rairilaposvojemnasljedstvu,vojskajebilarazoruanatesenaobnavljanjeratagledalokao
nateakinepouzdanpothvat.AliJouajeizjavio:Jahve,Bogva,sameihgonitiispredvasi
otjerateihispredvas,izaposjeetenjihovuzemlju,kaotovamjeobeaoJahve,Bogva.
Budite, dakle, postojani i sve vri u tome da uvate i vrite sve to je napisano u Knjizi
zakonaMojsijeva,idaneodstupiteodtoganidesnonilijevo.
Jouasepozvaonanarodkaosvjedokedaje,svedoksusepokoravaliovimuslovima,
Bogvjernoispunjavaosvojaobeanja.Spoznajteipriznajtesvimsrcemsvojimisvomduom
svojom:nijednoodsvihobeanjakojavamjedaoJahve,Bogva,nijeostaloneispunjeno.On
imjerekaodakaotojeGospodispuniosvojaobeanjatakoeispunitiiprijetnje.Ikaoto
vamseispunilosvakoobeanjetovamgajedaoJahve,Bogva,takoeJahveispunitiisvaku
prijetnju...AkoprekriteSavezkojijeJahve,Bogva,sklopiosvama...buknutegnjevJahvin
navas,inestatevasubrzoizdobrezemljekojuvamjeJahvedao.
Sotona vara mnoge s naizgled vjerodostojnom teorijom da je Boja ljubav prema
njegovom narodu tako velika da e im On oprostiti grijehe. On tvrdi da premda Boje rijei
prijetnje imaju odreenu svrhu u njegovoj moralnoj vladavini, one se nikada doslovno nee
ispuniti. Ali Bog u svom postupanju prema svojim stvorenjima odrava naela pravednosti
tako to otkriva istinsku prirodu grijeha, pokazujui da su njegove posljedice bijeda i smrt.
Nikadanijebiloinikadaneebitibezuslovnogoprostagrijeha.Takavoprostbiobiodbaciva
nje naela pravednosti koji je sam temelj Boje vladavine. To bi izazvalo zaprepatenje
bezgrjenog svemira. Bog je vjerno upuivao na posljedice grijeha, i ako ta upozorenja nisu
istinita,kakomoemobitisigurnidaenjegovaobeanjabitiispunjena?Takozvanadobrota
kojazanemarujepravdunijedobrota,veslabost.
Bog je darodavac ivota. Od samog poetka svi su njegovi zakoni dani za ivot. Ali
grijehjeprekinuoporedakkojijeBoguspostavioiuslijediojenesklad.Svedokpostojigrijeh,

270
patnjaismrtsuneizbjene.SamozatotojeOtkupiteljponioprokletstvogrijehaumjestonas
ovjeksemoenadatidaeosobnoizbjeinjegovestraneposljedice.
Prije Jouine smrti glavari i plemenske starjeine, posluni njegovim pozivima,
ponovno su se okupili u ekemu. Nijedno mjesto u cijeloj zemlji nije budilo toliko svetih
sjeanja,vraajuinjihovemislinaBojiSavezsAbrahamomiJakovom,podsjeajuiihina
njihove vlastite sveane zakletve prilikom ulaska u Hanaan. Tu su se nalazila brda Ebal i
Gerizim, tihi svjedoci zakletvi koje su doli obnoviti u prisutnosti svog umirueg vode.
PosvudasusenalazilidokazionogatojeBoguiniozanjih,kakoimjedaozemljuzakojuoni
nisuradili,gradovekojenisugradili,vinogradeimaslinikekojenisusadili.Jouajejojednom
ponovioistorijuIzraela,nabrajajuiprekrasnaBojadjela,dasvimoguosjetitinjegovuljubav
imilostisluemusavrenoivjerno.
Na Jouinu zapovijest iz ila je donesen Koveg. Prilika je bila vrlo sveana, a ovaj
simbol Boje prisutnosti produbio je dojam koji je on elio ostaviti na narod. Nakon to je
prikazaoBojudobrotupremaIzraeluonihjepozvaodauimeJahveizaberukomeesluiti.
OnisujouvijekdonekletajnooboavaliidoleiJouaihjesadanastojaopodstainaodluku
dauklonegrijehizIzraela.Meutim,akovamsenesviasluitiJahvi,ondadanasizaberite
kome ete sluiti, rekao je on. Joua ih je elio navesti da slue Bogu, ne prisilno, ve
dragovoljno.LjubavpremaBogujetemeljvjere.Slubaizpukenadezanagradomiliizstraha
od kazne nita ne koristi. Otvoreni otpad nije vea uvreda Bogu od licemjerstva i pukog
formalnogbogosluenja.
Ostarjelijevoapozivaonaroddasvestranosagledajuonotoimjeiznioiodluehoe
lidoistaivjetikaotosuivjeliponieniidolopoklonikinarodiokonjih.Akoimseinidaim
sluba Jahvi, izvoru sile, izvoru blagoslova, donosi zlo, neka taj dan izberu kome e sluiti,
bogovimakojimasusluilivaioci,odkojihjeAbrahamodvojen,ilibogovimaAmorejacau
ijoj zemlji sada prebivate. Ove posljednje rijei su bile otar ukor Izraelcima. Bogovi
Amorejacanisumoglizatititinjihoveoboavatelje.Zbogsvojihjeodvratnihiponiavajuih
grijeha taj bezboni narod bio uniten i dobra zemlja koju su nekada posjedovali dana je
Bojemnarodu.KakojebilonerazumnoodIzraelaizabratiboanstvazbogkojihsuAmorejci
bili uniteni! Ja i moj dom, dodao je Joua, sluiemo Jahvi. Ista sveta revnost koja je
nadahnulavoduprenesenajenanarod.Njegovisupoziviizazvalipripravanodgovor:Daleko
nekaje odnasdaostavimoJahvuasluimodrugimbogovima.
VinemoetesluitiJahvi,dodaojeJoua,jerjeonBogsveti...kojinemoepodnijeti
vaih prijestupa ni vaih grijeha. Prije no to doe do neke trajne promjene narod mora
osjetitipotpununesposobnostdasamsluaBoga.OnisuprekrilinjegovZakoniZakonihje
osudiokaoprijestupnikeinijepruaoizlaz.Svedoksuvjerovaliuvlastitusnaguipravednost
oni nisu mogli primiti oprost za svoje grijehe. Nisu mogli izvriti zahtjeve Bojeg savrenog
ZakonatesuuzaludobeavalidaesluitiBogu.SamovjeromuHristaonisumogliosigurati
oprost grijeha i primiti silu da vre Boji Zakon. Oni se moraju prestati oslanjati na vlastite
naporedabisespasili,iucijelostimorajuvjerovatiuzaslugeObeanogSpasitelja,akoeleda
ihBogprihvati.
Jouajenastojaopodstaisvojesluaocedadobroizvagajusvojerijeiiuzdreseod
zakletvi koje nisu bili spremni ispuniti. Oni su s velikom revnou ponovili izjavu: Ne, mi
emosluitiJahvi.Sveanimpristankomdabudusvjedociprotivsamihsebeonisuizbarali
Jahvu,ijojednomponoviliobeanjeoodanosti:SluiemoJahvi,Bogusvojemu,iglasemo
njegovsluati.
271
 Tako sklopi Joua tog dana Savez s narodom i utvrdi mu uredbu i zakon. Bilo je to u
ekemu.Nakontojenapisaoizvjetajoovomsveanomdogaajuongajezajednosknjigom
ZakonastavioporedKovega.Ondajepodigaokamenkaospomenikirekao:Gle,ovajkamen
neka nam bude svjedokom, jer je uo rijei to ih je govorio Jahve; on e biti svjedok da ne
zatajiteBogasvoga.TadaJouaotpustinarod,svakognanjegovonasljedstvo.
Joua je ovim obavio posao za Izraela. On je vrio volju Jahve a u Bojoj knjizi je
zapisano:slugaJahvin.Najplemenitijesvjedoanstvonjegovomkarakterukaojavnogvoeje
istorijanaratajakojijeuivaounjegovimdjelima:IzraeljesluioJahvisvegavijekaJouinai
svegavijekastarjeinakojesuJouunadivjele.

272

50. poglavlje
DESETINEIPRINOSI

U izraelskoj ekonomiji desetina narodnog prihoda je izdvajana za potporu javnih

bogosluenja.StogajeMojsijerekaoIzraelcima:Svakadesetinasazemljita,biloodpoljskih
usjeva, bilo od plodova sa stabala, pripada Jahvi; to je Jahvi posveeno. Svaka desetina od
krupnogaisitnogablaga,tojestsvakodeseto...nekabudeposveenoJahvi.(Lev27,30.32)
Meutim, sistem desetkovanja nije potekao od Izraelaca. Gospod je od najranijih
vremenapolagaopravonadesetinuitajsezahtjevpriznavaoipotovao.Abraham jedesetinu
dao Melhisedeku, sveteniku Boga Svevinjega (Post 14,20). Jakov je, bjegunac i lutalica, za
dolaskauBetelobeaoGospodu:Aodsvegatomibudedavao,zateuodlagatidesetinu.
(Post 28,22) Kad su Izraelci organizirani kao narod, zakon o desetini je potvren kao
boanskauredba,anjihovnapredakjezavisiooposlunostiovojuredbi.
Svrha sistema desetine i prinosa jest da u umove ljudi utisne veliku istinu da je Bog
izvor svakog blagoslova za njegova stvorenja i da ovjek njemu duguje zahvalnost za dobre
daroveNjegovogprovienja.
...Onkojisvimadajeivotnidahisveostalo.(Dj17,25)Gospodobjavljuje:Tamoje
su sve ivotinje umske, tisue zvjeradi u gorama mojim. (Ps 50,10) Moje je zlato, moje je
srebro.(Hag2,8)Bogjetajkojiljudimadajesnagudasteknubogatstvo(Pnz8,18).Gospodje
zapovjediodakaopriznanjedasvedolaziodNjegadionjegovihblagoslovavraamoNjemuu
darovimaiprinosimakakobismopoduprlioboavanjeBoga.
Svaka desetina... pripada Jahvi. Ovdje je upotrijebljen slian oblik izraavanja kao u
zakonuosuboti.Asedmogjedanasubota,poinakposveenJahvi...(Izl20,10)
Bog je za sebe zadrao odreeni dio ovjekova vremena i sredstava, i nijedan ovjek ne
moeprisvojitibilokojiodnjihzasebe,adaseneogrijei.
Desetina se iskljuivo morala odvajati Levitima za upotrebu, plemenu koje je bilo
odvojenozaslubuuSvetilitu.Meutim,tonikakonijebiokrajnjihovihdoprinosazavjerske
svrhe.ator,akasnijeiHram,ucijelostijesagraenoddragovoljnihdarova.Dabiosigurao
sredstva za popravke i druge trokove, Mojsije je naredio da prilikom svakog prebrojavanja
naroda svi priloe pola ekela kao prinos Jahvi. U Nehemijino vrijeme doprinos se davao
godinje.(VidiIzl30,1216;2Kr12,4.5;2Ljet24,413;Neh10,32.33.)Svremenanavrijeme
Bogusuprinoenertvezagrijehirtvezahvalnice.Nagodinjimpraznicimaonesuprinoe
neuvelikombroju,avelikodunoseprilagaloizasiromane.
akiprijenotosedesetinamoglapriloitipriznavalisuseBojizahtjevi.Prviplodovi
sa zemlje uvijek su se posveivali Njemu. Za Boga se odvajala prva vuna za strienja ovaca,
itarice za vridbe, prvo ulje i vino. Isto je tako bilo i s prvom mladunadi ivotinja, a za
prvoroenogsinaplaalaseotkupnina.PrvisuseplodovidonosilipredGospodauSvetilitei
odvajalisesvetenicimanakoritenje.
TakosenarodstalnopodsjeaodajeBogistinskivlasniknjihovihpolja,stada,daimje
Ondavaosunceikiuzasijanjeietvu,dajesvetosuposjedovalibilonjegovostvorenjeida
ihjeOnuiniopovjerenicimanjegovihdobara.
KadsuseIzraelci,natovareniprvimplodovimazemlje,vonjakaivinograda,okupljali

273
okoatora,tojebilojavnopriznanjeBojedobrote.Kadjesvetenikuzimaodarove,davalac
jekaodasenalaziuJahvinojprisutnosti,govorio:Mojjeotacbioaramejskilutalac...aonda
opisaoboravakuEgiptuimukeodkojihjeBogizbavioIzraelamonomispruenomrukomi
ispruenom miicom, velikom strahotom, znakovima i udesima. Onda je rekao: I dovede
nasnaovomjestoidadenamovuzemlju,zemljukojomteemedimlijeko.Isad,evo.donosim
prvineplodovasatlatosimiga,Jahve,dao.(Pnz26,5.811)
DoprinosikojisusetrailiodIzraelacazavjerskeidobrotvornesvrheiznosilisucijelu
etvrtinunjihovezarade.Zbogtakovisokihdoprinosanaizvoreprihodamogloseoekivatida
eoniosiromaitinarod,alinasuprottome,vjernovrenjeovihuredbibiojejedanoduslova
njihovanapretka.UzuslovnjihoveposlunostiBogimjedaosljedeeobeanje:Neulizbog
vaszaprijetitskakavcudavamvienekvariusjevaidavamnebudenerodnalozaupolju...Svi
evasnaroditaddratisretnima,jeretebitizemljablaenstva,govoriJahvenadvojskama.
(Mal3,11)
Upeatljiv prikaz posljedica sebinog uskraivanja ak i dragovoljnih prinosa Bogu
dogodio se u vrijeme proroka Hagaja. Nakon povratka iz babilonskog ropstva Izraelci su
poeliponovnograditiGospodnjiHram,alisuoenisodlunimprotivljenjemneprijatelja,oni
su prekinuli rad, a otra sua koja ih je osiromaila uvjerila ih je da je nemogue zavriti
gradnju Hrama. Nije jo dolo vrijeme, govorili su oni, da se opet sazda Dom Jahvin! Ali
preko Gospodnjeg proroka poslana im je poruka: A vama je vrijeme da stanujete u
pokrivenimkuama,dokjeovajDomrazvaljen.Izato,ovakosadagovoriJahvenadVojskama:
Razmotritesvojeputove.ijetemnogo,malodovozite;jedete,anistesiti;pijete,anapojitsene
moete;odijevatese,anijevamtoplo.Poslenikzaraujeplau,astavljajeuprodrttobolac!
(Hag 1,26) A onda se nudi i razlog: Nadaste se obilju, a gle, malo je; to dovezete kui, ja
otpuhnem.Azato?rijejeJahvenadVojskama.ZatotojeDommojrazvaljen,doksesvaki
odvasbrinezadomsvoj.Stogjenebouskratilorosu,azemljauskratilausjeve.Jadozvahsuu
na zemlju i gore, na ito i vino, na ulje i na sve to zemlja rada, na ljude i stoku, i na svaki
trudnosteenplod.(Hag1,9.11)Dolaastehrpioddvadesetmjerica,abijaeihsamodeset!
Dolaaste kaci da zahvatite pedeset mjerica, a bjee ih samo dvadeset! Udarao sam snijeu,
medljikomigradomsvakodjelovaihruku.(Hag2,16.17)
PodstaknutiovimopomenamanarodsedaonaizgradnjuBojekue.Ondasuprimili
rije od Gospoda: Stoga dobro pripazite od dananjeg dana unapredak od dvadeset i
etvrtogdanadevetogamjeseca,kadsestaograditiHramJahvin,pripazitedobro...Aliodovog
danajaublagosloviti.(Hag2,18.19)
Mudriovjekkae:Kodijeliobilato,svevieima,akokrtari,svejesiromaniji.(Izr
11,24)ApostolPavleiznosiistupoukuuNovomzavjetu:Ovovelim:kokrtosije,krtoei
eti;koobilatosije,obilatoeieti!ABogmoetakoobilatoizlitinavassvakuvrstumilosti,
damogneteimatiuvijekiusvemusasvimdovoljnosvegaijoimativikazakojemudrago
dobrodjelo.(2Kor9,6.8)
Boja namjera je bila da njegov narod, Izrael, nosi vidjelo svim stanovnicima Zemlje.
Odravajui javno bogosluenje oni su svjedoili o postojanju i suverenosti ivog Boga.
Njihovajeprednostbilaodravatiovobogosluenjekaoizrazsvojeodanostiiljubaviprema
Njemu.Gospodjetakourediodairenjevidjelaiistinasvijetomzavisionaporimaiprinosima
onihkojisusudioniciboanskihdarova.Onjemogaoaneleuinitipredstavnicimanjegove
istine.Mogaojevlastitimglasomobznanitisvojuvolju,kaotojujeobjavionaSinaju,aliOnje
usvojojbezgraninojljubaviimudrostipozvaoljudedapostanunjegovisaradnicitakotoih
274
jeizabraodaobaveovajposao.
U izraelsko vrijeme desetina i dragovoljni darovi bili su potrebni za odravanje
boanske slube. Treba li Boji narod davati manje u dananje vrijeme? Naelo to ga je
HristosuspostaviojestdanaadavanjaBogutrebajubitiuskladusasvjetlouiprednostima
to ih uivamo. Komu je mnogo dano, od njega e se mnogo traiti. (Lk 12,48) Spasitelj je
aljui svoje uenike rekao: Badava ste primili, badava i dajte! (Mt 10,8) Kako se nai
blagoslovi i prednosti mnoe, kad pred sobom imamo neusporedivu rtvu slavnog Sina
Bojeg, zar nau zahvalnost ne trebamo izraziti obilnijim darovima da drugima moemo
odnijeti vijest spasenja? Kako se djelo evanelja iri, ono zahtijeva vee darove nego to se
zahtijevalo u drevna vremena, i to zakon o desetini i darovima ini jo nunijim nego u
vrijemeizraelskeekonomije.BogesepotovatiimnogovieeseduaobratitiHristuakoje
njegov narod dareljiv u podupiranju njegova djela dragovoljnim darovima, umjesto
pribjegavanjanehrianskiminesvetimmetodamapunjenjablagajne.
Mojsijevjeplandaprikupisredstvazagradnjuatorabiovrlouspjean.Moljenjenije
bilo potrebno. On nije koristio neka sredstva kojima dananje crkve esto pribjegavaju. On
nije nainio veliku gozbu. Nije pozivao narod na praznovanje, ples ili zabavu, nije osnivao
tombole, niti ita nesveto, da prikupi sredstva za gradnju Bojeg Svetilita. Bog je naredio
Mojsiju da pozove Izraelce da donesu darove. On je trebao uzeti darove od svih koji su
dragovoljno donosili, iz srca. I darovi su stizali u tako velikim koliinama da je Mojsije
zabranionarodudadonosi,jersudonijelivienegotosemoglopotroiti.
Bog je ljude uinio svojim pristavima. Imovina koju je On dao u njihove ruke jest
sredstvokojejeOndaozairenjeevanelja.OnimakojisepokaukaovjernipristaviOne
dativeepovjerenje.Gospodkae:Jerjaastimonekojimeneaste.(1Sam2,30)Bogljubi
veseladarivaoca,akadnjegovnarod,sazahvalnimsrcem,donosisvojedaroveiprinose,a
ne sa alou i na silu, pratit e ih njegovi blagoslovi, kao to je obeao. Donesite itavu
desetinuuriznicudaumojojkuibudehrane.TadameiskuajtegovoriJahvenadVojskama
neu li vam otvoriti ustave nebeske i neu li izliti na vas punom mjerom blagoslov. (Mal
3,10)

275

51. poglavlje
BOJESTARANJEZASIROMANE

Da bi se promicalo sakupljanje naroda na bogosluenja i da bi se pobrinulo za

siromane,zahtijevalasejojednadesetinaodsvezarade.UvezisprvomdesetinomGospod
jeizjavio:Levijevimsinovima,evo,predajemnasljedstvosvedesetine uIzraelu.(Br18,21)
Meutim, u vezi s drugom desetinom On je zapovjedio: A onda blaguj desetine svoga ita,
svogavina,svogauljaiprvinesvojekrupneisitnestokeuprisutnostiJahve,Bogasvoga,na
mjestukojeonodaberedasvojeimeondjenastani;dasetakonauizauvijekbojatiseJahve,
Boga svoga. (Pnz 14,23.29; 16,1114) Oni su ovu desetinu, ili jednak iznos u novcu, trebali
donositisvakedrugegodinenamjestogdjesenalaziloSvetilite.NakontosuBoguprinijeli
rtvu zahvalnicu, a odreenu koliinu dali svetenicima, donositelji su ostatak trebali
upotrijebiti za vjersku gozbu u kojoj su trebali sudjelovati leviti, tudinci, udovice i siroad.
Takojedonesenopravilozartvezahvalniceigozbenagodinjimpraznicima,imejenarod
privuenudrutvosvetenikailevitadaprimiuputeiohrabrenjauslubiBogu.
Meutim, svake se tree godine ova druga desetina trebala koristiti kod kue, za
ugoivanjelevitaisiromanih,kaotojeMojsijerekao:...potvojimgradovima,dajedudo
sitosti.(Pnz26,12)Ovajedesetinabilazakladazadobrotvornesvrheigostoljubivost.
Osim toga doneseno je jo jedno pravilo za siromane. Nita, osim njihova priznanja
Bojih zahtjeva, ne izdvaja zakone dane Mojsiju tako kao njihov irokogrudni, njeni i
gostoljubiv duh prema siromanima. Premda je Bog obeao dati velike blagoslove svom
narodu,njegovanamjeranijebiladaimsiromatvobudepotpunonepoznato.Onjeizjavioda
zemlja nikada nee biti bez siromanih. Meu njegovim narodom je uvijek trebalo biti onih
koji su zahtijevali njihovu naklonost, njenost i dobrostivost. Onda, kao i sada, ljudi su bili
podloninesreama,bolestima,gubitkuimetka,aipaksvedoksuslijediliuputetoihjeBog
dao,meunjimanijebiloprosjakanigladnih.
Boji zakon dao je siromanima pravo na odreeni dio plodova zemlje. Kad je bio
gladan,ovjekjebioslobodanuiupolje,vonjakilivinogradsvogblinjegijestiplodoveda
zadovolji svoju glad. U skladu s ovim doputenjem, Isusovi uenici su uzeli i jeli ita dok su
subotomprolazilikrozpolja.
Svi pabirci polja, vonjaka i vinograda pripadali su siromanima. Kad anje ito na
svojojnjivi,rekaojeMojsije,pazaboravikojisnopnanjivi,nevraajseponj...Kadjednom
omlatisvojemasline,vieizasebenepretrauj...Kadoberesvojvinograd,nepaljetkujiza
sebe;nekatobudezadoljaka,sirotuiudovicu.Sjeajsekakosibiorobuzemljiegipatskoj;
zatotinareujemdaovuzapovijestvri.(Pnz24,1922;Lev19,9.10)
Postojalo je i posebno davanje za siromane svake sedme godine. Subotnja godina,
kakosenazivala,poinjalajezavretkometve.Uvrijemesjetvetojedolazilonakonberbe
ljudinisutrebalisijati,nisusmjelivezivativinogradeuproljeeinisusmjelioekivatinietvu
niberbu.Moglisujestionotojezemljasamaodseberodila dok je bilo svjee, ali nitaod
toganisusmjelisprematiuskladita.Tegodinerodovejetrebaloostavititudincima,siroadii
udovicama,paakipoljskimivotinjama(Izl23,10.11;Lev25,5).
Aliakojezemljaobinoraaladovoljnodapokrijepotrebeljudi,kakosuonipreivlja

276
valitokomgodinekadnesakupljajuplodove?ZatoseobilnopobrinuloBojeobeanje:Evo,
blagoslovusvojpustitinavas:estagodinarodomeroditizatrigodine,rekaojeGospod,
kadbudetesijaliosmegodine,hranitetesestarimprihodomsvedodevetegodine;dokne
doenjezinprihod,jeetestari.(Lev25,21.22)
Dranje subotnje godine trebalo je koristiti i narodu i zemlji. Tlo, koje je ostalo
neobraeno jednu sezonu, kasnije je obilnije raalo. Narod je bio osloboen tereta rada u
polju, i premda je bilo razliitih poslova koje su mogli obaviti tokom tog razdoblja, svi su
uivali u veem odmoru koji je pruao priliku za obnovu tjelesne snage za napore sljedee
godine.Imalisuvievremenazarazmiljanjeimolitvu,zaupoznavanjesBojimuenjimai
zahtjevimaizapoduavanjeusvojimdomovima.
Izraelski su robovi subotnje godine bili oslobaani i nije ih se smjelo otpustiti bez
otpremnine.Gospodnjajeuputaglasila:Kadgaslobodnaodsebeotpusti,nealjigapraznih
ruku.Darujgaimeizmeustokesvoje,sgumnasvogaiizbadnjasvoga;imeteveJahve,
Bogtvoj,blagoslovio,odtogainjemudaj.(Pnz15,13.14)
Radnikenadnice morale su se tano isplaivati: Nemoj zakidati jadnoga i bijednoga
najamnika,bioontvojsunarodnjakilidoljakizkojegagradautvojojzemlji...Svakidandaji
muzaraduprijenegosuncezae,jerjesiromahizanjomuzdie.(Pnz24,14.15)
Takoesudaneposebneuputeuvezispostupanjempremabjeguncimaizslube:Ne
smijeizruivatirobakojijeodsvogagospodarautekaoktebi.Nekaboravistobomutvojoj
sredini,umjestutogaodabereujednomodtvojihgradovagdjemusesvidi.Nemojsnjim
loepostupati.(Pnz24,16.17)
Siromani su se sedme godine oslobaali od duga. Izraelcima je bilo nareeno da u
svakom trenutku pomau svojoj brai u potrebi tako to e im posuditi novac bez kamata.
Uzimanjekamataodsiromahajebiloizriitozabranjeno:Akotvojbratzapadneukripacine
mogneodravatisvojeodnosestobom,primiga;inekastobomivikaostranaciligost.Ne
uzimaj od njega ni lihve ni kamata. Boga se svoga boj, i neka tvoj brat ivi s tobom! Ne
uzajmljujmunovacnakamateniti mulihvarskidajisvojuhranu.(Lev25,3537)Akojedug
ostao neplaen do oprosne godine, glavnica se nije mogla povratiti. Narod je izriito bio
upozorenprotivuskraivanjapomoizbogtoga:Naelisekodtebekakavsiromah,nekood
tvojebrae,...nebuditvrdasrcanitizatvarajsvojerukepremasvomesiromanomebratu,...
uvajsedatiseusrcuneporodiopakamisaoterekne:Sedmasegodina,godinaotputanja
dugova,vepribliujeidaprijekimokompogledasvogasiromanoga brata inita mu ne
dadne. On bi zazvao Jahvu protiv tebe, i grijeh bi bio na tebi. Kako siromaha nikad nee
nestati iz zemlje, zapovijestam ti: irom otvaraj svoju ruku svome bratu, svome siromahu i
potrebituuzemljisvojoj,negomuiromrastvorirukuispremnomudajtomunedostaje.
(Pnz15,79,118)
Nikosenijetrebaobojatidaemunjegovadareljivostdonijetisiromatvo.Poslunost
Bojim zapovijestima e svakako donijeti napredak. ... te e moi zajmove davati mnogim
narodima, a sam ih nee moi uzimati, i nad mnogim e narodima vladati, dok oni nad
tobomneegospodariti.(Pnz15,6)
Nakonsedamsedmicatakvihgodinailisedamputasedamgodinaslijedilajevelika
oprosnagodinajubilejskagodina.Aondazaoriutrubu!...iromsvojezemlje.Tupedesetu
godinu proglasite svetom! Zemljom proglasite osloboenje svim njezinim stanovnicima. To
neka vam bude jubilej, oprosna godina. Neka se svako va vrati na svoju oevinu; neka se
svakovratiksvomerodu.(Lev25,9.10)
277
 Usedmomemjesecu,desetogadanatogamjeseca,naDanpomirenja,trubajeoglasila
jubilarnu godinu. Trubljenje se ulo irom zemlje gdje su stanovali Izraelci, pozivajui svu
djecu Jakovljevu da s dobrodolicom doekaju oprosnu godinu. Na veliki Dan pomirenja
opratalisusesviizraelskigrijesi,inarodjesradosnimsrcimapozdravljaoovajjubilej.
Kao i tokom subotnjih godina zemlja se nije zasijavala ni ela, a svi su se rodovi
smatrali vlasnitvom siromaha. Jedan sloj izraelskih robova, svi koji nisu bili osloboeni
subotnjegodine,tadasubilioslobaani.Alionotojenaroitoobiljeavalojubilarnugodinu
bio je povratak sve zemlje porodicama prvotnih vlasnika. Prema naroitoj Bojoj uredbi
zemlja je bila podijeljena drijebom. Nakon podjele zemlje niko nije smio trgovati svojim
posjedom.Nijesmioprodavatisvojposjed,osimakogajenatoprisililosiromatvo,iakonije
biootkupljen,jubilejskegodinesevraaoprvotnomvlasnikuilinjegovimnasljednicima.
Gospod je rekao Izraelcima: Zemlja se ne smije prodati potpuno, jer zemlja pripada
meni, dok ste vi samo stranci i gosti kod mene. (Lev 25,23) Narodu je trebalo prenijeti
injenicudajezemljabilaGospodnjazakojusuimalidoputenjedajenekovrijemeposjeduju,
dajeOnbiozakonskivlasnik,prvotniposjednik,idaseOnelioposebnobrinutizasiromane
iunesreene.Uumovejesvihtrebaloutisnutidairomasiimajujednakopravonamjestou
Bojemsvijetukaoionikojisubogatiji.
Tako se na milostivi Stvoritelj pobrinuo da umanji patnju, da u ivot siromaha i
napaenihunesezrakunadeibljesaksunevesvjetlosti.
Gospod je htio onemoguiti neumjerenu ljubav prema bogatstvu i moi. Velika zla
nastaju kad jedni neprestano nagomilavaju bogatstvo, a drugi osiromauju i propadaju. Bez
ograniavanjamobogatihbipostalamonopol,asiromanebise,premdausvakompogledu
jednakodostojneuBojimoima,smatralopodreenimauodnosunasvojunaprednijubrau
ipostupalokaostakvima.Osjeajtlaenjaprouzroitestrastisiromanijihklasa.Stvarase
osjeaj oaja i beznaa koji tei demoralizaciji drutva i otvara vrata svakoj vrsti zloina.
SvrhapropisatoihjeBoguspostaviobilajedapromiedrutvenujednakost.Mjeresubotnje
i jubilarne godine u velikoj su mjeri ispravile ono to se u meuvremenu izopailo u
drutvenomipolitikomporetkunacije.
Svrhaovihpravilajebiladajednakoblagoslovibogatekaoisiromane.Onasutrebala
sprijeiti pohlepu i sklonost ka samouzdizanju te odgajati plemenit duh dobrostivosti, a
njegovanjem dobre volje i povjerenja meu svim klasama poticao bi se drutveni red i
stabilnost vladavine. Svi smo mi upleteni zajedno u veliku mreu ovjeanstva, i sve to
moemouinitidapridonesemoiuzdignemodruge,krozblagoslovesevraanamasamima.
Zakon meusobne zavisnosti proima sve drutvene stalee. Siromasi nisu nita zavisniji o
bogatima nego bogati o siromasima. Dok jedan stale trai udio u blagoslovima koje je Bog
daonjihovimimunijimsusjedima,njimajeopetpotrebnavjernasluba,snagauma,kostijui
miia,kojesukapitalsiromanih.
IzraelusuobeanivelikiblagosloviuzuslovposlunostiBojimuputama.Davauvam
kieupravovrijeme,teezemljaraati,astablapopoljudonositiplodove.Vridbaevam
stizatiberbu,aberbastizatisjetvu.Jeetehljebsvojdositosti,iusvojojetezemljiivjetiu
sigurnosti.Zemljiudatimir;takoetepoivatiadavasnikoneplai.tetneuivotinjeiz
zemljeukloniti;maneeprolazitivaomzemljom...meuvamauhoditiibiuvamBog,avi
etemibitinarod...Aliakomeneposluateiudjeloneprovedetesveovemojezapovijesti;...
prekritemojSavez...Sjetveetesvojeuzaludsijatineprijateljivainjimaesehraniti.Jau
se protiv vas okrenuti, i vai e vas neprijatelji obarati. Oni koji vas mrze gospodarie nad
278
vama.Bjeaeteiondakadvasnikonebudeprogonio.(Lev26,417)
Mnogojeonihkojizahtijevajusvelikimoduevljenjemdasviljuditrebajuimatijednak
udio u ovozemaljskim Bojim blagoslovima. Ali to nijebila Stvoriteljeva namjera. Razliitost
ivotnihuslovajednojeodsredstavaspomoukojegBognastojiprovjeritiirazvitikarakter.
Ipak, njegova je namjera da oni koji imaju svjetovna bogatstva sebe smatraju pukim
povjerenicima njegovih dobara, kao oni kojima su povjerena sredstva koja se trebaju
upotrijebitizadobrobitonihkojipateioskudijevaju.
Hristos je rekao da e siromasi uvijek biti s nama i On svoje interese udruuje s
interesima njegovog napaenog naroda. Srce naeg Otkupitelja saosjea s najsiromanijim i
najponienijim meu njegovom zemaljskom djecom. On nam kae da su oni njegovi
predstavnici na Zemlji. On ih je stavio meu nas da u naim srcima probudi ljubav koju On
osjea prema napaenima i potlaenima. Saaljenje i dobrotu koju im pokazujemo Hristos
prihvatakaodasmoihNjemuiskazali.Nainsurovostiilinemarapremanjimagledasekao
dasmogaNjemuuinili.
Da se zakon koji je Bog dao za dobrobit siromaha nastavio drati, kako bi sadanje
stanje svijeta bilo razliito moralno, duhovno i tjelesno! Sebinost i samoivost ne bi se
pokazivali kao danas, a svako bi gajio ljubazni obzir za sreu i dobrobit drugih, a ovakvo
rairenosiromatvokojesadavidimoumnogimzemljamanebinipostojalo.
NaelakojajeBogzapovjediosprijeilabistranazlakojasuusvimvremenimadola
kao posljedica tlaenja siromaha od strane bogataa i sumnji i mrnje siromaha prema
bogatima. Dok bi ona, s jedne strane, prijeila gomilanje velikog bogatstva i poputanje
neogranienojraskoi,onabisprijeilaibudueneznanjeiuniavanjedesetakahiljadaijaje
maloplaenaslubabilapotrebnadasesteknuovaogromnabogastva.Onabidonijelamirno
rjeenjezaoveproblemekojisadaprijetedasvijetispuneanarhijomikrvoproliem.

279

52. poglavlje
GODINJIPRAZNICI

Ovo poglavlje zasniva se na Levitskom zakoniku 23.

CijeliIzraelsakupljaosetriputgodinjenabogosluenjeuSvetilitu(Izl23,1416).ilo
je za neko vrijeme bilo mjesto ovih okupljanja, ali je kasnije Jerusalem postao sredite
narodnogbogosluenjaiplemenasusetuokupljalanasveanepraznike.
Narodjebiookruendivljim,ratobornimplemenimakojasueljnoekaladazauzmu
njihovuzemlju,aipakjetriputgodinjesvimazaratsposobnimljudimaisvimakojisumogli
putovatinareenodaostavesvojedomoveidounamjestaokupljanja,blizusreditazemlje.
tojetrebalosprijeitinjihoveneprijateljedanapadnuovenezatienedomove,daihopusto
e ognjem i maem? to je trebalo sprijeiti napad na zemlju koja bi Izraelce mogla uiniti
robovima nekih stranih neprijatelja? Bog je obeao da e biti zatitnik svog naroda. Aneo
Jahvinlogorpodieokonjegovihoboavateljadaihspasi.(Ps34,8)DoksuIzraelciodlazilina
bogosluenje,boanskajesilaobuzdavalanjihoveneprijatelje.Bojejeobeanjeglasilo:Jer
uprotjeratinarodeispredtebeiproirititvojemee,tenikoneehlepitizatvojomzemljom
kadtriputugodinibudeuzlaziodasepokaepredJahvom,Bogomsvojim.(Izl34,24)
Prvi od ovih praznika, Pasha, praznik beskvasnih hljebova, stizao je u abibu, prvom
mjesecu jevrejske godine, to odgovara koncu oujka ili poetku travnja. Hladna je zima
prolost,poznajekiazavrila,acijelajeprirodauivalausvjeiniiljepotiproljea.Travase
zelenila na brdima i dolinama, divlji cvjetovi su posvuda krasili polja. Mjesec, koji je uskoro
trebaobitipun,iniojeveeriugodnim.Svetijepjesniktakolijepoopjevaoovodoba:
Jer, evo, zima je ve minula,
kia je prola i nestala.
Cvijee se po zemlji ukazuje,
vrijeme pjevanja doe
i glas se grliin uje se u naem kraju.
Smokva je izbacila prve plodove,
vinograd, u cvatu, mirie.
(Pj 2,11-13)
GrupeputnikaizcijelezemljesuputovalepremaJerusalemu.Pastiriodstada,stoaris
planina,ribarisGalilejskogmora,ljudispolja,aprorokisinoviizprorokihkola,svisuili
premamjestugdjeseotkrivalaBojaprisutnost.Putovalisukratkedijeloveputajersumnogi
pjeaili.KaravanisuneprekidnoraslitesuestopredsamulazakuSvetigradbilivrloveliki.
Radost prirode je budila radost u srcima Izraelaca i zahvalnost Darovatelju svih
dobara.Pjevalisusevelikijevrejskipsalmi,uzvisivalaslavaivelianstvoJahve.Naznaktrube,
uzmuzikucimbala,podizaosezborzahvalnostikojemsusepridruilestotineglasova:
Obradovali se kad mi rekoe:
Hajdemo u Dom Jahvin!
Eto, noge nam ve stoje na vratima tvojim, Jerusaleme...
Onamo ulaze plemena, plemena Jahvina,...

280
 da slave ime Jahvino...
Molite za mir Jerusalemov!
Blago onima koji tebe ljube!
(Ps 122,1-6)
Dok su posmatrali uzvisine na kojima su neznaboci palili svoje rtvene vatre, djeca
Izraelovasupjevala:
K brdima oi svoje uzdiem:
odakle e mi doi pomo?
Pomo je moja od Jahve
koji stvori nebo i zemlju.
(Ps 121,1.2)
Ko se uzda u Jahvu, on je kao brdo Sion:
ne pomie se, ostaje dovijeka.
Bregovi okruuju Jerusalem:
Jahve okruuje narod svoj
odsada i dovijeka.
(Ps 125,1.2)
PrelazeiprekobrdaskojihsevidioSvetigradonisusastrahopotovanjemposmatrali
grupeslavljenikakojisuilipremaHramu.Vidjelisudimtamjanakakoseuzdieiulilevitske
trubekojesuoglaavalesvetuslubu,ionisuunadahnuutrenutkazapjevali:
Velik je Jahve, hvale predostojan
U gradu Boga naega.
Sveto brdo njegovo, brijeg velianstven,
radost je zemlji svoj.
Gora Sion, na krajnjem sjeveru,
grad je Kralja velikog.
(Ps 48,1.2)
Neka bude mir u zidinama tvojim
i pokoj u tvojim palatama.
Otvorite mi irom vrata pravde:
ui u, Jahvi zahvaliti
Izvrit u Jahvi zavjete svoje
pred svim narodom njegovim,
U predvorjima Doma Jahvina,
posred tebe, Jerusaleme!
(Ps 122,7; 118,19; 116,18.19)
SvesukueuJerusalemubileotvorenezahodoasnike,sobesuseizdavalebesplatno,
ali ni to nije bilo dovoljno za ovo ogromno mnotvo te su na svim raspoloivim mjestima u
graduiokolnimbrdimapodizaniatori.
etrnaestog dana u mjesecu, uvee, svetkovana je Pasha a njeni dojmljivi obredi su
obiljeavaliizbavljenjeizegipatskogropstvaiupuivalinartvukojaihjetrebalaosloboditiiz
ropstvagrijeha.KadjeSpasiteljpredaosvojivotnaGolgoti,Pashajeizgubilasvojznaaj,a
uspostavljenjeobredSveteveerekaosjeanjenaistidogaajijajePashabilapredslika.
NakonPasheslijedilojesedamdanaPraznikabeskvasnihhljebova.Prviisedmidansu
bilidanizasabore,kadsenijetrebaoobavljatinikakavropskiposao.Drugogdanapraznika
281
predGospodasusedonosiliprviplodovisjetve.UPalestinijejeambilaprvaitaricakojaje
sazrijevalapoetkompraznika.SvetenikjesnopoveitariceobrtaopredBojimrtvenikom
kaopriznanjedajesvepripadaloNjemu.etvasenijetrebalasakupljatisvedoksenijeobavio
ovajobred.
Pedeset dana nakon prinoenja prvih plodova bio je praznik Pedesetnica, koji se jo
zvaoPrazniketveiliPrazniksedmica.Kaoizrazzahvalnostizaitaricekojesusepripremale
zahranu,predGospodasusedonosiladvahljebaispeenaskvascem.Pedesetnicajetrajala
samojedandan,abilajeposveenabogosluenju.
U sedmom mjesecu bio je Praznik sjenica ili Praznik berbe. Ovim se praznikom
priznavalo Boje obilje u plodovima vonjaka, maslinika i vinograda. Bilo je to glavno
prazninookupljanjenarodaugodini.Zemljajedalasvojeplodove,etvajebilasakupljenau
itnice, voe, ulje i vino je bilo spremljeno, prvi plodovi prineseni, i narod je sada doao sa
zahvalnouBogukojiihjetakobogatoblagoslovio.
Ovajpraznikprijesvegatrebaojebitiprilikazaradost.Dolaziojeodmahnakonvelikog
Danapomirenjakadsuprimiliobeanjedasenjihovobezakonjeneeviepamtiti.Pomirenis
Bogom oni su dolazili pred Njega da priznaju njegovu dobrotu i slave ga za njegovu milost.
Buduidasuetveniradovibilizavreni,aposlovinovegodinejonisupoeli,narodjebio
bezbrigatesusemoglipredatisvetom,radosnomuticajutrenutka.Premdajesamooevimai
sinovima bilo zapovjeeno da budu prisutni na praznicima, ipak, koliko je to bilo mogue,
dolazilesucijeleporodice,aizgostoljubivostiprimalisuisluge,levite,tuinceisiromahe.
Praznik sjenica je poput Pashe bio komemorativne prirode. U sjeanje na njihov
putniki ivot u pustinji narod je sada trebao napustiti svoje domove i ivjeti u sjenicama,
kolibamanainjenimodzelenihgranicapalmovihgrana,granicaslisnatihdrvetaipotone
vrbovine(Lev23,40.42.43).
Prvidanjebiosvetisabor,asedmomdanupraznikadodanjeiosmikojisesvetkovao
naistinain.
TokomovihgodinjihpraznikasrcasustarihimladihbilaohrabrenaslubomBogu,a
druenjemsljudimaizrazliitihdijelovazemljejaalasenjihovavezasBogomimeusobno.
Dobro bi bilo i za dananji Boji narod da dri Praznik sjenica, radosno sjeanje na Boje
blagoslovepremanjima.Kao tosuIzraelovadjecaproslavljalaizbavljenjekojejeBoguinio
za njihove oeve i to ih je sauvao tokom putovanja iz Egipta, tako bismo se i mi sa
zahvalnoutrebaliprisjetitirazliitihnainakojejeOnnaaodanasizvedeizovogasvijeta,
iztamegrijehaudragocjenusvjetlostsvojemilostiiistine.
OnimakojisuivjelidaljeodSvetilitatrebalojevieodmjesecdanasvakegodineda
bi sudjelovali na godinjim praznicima. Ovaj primjer predanja Bogu treba naglasiti vanost
bogosluenjainunostipokoravanjanaihsebinih,svjetovnih interesaduhovnimivjenim
interesima. Mi gubimo kad zanemarujemo prednosti zajednikog druenja da bismo se
meusobnoojaaliiohrabriliuslubiBogu.IstinenjegoveRijeigubesvojuivostivanostu
naim umovima. Sveti uticaj prestaje prosvjetljavati i poticati naa srca i mi duhovno
odumiremo. U naem druenju kao hriani mi mnogo gubimo zbog nedostatka saosjeanja
jednihpremadrugima.OnajkojisezatvarausebeneispunjavadunostkojujeBogodredio.
SvismomidjecanaegOcaijasreazavisijednoodrugom.NanaspolaupravoiBogiljudi.
Ispravno odgajanje drutvenih elemenata nae prirode stvara naklonost meu ljudima i
donosinamsreuunaimnaporimadablagoslovimodruge.
Praznik sjenica nije bio samo spomen ve i predslika. Ne samo to je upuivao na
282
boravak u pustinji, ve se njime kao praznikom etve slavilo prikupljanje plodova zemlje i
upuivalo na veliki dan konanog okupljanja, kad e Gospod etve poslati svoje eteoce da
prikupekukoljdasespali,aitounjegoveitnice.Utometrenutkubezbonicibitiuniteni.
Oni e bit ko da ih nigda bilo nije (Ob 16). Svaki glas u cijelom svemiru udruie se u
radosnojhvaliGospoda.Prorokkae:Iuhsvastvorenjananebu,nazemlji,podzemljomina
moru sa svim biima to se u njima nalaze gdje govore: Onomu koji sjedi na prijestolu, i
Jagnjetu:hvala,ast,slavaivlastuvijekevjekova!(Otk5,13)
Izraelski je narod na Praznik sjenica slavio Boga prisjeajui se njegove milosti u
izbavljenju iz egipatskog ropstva i njegove njene brige za njih tokom njihovog putnikog
ivotaupustinji.RadovalisusesvjesnioprostaiprihvatanjauslubiDanapomirenjakojaje
upravo zavrila. Ali kad se oni koje je Bog otkupio sakupe u nebeskom Hanaanu, zauvijek
osloboeniodropstvaprokletstva,podkojimsvastvorenjazajednouzdiuidasesvaskupa
nalazeuporoajnimmukamasvedosad(Rim8,22),onieseradovatisneizrecivomradou
ipunislave.TadaeHristovovelikodjelopomirenjabitizavrenoinjihoviegrijesizauvijek
bitiizbrisani.
Nek se raduje pustinja, zemlja sasuena,
neka klie stepa, neka ljiljan procvjeta.
Nek bujno cvatom cvate,
da, neka od veselja klie i nek se raduje.
Dana joj je slava Libanona, divota Karmela i arona;
oni e vidjeti slavu Jahvinu,
divotu Boga naega.
Sljepake e oi progledati,
ui e se gluhih otvoriti,
tad e hromi skakati ko jelen.
njemakov e jezik klicali.
Jer e u pustinji provreti voda,
i u stepi potoci,
sagana e zemlja postat jezero,
a tlo edno - izvori.
U brlozima gdje leahu aglji
izrae rogoz i trska.
Bit e ondje ista cesta,
a zvae se Sveti put:
niko neist nee njime proi,
bezumni njime nee lutati.
Ondje vie nee biti lava,
nit e onud zvijer prolaziti,
ve e hodit samo otkupljeni,
vraati se otkupljenici Jahvini.
Doi e u Sion kliui od radosti,
s veseljem vjenim na elima;
pratie ih radost i veselje,
pobjei e bol i jauci.
(Iz 35,1.2.5-10)
283

53. poglavlje
PRVESUDIJE

Ovo poglavlje zasniva se na Sudijama 6 do 8 i 10.

NakonnaseljavanjaHanaanaplemenanisuulagalaozbiljannapordazavreosvajanje
zemlje. Zadovoljni podrujem koje su ve osvojili, njihova revnost je splasnula i rat se nije
nastavio. Kad je Izrael ojaao, nametnuo je Hanaancima danak, ali ih nije mogao otjerati.
(Sudije1,28)
GospodjesasvojestranevjernoispunioobeanjetogajedaoIzraelu.Jouajeslomio
mo Hanaanaca i plemenima podijelio zemlju. Njima je samo ostalo da vjerujui u obeanje
boanskepomoizavredjelorazvlaivanjastanovnikazemlje.Meutim,onisutopropustitli
uiniti. Ulaskom u savez s Hanaancima oni su direktno prekrili Boju zapovijest i tako
propustiliispunitiuslovuzkojiimjeOndaoobeanjeopredajiHanaanau njihovovlasnitvo.
OdprvogBojegjavljanjanaSinajuonisuupozoreninaidolopoklonstvo.Odmahnakon
objavljivanja Zakona Mojsije je primio vijest o Hanaanskim narodima: Nemoj se klanjati
njihovimidolimanitiimslui;nepostupajkakoonirade,negonjihoveidoleporuiistupove
imporazbijaj.SluiteJahvi,Bogusvome,paublagosiljatitvojhljebitvojuvoduiuklanjatiod
tebebolest.(Izl23,24.25)DanoimjeobeanjedaeBogsvedoksumuposluniprednjima
pokoravati njihove neprijatelje: Pred tobom u odaslati stravu svoju; u mete u baciti sav
svijetmeukojidospije,iuiniudasvitvojineprijateljibjeepredtobom.Strljeneupred
tobom odailjati da ispred tebe tjeraju u bijeg Hivijce, Hanaance i Hetite. Neu ih otjerati
ispredtebeujednojgodini,dazemljaneopustiidivljeseivotinjenerazmnoenatvojutetu.
Tjerau ih ispred tebe malopomalo dok ti potomstvo odraste, tako da zemlju zaposjedne...
Predau,naime,stanovnitvozemljeutvojeake,atigaispredsebetjeraj.Nepravisaveznis
njimanisnjihovimidolima.Nekaneostanuutvojojzemljidatenenavodenagrijehprotiv
mene.Akobisluionjihovimidolima,tobitibilazamka.(Izl23,2733)Mojsijejeprijesvoje
smrtiponoviooveuputenanajsveanijinain,aponovioihjeiJoua.
BogjenaseliosvojnaroduHanaanudakaomoanbedemzadravavalnemoralakako
nebipreplaviosvijet.AkoostanuvjerniNjemu,BogjenamjeravaodaIzraelnastaviosvajati.
On bi u njihove ruke predao monije i vee narode od Hanaanaca. Obeanje je glasilo: Ako
budetevjernodralisveovezapovijestikojevamnareujem,...Jahveeispredvasprotjerati
svetenarode,ivietesposjedaodagnatinarodebrojnijeijaeodsebe.Svakomjestonakoje
stupi vaa noga bit e vae; od pustinje i Libanona, od Rijeke, rijeke Eufrata, do Zapadnoga
mora,steratesevaepodruje.Nikoseneeodratipredvama;strahitrepetrairieJahve,
Bogva,posvojzemljiukojustupite,kakovamjerekao.(Pnz11,2225)
Alibezobzirananjihovuzvienicilj,onisuizabralilagodnostiugaanjesebi.Onisu
dopustilidaimpromaknuprilikezazavretakosvajanjazemlje,iostacisuihovihidolopoklo
nikihnarodatlailitokombuduihnarataja,kojisukakojeprorokpretkazaobilitrnjeu
njihovimoima,bodljikeUnjihovimbokovima(Br33,35).
Izraelci se s paganima mijeahu, nauie djela njina (Ps 106,35). Oni su se enili s
Hanaancima i idolopoklonstvo se proirilo kao pomor irom zemlje. Oboavahu likove

284
njihovekojiimpostaezamka.rtvovahusinovesvojeisvojekerizlodusima...Zemljabijae
krvlju okaljana... Na svoj narod Jahve srdbom planu, zgadi mu se njegovo nasljedstvo. (Ps
106,3640)
Sve dok narataj koji je od Joue primio uredbe nije izumro idolopoklonstvo je malo
napredovalo, ali roditelji su pripremili put za otpad svoje djece. Zanemarivanje Gospodnjih
ogranienja od strane onih koji su zauzeli Hanaan posijalo je sjeme zla koje je nastavilo
donositi gorke plodove u buduim naratajima. Jednostavne navike su Izraelcima osigurale
fizikozdravlje,alidruenjesneznabocimadovelojedopoputanjaapetituistrastimakoje
su postupno umanjile njihove fizike snage i oslabile mentalne i moralne sile. Izraelce je
njihovgrijehodvojioodDoga,oduzetaimjenjegovasilaionivienisumoglipobjeivatisvoje
neprijatelje.TakosuihpokoriliupravooninarodikojesuonisBogommoglipokoriti.
OstavieJahvu,Bogaotacasvojih,kojiihjeizveoizzemljeegipatske,...ivoaeih
kao stado kroz pustinju. Na gnjev ga nagnae svojim uzviicama, na ljubomor navedoe
idolima svojim. Stoga Gospod napusti boravite svoje u ilu, ator u kojem prebivae s
ljudima. Preda u ropstvo snagu svoju i svoju diku u ruke umanske. (Sudije 2,12; Ps
78,52.58.60.61) Ipak On nije potpuno napustio svoj narod. Uvijek je postojao ostatak koji je
bio vjeran Jahvi, i Gospod je s vremena na vrijeme podizao vjerne i hrabre ljude da uklone
idolopoklonstvo i izbave Izraelce od neprijatelja. Ali kad bi izbavitelj umro, a narod bio
osloboen njegova autoriteta, oni bi se postupno vratili svojim kipovima. Tako se pria o
zastranjivanjuikanjavanju,priznanjuiizbavljenjuuvijekiznovaponavljala.
Kralj Mesopotamije, kralj Moaba, a nakon njih Filistejci, Hanaanci iz Hasora koje je
vodioSiserasvisupostalitlaiteljiIzraela.Otniel,amgar,Ehud,DeboraiBarakpodizanisu
kao izbavitelji svog naroda. Ali opet su Izraelci inili to je zlo u Jahvinim oima; i Jahve ih
predadcurukeMidjancimazasedamgodina.Dotadajerukatlaiteljalakopritiskalaplemena
kojasusenaselilaistonoodJordana,aliuovojnesreionisubiliprvipaenici.
AmaleaninajuguHanaana,kaoiMidjancinaistonimgranicama,iupustinjiizanjih,
jo uvijek su bili nepopustljivi neprijatelji Izraela. Izraelci su gotovo unitili ove potonje u
Mojsijevovrijeme,aliotadaonisusenamnoiliipostalibrojniimoni.Bilisuedniosvete,a
sada se Boja zatitnika ruka povukla od Izraela i ukazala se prilika. Ne samo plemena
istonoodJordanavejecijelazemljapatilazbognjihoveosvete.Divlji,ratobornistanovnici
pustinje, kao skakavci (Sudije 6,5), svojim su stadima prekrili zemlju. irili su se zemljom
kaovatrakojaprodire,odrijekeJordanadoFilistejskeravnice.Dolazilisuimjepoelaetva
iostajalidokposljednjiplodovizemljenisubilipobrani.Pustoilisuplodovepolja,pljakalii
zlostavljali stanovnike, a onda se vraali u pustinju. Tako su Izraelci koji su stanovali na
otvorenomprostorubiliprisiljeninapustitisvojedomoveiokupitiseuozidanimgradovima,
traitizaklonuutvrdamailisesklanjatiupeinamaistjenovitimutvrdamameuplaninama.
Ovo je tlaenje trajalo sedam godina, a onda, kad je narod u svojoj muci posvetio panju
Gospodnjimukorimaipriznaosvojegrijehe,Bogimjeponovnopodigaopomonika.
Gideon je bio Joaev sin iz Manaeovog plemena. Dio plemena kojem je ova porodica
pripadala nije imala vodeu ulogu, ali Joaev je dom bio poznat po hrabrosti i potenju. Za
njegovejehrabresinovereeno;Svakibjeekaokraljevsin.Svisuosimjednogpoginuliu
borbiprotivMidjanacainjegovojeimeulijevalostrahuosvajae.Gideonjeprimioboanski
pozivdaizbavisvojnarod.Onjeutovrijemebiozaposlenvrenjempenice.Sakriojemalu
koliinuitaibuduidasenijeusudiovritijenauobiajenomgumnu,onjepribjegaovridbi
u blizini vinske muljae, jer je sezona zrijenja groa jo bila daleko, i stoga se vinogradu
285
posveivalomalopanje.DokjeGideonradioutajnostiitiini,onjeoaloenrazmiljaoo
stanjuIzraelaiotomukakosemoeslomititlaiteljskijaramnanjegovunarodu.
Iznenada se pojavio aneo Jahvin, obrativi mu se rijeima: Jahve s tobom, hrabri
junae!
Oh,gospodaru,odgovoriojeon,akojeJahvesnama,zatonassveovosnae?Gdje
susvaonaudesanjegovaokojimanampripovijedahuocinaigovorei:NijelinasJahveiz
Egiptaizveo?AsadanasjeJahveostavio,predaonasurukeMidjancima.
Nebeski vjesnik je odgovorio: Idi s tom snagom u sebi, i izbavit e Izraela iz ruke
Midjanaca.Nealjemliteja?
Gideon je elio neki znak da je onaj koji mu se obraao bio Aneo Saveza koji je u
prolimvremenimaradiozaIzraela.Bojianeli,kojisurazgovaralisAbrahamom,jednomsu
sezadralidaprihvatenjegovugostoljubivost,iGideonjesadapreklinjaoboanskogVjesnika
da bude njegov gost. Pourivi u svoj ator on je od svojih skromnih zaliha pripremio jarei
beskvasne hljebove to ih je donio i postavio pred njega. Uzmi meso i beskvasne hljebove,
stavi ih na tu stijenu, a juhu prolij. Gideon je to uinio, a onda je dobio znak koji je elio:
Aneojesatapomusvojojrucidotaknuomesoibeskvasnehljeboveiplamenkojijeizaaoiz
stijeneprogutaojertvu.OndajeAneonestaoisprednjegovihoiju.
Gideonov otac Joa, koji je sudjelovao u otpadu svojih zemljaka, u Ofri je, gdje je
prebivao,podigaovelikirtvenikBaalu,predkojimseklanjaonarodizgrada.Gideonujebilo
zapovjeeno da razori ovaj rtvenik i podigne rtvenik Jahvin na stijeni na kojoj je vatra
progutala prinos, i tamo prinese rtvu Jahvi. Prinoenje rtve Bogu bilo je povjereno
svetenicimaiogranienonartvenikuilu,aliOnajkojijeuspostavioobrednuslubu,ina
kogasurtveukazivale,imaojepravopromijenitinjenezahtjeve.IzbavljenjuIzraelatrebaoje
prethoditi sveani prosvjed protiv klanjanja Baalu. Gideon je morao objaviti rat
idolopoklonstvuprijenotopodeubitkusneprijateljimasvognaroda.
Boanskauputajebilavjernoizvrena.Znajuidaenaiinaprotivljenjeakotopokua
otvoreno izvriti, Gideon je posao obavio u tajnosti, uz pomo svojih slugu sve je ostvario u
jednojnoi.BijesljudiuOfrijebioogromankadsusljedeegjutradoliodatiastBaalu.Oni
bioduzeliGideonuivotdanijeJoa,kojemujereenooposjetuAnela,ustaouobranusvog
sina.ZaretevibranitiBaala?rekaojeJoa.Zaretegavispaavati?KobraniBaala,bie
pogubljen prije sutranjeg dana. Ako je on bog, neka se sam brani od Gideona to mu je
razorio rtvenik. Ako Baal nije mogao obraniti svoj vlastiti rtvenik, kako mu se moe
vjerovatidaezatititisvojeoboavatelje?
Odbaena je svaka pomisao o nasilju nad Gideonom, a kad je zatrubio u ratnu trubu,
ljudiizOfresubilimeuprvimakojisustalipodnjegovuzastavu.Poslanisuvjesniciunjego
vovlastitoManaeovopleme,kaoiuAerovo,ZebulunovoiNaftalijevo,isvisuodgovorilina
poziv.
GideonsenijeusudiostavitinaelovojskebezdaljnjihdokazadagajeBogpozvaona
ovo djelo i da e On biti s njim. On se molio: Ako zaista hoe osloboditi Izraela mojom
rukom,kaotosiobeao,evoumetnutiovjerunonagumno:akobuderosesamonarunu,a
zemlja ostane suha, tada u znati da e mojom rukom izbaviti Izraela, kao to si obeao.
Runojeujutrobilomokro,dokjezemljabilasuha.Alisadasepojavilasumnja,buduidavuna
prirodnoupijavlagukadjeimauzraku.Ovaprovjeranijemoglabitiodluujua.Stogajeon
zatraiosuprotanznak,moleidanjegovakrajnjaopreznostneuvrijediGospoda.Njegovomje
zahtjevubiloudovoljeno.
286
 Ohrabren, Gideon je poveo svoje snage u bitku protiv osvajaa. Svi Midjanci,
Amaleani i svi sinovi Istoka bijahu se sakupili i, preavi Jordan, ulogorili se u Jizreelskoj
ravnici.CijelavojskapodGideonovimzapovjednitvombrojilajesamotridesetdvijehiljade
ljudi, ali s ogromnim mnotvom neprijatelja koji su se rairili pred njim, dola mu je rije
Gospodnja:PreviejenarodastobomadabihpredaoMidjanceunjegoveruke.Izraelbise
mogao pohvaliti i rei: Vlastita me ruka izbavila. Zato oglasi da narod uje: Ko se boji i
strahuje,nekasevrati.Onikojinisubilivoljnisuoitisestekoamaiopasnou,iliijisu
svjetovni interesi odvlaili njihova srca od Bojeg djela, nisu mogli ojaati izraelsku vojsku.
Njihovabiseprisutnostpokazalasamokaoizvorslabosti.
U Izraelu je postojao zakon da se prije polaska u bitku u vojsci trebala dati sljedea
izjava:Trnalikogadajesagradionovukuuanijeseunjuuselio?Nekasevratikuisvojoj,
danepogineubojupadasekodrugiunjuneuseli.Imalikogadajezasadiovinogradajoga
nijebrao?Nekasevratidomusvome,daubojunepoginetedamudrvigirodaneobere.Imali
kogadasezaruioanijeseoenio?Nekasevratidomusvome,daubojunepoginetedamu
ko drugi zarunice neodvede. Neka nadglednici nastave te narodu kau: Ko se boji i kome
srcetrne,nekasevratidomusvome,danetrnesrcenjegovojbraikaonjemu.(Pnz20,58)
Buduidaihjebrojanobilotakomalouporeenjusnjihovimneprijateljima,Gideon
se suzdrao i nije dao ovu uobiajenu izjavu. Zaprepastio se na izjavu da je njegova vojska
prevelika. Ali Gospod je vidio ponos i nevjeru u srcima svog naroda. Podstai snanim
Gideonovim pozivima oni su se spremno uvojaili, ali mnoge je ispunjavao strah kada su
vidjeli midjansko mnotvo. Ipak, da je Izrael pobijedio, upravo bi oni sebi pripisali slavu
umjestodapobjedupripiuBogu.
Gideon je posluao Boju zapovijest, i s tekim srcem gledao kako dvadeset dvije
hiljade, ili vie od dvije treine njegove vojske, odlazi kui. Ponovno mu je dola rije
Gospodnja:Jojeprevienaroda.Povediihnavodu,iondjeuihiskuati.Zakogatikaem:
Nekaidestobom,tajestobomii.Azakogatikaem:Nekaneidestobom,tajneeii.
Narod je odveden do vode oekujui da e odmah napasti neprijatelja. Nekolicina je brzo
zahvatilavoduurukuipopilajeuhodu,aligotovosusvikleknulinakoljenailaganopilivodu
spovrinepotoka.Onihkojisurukomzahvatilivodubilojeokotristotineoddesethiljadai
onisubiliizabrani,asvimajeostalimabilodoputenovratitisesvojimdomovima.
Karakter se esto kua provjeravanim nainom. Oni koji su u vrijeme opasnosti bili
skloni ispunjavanjuvlastitihpotrebanisubililjudiukojesemoglo pouzdatiu krizi.Gospod
nemamjestausvomdjeluzanemarneionekojiudovoljavajusebi.Ljudikoje jeOnizabrao
bilojemalo,ljudikojinisudoputalidaihnjihovevlastitepotrebeusporeuizvrenjunjihovih
dunosti.Tristotineizabranihljudinesamotosuimalihrabrostisamokontroluvesubilii
ljudi vjere. Oni nisu bili okaljani idolopoklonstvom. Bog ih je mogao voditi i kroz njih je On
mogao izbaviti Izraela. Uspjeh ne zavisi o broju. Bog moe izbaviti s malim brojem kao i s
velikim.Njeganeuzvisujemobrojemkolikokarakteromonihkojimuslue.
Izraelci su bili smjeteni na obronku brda s kojeg se vidjela dolina gdje su bile
ulogoreneosvajakevojske.Midjanci,AmaleaniisvisinoviIstokapalipodolini,brojnikao
skakavci;njihovimdevamanebijaebroja,kaopijeskunaobalimora.(Sudije7.12)Gideon je
drhtao dok je razmiljao o sukobu u dolini. Ali Bog mu se javio nou i zapovjedio mu da s
Purom, slugom, side u midjanski logor, podrazumijevajui da e tamo uti neto to e ga
ohrabriti.Onjeotiao,ekajuiutamiitiini,iuovojnikakakosvomsuborcuprepriavasvoj
san: Usnuo sam kako se pogaa jemenog hljeba kotrlja u midjanski logor: dokotrlja se do
287
jednog atora i pogodi, a ator pade, prevrnu se. Saborac je odgovorio rijeima koje su
pokrenulesrcenevidljivogsluaoca:NijetodrugonegomaGideona,Joaevasina,Izraelca.
Bog mu je predao u ruke Midjance i sav logor. Gideon je prepoznao Boji glas koji mu je
govoriokrozovemidjanskestrance.Vrativisenekoliciniljudipodsvojimzapovjednitvom
onjerekao:Ustajte,jervamjeJahvepredaourukelogormidjanski!
Boanskom zapovijeu predloen mu je plan napada koji je on odmah izvrio. Tri
stotineljudibilisupodijeljeniutrigrupe.Svakijeovjekdobiorogiluskrivenuuzemljanom
vru. Ljudi su bili razmjeteni na takav nain da su midjanskom logoru prili iz razliitih
pravaca.Ugluhodobanoi,naznakGideonovogratnogroga,trisusatnijezatrubileusvoje
trube, a onda razbili svoje vreve i izvukli gorue lui, a zatim pojurili na neprijatelje sa
zastraujuimratnimpoklikom:ZaJahvuiGideona!
Zaspalavojskaiznenadaseprobudila.Sasvihstranavidjelasusesvjetlagoruihbaklji.
Zvuk rogova s povicima napadaa dopirao je iz svih pravaca. Smatrajui da su preputeni
milostiinemilostineodoljivesile,Midjancejeobuzelapanika.Sdivljimkricimastrahaonisu
bjealidaspaseivot,ipogrenosmatrajuidasunjihovivlastitivojnicineprijatelji,onisvise
meusobnopobili.VijestopobjediserairilaihiljadeIzraelacakojisuposlanikuivratilisu
seipridruilipotjerineprijateljakojisubjeali.MidjancisubjealipremaJordanu,nadajuise
da e stii do vlastite zemlje, iza rijeke. Gideon je poslao vjesnike efrajimskom plemenu
potiui ih da presretnu bjegunce na junim gazovima. Gideon je u meuvremenu s trima
stotinama iznemoglih i gladnih ljudi preao rijeku za onima koji su ve preli na drugu
stranu.Gideonjepretekaodvakneza,OrebaiZeeba,kojisubilinadcijelomvojskomikojisu
pobjeglisvojskomodpetnaesthiljadaljudi,potpunorazbionjihovuvojsku,avoezarobioi
pogubio.
Prilikom ove znaajne pobjede pobijeno nita manje nego stotinu i dvadeset hiljada
napadaa. Snaga Midjanaca je bila slomljena, tako da nikada vie nisu mogli zaratiti protiv
Izraela. Vijesti da se izraelski Bog ponovno borio za svoj narod brzo se rairila nadaleko i
nairoko. Nema rijei koje mogu opisati strah okolnih naroda kad su saznali kako je
jednostavnimsredstvimapobijeenasnagahrabrog,ratnikognaroda.
Voa kojeg je Bog izabrao da pobijedi Midjance nije zauzimao znaajan poloaj u
Izraelu.Onnijebilovladar,svetenikililevit.Onsesmatraonajmanjimuoevojkui.AliBog
jeunjemuvidioovjekahrabrostiipotenja.On nijevjerovaousebeibiojevoljanslijediti
Gospodnje vostvo. Bog za svoje djelo ne bira uvijek ljude najveih talenata, ve one koje
moenajboljeupotrijebiti.Predslavomideponiznost.(Izr15,33)Bogmoenajuinkovitije
djelovati kroz one koji su najsvjesniji svoje nedostatnosti i koji e se oslanjati na Njega kao
vodu i izvor snage. On e ih uiniti snanima udruujui svoju mo s njihovom slabou i
mudrimapovezujuisvojumudrostsnjihovimneznanjem.
Akogajeistinskuponiznost,Gospodmoeuinitimnogoviezasvojnarod,alimaloje
onihkojimasemoepovjeritivelikaodgovornostiliuspjehadanepostanusamouvjereniili
zaboravezavisnostoBogu.StogaBog,kadbiraoruazasvojeDjelo,zaobilazionekojesvijet
uzvisujekaovelike,daroviteibriljantne.Onisuestoprevieponosniisamodostatni.Onise
smatrajusposobnimadaradebezBojegsavjeta.
Jednostavan in trubljenja u rog Jouine vojske oko Jerihona i Gideonove male grupe
okomidjanskevojskebiojedostatandaseuzBojupomoslomimonjegovihneprijatelja.
Najpotpuniji sistem koji su ljudi ikada izmislili, osim Boje sile i mudrosti, pokazat e se
grekom,dokemetodekojenajmanjeobeavajuuspjetiakoihjeBogodredioiakosekoriste
288
sponiznouivjerom.PovjerenjeuBogaiposlunostnjegovojvoljibitnisuzahrianinau
njegovojduhovnojborbikaoiGideonuiJouiunjihovimbitkamasHanaancima.Uzastopnim
prikazima svoje sile u korist Izraela Bog ih je elio navesti da mu vjeruju, da s povjerenjem
trae njegovu pomo u svakoj krizi. On je jednako tako voljan i sada suraivati s naporima
svoganarodaipostizativelikadjelakrozsvojaslabaorua.GijeloNeboekadamizatraimo
njegovumudrostisnagu.Bogmoeuinitineogranienovieodonogatomoemomolitiili
misliti(Ef3,20).
Gideonsevratioizpotjerezaneprijateljimaisuoiosprijekoromioptubamavlastitih
sunarodnjaka. Kad su se na njegov poziv Izraelci okupili protiv Midjanaca, Efrajimovo je
pleme izostalo. Oni su ove napore smatrali opasnim pothvatom i budui da im Gideon nije
poslaoposebanpoziv,onisuseokoristiliovimizgovoromdasenepridruesvojojbrai.Ali
kad je do njih dola vijest o izraelskoj pobjedi, Efrajimci su bili zavidni jer nisu u njoj
sudjelovali. Nakon midjanskog bijega Efrajimovi su ljudi prema Gideonovoj zapovijesti
zaposjeli jordanske gazove i tako sprijeili bjegunce. Na ovaj nain je pobijen velik broj
neprijatelja, meu kojima i dva kneza, Oreba i Zeeba. Tako su Efrajimovi ljudi pratili bitku i
pomoglidaonabudepotpuna.IpaksuonibililjubomorniiljutitikaodaseGideonrukovodio
vlastitomvoljomilirazumom.OninisuprepoznaliGospodnjurukuuizraelskojpobjedi,nisu
cijenilinjegovusiluimilostunjihovomizbavljenju,itaihjeinjenicauinilanedostojnimada
buduizabranikaonjegovaposebnaorua.
VraajuisespobjednikimtrofejimaonisuljutitoukoriliGideona:Kakosipostupio
premanama:nisinaspozvaokadsipoaoubojprotivMidjanaca?
Patosamjauiniokadseporedimsvama?uzvratiojeGideon.NijeliEfrajimovo
pabirenje boljeodAbiezeroveberbe?UvaejerukeJahvepredaoknezovemidjanske,Oreba
iZeeba.Moeliseusporeditimojedjelosonimtosteviuinili?
Duh ljubomore se jednostavno mogao pretvoriti u svau koja bi uzrokovala razdor i
krvoprlie,aliGideonovumjerenodgovorublaiojeljutnjuEfrajimovihljudiionisuseumiru
vratilisvojimdomovima.vrstinepopustljivkadsuupitanjunaela,auratumoniratnik,
Gideonjetakoepokazaoduhljubaznostikojaserijetkovida.
IzraelskinarodjeizzahvalnostizaizbavljenjeodMidjanacapredloiodaGideonposta
ne njihov kralj te da se prijesto prenosi na njegove potomke. Ovaj prijedlog bio je direktno
krenje naela teokratije. Bog je bio izraelski kralj i njihov pokuaj da postave ovjeka na
prijesto bio bi odbacivanje njihovog boanskog Suverena. Gideon je uvidio ovu injenicu i
njegovodgovorpokazujekakosunjegovepobudebileplemeniteiistinite:Ne,neujavladati
nadvama,objavioje,animojsin;Jahveebitivavladar.
AliGideonsepredaodrugojzabludikojajedonijelapropastnjegovomdomuiIzraelu.
Razdobljeneaktivnostikojeslijedinakonvelikihbitakaestonosivieopasnostiodrazdoblja
sukoba.Gideonjesadabioizloenovojopasnosti.Unjemujebionemiranduh.Dotadajebio
zadovoljandaizvriuputekojemujeBogdao,alisada,umjestodaekanaboanskovostvo,
on je poeo sam planirati. Kad je Gospodnja vojska postigla oitu pobjedu, Sotona
udvostruujesvojenaporedasruiBojedjelo.TakosuuGideonovumdolazilemisliiplanovi
kojimajebiozavedenizraelskinarod.
BuduidamujebilozapovjeenodaprinesertvunastijenigdjemusejavioAneo,
Gideonjezakljuiokakojeimenovandasluikaosvetenik.Neekajuinaboanskuodredbu
odluiojenaiprikladnomjestoiuspostavitisistembogosluenjaslianonomekojisevriou
Svetilitu.Uzpomosnanepotporeusvojukoristnijemubilotekoizvestisvojplan.Nasvoj
289
zahtjev dobio je sve zlatno prstenje oduzeto Midjancima kao njegov dio plijena. Narod je
takoeskupiodrugeskupematerijalezajednosukraenimodoramamidjanskihknezova.Od
materijala to ga je prikupio Gideon je nainio efod, imitaiju koju je nosio veliki svetenik.
Njegovo se ponaanje pokazalo kao zamka njemu i njegovoj porodici kao i cijelom Izraelu.
Neovlateno bogosluenje navelo je mnoge ljude da konano odbace Boga i slue kipovima.
NakonGideonovesmrtivelikbrojljudi,ameunjimainjegovaporodica,pridruilaseotpadu.
IstiovjekkojijenekadauklonionjihovoidolopoklonstvosadajeodveonarododBoga.
Malojeonihkojishvatajukakojedalekoseanuticajnjihovihrijeiidjela.Kakoesto
zabluderoditeljaimajurazoranuinaknadjecuidjecunjihovedjecedugonakontosusami
poinitelji pogrebeni. Svako vri uticaj na druge i bie odgovoran za posljedice svog uticaja.
Rijei i djela imaju silnu mo i uinak naeg ivota jo dugo e se osjeati. Utisak koji
ostavljamosvojimrijeimaidjelimasvakakoenamsevratitiblagoslovomiliprokletstvom.
OvamisaoiniivotnaroitosveanimitrebanasprivuiBoguuponiznojmolitvidanasOn
vodisvojommudrou.
Oni koji se nalaze na visokom poloaju mogu odvesti u zabludu. Najmudriji grijee,
najsnaniji se mogu spodstai i posrnuti. Potrebno je da svjetlost odozgo neprekidno
osvjetljuje na put. Naa jedina sigurnost lei u predanju naeg puta Onome koji je rekao:
Hajdezamnom.
NakonGideonovesmrtiIzraelcisevienisusjealiJahve,svogaBoga,kojiihjeizbavio
iz ruku svih njihovih neprijatelja unaokolo. Nisu iskazivali zahvalnosti domu Jerubaala
GideonazadobrotogajeuinioIzraelu.ZaboravljajuisvetosudugovaliGideonu,svom
sucu i izbavitelju, izraelski je narod prihvatio Abimeleka, izvanbranog sina, za svog kralja,
kojijedabiseodraonavlastipobiosveosimjednogGideonovogzakonitogdjeteta.Kad
ljudi odbace strah Boji, oni nisu daleko od gubitka asti i potenja. Potovanje Gospodnje
milosti navest e nas da cijenimo one koji su kao Gideon bili upotrijebljeni kao otuda na
blagoslovnjegovognaroda.IzraelovosurovoponaanjepremaGideonovudomubilojeneto
tosemoglooekivatiodnarodakojijepokazaovelikunezahvalnostpremaBogu.
Nakon Abimelekove smrti vladavina bogobojaznih sudija sluila je neko vrijeme da
zaustaviidolopoklonstvo,alinarodseubrzovratioobiajimaokolnihneznaboakihnaroda.
Usjevernimjeplemenimabilomnogooboavateljasirskihisidonskihbogova.Najugozapadu
su filistejski, a na istoku Moabski i amonski idoli odvraali srca Izraelaca od Boga njihovih
otaca.Aliotpadjeubrzodoniokaznu.AmoncisupokoriliistonaplemenaipreaviJordan,
osvojili podruje Jude i Efrajima. Na zapadu Filistejci su doli iz svoje ravnice pored mora
palei i pljakajui blizu i daleko. inilo se da je Izrael ponovno predan vlasti nemilostivih
neprijatelja.
Narod je ponovno zatraio pomo od Onoga koga su tako dugo odbacivali i vrijeali.
Tada zavapie Izraelci Jahvi govorei: Grijeili smo prema tebi jer smo ostavili Jahvu, svog
Boga,dabismosluilibaalima.Alipatnjenisuizazvaleistinskopokajanje.Narodjejadikovao
jer su im njihovi grijesi donijeli patnju, a ne zbog toga jer su obeastili Boga prestupanjem
njegovog svetog Zakona. Istinsko pokajanje je vie od aljenja za grijehom. To je odluno
odvraanjeodzla.
Gospod im je odgovorio kroz jednog od svojih proroka: Nisu li vas tlaili Egipani i
Amorejci,AmonciiFilistejci,Sidonci,AmaleaniiMidjanci?Alikadstezavapilipremameni,
nisamlivasizbavioiznjihovihruku?Aliviostavistemeneiuzestesluitidrugimbogovima.
Zbog toga vas neu vie izbavljati. Idite i vapite za pomo onim bogovima koje ste izabrali!
290
Nekavasoniizbaveizvaenevolje!
Ovesveaneistranerijeiusmjeravajunaemislinabudunost,nadrugiprizor,veliki
dan konanog suda, kad e oni koji su odbacili Boju mudrost i prezreli njegovu milost biti
suoenisnjegovompravdom.Naovomesuduonikojisusvojebogomdanedarove,vrijeme,
bogatstvoiliintelekt,posvetilisluenjubogovimaovogsvijetamoratipodnijetiizvjetaj.Oni
su odbacili svog istinskog i voljenog Prijatelja da bi ili putem udobnosti i svjetovnih
zadovoljstava. Oni su se nekada namjeravali vratiti Bogu, ali svijet sa svojim ludostima i
prijevarama obuzeo je njihovu panju. Bezvrijedne zabave, ponos odijevanja, poputanje
apetitu, otvrdnuli su njihova srca i otupjeli savjest tako da se glas istine nije mogao uti.
Dunostjeprezirana.Stvariodvjenevrijednostisuuzimaneolako,doksrcanisuizgubilasvu
eljudasertvujuzaNjegakojijetakomnogodaoovjeku.Aliuvrijemeetveonieponjeti
onotosuposijali.
Gospodjerekao:Kolikosamvaszvala,avisteodbijali;prualasamruku,alijenikone
opazi.Negosteodbacilisvakimojsavjetinisteposlualimojeopomene;...rugausekadvas
obuzme nevolja: kad navali na vas strah kao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor, kad
navalinavasnevoljaimuka.Tadaetemezvati,alisejaneuodazvati;traieme,alimenee
nai.JersumrzilispoznajuinisuizabraliGospodnjegstraha,nitisuposlualimojsavjet,nego
su prezreli svaku moju opomenu. Zato e jesti plod svojeg vladanja i nasititi se vlastitih
savjeta. A ko slua mene, bezbrian ostaje i spokojno ivi bez straha oda zla. (Izr 1,24
31.33)
Izraelci su se onda ponizili pred Gospodom. I odstranie tue bogove i poee opet
sluitiJahvi.IGospodnjesrceljubavisesaaliloinemogaetrpjeti daIzraelcipate.Kakveli
strpljivemilostinaegBoga!Kadjenjegovnarodostaviosvojegrijehekojisuihodvajaliod
njegoveprisutnosti,Onjeuo njihovemolitveiodmahpoeodjelovatizanjih.
Podignutjeizbavitelj,Jiftah,Gileaanin,kojijezaratiosAmoncimaidoslovnounitio
njihovumo.Izraeljeovajputosamnaestgodinatrpiotlaenjesvojihneprijatelja,alijeipak
poukakojusunauiliupatnjibilazaboravljena.
Kad se njegov narod vratio svojim starim zlim putovima, Gospod je dopustio da ih
njihovimonineprijatelji,Filistejci,ponovnotlae.Ovasurova,ratobornanacijagodinamaih
je neprekidno muila, a ponekad i potpuno pokorila. Oni su se pomijeali s ovim
idolopoklonicima,udruilisesnjimauzadovoljstvimabogosluenja,svedoksenijeiniloda
su se ujedinili u duhu i interesima. Onda su ovi navodni izraelski prijatelji postali njihovi
najogorenijineprijateljinastojeiihsvimsredstvimaunititi.
Hriani esto, poput Izraela, poputaju uticaju svijeta i prilagouju se njegovim
naelima i obiajima da bi osigurali prijateljstvo neznaboaca, ali na kraju ovi tobonji
prijatelji e se pokazati kao najopasniji neprijatelji. Biblija jasno ui da ne moe biti
zajednitvaizmeuBojegnarodaisvijeta.Nemojteseuditi,brao,akovassvijetmrzi.(1
Iv3,13)NaSpasiteljkae:Akovassvijetmrzi,znajtedajemenemrzioprijevas!(Iv15,18)
Sotona djeluje kroz bezbonike, pod maskom lanog prijateljstva, da navede Boji narod na
grijehkakobiihodvojioodNjega,akadjenjihovaobranauklonjena,ondaeonsvojesluge
navestidaseokrenuprotivnjihipokuajuihunititi.

291

54. poglavlje
SAMSON
Ovo poglavlje zasniva se na Sudijama 13 do 16.

Usred sveopteg otpada vjerni sluitelji Boga nastavili su ga moliti da izbavi Izraela.
Premda odgovora naoko nije bilo, premda je godinu za godinom tlaitelj sve vie pritiskao
zemlju,Bojeprovienjepripremaloimjepomo.Uranimgodinamafilistejskogugnjetavanja
roenojedijeteodBogaodreenodaponizimoovihmonihneprijatelja.
Na granici brdovite pokrajine koja je nadvisivala filistejsku ravnicu nalazio se gradi
ora.TujeivjelaManoahovaporodica,izDanovaplemena,jednaodnekolikoporodicakoja
jeusredoptegotpadaostalavjernaJahvi.PredManoahovomseenom,nerotkinjom,pojavio
AneoJahvinsporukomdaedobitisina,uzpomokojegeBogpoetiizbavljatiIzraela.
StogajojjeAneodaouputeonjenimvlastitimnavikamaiopostupanjupremadjetetu:Alise
odsadpazi:danepijenivinaniestokapia,idanejedenitaneisto.Istazabranajeod
poetkabilanametnutadjetetu,sdodatkomdanjegovukosunetrebarezati,jerjetrebalobiti
posveenoBogukaonazirejodroenja.
enajepotrailasvogmuainakontomujeopisalaAnela,onajeponovilanjegovu
poruku.Onda,bojeisedaeuinitinekupogrekuuvanomdjelukojeimjepovjereno,mu
sepomolio:Molimte,Gospode,nekaBojiovjekkogasijednomposlaodoejojednomk
namaipouinastoemoinitisdjetetomkadserodi!
Kad se Aneo ponovno pojavio, Manoahovo je zabrinuto pitanje bilo: Kada se ispuni
ono to si rekao... po kojim propisima i kako treba postupati s djetetom? Ponovljene su
prethodneupute:Nekaseenauvasvegatosamjojzabranio.Nekaneuivanitatodolazi
odvinoveloze,nekanepijenivinaniestokapia,nekanejedenitaneistoinekasedri
svegatosamjojzapovjedio.
BogjeimaovaanzadatakzadijeteobeanoManoahu,idabimuosiguraosposobnosti
nunezaovodjelo,navikeimajkeidjetetatrebalesubitibriljivoregulisane.Nekanepijeni
vinaniestokapia,glasilajeAnelovauputaManoahovojeni,nekanejedenitaneistoi
nekasedrisvegatosamjojzapovjedio.Navikemajkevreilidobarililouticajnadijete.
Onasesamatrebarukovoditinaelimaimorabitiumjerenaisamoodricatiseakoelidobro
svomedjetetu.Nemudrisavjetniciegovoritimajcidajenunozadovoljitisvakueljuiporiv,
ali takvo je uenje lano i tetno. Majka je trebala po zapovijesti samoga Boga biti pod
najsveanijomobavezomdavladasobom.
I oevi i majke snose jednaku odgovornost. Oboje roditelja prenose svoje osobine,
umneifizike,svojesklonostiiapetite,nasvojudjecu.Zbogposljedicaroditeljskeneumjere
nostidjeciestonedostajufizikasnaga,umneimoralnesile.Onikojipijualkoholipuemogu
prenijeti,aestoiprenose,nezasitnuenjusvojerazjarenekrviinadraljiveivcenasvoju
djecu. Razvratnici esto svoje nesvete enje, pa ak i odvratne bolesti, prenose zakonom
nasljeanasvojepotomstvo.Buduidadjecaimajumanjesnagedaseoduprukunjiodsvojih
roditelja,svakinaratajimasklonostdatonesvedublje.Roditeljisuuvelikojmjeriodgovorni
nesamozanasilnestrastiiiskvareniapetitsvojedjeceveizabolestihiljadakojisuroeni

292
gluvi,slijepi,boleljiviilineuravnoteeni.
Svaki otac i majka bi trebali pitati: ... po kojim propisima i kako treba postupati s
djetetom? Uinak roditeljskog uticaja mnogi uzimaju olako, ali upute s Neba poslane ovim
jevrejskimroditeljima,idvaputponovljenenanajizriitijiinajsveanijinain,pokazujekako
naStvoriteljgledanaovopitanje.
Nije bilo dovoljno da obeano dijete primi dobro naslijede od svojih roditelja. Nakon
togamoraslijeditipozoranodgojioblikovanjepravilnihnavika.Bogjenarediodasebudui
sudija i izbavitelj Izraela od djetinstva privikava na strogu umjerenost. On je trebao biti
nazirejodroenja,itakomujebilotrajnozabranjenoupotrebljavativinoijakapia.Djecuod
najranijegdjetinjstvatrebapouavatioumjerenosti,samoodricanjuivladanjusobom.
Aneoska zabrana je obuhvatala nita neisto. Razlika izmeu iste i neiste hrane
nijebilasamopukoobrednailisvojevoljnauredba,vesetemeljilanazdravstvenimnaelima.
udesnavitalnostkojajehiljadamagodinaodlikovalaJevrejemoeseuvelikojmjeripripisati
dranju ove uredbe. Naela umjerenosti moraju obuhvatiti vie od puke zabrane upotrebe
estokih pia. Koritenje nadraujue i neprobavljive hrane esto je jednako tako tetno po
zdravlje, a u mnogim sluajevima sije sjeme pijanstva. Istinska nas umjerenost ui da u
potpunostiostavimosvetetnozazdravljeidarazumnokoristimoonotojezdravo.Maloje
onih koji shvataju koliko su njihove prehrambene navike povezane s njihovim zdravljem,
njihovim karakterima, njihovom upotrebljivou u svijetu i njihovom vjenom sudbinom.
Apetituvijekmorabitipodloanmoralnimiintelektualnimsilama.Tijelotrebabitislugaumu,
aneumtijelu.
Boansko obeanje Manoahu ispunjeno je roenjem njegovog sina, koga su nazvali
Samson.Dokjedijeteraslo,postalojeoitodajeposjedovaoiznimnufizikusnagu.Meutim,
kao to su i Samson i njegovi roditelji znali, to nije zavisilo o njihovoj vrstoj gradi, ve o
uslovima nazirejstva to ga je simbolizirala njegova nepodiana kosa. Da je Samson tako
vjernosluaoboanskezapovijestikaonjegoviroditelji,njegovabisudbinabilaplemenitijai
sretnija. Ali njega je pokvarilo druenje s idolopoklonicima. Budui da se grad ora nalazio
blizu filistejske zemlje, Samson se druio s njima na prijateljskoj osnovi. Tako je u njegovoj
mladostidolodoprisnihprijateljstavaijijeuticajpomraiocijelinjegovivot.Mladaena
kojajeivjelaufilistejskomgraduTimnipobudilajeSamsonoveosjeajeionjeodluiodaona
postanenjegovaena.Bogobojaznimroditeljima,kojisuganastojaliodvratitiodovenamjere,
daojesljedeiodgovor:Oenimenjome,jermionaomilje.Roditeljisunaposljetkupopustili
njegovimeljamaivjenanjejeodrano.
Upravo kad je ulazio u doba muevnosti, u vrijeme kad je trebao izvriti boanski
zadatak i kad je prije svega trebao biti vjeran Bogu, Samson se povezao s izraelskim
neprijateljima. Nije se pitao hoe li moi bolje slaviti Boga ako se udrui s osobom koju je
izabraoilisestavioupoloajukojemuneemoiispuniticiljtogajetrebaoostvaritiusvom
ivotu. Svima onima koji prvo nastoje odati ast Bogu On je obeao mudrost, ali nema
obeanjazaonekojisusklonisamozadovoljstvu.
Koliko je onih koji hode istim putem kao i Samson! Kako se esto sklapaju brakovi
meupobonimaibezbonima,jersklonostiupravljajuizborommuailiene!Nijednastrana
netraiBojisavjet,nitiimanaumunjegovuslavu.Hrianstvomoraimatioduujuiuticaj
nabraniodnos,alipreestojesluajdapobudekojevodedo ovezajednicenisuuskladus
hrianskimnaelima.SotonaneprekidnonastojiojaatisvojusilunadBojimnarodomtako
to ih navodi da stupe u savez s njegovim podanicima, i da bi to ostvario, on u srcu nastoji
293
podstainesvetestrasti.AliGospodjeusvojojrijeijasnopouiosvojnaroddaseneudruuje
s onima u kojima ne prebiva njegova ljubav. Kako je mogu sporazum izmeu Hrista i
Belijara?Kakvapostojizajednicaizmeuvjernikainevjernika?Kakavliskladizmeuhrama
Bojegaiidola?(2Kor6,15.16)
Samson se ovom svadbom zbliio s onima koji su mrzili izraelskog Boga. Ko god
dragovoljnostupiutakavodnossmatratenunimdaseprilagodi,donekemjere,navikamai
obiajima svojih drugova. Tako je provedeno vrijeme gore od upropatena vremena. Misli
kojimasebavimoirijeikojeizgovaramoteeruenjubedemanaelaislabeutvrdudue.
ena zbog koje je Samson prekrio Boju zapovijest da bi je dobio pokazala se
izdajicom svog mua prije svretka svadbe. Razjaren njenom izdajom Samson ju je za neko
vrijemeodbacio,isamsevratiokuiuSorti.Kadjekasnijepopustioivratiosesvojojnevjesti,
naaojujesdrugim.Njegovaosveta,unitenjesvihfilistejskihpoljaivinograda,izazvalaihje
dajeubiju,premdasujenjihoveprijetnjenatjeralenaprijevaruzbog kojesupoeletekoe.
Samson je ve pruio dokaze o svojoj ogromnoj snazi tako to je sam udavio mladog lava i
pobio trideset Akalonaca. Onda, tjeran ljutnjom zbog barbarskog ubistva svoje ene, on je
napao Filistejce i estoko ih porazi, a zatim traei siguran zaklon od svojih neprijatelja,
povukaosetispiljuKtamskestijeneuplemenuJudinu.
Do tog mjesta ga je progonila mona vojska, te su ga stanovnici Jude, naavi se u
velikoj nevolji, odluili predati njegovim neprijateljima. Stoga je tri hiljade Judejaca dolo k
njemu. Ali usprkos brojnosti oni mu se nisu usudili prii dok nisu bili sigurni da on nee
nauditisvojimsunarodnjacima.SamsonsesloiodagaveuipredajuFilistejcima,alijeprvo
odJudejacadobioobeanjedagaonineenapastiitakogaprisilitidaihuniti.Dopustioimje
da ga veu s dva nova ueta i odveden je u logor njegovih neprijatelja koji su tom prilikom
iskazalivelikuradost.Alidoksunjihovipoviciodzvanjalibrdima,duhJahvinzahvatiga.On
jeraskinuonovauakaodaihjeoganjspalio.Zgrabiojeprvoorujekojemujebilopriruci,
kojeje,premdajetobilasamomagareaeljust,bilojednakouinkovitokaokopljeilimai
ubijaoFilistejcedoknisuustrahupobjegli,ostavljajuihiljadumrtvihnapolju.
DasuseIzraelcibilispremnipridruitiSamsonuislijeditigaupobjedi,onisusetada
mogliosloboditivlastisvojihtlaitelja.Alionisubilimaloduniikukavice.Onisuzanemarili
djelokojeimjeBogzapovjediodagaizvre,darazvlasteneznaboce,iujedinilisesnjimau
njihovim uniavajuim obiajima, podnosei njihovu surovost, i sve dok nije bila usmjerena
protivnjih,onisuodobravalinjihovunepravdu.Kadsuseisaminalipodvlautlaitelja,oni
susepokoriliuniavanjukojesumogliizbjeidasuposlualiBoga.akkadbiGospodpodi
gaoizbaviteljameunjima,onibigaponekadnapustiliiudruilisesasvojimneprijateljima.
NakonnjegovepobjedeIzraelcisuSamsonapostavilizasudijuionjevladaoIzraelom
dvadeset godina. Ali jedan pogrean korak otvara put drugom. Samson je prekrio Boju
zapovijest tako to je tizeo enu izmeu Filistejaca i ponovno otiao meu njih, meu svoje
smrtneneprijatelje,poputajuibezakonitimstrastima.Uzdajuiseusvojuvelikusnagu,koja
je u Filistejce ulila tako velik strah, on je hrabro otiao u Gazu, da posjeti bludnicu u tom
mjestu. Stanovnici tog grada su saznali za njegovu prisutnost i poeljeli se osvetiti. Njihov
neprijatelj je bio zatvoren unutar zidova najutvrenijeg od svih njihovih gradova. Bili su
sigurni da imaju svoju rtvu i samo su ekali jutro da okonaju svoju pobjedu. Samson se
probudioupono.Optuujuiglassavjestiispuniogajegrinjomkadsesjetiodajeprekrio
svojunazirejskuzakletvu.AliusprkosnjegovugrijehuBojagamilostnijeodbacila.Njegova
udesna snaga ponovo je pomogla u njegovu izbavljenju. Otiavi do gradskih vrata on ih je
294
iupaoiznjihovogmjestaiodnioihzajednosobadovratnikanavrhbrdanaputuzaHebron.
Ali ak ni to to je za dlaku umakao nije zaustavilo njegovo zlo ponaanje. On nije
ponovnoodlaziomeuFilistejce,alijenastaviotraititjelesnazadovoljstvakojasugavuklau
propast.PoslijetogaonzamilovanekuenuizdolineSoreka,nedalekoodnjegovogrodnog
mjesta.ImejojjebiloDelila,rasipnica.DolinaSorekjebilapoznataposvojimvinogradima,a
oni su takoe kuali nepostojanog nazireja koji se ve odao upotrebi vina i tako raskinuo i
drugukarikukojagajevezivalazaistouiBoga.Filistcjcisubudnomotrilisvogneprijateljai
kadseonponizioovomnovomvezom,onisugaodluiliunititiprekoDelile.
U dolinu Sorek je poslano izaslanstvo sastavljeno od vodeih ljudi iz svake filistejske
provincije.Nisuseusudiliuhvatitigadokjeimaotakovelikusnagu,alijenjihovanamjerabila
da saznaju, ako je mogue, tajnu njegove snage. Oni su stoga potkupili Delilu da to otkrije i
preneseim.
Kad je Samsona izdajnica poela obasipati pitanjima, on ju je varao govorei da e
postatislabkaoidrugiljudiakoseprimijenenekipostupci.Kadjeonatoprovjerila,razotkrila
jeprijevaru.Ondagajeoptuilazalicemjerjerijeima:Kakomoereidameljubikadtvoje
srce nije sa mnom? Triput si me ve prevario i nisi mi kazao gdje je tvoja velika snaga.
SamsonjetriputimaojasnedokazedasuseFilistejciudruilisnjegovomzavodnicomdabiga
unitili, ali kad je njena namjera propala, ona se ponaala kao da je to ala i on je slijepo
potiskivaosvojstrah.
Delilamujedanzadanomdodijavalamolbamaimuilaga,njemuvedozlogrdje,a
ipak ga je tajanstvena sila zadravala pored nje. Kad je najposlije bio svladan, Samson je
obznanio tajnu: Nikad britva nije prela po mojoj glavi, jer sam od majine utrobe nazirej
Boji.Dameobriju,svabimesnagaostavila,onemoaobihipostaobihkaoobianovjek.
Vjesnikjeodmahposlanfilistejskimgospodarimapozivajuiihdadoubezodlaganja.Dokje
ratnik spavao, odrezan mu je velik dio njegove kose. Onda je ona, kao to je ve tri puta
uinila,povikala:Samsone,etoFilistejacanate!Iznenadaprobuen,onjemisliodaekaoi
ranijeupotrijebitisvojusnaguiunititiih,alinjegovebespomonerukesuodbileobavitisvoj
zadatak i on nije znao da se Jahve od njega okrenuo. Nakon to je bio obrijan Delila ga je
poela muiti i nanositi bol, iskuavajui tako njegovu snagu, jer se Filistejci nisu usudili
pribliitidokseupotpunostinisuuvjerilidagajesnaganapustila.Ondasugauhvatili,izvadili
muoiiodveligauGazu.Tamojebiovezanlancimauzatvoruiprisiljennateakrad.
Kakva je to promjena bila za njega koji je bio izraelski voa i zatitnik! A sada je bio
slab,slijep,zatoen,poniendaobavljaropskeposlove!Onjemalopomalokriouslovesvog
svetogpozvanja.Boggajedugotrpio,alikadsepredaosiligrijehatakodajeizdaosvojutajnu,
Gospodgajenapustio.Snagasenijenalazilausamojnjegovojkosi,vejetobioznaknjegove
odanostiBogu,akadjetajsimbolbiortvovanpoputanjemstrastima,izgubljenjeiblagoslov
kojijeonaoznaivala.
U patnji i ponienju, filistejska igraka, Samson je nauio vie o svojim vlastitim
slabostimanego to jeprije znaoi njegova ga je mukanavela na pokajanje. Kako jenjegova
kosa rasla, postupno se vraala i njegova snaga, ali njegovi ga se neprijatelji nisu bojali
smatrajuigaokovanimibespomonimzatoenikom.
Filistejci su pobjedu pripisali svojim bogovima i likujui prkosili izraelskom Bogu.
Odreena je gozba u ast Dagona, boga ribe, zatitnika mora. Iz gradova i sela irom
filistejskeravniceokupioseinarodinjihovigospodari.Grupesluiteljaispunilesuogroman
hraminatiskalesenagalerijeispodkrova.Biojetoprizorpraznikairadosti.Nakonsvea
295
nostiprinoenjartavaslijedilajemuzikaigozba.Ondaje,kaokrunskitrofejDagonovesile,
uveden Samson. Povici likovanja pozdravili su njegov ulazak. Narod i vladari su vrijeali
njegovu bijedu i divili se bogu koji je unitio naeg neprijatelja. Nakon nekog vremena
iscrpljeni je Samson zatraio doputenje da se odmori na dva sredinja stupa na koje se
oslanjaohramskikrov.Ondajetihoizgovoriomolitvu:GospodeJahve,spomenimeseisamo
mi jo sada podaj snagu da se Filistejcima odjednom osvetim za oba oka. Izgovorivi ove
rijeionjesvojimsnanimrukamaobgrlioobastupaipovikao:NekapoginemsFilistejcima!
Prignuose,krovjepao,ubijajuijednimudarcemsveogromnomnotvo.Vieihubiumirui
negotoihpobizaivota.
Kip i njegovi sluitelji, svetenici i seljaci, ratnici i plemii, bili su zajedno pokopani
ispod ruevina Dagonova hrama. A meu njima je lealo divovsko tijelo onoga koga je Bog
izabrao da bude izbavitelj Izraela. Vijest o ovom stranom dogaaju proula se izraelskom
zemljom i Samsonovi roaci su sili sa svojih brda i bez protivljenja uzeli tijelo svog palog
heroja. Uzee ga i odnesoe, i pokopae ga izmeu ore i Etaola, u grobu Manoaha, oca
njegova.
BojeobeanjedaekrozSamsonapoetidaizbavljaIzraelaizrukeFilistejacabiloje
ispunjeno,alikakojemraanistraanzapisotomivotukojijemogaobitihvalaBoguislava
narodu!DajeSamsonbiovjeranboanskompozivu,Bojijeciljmogaobitiostvarennjemuna
astislavu.Alionjepopustiokunjiipokazaosenedostojnimpovjerenja,anjegovjezadatak
ispunjenakrozporaz,zatoenitvoismrt.
Samson je fiziki bio najsnaniji ovjek na zemlji, ali u vladanju sobom, potenju i
vrstoi, on je bio jedan od najslabijih. Mnogi snane strasti pogreno poistovjeuju sa
snanim karakterom, ali istina je da je slabi onaj kojim vladaju njegove strasti. Stvarna
veliinaovjekamjerisesilomosjeajakojimaonvlada,aneonimakojevladajunjime.
BojabrigaiprovienjebilojenadSamsonom,dabisepripremiozaizvrenjedjelaza
koje je bio pozvan da ga obavi. Na samom poetku ivota on je bio okruen povoljnim
okolnostima za razvitak fizike i umne snage i moralne istoe. Ali pod uticajem bezbonih
prijateljaonsenijedraoBogakojijeovjekovajedinasigurnostibujicazlagajeodnijela.Oni
kojisenadunostisueljujuskunjamamogubitisigurnidaeihBogsauvati,aliakoseljudi
svojevoljnopredajusilikunje,onieprijeilikasnijepasti.
Sotona koristi svoje najvee snage da zavede upravo one koje Bog namjerava
upotrijebiti kao svoja orua za naroito djelo. On napada nae najslabije take djelujui na
nedostatkeukarakterudabistekaonadzornadcijelimovjekom.Onznadaeuspjetiakose
ovi nedostaci njeguju. Ali niko ne treba biti nadvladan. ovjek nije preputen da svojom
vlastitomslabomsilomsvladasilezla.Pomojepriruciidatesesvakojduikojatostvarno
eli. Boji aneli, koji se penju i silaze ljestvama to ih je Jakov vidio u vienju, pomoi e
svakojduikojatohoeuspetisedonajuzvienijegNeba.

296

55. poglavlje
DIJETESAMUEL

Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 1 i 2,1-11.

Elkana,LevitsplanineEfrajim,biojeimuaniuticajanovjekkojijeljubioBogaibojao
ga se. Njegova je ena, Ana, bila vrlo pobona osoba. Njen karakter se odlikovao blagou,
skromnou,dubokomrevnouiplemenitomvjerom.
Ovomjedobromparu biouskraenblagoslovkojijesvakijevrejskipareljnotraio:
njihov dom nije razveseljavao djeji glas, a elja da ouva svoje ime navela je mua, kao i
mnoge druge, da sklopi drugi brak. Meutim, ovaj korak, kao posljedica nedostatka vjere u
Boga, nije donio sreu. Sinovi i keri su poveali porodicu, ali je radost i ljepota Boje svete
ustanove bila okaljana, a mir u porodici naruen. Penina, druga ena, bila je ljubomorna i
uskogrudna,aponaalaseoholoidrsko.Anijenadabilaslomljena,aivotiscrpljujuiteret,
aliseonaipakkrotkosuoilaskunjom.
Elkana je vjerno drao Boje propise. U ilu se jo uvijek odravalo bogosluenje, ali
zbognepravilnostiuslubiodnjegasenijezahtijevalodaslui,premdajeonkaolevittrebao
biti nazoan. On je ipak odlazio s porodicom da se moli i prinese rtvu na propisanim
skupovima.
Zaoduhkojijedonioprokletstvounjihovdomosjeaoseakitokomsvetihpraznika
povezanih s Bojom slubom. Nakon prinoenja rtve zahvalnice cijela se porodica, prema
utvrenom obiaju, okupila na svean ali i radostan praznik. Elkana je tom prilikom majci
svoje djece,svakojkerkiisinu,davaodjelovertve,akaoznak ljubavi prema Ani, on joj je
udjeljivao dvostruki dio, pokazujui time da je njegova ljubav prema njoj bila ista kao da je
imalasina.Razjarenaljubomorom,drugajeenatrailaprvenstvokaoonakojojjeBogukazao
posebnu ast i predbacivala Ani da je njena nerodnost dokaz Bojeg nezadovoljstva. Ovo se
ponavljaloizgodineugodinusvedoktoAnavienijemoglaizdrati.Nemogavisakritisvoju
bol, ona je neobuzdano plakala i povukla se s praznika. Njen ju je mu uzalud pokuavao
utjeiti. Zato plae, Ana? I zato ne jede? rekao je. Nisam li ti ja vredniji nego deset
sinova?
Ana ga nije ukoravala. Teret koji nije mogla dijeliti sa zemaljskim prijateljem ona je
predalaBogu.OnaserevnomoliladaOnukloninjenusramotuidarujejojdragocjenidar,sina
kojeg e othraniti i odgojiti za Njega. Sveano se obavezala da e, ako joj se ispuni zahtjev,
dijete od samog roenja posvetiti Bogu. Ana se pribliila ulazu u Svetilite i u duevnoj boli
onasepomoli...plauigorko.Ipak,onajerazgovaralasBogomutiini,neizgovarajuirije.
Utimzlimvremenimatakviprizoribogotovljarijetkosuseviali.Svetkovanjepraznikabez
ukazivanja potovanja, pa ak i pijanstvo, nisu bili neuobiajeni, ak ni na vjerskim
praznicima,tejeEli,velikisvetenik,posmatrajuiAnu,pretpostaviodajebilapijanaodvina.
Misleidaizgovarazaslueniukor,onjojseozbiljnoobratio:Dokleebitipijana?Otrijezni
seodvinatojeutebi!
ZapanjenaipovrijeenaAnajeblagoodgovorila:Nisampijana,gospodaru,negosam
velikanesretnica.Nisampilanivinaniopojnapia,negoizlijevamduusvojupredJahvom.Ne

297
sudislubenicusvojukaoenunevaljalu,jersamodpreteketugeialostitakodugomolila.
Veliki svetenik je bio duboko dirnut jer je bio Boji ovjek i umjesto ukora on je
izgovorioblagoslov:Poiumiru!ABogIzraelovnekatiispunimolitvukojomsigamolila.
Aninamolitvajebilausliena.Onajeprimiladarzakojijetakorevnopreklinjala.Dok
je posmatrala dijete, ona ga je nazvala Samuel, jer sam ga, ree, izmolila od Jahve. im je
dijetebilodovoljnostarodaseodvojiodmajke,onajeispunilasvojuzakletvu.Voljelajedijete
sasvimportvovanjemmajinskogsrca.Danzadanom,dokjeposmatralanjegovrastisluala
njegovodjejetepanje,onagajesvevieokruivalaljubavlju.Onjebionjenjedinisin,naroit
darNeba,alionagajeprimilakaoblagoposveenoBoguinijegaeljelauskratiti Onomekoji
gajedao.
Anajejojednomotputovalasasvojimmuemuiloiprinijelasveteniku,uBojeime,
svojdragocjenidar,rijeima:Molilasamzaovodijete,iJahvemijeusliiopronjukojomsam
gaprosila.ZatoijanjegaustupamJahvizasvedanenjegovaivota:taisproenjeodJahve.
ElijebiodubokoimpresioniranvjeromipredanjemoveIzraelke.Buduidajesambioprevie
popustljivotac,biojezapanjeniponienposmatrajuivelikurtvuovemajkedokserastajala
od svog jedinca da bi ga mogla posvetiti slubi Bogu. Osjeao se ukorenim zbog vlastite
sebineljubavi,iuponiznostiipotovanjuonsepoklonioipomoliopredGospodom.
MajinojesrcebiloispunjenoradouihvalomionajeeznuladaBoguiznesesvoju
zahvalnost.DuhnadahnuajesiaonanjuinatoseAnapomoliovako:
Klie srce moje u Jahvi,
raste snaga moja po Bogu mom.
ire mi se usta na dumane moje,
jer se radujem pomoi tvojoj.
Niko nije svet kao to je Jahve
(jer nema nikoga osim tebe),
i nema hridi kao to Bog je na.
Ne govorite mnogo hvastavih rijei,
neka ne izlazi drskost iz usta vaih,
jer Jahve je sveznajui Bog,
pravo on prosuuje djela...
Jahve daje smrt i ivot,
rui u eol i odande die.
Jahve ini uboga i bogata,
obara ovjeka i uzvisuje.
Die slabia iz praine,
iz bunjita izvlai uboga,
da ih posadi s knezovima
i da im odredi poasna mjesta.
Jer Jahvini su stupovi zemlje,
na njih je stavio ovaj svijet.
Korake uva svojih vjernika,
zlikovce stie propast u mraku
(svojom snagom ovjek ne stie pobjede).
Koji se protive Jahvi, padaju,
Svevinji grmi s nebesa.
298
 Jahve sudi medama zemlje,
daje silu svojemu kralju,
uzdie snagu pomazanika svoga.
AninerijeisuprorokovaleioDavidu,kojijetrebaovladatikaokraljIzraela,ioMesiji,
Gospodnjem Pomazaniku. Govorei prvo o hvalisanju jedne drske i svadljive ene pjesma
upuujenaunitenjeBojihneprijateljaikonanupobjedunjegovaotkupljenanaroda.
AnaseizilatihovratilakuiuRamu,ostavljajuidijeteSamueladaseuiuslubiu
Bojemdomu.dagapoduavavelikisvetenik.Odtrenutkakadjedijetepoeloshvatati,ona
je uila svog sina da ljubi i potuje Boga i smatra ga svojim Gospodarem. Svakim poznatim
predmetom koji ga je okruavao ona je njegove misli nastojala usmjeriti na Stvoritelja.
Majina revnost nije prestala ni nakon rastanka s djetetom. Ona je svake godine vlastitim
rukamapraviladolamicuzaslubuikadjesmuemodlazilanaslubuuilo,onajujedavala
djetetu kao podsjetnik na njenu ljubav. Svaka nit tog malog odjevnog predmeta bila je
ispletenasmolitvomdaonbudeist,plemenitivjeran.Onazasvogsinanijetrailasvjetovnu
veliinu, ve je revno molila da postigne veliinu koju Nebo vrednuje, da potuje Boga i
blagoslovisvojeblinje.
Kakvu je nagradu Ana primila! Kako njen primjer potie na vjernost! Svakoj su majci
povjerene mogunosti od neprocjenjive vrijednosti, beskonano dragocjene koristi. Ponizno
vrenje dunosti koje ene smatraju iscrpljujuim zadatkom treba se smatrati velikim i
plemenitim djelom. Majina je prednost da svojim uticajem blagoslovi svijet i to e njenom
srcudonijetivelikuradost.Onamoeporavnatiputprednogamasvojedjecekrozsvjetlosti
tamu sve do slavnih visina. Ali samo ako u vlastitom ivotu nastoji slijediti Hristova uenja,
onasemoenadatidaeoblikovatikaraktersvojedjecepremaboanskomuzoru.Svijetvrvi
pokvarenimuticajima.Modaiobiajivresnaanuticajnamlade.Akomajkaneobavisvoje
dunostiuenja,voenjaiobuzdavanja,njenaedjecaprirodnoprihvatitizloiokrenutiseod
dobra. Neka svaka majka esto prilazi svom Spasitelju s molitvom: Naui nas kako da
odgajamoovodijeteitodainimosnjim?NekaobraapanjunauputetoihjeBogdaou
svojojRijeiionaepremapotrebiprimitimudrost.
A mladi Samuel sve vie je rastao u dobi i mudrosti, i pred Jahvom i pred ljudima.
PremdajeSamueldjetinjstvoproveouatoruposveenslubiBogu,onnijebioosloboenod
zlihuticajailigrenogprimjera.ElijevisinovisenisubojaliBoganitisupotovalisvogoca,ali
Samuel se nije druio s njima niti je slijedio njihove zle puteve. On je neprekidno nastojao
postationotojeBogelioodnjega.Tojeprednostsvihmladih.Bogjezadovoljankadaki
maladjecapredajusebeunjegovuslubu.
Samuel je bio povjeren Elijevoj brizi i njegov drag karakter je u starom sveteniku
izazvao osjeaj naklonosti. On je bio ljubazan, velikoduan, posluan i pun potovanja. Eli,
oaloen svojeglavou svojih sinova, naao je mir i utjehu u prisutnosti svog uenika.
SamueljebiousluaniosjeajantenijedanotacnijevievoliosvogsinanegotojeElivolio
tog djeaka. Bilo je oito da su izmeu glavnog sudije u narodu i ovog jednostavnog djeteta
postojalaosjeanjanaklonosti.KadjeElijastiglastarakanemo,kadjebioispunjenbrigomi
grinjomsavjestizbograzvratnogponaanjasvojihsinova,onseobraaoSamueluzautjehu.
Nijebilouobiajenodalevitiponusvojunaroituslubudoknenavredvadesetpet
godina,aliSamueljebioiznimka.Svakegodinenjemujebiopovjeravansveveizadatak,idok
je jo bio dijete, na njega je stavljen laneni efod kao znak posveenja za djelo u Svetilitu.
PremdajebiomladkadjedovedendasluiuSvetilite,Samueljevetadaimaodunostiu
299
Bojojslubiuskladusasvojimmogunostima.Onesuprvobileskromneineuvijekugodne,
alionihjeobavljaonajboljetojemogaoidragovoljnasrca.Njegovisunaporibiliprihvaeni
jer su proisticali iz ljubavi prema Bogu i iskrene elje da vri njegovu volju. Tako je Samuel
postaosaradniksGospodomnebaizemljeiBoggajeosposobiodauinivelikodjelozaIzrael.
Kad bi se djecu uilo da skromne, svakodnevne dunosti smatraju putem koji im je
Gospod oznaio, kao kola u kojoj se trebaju nauiti da vjeno i uinkovito slue, njihov bi
posao izgledao ugodniji i asniji. Vrenje svake dunosti kao da je obavljamo Gospodu i
najskromnijiposaozaodijevaljepotomiradnikepovezujesasvetimbiimakojanaNebuvre
Bojuvolju.
Uspjeh u ovom ivotu, uspjeh u postizanju vjenog ivota, zavisi o vjernoj, savjesnoj
panji u malim stvarima. Savrenost se vidi u najmanjim stvarima, kao i u najveim Bojim
djelima. Ruka koja je stvorila svjetove u svemiru ista je ruka koja je velikom vjetinom
oblikovalaljiljaneupolju.KaotojeBogsavrenusvompodrujurada,takomitrebamobiti
savreni u svom. Skladan, snaan, krasan karakter se izgrauje vrenjem pojedinanih
dunosti. Potenje u malim stvarima, vrenje malih djela vjernosti i ljubaznosti, donijet e
radost na ivotnom putu, a kad se nae djelo na zemlji zavri, vidjet e se da je svaka mala,
vjernoobavljenadunostizvriladobaruticaj,uticajkojinikadanemoenestati.
Mladi u dananje vrijeme mogu kao i Samuel postati dragocjenost u Bojim oima.
Vjernim uvanjem svoje hrianske besprijekornosti oni mogi izvriti snaan uticaj u djelu
preobrazbe.Danassupotrebnitakviljudi.Bogimaposaozasvakogodnjih.Nikadaovjeknije
postigaoveerezultatezaBogaiovjeanstvonotoihudananjevrijememoguostvaritioni
kojieostativjernizadatkukojiimjeBogpovjerio.

300

56. poglavlje
ELIINJEGOVISINOVI

Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 2,12-36.

ElijebiosvetenikisudijauIzraelu.Onjezauzimaonajviiinajodgovornijipoloaju
Bojem narodu. Kao boanski izabran ovjek za svetu sveteniku dunost i postavljen nad
zemljomkaonajveisudakiautoritet,nanjegasegledalokaonaprimjerionjeimaoveliki
uticajnaizraelskaplemena.Alipremdajebioimenovandaupravljanarodom,onnijevladao
svojimvlastitimdomom.Elijebiopopustljivotac.Ljubeimirilagodnostonnijeprimjenjivao
svoj autoritet da ispravi zle navike i strasti svoje djece. On se pokoravao njihovoj volji i
doputaodaidusvojimputemumjestodaimsesuprotstaviikazniih.Umjestodaodgojsvojih
sinovasmatrajednimodnajvanijihodgovornosti,onjeprematompitanjupostupaokaoda
suposljedicebeznaajne.Izraelskisvetenikisudijanijebiopreputentamineznanjauvezis
dunostima obuzdavanja i upravljanja djecom koju mu je Bog predao na brigu. No Eli je
ustuknuoodsvojedunostijerjeonazahtijevaladasesuprotstavivoljisvojihsinovaidaih
kanjavaiograniava.Nevauistraneposljedicekojeeuslijeditiiznjegovaponaanjaonje
poputao svojoj djeci u svemu to su eljela i zanemario djelo njihove pripreme za slubu
Boguizaivotnedunosti.
BogjerekaooAbrahamu:Njegasamizluiozatodapouisvojudjecuisvojubuduu
porodicu kako e hoditi putem Jahvinim, radei to je dobro i pravedno. (Post 18,19)
Meutim, Eli je dopustio da djeca vladaju njime. On je postao podloan svojoj djeci.
Prokletstvoprijestupaseoitovaloupokvarenostiizlukojisuobiljeavaliponaanjenjegovih
sinova.Oni nisu cijenili Boji karakterni svetost njegovog Zakona.Njegova sluba je za njih
bilaobinastvar.OnisuoddjetinjstvanaviklinaSvetiliteinjegoveslubeiumjestodaihsve
viepotuju,onisuizgubilisvakiosjeajsvetostiivanosti.Otacnijeispravionjihovnedosta
takstrahopotovanjapremaautoritetu,nijeobuzdaonjihovonepotovanjesveaneslubeu
Svetilitu,akadsuodrasli,onisubilipunismrtonosnihplodovaskepticizmaipobune.
Premda su bili potpuno neprikladni za slubu, oni su postavljeni za svetenike u
SvetilitudasluepredBogom.Gospodjedaonajjasnijeuputeuvezisprinoenjemrtava,ali
ovi beboni ljudi nisu posvetilipanjurtvenomzakonukojije trebalo vriti na najsveaniji
nain.Svrhartvi,kojesuupuivalenaHristovusmrt,bilajedausrcimanarodaouvavjeruu
Otkupiteljakojijetrebaodoi,stogajebilonajvanijedaseGospodnjeuputeuvezisnjima
strogo vre. rtve zahvalnice su bile poseban izraz zahvalnosti Bogu. Ovim se rtvama na
rtvenikuspaljivalosamosalo,odreenidiortveseuvaozasvetenike,aveisediovraao
prenosiocu da ga jedu on i njegovi prijatelji tokom rtvenog praznika. Tako su sva srca
usmjeravana,uzahvalnostiivjeri,navelikurtvukojajetrebalauzetigrijehesvijeta.
Elijevisinovi,umjestodashvatesveanostovesimbolineslube,samosumislilikako
dajeuinesredstvompoputanjasamimasebi.Nezadovoljnidijelomrtvezahvalnicekojaim
je dodijeljena, oni su zahtijevali dodatni dio, a vei broj rtava prinoenih na godinjim
praznicima pruali su sveteniku priliku da se obogate nautrb naroda. Oni ne samo to su
zahtijevalivienotosuimalipravovesuodbiliekatidasesalospalinartvenikuBogu.

301
Onisuustrajaliu uzimanjudijelovakojesueljeli,aakoimjetobilouskraeno,onisuprijetili
daeihuzetisilom.
Ovonepotivanjeodstranesvetenikauskorojeliiloslubusvetogisveanogznaaja
inarodjepreziraortvukojaseprinosilaJahvi.Velikaslikovitartvanakojusutrebaligle
datisiekivanjemviesenijeprepoznavala.GrijehmladiabiojevrlovelikpredJahvom.
OvinevjernisvetenicisuprestupiliBojizakoniobeastilisvojusvetuslubusvojim
zlimiuniavajuimponaanjem,asvojomnazonounastavilikaljatiBojiator.Mnogiljudi,
ispunjeniozlojeenouzbogpokvarenogponaanjaHofnijaiPinhasa,prestalisudolazitina
odreeno mjesto bogosluenja. Tako je sluba koju je Bog uspostavio bila prezrena i
zanemarenajerjebilapovezanasgrijesimabezbonihljudi,doksuoniijasusrcateilazlu
biliohrabreniugrijehu.Bezbotvo,razvratiidolopoklonstvoprevladavalisuuzastraujuim
razmjerima.
Eli je uinio veliki grijeh kad je dopustio svojim sinovima da slue u svetoj slubi.
Opravdavajuinaovajilionajnainnjihovoponaanje,onjebioslijepzanjihovegrijehe,ali
oni su napokon dosegli taku kad on vie nije mogao zatvarati oi na zloine svojih sinova.
Narodjeprigovaraozbognjihovihzlihdjela,ivelikijesvetenikbiooaloenipotresen.Vie
senijeusudioutjeti.Alinjegovisusinovibiliodgojenidamislesamoosebiisadasenisuni
nakogaosvrtali.Vidjelisualostsvogoca,alinjihovasrcanisubiladirnuta.ulisunjegove
blageukore,alitonanjihnijeostavljalodojamnitisuhtjelipromijenitisvojezloponaanje,
premda su bili upozoreni na posljedice svog grijeha. Da je Eli pravedno postupao prema
svojimsinovima,njimabibilauskraenasvetenikaslubaibilibikanjenismru.Bojeise
da im javno nanese sramotnu osudu, on ih je podravao u najsvetijim i najpovjerljivijim
dunostima.IdaljeimjedoputaodasvojupokvarenostmijeajusasvetomslubomBojomi
daistininanoseuvredukojugodinenisumogleizbrisati.Alikadjeizraelskisudijazanemario
svojedjelo,Bogjepreuzeostvarusvojeruke.
UtodoejedanBojiovjekkElijuireemu:OvakogovoriJahve:Nisamlisejasno
objavio domu oca tvojega kad su bili u Egiptu, robovi u kui faraonovoj? Odabrao sam ih
izmeu svih plemena Izraelovih da mi budu svetenici, da se uspinju na moj rtvenik, da
prinosertvepaljeniceidanoseopleakpredamnom:idaosamdomuocatvojegasvepaljene
rtvesinovaIzraelovih.Zatogledazavidnimokomrtvuiprinostosamihodrediozasvoj
Dom?Izatopazisinovesvojevienegomene,toveiihnajboljimdijelovimasvihrtvenih
prinosanarodamogaIzraela?ZatosamrijejeJahve,BogaIzraelovarekaododuedae
domtvojidomocatvojegastupatipredamnomdovijeka,alisadarijejeJahvinanekajeto
dalekoodmene!Jerjaastimonekojimeneaste,akojimene preziru,biteosramoeni...Ja
usebipodiivjernasvetenika,kojieraditipomomsrcuipomojojelji,injemuusazdati
trajandom,ionesvagdastupatipredpomazanikommojim.
BogjeoptuioElijadajeviepotovaosvojesinovenegoGospoda.Elijedopustioda
rtve koje je Bog odredio kao blagoslov Izraelu postanu gadost, umjesto da iznese sramotu
svojih sinova zbog njihovih bezbonih i gadnih obiaja. Oni koji slijede vlastite sklonosti, iz
slijepe ljubavi prema djeci, poputajui im u zadovoljavanju njihovih sebinih elja, i ne
koriste se Bojim autoritetom da ukore grijeh i isprave zlo, oito pokazuju da potuju svoju
bezbonu djecu vie no to potuju Boga. Oni se vie brinu da zatite njihov ugled nego da
proslaveBoga,onivieelezadovoljitisvojudjecunegoGospodailisauvatinjegovuslubu
odsvakogoblikagrijeha.
Bog je Elija, izraelskog svetenika i sudiju, drao odgovornim za moralni i vjerski
302
poloaj svog naroda, a u posebnom smislu i za karakter njegovih sinova. On je prvo trebao
blagim mjerama obuzdati zlo, ali ako one nisu koristile, on ih je trebao pokoriti najstroim
mjerama.OnjeizazvaoGospodnjenezadovoljstvojernijeukoravaogrijehivriopravdunad
grjenicima.NanjegasenijemoglooslonitidaeodratiistotuIzraela.Onikojiimajumalo
hrabrostidaukoregrijeh,ilikojizbognemarnostiinedostatkazanimanjaneulaunaporeda
oplemeneporodicuiliBojucrkvu,dreseodgovornimzazlokojemoeuslijeditiiznjihova
zanemarivanjadunosti.Mismoistotakoodgovornizazlakojasmomoglisprijeitiudrugima
koritenjemroditeljskogilipastorskogautoritetakaodasutadjelabilanaavlastita.
ElinijeupravljaosvojimdomompremaBojimpravilimazaupravljanjeporodicom.On
je slijedio svoj vlastiti razum. Njeni je otac previdio propuste i grijehe svojih sinova u
njihovom djetinjstvu, laskajui sebi da e oni nakon nekog vremena prerasti svoje zle
sklonosti.Mnogiineistepogreke.OnimisledaznajuboljeodgajatidjecuodonogatojeBog
dao U svojoj Rijei. Oni u njima pothranjuju pogrene sklonosti, izgovarajui se: Oni su
premladidabiihsekanjavalo.ekajtedokpostanustariji,kadimsebudemogloobjasniti.
Takosepogrenenavikeostavljajudokneojaajuinepostanudrugapriroda.Djecaodrastaju
bezogranienja,skarakternimosobinamakojeeimdonositiprokletstvocijelogivotaikoje
eselakostvaratiitidrugima.
Nemaveegprokletstvaudomunegokadasedopustidamladiidusvojimputem.Kad
roditeljiuvaavajusvakueljusvojedjeceipoputajuimuonometoznajudanijezanjihovo
dobro, djeca ubrzo gube potovanje prema roditeljima, prema autoritetu Boga i ovjeka i
postajuzatoeniciSotoninevolje.Uticajnesreeneporodiceseiriipostajerazoranzacijelo
drutvo.Onrastekaoplimazlakojautienaporodice,zajedniceivlade.
Zbog Elijeva poloaja njegov je uticaj bio dalekoseniji od uticaja obinog ovjeka.
irom Izraela se oponaao njegov porodini ivot. U hiljadama domova koje je oblikovao
njegov uticaj vidjele su se tetne posljedice nemarnog, lagodnog postupanja. Ako se djeca
preputajuzlimobiajima,dokroditeljitvrdedasuvjerni,tojeukorBojojistini.Najboljiispit
hrianstvaudomujevrstakarakterakojajenastalanjegovimuticajem.Djelagovoreglasnije
od najpozitivnijeg izraza pobonosti. Ako vjernici, umjesto da ulau revne, ustrajne, teke
naporedastvoreureendomkaosvjedokkorisnostivjereuBoga,poputajuukontroliizlim
eljamasvojedjece,oniineonotojeuinioEli.onisramoteHristaidonosepropastsebii
svom domu. Bez obzira kako su velika zla roditeljske nevjernosti u bilo kojim okolnostima,
onasudesetputaveakadsenalazeuporodicamaonihkojisupostavljenikaouiteljinaroda.
Kad oni propuste vladati svojim domom, oni svojim pogrjenim primjerom zavode mnoge.
Njihovajekrivicadalekoveaoddrugihjerjenjihovpoloajodgovorniji.
Aronovom domu je dano obeanje da e uvijek hoditi pred Bogom, ali to je obeanje
danouzuslovdaseonicijelimsrcemposveteraduuSvetilituiuzdiuBogasvakimsvojim
postupkom,anedasluesebiislijedevlastiteiskvarenesklonosti.Eliinjegovisinovisubili
iskuani, a Gospod ih je naao nedostojnima uzviena poloaja svetenika u njegovoj slubi.
Bog je objavio: ... neka je to daleko od mene! On im nije mogao dati dobro to ga je
namjeravaodati,jersupropustiliuinitisvojdio.
Primjer onih koji slue u svetoj slubi treba biti takav da u narodu usadi osjeaj
potovanjapremaBoguistrahadaganeuvrijede.KadljudikojiustajuuimeHrista(2.Kor
5.20)iznijetinaroduBojuporukumilostiipomirenja,koristesvojsvetipozivkaopokrivalo
zasebinaitjelesnazadovoljstva,onipostajunajdjelotvornijaSotoninasredstva.KaoiHofnii
PinhasoninavodeljudedaprezrurtvukojaseprinosiJahvi.Onimogunekovrijemetajnoii
303
svojim zlim putem, ali kad se najposlije razotkrije njihov istinski karakter, vjera naroda je
toliko uzdrmana da se esto uniti sve njihovo povjerenje u religiju. U umu ostaje
nepovjerenjepremasvimakojitvrdedaueBojuRije.VijestistinitogHristovogslugeprima
sesasumnjom.Uvijekiznovasejavljapitanje:Hoeliiovajovjekbitipoputonogakojije
uiosvetosti,alijebiotakopokvaren?TakoBojaRijegubisvojusilunaljudskimduama.
UElijevomukorunjegovimsinovimanalazeserijeiodsveaneizastraujuevanosti,
rijei o kojima bi bilo dobro da razmisle svi koji slue u svetoj slubi: Ako ovjek zgrijei
ovjeku,Bogepresuditi.AliakoovjekzgrijeiJahvi,koesezauzetizanjega?Dasunjihovi
grijesiuvrijedilisamonjihoveblinje,sudaejemogaodonijetipomirenjetakotobiodredio
kaznuizahtijevaonadoknaduiprijestupnicimajetakomoglobitioproteno.Ilidasuuinili
nekidrzakgrijeh,moglaseprinijetirtvazagrijeh.Alinjihovisugrijesibilitolikoisprepleteni
snjihovomslubomsvetenikaSvemonoga,tejeprinoenjemrtvezagrijehBogtolikobio
obeaeniponienprednarodom,dazanjihnijebiloispatanjakojebisemogloprihvatiti.
Njihovvlastitiotac,premdajesambiovelikisvetenik,nijeseusudioposredovatiunjihovu
korist. On ih nije mogao zatititi od Bojeg svetog gnjeva. Oni kojipreziru sredstva to ih je
Nebodalozaovjekovootkupljenjenajgrenijisuodsvihgrjenika,onikojizavlastitiraun
raspinjuSinaBojegijavnogaizlauruglu(Heb6,6).

304

57. poglavlje
FILISTEJCIZAROBLJAVAJUZAVJETNIKOVEG

Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 3 do 7.

Elijevjedomtrebaoprimitijojednoupozorenje.Bognijemogaorazgovaratisvelikim
svetenikom i njegovim sinovima. Njihovi grijesi, kao neprobojan oblak, zaklonili su prisut
nostnjegovogSvetogDuha.AliusredzladijeteSamueljeostalovjernoNebu,aporukaosude
ElijevomdomubilajeSamuelovzadatakkaoprorokaSvevinjega.
UonovrijemeJahvejerijetkogovorioljudima,avienjanisubilaesta.Nojednogaje
dana Eli leao u svojoj sobi oi su njegove poele slabiti, te vie nije mogao vidjeti
svijenjakBojijonebijaeugaen,iSamueljespavaouSvetilituJahvinu,ondjegdjejebio
Koveg Boji. I Jahve zovnu... Pretpostavljajui da je to Elijev glas, dijete je pourilo do
svetenikova leaja, govorei: Evo me! Ti si me zvao! Odgovor je glasio: Ja te nisam zvao.
Vratiseispavaj!Samueljebiopozvantriputionjetriputodgovorionaistinain.TadaseEli
uvjerio da je tajanstveni glas bio Boji. Gospod je zaobiao svog izabranog slugu, ovjeka
sijedekose,dabirazgovaraosdjetetom.Ovojesamoposebibiootar,aliizasluenukorEliju
injegovudomu.
U Elijevu srcu to nije pobudilo osjeaj zavisti ili ljubomore. On je nauio Samuela da
odgovori,akoopetbudepozvan:Govori,slugatvojslua.Onjebiotakozapanjenpripomisli
da veliki Bog treba razgovarati s njim da se nije mogao sjetiti tanih rijei koje mu je Eli
zapovjediodaizgovori.
TadaJahvereeSamuelu:Evo,uinitiinetouIzraeludaeobauhazujatisvakome
koji uje. U onaj u dan ispuniti na Eliju sve to sam rekao za kuu njegovu, od poetka do
kraja.Tiemuobjavitidaosuujemkuunjegovudovijeka;onjeznaodanjegovisinovihule
naBoga,anijeihobuzdao.ZatokunemsedomuElijevuneeopratikrivicuElijevadoma
nikakvertveniprinosidovijeka.
Prije no to je primio ovu poruku od Boga Samuel jo nije poznavao Jahve, i jo mu
nikada ne bijae objavljena rije Jahvina, to jest on nije bio upoznat s takvim direktnim
prikazima Boje prisutnosti kao to su ih proroci primali. Gospodnja je namjera bila da se
otkrijenaneoekivannaindaEliujeotomeprekomladieveiznenaenostiizapitkivanja.
Samueljebioispunjenstrahomizaprepatenjempripomislidamujepovjerenatako
stranaporuka.Ujutrojekaoiobinonastavioobavljatisvojedunosti,alistekimteretom
nanjegovumladomsrcu.Gospodmunijezapovjediodaotkrijezastraujuinavjetaj,stogaga
jeonpreutio,izbjegavajuitojeviemogueElijevuprisutnost.Drhtaojedaganekopitanje
ne prisili da objavi boanski sud nad onim koga je volio i potovao. Eli je bio uvjeren da je
porukaproreklanekuvelikunesreuzanjegainjegovdom.PozvaojeSamuelaizamoliogada
vjernoispriaonotojeGospodotkrio.Mladijeposluaoistaracjeskruenopognuoglavu
predstrahovitompresudom:OnjeJahve,nekainitojedobrouoimanjegovim.
Elinijepokazaoplodoveistinskogpokajanja.Onjepriznaosvojukrivicu,alijepropus
tioodreisegrijeha.Gospodjegodinuzagodinomodgaaokaznekojimajeprijetio.Tokom
tihgodinamnogosetogamoglouinitidaseiskupeprolipropusti,aliostarjelisveteniknije

305
preduzeo uinkovite mjere da ispravi zla koja su okaljala Gospodnje Svetilite i odvodile
hiljade Izraelaca u propast. Boje strpljenje je samo otvrdnulo srca Hofnija i Pinhasa te su
postalijohrabrijiusvojimprijestupima.ElijecijelomIzraeluobznanioporukuupozorenjai
ukora njegovom domu. On se na ovaj nain nadao da e se u odreenoj mjeri suprotstaviti
zlomuticajusvojenemarnostiuprolosti.Alinarodnijeupozorenjashvatioozbiljnokaotoih
nisushvatilinisvetenici.Okolninarodi,kojisubiliupoznatisbezakonjemkojeseotvoreno
inilo u Izraelu, postali su jo hrabriji u svom idolopoklonstvu i zloinima. Nisu osjeali
krivnjuzbogsvojihgrijeha,kojebiosjealidajeIzraelsauvaosvojepotenje.Meutim,dan
osvetesepribliavao.Bojiautoritetjebioodbaen,njegovaslubazanemarenaiprezrenate
jepostalonunodaOnposredujedaouvaastsvogimena.
Izraelci izioe pred njih da se pobiju, i ulogorie se kod Eben Haezera, dok su
Filistejci udarili logor kod Afeka. Izraelci su poli na ovaj pohod bez Bojeg savjeta, bez
sporazuma s velikim svetenikom ili prorokom. Filistejci se svrstae u bojni red protiv
Izraela, i nasta estoka bitka. Izrael podlee Filistejcima: oko etiri hiljade ljudi pogibe na
bojitu, na otvorenu polju. Kad se rasuta i obeshrabrena vojska vratila u logor, rekoe
starjeine Izraelove: Zato je Jahve dopustio da nas Filistejci danas pobijede? Narod je bio
zreozaBojukaznu,aipakoninisuuvialidasunjihovivlastitigrijesibiliuzrokovestrane
propasti.Ionisurekli:PoimouilopoKovegsavezaJahvina,nekadoeunausredinui
spasi nas iz ruku naih neprijatelja. Gospod nije izdao zapovijest ili doputenje da Koveg
doemeuvojsku,aIzraelcisuipakvjerovaliusvojupobjedutesuizustiligromkipoklikad
sugaElijevisinoviunijeliulogor.
FilistejcisuKovegsmatraliizraelskimbogom.SvamonadjelakojajeJahveuinioza
svojnarodpripisivanasunjegovojsili.Kadsuulipoklikeradostizanjegovadolaska,onisu
rekli: to znai taj gromki poklik u logoru Jevreja? I shvatie da je Koveg Jahvin stigao u
njihovlogor.TadaFilistejceobuzestrah,jersugovorili:Bogjedoaoulogor!Ipovikae:Jao
nama!KoenasizbavitiizruketogsilnogBoga?TojeonajkojijeudarioEgipatsvakojakim
nevoljama.Ohrabriteseibuditejunaci,Filistejci,danepostaneteroboviJevrejimakaotosu
onibilirobovivama;buditejunaciiboritese.
FilistejcisuizvriliestoknapadkojijedonioporazIzraelusvelikimbrojempobijenih.
Napoljujelealotridesethiljadamrtvaca,BojiKovegjebiozarobljen,advaElijevasinasu
poginuladoksugabranila.Takojeponovnonastranicamaistorijeostalosvjedoanstvozasve
budue narataje, da grijesi Bojeg naroda nee ostati nekanjeni. to je vee poznavanje
Bojevolje,veijegrijehonihkojijezanemaruju.
Izrael je zadesila najstranija nesrea koja se mogla dogoditi. Boji je Koveg bio
zarobljeninalazioseuposjeduneprijatelja.SlavajenapustilaIzraelkadjesimbolJahvinesile
istalneprisutnostiuklonjeniznjihovesredine.NajljepaotkrivenjaBojeistineimoibilasu
povezanasovimKovegom.Kadgodseonpojavljivaouprolosti,ostvarivalesuseudesne
pobjede.Zasjenjivalasugakrilazlatnihheruvimina,aneizrecivaslavaekine,vidljivisimbol
Svemonoga Boga, poivala je na njemu u Svetinji nad svetinjama. Ali on sada nije donio
pobjedu.OnseovomprilikomnijepokazaokaoobranaicijelijeIzraelplakao.
Oninisushvatilidajenjihovavjerabilavjerasamopoimenutedajeizgubilasvojusilu
dadopredoBoga.BojiZakon,kojisenalaziouKovegu,takoejebiosimbolnjegoveprisut
nosti,alionisuzanemarilizapovijesti,prezrelinjihovezahtjeveioalostiliDuhaGospodnjeg
koji je bio meu njima. Kad je narod sluao svete uredbe, Gospod je radio s njima svojom
beskonanom silom, ali kad su upuivali svoj pogled na Koveg i nisu ga dovodili u vezu s
306
BogomnitisupotovalinjegovuvoljusluajuinjegovZakon,onimnijekoristionitavieod
obinog sanduka. Oni su gledali na Koveg kao to idolopokloniki narodi gledaju na svoje
bogove,kaodaoniusebiposjedujusiluispasenje.OnisuprekriliZakonkojijeonsadravao,
jerjenjihovooboavanjeKovegadovelodoformalizma,licemjerjaiidolopoklonstva.Njihov
ihjegrijehodvojioodBogaiOnimnijemogaodatipobjedusvedoksenisupokajaliiodbacili
bezbotvo.
Nije bilo dovoljno da Koveg i Svetilite budu u Izraelu. Nije bilo dovoljno to to su
sveteniciprinosilirtveitosusebenazivaliBojomdjecom.Bogseneobazirenazahtjeve
onihkojiusrcunjegujubezbotvo,jerjepisanodakouklanjauhosvojedanesluaZakona,i
molitvajenjegovamrska(Izr28,9).
Kadjevojskaizalaubitku,Elije,slijepistar,ostaouilu.Onjesnemirnimslutnjama
oekivao posljedice sukoba, jer mu je srce strepilo za Koveg Boji. Zauzevi svoje mjesto
izvan vrata Svetilita on je dan za danom sjedio pored puta, zabrinuto oekujui dolazak
glasnikasbojita.
Naposljetku je jedan Benjaminovac iz vojske, razderanih haljina i glave posute
prainom,urnodotraouzbrdotojevodilodograda.Onjeineprimijetivistarcapored
putaproaoipouriougraddaradoznalojgomiliponovivijestoporazuigubicima.
KuknjavaijadikovanjedoprlojedostraaraporedSvetilita.Dovelisumuvjesnika.I
ovjekjerekaoEliju:IzraeljepobjegaopredFilistejcima,biojetoteakporazzanarod,ijo
suobatvojasinapoginula...Elijemogaosvetoizdratibezobzirakakojetobilostrano,jer
jetoioekivao.Alikadjevjesnikdodao:...iKovegjeBojiotet,njegovojelicepoprimilo
izgledneizrecivajada.PomisaodajenjegovgrijehtakoobeastioBogaiprisiliogadapovue
svojuprisutnostizIzraelabilojevienotojemogaopodnijeti,njegovagajesnagaizdalaion
jepaoislomivratiumrije,jerjebiostarovjekiteak.
Pinhasova je ena, usprkos bezbonosti svog mua, bila ena koja se bojala Gospoda.
SmrtnjenogtastaimuaistranavijestdajeBojiKovegotet,prouzroilajeinjenusmrt.
Smatrala je da je Izrael napustila posljednja nada i ona je djetetu koje se rodilo u trenutku
nesreenazvalaIkabod,iliotideslava,tejeumiruisaalouponovilarijei:Otilajeslava
odIzraela,jerjeotetKovegBoji.
Ali Bog nije u potpunosti odbacio svoj narod niti je htio dugo trpjeti likovanje
bezboaca. On je iskoristio Filistejce kao sredstvo za kanjavanje Izraela, ali je iskoristio
KovegdakazniFilistejce.Uprolimvremenimapratilagajeboanskaprisutnostkojajebila
snagaislavanjegovogposlunognaroda.Tanevidljivaprisutnostgajeidaljepratilaiunosila
strahiunitenjeprijestupnicimanjegovogsvetogZakona.Gospodestokoristisvojenajljue
neprijatelje da kazni nevjernost svog naroda. Bezboni mogu pobjeivati neko vrijeme dok
gledaju kako Izrael prima kaznu, ali doi e vrijeme kad e se i oni morati suoiti sa svetim
Bogomkojimrzigrijeh.Gdjegodsenjegujepokvarenost,slijediebrzinepogreivboanski
sud.
Filistejci su nakon pobjede prenijeli Koveg u Adod, jedan od pet glavnih gradova, i
stavili ga u dom svog boga Dagona. Mislili su da e sila koja je dotada pratila Koveg biti
njihova,idaeihtozdruenosDagonovommoiuinitinepobjedivima.Alikadsusljedeeg
danauliuhram,ugledalisuprizorkojiihjeispuniozaprepatenjem.Dagonjepaolicemna
zemljupredJahvinimKovegom.Svetenicisuspotovanjempodiglikipivratiliganamjesto.
Ali sljedeeg jutra su ga nali udno oteena kako ponovno lei na zemlji pored Kovega.
Gornjidiokipajebiopoputovjeka,alijedonjidiosliioribi.Sadajesvakidiokojijesliio
307
ovjeku bio odsjeen, a ostalo je samo tijelo ribe. U svetenike i narod je uao strah. Oni su
gledali na ovaj tajanstveni dogaaj kao znak zla, kao predznak propasti njih i njihovih idola
pred izraelskim Bogom. Oni su tada uklonili Koveg iz svog hrama i poloili ga u odvojenu
zgradu.
Stanovnike Adoda je napala teka i smrtonosna bolest. Sjetivi se pomora to ga je
Izraelov Bog poslao na Egipat, narod je svoju nevolju pripisao prisutnosti Kovega meu
njima.OdluilisugaprenijetiuGat.Alipomorjeslijedionjegovokretanjeiljuditoggradasu
ga poslali u Ekron. Narod ga je ovdje primio sa strahom viui: Donesoe Koveg Boga
Izraelovakmenidapomorimeneisavmojnarod!Okrenulisusesvojimbogovimazazatitu,
kaotojeuinionarodAdodaiGata,alidjelounitenjasenastaviloteseojaeni,bolnivapaj
gradadizaodoneba.BojeiseduljezadravatiKovegudomovimaljudi,narodgajestavio
na otvoreno polje. Onda je nastala poast takora koji su prekrili zemlju, unitavajui
proizvodezemljeuskladitimaipoljima.Sadajenaroduprijetilopotpunounitenjeodbolesti
iligladi.
Koveg je sedam mjeseci bio u Filisteji i tokom sveg tog vremena Izraelci ga nisu
pokualivratiti.AliFilistejcisusesadaarkoeljeliosloboditinjegoveprisutnostikaotosu
ga nekada eljeli uzeti. Umjesto da im bude izvor snage, on im je bio veliki teret i teko
prokletstvo.Meutim,oninisuznalikakoseponaati,jergdjegodsugaodnijeli,slijedilesui
Bojekazne.Narodjepozvaonarodneknezove,zajednosasvetenicimaivraarima,irevno
ispitivao:todaradimosKovegomJahvinim?Pouitenaskakodagapoaljemonatragna
njegovomjesto.Savjetovanoimjedagavratesaskupomnaknadnicom.Tadaetese,kazali
susvetenici,izlijeitiiznaetezatosenjegovarukanijeokrenulaodvas.
Da bi suzbiti ili ukonili pomor, meu neznabocima je postojao drevni obiaj da od
zlata, srebra ili drugog materijala naine lik onoga to je uzrokovalo unitenje, ili predmet i
diotijelakojijeposebnobiopogoen.Tobisestavljalonastupilinanekovidljivomjestoteje
trebalobitiuinkovitazatitaodzlakojejeprikazivalo.Sliniobiajijouvijekpostojemeu
nekim neznaboakim narodima. Kad je osoba koja je bolovala od neke bolesti zatraila
izljeenjeu hramusvogboga,onajesasobomnosilalikoboljelogdijelakojijeprinosilakao
rtvusvombogu.
Filistejski voe su u skladu s prevladavajuim obiajem naredili narodu da naine
prikaze pomora koji su ih sustigli: Prema broju filistejskih knezova pet zlatnih ireva i pet
zlatnihtakora,jerjeistanevoljanavamainavaimknezovima.
Ovi mudraci su priznali tajanstvenu silu koja je pratila Koveg, silu za koju oni nisu
imalimudrostidabisesnjomesuoili.Ipak,oninisusavjetovalinarodudaseokreneodido
lopoklonstva i slui Bogu. Oni su i dalje mrzili izraelskog Boga premda su ih silne kazne
prisililedasepokorenjegovojsnazi,doksuseusrcubuniliprotivnjegovevladavine.Takva
pokornost ne moe spasiti grjenika. Srce se mora predati Bogu, mora biti pokoreno
boanskommilou,prijenotoovjekovopokajanjemoebitiprihvaeno.
Kako je veliko Boje trpljenje prema bezbonima! Idolopokloniki Filistejci i otpali
IzraelcisupodjednakouivaliudarovimaNjegovogprovienja.Desethiljadaneprimijeenih
milosratihosupadalanastazunezahvalnih,buntovnihljudi.Svaki blagoslovimjegovorioo
Darovatelju, ali oni su bili ravnoduni prema njegovoj ljubavi. Boje je strpljenje bilo vrlo
velikopremaljudskojdjeci,alikadsuonitvrdoglavoustrajaliusvomnepokajanju,Onjeod
njihukloniosvojuzatitnikuruku.OninisuhtjeliutiBojiglaskojisumogliutiunjegovim
stvorenim djelima, u upozorenjima, savjetima, ukorima njegove Rijei, te je stoga On bio
308
prisiljengovoritiimkrozkazne.
Bilo je nekih meu Filistejcima koji su bili spremni usprotiviti se vraanju Kovega u
njegovuzemlju.TakvopriznanjesileizraelskogBogabilobiponiavajuezafilistejskiponos.
AlisveteniciivraisuopomenulinaroddaneoponaajutvrdoglavostfaraonaiEgipanate
takonasebenavukujoveenesree.Predloenjeplannakojijeveinapristalaiodmahga
izvrili.Koveg,sazlatnomnaknadnicom, stavljenjenanovakolaimesuosiguralidasene
obeasti. U ova kola, ili koiju, upregnuli su dvije krave na ije vratove nikada nije stavljan
jaram.Njihova teladjeostalazatvorenaustajiikravamajepreputenodaslobodnoidukuda
ele. Ako se Koveg tako vrati Izraelcima putem prema Bet emeu, najbliem levitskom
gradu,FilistejcietoprihvatitikaodokazdaimjeIzraelovBoguiniotovelikozlo,akoline
krenetamo,kazalisu,znaemodanasnijeudarilanjegovaruka,negodanamsetodogodilo
sluajno.
Kadsuihpustili,kravesuseokrenuleodsvojeteladiikrenuleravnoputempremaBet
emeu.Premdaihnijevodilaljudskaruka,ovesuseivotinjedralesvogputa.Boanskaje
PrisutnostpratilaKovegtejesretnostigaounamijenjenomjesto.
Bilo je vrijeme etve ita i ljudi iz Bet emea su eli u dolini. Digavi oi ugledae
Koveg i potrae mu s veseljem u susret. Kad su kola stigla na polje Joue iz Bet emea,
zaustavie se. Ondje bijae velik kamen. Tada iscijepae drvo od kola i prinesoe krave kao
rtvu paljenicu Jahvi. Filistejski vode koji su slijedili Koveg do granice Bet emea i bili
svjedoinjegovaprihvatanja,vratilisuseuEkron.Pomorjeprestaoionisubiliuvjerenidasu
njihovenesreebilekazneizraelskogBoga.
LjudiizBetemeasubrzopronijelivijestidajeKovegunjihovuposjeduinarodiz
okolnihdijelovazemljedoaojepozdravitinjegovpovratak.Kovegjebiostavljennakamen
koji je prvo sluio kao rtvenik, a prije toga su Gospodu prinesene dodatne rtve. Da su se
sluiteljipokajalizasvojegrijehe,pratiobiihBojiblagoslov.Alioninisuvjernovrilinjegov
ZakonidoksuseradovalipovratkuKovegakaovjesnikadobra,oninisuimaliistinskiosjeaj
svetosti. Umjesto da pripreme prikladno mjesto za njegov smjetaj, oni su dopustili da on
ostanenaetvenompolju.DoksugledalisvetiKovegigovorilioudesnomnainunakojije
bio vraen, oni su poeli nasluivati gdje je leala njegova posebna sila. Naposljetku su
svladaniradoznalouuklonilipoklopaciusudiliseotvoritiga.
CijeliIzraeljeuendaKovegpotujesastrahomipotovanjem.Kadsezahtijevaloda
ga nose od mjesta do mjesta leviti su ga smjeli samo pogledati. Velikom sveteniku je samo
jednom bilo doputeno da posmatra Boji Koveg. ak se ni bezboni Filistejci nisu usudili
ukloniti pokrivalo. Na svim putovanjima su ga pratili nevidljivi nebeski aneli. Beasna
smjelostnarodaizBetemeaodmahjebilakanjena.Stigaoihjeiznenadnipomor.
Preivjele ova kazna nije navela da se pokaju za svoj grijeh, ve samo da Koveg
posmatrajusasumnjivimstrahom.eljnidaseoslobodenjegoveprisutnosti,Betemeanisu
poslaliporukustanovnicimaKirjatJearimapozivajuiihdagaodnesu.Ljudiovogmjestasus
velikom radou pozdravili sveti Koveg. Znali su da je to znak boanske naklonosti
poslunimaivjernima.Onisugasasveanomradoudonijeliusvojgradistaviligaukuu
levitaAbinadaba.ovjekjeimenovaosvogsinaEleazaradasebrineonjemuitamojeostaotri
godine.
TokomgodinaotkadseGospodprviputprikazaoAninomsinu,cijelijenarodprihvatio
Samuelovpozivuprorokuslubu.VjernoprenoseiboanskoupozorenjeElijevudomu,bez
obzira kako bolna i teka bila ta dunost, Samuel je pruio dokaz o svojoj vjernosti kao
309
Jahvinog vjesnika, a Jahve je bio s njim i nije pustio da ijedna od njegovih rijei padne na
zemlju.SavIzrael,odDanadoBeerSebe,spoznadajeSamuelpostavljenzaprorokaJahvina.
Izraeljekaonarodjouvijekostaoustanjunevjerstvaiidolopoklonstva,izakaznusu
ostalipodjarmljeniFilistejcima.Samueljetokomtograzdobljaposjeivaogradoveiselairom
zemlje,nastojeiusmjeritisrcanarodakBogunjihovihotacainjegovinaporinisuostalibez
dobrihrezultata.Nakontosudvadesetgodinatrpjelitlaenjesvojihneprijatelja,Izraelcisu
uzdisali za Jahvom. Samuel im je savjetovao: Ako se od svega srca svoga vraate Jahvi,
uklonite iz svoje sredine tue bogove, baale i atarte, i upravite srce svoje Jahvi i njemu
jedinome sluite. Ovdje vidimo da se praktina pobonost, religija srca, uila u Samuelovo
vrijemekaotojeHristosuiodokjebionazemlji.VanjskivjerskiobiajibezHristovemilosti
zadrevnisuIzraelbilibezvrijedni.IstojetakoisasavremenimIzraelom.
I danas postoji potreba za oivljavanjem istinske religije srca koju je iskusio drevni
Izrael.PokajanjejeprvikorakkojimorajunainitisvikojiseelevratitiBogu.Nikonemoe
obaviti ovo djelo za drugoga. Mi pojedinano moramo poniziti svoje due pred Bogom i
odloitisvojekipove.Kadsmouinilisvetosmomogliuiniti,Gospodenamprikazatisvoje
spasenje.
Usaradnjisglavarimaplemena,uMispiseokupiovelikizbor.Ovdjeseodraosveani
praznik.Narodjesdubokomponiznouispovjediosvojegrijeheikaodokazsvojeodlunosti
dasluauputekojesuulionisuSamuelupovjeriliautoritetsudije.
Filistejci su ovaj skup protumaili kao ratni savjet te su s monom vojskom poli da
raspreIzraelceprijenotonjihoviplanovisazriju.Vijestionjihovupribliavanjuunijelesu
velikstrahuIzrael.NarodjevapioSamuelu:NeprestajvapitizanasJahvi,Bogunaemu,da
nasizbaviizrukeFilistejaca.
DokjeSamuelvrioinprinoenjajagnjetakaortveza grijeh,Filistejcisusepribliili
za bitku. Onda je Svemoni koji se spustio na Sinaj usred ognja, dima i gromova, koji je
rastavioCrvenomoreiizraelskojdjeciotvorioputkrozJordan,ponovnoprikazaosvojumo.
Strano nevrijeme se spustilo na vojsku koja je napredovala i tijela su mrtvih ratnika bila
rasutapozemlji.
Izraelci su stajali u tihom strahopotovanju, drui od nade i straha. Kad su vidjeli
pokolj svojih neprijatelja, znali su da je Bog prihvatio njihovo pokajanje. Premda nisu bili
spremnizabitku,onisuzgrabiliorujepobijenihFilistejacaitjeralivojskukojajebjealado
BetKara.Ovaoitapobjedajeostvarenanaistompoljunakojemusuprijedvadesetgodina
FilistejcipotukliIzraelce,pobilisvetenikeiuzeliBojiKoveg.Putposlunostijezanarode
kaoizapojedinceputsigurnostiisree,dokputprijestupnikavodisamoupropastiporaz.
FilistejcisusadabilitakotemeljitopokorenidasupredaliutvrdekojesuuzeliodIzraelacai
godinama se uzdravali od neprijateljskih djela. Drugi narodi su slijedili njihov primjer i
IzraelcisuuivaliumirusvedokrajaSamueloveslube.
Da nikada ne bi zaboravili ovaj dogaaj, Samuel je izmeu Mispe i Jeane postavio
veliki kamen kao spomenik. Nazvao ga je Eben Haezer, kamen pomoi, govorei ljudima:
DovdenamjeJahvepomogao.

310

58. poglavlje
PROROKEKOLE

Sam Gospod je upravljao odgojem Izraelaca. Njegova briga se nije ograniavala na

njihovevjerskeinterese.Svetojeuticalonanjihovuumnuitjelesnudobrobitbilojepredmet
boanskogprovienjaibilojeobuhvaenoboanskimZakonom.
Bogje zapovijedio Izraelcimada svoju djecu ue njegovimzahtjevimaiupoznajuih s
njegovim postupanjem prema njihovim oevima. Ovo je bila jedna od posebnih dunosti
svakogoca,dunostkojasenijemoglaprenijetininakogadrugog.Umjestostranevihusana
djecusutrebalapoduavatidobrasrcaoevaimajki.MislioBogutrebalesubitipovezanesa
svim dogaajima u svakodnevnom ivotu. Boja mona djela u izbavljanju njegova naroda i
obeanje o Otkupitelju koji je trebao doi trebali su se esto ponavljati u izraelskim
domovima, a upotrebom slika i simbola iznesene su se pouke vrsto usaivale u pamenje.
VelikeistineoBojemprovienjuiobuduemivotuusadivanesuuummladih.Onisuueni
daBogavidepodjednakouprizorimaprirodeidjelimaotkrivenja.Nebeskezvijezde,drveei
cvijeeupolju,visokeplanine,uborpotoci,svejegovorilooStvoritelju.Sveanoprinoenje
rtava,bogosluenjeuSvetilituirijeiprorokabilisuBojeotkrivenje.
TakavjebioodgojMojsijauskromnojkolibiuGoenu,Davidaubetlehemskimbrdima,
Daniela, prije no to ga je zatoenitvo odvojilo od doma njegova oca, tako je vjerna Ana
odgojilaSamuela.TakavjebioiHristovivotuNazaretu,takavjebio odgojspomoukojegje
dijeteTimotejsusanasvojebakeLoideimajkeEunike(2Tim1,5;3,15)primiloistineSvetoga
pisma.
Osnivanjem prorokih kola pruena je daljnja pomo u poduavanju mladih. Ako je
mladieliodubljeistraivatiistineBojeRijeiitraitimudrostodozgodabimogaopostati
uitelj u Izraelu, njemu su bile otvorene ove kole. Proroke kole to ih je Samuel osnovao
sluile su kao brana protiv sveopte pokvarenosti, doprinosile su moralnoj i duhovnoj
dobrobitimladihipromicalebuduinapredaknaroda,stvarajuisposobneljudekojisu kao
savjetniciivodemoglidjelovatiustrahuBojemu.Dabiostvarioovajcilj,Samueljeokupio
grupe mladih ljudi koji su bili poboni, razumni i skloni uenju. Zvali su se proroki sinovi.
DoksurazgovaralisBogomiprouavalinjegovuRijeidjela,njihovimprirodnimdarovimaje
dodana i mudrost odozgo. Uivali su potovanje i povjerenje naroda i zbog uenosti i
pobonosti.
USamuelovovrijemepostojalesudvijeovakvekole,jednauRami,domuproroka,a
drugauKirjatJearimu,gdjesenalazioKoveg.Drugesuosnovanekasnije.
Uenici u ovim kolama su se uzdravali vlastitim radom, obraivanjem zemlje ili
nekim zanatom. U Izraelu se to nije smatralo udnim ili poniavajuim, tovie, smatralo se
zloinomdopustitidjecidaodrastuadanenauenekokorisnozanimanje.Premaboanskoj
zapovijesti svako je dijete ueno nekom zanatu, premda je trebalo biti obueno i za svetu
slubu.Mnogivjerskiuiteljisusebeuzdravalifizikimradom.akikasnijeudobaapostola,
PavleiAkvilanisunitamanjebilipotovanijersuzaivotzaraivaliizradomatora.
GlavnipredmetprouavanjauovimkolamabiojeBojiZakon,zajednosuputamato
ih je dao Mojsije, svetom istorijom, muzikom i poezijom. Nain poduavanja je bio potpuno

311
razliit od onoga koji se upotrebljava u dananjim teolokim uilitima, u kojima studenti
diplomirajusmanjestvarnogznanjaoBoguivjerinokadsuuli.Udrevnimkolamaglavni
predmetsvihprouavanjajebilouenjeBojevoljeidunostipremaNjemu.Uzapisimasvete
istorijetraenesuJahvinestope.Navidjelosuseiznosilevelikeistineusimbolima,avjeraje
bila usmjeravana na sredinji predmet cijelog sistema Jagnje Boje koje je trebalo uzeti
grijehesvijeta.
Njegovanjeduhposveenja.Nesamodasustudentipouavanidunostimolitveveih
se uilo kako da se mole, kako da pristupaju svom Stvoritelju, kako da razumiju i sluaju
uenjanjegovogDuha.PosveenisuumoviizBojerizniceiznosilistaroinovo,aBojiDuhse
pokazivaouprorotvuisvetimpjesmama.
Muzikajekomponovanadasluisvetojsvrsi,dauzdignemislikonometojeisto,ple
menitoiuzvienoiuduipobudiposveenjeizahvalnostBogu.Kakvarazlikaizmeudrevnog
obiajaidananjeupotrebemuzike!Kolikonjihkoristesvojdardauzdignusebe,umjestoda
gakoristedaproslaveBoga!Ljubavpremamuzicivodineopreznedaseudruesonimakoji
ljubesvijetnaskupovimazazabavutoihjeBogzabraniosvojojdjecidaihposjeuju.Tako
ono to predstavlja veliki blagoslov kad se pravilno koristi, postaje jedan od najuspjenijih
initeljakojimaSotonaodvodiumoddunostiirazmiljanjaosvetimpredmetima.
Muzika je dio Boje slube u nebeskim dvorovima i mi, u svojim pjesmama hvale,
trebamonastojati,dasetoviepribliimoskladunebeskihzborova.Pravilnaobukaglasaje
jedanvaanvidodgojainetrebagazanemariti.Pjevanje,kaodiovjerskogbogosluenja,isto
je tako in bogosluenja kao i molitva. Srce mora osjetiti duh pjesme da bi je pravilno
otpjevalo.
KakojevelikarazlikaizmeukolaukojimasupoduavaliBojiprorociinaihsavre
menihakademskihinstitucija!Kakojemalokolakojimaneupravljajunaelaiobiajisvijeta!
Postojialostannedostataksuzdranostiirazboritediscipline.PostojeenepoznavanjeBoje
Rijei meu navodnim hrianima izaziva strah. Povrni razgovori, puki sentimentalizam
izdajesezapoukuumoraluivjeri.Bojapravdaimilost,ljepotasvetostiisigurnanagradaza
pravednodjelovanje,odvratnaprirodagrijehaineizbjenoststranihposljedicaneusaujuse
uumovemladih.Zliprijateljiiprijateljiceuemladezloinima,raspusnostiiizopaenosti.
Postoje li neke pouke koje nai dananji vaspitai mogu nauiti iz drevnih izraelskih
kola? On koji je stvorio ovjeka pobrinuo se za razvitak njegova tijela, uma i due. Stoga
stvaranuspjehuodgojuzavisiovjernostiskojomljudiostvarujuStvoriteljevplan.
IstinskiciljvaspitanjajeobnovitiBojuslikuudui.Bogjeupoetkustvorioovjekana
svoju silu. Obdario ga je plemenitim osobinama. Njegov je um bio uravnoteen i sve su sile
njegovabiabileusklaene.Alisupadugrijehinjegove posljediceiskvariliovedarove.Grijeh
jeuprljaoiskoroizbrisaoBojuslikuuovjeku.Planspasenjajenainjendabisetoobnoviloi
ovjekujedarovanivotprobe.Velikiciljivotajepovratakksavrenstvuukojemjeprvotno
stvoren, cilj koji je temelj svakog drugog. Djelo roditelja i uitelja u odgoju mladih jest da
suraujusboanskimnamjerama,aineitoonisuBojisaradnici(1Kor3,9).
Bog je dao sve raznovrsne sposobnosti, uma, due i tijela, koje ljudi posjeduju da ih
takokoristedadostignunajveimoguistupanjsavrenstva.Meutim,tosenemoepostii
sebinim i jednostranim obrazovanjem, jer je Boji karakter, koji trebamo primiti, dobrota i
ljubav. Svaka sposobnost i osobina s kojom nas je Stvoritelj obdario treba se koristiti na
njegovu slavu i za uzdizanje naih blinjih. A u takvom je radu najistije, najplementije i
najsretnijedjelovanje.
312
 Daseovomnaelupridavalapanjakojunjegovavanostzahtijeva,unekimsadanjim
metodamaodgojadolobidokorjenitepromjene.Umjestodasepozivajunaponosisebine
ambicije,ipotiuduhoponaanja,uiteljibinastojaliprobuditiljubavpremadobroti,istinii
ljepoti i buditi elju za savrenstvom. Uenik bi pokuao razviti u sebi Boje darove, ne da
nadmaidruge,vedaispuniBojiciljipriminjegovlik.Umjestodagaseusmjeravanapuka
zemaljskamjerila,ilida senaglaavaeljazasamouzdizanjem,kojasamaposebiumanjujei
uniava,umbibiousmjerenkStvoritelju,dagaupoznajuipostanuNjemuslini.
Gospodnji strah poetak je mudrosti a razboritost je spoznaja Presvetog. (Izr 9,10)
Veliko ivotno djelo je izgradnja karaktera, a poznavanje Boga je temelj svakog istinskog
odgoja.Ciljbiuiteljevadjelovanjatrebaobitiusadivanjeovogznanjaioblikovanjekaraktera
uskladustim.BojiZakonjeodraznjegovakaraktera.StogaPsalmistkae:...jerzapovijesti
su tvoje sve pravedne, i: Po tvojim naredbama postajem razuman. (Ps 119,172.104) Bog
namseotkriousvojojRijeiiudjelimastvaranja.ZnanjeoBogumoemoprimitikrozsadraj
nadahnuaiknjiguprirode.
Zakonumajedaseonpostupnoprilagoujepredmetimaokojimajenauiorazmiljati.
Akosebavisamoobinimstvarima,oneseumanjitiioslabiti.Akosenikadanemoraboritis
tekim pitanjima, nakon nekog vremena on e izgubiti silu rasta. Vaspitna sila Biblije je
neupitna.UmuBojojRijeinalazipredmetzanajdubljemisli,najuzvienijetenje.Biblijaje
najpouljivija istorija koju ovjek posjeduje. Ona je dola svjea s izvora vjene istine, a
boanskajerukatokomvjekovasauvalanjenuistotu.Onarasvjetljujedalekuprolostukoju
ljudsko istraivanje uzalud nastoji prodrijeti. Mi u Bojoj Rijei vidimo silu koja je postavila
temeljeZemljeikojajerairilanebesa.Samoovdjemoemonaiistorijunaeraseneuprljanu
ljudskimpredrasudamailiponosom.Tusuzapisaneborbe,poraziipobjedenajveihljudito
ihjesvijetikadapoznavao.Ovdjesuotkrivenivelikiproblemidunostiisudbine.Zavjesakoja
razdvaja vidljivi od nevidljiva svijeta podignuta je i mi posmatramo sukob protivnikih sila
dobraizla,odprvepojavegrijehadokonanepobjedepravednostiiistine,asvejetosamo
otkrivenje Bojeg karaktera. Kad sa strahopotovanjem posmatramo istine iznesene u
njegovojRijei,umuenikadolaziuzajednicusbekonanimumom.Takvoprouavanjenee
samousavritiioplemenitikarakterveeproiritiiojaatiumnesile.
Uenje Biblije ima ivotodavan uticaj na ovjekov napredak u svim vidovima ivota.
Ono otkriva naela koja su kamen temeljac dobrobiti drutva, naela koja tite porodica,
naelabezkojihnijedanovjeknemoeostvaritikorisnost,sreuiastuovomivotu,nitise
nadatidaeosiguratibudui,vjeniivot.Nemapoloajauivotu,nemastupnjauljudskom
iskustvu,zakojeuenjeBiblijenijenunapriprema.DaseBojaRijeprouavaislua,onabi
svijetu dala ljude snanijeg i aktivnijeg razuma no to moe dati najvjernija primjena svih
predmeta koje ljudska filozofija obuhvata. Ona ljudima daje snagu i vrstou karaktera,
otrinushvatanjaizdravrazum,ljudekojibibiliastBoguiblagoslovsvijetu.
Znanje o Stvoritelju moemo primiti i naunim prouavanjem. Svaka prava nauka je
samo tumaenje Bojeg rukopisa u materijalnom svijetu. Nauno istraivanje donosi samo
svjeedokazeomudrostiisiliBojoj.Akoseispravnorazumiju,iknjigaprirodeipisanaRije
upoznajunassBogom,ueinasomudrimikorisnimzakonimakrozkojeOndjeluje.
UenikatrebanavestidavidiBogausvimdjelimastvaranja.Uiteljitrebajuoponaati
primjer Velikog Uitelja koji je iz poznatih prizora prirode uzimao ilustracije koje su
pojednostavljivaleuenjaidubljeihusaivaleuumovenjegovihsluaoca.Pticakojajepjevala
u olistalim granicama, cvijee u dolini, visoka drveta, plodna zemlja, klijanje ita, opustjela
313
zemlja,zalazaksuncakojeplovinebomsazlatnimsjajem,svejesluilokaosredstvopouke.
On je povezivao vidljiva Stvoriteljeva djela s rijeima ivota to ih je On izrekao, tako da se
misli njegovih sluaoca, kad im ovi predmeti dou pred oi, vrate na pouke o istinama s
kojimaihjeOnpovezao.
PeatBoanstva,oitnastranicamaotkrivenja,vidisenavisokimplaninama,plodnim
dolinama,irokim,dubokimoceanima.PrirodagovoriovjekuoljubavinjegovogStvoritelja.
Onnasjepovezaosasobomnebrojenimznacimananebuizemlji.Ovajsvijetnijesamoalost
ibijeda.Bogjeljubav,napisanojenasvakompupoljkukojipupa,nasvakojtravki.Premdaje
grijehuiniodazemljaradatrnjeikorov,poredkorovajeicvijee,atrnjeskrivajurue.Sveu
prirodi svjedoi o njenoj, oinskoj brizi naeg Boga i njegovoj elji da svoju djecu uini
sretnom. Svrha njegovih zabrana i opomena nije puki prikaz njegova autoriteta, ve On u
svemutoiniimanaumudobrobitsvojedjece.Onodnjihnezahtijevadaostavenetotoje
unjihovomnajboljeminteresu.
Miljenjekojeprevladavaunekimslojevimadrutvadareligijanepridonosizdravljui
sreiuovomivotu,jednajeodnajveihzabluda.Pismokae:StrahGospodnjidajeivot,iko
se njime ispuni, zlo ga ne pohodi. (Izr 19,23) eli li dane mnoge uivati dobra? Jezik svoj
odazlasuspreiiusneodrijeiprijevarnih!Zlasekloniainidobro,traimirizanjimidi!
(Ps 34,1315) Rijei mudrosti su ivot onima koji ih nalaze i ozdravljenje svemu tijelu
njihovu(Izr4,22).
IstinskavjeradovodiovjekauskladsBojimzakonima,fizikim,umnimimoralnim.
Onauivladanjusamimsobom,spokojstvuiumjerenosti.Religijaosposobljujeum,usavrava
ukus i posveuje razum. Ona duu ini sudionikom u istoi Neba. Vjera u Boju ljubav i
provienjekojeupravljasvimeolakavateretbrigeipatnje.Onaispunjavasrcenajveihkaoi
najjednostavnijihljudiradouizadovoljstvom.Vjeradirektnopospjeujezdravlje,produuje
ivot, a nae uivanje u svim njenim blagoslovima ini veim. Ona dui otvara nepresuni
izvorsree.KadbisvikojinisuizabraliHristamoglishvatitidaOnimanetodalekoboljeda
imponudiodonogatoonitrae!ovjeknanosinajveutetuinepravdusvojojduikadmisli
idjelujeprotivnoBojojvolji.StvarnaradostsenemoenainaputukojijezabranioOnajkoji
znatojenajboljeikojipraviplanovezadobrosvojihstvorenja.Putprijestupavodiubijedui
unitenje,aliputovimudrostisuputovimiline,isvesunjenestazepunespokoja(Izr3,17).
Prouavanje tjelesne i vjerske obuke u izraelskim kolama i danas moe koristiti.
Vrijednost takve obuke se cijeni. Postoji bliska veza izmeu uma i tijela, i da bi se dostigla
visokamjerilamoralnogiumnogdostignua,morasevoditiraunaozakonimakojiupravljaju
naim tijelom. Da bi se osigurao snaan, dobro uravnoteen karakter, moraju se koristiti i
razvijatiitjelesneiumnesile.Kojeprouavanjemoebitivanijezamladeodonogakojese
baviovimprekrasnimorganizmomkojinamjeBogdaoizakonimakojimamoemosauvati
njegovozdravlje?
I danas, kao i u doba Izraela, svakog mladia treba pouiti dunostima praktinog
ivota. Svako treba stei znanje u nekom podruju fizikog rada kojim, ako bude potrebno,
moezaraditizaivot.Ovojebitno,nesamokaozatitaprotivnesigurnostiivota,veizbog
njegovoguticajanatjelesni,umniimoralnirazvitak.akkadbismoiznalidanikadaneemo
trebatipribjeifizikomradudapreivimo,mibismoipaktrebalinauitiraditi.Beztjelesnih
vjebinikonemoeimativrstugraduisnanozdravlje.Disciplinadobroorganiziranogposla
nijenitamanjenunaodsticanjasnanogiaktivnogumaiplemenitogkaraktera.
Svaki student treba svakog dana jedan dio posvetiti aktivnom radu. Tako e se
314
oblikovati radne navike i poticati duh oslanjanja na sebe, dok e se mladi zatiti od mnogih
zala i poniavajuih obiaja koji su tako esto rezultat besposlienja. A sve je to u skladu s
prvotnimciljemodgoja,jerpodravajuiaktivnost,marljivostiistoumidolazimouskladsa
Stvoriteljem.
Mlade treba uiti da razumiju cilj svog stvaranja, da slave Boga i blogosiljaju blinje.
NekavidenjenuljubavkojujeOtacnaNebupokazaopremanjimaiuzvienipozivnakojiih
priprema disciplina ovog ivota, dostojanstvo i ast na koje su pozvani, da postanu sinovi
Boji, i hiljade e se s prezirom i gaenjem okrenuti od niskih i sebinih ciljeva i tatih
uivanjakojisuihdotadzaokupljali.Onienauitimrzitigrijehiizbjegavatiga,nesamozbog
puke elje za nagradom ili iz straha od kanjavanja, ve zbog svijesti o njemu svojstvenoj
niskosti,jerbitoobeastilosiletoihjeBogdaoiuprljaloBojilikunjihovojovjenosti.
Bog ne zapovijesta mladima da budu manje ambiciozni. Elemente karaktera koji
ovjeka ine uspjenim i asnim meu ljudima, nezatomljivu elju za nekim veim dobrom,
nesavladivu volju, uporna nastojanja i neumornu ustrajnost ne treba lomiti. Njih treba s
pomou Boje milosti usmjeravati na ciljeve daleko uzvienije od pukih sebinih i tjelesnih
interesa kao to je Nebo vie od zemlje. Odgoj koji je poeo u ovom ivotu nastavit e se u
ivotu koji dolazi. Dan za danom Boja prekrasna djela, dokazi o njegovoj mudrosti i sili u
stvaranju i odravanju svemira, beskonana tajanstvenost ljubavi i mudrosti u planu
otkupljenja,otkrivateseumuunovojljepoti.Onotookonijevidjelo,touhonijeulo,na
toljudskosrcenijepomislilo:tojeBogpripravioonimakojigaljube.(1Kor2,9)Miakiu
ovom ivotu moemo dobiti letimian uvid u njegovu prisutnost i okusiti radost zajednice s
Nebom, ali tek emo kasnije dosegnuti puninu njegove radosti i blagoslova. Samo vjenost
moeotkritislavnubudunostkojuovjek,ponovnostvorennaslikuBoju,moepostii.

315

59. poglavlje
PRVIIZRAELSKIKRALJ

Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 8 do 12.

Izraelom se upravljalo u ime i pod autoritetom Bojim. Posao Mojsija, sedamdeset

starjeina, upravitelja i sudija, sastojao se od sprovoenja zakona koje je Bog dao. Oni nisu
imaliovlaenjauvoditizakonezanarod.TojebioidaljeostaouslovIzraelovapostojanjakao
naroda. Povremeno su poslani ljudi od Boga nadahnuti da podue narod i usmjeravaju ga u
primjenizakona.
GospodjepredvidiodaeIzraeleljetikralja,alisenijesloiospromjenomnaelana
kojim je drava bila utemeljena. Kralj je trebao biti zastupnik Svemonoga. Boga je trebalo
priznavatikaoGlavaranaroda,anjegovjeZakontrebaloprovoditikaovrhovnizakonzemlje.8
Kad su Izraelci prvi put naselili Hanaan, oni su priznali naela teokratije i narod je
napredovaopodJouinomvladavinom.Aliporaststanovnitvaidruenjesdrugimnarodima
donijelisupromjenu.Narodjeusvojiomnogeobiajeneznaboakihsusjedatetakouvelikoj
mjerirtvovaosvojzaseban,svetkarakter.OnisupostupnoizgubilipotovanjepremaBogui
prestalivrednovatiasttosubilinjegovizabraninarod.Privuenisjajemiraskoibezbonih
monarha,umaralaihjenjihovavlastitajednostavnost.Meuplemenimasepojavilaljubomora
izavist.Oslabilisuihunutarnjirazdoriionisuneprekidnobiliizloeninapadimabezbonih
neprijatelja, a narod je poeo vjerovati da ako ele zadrati svoj poloaj meu narodima,
plemena se moraju ujediniti pod snanom sredinjom upravom. Kad su postali neposluni
Bojem Zakonu, oni su se eljeli osloboditi vladavine boanskog Suverena. Tako se irom
Izraelaproiriozahtjevzamonarhijom.
OdvremenaJouenikadasenijeupravljalostakovelikom mudrouiuspjehomkaou
vrijemeSamueloveuprave.ZaduenodBogastrostrukomdunousudije,prorokaisvete
nika, on jes neumornom i nesebinom revnou radio na dobrobiti svog naroda, a narod je
napredovaopodnjegovommudromvladavinom.Obnovljenjered,promicanajepobonost,a
duhnezadovoljstvajezanekovrijemebiopotisnut.Alikakosuprolazilegodine,prorokjebio
prisiljensdrugimadijelitibriguupravljanjatejeimenovaosvojadvasinadaradekaonjegovi
pomonici.DokjeSamuelidaljeslubovaousvomureduuRami,mladiisubilinamjeteniu
Beerebi,dadijelepravdublizujunegranice.
Samueljespotpunimodobrenjemnarodaimenovaosvojesinovenanjihovedunosti,
ali oni senisu pokazali dostojnim oevaizbora. Gospodje preko Mojsija dao posebne upute
svom narodu da izraelski vladari trebaju vladati pravedno, postupati pravedno prema
udovicama i siroadi i ne poputati potkupljivosti. Ali Samuelovi sinovi gledali su na svoj
dobitak,primalimitoiizvrtalipravicu.Sinoviprorokasenisuobaziralinauredbetoihjeon
pokuavao usaditi u njihove umove. Oni nisu oponaali ist, nesebian ivot svog oca.
UpozorenjetogajeprimioElinijeuticalonaSamuelovumonakokakojetrebalo.Onjedo
nekemjerebiopreviepopustljivpremasvojimsinovimaiposljedicesubileoiteunjihovim
karakterimaiivotu.

8Vididodatak,Primjedbabr.8.

316
 Nepravednost ovih sudija prouzrokovala je mnogo nezadovoljstva i tako se naao
izgovorzatraenjepromjenekojusutakodugotajnoeljeli.Tadaseskupiesvestarjeine
izraelske i dooe k Samuelu u Ramu. I rekoe mu: Eto, ti si ostario, a tvoji sinovi ne idti
tvojimstopama.Postavinamdaklekraljadanamvlada,kaotojetokodsvihnaroda.Pred
Samuelanisuiznoenisluajevizloporabevlastiunarodu.Dajeznaozazloponaanjesvojih
sinova,onbiihbezoklijevanjauklonio,aliposlanstvotonijezahtijevalo.Samueljeuvidioda
je njihov stvarni motiv bio nezadovoljstvo i ponos te da je njihov zahtjev bio rezultat
promiljene i odlune namjere. Niko nije prigovorio Samuelu. Svi su priznavali potenje i
mudrostnjegoveuprave,alijeostarjeliprorokovajzahtjevsmatraonjemu upuenimukorom,
inastojaogajedirektnoukloniti.Meutim,onnijeotkriosvojeosjeaje,nijeihukorio,veje
ovopitanjeumolitviizniopredGospodaiodNjegazatraiosavjet.
I Gospod je rekao Samuelu: Posluaj glas naroda u svemu to od tebe trai, jer nisu
odbacilitebe,negosuodbacilimene,neeleidajakraljujemnadnjima.Prorokjeukorento
je alio zbog ponaanja naroda prema njemu kao pojedincu. Oninisu pokazali nepotovanje
premanjemu,vepremaBojemautoritetukojijeimenovaonarodnevladare.Onikojipreziru
i odbacuju vjerne sluge Boje pokazujuprezirnesamopremaovjekuveipremaGospodu
kojigajeposlao.OnitimeodbacujuBojerijei,njegoveukoreisavjete,oniodbacujunjegov
autoritet.
DaninajveegizraelskognapretkabilisudanikadsupriznavaliJahvukaosvogkralja,
kadsusezakoniivladavinakojujeOnuspostaviosmatraliuzvienijimodzakonaivladavine
svihostalihnaroda.MojsijejerekaoIzraeluuvezisGospodnjimzapovijestima:Toeuoima
naroda biti vaa mudrost i vaa razboritost. (Pnz 4,6) Meutim Izraelci su odstupanjem od
BojegZakonapropustilipostatinarodkakvimihjeBogeliouiniti,aondasusvazlakojasu
bilaposljedicanjihovoggrijehailudostipripisaliBojojvladavini.Tolikoihjegrijehzaslijepio.
GospodjekrozsvojeprorokepretskazaodaeIzraelomvladatikralj,alitoneznaida
jeovajoblikupravenajboljizanjihiliuskladusnjegovomvoljom.Onjenarodudopustioda
slijedesvojizborjersuodbilidaihvodenjegovisavjeti.HoeakaedaimjeBogdaokraljau
svom gnjevu (Ho 13,11). Kad ljudi odlue ii svojim putem, ne traei savjet od Boga, ili
nasuprot njegovoj otkrivenoj volji, On esto udovoljava njihovoj elji da bi kroz to gorko
iskustvo koje slijedi oni shvatili svoju ludost i pokajali se za svoj grijeh. Ljudski ponos i
mudrostesepokazatiopasnimvodiem.OnotosrceelinasuprotBojojvoljinakrajuese
pokazatikaoprokletstvo,aneblagoslov.
Bog je elio da njegov narod samo Njega smatra autorom zakona i Izvorom njihove
snage. Osjeajui se zavisnima o Bogu oni bi se neprestano pribliavali Njemu. Oni bi bili
uzvieniioplemenjeni,osposobljenizauzvienipozivnakojiihjeOnpozvaokaosvojizabrani
narod.Aliakobinaprijestopostaviliovjeka,tobiodvraaloumovenarodaodBoga.Onibise
vieuzdaliuljudskusnagu,amanjeuboanskusilu,zabludenjihovihkraljevanavodilebiih
nagrijehiodvajalenarododBoga.
Samuelujereenodaispunizahtjevnaroda,alidaihiupozorinaBojeneodobravanje
iobznaniimposljedicenjihovaponaanja.SamuelponovisveJahvinerijeinarodukojijeod
njegatraiokralja.Onjeprednjihvjernoiznioteretekojienanjihbitistavljeniipokazaoim
suprotnost izmeu takvog potlaenog stanja i njihovog sadanjeg slobodnog i naprednog
stanja.Njihovekraljoponaatisjajiraskodrugihkraljeva,adabitoodrao,bitenuno
stavititekenametenanjihosobnoinjihoveposjede.Odnajljepihesemladiazahtijevati
da mu slue. Oni e biti njegovi konjanici, konjuari i trae pred njim. Oni e popunjavati
317
redovenjegovevojske,odnjiheseoekivatidaobradujunjegova polja,anjunjegovu etvui
proizvode oruje za rat u njegovoj slubi. Izraelske keri e biti odvoene kao slastiarke i
pekarice u kraljev dvor. Da bi odravao svoj kraljevski poloaj, on e uzeti njihovu najbolju
zemljukojujesamJahvedaoIzraelu.Njihovenajboljesluge,njihovustokuupotrebljavaeih
za svoj posao. Pored svega toga kralj e zahtijevati desetinu od njihova prihoda, zaradu od
njihovaradaiproizvodenjihovihpolja....avisamipostaetemurobovi,zakljuiojeprorok.
Ikadjednogdanabudetevapilizapomozbogkraljakogastesamiizabrali,Jahvevasnee
usliitiuonajdan.Bezobzirakakoeimtekibitinjegovinameti,jednomkadsemonarhija
uspostavi,onijeneemoiukinutikadzaele.
Ali narod je uzvratio: Ne! Hoemo da kralj vlada nama! Tako emo i mi biti kao svi
narodi:sudienamnakralj,bienamvoaivodienaeratove.
Takoemoimibitikaosvinarodi.Izraelcinisushvatilidajerazlikovanjeodostalih
narodabilaposebnaprednostiblagoslov.BogjeodvojioIzraelaodsvihdrugihnarodadabi
ga uinio svojim posebnim blagom. Ali oni su, zanemarujui ovu veliku ast, gorljivo eljeli
oponaatiprimjerneznaboaca!Tenjadaseprilagodimosvjetovnomponaanjuiobiajimai
danas postoji meu onima koji sebe nazivaju Bojim narodom. Kad napuste Gospoda, oni
poinju teiti za dobicima i astima ovog svijeta. Hriani neprekidno nastoje oponaati
obiaje onih koji oboavaju boga ovoga svijeta. Mnogi tvrde da se udruivanjem s ljudima
ovogsvijetaiprilagodavanjemnjihovimobiajimamoeizvritisnanijiuticajnaneznaboce.
AlisvikojiiduovimputemodvajajuseodIzvorasvesnage.Postaviprijateljisvijeta,onisu
neprijatelji Boji. Zbog zemaljske razliitosti oni rtvuju neopisivu ast na koju ih je Bog
pozvao,daobjavehvaluNjemukojinasjepozvaoiztameusvojeudesnosvjetlo(1Pt2,9).
Samuel je duboko oaloen sluao rijei naroda, ali Gospod mu je rekao: Posluaj
njihovu elju i postavi im kralja! Prorok je obavio svoju dunost. On je vjerno iznio
upozorenjekojejebiloodbaeno.Onjetekasrcaotpustionarodisamotiaodasepripremi
zavelikupromjenuuupravi.
Samuelov ivot istoe i nesebinog predanja bio je stalan ukor svetenicima koji su
sluili samo sebi i starjeinama, te ponosnoj, tjelesnoj izraelskoj zajednici. Premda nije
nastupaosasjajemiraskoi,njegovasudjelanosilaboanskipeat.PotovaogajeOtkupitelj
svijeta pod ijim je vostvom vladao izraelskim narodom. Ali narod je umorila njegova
pobonostipredanje,onisupreziralinjegovponizanautoritetiodbaciligakaoovjekakojibi
njimatrebaoupravljati.
U Samuelovu karakteru vidimo odraz Hristova lika. istoa Spasiteljeva ivota se
odraavala u Samuelovu karakteru. Taj ivot bio je svjetlost svijetu i otkrivao je skrivenu
pokvarenost ljudskihsrca.HristovajesvetostbilatakojajeprotivNjegaizazvaladivljestrasti
ljudi lane pobonosti. Hristos nije doao s bogatsvom i zemaljskim astima, a ipak su djela
kojajeuiniopokazaladaOnposjedujeveusiluodbilokojegljudskogkneza.Jevrejisutraili
Mesiju koji e slomiti neprijateljev jaram, ali su oni njegovali grijehe zbog kojih im je i
nametnutjaram.DajeHristosprekrionjihovegrijeheipljeskaonjihovojpobonosti,onibiga
prihvatilikaosvogkralja,alioninisutrpjelinjegovoneustraivoukoravanjenjihovihporoka.
Onisupreziraliljepotukarakteraukojemjeiznadsvegavladaladobrota,istoaisvetost,u
kojemnijebilomrnjeosimpremagrijehu.Takojebilousvimvremenima.SvjetlostsNeba
donosiosudunasvekojiodbacehoditiunjoj.Kadsuukoreniprimjeromonihkojimrzegrijeh,
licemjeriepostatiSotoniniagentikojiemuitiiprogonitivjerne.Aisvikojihoepobono
ivjetiuHristuIsusubiteprogonjeni.(2Tim3,12)
318
 PremdajeuproroanstvimabilaproreenamonarhijskavladavinanadIzraelom,Bog
je sebi zadrao pravo da bira kralja. Izraelci su dosada potovali Boji autoritet tako da su
izborucijelostipreputaliNjemu.Izborjepaonaaula,sinKiova,izplemenaBenjaminova.
Line karakteristike budueg kralja bile su takve da zadovolje ponos srca iz kojeg je
proisteklaeljazakraljem.MeusinovimaIzraelovimnijebiloljepegaovjekaodnjega.(1
Sam9,2)Plemenitaidostojanstvenadranja,navrhuncusnage,pristaoivisok,onjeizgledao
kao onajkojijeroenda vlada.Ipaksuovimvanjskimaulovimprivlanostimanedostajale
uzvienijeosobinekojeineistinskumudrost.Onumladostinijenauiovladatisvojimnaglim,
neobuzdanimstrastima,onnikadanijeosjetioobnoviteljskusiluboanskemilosti.
auljebiosinmonogibogatogpoglavara,aliuskladusjednostavnouonogvremena
on se zajedno s ocem bavio skromnim poljodjelskim dunostima. Neke su oeve ivotinje
zalutaleuplaninamaiaulihjesaslugompoaotraiti.Uzaludsutrailitridanakadjesluga,
budui da nisu bili daleko od Rame,9 Samuelova doma, predloio da proroka pitaju u vezi s
izgubljenim ivotinjama. Gle, imam u ruci etvrt ekela srebra: dau ga Bojem ovjeku da
nasuputikamobismoili.Tojebilouskladusobiajemonogvremena.Osobakojajeprilazi
lanekomekojeviipopoloajuilidunostidonosilamujemalidar,kaoizrazpotovanja.
Kadsusepribliiligradu,susrelisunekemladedjevojkekojesudolezahvatitivodui
zapitalizavidioca.Odgovorenoimjedaseupravotrebaloodratibogosluenje,dajeprorok
vestigaoidasenauzviicitrebalaprinijetirtva,anakontogaodratirtvenagozba.Za
vrijemeSamueloveupravedogodilesusevelikepromjene.KadjeprviputprimioBojipoziv,
slubauSvetilitujebilaprezirana.JersuljudipreziralirtvukojaseprinosilaJahvi.(1Sam
2,17)AlisadasuseiromzemljeodravalabogosluenjaJahviinarodjepokazivaozanimanje
zavjerskuslubu.BuduidanijebiloslubeuSvetilitu,rtvesusenekovrijemeprinosilena
drugim mjestima, a gradovi svetenika i Levita, gdje je narod dolazio po upute, sada su bili
izabranizaovusvrhu.Najviamjestauovimgradovimaobinosubiranakaomjestozartvui
stogasuihzvaliuzviice.
aul je na gradskim vratima susreo samog proroka. Bog je Samuelu otkrio da e u to
vrijemeizabranikraljIzraelasamdoiprednjega.Sada,kadsustajalilicemulice,Gospodje
rekaoSamuelu:Evotiovjekazakogatirekoh:Tajevladatinadmojimnarodom.
Na aulov zahtjev: Daj mi kai gdje je vidioeva kua, Samuel je odgovorio: Ja sam
vidjelac.Uvjerivigadasuizgubljeneivotinjenaene,ongajepozvaodaostaneibudena
gozbi,nagovjeujuiistovremenovelikezadatkeprednjim:Uostalom,komepripadasveto
jenajdragocjenijeuIzraelu?Zarnetebiisvemudomutvogaoca?Srcesluaocajeuzdrhtalo
naprorokoverijei.Onjemogaoshvatitidionjihovaznaajajerjezahtjevzakraljempostao
pitanjesveoptegzanimanjacijelognaroda.Ipak,auljesumjerenomskromnouodgovorio:
Nisam li ja od Benjaminova plemena, najmanjega plemena Izraelova? A moj rod nije li
najneznatnijiizmeusvihrodovaBenjaminovaplemena?Zatomidaklegovoritakverijei?
Samueljeodveostrancadozbornogmjestanakojemususeokupilestarjeinegrada.
Meunjimajenaprorokovuzapovijestauludanopoasnomjesto,anagozbijeprednjega
stavljen najbiraniji dio. Kad je sluba bila zavrena, aul je odveo svog gosta kui i tamo na
krovurazgovaraosnjim,iznoseimuvelikanaelanakojimajebilauspostavljenaIzraelova
uprava,nastojeigatakopripremitizanjegovuzvienipoloaj.
Kadjeaulranosljedeegjutraotiao,prorokjepoaosnjim.Proavikrozgradonje

9Vididodatak,Primjedbabr.9

319
poslao slugu naprijed. Onda je zapovjedio aulu da stane i primi poruku koju mu je Bog
poslao. Tada Samuel uze uljanicu s uljem te je izli na glavu aulu; zatim ga poljubi i ree:
OvimteJahvepomazaozaknezanadsvojimnarodomIzraelom.Kaodokazdajetouinios
boanskim autoritetom, on je prorekao dogaaje koji e se dogoditi na putu kui i uvjerio
aula da e ga Duh Sveti osposobiti za dunost koja ga je oekivala. Tada ce na te sii duh
Jahvin,rekaojeprorok,ipromijenieseudrugogovjeka.Akadseispunetiznakovi,onda
inikakotiseprilikaprui,jerjeBogstobom.
Dok je aul iao putem, obistinilo se sve to je prorok rekao. Reeno mu je da su u
blizini Benjaminove granice naene izgubljene ivotinje. U ravnici kod logorskog hrasta
susreo je tri ovjeka koji su ili na bogosluenje u Betel. Jedan je od njih nosio tri jareta za
rtvu, drugi tri okrugla hljeba, a trei mijeh vina, za rtvenu gozbu. Oni su prema obiaju
pozdraviliaulaidalimudvahljeba.UGibei,njegovugradu,grupaprorokakojasevraalas
uzviicepjevalajehvaluBoguuzharfe,bubnjeve,fruleicitre.Kadimjeaulpriao,Duhje
Gospodnjisiaonanjegaionsepridruioupjesmihvaleiprorokovaosnjima.Onjegovorios
takovelikommudrouitenouitakoserevnopridruioslubidasuonikojisugaznalisa
zaprepatenjem uzviknuli: to se to dogodilo sa sinom Kievim? Zar je aul meu
prorocima?
Kad se aul pridruio prorocima na bogosluenju, Sveti Duh je u njemu uinio veliku
promjenu. Svjetlost boanske istote i svetosti obasjala je tamu tjelesnog srca. Vidio je sebe
onakvogkakavjebiopredBogom.Vidiojeljepotusvetosti.On jesadabiopozvandapone
borbuprotivgrijehaiSotone,iosjetiojedautomsukobunjegovasilamoraucijelostidoiod
Boga.Planspasenja,kojijeprijeizgledaonejasniminesigurnim,sadajebiootvorennjegovom
razumijevanju.Gospodgajeobdario hrabrou i mudrou za ovajvisokipoloaj.Onmuse
otkrio kao Izvor snage i milosti i prosvijetlio njegovo razumijevanje u vezi s boanskim
zahtjevimainjegovimdunostima.
Narodu nije bilo obznanjeno pomazanje aula za kralja. Boji se izbor trebao javno
objavitispomoudrijeba.ZbogtogajeSamuelsazvaonaroduMispu. Izmoljenajemolitvaza
boanskovostvo,azatimjeslijediosveaniobredbacanjadrijeba.Okupljenazajednicajeu
tiini oekivala ishod. Pleme, porodica i dom odreivani su jedno za drugim, a onda je aul,
Kiov sin, istaknut kao izabranik. Ali aul nije bio meu okupljenima. Optereen osjeajem
velikeodgovornostikojujetrebaonositionsetajnopovukao.Vratioseuzajednicukojajes
ponosom i zadovoljstvom primijetila da je imao kraljevski stas i plemenit izgled, bijae
glavomiramenimaviiodsviju.akjeiSamuelkojigajepredstavljaozajedniciuzviknuo:
Vidite li koga je izabrao Jahve? Nema mu ravna u svemu narodu. A kao odgovor ogromno
mnotvojejednimdugimpovikomradostiuzvratilo:iviokralj!
Samuel je onda pred narod iznio kraljevsko pravo, naela na kojima se temeljila
monarhijskavladavinainainnakojiseonanadzire.Kraljnijetrebaobitiapsolutnimonarh,
ve je svoju vlast trebao vriti u pokornosti volji Svemoguega. Ovaj je govor bio zapisan u
knjigu u kojoj su iznesena i posebna prava knezova te prava i prednosti naroda. Premda je
narod prezirao Samuelova upozorenja, vjerni je prorok, premda prisiljen popustiti njihovim
enjama,idaljenastojaokolikogodjemoguezatititinjihovuslobodu.
Dokjenarodveinombiospremanpriznatiaulakaosvogkralja,velikagrupasetome
protivila. To to je monarh bio izabran iz Benjaminova plemena, najmanjeg od izraelskih
plemena, na tetu Jude i Efrajima, najveih inajmonijih plemena, bilo je neuvaavanje koje
oninisumoglipodnijeti.Onisuodbiliizrazitiodanostauluilimudonijetiuobiajenedarove.
320
Upravo oni koji su najustrije zahtijevali kralja bili su oni koji su odbili sa zahvalnou
prihvatitiovjekakogajeBogimenovao.lanovisvakegrupeimalisusvogmiljenikakogasu
eljelividjetinaprijestolu,anekolikovoajeeljelotuastzasebe.Zavistiljubomorasugor
jeliusrcimamnogih.Djelovanjeponosaiambicijedovelisudorazoaranjainezadovoljstva.
aul ovakve okolnosti nije smatrao prikladnim za preuzimanje znaka kraljevskog
dostojanstva.OstavljajuiSamueladaupravljakaoiprijeonsevratiouGibeu.Grupakojagaje
odluilapodrativideiboanskiizborunjegovuimenovanjuotpratilagajespoastima.Ali
on nije silom pokuao odrati svoje pravo na prijesto. U svom domu meu visoravnima
Benjaminove zemlje on se tiho bavio dunostima poljodjelca, preputajui Bogu uspostav
ljanjenjegovaautoriteta.
UskoronakonproglaenjaAmoncisu,podkraljemNahaom,napalipodrujeplemena
istono od Jordana i zaprijetili gradu Jabeu Gileadskom. Stanovnici su pokuali osigurati
primirjenudeiAmoncimadanak.Surovikraljsenijestimhtiosloiti,vesamouzuslovda
svakomeodnjihmoeiskopatidesnooko,toebitistalansvjedoknjegovemoi.
Narod je u opokoljenu gradu molio za odgodti od sedam dana. Amonci su se s time
sloilimisleidaetakouveatiastoekivanepobjede.IzJabeasuodmahposlanivjesnici
dazatraepomoodplemenazapadnoodJordana.OnisuvijestodnijeliuGibeuiprouzroili
sveopistrah.aul,vrativiseodgovedaupolju,uojeglasnooplakivanjetojenavjeivalo
neku veliku nesreu. On je rekao: to je ljudima te plau? Kad mu je ponovljen sramotni
izvjetaj,unjemususeprobudilesveuspavanesile.Kadjeauluoterijei,DuhJahvinside
nanjega,...iuzeondvavola,isijeeih,ikomaderazaslapoposlanicimausvekrajeveIzraelove
iporui:Konepodezaaulom,ovakoebitisnjegovimgovedima.
Tri stotine hiljada ljudi se okupilo u ravnici Bezek, pod aulovom zapovjednitvom.
Odmahsuposlanivjesniciopkoljenomgradusobeanjemdaujutromoguoekivatipomo,na
dankadsusetrebalipredatiAmoncima.Brzimnonimhodomaulinjegovavojskajeprela
Jordan i stigla pred Jabe o jutarnjoj strai. Podijelivi svoje snage u tri grupe, poput
Gideona,onjenapaologorAmonacaranoujutro,kadsu,neoekujuiopasnost,bilinajmanje
oprezni.Upanicikojajenastalaonisubilipotpunopobijeni.Atopreivje,rasprasedani
dvojicaneostaezajedno.
aulovatanostijunatvo,kaoizapovjednitvokojeseoitovalouuspjenomvoenju
tako velike vojske bile su osobine koje je izraelski narod elio u svom kralju da bi se mogli
oduprijeti drugim narodima. Oni su ga sad pozdravili kao svog kralja, pripisujui slavu
pobjedeljudskimsilamaizaboravljajuidabibezposebnogBojegblagoslovasvinaporibili
uzaludni. U svom oduevljenju neki su predloili da se pogube oni koji su u poetku odbili
priznatiaulovautoritet.Alikraljseumijeaorijeima:Nekasenepogubiuovajdanniko,jer
je danas Jahve izvojevao pobjedu u Izraelu. Ovim je aul pruio dokaze o promjeni koja se
dogodilaunjegovomkarakteru.Umjestodaastpripiesebi,onjeBogudaoslavu.Umjestoda
pokaeeljuzaosvetom,onjepokazaoduhsaaljenjaioprotanja.Tojenepogrjeividokaz
daBojamilostprebivausrcu.
SamueljesadapredloiodaseuGilgalusazovenarodnisabordaseaulumoejavno
predatikraljevstvo.Takojeiuinjeno.OndjertvovaepredJahvomrtvepriesnice,iondje
jeaulsasvimIzraelcimaslavioslavlje.
GilgaljebilomjestoprvogizraelskoglogorovanjauObeanojzemlji.OvdjejeJoua,po
boanskojzapovijesti,podigaodvanaestspomenkamenovadasluekaosjeanjenaudesni
prelazakJordana.Ovdjesuponoviliobrezanje.OvdjesusvetkovaliprvuPashunakongrijeha
321
kod Kadea i putovanja pustinjom. Tu je prestala padati mana. Ovdje se Vojskovoa vojske
Gospodnjeotkriokaoglavnizapovjednikizraelskevojske.Sovogmjestaonisupolidasrue
Jerihon i osvoje Aj. Ovdje se Ahan suoio s kaznom za grijeh, tu je sklopljen ugovor s
Gibeoncima kojim je kanjeno Izraelovo zanemarivanje da zatrae savjet od Boga. Na ovoj
ravnici, povezani s takvim uzbudljivim sjeanjima, stajali su Samuel i aul, i kad su povici
dobrodolice kralju utihnuli, ostarjeli je prorok izrekao svoje oprotajne rijei kao vladar
naroda.
Evo, ispunio sam vau elju u svemu to ste od mene traili, i postavili kralja nad
vama. I od sada e kralj ii pred vama. A ja sam ostario... Ja sam iao pred vama od svoje
mladosti pa do dananjega dana. Evo me! Posvjedoite protiv mene pred Jahvom i pred
njegovimpomazanikom:komesamoteovolaikomesamoteomagarca?Kogasamprevario?
Kogasamtlaio?Odkogasamprimiomitodabihzamirionajednooko?Jauvamsvenatrag
vratiti.
Narod je jednoglasno odgovorio: Nisi nas prevario, nisi nas tlaio, nisi ni od koga
primionita.
Samuelnijesamopokuavaoopravdatisvojevlastitoponaanje.Onjeprijetogaiznio
naelakojatrebajurukovoditiikraljainarodiovimjerijeimaeliododatiteinuvlastitog
primjera. On je od djetinjstva bio povezan s Bojim djelom, a tokom njegovog dugog ivota
prednjimjebiosamojedancilj,BojaslavainajviedobroIzraela.
Prije noto se moglo nadati napretku Izraelaoni su se morali pokloniti pred Bogom.
Kao posljedica grijeha oni su izgubili vjeru u Boga i uvid u njegovu silu i mudrost da vlada
narodom,izgubilisupovjerenjeunjegovusposobnostdabranisvojustvar.Prijenotonadu
istinskimir,onisumoraliuvidjetiipriznatigrijehzbogkojegsubilikrivi.Onisuobjavilidaje
cilj njihova zahtjeva za kraljem: Sudie namna kralj, bie nam voa i vodienaeratove.
Samuelim jeponovioistorijuIzraela,oddanakadihjeBogizveoizEgipta.Jahve,kraljnad
kraljevima, iao je pred njima i vodio njihove ratove. Njihovi su ih grijesi esto predavali u
ruke njihovim neprijateljima, ali im su se okrenuli od svojih zlih puteva, Boja milost je
podiglaizbavitelja.BogjeposlaoGideona,Baraka, Jiftahai Samuela,tevasizbaviizrukuvaih
neprijatelja unaokolo, tako da ste mogli ivjeti bez straha. A kad im je zaprijetila opasnost,
onisuizjavili:Ne,negokraljnekavladanadnama!,aprorokjekazao:Paipakjevakralj
Jahve,vaBog!
Sada jo jednom, nastavio je Samuel, pristupite i vidite veliki znak koji e Jahve
uiniti pred vaim oima. Nije li sada penina etva? Ali ja u zazvati Jahvu, i on e poslati
gromove i kiu. I jasno ete razabrati kako je veliko zlo koje ste uinili pred Jahvom traei
sebi kralja. Tada Samuel zazva Jahvu, i Jahve posla gromove i kiu u onaj dan. U vrijeme
penine etve, u svibnju i lipnju, na istoku nije padala kia. Nebo je bilo bez oblaka, a zrak
miran i blag. Tako snana oluja u to doba godine ispunila je srca strahom. Narod je u
poniznosti priznao svoj grijeh, isti grijeh zbog kojeg su bili okrivljeni. Moli se Jahvi, svome
Bogu, za svoje sluge, da ne pomremo, jer smo svim svojim grijesima dodali zlo traei sebi
kralja.
Samuelnijeostavionarodustanjuobeshrabrenja,jerbitoomelonaporezaboljiivot.
Sotona bi ih naveo da na Boga gledaju kao na strogog i neumoljivog, te e tako biti izloeni
mnogobrojnim kunjama. Bog je milostiv i oprata, elei pokazati naklonost prema svom
narodukadonisluajunjegovglas.Nebojtese!bilajeBojaporukaprekonjegovogsluge.
Vi ste dodue uinili sve ovo zlo, ali sada ne ostavljajte vie Jahvu, nego sluite Jahvi svim
322
svojimsrcem.Nepriklanjajtesevienitavimidolimakojivamnitanekoriste,nitavamne
pomau,jersusamonitavila.AJahveneeodbacitisvoganaroda.
Samuelnijenitarekaooomalovaavanjunjega,nijeihukoriozanezahvalnostkojom
jeIzraeluzvratiozanjegovopredanjecijelogivota,veihjeuvjeravaounjegovuneprestanu
briguzanjih:AodmenenekajedalekodazgrijeimJahviprestajuimolitizavasiupuivati
vasnadobaripotenput.SamosebojteJahve,injemuiskrenosluitesvimsvojimsrcem;jer,
pogledajte kako se velikim oitovao meu vama. Ako li budete inili zlo, propaete vi i va
kralj.

323

60. poglavlje
AULOVADRSKOST

Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 13 i 14.

aul je nakon sabora u Gilgalu raspustio vojsku koja se na njegov poziv okupila da
poraziAmonce,zadravisamodvijehiljadeljudidabudupodnjegovimzapovjednitvomu
Mikmasu,ajednahiljadadapratinjegovogsinaJonatanauGebi.Itojebilaozbiljnagrjeka.
Njegova vojska bila je ispunjena nadom i hrabrou nakon nedavne pobjede i da je odmah
poaoprotivostalihIzraelovihneprijatelja,mogaoimjezadatiodluanudaraczaosloboenje
naroda.
Umeuvremenunjihoviratobornisusjedi,Filistejci,bilisuaktivni.Nakonporazakod
EbenHaezeraonisuidaljezadraliusvomposjedunekebrdskeutvrdeuizraelskojzemlji,a
sadasuseutvrdiliusamomsredituzemlje.Filistejci suimalivelikuprednostnadIzraelcima
usredstvima,orujuiopremi.Tokomsvojedugetlaiteljskevladavineonisunastojaliojaati
svojumotakotosuIzraelcimazabranilidasebavekovakimzanatom,danebiproizvodili
oruje za rat. Nakon sporazuma o miru Izraelci su jo uvijek ili u filistejske vojarne kad su
trebalitakvuvrstusluge.Izraeljeuvelikojmjerizanemarioopremitiseraznimorujemzbog
ljubavipremalagodnostiiduhapodinjenostikojajebilaposljedicadugepotlaenosti.Uratu
susekoristilestrijeleiprake,aIzraelcisuihmoglinabaviti,alimeunjimanijebilonikoga,
osimaulainjegovasinaJonatana,kojijeimaomailikoplje.
OninisupokualipokoritiFilistejcesvedodrugegodineaulovevladavine.Prviudarac
jenanioJonatan,kraljevsin.KojijenapaoipobijediovojarnuuGebi.Filistejci,ozlojeeniovim
porazom,spremilisusezabrznapadnaIzraela.auljeondaobjaviorattrubljenjemutrube
irom zemlje, pozivajui sve vojnike, ukljuujui i plemena preko Jordana, da se okupe u
Gilgalu.Svisuposlualiovajpoziv.
Filistejci su okupili ogromnu vojsku kod Mikmasa, tri tisue bojnih kola, est tisua
konja,amnotvonarodakaopijeskamorskoga.Kadjevijestdoprladoaulainjegovevojske
uGilgalu,narodseuplaiopripomislinamonuvojskuskojomesemoratisuoitiubici.Oni
nisubilispremnisuoitisesneprijateljem,imnogisubilitakoprestraenidasenisuusudili
izaiuboj.NekisupreliJordan,doksusedrugisakriliupeine,jameukamenjarukojihje
bilouobiljuuokolici.Kakosebliilovrijemezasukob,brojbjegunacajebrzorastao,aonikoji
senisupovukliizbojnihredovabilisuispunjenizlimslutnjamaistrahom.
Kadjeaulprviputbiopomazanzakralja,onjeodSamuelaprimioizriitunaredbuo
ponaanjuUovakvimtrenucima.ZatimesiipredamnomuGilgal,rekaojeprorok,ijau
siiktebidaprinesenirtvepaljeniceirtvezahvalne.Sedamdanaekajdoknedoemktebi
ipouimtetoeiniti.(1Sam10,8)
aul je ekao danima, ali bez odlunog napora da ohrabri narod i nadahne ih
povjerenjemuBoga.Prijeistekavremenakojejeprorokodredioonjepostaonestrpljivzbog
odlaganja i dopustio da ga obeshrabre teke okolnosti koje su ga okruivale. Umjesto da
vjernonastojipripremitinarodzaslubukojujeSamueldolazioobaviti,onjepopustionevjeri
i zlim slutnjama. Djelo traenja Boga rtvom bilo je najsveanije i najvanije djelo. Bog je

324
zahtijevaodanjegovnarodispitujesvojasrcaipokajesezasvojegrijehe,dasemoeprinijeti
rtvakojaepredNjimbitiprihvaenatedanjegoviblagoslovimogupratitinjihovenaporeu
pobjedinadneprijateljem.Aliaulseuznemirio,anarodumjestodavjerujeBoguzapomo,
gledaojenakraljakojegjeizabraodagavodiiusmjerava.
Ipak,Gospodsejouvijekbrinuozanjihinijeihprepustionesreamakojebidolena
njih da im je slaba tjelesna ruka postala njihova jedina uzdanica. On ih je dovodio u teak
poloaj da bi se mogli uvjeriti u ludost zavisnosti o ovjeku te da bi se okrenuli Njemu za
pomo.Dolojevrijemezaprovjeruaula.Onjesadatrebaopokazatihoeliseoslanjatina
Bogaistrpljivoekatiuskladusnjegovomzapovijesti,itakosepokazatikaoonajkomeBog
moe vjerovati u tekim okolnostima kao vladaru njegova naroda, ili e biti kolebljiv i
nedostojan svete odgovornosti koja mu je dodijeljena. Hoe li kralj koga je Izrael izabrao
sluati Vladara svih kraljeva? Hoe li usmjeriti panju svojih straljivih vojnika na Onoga u
komejevjenasnagaiizbavljenje?
SasveveimnestrpljenjemonjeekaodolazakSamuela,apometnju,tjeskobuibjea
njesvojevojskepripisaonjegovojodsutnosti.Dolojeiodreenovrijeme,aliBojiovjekse
nije odmah pojavio. Boja provienje je zadralo svog slugu. Meutim, aulov nemiran,
neobuzdanduhviesenijemogaoobuzdati.Smatrajuidasenetomorauinitidasmiristrah
narodaonjeodluiosazvatinarodnabogosluenjeirtvomzatraitiboanskupomo.Bogje
zapovjediodapredNjimmoguprinositirtvesamoonikojisuposveenizaslubu.Aliaulje
zapovjedio: Donesite mi rtvu paljenicu, i opremljen oklopom i ratnom spremom, on je
pristupiortvenikuipriniortvuBogu.
Iupravojezavravaortvupaljenicu,kadetoSamuela,iaulmuizieususretdaga
pozdravi.Samueljeodmahvidiodajeaulradionasuprotizriitimzapovijestimakojesumu
biledane.GospodjeprekosvogprorokaobjaviodaeotkrititoIzraeltrebainitiuovojkrizi.
Dajeaulispuniouslovenakojimasetemeljilaobeanaboanskapomo,Gospodbiudesno
izbavio Izraela, s nekoliko onih koji su ostali vjerni kralju. Ali aul je bio toliko zadovoljan
samimsobomisvojimdjelomdajeizaaoususretprorokukaoonajkogajetrebalopohvaliti,
aneukoriti.
Samuelov izgled je odavao zabrinutost i nespokojstvo, a na njegovo pitanje: to si
uinio? aul je ponudio izgovor za svoj drzak in. On je rekao: Kad sam vidio da se narod
razilazi od mene, a ti da ne dolazi do odreenoga dana, a Filistejci se skupili u Mikmasu,
pomisliosam:sadeudaritiFilistejcinameuGilgalu,ajaneustiimolitvomublaitiJahvu!
Zatoseodvailiiprinesohrtvupaljenicu.
Samueltadareeaulu:Ludosiradio!DasiodraozapovijestkojutijedaoJahve,tvoj
Bog,JahvebiuvrstiotvojekraljevstvonadIzraelomdovijeka.Asadasetvojekraljevstvonee
trajnoodrati:Jahvejepotraiosebiovjekaposvomsrcuiodrediogazaknezanadsvojim
narodom...NatoSamuelustadeiodeizGilgalasvojimputem.
IzraeljemoraoprestatibitiBojinarodilisusemoralaouvatinaelanakojimajebila
utemeljenamonarhija,aboanskajesilamoralaupravljatinarodom.AkojeIzraelucijelosti
pripadaoGospodu,akosevoljaljudipokoravaBojojvolji,OneidaljebitiIzraelovVladar.
Sve dok su se kralj i narod ponaali kao podreeni Bogu, dotad je On mogao biti njihova
obrana. U Izraelu nije mogla napredovati monarhija koja nije u svim poslovima priznavala
Bojivrhovniautoritet.
DajeaulpokazaopotovanjepremaBojimzahtjevima,uvrijemekunje,Bogbikroz
njegaostvariosvojuvolju.NjegovpropustjepokazaodajenesposobandabudeBojizastup
325
nik pred narodom. On je zaveo Izraela. Njegova je volja, a ne Boja volja, bila ona koja je
vladala. Daje aul bio vjeran, njegovo bi kraljevstvo biloutvreno zauvijek, alibudui da je
uiniopropust,nekodrugijemoraoostvaritiBojicilj.VladavinanadIzraelommoralajebiti
povjerenaonomekojievladatinarodomuskladusvoljomNeba.
Mi ne znamo koji veliki interesi mogu biti u pitanju u Bojim iskuenjima. Nema
sigurnostiosimustrogojposlunostiBojojRijei.Svanjegovaobeanjasuizreenauzuslov
vjernosti,poslunosti,aproputanjemdasepokorimonjegovimzapovijestimamispreavamo
ispunjenjebogatihblagoslovaPisma.Minesmijemoslijeditiporivenitiseoslanjatinaljudski
razum, mi trebamo gledati na otkrivenu Boju volju i hoditi u skladu s njegovim jasnim
zapovijestima, bez obzira na okolnosti koje nas okruuju. Bog e se pobrinuti za posljedice.
Vjernou njegovoj Rijei mi u vrijeme kunji moemo pokazati pred anelima i ljudima da
namGospodmoevjerovatiutekimokolnostimadavrimonjegovuvolju,slavimonjegovo
imeiblagoslovimonjegovnarod.
auljebiouBojojnemilosti,aipaknijebiovoljanponizitisvojesrceupokajanju.Onje
nedostatak stvarne pobonosti pokuao nadoknaditi svojom revnou u vjerskim obredima.
aul je znao za Izraetov poraz kad su Hofni i Pinhas donijeli Boji Koveg u logor. A ipak,
znajuisveovo,onjeodluioposlatiposvetiKovegisvetenikekojisugapratili,dabina
ovaj nain mogao narod nadahnuti povjerenjem. On se nadao da e okupiti svoju rasprenu
vojskuizapoetibojsFilistejcima.elioserijeitiSamueloveprisutnostiipotporeitakose
osloboditiprorokovenepoeljnekritikeiukora.
auljeprimiodarDuhaSvetogadaprosvijetlinjegovorazumijevanjeiomekanjegovo
srce. On je od Bojeg proroka primio vjerne upute i ukore. A kako je velika bila njegova
pokvarenost!Istorijaprvogizraelskogkraljaprikazujealostanprimjersileranihpogrjenih
navika.aulnijeusvojojmladostiljubioibojaoseBoga,itakavjeneobuzdanduh,neobuen
navrijemepokornosti,uvijekbiospremannapobunuprotivboanskogautoriteta.Onikojiu
svojojmladostinjegujusvetiobzirpremaBojojvoljiikojivjernovredunostisvogpoloaja,
bit e spremni za uzvieniju slubu u buduem ivotu. Meutim, ljudi ne mogu godinama
zloupotrebljavati sile koje im je Bog dao, a onda, kad se odlue promijeniti, imati ove sile
svjeeispremnezasasvimsuprotannainivota.
aulovi napori da pokrene narod pokazali su se beskorisnim. Uvidjevi da je njegova
vojskasmanjenanaeststotinaljudi,onjeotiaoizGilgalaipovukaoseutvravuuGebi,koja
jenedavnobilaoduzetaFilistejcima.Ovaseutvrdanalazilanajunojstraniduboke,stjenovite
doline, ili klanca, nekoliko milja sjeverno od Jerusalema. Na sjevernoj strani iste doline, kod
Mikmasa,ulogorilasefilistejskavojska,doksunekegrupevojnikaileuraznimpravcimada
pljakajuzemlju.
Bogjedopustiodadoedokrizekakobimogaoukoritiaulovupokvarenostipouiti
svoj narod pouci poniznosti i vjere. Zbog aulova grijeha prilikom drskog prinoenja rtve,
Gospod mu nije elio dati ast pobjede nad Filistejcima. Jonatan, kraljev sin, ovjek koji se
bojao Boga, izabran je kao orue za izbavljenje Izraela. Pokrenut boanskom silom, on je
predloiosvomtitonoidatajnonapadnuneprijateljskilogor.ModaeJahveuinitineto
zanas,rekaoje,jernitaneprijeiJahvudaudijelipobjedu,bilomnogoljudiilimalo.
titonoa,kojijetakoebioovjekvjereimolitve,podraojeovunamjeruionisuse
zajednotajnopovukliizlogoradasenekoneusprotivinjihovojnamjeri.Srevnommolitvom
Vodi svojih otaca oni su se sloilioko znakakoji e odreditikakoda nastavepohod. Kad su
prolaziliklancemkojijedijeliodvijevojske,onisutihohodiliputem,podsjenomlitice,pod
326
djelominom zatitom izboina i grebena. Prilazei filistejskoj utvrdi oni su izali na vidik
svojihneprijateljakojisurugajuiserekli:Gle,Jevrejisupoeliizlazitiizrupaukojesuse
sakrili,aondaihiizazvali:Uspniteseknama,davasnetonauimo,misleikakoekazniti
dvojicuIzraelacazanjihovusmjelost.OvajjeizazovbioznakkojisuseJonataninjegovdrug
dogovorili da prihvate kao dokaz da e Bog voditi njihov pothvat. Uklonivi se s vida
Filistejcima,birajuitajaniteakput,vojnicisusepoelipenjatidovrhaliticekojisesmatrao
nepristupanim te nije bio dobro uvan. Tako su se probili u neprijateljski logor i pobili
straarekojisvladanistrahomiiznenaenjemnisupruiliotpor.
NebeskianelisutitiliJonatanainjegovogpratioca,anelisuseborilisnjima,takoda
su Filistejci padali pred njima. Zemlja se tresla kao da se pribliavalo veliko mnotvo s
konjanicimaikolima.JonatanjeprepoznaoznakoveboanskepomoiiaksuiFilistejciznali
dajeGospodradionaizbavljenjuIzraela.Vojskujeobuzeovelikistrah,iupoljuigarnizonu.U
pometnji oni su svoje vlastite vojnike smatrali neprijateljima te su se Filistejci poeli
meusobnoubijati.
Uskoro se i u izraelskom logoru ula ratna vika. Kraljevi straari su izvijestili da je
meu Filistejeima zavladala velika pometnja i da se njihov broj smanjuje. Meutim, nije se
znalodajenekidioizraelskevojskenapustiologor.Nakonistragesesaznalodanikonijebio
odsutanosimJonatanainjegovogtitonoe.KadjeaulvidiodasuFilistejciporaeni,aulje
poveo svoju vojsku da se pridrue napadu. Izraelci koji su prebjegli neprijatelju sada su se
okrenuli protiv njih, a velik broj je izaao iz svojih skrivalita, i dok su Filistejci bjeali,
razbijeni,aulovajevojskasijalapustomeubjeguncima.
Odluan da na najbolji nain iskoristi prednost, kralj je brzopleto zapovjedio svojoj
vojsci da ne uzima hranu cijeli dan, pootrivi zapovijest sveanom kletvom: Proklet bio
ovjekkojiokusihraneprijeveeri,prijenegoseosvetimsvojimneprijateljima!Pobjedaje
vebilaizvojevana,bezaulovaznanjaisaradnje,alionsenadaodaeseistaknutipotpunim
unitenjemporaenevojske.Sebinaambicijajepotaklazapovijestouzdravanjuodhranei
otkriladajekraljbioravnoduanpremapotrebamanarodakadsuonebileusukobusnjego
vom eljom za samouzvienjem. Potvrda njegove zabrane sveanom kletvom razotkrila je
aulakaobrzopletogibezbonog.Samerijeikletvepruilesudokazdajeaulrevnovaoza
sebe, a ne za slavu Boju. On je objavio da njegov cilj nije da se osveti Gospodnjim
neprijateljima,negodaseosvetimsvojim neprijateljima.
ZabranajenavelanaroddakriBojuzapovijest.Onisubilizauzetiborbomcijelidani
bili iscrpljeni potrebom za hranom. I im je vrijeme ogranienja isteklo, oni su se bacili na
plijenijelimesoskrvlju,kreitimezakonkojijezabranjivaojedenjekrvi.
Jonatan, koji nije uo kraljevu zapovijest, tokom bitke nenamjerno se ogrijeio jedui
malomedadokjeprolaziokrozumu.auljetosaznaouveer.Objaviojedakrenjenjegove
zapovijesti treba kazniti smru, i premda Jonatan nije namjerno pogrijeio, premda je Bog
udesno sauvao njegov ivot i preko njega donio izbavljenje, kralj je objavio da se kazna
mora izvriti. Poteda ivota svog sina znaila bi da je aul pogrijeio kad je izrekao tako
brzopletukletvu.Tobiponizilonjegovponos.Takomiuiniozloidodaoidrugoakodoista
neumre,Jonatane!glasilajestranapresuda.
aulnijemogaosebipripisatiastpobjede,alisenadaodaebitipotovanzbogsvoje
revnosti u odravanju svetosti svoje zakletve. rtvovanjem svog sina on je elio u umove
svojihpodanikautisnutiinjenicudasekraljevskiautoritetmoraouvati.auljeuGilgalu,ne
takodavno,preuzeoslubusvetenikaprotivnoBojojzapovijesti.KadgajeSamuelukorio,
327
on se tvrdoglavo opravdavao. Sada, kad neko nije posluao njegovu zapovijest, premda je
zapovijestbilanerazumnaiprekrenazbogneznanja,kraljiotacjesvogsinaosudionasmrt.
Narod je odbio dopustiti izvrenje kazne. Suprotstavljajui se kraljevu bijesu oni su
izjavili:ZardaumreJonatan,kojijeizvojevaoovuvelikupobjeduuIzraelu?Nesmijetobiti!
ivoganamJahve,nijednavlasneepastisnjegoveglavenazemlju,jerjeonsBogomizvrio
ovo djelo danas! Ponosni monarh nije se usudio zanemariti ovu jednoglasnu presudu, i
Jonatanovivotjebiosauvan.
aul nije mogao a da ne osjeti kako i narod i Gospod vie cijene njegovog sina.
Jonatanovo izbavljenje je bio otar ukor kraljevoj brzopletosti. On je predosjeao da e se
njegovekletvevratitinanjegovuglavu.Onvienijenastavio ratsFilistejcima,vesevratio
kui,neraspoloeninezadovoljan.
Onikojisunajspremnijidaseizgovoreiopravdajusebeugrijehuestosunajotrijiu
presuivanju i osudi drugih. Mnogi, poput aula, navlae na sebe Boje nezadovoljstvo, ali
odbacujusavjetipreziruukor.akkadsuuvjerenidaGospodnijesnjima,oniodbijajuusebi
vidjeti uzrok svojih tekoa. Oni njeguju ponosan, hvalisav duh, dok se preputaju surovom
osuivanjuiliotromukoravanjudrugihkojisuboljiodnjih.Dobrobibilodatakvisamozvani
sudije razmiljaju o sljedeim Hristovim rijeima: Jer kako budete sudili, onako e vam se
suditi;kakobudetemjerili,onakoeseivamamjeriti.(Mt7,2)
esto seonikojisenastojeuzvisitinaduupoloajukoji otkrijenjihovistinskikarakter.
Takojebilouaulovusluaju.Njegovovlastitoponaanjeuvjerilo je narod daje njemu bila
draa kraljevska ast i autoritet nego pravda, milost i dobrota. Tako je narod uvidio svoju
zabludukadsuodbacilivladavinukojuimjeBogdao.Onisuzamijenilipobonogproroka,ije
sumolitvedonosileblagoslove,zakraljakojijeusvojojslijepojrevnostimoliozaprokletstvo
nadnjima.
DaizraelskinarodnijeposredovaodaspasiJonatanovivot,njihovizbavitelj bipogi
nuo prema kraljevoj zapovijesti. S kakvim je zlim slutnjama narod morao kasnije slijediti
aulovovostvo!Kakojegorkabilapomisaodasugaonisvojimodlukamadovelinaprijesto!
Gospoddugotrpiljudskutvrdoglavost,iOnsvimadarujemogunostdauvideiodbacesvoje
grijehe,alidokOnnaizgledunapreujeonekojizanemarujuNjegovuvoljuipreziruNjegove
opomene,Oneusvojevrijemesigurnorazotkritinjihovuludost.

328

61. poglavlje
ODBACIVANJEAULA

Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 15.

auljeutekimprilikamauGilgalupropustiopoloitiispitvjeretejeobeastioBoju
slubu.MeutimnjegovegrekenisubilenepopravljiveiGospodmujepruiodrugupriliku
dasepouiobezuslovnojvjeriunjegovurijeiposlunostnjegovim zapovijestima.
KadgajeprorokukoriouGilgalu,aulnijevidionekivelikigrijehusvomponaanju.
Smatraojedasepremanjemunepravednopostupaloinastojaojeopravdatisvojepostupkei
ponuditi izgovor za svoje zablude. On je od tog trenutka malo komunicirao s prorokom.
Samueljevolioaulakaovlastitogsina,dokjeaul,sraneirevneprirode,posebnopotovao
proroka,alijezamjeraoSamueluzbogukoraizatogajeizbjegavaotojeviebilomogue.
Ali Gospod je poslao svog slugu s jo jednom porukom aulu. On se poslunou jo
uvijekmogaopokazativjeranBoguidostojandahodipredIzraelom.Samueljedoaokraljui
prenioGospodnjurije.Dabimonarhshvatiovanostobraanjapanjenazapovijesti,Samuel
jeizriitorekaodagovoripoboanskojuputi,natemeljuistogautoritetakojijeaulapozvao
naprijesto.Prorokjerekao:OvakogovoriJahvenadvojskama:Odluiosamosvetitionoto
jeAmalekuinioIzraeluzatvarajuimuputkadjeizlazioizEgipta.SadaidiudarinaAmaleka,
izvriherem,kletounitenje,nanjemuisvemutoposjeduje;netediga,pobijmukarcei
ene,djecuidojenad,govedaiovce,deveimagarce!Amaleanisubiliprvikojisuzaratilis
Izraelom u pustinji, i zbog tog grijeha, prkosa Bogu i njihova poniavajua idolopoklonstva,
GospodimjeprekoMojsijaizrekaopresudu.Premaboanskojnaredbiistorijanjihovesuro
vosti prema Izraelu bila je zapisana zajedno sa zapovijesti: Izbrii pod nebom spomen na
Amaleka.Nezaboravi!(Pnz25,19)Izvrenjeovepresudejeodgaanoetiristotinegodina,
aliAmaleanisenisuodvratiliodsvojihgrijeha.Gospodjeznaodabiovajbezboninarod,ako
je mogue, izbrisao sa zemlje njegov narod i oboavanje Njega. Sada je dolo vrijeme za
izvrenjetakodugoodgaanepresude.
Strpljenje koje je Bog pokazao prema bezbonima hrabri ljude u prijestupima, ali
njihova kazna nije zbog odlaganja nita manje sigurna i manje strana. Da, kao na gori
Perasimu,Jahveeustati,kaouDolinigibeonskoj,oneserazjariti,daizvridjelosvoje,djelo
udnovato, da ispuni naum svoj, naum tajnoviti. (Iz 28,21) Naem milostivom Bogu in
kanjavanja je neugodan in. ivota mi moga rije je Jahve Gospoda nije meni do smrti
bezbonikove, nego da se odvrati od zloga puta svojega i da ivi. (Ez 33,11) Gospod je
milosrdanimilostiv,spor nasrdbu,bogatljubavljuivjernou,...podnosiopainu,grijehi
prijestup.Alikrivcanekanjenaneostavlja...(Izl34,6.7)PremdaOnneuivauosveti,One
izvriti svoju presudu na prijestupnicima svog Zakona. On je prisiljen to uiniti da bi
stanovnike zemlje sauvao od potpune pokvarenosti i propasti. Jahve je spor u gnjevu, ali
silan u moi. Ne, Jahve nee pustiti krivca nekanjena. (Nah 1,3) On e stranim djelima
pravednosti opravdati autoritet svog pogaenog Zakona. Sama injenica da On oklijeva s
izvrenjemkaznesvjedoioveliinigrijehakojizahtijevanjegovukaznuiotriniosvetekoja
oekujeprijestupnike.

329
 Meutim,dokjekanjavao,Bogsesjeaomilosti.Amaleanisutrebalibitiuniteni,ali
Kenijcikojisuprebivalimeunjimatrebalisubitipoteeni.Ovajnarod,premdaneucijelosti
slobodan od idolopoklonstva, bili su oboavaoci Boga i bili su prijateljski naklonjeni prema
Izraelu. Iz ovog plemena je bio Hobab, Mojsijev urjak, koji je pratio Izraelce na njihovim
putovanjimakrozpustinjuteimjesvojimpoznavanjemzemljepruiovrijednupomo.
OdporazaFilistejacakodMikmasaauljeratovaosMoabom,AmonomiEdomomkaoi
sAmaleanimaiFilistejcima,ikudagodjekrenuosasvojimnaoruanjemonjeizvojevaonove
pobjede.KadjeprimionalogdapodeprotivAmaleka,onjeodmahproglasiorat.Njegovomse
autoritetu pridruio i prorokov, a na poziv na rat izraelski su vojnici doli pod njegovu
zastavu.Ciljovogpothvatanijesmiobitisamouzdizanje.Izraelcinisusebitrebalipripisatiast
pobjede niti uzeti plijen svojih neprijatelja. Oni su trebali zaratiti samo kao in poslunosti
Bogu, u cilju izvrenja njegove kazne na Amaleanima. Bog je namjeravao da svi narodi
posmatrajusudbinutognarodakojijeprkosionjegovojsuverenostiiupamtedaihjeunitio
onajistinarodkojegsuprezirali.
aulpotueAmaleaneodHavilepasvedoSura,kojileipredEgiptom.Iivauhvati
Agaga,amalekogakralja,asavnarodzatreotricommaa,izvrujuiherem,kletounitenje.
AliaulinarodpotedjeeAgagainajboljeovceinajboljagoveda,ugojenustokuijaganjce,i
svetojebilodobro.Nasvemutomenehtjedoeizvritiherem;negotojegododstokebilo
bezcijeneivrijednosti,natomizvrieherem.
OvapobjedanadAmaleanimabilajenajsjajnijapobjedakojujeaulikadaizvojevao,a
posluila je da ponovno zapali ponos u srcu, njegovu najveu opasnost. Boanska naredba
premakojojsuBojineprijateljibilipreputenipotpunomunitenjubilajesamodjelomino
ispunjena. Iz elje da uvea ast svog pobjednikog povratka prisutnou kraljevskog
zatoenika aul se usudio oponaati obiaje naroda oko njega i potedio Agaga, surovog i
ratobornog amalekog kralja. Narod je za sebe zadrao najljepu stoku, tegleu stoku,
opravdavajui svoj grijeh injenicom da su stoku sauvali za prinoenje rtava Gospodu.
Meutim, njihov je cilj bio da ih upotrijebe samo kao zamjenu da bi sauvali svoju vlastitu
stoku.
aul je sada bio podvrgnut posljednjem ispitu. Njegovo drsko zanemarivanje Boje
volje,kojimjeizraziosvojuodlunostdavladakaonIsavisanmonarh,pokazalojedamusene
moe povjeriti kraljevska vlast kao Gospodnjem zastupniku. Dok su aul i njegova vojska
mariralikuiosokoljenipobjedom,ukuiprorokaSamuelajevladalavelikazabrinutost.On
jeprimioporukuodGospodaosuujuiaulovoponaanje:Kajemsetosamaulapostavio
zakralja:okrenuoseodmeneinijeizvriomojihzapovijesti.Prorokjebiodubokooaloen
zbogkraljevogbuntovnogponaanja,plakaojeimoliosecijelunodabi ovastranapresuda
bilapovuena.
Bojekajanjenijekaoljudsko.IpakslavaIzraelovanelaeinekajese,jernijeovjek
da bi se kajao. ovjekovo pokajanje podrazumijeva promjenu miljenja. Boje pokajanje
podrazumijeva promjenu okolnosti i odnosa. ovjek moe promijeniti svoj odnos s Bogom
pokoravajui se uslovima na temelju kojih moe primiti boansku naklonost, ili se svojim
vlastitimpostupcima moenaiizvanpovlaetenihokolnosti,aliGospodjeistijueidanasi
zauvijekebitiisti(Heb13,8).aulovaneposlunostjepromijenilanjegovodnossBogom,ali
uslovi Bojeg prihvatanja ostali su nepromijenjeni. Boji zahtjevi su i dalje ostali isti, jer za
Njeganemanipromjene,nizasjenjenjazbogmijene(Jak1,17).
Prorokjesljedeegjutrasbolomusrcupoaoususretzabludjelomkralju.Samuelje
330
imao naduda e aul nakon razmiljanja postatisvjestan svog grijeha i pokajanjem i poniz
nouponovnoprimitiboanskunaklonost.Alikadsenainiprvikoraknaputuprijestupa,taj
put postane lak. aul je, ponien svojom neposlunou, izaao u susret Samuelu s lai na
usnama.Uzviknuoje:BlagoslovljendasiodJahve!IzvriosamJahvinuzapovijest.
Zvuci koji su dopirali do prorokova uha opovrgavali su izjavu neposlunog kralja. Na
direktnopitanje:Kakvojetoovjeblejanjetodopiredomojihuijuimukanjegovedakoje
ujem? aul je uzvratio: Dognali su ih od Amaleana, jer je narod potedio najbolje ovce i
najbolja goveda, da ih rtvuje Jahvi, tvome Bogu. Na svemu drugome izvrili smo herem.
Narod je posluao aulovu zapovijest, ali da bi se zatitio, on je bio voljan njih optuiti za
grijehvlastiteneposlunosti.
Vijest o aulovu odbacivanju donijela je neizrecivu alost Samuelovom srcu. Ona se
moralaiznijetipredcijelomizraelskomvojskom,doksubiliispunjeniponosomipobjedni
kom radou zbog pobjede koja je pripisana hrabrosti i vojnikim sposobnostima njihova
kralja, jer aul nije Izraelov uspjeh u ovom sukobu pripisao Bogu. Ali kad je prorok vidio
dokazeaulovepobune, onsenapuniognjevomtoon,komejeBogukazaotakovelikuast,
prestupa zapovijest Neba i vodi Izraela u grijeh. Samuela nisu zavarale kraljeve izlike. Sa
alouignjevomonjeobjavio:StanidatikaemtomijenoasobjavioJahve...Kolikogodsi
malen sam u svojim oima, ipak si postao glavar Izraelovih plemena. Jahve te pomazao za
kraljanadIzraelom.OnjeponovioGospodnjuzapovijestuvezisAmaleanimaizahtijevao
razlogzakraljevuneposlunost.
auljeustrajaousamoopravdanju:JasamposluaorijeJahvinu:poduzeosampohod
kamomeposlao,doveosamAgaga,amalekogkralja,iizvrioheremnaAmaleanima.Alije
narododplijenauzeoovacaigoveda,itonajboljenaemuseimaoizvritiherem,dartvuje
Jahvi,tvomeBogu,uGilgalu.
Prorokjesveanimiotrimrijeimarazotkrioovulaiizgovorioneopozivupresudu:
Jesu li Jahvi milije paljenice i klanice nego poslunost njegovu glasu? Znaj, poslunost je
vrednijaodnajboljertve,pokornostjeboljaodovnujskepretiline.Nepokornostjekaogrijeh
aranja, samovolja je kao zloin s idolima. Ti si odbacio rije Jahvinu, zato je Jahve odbacio
tebe,danebudeviekralj!
Kad je kralj uo ovu stranu presudu, on je povikao: Zgrijeio sam to sam prekrio
Jahvinuzapovijestitvojenaredbe.Bojaosamsenarodaipopustionjegovuzahtjevu.Zastra
enprorokovomoptubom,auljepriznaosvojgrijeh,kojijeranijetvrdoglavoporicao,alion
jeustrajaouprebacivanjukrivicenanarod,izjavljujuidajezgrijeiozbogstrahaprednjima.
Strahodkazne,anealjenjezboggrijeha,rukovodiojeizraelskogkraljadokjeprekli
njaoSamuela:Asadamioprostimojgrijehivratisesamnom,dasepoklonimJahvi.Dase
aulistinskipokajao,onbijavnopriznaogrijeh,alinjegovaglavnabrigajebiladaouvasvoj
autoritetizadriodanostnaroda.OnjeelioastSamueloveprisutnostidabiojaaovlastiti
uticajunarodu.
Neusevratitistobom,glasiojeprorokovodgovor,tisiodbacioJahvinurije,zatoje
Jahve odbacio tebe, da ne bude vie kralj nad Izraelom. Kad se Samuel okrenuo da pode,
kraljseuagonijistrahauhvatioskutanjegovaplata,alijeonostaounjegovojruci.Tadamu
jeprorokrekao:DanastijeJahveotkinuokraljevstvonadIzraelomidaogatvomesusjedu,
kojijeboljiodtebe.
aula je vie uznemirilo Samuelovo otuenje nego Boje nezadovoljstvo. Znao je da
narod ima vie povjerenja u proroka nego u njega. Ako neko drugi bude po boanskoj
331
zapovijestipomazanzakralja,auljemisliodaneemoiodrativlastiti autoritet. Bojao se
trenutnepobuneakogaSamuelpotpunoodbaci.auljepreklinjaoprorokadagapotujepred
starjeinama i narodom takoto e muse javno pridruitiubogosluenju.Samuelje prema
boanskojuputipopustiokraljevuzahtjevu,danebipruioprilikuzapobunu.Alionjeostao
samotihisvjedokslube.
in pravde, otar i straan, tek se trebao obaviti. Samuel je morao javno opravdati
Bojuastiukoritiaulovoponaanje.Zapovjediojedaseprednjegaizvedeamalekikralj.
Od svih koji su pali od izraelskog maa Agag je bio najkrivlji i najnemilostiviji, mrzio je i
nastojaounititiBojinarod,anjegovjeuticajnajsnanijepromovisaoidolopoklonstvo.Onje
doaonaprorokovuzapovijest,laskajuisidajesmrtnaopasnostprolost.Samueljeobjavio:
Kaotojetvojmamnogimenamaoteodjecu,takoemeuenamatvojamajkaostatibez
djeteta! I Samuel posijee Agaga pred Jahvom u Gilgalu. Nakon to je to obavio Samuel se
vratio kui u Ramu, a aul u Gibeu. Nakon toga prorok i kralj su se samo jo jednom javno
susreli.
Kad je aul bio pozvan na prijesto, on je imao skromno miljenje o svojim
sposobnostimaibiojevoljanpouitise.Nedostajalomujeznanja,iskustva,aimaojeiozbiljne
karakterne nedostatke. Ali Gospod mu je darovao Svetoga Duha kao vodia i pomonika, i
staviogaupoloajukojemjemogaorazvitiosobinenunezaizraelskogvladara.Dajeostao
ponizan, neprekidno traei vostvo boanske mudrosti, on bi bio osposobljen da dunosti
svog uzvienog poloaja obavlja s uspjehom i au. Pod uticajem boanskemilostisvakabi
dobra osobina postajala sve snanija, dok bi zle sklonosti gubile svoju silu. To je djelo koje
GospodeliobavitizasvekojiseposveteNjemu.Imamnogoonihkojisupozvaninapoloaju
njegovomdjelujerimajuponizanipouljivduh.Onihusvojemprovienjustavljaupoloaj
gdjemogunauitioNjemu.Oneimotkritinjihovekarakternenedostatkeisvimakojitrae
njegovupomoOnedatisnagudaispravesvojezablude.
AliaulseuzdaouvisokpoloajinevjeromineposlunouobeastioBoga.Premda
jebioponizaninijevjerovaousebekadjeprviputbiopozvannaprijesto,uspjehgajeuinio
samouvjerenim. Prvajepobjedaunjegovojvladaviniusrcuzapalilaponos,kojijebionjegova
najveaopasnost.JunatvoivojnoumijeetoihjepokazaozaoslobaanjaJabeaGileadskog
izazvalisuoduevljenjecijelognaroda.Narodjepotovaosvogkraljazaboravljajuidajeon
samosredstvokrozkojejeBogdjelovaoipremdajeaulprvoslavupripisaoBogu,kasnijeje
astpripisaosebi.IzgubiojeizvidasvojuzavisnostoBoguiusrcuodstupioodBoga.Takoje
pripremljenputzagrijehdrskostiibogohulnitvauGilgalu.Istaslijepasamouvjerenostnave
lagajedaodbaciSamuelovukor.auljepriznaodajeSamuelprorokodBogaposlan,stogaje
trebaoprihvatitinjegovukor,premdasamnijemogaouvidjetidajezgrijeio.Dajebiovoljan
uvidjetiipriznatisvojuzabludu,ovobisegorkoiskustvoubudunostipokazalokaozatita.
Da se Gospod tada potpuno odvojio od aula, On mu se ne bi ponovno obratio kroz
svogproroka,povjeravajuimudaobaviodreenodjeloitakoispravigrekuizprolosti.Kad
onajkojipriznajedajeBojedijetepostanenemaranuvrenjunjegovevolje,itimeutjeena
druge da ne potuju i zanemaruju Gospodnje uredbe jo uvijek je mogue da se njegovi
propustipretvoreupobjedeakoonprihvatiukorsiskrenomskruenoudueivratiseBogu
uponiznostiivjeri.Ponienjeporazaestosepokaekaoblagoslovtakotonampokaenau
nesposobnostdavrimoBojuvoljubeznjegovepomoi.
Kad je aul odbacio ukor koji mu je poslao Boji Sveti Duh i ustrajao u svom
tvrdoglavomsamoopravdanju,onjeodbacio jedinosredstvokojimgajeBogmogaospasitiod
332
njegasamoga.OnsesamovoljnoodvojioodBoga.Onnijemogaoprimitiboanskupomoili
vostvosvedoksenevratiBogupriznajuisvojegrijehe.
aul se u Gilgalu prikazao vrlo savjestan dok je stajao pred izraelskom vojskom
prinoseirtvuBogu.Aliovapobonostnijebilaistinska.Vjerskiobredobavljenudirektnoj
suprotnostiBojojzapovijestisamojesluiodaoslabiauloveruke,liavajuigapomoikoju
jeBogbiotakovoljandati.
auljeupohoduprotivAmalekamisliodajeuiniosvetojebilobitnoodonogato
mujeGospodzapovjedio,aliGospodnijebiozadovoljandjelominomposlunou,nitijebio
voljanprevidjetionotojezanemarenoizuvjerljivihpobuda.Bogovjekunijedaosloboduda
odstupi od njegovih zahtjeva. Gospod je rekao Izraelu: Nemojte raditi... svako to se njemu
ini dobro, ve dri i vri sve ove naredbe to ti ih propisujem. (Pnz 12,8.28) Kad se
odluimozanekikorak,minetrebamopitatihoelinamtodonijetitetu,vejelitouskladu
sBojomvoljom.Nekiseputuiniovjekuprav,anakoncuvodiksmrti.(Izr14,12)
Poslunost je vrednija od najbolje rtve. Sami rtveni prinosi nisu u Bojim oima
imali vrijednosti. Njihova je svrha bila da prinositelj izrazi pokajanje zbog grijeha i vjeru u
HristaiobavezesenabuduuposlunostBojemZakonu.Alibezpokajanja,vjereiposlunog
srca,rtvesubilebezvrijedne.aulje,direktnokreiBojuzapovijest,predloiodaprinese
rtvu od onoga to je Bog odredio za unitenje i time je pokazao otvoreni prezir prema
boanskom autoritetu. Ova bi sluba bila uvreda Nebu. Ipak, koliko je onih koji idu istim
pravcem,aprednjimasuaulovgrijehinjegoveposljedice.Dokoniodbijajuvjerovatiisluati
neke Gospodnje zahtjeve, oni ustrajavaju u prinoenju Bogu formalistine vjerske slube.
Boji duh ne odgovara na takvu slubu. Bez obzira na ljudsku revnost u vrenju vjerskih
obreda, Gospod ih ne moe prihvatiti ako oni ustraju u svojevoljnom krenju jedne od
njegovihzapovijesti.
Nepokornost je kao grijeh aranja, samovolja je kao zloin s idolima. Porijeklo
pobunejeuSotoni,asvakapobunaprotivBogajedirektnirezultatSotoninoguticaja.Onikoji
ustaju protiv Boje vladavine ulaze u savez s praiskonskim otpadnikom i on e upotrijebiti
svoju silu i lukavstvo da zarobi osjeaje i zavede razum. On e sve prikazivati u pogrenom
svjetlu. Oni koji su, poput naih praroditelja, pod njegovom oaravajuom silom vide samo
koristikojeeprimitiodprijestupa.
Ne moe se dati snaniji dokaz o Sotoninoj prijevarnoj sili od toga da mnogi koje on
vodi varaju sami sebe vjerovanjem da su u Bojoj slubi. Kad su se Korali, Datan i Abiram
pobuniliprotivMojsijevaautoriteta,onisumislilidaseprotivesamoljudskomvodi,ovjeku
poput njih samih, i oni su povjerovali da doista slue Bogu. Ali odbacujui Boje izabrano
sredstvo,onisuodbaciliHrista,onisuuvrijediliBojegDuha.TakosuiuHristovimdanima
jevrejskiknjievniciistarjeine,kojisutvrdilidarevnujuzaBojuast,razapeliBojegSina.
Isti duh jo uvijek postoji u srcima onih koji odlue slijediti svoju vlastitu volju nasuprot
Bojojvolji.
auljeimaonajiscrpnijidokazdajeSamuelbioboanskinadahnut.Njegovasmjelost
dazanemariBojuzapovijestdanuprekoprorokaprotivilaseopomenamarazumaizdravog
rasudivanja.Njegovasmrtonosnapretpostavkamorasepripisatisotonskimarolijama.aulje
pokazao veliku revnost u iskorjenjivanju idolopoklonstva i vraanja, a ipak ga je isti duh
protivljenjaBogupotaknuonaneposlunostboanskimzapovijestimaionjejednakotakobio
nadahnut Sotonom kao i oni koji se bave vraanjem. Kad je bio ukoren, on je pobuni dodao
tvrdoglavost.Daseiotvorenopridruioidolopoklonicima,onnebivieuvrijedioBoga.
333
 ZanemaritiukoreiopomeneBojerijeiilinjegovaDuhaopasanjekorak.Mnogi,poput
aula,poputajukunjamadoknepostanuslijepizapravuprirodugrijeha.Onisebilaskajuda
imajunekidobarciljnaumutedanisupogrijeilikadsuodstupiliodGospodnjihzahtjeva.Oni
to ine usprkos Duhu milosti sve dok vie ne uju njegov glas, a oni budu preputeni
obmanamakojesuizabrali.
BogjekrozaulaIzraeludaokraljapremanjihovomvlastitomsrcu,kaotojeSamuel
rekaokadjeuGilgaluaulupredaokraljevstvo:Ietovamsadakraljakogasteizabrali) (1
Sam 12,13) Naoit, plemenita stasa i kneevska dranja njegov je izgled bio u skladu s
njihovompredstavomkraljevskogdostojanstvenika,anjegovoosobnojunatvoisposobnost
voenja vojske bili su kvaliteti koje su oni smatrali najboljima za pribavljanje potovanja i
asti meu narodima. Oni se nisu brinuli to njihov kralj nije posjedovao uzvienije osobine
kojegamoguosposobitidavladapravednoinepristrano.Oninisutrailionogakojijeimao
istinskuplemenitostkaraktera,kojijeljubioipotovaoBoga.OninisutrailisavjetodBogau
vezi s osobinama koje vladar treba imati da bi ouvao njihovu posebnost, svetu prirodu
njegovog izabranog naroda. Oni nisu traili Boji put, ve vlastiti put. Stoga im je Bog dao
kraljakakvogsueljeli,onogaijijekarakterodraavaonjihov.Njihovasrcanisusepokorila
Bogu i boanska milost nije pokorila njihovog kralja. Oni e pod vladavinom ovog kralja
primitipotrebnoiskustvodabimogliuvidjetisvojuzabluduivratitiseodanostiBogu.
IpakGospodnijeaula,predavimuodgovornostkraljevstva, prepustiosamomesebi.
OnjeposlaoDuhaSvetogadapoivanaaulukakobimuotkriovlastiteslabostiipotrebuza
boanskom milou. Da se aul oslonio na Boga, On bi bio s njim. Sve dok je Boja volja
nadzirala njegovu volju. Bog je njegove napore mogao okruniti uspjehom. Ali kad je aul
odluiodjelovatinezavisnoodBogaGospodvienijemogaobitinjegovvoditejebioprisiljen
odbacitiga.Tadajenaprijestopozvaoovjekaposvomsrcu(1Sam13,14),nenekogakojije
imaobezgreankarakter,veonogakojiseumjestodavjerujesebi,oslanjaonaBoga,kogaje
vodioDuhSvetiikojise,kadjezgrijeio,pokorioukoruipopravio.

334

62. poglavlje
POMAZANJEDAVIDA

Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 16,1-13.

Nekoliko milja juno od Jerusalema nalazi se Betlehem, grad velikoga kralja gdje je
roenDavid,Jesejevsin,itovieodhiljadugodinaprijenotojedijeteIsuspoloenujasle,a
mudracisIstokamusepoklonili.StoljeimaprijeSpasiteljevadolaska,Davidjeudjetinjstvu
uvao stada koja su pasla na brdima koja su okruivala Betlehem. Jednostavni djeak pastir
pjevaojepjesmetoihjesamskladao,amuzikanjegoveharfedivnojepratilamelodijunjego
vog mladalakog glasa. Gospod je izabrao Davida i pripremao ga u njegovom usamljenom
ivotusastadomzadjelokojejemujenamjeravaopovjeritiukasnijimgodinama.
DokjeDavidtakoiviouosamljenostisvogponiznogpastirskogivota,GospodBogje
govorioonjemuprorokuSamuelu.JahvereeSamuelu:Dokleetugovatizbogaula,kad
samgajaodbaciodanekraljujevienadIzraelom?Napuniuljemsvojrogipoinaput!Jate
aljemBetlehemcuJeseju,jersamizmeunjegovihsinovaizabraosebikralja...Uzmisasobom
junicupareci:DoaosamdartvujemJahvi!IpozoviJesejanartvu,ajautesampouitito
einiti:pomazateonogakogatikaem.SamueluinikakomujezapovjedioJahve.Kadje
doaouBetlehem,gradskemustarjeinedruidouususretizapitaju:Znailitvojdolazak
dobro? Samuel odgovori: Da, dobro! Doao sam da rtvujem Jahvi. Oistite se i doite sa
mnom na rtvu! Potom oisti Jeseja i njegove sinove i pozva ih na rtvu. Starjeine su
prihvatile poziv na rtvu, a Samuel je takoe pozvao Jeseja i njegove sinove. Izgraen je
rtvenikipripremljenartva.CijelijeJesejevdombioprisutan,osimDavida,najmlaegsina,
kojijeostaouvatistadojernijebilosigurnoostavitistadanezatiena.
Kad je rtvovanje zavreno, a prije sudjelovanja u rtvenom obroku, Samuel je poeo
svojuprorokuprovjeruJesejevihsinovaplemenitaizgleda.Eliabjebionajstariji,iodsvihje
najviesliioaulupostasuiljepoti.Njegovnaoitizglediprekrasnoizgraenstasprivlaili
su panju proroka. Dok je Samuel posmatrao njegovo kraljevsko dranje pomislio je:
Jamano,evopredJahvomstojinjegovpomazanik,ionjeekaonaboanskunaredbudaga
pomae.AliJahvenijegledaonavanjskiizgled.EliabsenijebojaoBoga.Dajebiopozvanna
prijesto,onbibioponosit,zahtjevanvladar.GospodnjarijeSamuelujeglasila:Negledajna
njegovu vanjtinu ni na njegov visoki stas, jer sam ga odbacio. Bog ne gleda kao to gleda
ovjek: ovjek gleda na oi, a Jahve gleda to je u srcu. Spoljanja ljepota ne moe duu
preporuitiBogu.Mudrostisavrenstvootkriveniukarakteruiponaanjuizraavajuistinsku
ljepotu ovjeka, a unutarnja vrijednost, savrenstvo srca, jest to to odluuje o naoj
prihvatljivostipredGospodomnadvojskama.Kakodubokotrebamobitisvjesnioveistinekad
sudimoosebiidrugima!MiizSamuelovegrekemoemonauitikakojeuzaludnaprocjena
kojasetemeljinaljepotilicailiplemenitostistasa.Moemovidjetikakojeovjekovamudrost
nesposobnadarazumijetajnesrcailishvatiBojesavjetebezposebnogprosvjetljenjasNeba.
Bojemisliiputevizanjegovastvorenjasuiznadnaihogranienihumova,alimimoemobiti
uvjereni da e njegova djeca biti postavljena na poloaj za koji su osposobljena i bie im
omogueno da ostvare djelo koje je predano u njihove ruke, ako ele svoju volju pokoriti

335
Bogu,takodaovjekovapokvarenostneometanjegoveblagotvorneplanove.
Samuel je posmotrio Eliaba i estoro brae koji su bili prisutni na bogosluenju i
dolazili jedan za drugim da ih prorok pogleda, ali Gospod nije dao znak da je izabrao bilo
kojega od njih. Samuel je s bolnom napetou pogledao posljednjeg mladia. Prorok je bio
zbunjenismeten.ZapitaojeJeseja:Jesulitosvitvojisinovi? Otacjeodgovorio:Ostaojejo
najmlai,onjenapai,zastadom.Samueljenarediodaseinjegadovederijeima:Poaljipo
njega,jerneemosjedatizastodokonnedoe.
Usamljenipastirjebiozapanjenneoekivanimpozivomvjesnikakojigajeobavijestio
da je prorok doao u Betlehem te da je poslao po njega. Iznenaen je ispitivao zato ga je
prorok i sudija izraelski elio vidjeti, ali je bez oklijevanja posluao poziv. Bio je to rumen
momak, lijepih oiju i divna stasa. Dok je Samuel sa zadovoljstvom posmatrao stasita,
muevna, umjerena djeaka pastira, Gospodnji glas je progovorio proroku rijeima: Ustani,
pomaiga:tajje!Davidsepokazaohrabrimivjernimuponiznojdunostipastira,asadagaje
Bog izabrao da bude voa njegovog naroda. Samuel uze rog s uljem, i pomaza ga usred
njegove brae. Duh Jahvin obuze Davida od onoga dana. Prorok je obavio zadani posao, i s
olakanjemseusrcuvratiouRamu.
Samuel nije obznanio svoj zadatak ak ni Jesejevoj porodici i sveanost je Davidova
pomazanja obavljena u tajnosti. Za mladia je to bio nagovjetaj visokog poloaja koji ga je
oekivao, a pored svih raznovrsnih iskustava i opasnosti u narednim godinama, ova ga je
spoznajamoglanadahnutidaostanevjeranBojemciljukojise trebaoostvaritiunjegovom
ivotu.
Davidsenijeponiozbogvelikeastikojamujeukazana.Usprkosuzvienompoloaju
koji je trebao zauzimati, on je tiho nastavio sa svojim poslom, zadovoljno ekajui razvitak
Gospodnjeg plana u vrijeme i na nain koji On odredi. Ponizan i umjeren kao i prije svog
pomazanja, djeak pastir se vratio u brda da kao i uvijek njeno pazi i uva svoje stado.
Meutim,onjesnovimnadahnuemskladaosvojemelodijeisviraosvojuharfu.Prednjimse
prostiraokrajolikbogateiraznolikeljepote.Vinogradi,sgrozdovima,odsjajivalisunasuncu.
umska drveta, sa svojim zelenilom, ljuljala su se na vjetru. Posmatrao je sunce koje je
svjetloupreplavilonebo,izlazeikaomladaizloniceiradujuisekaojunakkojitriutrku.
Ponosni su gorski vrhunci sezali do neba, u daljini su se uzdizale ogoljele litice planinskog
lancaMoaba,aiznadsvegaseprostiralonjenoplavetnilonebeskogsvoda.Aiznadtogabioje
Bog. On ga nije mogao vidjeti, ali njegova djela su bila puna njegove slave. Svjetlost dana,
pozlaene ume i planine, doline i potoci, uzdizali su um da gledaju Oca svjetlosti, Tvorca
svakogdobrogisavrenogdara.SvakodnevnaotkrivenjaStvoriteljevakarakteraivelianstva
ispunjavala su srce mladog pjesnika divljenjem i radou. Razmiljajui o Bogu i njegovim
djelima, sposobnosti Davidova uma i srca su se razvijale i jaale za djelo u kasnijem ivotu.
Svakodnevno je dolazio u sve bliskiji odnos s Bogom. Njegov um neprekidno je ponirao do
novihdubinazasvjeimtemamakojeenadahnutinjegovepjesmeiprobuditimuzikuharfe.
Bogatemelodijenjegovaglasarazlijegalesusezrakom,odzvanjalegoramakaodaodgovaraju
naradosnopjevanjeanelananebu.
Komoeizmjeritiposljedicegodinaradailutanjameuusamljenimbrdima?Zajednica
sprirodomiBogom,brigazastado,opasnostiizbavljenja,alostiiradosti,njegovaskromna
sudbina,nisusamotrebalioblikovatiDavidovkarakteriuticatinanjegovbuduiivotvesu
psalmidragogizraelskogpjesnikatrebaliubudunostizapalitiljubavivjeruu srcimaBojeg
naroda,pribliavajuiihnjegovomsrcukojeihuvijekljubiikrozkogasvastvorenjaive.
336
 David se, u ljepoti i snazi mladosti, pripremao da zauzme visok poloaj meu
najplemenitijima na zemlji. Njegovi talenti, dragocjeni Boji darovi, iskoriteni su da uzvise
slavu boanskog Darivatelja. Njegove prilike za razmiljanje i meditaciju sluile su da ga
obogatemudrouipobonoukojesugauinilemiljenikomBogaianela.Dokjerazmiljao
osavrenstvusvogStvoritelja,njegovojseduiotkrilajasnijapredodbaoBogu.Razjanjene
su nejasne teme, tekoe su olakane, usklaene nedoumice, a svaka zraka nove svjetlosti
izazivalajeizljeveoduevljenja,draesnehimnepredanjanaslavuBogaiOtkupitelja.Ljubav
kojagajepokretala,brigekojesugamuile,pobjedekojesugapratile,bilesutemenjegovih
misli,idokjeposmatraoBojuljubavusvimdogaajimasvogivota,njegovojesrcekucalo
sverevnijimdivljenjemizahvalnou,njegovjeglasodzvanjaobogatijommelodijom,njegova
harfajeodzvanjalajoveomradou.Djeakpastirjesveviejaao,sveviespoznavao,jer
jeDuhBojibionanjemu.

337

63. poglavlje
DAVIDIGOLIJAT

Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 16,14-23 i 17.

KadjekraljaulshvatiodagajeBogodbacioikadjeosjetiosilurijeiukorakojimamu
seprorokobratio,onjebioispunjengorkombuntovnouioajem.Ponositukraljevuglavu
nijepognuloistinskopokajanje.Onnijejasnoshvataouvredljivuprirodusvoggrijehainijese
trudiodapromijenisvojivot,veseprepustiomranimmislimaoBojojnepravdikojagaje
liila izraelskog prijestola i njegovom potomstvu oduzela naslee. Uvijek je bio zaokupljen
oekivanjempropastikojajesustiglanjegovdom.Smatraojedajejunatvotogajepokazao
usukobusneprijateljimatrebalonadoknaditinjegovgrijehneposlunosti.Onnijeskrotkou
prihvatioBojukaznu,vejenjegovponositiduhpostaooajan,doknijedoaodorubaludila.
Njegovisavjetnicisumupredloilidatraiusluguvjetogmuziaraunadidaeublaavajui
tonoviinstrumentaumiritinjegovnemirniduh.DavidjeBojimprovienjemkaovjetmuzi
ar na harfi doveden pred kralja. Njegove uzviene i nebeski nadahnute melodije imale su
eljeniuinak.Nestalajemunamelanholijakojasekaomraanoblakspustilanaaulovum.
Kad njegova sluba na aulovu dvoru vie nije bila potrebna, David se vraao svojim
stadima u brda i dalje ouvao jednostavnost duha i ponaanja. Pozivali su ga da slui pred
kraljem kad je to bilo nuno, da umiri um uznemirenog monarha dok ga zli duh ne napusti.
PremdajeaulizraziozadovoljstvosDavidominjegovommizikom,mladipastirjeodlazioiz
kraljevadomaupoljaibrdasvojihstadasosjeajemolakanjairazdraganosti.
DavidjerastaotimilostikodBogailjudi.BiojepouenputovimaGospodnjimionje
sada predao svoje srce za potrtunije vrenje Boje volje nego prije. Imao je novih tema za
razmiljanje. Bio je na kraljevskom dvoru i vidio kraljevske odgovornosti. Otkrio je neke
kunjekojesupritiskivaleaulovuduuiprodroumnogetajnekarakteraiponaanjeprvog
izraelskog kralja. Vidio je slavu kralja zasjenjenu tamnim oblakom jada i znao je da aulov
dom, u osobnom ivotu, nije bio sretan. Sve je to unosilo nemirne misli u onoga koji je bio
pomazan da kraljuje nad Izraelom. Ali dok je bio zaokupljen dubokim razmiljanjem,
optereen brigama, on se okretao svojoj harfi i iz nje izvlaio melodije koje su njegov um
uzdizaledoAutorasvakogdobra,atamnioblacikojisunaokozasjenjivaliobzorjebudunosti
bilisuraspreni.
BogjeDaviduiznosiopoukuopovjerenju.KaotojeMojsijebioobuenzasvojposao,
tako je Gospod osposobljavao Jesejeva sina da postane voa njegovog izabranog naroda. U
svojojbrizizastadaonjestekaopojamobrizikojuVelikipastirimazasvojastada.
Usamljeni breuljci i divlje klisure, gdje je David lutao sa svojim stadima, bili su
skrovita grabeljivih zvijeri. esto je iz gutara oko Jordana izlazio lav ili medvjed iz svoje
jazbine u brdima, i razjareni od gladi napadali bi stado. U skladu s obiajima onog vremena
David je bio naoruan samo prakom i pastirskim tapom, a on je ipak rano pruio dokaz o
svojojsnaziihrabrostititeidobrokojemujebilopovjereno.Kasnijejeopisujuiovesusrete
rekao:Tvojjeslugauvaoovcesvomeocu,pakadbidoaolavilimedvjedteuhvatioovcuiz
stada,jabihpotraozanjim,udariogaiistrgaomuovcuizralja.Aakobiseondigaoname,

338
uhvatio bihgazagrivuiudaraogadokganebihubio.(1Sam17,34.35)Njegovoiskustvou
ovakvimprilikamapokazalojeDavidovosrceirazvilounjemuhrabrost,odvanostivjeru.
Iprijenotojepozvan naaulovdvor,Davidseistaknuosvojimdjelimaijunatvom.
Slubenikkojijeskrenuokraljevupanjunanjegarekaoje:Hrabarjeovjekiovjekratnik,
vjetjegovornik,krasnajestasa,iJahvejesnjim.
KadjeIzraelobjavioratprotivFilistejaca,triJesejevasinasusepridruilavojscipod
zapovjednitvom aula, ali David je ostao kod kue. Meutim, nakon nekog vremena on je
otiao daihposjetiuaulovulogoru.Premaoevojzapovijestionjetrebaoprenijetiporukui
darsvojojstarijojbraiisaznatijesulizdraviinasigurnom.AliJesejnijeznaodajemladom
pastirubiopovjerenveizadatak.Izraelskasevojskanalazilauopasnostiianeojenaredio
Davidudaspasisvojnarod.
Dok se David pribliavao vojsci, uo je zvuk metea kao da bitka treba poeti svakog
trenutka, ... kad je vojska izlazila u bojni red i dizala bojni poklik. Izraelci i Filistejci su se
svrstavaliubojnired,vojskaprotivvojske.Davidjepotraopremavojsci,priaoipozdravio
brau. Dok je govorio s njima, izaao je Golijat, filistejski ratni junak, i uvredljivim rijeima
prkosio Izraelu, izazivajui ih da nadu ovjeka iz svojih redova koji bi se s njim suoio u
pojedinanojborbi.Ponoviojesvojizazov,akadjeDavidvidiodajeIzraelispunjenstrahomi
saznaodajeFilistejacdanzadanomponavljaosvojprkos,nenalazeijunakakojibiuutkao
hvalisavca,duhseunjemuuznemirio.UnjemuseraspalilarevnostdaouvaastivogBogai
uglednjegovognaroda.
Izraelska vojska bila je potitena. Njihova hrabrost je nestala. Govorili su jedan dru
gom:Jestelividjelionogaovjekatojeizaao?Davidjeodsramoteisrdbeuzviknuo:Iko
jetajneobrezaniFilistejac,daizazivabojneredoveivogaBoga?
Eliab, Davidov najstariji brat, uvi ove rijei, dobro je poznavao osjeaje koji su
obuzimaliduumladogovjeka.Davidjeakikaopastirpokazaosmjelost,hrabrostisnagu
koji su se rijetko viali, a tajnovit Samuelov posjet kui njihova oca i njegov tihi odlazak, u
umovimabraeprobudilisusumnjuustvarniciljnjegovaposjeta.Unjimaseprobudilazavist
kadsuvidjelidajeDaviduzvieniznadnjihinisupremanjemupokazivalipotovanjeiljubav
zbogpotenjaibratskenjenosti.Gledalisugakaopukogmalenogmomia,obanina,aEliab
je smatrao da je pitanje koje je izgovorio ukor njegovom vlastitom kukaviluku jer nije
pokuao uutkati filistejskog diva. Stariji je brat ljutito uzviknuo: A to si ti doao ovamo?
Kome siostavioonomaloovacaupustinji?Znamjatvojudrskostizlobutvogasrca:doaosi
davidibitku!Davidjeodgovorioodlunoaliispotovanjem:Atosamuinio?Zarsene
smijenirijerei?
Davidove rijei su ponovljene kralju koji je pozvao mladia pred sebe. aul je sa
zaprepatenjem sluao rijei pastira kad je rekao: Neka nikome ne klone srce zbog onoga
ovjeka!TvojeslugaizaiiboriesestimFilistejcem.auljenastojaoodvratitiDavidaod
njegovenamjere,alimladiasenijemogloodvratiti.Odgovoriojenajednostavaniskroman
nain,iznoseisvojaiskustvadokjeuvaooevastada.Onjerekao:Jahvekojimeizbavioiz
lavljepandeimedvjedeape,izbavitemeizrukutogaFilistejca.IauljerekaoDavidu:Idi
iJahvenekabudestobom!
Izraelska je vojska tokom etrdeset dana drhtala pred ponositim izazovima ovog
filistejskogdiva.Njihovasusrcazamrladoksuposmatralinjegovoogromnotijelo,visokoest
lakataijedanpedalj.Naglavijeimaokaciguodbronze,biojeobuenUljuskavoklopteak
pethiljadabronzanihekela,ananogamajeimaobronzanenogavice.Oklopjebionainjenod
339
bronzanihljusakakojesusemeusobnopreklapale,poputribljihljusaka,ibilesutakodobro
povezanedasulicailistrijelanisumogleprobitioklop.Divjeinaleimanosioogromnusulicu
od mjedi. Kopljaa njegovog koplja bila je kao tkalako vratilo, a iljak koplja teak est
stotinaeljeznihekela.Prednjimjestupaotitonoa.
Golijatjeujutroiuveeprilazioizraelskomlogoruviui:tosteizalidasesvrstate
zabitku?NisamlijaFilistejac,aviaulovesluge?Izaberiteizmeusebejednogaovjekapa
nekasidekmeni!Akopobijediuborbisamnomipogubime,miemobitivaesluge.Akolija
pobijedimnjegaipogubimga,ondaetevibitinaeslugeinamaeterobovati.JojeFilistejac
rekao: Ja sam danas izazvao Izraelove bojne redove. Dajte mi ovjeka da se ogledamo u
dvoboju!
PremdajeauldaoDavidudoputenjedaprihvatiGolijatovizazov,kraljjeimaomalo
nade da e David biti uspjean u svom hrabrom pothvatu. Izdana je zapovijest da se mladi
odjeneukraljevvlastitioklop.Naglavumujestavljenatekamjedenakaciga,aoklopnatijelo
i pripasan mu je monarhov ma. Tako opremljen on je poao na svoj zadatak, ali se ubrzo
poeo vraati. Prva misao u umovima zabrinutih posmatraa je bila da je David odluio ne
riskiratisvojivotusuoavanjusneprijateljemutakoneravnopravnomsukobu.Alitojebilo
dalekoodpomisliovogmladia.Kadsevratioaulu,sljedeimjerijeimatraiodoputenjeda
odloi teki oklop: Ne mogu hodati u tome, jer nisam navikao. Odloio je kraljev oklop i
umjestotogauzeosamotapusvojurukusasvojompastirskomtorbomijednostavnupraku.
Izabraojepetglatkihkamenovaizpotoka,stavioihusvojutorbu,isprakomurucipribliio
se Filistejcu. Div je hrabro hodio naprijed, oekujui da e susresti najmonijeg izraelskog
ratnika. Njegov titonoa iao je pred njim. Izgledao je kao da mu se niko ne moe
suprotstaviti. Kad se pribliio, ugledao je samo momia, koga su zvali djeak, zbog njegova
izgleda.Davidserumenioodzdravlja,anjegovodobrograenotijelo,nezatienooklopom,
bilojeizloenoneprijatelju.IpakizmeunjegovamladalakogizgledaiogromnihFilistejevih
udovapostojalajeupadljivarazlika.
Golijatjebioispunjenzaprepatenjemiljutnjom.Zarsamjapseto,povikaoje,teide
namesatapovima?OndajeobasuoDavidanajstranijimprokletstvomsvihbogovatoihje
znao.Podrugljivojedovikivao:Doikmeni,dadamtvojemesopticamanebeskimizvijerima
zemaljskim!
David se nije uplaio pred filistejskim junakom. Iskoraujui naprijed on je rekao
neprijatelju: Ti ide na me s maem, s kopljem i sa sulicom, a ja idem na te u ime Jahve
Sabaota,BogaIzraelovihetakojesitiizazvao.DanaseteJahvepredatiumojuruku,jaute
ubiti, skinut u tvoju glavu i jo u danas tvoje mrtvo tijelo i mrtva tjelesa filistejske vojske
datipticamanebeskimizvijerimazemaljskim.SvaezemljaznatidaimaBoguIzraelu.Isav
eovajzborznatidaJahvenedajepobjedumaemnikopljem,jerjeJahvegospodarbitke,ion
vaspredajeunaeruke.
U glasu se osjeao prizvuk neustraivosti, a izgled pobjede i radosti bio je njegovom
lijepom licu. Ovaj govor iznesen jasnim, melodinim glasom, odzvanjao je zrakom i hiljade
kojesubilesvrstanezaratjasnosugaule.Golijatovgnjevsedokrajnostiraspalio.Onjeu
svombijesuspustiokacigukojajetitilanjegovoeloipotraodaseosvetisvomprotivniku.
Jesejevsinsepripremaozasvogneprijatelja.KadseFilistejacpribliioipoaopremaDavidu,
izaeDavidizbojnihredovaikrenupredFilistejca.Davidsegnurukomutorbu,izvadiiznje
kamenihitnugaizprake.IpogodiFilistejcauelo;kamenmuseabiuelo,ionpadeniice
nazemlju.
340
 Zaprepatenje se proirilo redovima obje vojske. Oni su bili uvjereni da e David biti
ubijen,alikadjekamenletiozrakom,pravoucilj,onisuvidjelikakojemoniratnikzadrhtaoi
ispruio ruke kao da ga je pogodila iznenadna sljepoa. Div se zanjihao, posrnuo i kao
posjeenihrastpaonazemlju.Davidnijeekaonitrenutak.PritraojetijeluFilistejcakojije
leao i s obje ruke izvukao Golijatov teki ma. Trenutak ranije, div se hvalisao da e njime
odsjei mladievu glavu s ramena i predati njegovo tijelo pticama nebeskim. Sada ga je on
digaouzrakiglavahvalisavcaseotkotrljalaodtrupla,apovikradostijeodjeknuoizraelskim
logorom.
Filistejcejeobuzeouas,asmetenostkojajeuslijediladovelajedonaglogpovlaenja.
UzvicipobjednikihIzraelacaodjekivalisuvrhovimaplaninadoksutralizaneprijateljimau
bijegu,ipotjeraeFilistejcedoopkopaokoGataidogradskihvrataEkrona;filistejskimrtvaci
pokrieputodSarajimasvedoGataidoEkrona.NatoseIzraelcivratieizteestokepotjere
zaFilistejcimaiopljakaenjihovlogor.ADaviduzeFilistejevuglavuiodnesejeuJerusalem,
aorujenjegovopoloiusvojator.

341

64. poglavlje
DAVIDKAOBJEGUNAC

Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 18 do 22.

Nakon to je ubio Golijata, aul je zadrao Davida kod sebe i nije mu dopustio da se
vratioevojkui.JonatanovaseduaprikloniDavidovojdui,iJonatangazavoljekaosamoga
sebe.JonataniDavidsusklopilisavezobratstvutekraljevsinskide...platkojijeimaona
sebiidadegaDavidu;takoisvojuodoru,akisvojma,svojlukisvojpojas.Davidusubile
povjerene vane odgovornosti, a on je ipak ouvao svoju skromnost te stekao naklonost
narodakaoikraljevskeporodice.
Nasvimsvojimpohodima,kamogajegodslaoaul,Davidbijaesretneruke,iaulga
postavi na elo svojim ratnicima. David je bio razborit i vjeran, a bilo je oito da na njemu
poiva Boji blagoslov. aul je ponekad shvatao svoju vlastitu nesposobnost da upravlja
Izraelomiosjeaodabikraljevstvobilosigurnijekadbibilopovjerenonekomekojeprimao
uputeodGospoda.aulsenadaodaenjegovapovezanostsDavidombitiinjegovazatita.
BuduidajeGospodtitioipokazivaonaklonostpremaDavidu,njegovaprisutnostmoglaje
zatititiaulakadjesnjimiaourat.
Boje provienje je povezalo Davida i aula. Davidov poloaj na dvoru pruio mu je
znanjeokraljevskimposlovimakaopripremazabuduiuzvienipoloaj.Togajeosposobilo
da stekne povjerenje naroda. Nestalnost i tekoe koje su ga stizale zbog aulovog
neprijateljstva navelesugadazavisioBoguidamusepotpunopovjeri.PrijateljstvoJonatana
iDavidatakoejebiloBojeprovienjedabisauvaoivotbuduegizraelskogvladara.Bogje
usvimovimstvarimaispunjavaosvojemilostivenamjereisDavidomiizraelskimnarodom.
Meutim, aul nije ostao prijatelj s Davidom. Kad su se David i aul vraali izbitke s
Filistejcima,enesupleuipjevale:Pobiaulsvojetisue,Davidnadesetketisua.Demon
ljubomorejeuaoukraljevosrce.BiojeljutjerjeDavidupjemamaizraelskihenauzdizan
iznad njega. Umjesto da potisne ovaj osjeaj zavisti, on je pokazao slabost svog karaktera i
uzviknuo:Davidusudaledesetketisua,amenisamotisue!Jomusamotrebakraljevstvo!
Jedan veliki nedostatak aulova karaktera bila je njegova ljubav prema odobravanju.
Ovaosobinajebilauticajkojijenadziraonjegovadjelaimisli,svejeobiljeavalanjegovaelja
za hvalom i samouzvisivanjem. Njegovo mjerilo dobra i zla bilo je nisko mjerilo narodnog
odobravanja. Nijedan ovjek koji ivi zato da zadovolji ovjeka, a ne trai prvo Boje
odobrenje,nijesiguran.auloveambicijesubiledabudeprvimeuonimakojeljudipotuju,a
kadsusepjevalepjesmehvale,kraljjebiovrstouvjerendaeDavidzadobitisrcanarodai
zavladatiumjestonjega.
aul je prepustio svoje srce duhu ljubomore koji je zatrovao njegovu duu. Usprkos
poukama to ih je primio od proroka Samuela kojima je nauen da e Bog ostvariti sve to
odluiidatonikonemoesprijeiti,kraljjejasnopokazaodanemaistinskoznanjeoBojim
planovima i sili. Izraelski monarh je suprotstavljao svoju volju volji Beskonanog. aul nije
nauio,dokjevladaoIzraelskimkraljevstvom,datrebavladatisvojimduhom.Dopustiojeda
njegovi porivi kontroliraju njegov razum sve dok nije bio obuzet bijesom strasti. Dobivao je

342
napadebijesaitadajebiospremanoduzetiivotbilokomekoseusudiousprotivitinjegovoj
volji. Iz takvog stanja bjesnila zapadao je u stanje malodunosti i samoprezira, a grinja
savjestibiobuzimalanjegovuduu.
Volio je sluati Davida kako svira harfu i inilo mu se da su ga zli duhovi za neko
vrijeme naputali, ali jednog dana kad je mladi sluio pred njim, pjevajui hvalu Bogu uz
divnupratnjusvogainstrumenta,auljeiznenadabaciosvojekopljenamuziarasnamjerom
da mu oduzme ivot. Boje posredovanje je sauvalo Davidov ivot i on je nepovrijeen
pobjegaoodbijesapoludjelogkralja.
aulovamrnjapremaDavidusepoveavalaionjesveupornijetraiomogunostda
mu oduzme ivot, ali nijedan od njegovih planova protiv Bojeg pomazanika nije uspijevao.
aulsepredaonadzoruzlogduhakojijenjimevladao,dokjeDavidvjerovaouOnogakojije
moanusvojinisavjetimaisnaanizbavitelj.Gospodnjistrahpoetakjemudrosti(Izr9,10),
aDavidovamolitvaneprekidnojebilaupuenaBogudamoesavrenohoditipredNjim.
eleiseosloboditiprisutnostisvogrivalakraljgaukloniizsvojeblizineipostaviga
za tisunika... Ali svemu Izraelu i Judi omilje David. Narodu nije dugo trebalo da vidi da je
Davidsposobnaosobatedaposlovekojisumupovjerenivodismudrouivjetinom.Savjeti
mladogovjekasubilimudriiodmjereniipokazalisedaihjesigurnoslijediti,doksuaulove
prosudbeponekadbilenepouzdane,anjegoveodlukenemudre.
PremdajeauluvijektraioprilikudaunitiDavida,ongasebojao,buduidajebilo
oitodajeGospodbiosnjim.Davidovbesprijekorankarakterizazivaojekraljevbijes.Smat
rao je da ga sam Davidov ivot i prisutnostukorava jer je u nepovoljnom svjetlu prikazivao
njegov karakter. aula je zavist inila jadnim, a nasljednika njegova prijestola stavljala u
opasnost.Kolikojeneizrecivihnesreaizazvalaovazlakarakternaosobinaunaemsvijetu!
IstoneprijateljstvokojesenalazilouaulovusrcupodstaklojeKajinovosrceprotivnjegovog
brataAbela,jersuAbelovadjelabilapravednaiBoggajeuzvisio,anjegovasudjelabilazlai
Gospod ih nije mogao blagosloviti. Zavist je potomak ponosa, i ako se njeguje u srcu, ona
izazivamrnjuinaposljetkuiosvetuiubistvo.Sotonajepokazaosvojvlastitikarakterkadje
poticaoaulovbijesprotivonogakojimunikadanijeuinionitanaao.
Kralj je budno pazio na Davida nadajui se da e nai trenutak nepromiljenosti ili
nesmotrenostikojabimoglaposluitikaoizgovordapadneunemilost.Smatraojedaonne
moebitizadovoljandokovommladiuneoduzmeivotiostaneopravdanprednarodomza
svoje zlo djelo. Postavljao je Davidu zamke potiui ga da vodi rat protiv Filistejaca s jo
veom estinom, obeavajui kao nagradu za njegovo junatvo brak s najstarijom kerkom
kraljevskekue.Davidovjednostavanodgovornaovajprijedlogjebio:Kosamjaitaznai
mojivot,talikuaocamojega,uIzraelu,dabudemkraljevzet?Monarhjepokazaosvoju
neiskrenosttakotojekneginjuudaozadrugog.
Naklonost Mihale, aulove najmlae keri, prema Davidu pruala je kralju jo jednu
prilikudakujezavjeruprotivsvogsuparnika.MladiujeponuenaMihalinarukauzuslovda
pruidokazeoporazuipogubljenjuodreenogbrojanarodnihneprijatelja.aulmiljaeda
etakoDavidagurnutiu rukeFilistejcima,aliGospodjezatitiosvogslugu.Davidsevratio
kao pobjednik iz bitke da bi postao kraljev zet. Ali je Davida ljubila aulova ki Mihala i
monarhje,bijesan,gledaokakojenjegovazavjerauzvisilaonogakogajepokuaounititi.On
jeipakidaljebiouvijekuvjerendajetobioovjekzakogajeGospodrekaodajeboljiodnjega
i koji e vladati na izraelskom prijestolu umjesto njega. Odbacujui sve maske on je izdao
zapovijestJonatanuidvorskimslubenicimadaoduzmuivotonomekogajeonmrzio.
343
 Jonatan je otkrio Davidu kraljevu namjeru i zapovjedio mu da se sakrije dok on ne
zamolisvogocadapotediivotizraelskogizbavitelja.OnjepredkraljaizniosvetojeDavid
uiniodasauvaastiivotnaroda,kaoistranukrivicukojabipoivalanaubicionogakoga
jeBogupotrijebiodarasprinjegoveneprijatelje.Kraljevasavjestjebiladirnutainjegovose
srce smekalo. ivoga mi Jahve, David nee umrijeti! David je izveden pred aula i on je
sluiounjegovojprisutnostikaotojetoinioiuprolosti.
Ponovno je objavljen rat izmeu Izraelaca i Filistejaca i David je predvodio vojsku
protiv neprijatelja. Izraelci su odnijeli veliku pobjedu i narod je hvalio njegovu mudrost i
junatvo. To je sluilo kao poticaj bivoj aulovoj gorini protiv njega. Dok je mladi svirao
predkraljemispunjavajuiprostorijuskladnimzvucima,aulasuobuzelenjegovestrastiion
je na Davida bacio koplje, mislei da e muziara prikovati na zid, ali Gospodnji je aneo
skrenuosmrtonosnooruje.Davidjepobjegaoiotiaouvlastitukuu.auljeposlaouhodeda
gaubijudokujutrobudeizlazioizkue.
MihalajeobavijestilaDavidaonamjeramasvogoca.Molilagajedabijegomspasisvoj
ivottedagaonaspustinizprozoritakomuomoguidapobjegne.OnjepobjegaokSamuelu
uRatnu, aprorokje,nebojeisekraljevognezadovoljstva,dobrodolicomprihvatiobjegunca.
Samuelov je dom bio mirno mjesto u poreenju sa kraljevskom palatom. Ovdje, u brdima,
Gospodnjiuvaenislugajenastaviosvojedjelo.Grupavidjelacajebilasnjimionisupomno
prouavaliBojuvoljuispotovanjemslualirijeiuputakojesusilazilesaSamuelovihusana.
DragocjenesubilepouketoihjeDavidnauioodovogizraelskoguitelja.Davidjevjerovao
da aulovim odredima nee biti nareeno da napadnu ovo sveto mjesto, ali inilo se da
nijednomjestonijesvetozapomraeniumoajnogkralja.DavidovapovezanostsaSamuelom
izazvala je kraljevu ljubomoru da ne bi onaj kojeg se irom Izraela potovalo kao Bojeg
prorokasvojuticajiskoristiozanapredovanjeaulovasuparnika.Kadjekraljsaznaogdjeje
David,onjeposlaoglasnikedagadoveduuGibeu,gdjejenamjeravaoizvritisvojuubilaku
namjeru.
Glasnicisupolinaput,namjeravajuiubitiDavida,alinjihjenadziraoOnajkojijevei
odaula.Presrelisuihnevidljivianeli,kaoiBaalamanaputudaprokuneIzraela.Poelisu
prorokovatioonometoesedogoditiu budunostiijavljatislavuivelianstvoJahve.Takoje
Gospodnadvladaobijesovjekaipokazaosvojusiludaobuzdazlo,dokjesvogsluguokruio
anelimauvarima.
VijestisudoleidoauladokjeoneljnoekaodamuDavidpadneuruke,aliumjesto
daprimiBojiukor,onjepostaojoozlojeenijiiposlaodrugeglasnike.BojiDuhjesvladaoi
njihionisusepridruiliprvimauprorokovanju.Kraljjeposlaoitreeposlanstvo,alikadsu
onidolimeugrupuproroka,boanskijeuticajsiaoinanjihtesuioniprorokovali.aulje
onda odluio poi sam, jer je njegovo estoko neprijateljstvo postalo nekontrolirano. Bio je
odluandaneekadruguprilikudaubijeDavida.Namjeravaogajeubitivlastitomrukombez
obziranaposljediceimmudoenadohvatruke.
Ali Boji aneo ga je susreo na putu i nadvladao ga. Boji Duh ga je nadzirao svojom
silom i on je hodio i izgovarao molitve Bogu, prekidane proroanstvima i svetim pjesmama.
ProrokovaojeodolaskuMesijekaoOtkupiteljusvijeta.KadjedoaouprorokovdomuRatnu,
odloiojevanjskuodorukojajeoznaavalanjegovpoloajicijelidaninoleaopoduticajem
boanskog Duha pred Samuelom i njegovim uenicima. Narod je bio privuen da vidi ovaj
udanprizorteseokraljevomiskustvugovorilonadalekoinairoko.Takojeponovnopred
krajnjegovevladavinenastalaizrekauIzraeludajeaulmeuprorocima.
344
 Namjeraprogoniteljajeponovnoporaena.UvjeravaojeDavidadasepomiriosnjim,
ali David je imao malo povjerenja U kraljevo pokajanje. On je iskoristio ovu priliku da
pobjegnedoksekraljevoraspoloenjekaoiranijenepromijeni.Njegovojesrcebiloranjenoi
onjeeliojojednomvidjetisvogprijateljaJonatana.Svjestansvojenevinostitraiojekralje
vogsinaiizrekaonajdirljivijipoziv:tosamuinio?pitaoje.Kakvajebilamojakrivicaito
samzgrijeiotvomeocudatraimojivot?Jonatanjevjerovaodajenjegovotacpromijenio
namjerutedavienenamjeravaDaviduoduzetiivot.IJonatanmujerekao:Dalekoodtebe
tamisao!Eto,mojotacnepoduzimanita,bilovelikoilinebilo,adatomenineotkrije.Zato
bidaklemojotackrioodmeneupravoto?Neetobiti!NakonjedinstvenaprikazaBojesile
JonatannijemogaovjerovatidabinjegovotacjouvijekelioubitiDavida,buduidabitobila
pobunaprotivBoga.AliDavidutonijebiouvjeren.OnjesaarkomeljomrekaoJonatanu:
AliivogamiJahveiivotamitvogaimasamojedankorakizmeumeneismrti.
UvrijememladogmjesecauIzraeluseslaviosvetipraznik.Ovajsepraznikodraodan
nakonDavidovaiJonatanovarazgovora.Naovomsepraznikuoekivalodaseobojicamladia
pojavezakraljevimstolom,aliDavidsebojaodoitejedogovoreno daonposjetisvojubrau
u Betlehemu.Popovratkuonsetrebaosakritiupoljunedalekoodmjestaslavlja,itridanabiti
odsutanizkraljeveprisutnosti,aJonatanepratitikakavetouinakimatinaaula.Akose
nekobuderaspitivaooJesejevomsinu,Jonatanjetrebaoreidajeotiaokuidaprisustvuje
rtvi koja se prinosi u kui njegova oca. Ako kralj ne pokae svoju ljutnju, ve odgovori:
Dobro!tadaezaDavidabitisigurnodasevratiudvor.Aliakoserazbjesnizbognjegove
odsutnosti,toeodluitioDavidovombijegu.
PrvogdanapraznikakraljsenijeraspitivaooDavidovojodsutnosti,alikadjenjegovo
mjestoostalopraznoidrugidan,onjeupitao:ZatoJesejevsinnijedoaonaobjednijuerni
danas?IJonatanjeodgovorioaulu:DavidmeupornomoliodagapustimdaideuBetlehem.
Rekaomije:Pustimedaidem,jerslavimoporodinurtvuumomgradu,imojasumebraa
pozvala da doem. Ako sam dakle stekao tvoju naklonost, daj mi dopust da pohodim svoju
brau.Eto zatoganemakodkraljevastola.Kadjeauluooverijei,nijemogaosavladati
svoj bijes. Izjavio je da sve dok David ivi Jonatan ne moe doi na izraelski prijesto i
zahtijevaojedaseodmahpoaljepoDavidadabigaubio.Jonatanjeponovnoposredovaoza
svog prijatelja molei: Zato on mora umrijeti? to je uinio? Ovaj poziv kralju uinio je
njegovbijesjosotonskijimikopljekojejenamijenioDavidusadajebacionavlastitasina.
Knezjebiooaloeniogoreninaputajuikraljevskuprisutnostonvienijebiogost
naprazninojsveanosti.Boljeslomilanjegovuduukadseudogovorenovrijemepojaviona
mjestugdjejeDavidtrebaosaznatiokraljevimnamjeramazanjega.Palisujedandrugomu
zagrljaj i gorko plakali. Kraljeve mrane strasti bacile su sjenu na ivot mladia i njihova je
alostbilapreviesnanadabiseizrazila.DavidjeuoposljednjeJonatanoverijeidoksuse
rastajali da bi poli razliitim putevima: Idi u miru! to smo se obojica zakleli Jahvinim
imenom, neka Jahve bude svjedok izmeu mene i tebe, izmeu moga potomstva i tvoga
potomstvadovijeka!
Kraljev sin se vratio u Gibeu, a David se pourio u Nob, grad udaljen samo nekoliko
milja,kojijetakoepripadaoBenjaminovomplemenu.atorjebioprenesenu tomjestoizila
iondjejesluiovelikisvetenikAhimelek.Davidnijeznaogdjedapotraiutoiteosimkod
Bojih sluga. Svetenik ga je posmatrao sa zaprepatenjem dok je urno uao, oito sam, s
izgledomkojijeodavaobriguialost.Upitaojetogajeovdjedovelo.Mladiseneprekidno
bojao da e biti otkriven te je pribjegao prijevari. David je rekao sveteniku da ga je kralj
345
poslaonatajnizadatak,kojijezahtijevaobrzuotpremu.Onjeovdjepokazaonedostatakvjere
u Boga i njegov grijeh je prouzroio smrt velikog svetenika. Da je jasno iznio injenice,
Ahimelekbiznaokakodaseponaadaspasisvojivot.Bogzahtijevadaistinitostobiljeava
ivot njegovog naroda ak i u najveim opasnostima. David je od svetenika zatraio pet
hljebova. Kod Bojeg ovjeka nije bilo niega osim svetog hljeba, ali David je uspio ukloniti
njegovunedoumicuidobitihljebdazatomisvojuglad.
Ali,pojavilasenovaopasnost.Doeg,nadglednikaulovihpastira,kojijeprihvatiovjeru
Izraelaca,moliosenamjestubogosluenja.VideiovogovjekaDavidjeodluiopouritiinai
drugoutoitekaoinekoorujeskojimbisemogaobranitiakobudepotrebno.Zatraiojeod
AhimelekamaireenomujedaimasamoGolijatovmakojijeuatoruuvankaouspome
na.Davidjeodgovorio:Takvavienema,dajmiga!Vratilamusehrabrostkadjeuzeoma
kojijenekadupotrijebiodaunitifilistejskogjunaka.
DavidjepobjegaoAhiu,kraljuGata,jerjesmatraodajesigurnijimeuneprijateljima
svognarodanegouaulovupodruju.AliAhiujereenodajeDavidovjekkojijegodinama
ranije ubio filistejskog junaka i on se naao u velikoj opasnosti. Ali pretvarajui se da je
umobolanprevariojesvojeneprijateljetetakopobjegao.
Davidova prva greka je bila nepovjerenje u Boga u Nobu, a njegova je druga greka
bilaprijevaraAhia.Davidjepokazaoplemenitekarakterneosobine,anjegovamoralnavred
noapribavilamujenaklonostnaroda,alikadgajestiglakunja,njegovajevjeraposrnulai
pojavilesuseljudskeslabosti.Usvakomjeovjekuvidiouhoduiizdajicu.Davidjeuvelikoj
krizigledaonaBogaiporaziofilistejskogdiva.OnjevjerovaoBoguiiaounjegovoime.Ali
doksugahvataliiprogonili,nedoumicaialostuinilisudaizgubisvognebeskogOcaizvida.
OvoiskustvojeposluilodapoduiDavidamudrosti.Onogajenavelodashvatisvoje
slabosti i nunost neprekidne zavisnosti 0 Bogu. Kako je dragocjen uticaj Bojeg Duha kad
doe na depresivnu i oajnu duu, hrabrei obeshrabrene, jaajui slabe i dajui hrabrost i
pomo umornim Gospodnjim slugama. O, kakav je na Bog koji se njeno odnosi prema
grjenicimaipokazujesvojestrpljenjeinjenostunevolji,ikadnassvladanekavelikaalost!
Svaka greka Boje djece znak je njihovog nedostatka vjere. Kad sjene obuzmu duu,
kadelimovidjeloivostvo,mimoramopodignutipogled:iznadtamejesvjetlost.Davidniza
trenutak nije smio pokazati nevjeru u Boga. On je imao razlog da mu vjeruje. On je bio
GospodnjipomazanikinjegasuuopasnostititiliBojianeli.Biojenaoruanhrabrouda
iniprekrasnestvariisamodajesvojemisliusmjeriostekihokolnostiukojimasenaaoi
razmiljaooBojojsiliivelianstvu,onbiimaomirakiusjenismrtnoj.Onjespovjerenjem
mogao ponoviti Gospodnje obeanje: Nek se pokrenuplaninei potresu brijezi, ali se ljubav
mojaneeodmaiodtebe,nitesepokolebatmojSavezmira,kaeJahvekojitisesmilovao.
(Iz54,10)
David je meu judejskim planinama traio utoite od aulova gonjenja. Dobro je
pobjegao u peinu Adulam, mjesto koje se s malim snagama moglo obraniti protiv brojne
vojske. A kad su to ula njegova braa i sva njegova porodica, dooe onamo da mu se
prikljue. Davidova porodica nije se mogla osjeati sigurnom znajui da se kraljeva
nerazumnasumnjamoeusvakomtrenutkuusmjeritiprotivnjihzbogodnosasDavidom.Oni
sutadasaznali,onotosepostupnoprouloIzraelom,dajeBogizabraoDavidakaobudueg
vladara svoga naroda. Vjerovali su da e s njim biti sigurniji, premda je bio bjegunac u
usamljenojpeini,negobitiizloeniumobolnojludostizavidnogkralja.
U peini Adulam porodica se sjedinila u ljubavi i slozi. Jesejev sin je pjevanjem i
346
sviranjemharfemogaorei:Gle,kakojedobroikakojemilokaobraazajednoivjeti!(Ps
133,1) On je okusio gorinu nepovjerenja od vlastite brae, i sklad koji je sada zamijenio
neslogudoniojeradostprogonjenomsrcu.OvdjejeDavidskladaopedesetsedmipsalam.
Nijedugopotrajalo,aidrugikojisueljelipobjeiodkraljevihpritisakapridruilisuse
Davidovoj grupi. Bilo je mnogo onih koji su izgubili povjerenje u izraelskog vladara, jer su
uvidjelidagaGospodnjiDuhvienijevodio.Osimtogaskupieseokonjegasvikojibijahuu
nevolji, svi zadueni, svi nezadovoljni, i on im posta vodom. A bijae ih oko njega do etiri
stotineljudi.OvdjejeDavidimaovlastitomalokraljevstvoitujevladaoredidisciplina.Ali
akiuovomutoituuplaninamaonsenijeosjeaosigurnimjerjeneprekidnoimaodokaze
dakraljnijeodustaoodsvojihubilakihnamjera.
On je naao utoite za svoje roditelje kod Moabskog kralja, a onda, na dojavu o
opasnostiodGospodnjegproroka,pobjegaoizsvogskrovitauHeretskuumu.Iskustvoto
ga je doivljavao Davidu nije bilo nepotrebno ili besplodno. Bog ga je disciplinirao da bi ga
osposobiodapostanemudargeneralkaoipravedanimilostivkralj.Sagrupombjegunacaon
se pripremao da preuzme posao koji je aul, zbog svojih ubilakih strasti i slijepe
neopreznosti,postaonesposobanobaviti.LjudinemoguostavitiBojesavjeteizadratimiri
mudrost koja e ih osposobiti da djeluju pravedno i oprezno. Nema tako strane, beznadne
ludostikaokadslijedimoljudskumudrost,bezvostvaBojemudrosti.
auljespremaopostavitizamkuiuhvatitiDavidaupeiniAdulam,akadjeotkriodaje
Davidnapustioovomjestoutoista,kraljjebiovrloljutit.Davidovbijegjezaaulabiotajna.
Nijegamogaoobjasniti,osimdavjerujekakojeunjegovulogorubioizdajicakojijeJesejevu
sinudojavioonjegovojbliziniinamjeri.
Uvjeravao je svoje savjetnike da se protiv njega stvorila zavjera i s ponudom bogatih
darovaipoloajaastionihjepotkupiodameunjegovimnarodomotkrijukosesprijateljios
Davidom. Doeg Edomac je postao dounik. Potaknut astoljubljem, ambicijama i mrnjom
protiv svetenika, koji su ukoravali njegov grijeh, Doeg je izvijestio o Davidovom posjetu
Abimeleku, prikazujui ge u takvom svjetlu da raspali aulov bijes protiv Bojeg ovjeka.
Rijeitogzlobnogjezikazapalilesuvatruiizazvalenajgorestrastiuaulovusrcu.Izvansebe
odbijesaonjenarediodasecijelasvetenikaporodicapogubi.Stranazapovijestjeizvrena.
Ne samo Abimelek ve i lanovi doma njegovog oca, osamdeset i pet ljudi koji su nosili
opleak,bilisupobijeninakraljevuzapovijest,rukomubilakogDoega.
I Nob, sveteniki grad, pohara otricom maa, pobivi mukarce i ene, djecu i
dojenaad,goveda,magarceiovce.auljetomogaouinitisamopodSotoninomkontrolom.
KadjeBogrekaodasenapunilamjeraamalekepokvarenostiizapovjediomudaihpotpuno
uniti,onsesmatraopreviesaaljivimdaizvriboanskuzapovijesttejepotedioonotoje
biloodvojenozaunitenje,alisadajebezBojezapovijesti,podSotoninimvostvom,mogao
pobiti Gospodnje svetenike i donijeti propast stanovnicima Noba. Takva je pokvarenost
ljudskogsrcakojejeodbiloBojevostvo.
Ovo je djelo cijeli Izrael ispunilo strahom. Kralj kojeg su oni izabrali poinio je ovu
strahotuionjetouiniopouzorunakraljeveizdrugihnarodakojisenisubojaliBoga.Koveg
jebiosnjima,alisvetenicikojesuonipitalizasavjetbilisupobijenimaem.toslijedinakog
toga?

347

65. poglavlje
DAVIDOVAVELIKODUNOST

Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 22,20-23 i 23 do 27.

NakonaulovogkrvolonogubistvaGospodnjihsvetenika,izbaviosesamojedansin
Ahimeleka,Ahitubovasina,poimenuEbjatar,ipobjegaokDavidu.EbjatarjaviDavidudaje
aulpoklaoJahvinesvetenike.ADavidodvratiEbjataru:Jasamveonogadanakadondje
bijae Doeg Edomac znao da e on zacijelo javiti to aulu! Ja sam krivac za ivote tvoga
oinskogadoma.Ostanikodmene,nebojse:kobudetraiotvojivot,traitemoj.Kodmene
ebitidobrouvan.
David, koga je kralj jo uvijek progonio, nije nalazio mjesto odmora ili sigurnosti. U
KeilijenjegovahrabragrupaspasilagraddaganeosvojeFilistejci,alioninisubilisigurniak
nimeuljudimakojesuizbavili.IzKeilesuotiliupustinjuZif.
UvrijemekadjeuDavidovuivotubilomalosvijetlihdogaajaonseobradovaokadga
je Jonatan, koji je saznao mjesto njegova utoita, neoekivano posjetio. Dragocjeni su bili
trenuci koje su ova dva prijatelja provela u zajednikom druenju. Izmjenjivali su razliita
iskustvaiJonatanjeohrabrioDavidovosrcerijeima:Nebojse,jerteneestiirukamoga
ocaaula.TiekraljevatinadIzraelom,ajaubitidrugidotebe;imojotacaulznatodobro.
IsklopienjihdvojicasavezpredJahvom.DavidostauHori,aJonatanodesvojojkui.
David je nakon Jonatanova posjeta hrabrio svoju duu pjesmama hvale pratei se na
svojojhrafidokjepjevao:
U Jahvu se uzdam!
Zato dakle govorite dui mojoj:
Odleti u goru kao ptica!
Gle, bezbonici ve luk napee,
za tetivu strijelu zapee
da iz potaje ustrijele pravednika.
Kad su temelji uzljuljani
to da uini pravednik?
Jahve je u svom svetom Hramu,
na nebeskom sjedi prijestolu.
Oi njegove motre,
vjeama ispituje sinove ljudske.
Jahve ispituje pravedna i nepravedna,
iz dna due mrzi silnika. (Ps 11,1-5)
ZifejciuijejepustinjskopodrujeDaviddoaoizKeileposlalisuporukuauluuGibeu
da znaju gdje se David skriva te da e povesti kralja do njegova sklonita. Ali David je,
upozoren na njihove namjere, promijenio svoje mjesto potraivi utoite u brdima izmeu
MaonaiMrtvogmora.
aulu je ponovno poslana poruka: David je u engadskoj pustinji! Tada aul uze tri
hiljadeodabranihljudiizsvegaIzraelaipodetraitiDavidainjegoveljudenaistokodLitica

348
divokoza. David je sa sobom imao samo est stotina ljudi dok je aul poao na njega s
vojskom od tri hiljade ljudi. Jesejev sin i njegovi ljudi su u zabaenoj peini ekali na
Gospodnje vostvo U vezi s onim to trebaju uiniti. Dok se aul penjao planinom, on je
skrenuo i sam uao u peinu u kojoj su David i njegova grupa biliskriveni.KadsuDavidovi
ljuditovidjeli,poticalisusvogvodudaubijeaula.injenicudajekraljsadabiounjihovim
rukamaonisuprotumailikaosigurandokazdajesamBogpredaoneprijateljaunjihoveruke
kakobigamogliunititi.Davidjebioukunjidatakogledanaovajdogaaj,aliglassavjesti
mu je progovorio rijeima: Ouvao me Jahve da takvo to uinim svome gospodaru, da
dignemrukunanjega,jerjepomazanikJahvin.
Davidovi ljudi jo uvijek nisu bili voljni ostaviti aula na miru i oni su podsjetili svog
zapovjednika na Boje rijei: Ja u predati tvoga neprijatelja u tvoje ruke, postupaj s njim
kako ti se mili! Tada je David ustao i odsjekao skut od aulova plata. Ali kasnije je imao
grinjusavjestijerjeoskvrnuoodjeukralja.
auljeustaoiizaaoizpeinedanastavipotragukadjezauoglas:Gospodarukralju!
Okrenuosedavidikomuseobraa,atojebioJesejevsin,ovjekkojegjetakodugoelioimati
u svojim rukama da ga ubije. David se poklonio priznajui ga kao svog gospodara. Onda se
sljedeim rijeima obratio aulu: Zato slua ljude koji ti govore da David snuje tebi pro
past?Gle,upravouovajdantvojesuoimoglevidjetidateJahvepredaodanasumojerukeu
ovoj peini. Rekoe mi da te ubijem, ali te potedjeh i rekoh: Neu dii svoje ruke na svoga
gospodara, jer je Jahvin pomazanik. O moj oe, pogledaj i vidi skut od svoga plata u mojoj
ruci:odsjekaosamskutodtvogaplata,atebenisamubio;spoznajivididaumojojrucinema
nizlobeniopaine.Janisamzgrijeioprotivtebe,ativrebanamojivotdamigauzme!
Kad je aul uo Davidove rijei, on se ponizio i nije mogao a da ne prizna njihovu
istinitost.Njegovisuosjeajibilidubokodirnutikadjeshvatiodasenalaziourukamaljudiiji
je ivot traio. David je stajao pred njim svjestan svoje nevinosti. aul je omekana duha
uzviknuo:Jelitotvojglas,sineDavide?Iauljepodigao svojglasiplakao.Ondajerekao
Davidu: Pravedniji si od mene, jer ti si meni uinio dobro, a ja sam tebi uinio zlo... Kad se
ovjek namjeri na svoga neprijatelja, puta li ga da ide mirno svojim putem? Neka ti Jahve
naplatizaonodobrotosimidanasuinio!Sadapouzdanoznamdaezacijelobitikraljida
e se kraljevstvo nad Izraelom trajno odrati u tvojoj ruci. David je onda sklopio savez sa
aulom da e, kad se to dogodi, milostivo postupati prema aulovoj kui i nee iskorijeniti
njegovoime.
Poznavajui aulovo ponaanje u prolosti David nije mogao vjerovati kraljevim
obeanjima,nitisenadatidaenjegovopokajnikostanjedugotrajati.TakojeDavid,kadse
aulvratiokui,ostaouplaninskimuporitima.
Neprijateljstvo protiv Bojih sluga koje njeguju oni koji su popustili Sotoninoj sili
ponekadsepretvoriuosjeajpomirenjaimilosra,alipromjenanijeuvijektrajna.Nakonto
ljudizlihnamjeraineigovorezlestvariprotivGospodnjihsluga,uvjerenjedasupogrijeili
ponekadsedubokousadiunjihove umove.GospodnjiseDuhborisnjimaioniponizesvoja
srcapredBogomipredonimaijisuuticajhtjeliunititiitakomijenjajusvojeponaanje.Ali
kad ponovno otvore vrata prijedlozima Zloga, stare misli oivljuju, budi se staro neprijatelj
stvo i oni se vraaju izvriti isto djelo zbog kojeg su se pokajali i koje su za neko vrijeme
odbacili. Oni ponovno govore zlo, optuujui i osuujui puni gorine upravo one kojima su
izrekli najporaznija priznanja. Sotona moe iskoristiti takve due s veom silom nakon to
iskusesveto,jersuzgrijeiliusprkosveemvidjelu.
349
 Uto umrije Samuel. Sav se Izrael skupi i oplaka ga nariui za njim; i pokopae ga u
njegovu zaviaju u Rami. Izraelski je narod Samuelovu smrt smatrao nenadoknadivim
gubitkom.Umrojeveliki,dobriprorokipoznatisudijaiboljenarodabiladubokaiiskrena.
SamueljeodsvogdjetinjstvahodiopredIzraelompotenasrca.Premdasuaulapriznalikao
kralja,Samuelovjeuticajbiosnanijijerjenjegovivotbioobiljeenvjernou,poslunoui
posveenjem.itamodajesudioIzraelucijelisvojivot.
Kad je narod usporeivao aulov i Samuelov ivot, oni su uvidjeli greku koju su
poinili kad se nisu eljeli razlikovati od okolnih naroda. Mnogi su sa strahom posmatrali
stanje drutva koje je sve bre proimala nevjernost i bezbonost. Primjer njihovog vladara
vrio je veliki uticaj, i ma koliko Izraelci oplakivali Samuela, Gospodnjeg proroka, on je bio
mrtav.
Narodjeizgubioosnivaaipredsjednikasvetihkola,anito nije bilo sve. Izgubili su
onogakomesuljudibilinaviknutidolazitisasvojimvelikimtekoama,izgubilisunekogako
jeneprekidnoposredovaopredBogomzanajboljeinteresesvognaroda.Samuelovoposredo
vanjejenjimadavaloosjeajsigurnostijermnogomoemolitvapravednikaakojearkaGak
5,16).NarodjeosjeaodaihjeBogodbacio.inilosedajekraljnarubuludila.Pravdajebila
izvrtana,aredsepretvorioupometnju.
Upravokadjenarodbiorastrganunutarnjimsukobima,kadjeumirujui,bogobojazan
Samuelov savjet bio najpotrebniji, Bog je svom ostarjelom sluzi dao odmor. Misli naroda su
bileispunjenegorinomdoksuposmatralinjegovomirnomjestopoivalitaisjealisesvoje
ludostikadsugaodbacilikaovladara,jerjeonbiotakobliskopovezansNebomdaseinilo
kako cijeli Izrael povezuje s Jahvinim prijestolom. Samuel je bio taj koji ih je uio da ljube i
sluajuBoga,alisada,kadjeonbiomrtav,narodjeosjeaodasupreputenimilostikraljakoji
seudruiosaSotonomikojienarodrastavitiodBogaiNeba.
DavidnijemogaodoinaSamuelovpogreb,aliongajedubokoinjenooplakivaokao
to vjeran sin oplakuje predana oca. Znajuida je Samuelova smrtraskinulajojednustegu
kojomsuobuzdavanaaulovadjela,Davidjeiskoristioprilikudapotraisigurnijemjestoteje
pobjegaou pustinjuParan.Ovdjejeskladaostodvadesetiistodvadesetprvipsalam.Uovoj
pustinjskojdivljini,shvatajuidajeprorokmrtav,akraljnjegovneprijatelj,onjepjevao:
Pomo je moja od Jahve
koji stvori nebo i zemlju.
Tvojoj nozi on posrnuti ne da
i nee zadrijemati on, uvar tvoj.
Ne, ne drijema i ne spava
on, uvar Izraelov.
uvao te Jahve od zla svakoga,
uvao duu tvoju!
uvao Jahve tvoj izlazak i povratak
odsada dovijeka. (Ps 121,2-8)
David i njegovi ljudi su tokom boravka u Paranskoj pustinji titili stada bogataa
Nabala, koji je u tom podruju imao veliko bogatstvo, od napada pljakaa. Nabal je bio
Halebovpotomak,alipoprirodijebiogrubitvrdica.
Bilojevrijemestrienjaovaca,vrijemegostoprimstva.Daviduinjegovimljudimabilo
jeprijekoporebnonetohraneiuskladusobiajimaonogavremenaJesejevjesinposlaoNa
baludesetmladiainaredioimdagapozdraveuimesvoggospodaraidodaju:Mirtebi,mir
350
tvome domu, mir svemu to ima! Sada, ujem, strie ovce. A tvoji su pastiri bili kod nas,
nismoihdirali,nitaimnijenestalodoklegodsubiliuKarmelu.Pitajsvojesluge,ikazaeti.
Zato neka ovi momci nadu milost pred tobom, jer smo doli u svean dan. Podaj svojim
slugamaisvomesinuDavidutotisenadepriruci.
David i njegovi ljudi bili su kao zatitni zid Nabalovim pastirima i stadima, a sada su
traili od ovog bogatog ovjeka da svojim obiljem zadovolji potrebe onih koji su mu tako
vrijedno sluili. David i njegovi ljudi su mogli sami uzeti od njegovih stada, ali oni to nisu
uinili. Njihovo je ponaanje bilo poteno. Meutim, Nabal nije zamijetio njihovu ljubaznost.
OdgovorkojijedaoDaviduotkrivaojenjegovkarakter:KojeDavid,kojeJesejevsin?Danas
imamnogoslugukojisupobjegliodsvojihgospodara.Zardauzmemsvojhljeb,svojuvodu,
svojustokukojusampoklaozasvojestrigae,padatopoklonimljudimaokojimaneznamni
odaklesu?
Kad su semladii vratili praznihruku i sveprenijeli Davidu, on senapunio srdbom.
Zapovjediojesvojimljudimadasespremezaborbu,jerjeodluiokaznitiovjekakojimuje
uskratio njegovo pravo i koji je nepravdi pridodao uvredu. Ovakva je plahovita odluka vie
bila u skladu sa aulovim nego s Davidovim karakterom, ali Jesejev je sin tek trebao nauiti
poukuostrpljenjuukolinevolje.
JedanodNabalovihslugupouriojeAbigajili,Nabalovojeni,nakontojeonotpustio
Davidove ljude. Eto, rekao je, David je poslao iz pustinje glasnike da pozdrave naega
gospodara, a on ih potjerao. A ti su ljudi bili vrlo dobri prema nama: nisu nas dirali, nita
nismoizgubilidoklegodsmobili upolju.Nouidanjubilisunamkaobedemusvevrijeme
dok smo bili s njima pasui stada. Razmisli sada i vidi to e uiniti, jer je gotova pogibija
naemgospodaruisvemunjegovudomu;aonjeopakovjekkomusenemoenitakazati.
Ne savjetujui sesa svojimmuemine govoreimu o svojimnamjeramaAbigajilaje
uzeladovoljnukoliinuhrane,natovarilaihnamagarceiposluziposlalanaprijed,asamaje
krenulaususretDavidovojgrupi.Susrelagajeubrdskomgutiku.KadjeAbigajilaugledala
Davida,brzosjahasmagarcaipadepredDavidaniice,poklonivisedozemlje.Bacivimuse
tako pred noge, ree: Gospodaru, neka na mene padne krivica! Dopusti da slubenica tvoja
progovori tvojim uima, i udostoj se posluati rijei slubenice svoje! Abigajila se obratila
Daviduspotovanjemkaodajegovorilaokrunjenomkralju.Nabaljeprezirnouzviknuo:Ko
je David? ali Abigajila ga je nazvala gospodarom. Ona je ljubaznim rijeima pokuala
smekati njegove povrijeene osjeaje i molila ga za svog mua. Bez imalo razmetanja ili
ponosa,vepunaBojeljubaviimudrosti,Abigajilajeotkrilasnagusvogpredanjasvommuu
te je Davidu jasno dala znati da neljubazno ponaanje njezina mua nije promiljena lina
uvredaprotivnjega,vejednostavnoizlivjednenesreneisebineprirode.
Zatosada,gospodaru,ivogamiJahve,itakobioivti,itakotiJahve,kojiteouvaoda
ne svali na se krvnu krivicu i da ne pribavi sebi pravdu svojom rukom: neka prou kao
Nabal tvoji neprijatelji i oni koji snuju zlo mome gospodaru. Abigajila nije sebi pripisala
zasluge za odvraanje Davida od njegove nepromiljene namjere, ve je Bogu odala slavu i
ast.OnajeondaponudilabogatezalihekaortvupomirenjaDavidovimljudimaidaljemolila
kaodajeonabilatakojajeizazvalavoingnjev.
Oprostislukinjisvojoj,reklaje,njenukrivicu!ZacijeloeJahveosnovatitrajandom
momegospodaru,jermojgospodarbijeJahvinebojeve,izasvegatvogaivotaneesenaizlo
natebi.AbigajilajeindirektnoreklaDavidutotrebainiti.Ontreba voditiJahvinebojeve,a
netraitiosvetuzaosobneuvrede,premdajebioprogonjenkaoizdajica.Zatimjenastavila:
351
Akosekodignedateprogoniidatiradioglavi,nekaivotmogagospodarabudepohranjen
ukrinjiivotakodJahve,tvogaBoga...IkadJahveuinimomegospodarusvakodobrokojeti
jeobeao,ikadteodredidabudeknezomnadIzraelom,ondanekanebudenasmutnjunina
grinjusavjestimomegospodarudajenizatoproliokrvidajesebipribaviopravdurukom
svojom. I kad Jahve uini dobro mome gospodaru, sjeti se tada slubenice svoje! (1 Sam
25,2931)
Ovakve rijei su mogle doi samo s usana onoga ko je primao mudrost odozgo.
Abigajilino lice, rijei i djela su, poput cvjetna mirisa, nesvjesno odisala pobonou. Duh
Bojeg Sina prebivao je u njenojdui. Njengovor, zainjen milou, prepun milosra imira,
donosiojenebeskiuticaj.Davidovesupobudepostalepozitivnijeionjezadrhtaopripomisli
naposljedicesvojenepromiljenenamjere.Blagomirotvorcima,jeresezvatisinoviBoji!
(Mt 5,9) Kad bi bilo mnogo vie ovakvih ena u Izraelu koje bi blaile povrijeene osjeaje,
prijeilenepromiljeneporiveisuzbijalevelikazlarijeimamiraimudrosti!
ivot posveenog hrianina uvijek iri svjetlost, utjehu i mir. Njegova su obiljeja
istoa, taktinost, jednostavnost i korisnost. Njega nadzire nesebina ljubav koja posveuje
uticaj.Hristosjeunjemuitragsvjetlostiostajesvudakudaidenjenvlasnik.Abigajilajebila
mudrasavjetnicaiodgojiteljica.Davidovajestrastiezlapodsilomnjenoguticajaiizlaganja.
Onjebiouvjerendanijemudrouiniotedajeizgubionadzornadsvojimduhom.
On je primio ukor s poniznim srcem u skladu sa svojim vlastitim rijeima: Nek me
samoudaripravednik,ljubavjetomekara,aliuljegrenikoneemiglavupomazati.(Ps
141,5)Onsezahvalioiblagosloviojejergajepravednosavjetovala.Mnogojeonihkoji,kadih
se ukori, smatraju vrijednim pohvale to to ukor primaju bez nestrpljenja, ali kako je malo
onihkojiprimajuukorsazahvalnimsrcemiblogosiljajuonekojiihnastojespasitidanepodu
putemzla.
KadseAbigajilavratilakui,nalajeNabalainjegovegostekakouivajuuvelikojgozbi
kojusupretvoriliuprizorpijanogorgijanja.Onanijesvedosljedeegjutrareklasvommuu
to se dogodilo prilikom njenog razgovora s Davidom. Nabal je bio kukavica u srcu i kad je
shvatiokakogajenjegovaludostdoveladorubaiznenadnesmrtionseskamenio.Bojeiseda
eDavidiizvritisvojuosvetnikunamjeru,onjeispunjenstrahomzapaoustanjepotpune
obamrlosti. Umro je nakon deset dana. ivot koji mu je Bog dao za njega je bio samo
prokletstvo svijetu. Usred svoje radosti i slavlja Bog mu je rekao kao to je rekao bogatom
ovjekuizprispodobe:Ludae...jonoaszatraietiseduanatrag.(Lk12,20)
DavidsekasnijeoenioAbigajilom.Onjevebiomujedneene,aliobiajinarodau
njegovovrijemesuiskvarilirasuivanjeiuticalinanjegovoponaanje.aksuivelikiidobri
ljudi pogrijeili slijedei obiaje svijeta. David je tokom cijelog svog ivota osjeao gorke
posljedicemnogozenstva.
NakonSamuelovesmrtiDavidjenekolikomjesecibionamiru.Ponovnosepovukaou
samou meu Zirejce, ali ovi su neprijatelji, nadajui se da e stei kraljevu naklonost,
obavijestili o Davidovom sklonitu. Ova je vijest u aulu probudila demonske strasti koje su
spavaleunjegovimgrudima.Onjejojednomsazvaosvojevojnikedaihvodiuprogonjenju
Davida.AliprijateljskesuuhodeJesejevusinudonijelevijestdagaaulponovnogoniiDavid
jesnekolikosvojihljudipoaodaizvidipoloajesvogneprijatelja.Bilajenokadsunapredu
jui oprezno doli do neprijateljskog logora i pred sobom ugledali atore kralja i njegove
pratnje. Niko ih nije primijetio jer je logor tiho spavao. David je pozvao svoje prijatelje da
pousnjimusamoneprijateljskosredite.Kaoodgovornanjegovopitanje:Koesamnomu
352
logorsvedoaula?Abiajjeodmahodgovorio:Jaustobom!
SkrivendugimgorskimsjenamaDavidinjegovpratilacsuuliulogorsvojihneprija
telja.Doksupokuavaliutvrdititoanbrojneprijatelja,nailisunaaulakakospava,njegovo
jekopljebilozabodenouzemljuavrzavodubiojeporedglave.PorednjegajeleaoAbner,
njegovglavnizapovjednik,aposvudaokonjihvojnicikojisudubokospavali.Abiajjepodigao
svoj ma i rekao Davidu: Danas ti je Bog predao tvoga neprijatelja u tvoje ruke; zato sada
dopusti da ga njegovim vlastitim kopljem pribodem za zemlju, jednim jedinim udarcem,
drugogamineetrebati.Onjeekaorijedoputenja,alijezauoapat:Nemojgaubijati!Jer
tkoedignutirukusvojunaJahvinapomazanikaiostatinekanjen?...ivogamiJahve,iudarit
egaJahve,bilodaemudoinjegovdandaumre,bilodaeotiiubojipoginuti.Nedaomi
JahvedadignemrukunapomazanikaJahvina!Negouzmisadakopljetomujekoduzglavljai
vrzavodu,pahajdemo!IuzeDavidkopljeivrzavodutosubilikodaulovauzglavlja,i
oniodoe:nikonitanijevidioniopazio,nikosenijeprobudio,negosusvispavali,jerbijae
nanjihpaoduboksanodJahve.KakoGospodmoejednostavnooslabitinajsnanije,ukloniti
razboritostmudrihiobezvrijeditivjetinenajopreznijih!
Kad se David naao na sigurnoj udaljenosti od logora, stao je na gorski vrh i glasno
povikaovojsciiAbneru:Nisilitijunak?IkotijeravanuIzraelu?Pazatoondanisiuvao
kralja,svogagospodara?Nijelijepotositiuinio.TakomiivogJahve,zasluilistesmrtto
nisteuvalisvogagospodara,pomazanikaJahvina.Pogledajsadagdjejekraljevokopljeigdje
jevrzavodutomubijaedouzglavlja!TadaaulpoznadeDavidovglasiupita:Jelitotvoj
glas, sine Davide? A David odgovori: Jest, kralju gospodaru! I nastavi: Zato moj gospodar
progoni svog slugu? to sam uinio? Kakva je krivca u mojoj ruci? Zato neka se sada moj
gospodar i kralj udostoji posluati rijei svoga sluge. S kraljevih se usana ponovno zaulo
priznanje:Zgrijeiosam!Vratimise,sineDavide,neutivieinitizla,kadjedanasmojivot
u oima tvojim bio tako drag. Jest, ludo sam radio i teko sam pogrijeio! A Evo kraljeva
koplja, neka doe jedan od momaka i neka ga uzme! Premda je aul obeao: Neu ti vie
initizla,Davidsenijepredaounjegoveruke.
Ovaj drugiprimjer Davidova potovanja ivota njegova vrhovnika ostavio je na aula
jodubljidojamiprisilioganajoponiznijepriznanjenjegovezablude.Biojezaprepateni
ponienprikazomtakvedobrote.RastajuiseodDavidaauljeuzviknuo:Budiblagoslovljen,
sineDavide!Zacijeloeizvritisvojedjeloiuspjee!AliJesejevsinsenijenadaodaekralj
istrajatiutakvomrazmiljanju.
Davidjeoajnikieliopomirenjesaaulom.iniloseneizbjenimdaeonnaposljet
kupastikaortvakraljevezlobetejeponovnoodluiotraitizaklonufilistejskojzemlji.Sa
eststotinaljudipodsvojimzapovjednitvomonjepreaonastranuAhia,kraljaGata.
Davidovzakljuakdaeaulzasigurnoostvaritisvojuubilakunamjerudonesenjebez
savjetovanja s Bogom. Dok je aul kovao zavjeru i nastojao ga unititi, Gospod je radio da
Davidu osigura kraljevstvo. Bog izvruje svoje planove premda su oni pred ovjekovim
pogledom zavijeni tajanstvenou. Ljudi ne mogu razumjeti Boje putove, i gledajui na ono
to se vidi, oni kunje, tekoe koje Bog doputa da dou na njih tumae kao neto to je
usmjerenoprotivnjihteeimdonijetisamounitenje.TakojeDavidgledaonaonotosevidi,
a ne na Boja obeanja. Sumnjao je da e ikada doi na prijesto. Duge kunje su oslabile
njegovuvjeruiiscrpilenjegovostrpljenje.
GospodnijeposlaoDavidadazatitupotraikodFilistejaca,Izraelovihnajogorenijih
neprijatelja.Upravoeovajnaroddokrajabitinjihovnajgorineprijatelj,aonjeipakpobjegao
353
knjimadazatraipomoutrenutkupotrebe.Izgubivisvakopovjerenjeuaulaionekojisu
musluili,onsepredaonamilostneprijateljusvognaroda.Davidjebiohrabarvojskovoa,a
pokazao se mudrim i uspjenim ratnikom, ali sada kad je otiao Filistejcima, on je direktno
radioprotivsvojihinteresa.BoggajepodigaodauspostavinjegovamjerilauzemljiJudinoji
nedostatakvjeregajenaveodabezGospodnjezapovijestiodbacisvojemjestodunosti.
Davidova nevjera je obeastila Boga. Filistejci su se bojali Davida vie no to su se
bojaliaulainjegovevojske,alistavljajuisepodzatituFilistejaca,Davidimjeotkrioslabosti
svogvlastitognaroda.OnjetimeohrabrioovenemilosrdneneprijateljedatlaeIzrael.David
je bio pomazan da stoji u obrani Bojeg naroda i Gospod nije elio da njegov sluga hrabri
bezbonike tako to e im otkriti slabosti njegovog naroda ili pokazati ravnodunost prema
njihovoj dobrobiti. Nadalje, njegova su braa dobila dojam da je on otiao neznabocima
sluiti njihovim bogovima. Ovim inom on je dao povod za pogreno tumaenje njegovih
pobudaiumnogimajeizazvaopredrasudeprotivsebe.OnjeuinioupravoonotojeSotona
eliojerjeDavidtraeiutoitemeuFilistejcimadaopovodazaosvetnikuradostBojim
neprijateljimainjegovunarodu.DavidsenijeodrekaosluenjaBogunitiseodrekaorevnova
nja za njegovu stvar, ali je rtvovao svoje povjerenje u Njega zbog svoje osobne sigurnosti i
takookaljaopravedanivjerankarakterkojiBogzahtijevadaganjegoveslugeimaju.
FilistejskikraljjesrdanoprimioDavida.Toplinadoekasemoglapripisatiinjenicida
musekraljdivio,adjelominoinjenicidajenjegovojispraznostilaskalotodaIzraelaczatrai
njegovuzatitu.DavidseuAhiovomkraljevstvuosjeaosigurnimodizdaje.Doveojesvoju
porodicu, svoj dom i stvari zajedno sa svojim ljudima te se naizgled doao trajno naseliti u
filistejskojzemlji.Ahiujesvetolaskaloionjeobeaozatititiizraelskebjegunce.
Na Davidov zahtjev za prebivalite u zemlji, dalje od kraljevskog grada, kralj mu je u
vlasnitvomilostivodarovaoSiklag.Davidjeshvatiodabizanjegainjegoveljudebiloopasno
ostatipoduticajemidolopoklonika.Ugradupotpunoodvojenomzavlastituupotrebuonisu
slobodnijemoglisluitiBogunegotobimoglidasuostaliuGatugdjesuneznaboakiobredi
moglibitisamoizvorzlainemira.
Dok je ivio u ovom izoliranom gradu David je ratovao s Geurcima, Girzijcima i
AmaleanimainijeostavljaonikogakobiivdoniovijestiuGat.Kadbisevratioizbitkeonje
Ahiudaodoznanjadajeratovaoprotivsvogvlastitognaroda,Judejaca.Zbogtogpretvaranja
on je bio sredstvo jaanja filistejske ruke jer je kralj rekao: Ba se omrazio svome narodu.
Izraelu!Zatoemibitislugadovijeka!Davidjeznaodajeunitenjeovihbezbonihplemena
Bojavoljaidajeonbioodreendaobavitodjelo,alionnijeslijedioBojisavjetkadsesluio
prijevarom.
U ono vrijeme Filistejci skupie svoje ete za rat protiv Izraela. I Ahi ree Davidu:
Znajdaeiisamnomnavojsku,tiitvojiljudi!Davidnijenamjeravaodiirukuprotivsvog
naroda,alinijebiosigurankakodaseponaadokokolnostinepokautojenjegovadunost.
Odgovorio je okoliajui i rekao: Dobro! Sad e vidjeti to e uiniti tvoj sluga! Ahi je
razumio da su ove rijei obeanje pomoi u nailazeem sukobu i dao svoje obeanje da e
Daviduukazativelikuastidatimuvisokpoloajnafilistejskomdvoru.
Meutim,premdajeDavidovavjerau Bojaobeanjapomalopopustilaonsejouvijek
sjeaodagajeSamuelpomazaozaizraelskogkralja.SjetiosepobjedakojemujeBogdaonad
njegovimneprijateljimauprolosti.SjetiosevelikeBojemilostikadmujesauvaoivotod
aulove ruke i odluio je da ne iznevjeri sveto povjerenje. Premda je izraelski kralj traio
njegovivotonsenijeeliopridruitineprijateljimasvognaroda.
354

66. poglavlje
AULOVAPOGIBIJA

Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 28 i 31.

Filistejci su ponovno objavili rat Izraelcima. Dok su se Filistejci skupljali te doli i

ulogorilisekodunema,nasjevernomrubuJizreelskenizine,dotlesuaulinjegovesnage
logorovalesamonekolikomiljadaljeodpodnojaplanineGilboe,najunojgraniciravnice.U
ovojjeravniciGideonstrimastotinamaljudivodiobitkusMidjancima.Meutim,duhkojije
nadahnjivaoizraelskogizbaviteljasasvimserazlikovaoodonogakojijepokretaosrcekralje
vo. Gideon je iao naprijed sa snanom vjerom u silu Boga Jakovljeva, ali aul se osjeao
usamljen i nezatien jer ga je Bog odbacio. Dok je posmatrao filistejsku vojsku, uplai se i
srcemusnanozadrhta.
auljesaznaodasuDavidinjegovavojskasFilistejcimaionjeoekivaodaeJesejev
sin iskoristiti priliku da se osveti za sve nepravde to ih je doivio. Kralj je osjeao veliku
tjeskobu.Njegovenerazumnestrasti,kojesugapoticaledaunitiBojegizabranika,uvuklesu
naroduovuvelikuopasnost.DokjeonbiozaokupljenproganjanjemDavida,onjezanemario
obranukraljevstva.Filistejcisu,koristeiseovimstanjem,prodrlido samogsreditazemlje.
Tako dok je Sotona poticao aula da iskoristi sve svoje snage u hvatanju Davida kako bi ga
unitio, taj je isti zao duh nadahnuo Filistejce da iskoriste priliku kako bi unitili aula i
pobijediliBojinarod.Kolikoestonavelikineprijateljkoristiistipristup!Ondjelujenaneko
neposveenosrcedazapalizavistisvauucrkvi,aondakoristeitopodijeljenostanjeBojeg
naroda,potiesvojeslugedaradenanjihovuunitenju.
aul se sljedeeg jutra trebao upustiti u borbu s Filistejcima. Nad njim su se navukle
sjene skoranje propasti i on je eznuo za vostvom i pomoi. Meutim, on je uzalud traio
Boji savjet. aul upita za savjet Jahvu, ali mu Jahve ne dade odgovora, ni u snima, ni po
Urimu,niprekoproroka.Gospodnikadanijeodbioduukojamujeprilaiskrenoiponizno.
Zato onda nije odgovorio aulu? Kralj je svojim vlastitim djelom proigrao sve mogunosti
obraanja Bogu. On je odbio savjet proroka Samuela, izgnao je Davida, Bojeg izabranika,
pobiojesvetenikeGospodnje.KakojemogaooekivatidamuBogodgovorikadjepresjekao
kanalekomunikacijetoihjeNebouspostavilo?OnjezgrijeioprotivDuhamilostiinijemu
semogloodgovoritiusnuiliotkrivenjemodGospoda.aulsenijeobratioBogusponiznoui
pokajanjem.OnnijetraiooprostipomirenjesBogom,veizbavljenjeodsvojihneprijatelja.
On se svojom tvrdoglavou i pobunom udaljio od Boga. Povratka nije bilo, osim putem
pokajanjaiskruenosti,aliponosnimonarhje,usvojojbriziioaju,odluiozatraitipomoiz
drugogizvora.
Zatoaulreesvojimslugama:Potraitemienukojazazivaduhove,daodemknjoji
upitam je. aul je u cijelosti poznavao karakter dozivanja duhova. Gospod je to izriito
zabranio,anadonimakojisebaveovomnesvetomvjetinomizreenajesmrtnakazna.aulje
tokomSamuelovaivotazapovijediodavraiisvionikojiimajuslianduhmorajubitipobije
ni,alisadaunepromiljenuoajuisamseobratiovradbinamakojejeosudiokaogadost.
KraljujereenodauEnDdoru,utajnosti,ivienasvraarskimduhom.Ovajeena

355
sklopila savez sa Sotonom da se prepusti njegovu nadzoru i tako ispuni njegove namjere, a
zauzvrat,knezzlajeinioudazanjuidavaojojotkrivenja.
aul se preobukao i nou sa samo dvojicom u svojoj pratnji poao da trai vraarino
skrovite.Kakavalostanprizor!IzraelskogkraljavodiSotonaposvojojvolji!Kakojemraan
putkojimhodestopalaonogakojegajeizabraoonajkojijeustrajaonasvomputu,odbijajui
sveti uticaj Bojeg Duha! Ima li strasnijeg ropstva od ropstva onoga koji se predao nadzoru
najveeg tiranina samome sebi! Povjerenje u Boga i poslunost njegovoj volji bili su jedini
usloviuzkojejeaulmogaobitiizraelskikralj.Dasepokorioovimuslovimazavrijemesvoje
vladavine,njegovobikraljevstvobilosigurno,Bogbibionjegovvodi,Svemoguinjegovtit.
Bogjedugotrpioaulaipremdajenjegovapobunaitvrdokornostgotovouutkalaboanski
glasudui,jojebiloprilikezapokajanje.AlikadseuopasnostiokrenuoodBogadaprimi
svjetlost od Sotoninog saveznika, on je presjekao posljednju vezu koja ga je vezivala uz
njegovaTvorca.Onsepotpunostaviopodnadzorsotonskesilekojajegodinamadjelovalana
njegaikojagajedoveladorubaunitenja.
aulinjegovapratnjasupodokriljemnoipreliravnicui,nesmetanoprolazeipored
filistejske vojske, preli preko planinskog grebena do usamljena doma endorske vraare.
Ovdjesesakrilaenasasotonskimduhomdatajnonastavisasvojinibezbonimvradbinama.
Premda preruen, aulov visok stas i kraljevsko dranje otkrivali su da on nije bio obian
vojnik.enajeposumnjaladajenjenposjetiteljaul,anjegovisubogatidarovisamopoveali
njenu sumnju. Na njegov zahtjev: Daj mi vraaj pomou duha i dozovi mi onoga koga ti
reknem,enajeodgovorila:Tiznatojeuinioaulikakojeistrijebioizzemljezazivae
duhova i vraeve. Zato postavlja zamke mome ivotu da me pogubi? A aul joj se zakle
Jahvom govorei: Tako mi ivog Jahve, nee biti nita kriva za ovo! A kad je ona rekla:
Kogadatidozovem?,onjeodgovorio:Samuela.
Nakontojeobavilasvojavraanjaonajerekla:Vidimnetoboanskotosedieiz
zemlje... Izlazi starac, ogrnut platem. Tada aul spozna da je to Samuel, pa pade licem do
zemljeipoklonise.
Gospodnjiproroknijebitajkojisepojaviozbogopinjenostivraarskimvradbinama.
Samuel nije bio prisutan u tom stjecitu zlih duhova. Ta nadprirodna pojava je stvorena
iskljuivo Sotoninom silom. On se jednostavno mogao pretvoriti u Samuelov lik kao to se
mogaopretvoritiuanelasvjetlostikadjekuaoHristaupustinji.
Prve rijei ene pod uticajem njenog vraanja bile su upuene kralju: Zato si me
prevario? Ta ti si aul! Tako je prvo djelo zlog duha koji je oponaao proroka bilo da tajno
razgovara s ovom enom i upozori je na prijevaru koja joj je izreena. Poruka navodnog
proroka aulu je bila: Zato si pomutio moj mir dozivajui me gore? A aul odgovori: U
velikojsamnevolji,jersuFilistejizavojtiliname,aBogseokrenuoodmeneineodgovarami
vie,niprekoprorokaniusnu.Zatosamdozvaotebedamepouitodainim.
Dok je Samuel bio iv, aul je prezirao njegove savjete i ukore. Ali sada u nemiru i
nevolji on je smatrao da je prorokovo vostvo njegova jedina nada i kako bi razgovarao s
nebeskim predstavnikom on se uzalud obratio vjesniku pakla. aul se potpuno predao
Sotoninojvlasti,isadajeonajijejejedinozadovoljstvostvaranjebijedeiunitenjananajbolji
nain iskoristio svoju prednost kako bi unitio nesretnog kralja. Kao odgovor na aulovo
samrtniko preklinjanjedoaojestraanodgovor,navodnosaSamuelovihusana:
Zatomenepita,kadseJahveodvratioodtebeipostaotineprijateljem? Jahve ti je
uinio kako ti je kazao preko mene: istrgao je kraljevstvo iz tvoje ruke i dao ga tvome
356
suparniku,Davidu,jernisiposluaorijeiJahvinihijernisiizvrionjegovaestokoggnjevana
Amaleku:stogati jeJahvedanasovakouinio.Jahveepredati,zajednostobom,iIzraelau
filistejskeruke.
Sotonajelaskaoivaraoaulatokomnjegovogbuntovnogponaanja.Posaokuaaje
da umanji grijeh, da put prijestupa pokae jednostavnim i izazovnim, da oslijepi um za
Gospodnja upozorenja i prijetnje. Sotona je svojom oaravajuom silom naveo aula da se
opravdava usprkos Samuelovim ukorima i upozorenjima. Ali sada u krajnjoj nudi, on se
okrenuoprotivnjegaiznoseiveliinunjegovagrijehaibeznadnostoprostadabiganagnao
naoajavanje.Nitasenijemogloboljeizabratidaunitinjegovuhrabrostipomutinjegovo
rasuivanjeilidaganatjerauoajisamounitenje.
auljebioiscrpljenodumoraiposta,prestraenisvjestansvojekrivnje.Dokjesluao
zastraujuapretkazanja,onsesaviokaohrastnaolujiibacionazemlju.
Vraara se preplaila. Izraelski je kralj leao pred njom poput mrtvaca. Ako umre u
njenomzaklonu,kakveeposljediceonasnositi?Molilagajedaustaneiuzmehrane,traei
od njega da budui da je ugrozila svoj ivot ispunjavajui mu elju on sada popusti njenim
zahtjevimakakobisauvaosvoj.Njegovesuseslugepridruilepreklinjanjuiauljenajposlije
popustio i ena je pred njega iznijela utovljeno tele i brzo umijeen beskvasni hljeb. Kakav
prizor! U divljoj vraarinoj peini koja je samo malo prije odjekivala rijeima propasti, u
prisutnostiSotoninogvjesnika,onajkogajeBogpomazaokaokraljanadIzraelomsjeojeda
jedepripremajuisezadansmrtonosneborbe.
Prijesvitanjaonsesasvojompratnjomvratiouizraelskilogordasepripremizasukob.
aulseunitiosavjetujuisesduhomtame.Pritisnutoajnikimstrahombilomujenemogu
e da svoju vojsku nadahne hrabrou. Odvojen od izvora snage on nije mogao usmjeriti
umove Izraelaca da se ugledaju na Boga kao svog pomonika. Tako je proroanstvo o zlu
doprinijelovlastitomispunjenju.
NaravniciunemaipadinamaplanineGilboeizraelskavojskaifilistejskaotpoelesu
smrtonosnu bitku. Premda je zastraujui prizor u endorskoj peini izgnao svu nadu iz
aulova srca, on se s oajnikim junatvom borio za svoj prijesto. Ali to je bilo uzalud. ... a
Izraelci su pobjegli pred njima i padali pobijeni po gori Gilboi. Tri hrabra kraljeva sina su
poginulaporednjega.Strijelcisuseokomilinaaula.Gledaojekakookonjegapadajuvojnicii
kako su njegovi kneevski sinovi pali od maa. Budui da je i sam bio ranjen nije se mogao
boritinibjeati.Bijegjebionemogu,iodluandanedopustidagaFilistejeiuhvateivog,on
jezapovjediosvomtitonoi:Izvucisvojmaiprobodime.Kadjeovjekodbiopodiisvoju
rukuprotivGospodnjegpomazanika,auljesebioduzeoivottakotosebacionasvojma.
Takojeumroprviizraelskikraljskrivnjomsamoubistvanasvojojdui.Njegovjeivot
biopromaajionjeotiaoobeaenioajan,jerjesvojuvlastitupokvarenuvoljusuprotsta
viovoljiBojoj.
Vijesti o porazu proirile su se daleko i nairoko irei strah irom Izraela. Narod je
bjeaoizgradova,aFilistejcisuihbezsmetnjizauzeli.aulovavladavina,nezavisnaoBogu,
gotovojeunitilanjegovnarod.
Dan poslije bitke Filistejci su pretraujui bojno polje i pljakajui pobijene, otkrili
tijeloaulainjegovatrisina.Dabiupotpunilipobjedu,onisuodsjekliaulovuglavu,skinulis
njegaoklop,tesuglavuiokrvavljenioklopposlaliu filistejskuzemljukaopobjednikitrofej,
javljajui veselu vijest svojim idolima i narodu. Oklop je naposljetku stavljen u Atartin
hramdoksumrtvotijelopribilinazidgradaBetana.Takojepobjednikaslavapripisana
357
siliovihlanihbogova,aJahvinojeimebiloobeaeno.
MrtvatijelaaulainjegovihsinovaodvuenasudoBetana,gradanedalekoodGilboe,
ubliziniJordana.Ovdjesuobjeenanalancimadaihpojedupticegrabljivice.Alihrabriljudiiz
Jabea Gileadskog, sjeajui se aulova izbavljenja njihova grada u prijanjim, sretnijim
godinama,sadasupokazalisvojuzahvalnosttakotosuspasilitijelakraljaikneevaiasno
ihpokopali.PreaviJordannou,oniuzeeaulovomrtvotijeloitjelesanjegovihsinovasa
zida grada Bet ana, pa ih donesoe u Jabe i ondje spalie. Potom uzee njihove kosti i
ukopaeihpodTamarisomuJabeu,ipostiesedamdana.Takosunjeneioaloeneruke
osigurale ukop aulu i njegovim sinovima u mranim trenucima poraza i srama zbog
plemenitogdjelauinjenogprijeetrdesetgodina.

358

67. poglavlje
DREVNOISAVREMENOVRAANJE

Izvjetaj Svetog pisma o aulovom posjetu eni u En Doru bio je izvor pometnje za
mnoge istraivae Biblije. Neki smatraju da je Samuel zapravo bio prisutan prilikom
razgovora sa aulom, ali sama Biblija prua dovoljno dokaza za suprotan zakljuak. Ako je,
kakonekitvrde,SamuelbionaNebu,onjemoraoisiisnjega,spomouBojeiliSotonine
sile.NikonizatrenutaknemoepovjerovatidajeSotonaimaomodaBojegsvetogproroka
pozovesNebadabiposluaovraanjeodbaeneene.Istotakonemoemozakljuitidagaje
Bog pozvao u vraarinu peinu jer je Gospod ve odbio razgovarati sa aulom, u snu, preko
Urima i proroka (1 Sam 28,6). To su bili posrednici za komuniciranje to ih je sam Gospod
imenovaoiOnihnijezaobiaodabiposlaoporukuprekoSotoninogsluge.
Samaporukajedovoljandokazonjenomporijeklu.Njenciljnijebiodaaulanavedena
pokajanje,vedagapotaknenapropast,atonijeBojedjelo,veSotonino.tavie,aulovin
savjetovanjavraarecitiraseuSvetompismukaojedanrazlogzbogkojeggajeBogodbacioi
prepustio unitenju: Tako je poginuo aul za svoju nevjeru, kojom se iznevjerio Jahvi: nije
draoJahvinezapovijesti,ipovrhtogajepitaozasavjet bajaicu,anijepitaoJahvu;zatogaje
ubioipreniokraljevstvonaJesejevasinaDavida.(1Ljet10,13.14)Ovdjeseizriitokaedaje
aulpitaovraaru,aneGospoda.OnnijerazgovaraosaSamuelom,Bojimprorokom,veje
posredovanjem vraare govorio sa Sotonom. Sotona nije mogao prikazati stvarnog Samuela,
alijeprikazaokrivotvorinukojomjeobaviosvojedjeloprijevare.
Gotovo svi oblici drevnog arobnjatva i vraanja temeljili su se na vjerovanju u
optenje s mrtvima. Oni koji su se bavili vjetinom zazivanja mrtvih tvrdili su da su
razgovarali s duhovima preminulih te da su kroz njih primili znanje o buduim dogaajima.
OvajobiajoptenjasmrtvimaspomenutjeuIsaijinomproroanstvu:Reknulivam:Duhove
pitajte i vrae koji apu i mrmljaju Dakako narod mora pitati svoje bogove i za ive u
mrtvihseraspitivati!(Iz8,19)
Ovoistovjerovanjeuoptenjesmrtvimabilojekamentemeljacneznaboakogidolo
poklonstva.Vjerovalosedasubogovineznaboacaduhovipreminulihjunakakojisupostali
bogovi. Tako je religija neznaboaca bila oboavanje mrtvih. To je oito iz Svetog pisma. U
izvjetajuoizraelskomgrijehuuBaalPeorukaese:DokjeIzraelboraviouitimu,narodse
upusti u blud s Moabkama. One pozivahu narod na rtvovanje svojim bogovima, a narod
sudjelovae u njihovim gozbama i klanjae se njihovim bogovima. Tako se Izrael osramoti s
Baalom peorskim. (Br 25,13) Psalmist nam kae kakvim su se vrstama bogova prinosile
ovakve rtve. Govorei o istom otpadu u Izraelu on kae: Posvetie se Baal Peoru i jedoe
rtvebogovamrtvih(Ps106,28),tojestrtvekojesubileprinoenemrtvima.
Oboavanje mrtvaca je zauzimala znaajno mjesto u gotovo svakom neznaboakom
sistemu kao i navodno optenje s mrtvima. Vjerovalo se da mrtvi saoptavaju svoju volju
ljudima, a kad ih se upita, oni ih i savjetuju. Poznata proroita Grke i Rima imala su isti
karakter.
Vjerovanjeuoptenjesmrtvimaidanaspostojiunavodnohrianskimzemljama.Pod
imenomspiritizmaproirioseobiajoptenjasbiimakojatvrdedasuduhovipreminulih.To

359
jesraunatodabiseiskoristiliosjeajionihkojisusvojevoljenepoloiliugrob.Spiritistika
biaseponekadpojavljujuljudimauoblikupreminulihprijatelja,iznosedogaajepovezanes
njihovimivotimaiinedjelakojasuoniinilidoksubiliivi.Naovajnainoninavodeljude
da vjeruju kako su njihovi umrli prijatelji aneli koji lebde iznad njih i razgovaraju s njima.
Prema onima koji se pretvaraju da su duhovi preminulih esto se pristupa s nekom vrstom
oboavanja,azamnogenjihovarijeimaveuteinuodBojerijei.
Meutim, ima mnogo onih koji spiritizam smatraju pukom obmanom. Prikazima
kojimaspiritizampodupiretvrdnjeosvojojnadprirodnojnaravipripisujuseprijevaremedija.
Ali premda je istina da se rezultati trikova esto izdaju za stvarne prikaze, bilo je takoe i
oitihdokazaonadprirodnojsili.Mnogikojiodbacujuspiritizamkaoproizvodljudskevjetine
ili lukavstva prisiljeni su priznati njegove tvrdnje kad se suoe s prikazima koje ne mogu
objasnitinatajnain.
Savremenispiritizam,oblicidrevnogarobnjatvaioboavanjakipovaijejezajedni
kokljunonaelooptenjesmrtvima,temeljisenaprvojlaikojomjeSotonaobmanuoEvuu
Edemu: Ne, neete umrijeti! Nego zna Bog: onoga dana kad budete snjega jeli... vi ete biti
kaobogovi.(Post3,4.5)Kakosetemeljenalaiinjenomirenju,onistogaipotiuodocalai.
Izraelcima je bilo izriito zabranjeno da se na bilo koji nain uputaju u tobonji
razgovorsmrtvima.Bogjezatvorioovavratakadjerekao:...amrtvineznajunita...ivie
nemajuudjelaniuemtobivapodsuncem.(Prop9,5.6)Izieliduhiznjega,uzemljusvoju
on se vraa, i propadaju sve misli njegove. (Ps 146,4) Gospod je rekao Izraelu: Ako se ko
obrati na zazivace duhova i vraare da se za njima preda javnom bludu, ja u se okrenuti
protivtakvaovjekaiodstranitugaiznjegovanaroda.(Lev20,6)
Vraarski duhovi nisubili duhovi preminulih, ve zlianeli, Sotonini vjesnici. Drevno
idolopoklonstvo koje je, kao to smo vidjeli, obuhvatalo oboavanje mrtvih i tobonje
komuniciranje s njima Biblija proglauje oboavanjem demona. Apostol Pavle, u upozorenju
svojoj brai protiv ovakvog sudjelovanja u idolopoklonstvu svojih neznaboakih blinjih,
kae:Ne,vedaonotopaganirtvuju,rtvujuavolima,aneBogu.Ajaneudavibudeteu
zajednicisavolima.(1Kor10,20) PsalmistgovoreioIzraelukae:rtvovahusinovesvoje
i svoje keri zlodusima, a u sljedeem retku on objanjava da su ih rtvovali likovima
Hanaanskim(Ps146,37.38).Usvomtobonjempotovanjumrtvihonisuustvarioboavali
demone.
Savremenispiritizam,koji poivanaistom temelju, puko je oivljavanjenovogoblika
arobnjatva i oboavanja demona to ih je Bog osudio i zabranio u prolosti. U Pismu je
proreenodaeuposljednjavremenanekiotpastiodvjereipristatiuzprijevarneduhovei
avolskenauke(1Tim4,1).PavleusvojojDrugojposlaniciSolunjanimaupuujenaposebno
Sotonino djelovanje kroz spiritizam kao o dogaaju koji e se odigrati prije samog drugog
Hristovogdolaska.GovoreiodrugomHristovomdolaskuonkae:DolazakBezbonikabie,
dakako,uzsaradnjusotone,popraensvakovrsnimsilnimdjelima,varavimudesnimznako
vima. (2 Sol 2,9) A Petar, opisujui opasnosti kojima e Crkva biti izloena u posljednjim
danima, kae da kao to je bilo lanih proroka koji su Izraela vodili u grijeh, tako e biti i
lanihuitelja,kojiekradomunijetipogubnakrivovjerjaikojie,nijeuiGospodatoihje
otkupio... Mnogi e poi za njihovom razuzdanosti. (2 Pt 2,1.2) Ovdje je apostol ukazao na
jedno od oitih obiljeja spiritistikih uitelja. Oni odbijaju priznati Hrista kao Bojeg Sina.
Ivankaeotakvimuiteljima:Kojegrdnilaov,akoneonajkojiporiedajeIsusHristos?Ko
porieOcaiSina,tajjeAntiHristos.KogodnijeeSina,nemaniOca.(1Iv2,22.23)Spiritizam
360
nijekanjemHristanijeeiOcaiSina,aBiblijaobjavljujedajetoslikaAntiHrista.
Sotona je proricanjem o aulovoj propasti, posredovanjem ene iz En Dora, planirao
postavitizamkuizraelskomnarodu.Onsenadaodaeihnadahnutipovjerenjemuvraarui
navestidasesavjetujesnjom.TakobiseoniodvratiliodBogakaosvogsavjetnikaiprihvatili
Sotoninovostvo.Prvimamackojimspiritizamprivlaimnotvojestnjegovatobonjasilada
uklonipokrivalobudunostiiljudimaotkrijeonotojeBog sakrio.BognamjeusvojojRijei
otkrio velike dogaaje u budunosti, sve to je bitno da znamo, dao nam je sigurnog vodia
usredsvihopasnosti,aliSotoninajenamjeradaunitiovjekovopovjerenjeuBoga,dapobudi
nezadovoljstvo svojim stanjem u ivotu, navede ljude da trae znanje to ga je Bog mudro
sakrioodnjihiprezruonotoimjeOnotkriousvojojsvetojRijei.
Mnogi se uznemire kad ne mogu saznati konani ishod stvari. Oni ne mogu podnijeti
nesigurnostiusvomnestrpljenjuneeleekatidavideBojespasenje.Zlokojeslutedovodi
ihdosamograstrojstva.Oniotvarajuputsvojimbuntovnimosjeajimaitrenaprijedinatrag
u tekom jadu, traei znanje o onome to nije bilo otkriveno. Kad bi samo vjerovali Bogu i
bdjeli u molitvi, oni bi nali boansku utjehu. Zajednica s Bogom umirila bi njihov duh.
Iscrpljeni i optereeni nali bi odmor za svoje due kad bi doli Isusu, ali kad oni zanemare
sredstvakojajeBoguspostavionjimazautjehuipribjegnudrugimizvorima,nadajuisedae
saznationotojeBogzadrao,oniineaulovugrekuitakosamoprimajuznanjeozlu.
Bog nije zadovoljan ovakvim ponaanjem i to je izrazio na najizriitiji nain. Ova
nestrpljiva urba da se ukloni zastor s budunosti otkriva nedostatak vjere u Boga i otvara
duu za prijedloge prvog varalice. Sotona navodi ljude da se savjetuju s onima koji imaju
vraarske duhove, i otkrivajui skrivene stvari iz prolosti, on ih nadahnjuje povjerenjem u
vlastitusiludaprorekneonotoedoi.Spomouiskustvasteenogtokomvjekovaonmoe
zakljuivati od uzroka do posljedica i esto proreci, s odreenom tanou, neke budue
dogaajeuovjekovuivotu.Onjetakoosposobljendaprevarijadne,zavedenedue,staviih
podsvojuvlastiuiniihrobovimasvojevolje.
Bognamjedaoupozorenjeprekosvogproroka:Reknulivam:Duhovepitajteivrae
kojiapuimrmljajudakakonarodmorapitatisvojebogoveizaiveumrtvihseraspitati!
UzaZakon!Uzasvjedoanstvo!Konereknetako,zoruneedoekati.(Iz8,19.20)
HoelionikojiimajusvetogBoga,bezgraninumudrostisilu,iivraarimaijeznanje
potie od Gospodnjeg neprijatelja? Sam Bog je svjetlost svom narodu, On im zapovijesta da
svojeoiusmjerevjeromnaslavukojajezaklonjenaodljudskogpogleda.SuncePravdealje
svojesvijetlezrakeunjihovasrca.Oniprimajusvjetlostsnebeskogprijestolainemajuelje
okrenutiseodizvorasvjetlostikaSotoninimvjesnicima.
Demonska poruka aulu, premda je to bila osuda grijeha i proroanstvo o kazni, nije
imalasvrhudagapromijeni,vedaganatjerauoajiunitenje.Meutim,joeekuaevoj
namjeri najbolje slui da laskanjem namami ljude u propast. Uenja demonskih bogova u
prolosti podgrijavala su najodvratniji nemoral. Boanske su uredbe koje osuuju grijeh i
potvrujupravednoststavljenepostrani,istinaseuzimalaolako,anemoralnesamodajebio
doputen ve se u njemu i uivalo. Spiritizam tvrdi da nema smrti, nema grijeha, suda, ni
kazne, da su ljudi polubogovi koji nisu pogrijeili, da je elja najvii zakon te da je ovjek
odgovoran samo sebi. Prepreke su to ih je Bog podigao da bi zatitio istinu, istou i
potovanje sruene i tako su mnogi ohrabreni u grijehu. Zar takvo uenje ne upuuje na
porijekloslinoporijekludemonskogbogotovlja?
Gospod je pred Izraela iznio posljedice odravanja zajednice sa zlim duhovima kroz
361
gadostiHanaanaca.Onisubilibezprirodneljubavi,idolopoklonici,preljubnici,ubice,gnusni
zbog svih pokvarenih misli i odvratnih obiaja. Ljudi ne poznaju svoja vlastita srca, jer
podmuklije od svega je srce. Nepopravljivo. (Jer 17,9) Ali Bog poznaje sklonosti ovjekove
pokvareneprirode.Onda,kaoisada,Sotonanastojistvoritipovoljneokolnostizapobunu,da
izraelskinarod,kaoiHanaanci,postanetoodvratnijiBogu.Neprijateljduauvijekbudnobdi
daunamaotvorikanalezaneobuzdanitijekzla,jeronelidabudemouniteniiosuenipred
Bogom.
SotonajeodluiozadratisvojuvlastnadHanaanskomzemljom,akadjeonapostala
prebivaliteizraelskedjece,iBojiZakonpostaozakonzemlje,onjemrzioIzraelasurovomi
pakosnom mrnjom te kovao zavjeru za njihovo unitenje. Posredovanjem zlih duhova
uvedeno je oboavanje tuih bogova, a zbog prijestupa, izabrani narod je naposljetku bio
rasijan izvan izabrane zemlje. Ovu istoriju Sotona pokuava ponoviti u nae doba. Bog vodi
svojnarodizpokvarenostisvijetadabimoglidratinjegovZakonizbogtogabijestuitelja
naebraenepoznajegranice.Jerjeavosiaokvamasvelikimgnjevom,svjestandaima
samo jo malo vremena! (Otk 12,10.12) Stvarna Obeana zemlja je upravo pred nama, a
Sotona je odluan da uniti Boji narod i odvoji ih od njihovog naslea. Opomena: Bdijte i
molite,danepadneteunapast!(Mk14,38)nikadanijebilapotrebnijanegodanas.
GospodnjarijedrevnomIzraeluupuenajeinjegovomnaroduudananjemvremenu:
Neobraajtesenazazivaezlihduhovaivraare;nepitajteihzasavjet.Jer,kogodtakvo
toini,gadiseJahvi.(Lev19,31;Pnz18,12)

362

68. poglavlje
DAVIDUSIKLAGU

Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 29 i 30. i 2. Samuelovoj 1.

DavidinjegoviljudinisutrebalisudjelovatiubiciizmeuaulaiFilistejaca,premdasu
mariralisFilistejcimadobojnogpolja.Doksusedvijevojskepripremalezabitku,Jesejevse
sinnaaouvelikojnedoumici.OdnjegaseoekivalodaseborizaFilistejce.Akoubicinapusti
poloaj koji mu je dodijeljen i bojno polje, pripisae mu se ne samo kukaviluk ve i
nezahvalnost i izdajstvo Ahia koji ga je titio i povjeravao mu se. Takav in bi osramotio
njegovoimeiizloiogabijesuneprijateljakojegsetrebaoviebojatinegoaula.Ipak,onniza
trenutak nije mogao prihvatiti da se bori protiv Izraela. Ako to uini, on bi postao izdajica
svojezemlje,neprijateljBogaisvognaroda.Tobimuzauvijekpreprijeiloputkizraelskom
prijestolu,aakoaulpogineubici,zatobibiooptuenDavid.
Davidjeosjeaodajepromaioput.Zanjegabibilodalekoboljedajeutoitenaaou
Bojim monim planinskim utvrenjima nego meu zakletim neprijateljima Jahve i njegova
naroda.AliGospodusvojojvelikojmilostinijekaznioovugrekusvogslugepreputajuiga
samomsebiubriziinedoumici,jerpremdajeDavidgubiododirsboanskomsilom,namjera
jenjegovasrcajouvijekbiladaostanevjeranBogu.DoksuSotonainjegovavojskapomagali
Bojim i izraelskim neprijateljima da stvoreplan protiv kralja koji je odbacio Boga, Boji su
aneliradilinaoslobaanjuDavidaodopasnostiukojujedospio.Nebeskivjesnicisuuticali
nafilistejskeknezovedaprosvjedujuprotivprisutnostiDavidainjegovevojskeu predstoje
emsukobu.
tohoetiJevrejiovdje?povikalisufilistejskestarjeinetiskajuiseokoAhia.Ovaj
je potonji, koji nije bio voljan rastati se s tako vanim saveznikom, odgovorio: Pa ovo je
David,slugaizraelskogkraljaaula!Vejegodinudvijekodmene,alinisamnaaonanjemu
nitasumnjivoodonogadanakadjeprebjegaokmenipadodananjegadana.
Aliknezovisuljutitoistrajaliusvojimzahtjevima:Poaljitogaovjekanatrag,nekase
vrati na mjesto koje si mu oznaio. Neka ne ide s nama u boj, da se ne okrene protiv nas u
boju!imebiseonopetumiliosvomegospodaruakoneglavamaovihnaihljudi?Tojeonaj
istiDavidokomesepjevaloigrajui:Pobiaulsvojetisue,Davidnadesetketisua!Ubistvo
njihovogslavnogjunakaiIzraelovapobjedajosubilisvjeiusjeanjufilistejskihvojskovoa.
OninisuvjerovalidabiseDavidborioprotivsvogvlastitognaroda,aakoUjekubitkestanena
njihovustranu,onbimogaonanijetiveegubitkeFilistejcimanegocijelaaulovavojska.
TakojeAhibioprisiljenpopustitiipozvaviDavidarekaomu:ivogamiJahve,tisi
poten,imenibidragobilodamepratiupokretimamojevojske,jernisamnaaonikakvazla
na tebi od onoga dana kad si doao k meni pa do dananjega dana. Ali nisi drag u oima
knezova.Zatosesadavratiiotiismiromkui,daneozlovoljifilistejskeknezove!
Davidje,ustrahudaneodasvojestvarneosjeaje,odgovorio:Tatosamuinioito
sizamjeriosvomsluziodonogadanakadsamstupioutvojuslubupadodananjegadana,da
nemoguiidasebijemsneprijateljimasvogagospodarakralja?
Ahiev odgovor mora da je u Davidovom srcu izazvao stid i grinju savjesti kad je

363
misliokakosunedostojnebileprijevareJahvinogslugekojimajepribjegao.Tiznadasimi
dragkaoBojianeo,rekaojekralj,alisufilistejskiknezovirekli:Nekaneidesnamauboj!
Zatoustaniteranoujutro,tiislugetvogagospodarakojisudolistobom,iotiitenamjesto
koje sam vam oznaio. Tako je zamka u koju je David dospio bila otvorena i on je bio
osloboen.
NakontridanaputovanjaDavidinjegovagrupaodeststotinaljudi stiglajedoSiklaga,
njihovogfilistejskogdoma.Alionisusesuoilisprizorompustoenja.Amaleani,koristeise
Davidovom odsutnou, osvetili su se za njegove upade u njihov teritorij. Iznenadili su grad
dokjebioostavljenbezstrae,akadsugaopustoiliispalili,otilisuodvodeisa sobomsve
eneidjecukaozatoenikesmnogoplijena.
NijemioduasaizaprepatenjaDavidinjegoviljudisukratkovrijemeposmatralicrne
i zadimljene ruevine. Onda kad ih je preplavio osjeaj stranog opustoenja, ovi iskusni
ratnicipodigoeglasiplakahudokimnijeponestalosnagezapla.
David je ovdje ponovno bio kanjen zbog nedostatka vjere koji ga je naveo da ide k
Filistejcima. Imao je priliku vidjeti koliko sigurnosti moe nai meu neprijateljima Boga i
njegovanaroda.DavidovisljedbenicisuseokrenuliprotivNjegakaoizvorasvojihnevolja.On
jesvojimnapadimaizazvaoosvetuAmaleana,aipakpreviesiguranusredsvojihneprijate
lja,gradjeostaviobezstraara.Bijesniodgnjevaisrdbenjegovisuvojnicisadabilispremni
zaoajnikekoraketesuprijetilidaekamenovatisvogvodu.
Davidjenaokobioliensvakeljudskepotpore.Svetojebilodragonjegovomsrcuna
zemljibilomujeoduzeto.aulgajeistjeraoiznjegovezemlje,Filistejcisugaistjeraliizsvog
logora, Amaleani su opljakali grad, njegove ene i djeca su postali zatoenici, a njegovi
vlastiti prijatelji udruili su se protiv njega i prijetili mu smru. U ovim trenucima najteeg
jadaDavidje,umjestodadopustidanjegovumpoivanaovimmunimokolnostima,ozbiljno
usmjerio pogled na Boga za pomo. On se ohrabri u Jahvi. Sjetio se svog prolog ivota
prepunog iskustava. Je li ga Bog ikada odbacio? Njegova je dua oivjela kad se prisjetio
mnogihdokazaBojemilosti.Davidovisusljedbenici,svojimnezadovoljstvominestrpljenjem,
nevolju uinili dvostruko teom, ali Boji ovjek, imajui jo vei uzrok za aljenje, bio je
odvaan. ... kad me strah spopadne, u te u se uzdati (Ps 56,4), bile su rijei njegova srca.
Premdaonsamnijemogaovidjetiizlazizovetekoe,BogjestiOne ganauititouiniti.
Poslavi po svetenika Ebjatara, Ahimelekova sina, David upita Jahvu za savjet
govorei:Houliu potjeruzaonimrazbojnicimaihouliihstii?Odgovorjeglasio:Idiu
potjeru,jereihzacijelostiiizarobljenikeeizbaviti.(1Sam30,8)
Nakonovihrijeiburaboliistrastijeprestala.Davidinjegovivojnicisuodmahpoliu
potjeruzaneprijateljimaubijegu.NjihovjemarbiotakobrzdajekodpotokaBesora,kojiu
blizini Gaze utjee u Sredozemno more, iscrpljenost prisilila dvije stotine ljudi da zaostanu.
Meutim,Davidjesostalihetiristotinenastavioneobeshrabrujuise.
Napredujuionisunailinaegipatskogrobakojijeoitoumiraoodiscrpljenostiigladi.
Povratio se nakon to je uzeo hrane i vode i oni su saznali da ga je njegov surovi gospodar,
Amaleanin koji je pripadao napadaima, ostavio da umre. Ispriao im je priu o napadu i
pljaki,aondaseiznudiviobeanjedaganeeubitiilipredatinjegovomgospodarusuglasio
davodiDavidovugrupudologoranjihovihneprijatelja.
Kad su pristigli do logora, pred njihovim se pogledom ukazao prizor orgije.
Pobjednika vojska je slavila svoju pobjedu. Oni se bijahu razasuli po svem onom kraju,
jedui,pijuiislaveislavljezbogsvegavelikogaplijenatosugaoteliizzemljefilistejskeiiz
364
zemljeJudine.Odmahjezapovjeennapaditjeraocisuodlunonapalisvojertve.Amaleani
subiliiznenaeniizbunjeni.Bitkasenastavilacijelunoisljedeidandoknisupobiligotovo
cijelu vojsku. Samo je grupa od etiri stotine ljudi zajahala na kamile i uspjela pobjei.
Gospodnjaseriijeispunila:TakojeDavidizbaviosvetosubilioteliAmaleani;iobjesvoje
ene izbavi David. I nita im nije nestalo, od najmanjih stvari do najveih, od plijena sve do
sinovaikeri,svetoimbijaeoteto:svejevratioDavid.
KadjeDavidnapaoamalekuteritoriju,onjebiopobiosve stanovnikekojusupaliu
njegove ruke. Meutim, da ih Boja sila nije obuzdavala, Amaleani bi se osvetili ubijanjem
ljudi u Siklagu. Oni su odluili potedjeti zatoenike, elei uveati ast pobjede tako to e
kuidovestivelikbrojzatoenika,akasnijesuihnamjeravaliprodatikaorobove.Onisutako
nesvjesno ispunili Boju namjeru, ne nanosei zla zatoenicima, da bi mogli biti vraeni
oevimaimuevima.
SveboanskesilesupodnadzoromBeskonanog.Onkaenajmonijem,najsurovijem
tlaitelju:Dotle,nedalje,rekaosamnjemu.(Job38,11)Bojamoneprekidnodjelujedase
suprotstavioruimazla.Onuvijekdjelujemeuljudima,nenanjihovupropast,vezanjihovo
popravljanjeiouvanje.
Pobjednicisusvelikomradoupoelimariratikui.Kadsustiglidosvojihdrugova
koji su zaostali, etiri stotine sebinih i neobuzdanih traili su da oni koji nisu sudjelovali u
bicinedijeleplijen,tedaimjedovoljnototosusvivratilisvojeeneidjecu.Meutim,David
nijedopustiotakvoponaanje.Neinitetako,braomoja,rekaoje,poslijeonogatonamje
daoJahve...Jerkakavjedioonomekojiideuboj,takavjedioonomekojiostajekodtovara.
Jednakdionekaimajusvi.Takojerijeenovajproblem,akasnijejepostalopravilouIzraelu
dasvionikojisudjelujuuvojnimpohodimatrebajujednakodijelitiplijensonimakojisuse
zapravoborili.
OsimtosupovratilisavplijenkojijebiouzetizSiklaga,Davidinjegovagrupaoduzeli
su velika stada koja su pripadala Amaleanima. Ovo je nazvano Davidov plijen i nakon
povratka u Siklag on je od ovog plijena poslao darove starjeinama Judina plemena. U ovoj
podjelionsesjetiosvihonihkojisuprijateljevalisnjiminjegovimsljedbenicimauplaninskim
utvrdama,kad je bioprisiljen bjeati od mjestado mjesta za svojivot. Njihova ljubaznosti
saosjeajnost,takodragocjenaprogonjenombjeguncu,sadasusazahvalnoubilepriznate.
Prolo je tri dana otkad su se David i njegovi ratnici vratili u Siklag. Dok su radili na
obnovisruenihdomova,onisusazabrinutimsrcemekalivijestobicizakojusuznalidase
odigrala izmeu Izraela i Filistejaca. Iznenada je glasnik uao u grad, razdrtih haljina i
prahomposuteglave.OdmahjedovedenpredDavida,predkimsespotovanjempoklonio,
priznajuigakaomonogknezaijajenaklonosttraena.Davidseeljnoraspitivaootijeku
bitke.Bjegunacjeizvijestiooaulovomporazuismrti,kaoiosmrtiJonatana.Alionjeotiao
dalje od pukog injeninog izvjetavanja. Oito smatrajui da je David gajio neprijateljstvo
prema svom nemilostivom progonitelju, stranac se nadao da e sebi osigurati ast kao onaj
kojijeubiokralja.ovjekjehvaliuisenastavioopisivatikakojetokombitkenaaoranjenog
izraelskog kralja, koga su opkoljavali njegovi neprijatelji i da ga je na njegov vlastiti zahtjev
pogubio.Davidujedoniokrunusnjegoveglaveinarukvicusnjegoveruke.Onjesasigurnou
oekivaodaeovevijestibitipozdravljenesradoutedaeprimitibogatunagraduzadjelo
togajeuinio.
AliDavidzgrabisvojehaljineirazdrijeih,atakoisviljudikojibijahusnjim.Inaricali
su,plakaliipostilidoveerazaaulomizanjegovimsinomJonatanom,zaJahvinimnarodomi
365
zadomomIzraelovimtoizginueodmaa.
Kad je proao prvi ok od zastraujuih vijesti, Davidove su se misli vratile strancu,
glasonoi i zloinu zbog kojeg je, prema vlastitim rijeima, skrivio. Voa je pitao mladog
ovjeka:Odaklesiti?Aonjeodgovorio:Jasamsinjednogdoljaka,Amaleanina.Tadamu
ree David: Kako se nisi bojao dii ruku da ubije pomazanika Jahvina? David je dva puta
imao aula u svojim rukama, ali kad su ga poticali da ga ubije, on je odbio podignuti ruku
protiv onoga koji je, prema Bojoj zapovijesti, bio posveen da vlada nad Izraelom. Ipak,
Amaleaninsenijebojaohvalisatisedajeubioizraelskogkralja.Onsesamoptuiozazloin
koji je zasluio smrt i kazna je odmah izvrena. David je rekao: Tvoja krv na tvoju glavu!
Tvojasuustaposvjedoilaprotivtebekadsirekao:JasamubiopomazanikaJahvina.
Davidovo aljenje zbog aulove smrti bilo je iskreno i duboko, otkrivajui dobrotu
njegove plemenite prirode. On se nije radovao smrti svog neprijatelja. Prepreka koja mu je
prijeilapristupizraelskomprijestolubilajeuklonjena,alionsezbogtoganijeradovao.Smrt
jeizbrisalasjeanjenaaulovonepovjerenjeisurovost,ionjesadamisliosamonaonotoje
u njegovojprolostibiloplemenitoikraljevsko.aulovoimejebilopovezanosJonatanomije
jeprijateljstvobilotakoistinitoinesebino.
Pjesma kojom je David izrazio osjeaje svog srca postala je blago njegovog naroda i
Bojegnarodaukasnijimvjekovima:
Oh, kako ti slava pade, Izraele,
izginue div-junaci na tvom visu!
O porazu vi u Gatu ne priajte,
akelonskim ulicama ne glasite,
da se keri ne vesele filistejske,
mlade ene da ne kliu nevjernike.
O Gilbojske gore klete, rosa na vas
ne padala nit vas kia s neba prala!
Vaa polja ne vraala rod za sjeme,
jer kod vas je osramoen tit junaka!
tit aulov nije bio uljem mazan...
aul i Jonatan, ljupki, ponositi,
ni ivi se ne rastae, ni u smrti!
Od orlova bjehu bri,
od lavova snagom jai!
Za aulom sad plaite, Izraelke,
jer je u kras i u grimiz vas odijevo!
Uz to zlatan nakit on je
na ruho vam privrivao.
Usred boja poginue div-junaci!
Smrt me tvoja, Jonatane, oalosti!
ao mi je tebe, brate, Jonatane!
Kako li mi drag bijae ti veoma!
Ljubav tvoja bjee meni
jo od enske udesnija.
Oh, kako su izginuli div-junaci,
i oruje bojno kako skreno je! (2 Sam 1,19-27)
366

69. poglavlje
DAVIDPOZVANNAPRIJESTO

Ovo poglavlje zasniva se na 2. Samuelovoj 2 do 5,5.

aulovajesmrtuklonilaopasnostikojesuDavidauinileprognanikom.Sadamujebio
otvoren put da se vrati u vlastitu zemlju. Kad su proli dani oplakivanja za aulom i
Jonatanom, David upita Jahvu ovako: Treba li da poem u koji Judin grad? A Jahve mu
odgovori:Poi!Davidopetupita:Kudadapoem?Aodgovorbijae:UHebron!
HebronjebioudaljendvadesetmiljasjevernoodBeerSebeiokopolaputaizmeunjei
budueprijstolniceJerusalema.PrvotnosezvaoKirjatArba,gradArba,ocaAnaka.Kasnijeje
nazvan Mamre, a tu je bilo i pogrebno mjesto patrijaraha, spilja Makpelska. Hebron je bio
HalebovasvojinaisadajetobioglavigradJude.Onjeleaoudolinikojusuokruivaliplodni
breuljciinjive.NanjegovimgranicamasusenalazilinajljepivinogradiuPalestinizajednos
brojnimnasadimamaslinaidrugihvoaka.
Davidinjegovisljedbenicisuseodmahpripremilidaposluajuuputekojesuprimiliod
Boga.eststotinanaoruanihljudi,saenamaidjecom,svojimstadima,uskorosupolipre
maHebronu.Dokjekaravanulaziougrad,JudejcisuekalidapozdraveDavidakaobudueg
izraelskog kralja. Tada dooe ljudi iz Jude i pomazae ondje Davida za kralja nad domom
Judinim. Meutim, nisu ulagali napore da se njegov autoritet silom nametne ostalim
plemenima.
Jedno od prvih djela novokrunisanog kralja bilo je da izrazi svoje potovanje prema
uspomeninaaulaiJonatana.NakontojesaznaozahrabrodjeloljudiizJabeaGileadskog,
kad su spasili tijela palih voa i asno ih ukopali, David je uputio poslanstvo u Jabe s
porukom: Budite blagoslovljeni od Jahve to ste izvrili to djelo ljubavi prema svome
gospodaruSaulu itostegapokopali!ZatonekavamJahveiskaesvojuljubavidobrotu,aija
u vam uiniti dobro zato to ste tako radili! On je nagovijestio svoje vlastito stupanje na
Judinprijestoipozvaonaodanostonekojisusepokazalivjernasrca.
FilistejcisenisuprotiviliJudinominukrunisanjaDavida.Onisuprijateljevalisnjimu
izgnanstvudabiometaliioslabiliaulovokraljevstvo,asadasusenadalidaeimzbognjiho
veljubaznostipremaDaviduirenjenjegovemoidonijetikorist.AliDavidovavladavinanije
proteklabeztekoa.Sanjegovimkrunisanjempoelojemranorazdobljezavjeraipobuna.
Davidnijesjedionaprijestoluizdajnika,Boggajeizabraozaizraelskogkraljainijebilopovo
dazanepovjerenjeiprotivljenje.Ipak,tektosuJudiniljudipriznalinjegovautoritet,podAb
nerovimuticajemzakraljenjeiIbaal,aulovsin,ipostavljennasuparnikiprijestouIzraelu.
Ibaaljebioslabinesposobanpredstavnikaulovadoma,dokjeDavidbioizvanredno
pripremljendanosiodgovornostikraljevstva.Abner,glavniposrednikupodizanjuIbaalado
kraljevske moi, bio je zapovjednik aulove vojske i jedan od najuticajnijih ljudi u Izraelu.
AbnerjeznaodajeGospodimenovaoDavidanaizraelskiprijesto,alibuduidagajetakodu
goprogonioihvatao,onsadanijehtiodaJesejevsinnaslijedikraljevstvonadkojimjevladao
aul.
Okolnosti u kojima se Abner naao posluile su da otkriju njegov stvarni karakter i

367
razotkrile ga kao ambiciozna i nenaelna. Bio je blisko povezan sa aulom, a pod uticajem
kraljeva duha on je prezirao ovjeka kojeg je Bog izabrao da vlada nad Izraelom. Njegovu
mrnju je poveao otar ukor koji mu je David izrekao kad je od aula uzeo kraljev vr s
vodom i koplje dok je spavao u logoru. Sjeao se kako je David uzviknuo da uje kralj i
izraelski narod: Nisi li ti junak? I ko ti je ravan u Izraelu? Pa zato onda nisi uvao kralja,
svoga gospodara? Nije lijepo to si uinio. Tako mi ivog Jahve, zasluili ste smrt to niste
uvali svoga gospodara, pomazanika Jahvina. Ovaj ga je ukor izjedao i on je bio odluan da
izvrisvojeosvetnikenamjereistvoripodjeluuIzraelukakobimogaosebeuzvisiti.Iskoris
tiojepredstavnikapreminulogkraljadabiostvariosvojevlastiteambicijeinamjere.Znaoje
da je narod volio Jonatana. Oni su uvali sjeanje na njega, a vojska nije zaboravila prve
aulove vojne pohode. Ovaj buntovni voa poao je izvriti svoje planove s odlunou
dostojnomboljegcilja.
Mahanajim,nadrugojstraniJordana,izabranjekaokraljevskarezidencija,buduidaje
nudio najveu sigurnost od Davidovog i filistejskog napada. Tu je obavljeno krunisanje
Ibaala. Plemena istono od Jordana prva su prihvatila njegovu vladavinu, a naposljetku se
proirila na cijeli Izrael, osim Jude. aulov je sin tokom dvije godine uivao u poastima u
svomizoliranomglavnomgradu.AliAbner,namjeravajuiproiritisvojuvlastnacijeliIzrael,
pripremao se za bitku. Rat izmeu aulove kue i Davidove kue potrajao je jo dugo
vremena,alijeDavidsveviejaao,aaulovakuapostajalasveslabija.
Naposljetkujeizdajstvosruiloprijestotogajepodiglazlobaiambicija.Abner,kojise
razbjesniozbogslaboginesposobnogIbaala,preaojeDavidusponudomdamupredasva
izraelska plemena. Kralj je prihvatio njegov prijedlog te je s poastima otputen da ostvari
svoju namjeru. Ali ovakav je milostiv prijem ovog hrabrog i slavnog ratnika izazvao zavist
Joaba, zapovjednika Davidove vojske. Izmeu Abnera i Joaba je postojalo krvno neprijatelj
stvo,jerjeAbnerubioAsahela,Joabovabrata,tokomrataizmeuIzraelaiJude.Joabjesada
vidioprilikudaosvetikrvsvogabrataioslobodisemoguegtakmacatejeiskoristioprilikuda
namamiiubijeAbnera.
KadjeDaviduooovomizdajnikomnapadu,uzviknuoje:Jaimojekraljevstvonevini
smopredJahvomdovijekazakrvAbnera,sinaNerova.NekapadnenaJoabovuglavuinasav
njegovoinskidom!Sobziromnanemirnostanjeukraljevstvutesiluipoloajubica,jerse
Joab udruio sa svojim bratom Abiajem, David nije mogao pravednom kaznom kazniti ovaj
zloin,alijeipakjavnopokazaosvojegaenjepremaovomkrvavominu.Abnerovjeukopbio
popraenjavnimpoastima.Odvojskese,sJoabomnaelu,zahtijevalodasudjelujuuslubi
oplakivanja, s razderanim haljinama i obueni u kostrijet. Kralj je postom na dan ukopa
pokazaosvojualost.Hodaojeprvizakovegom,anagrobujeispjevaotualjkukojajebila
otarukorubicama.
Tada kralj ispjeva ovu tualjku za Abnerom:
Zar morade umrijeti Abner kako umire luda?
Ruke tvoje ne bijahu vezane,
noge tvoje ne bijahu okovane.
Pao si kao to se pada od zlikovaca!
Davidovovelikodunopriznanjeonogakojijebionjegovogorenineprijateljstvoriloje
povjerenjeiizazvalodivljenjeucijelomIzraelu.Savjenarodtouo,ibilomujepovolji,kao
to je narod i sve drugo odobravao to god je kralj inio. Toga dana sav narod i sav Izrael
spoznadakraljnijekrivuumorstvuAbnera,sinaNerova.Uprivatnimkrugovimapovjerljivih
368
savjetnikaipratnjekraljjegovorioozloinuiprepoznajuisvojunemogunostdakazniubice
kao to je elio, on ih je prepustio Bojoj pravdi: Ne znate li da je danas pao knez i velik
ovjekuIzraelu?Alijasamsadajoslab,iakosampomazanikralj,aoviljudi,Sarvijinisinovi,
jaisuodmene.NekaJahveplatizloincuponjegovojzloi!
AbnerjebioiskrenpremaDaviduusvojimpobudama,aipaksunjegovepobudebile
niskeisebine.OnseneprekidnoprotiviokraljukojegjeBogimenovaooekujuidaesebi
osigurati ast. Ozlojeenost, ranjeni ponosistrasti navele su ga da odbaci cilj kojem je tako
dugo sluio, i svojim prebjegom Davidu on se nadao da e primiti najvii poloaj u njegovoj
slubi. Da je uspio u svojoj namjeri, njegov veliki uticaj i nedostatak pobonosti doveli bi u
opasnostDavidovprijesto,mirinapredaknaroda.
KadjeaulovsinIbaaluodajepoginuoAbneruHebronu,klonuemuruke,isavse
Izraelzaprepasti.Bilojeoitodasekraljevstvonijemoglodugoodrati.Uskorojedrugiin
izdaje okonao pad sile koja je nestajala. Ibaala su ubila dvojica njegovih voa, koji su,
odsjekavinjegovuglavu,pourilisnjomkraljuJudenadajuisedaemusetakododvoritii
steinjegovunaklonost.
Pojavili su se pred Davidom s krvavim dokazom svog zloina rekavi: Evo glave
Ibaala,sinaaulova,tvoganeprijateljakojitijeradiooglavi.Jahvejedanaskrvavoosvetio
mogagospodaraikraljanaauluinjegovurodu.AliDavidijijeprijestoutvrdiosamBog,i
kogajeBogizbavioodnjegovihneprijatelja,nijeeliodaspomouizdajeutvrdisvojuvlast.
Rekaoimjeokaznikojajesustiglaonogakojisehvalisaoubistvomaula.toutekuiniti,
dodao je, sa zlikovcima koji su ubili potena ovjeka u njegovoj kui, na njegovoj postelji!
NatoDavidzapovjedivojnicima,teihpogubie...IbaalovuglavuuzeeipokopaeuAbnerovu
grobuuHebronu.
NakonIbaalovesmrtimeusvimvodeimljudimauIzraelujepostojalaeljadaDavid
postane kralj svih plemena. Tada se sabrae sva izraelska plemena k Davidu u Hebron i
rekoe: Evo, mi smo od tvoje kosti i od tvoga mesa. Oni su izjavili: ... ti si upravljao svim
pokretimaizraelskim,aJahvetijerekao:Tiepastimojizraelskinaroditiebitikneznad
Izraelom! Tako dooe sve izraelske starjeine kralju u Hebron, a kralj David sklopi s njima
savezuHebronupredJahvom.Takomujeboanskimprovienjemotvorenputdadoena
prijesto.Onnijeimaolinihambicijakojejehtiozadovoljitijernijetraioastkojamujedana.
DavidajeekalovieodosamhiljadaAronovihpotomakaiLevita.Promjenanarodnih
osjeanjabilajeoitaikorjenita.Prevratjebiotihidostojanstven,kaotojepriliilovelikom
djelukojesuobavljali.Gotovopolamilionadua,bivihaulovihpodanika,pohrlilojeuHeb
roniokolinu.Brdaidolinesuoivjeleodmnotva.Odreenjetrenutakkrunisanja,aovjek
kojijebioistjeranizaulovadvora,kojijebjeaoubrdaiplanineipeinezemaljskedabispa
siosvojivotupravojetrebaoprimitinajveuastkojusumoglidatinjegoviblinji.Svetenici
istarjeine,odjeveniuodoresvojesveteslube,starjeineivojnicisasjajnimkopljimaikaci
gama,stranciizudaljenihkrajeva,stajalisukaosvjedocikrunisanjaizabranogkralja.Davidje
bioodjevenukraljevskuodoru.Prvosvetenikjeizliosvetouljenanjegovuglavu,jerjeSamu
elovopomazanjeprorekloonotoesedogoditinakrunisanju.DoaojeitajtrenutakiDavid
je sveanim obredom posveen za dunost Bojeg zastupnika. U ruke mu je stavljeno ezlo.
Napisan je savez o njegovoj pravednoj suverenosti, a narod je dao obeanje o odanosti. Na
njegovujeglavupoloenadijademaiobredkrunisanjajebiozavren.Izraeljeimaoboanski
izabranogkralja.OnajkojijestrpljivoekaonaGospodadoiviojeispunjenjeBojegobeanja.
Davidjepostajaosvesilniji,jerJahve,Bognadvojskama,bijaesnjim.(2Sam5,10)
369

70. poglavlje
DAVIDOVAVLADAVINA

Ovo poglavlje zasniva se na 2. Samuelovoj 5,6-25; 6, 7, 9 i 10.

im se David utvrdio na izraelskom prijestolu, poeo je traiti prikladnije mjesto za

glavnigradsvogkraljevstva.DvadesetmiljaodHebronaizabranojemjestozabuduiglavni
grad njegova kraljevstva. Prije no to je Joua poveo svoju vojsku preko Jordana on se zvao
alem. U blizini ovog mjesta Abraham je dokazao svoju odanost Bogu. Osam stotina godina
prijeDavidovakrunisanjabiojetodomMelhisedeka,svetenikaBogaSvevinjega.Tajsegrad
nalaziousredinjemiuzvienommjestuuzemlji,atitilagajebrdovitaokolica.Buduidaje
bio na granici Jude i Benjamina, nalazio se u blizini Hfrajima te je drugim plemenima bio
olakanpristup.
Dabiovomjestouinilisigurnim,JevrejisumoralirazvlastitiostatakHanaanacakojisu
drali utvreni poloaj na planinama Sion i Morija. Ova se utvrda zvala Jebus, a njeni su
stanovnicibilipoznatikaoJebusejci.Jebussestoljeimasmatraoneosvojivim,aliIzraelcisuga
opkoliliiosvojilipodzapovjednitvomJoabakojijekaonagraduzasvojejunatvoimenovan
glavnimzapovjednikomizraelskevojske.Jebusjesadapostaoglavnigraddrave,anjegovoje
neznaboakoimepromijenjenouJerusalem.
Hiram, kralj bogatog grada Tira na Sredozemnom moru, sada je zatraio savez s
izraelskim kraljem te pomogao Davidu u podizanju palate u Jerusalemu. Iz Tira su poslani
izaslanici, u pratnji arhitekata i graevinara, te duge karavane natovarene skupocjenim
drvetom,kedromidrugimvrijednimmaterijalima.
Sve vea snaga Izraela ujedinjenog pod Davidom, osvajanje utvrde Jebusa, i savez s
Hiramom, tirskim kraljem, izazvali su neprijateljstvo Filistejaca i oni su ponovno monom
silomnapalizemlju,zauzimajuisvojepoloajeuRefaimskojdolini,nedalekoodJerusalema.
DavidjesasvojimratnicimasiaouutvrduSion,daekaboanskuuputu.TadaDavidupita
Jahvu: Mogu li napasti Filistejce? Hoe li ih predati meni u ruke? Jahve odgovori Davidu:
Napadni!PredauFilistejcetebiuruke!
Davidjeodmahnapaoneprijatelja,porazioiunitioihiuzeoimbogovekojesudonijeli
dabiosiguralipobjedu.Iscrpljeniiponienizbogporaza,Filistejcisuokupilijoveesnagei
vratiliseubitku.IoniopetdooeirairiesepoRefaimskojdolini.Davidjeponovnopitao
Gospoda,avelikijeJasamopetdaouputeizraelskojvojsci.
BogjepouioDavidagovorei:Neidiprednjih,negoimzadizaledainavalinanjihs
protivnestraneBekaima.Kadzaujetopotkorakapobekaimskimvrhovima,ondasepouri,
jer e tada Jahve ii pred tobom da pobije filistejsku vojsku. Da je David, kao aul, izabrao
svojvlastitiput,nebigapratiouspjeh.AlionjeuinioonakokakomujezapovjedioJahvei
pobili su filistejsku vojsku od Gibeona do Gezera. Davidovo se ime proulo po svim
zemljama,aJahveulistrahodnjegasvimnarodima.(1Ljet14,16.17)
SadakadseDaviduvrstionaprijestoluioslobodionapadastranihneprijatelja,onse
okrenuo k ostvarenju svoje namjere donoenju Kovega Bojega u Jerusalem. Koveg je
godinama ostao u KirjatJearimu, udaljenom devet milja, a bilo je prikladno da glavni grad

370
nacijebudepoaenznakomboanskeprisutnosti.
Davidjesazvaotridesethiljadavodeihizraelskihljudi,jerjenjegovanamjerabilada
ovuprilikuuiniprizoromvelikeradostiisjaja.Narodjeradosnoodgovorionapoziv.Veliki
svetenik, sa svojom braom u svetoj dunosti, knezovima i vodeim plemenskim ljudima,
okupilisuseuKirjatJearimu.Davidjeblistaoodsveterevnosti.KovegjeiznesenizAbinada
bovekueistavljennanovakolakojasuvuklivolovi,apratilasugadvaAbinadabovasina.
Izraelcisugaslijedilikliuiiradosnopjevajui,mnotvoglasovaseudruiloupjesmi
sazvukommuzikihinstrumenata:DavidisavdomIzraelovigrahupredJahvom...uzazvuke
citara, harfa, bubnjeva, udaraljki i cimbala. Prolo je dugo vremena otkada Izrael nije bio
svjedok ovakvog pobjednikog prizora. Ogromna povorka se sa sveanom radou kretala
izmeubrdaidolinapremasvetomgradu.
Ali,kadsudolidoNahonovagumna,posegnuUzarukomzaKovegomBojimdaga
pridri, jer ga volovi umalo ne prevrnue. Ali se Jahve razgnjevio na Uzu: Bog ga na mjestu
udarizatajprijestup,takodajeumroondje,krajKovegaBojeg.Iznenadanstrahjeuaou
radosnomnotvo.DavidjebiozaprepateniuznemirentejeusrcudovodioupitanjeBoju
pravednost. On je nastojao odati ast Kovegu kao simbolu boanske prisutnosti. Zato je
ondaposlanaovastranakaznadatrenutkeradostipretvoriuprilikuzaalostioplakivanja?
Smatrajui da nije sigurno i dalje imati Koveg pored sebe, David je odluio da ostane tamo
gdjejest.Mjestosenaloublizini,ukuiObedaEdomcauGatu.
SudbinaUzejebilaboanskisudzbogkrenjanajizriitijezapovijesti.Gospodjepreko
Mojsija dao posebnu uputu u vezi s prenoenjem Kovega. Niko osim svetenika, Aronovih
potomaka,nijegasmiodotaiilipogledatidokjebiootkriven.Boanskajeuputaglasila:...
neka dou potomci Kehatovi da to ponesu. No svetih se predmeta ne smiju doticati, da ne
poginu.(Br4,15)SvetenicisutrebalipokrivatiKoveg,aKehatovcisugatrebalipodignuti
polugamakojesubileprovuenekrozalkenasvakojstraniKovegainikadanisuuklanjane.
Mojsije je Geronovcima i Merarijevcima, koji su bili odgovorni za zavjese, daske i stupove
Svetilita,daokolaivolovezatransportonogatoimjebilopovjereno.Kehatovcimanijedao
nita, jer je njihov zadatak bio nositi posveene predmete na ramenima. (Br 7,9) Tako se
noenjemKovegaizKirjatJearimadirektnoibezrazlonoobeastilaGospodnjauputa.
Davidinjegovnarodokupilisusedaobavesvetodjelo,ionisuseupustiliutoradosna
srcaisvoljom,aliGospodnije mogaoprihvatitinjihovuslubujernijebilaobavljenauskladu
snjegovimuputama.Filistejci,kojinisupoznavaliBojiZakon,stavilisuKovegnakolakadsu
ga vraali Izraelu,iGospodje prihvatio djelo kojesu uinili.AliIzraelcisuu svojimrukama
imali izjavu o Bojoj volji o svim ovim pitanjima, i njihovo je zanemarivanjeovih uputa bilo
obeaivanje Boga. Na Uzi je poivala najvea krivica drskosti. Prekraj Bojeg zakona je
umanjio njegov osjeaj o njegovoj svetosti, i s nepriznatim grijehom na sebi, on se, usprkos
boanskoj zabrani, drznuo i dodirnuo simbol Boje prisutnosti. Bog ne moe prihvatiti
djeliminu poslunost, ili oputen nain postupanja s njegovim zapovijestima. Kaznom nad
UzomOnjenamjeravaoucijeliIzraelusaditivanoststrogogpridravanjanjegovihzahtjeva.
Takojesmrujednogovjekanarodpotaknutnapokajanjeitakojesprijeenapotrebadase
kaznehiljade.
SmatrajuidanjegovosrcenijeucijelostipravopredGospodom,Davidse,videiUinu
smrt,uplaioKovega,danekigrijehnebinanjeganavukaokaznu.AliObedEdom,premdase
radovaosdrhtanjem,dobrodolicomjeprihvatiosvetisimbolkaoobeanjeBojenaklonosti
poslunima.PanjacijelogIzraelabilajenanjemuinjegovoj kui.Svisuposmatralidavide
371
kakoemubiti....iJahveblagosloviObedEdomaisvunjegovuporodicu.
BoanskijeukordjelovaonaDavida.Onjepotaknutdakaonikadaranijeshvatisvetost
Bojeg Zakona i nunost stroge poslunosti. Naklonost pokazana prema domu ObedEdoma
navela je Davida da se ponovno nada da e Koveg donijeti blagoslove njemu i njegovu
narodu.
Nakon tri mjeseca odluio je jo jednom pokuati donijeti Koveg, ali sada je revno
pazio da u svakoj pojedinosti izvri svaku Gospodnju uredbu. Ponovno su sazvani glavari
naroda, a veliko se mnotvo okupilo oko ObedEdomova doma. Koveg je sa strahopotova
njem i brigom stavljen na ramena boanski imenovanih ljudi, a mnotvo je stajalo u redu i
ustreptalihsrcadugajepovorkakrenula.Nakontosunainiliestkorakaodjeknulajetruba.
Prema Davidovoj naredbi trebalo je rtvovati vola i tovna ovna. Drhtanje i strah sada je
zamijenilaradost.Kraljjeodloiosvojekraljevskeodoreiobukaoseuobinulanenuodjeu,
kakvusunosilisvetenici.Onoviminomnijeelioreidapreuzimasvetenikedunosti,jer
su efod ponekad nosili i drugi, osim svetenika. Ali u ovoj svetoj slubi on je elio zauzeti
mjestopredBogomkaoonajkojijejednaksvojimpodanicima,togdanasetrebalodivitiJahvi.
Onjetrebaobitijedinipredmetpotovanja.
Dugapovorkajeponovnokrenula,amuzikaharfi,truba,cimbalaipsaltira,lebdjelaje
premaNebu,stapajuisesazvukommnogihglasova.Davidje,uzritampjesme,igraoizsve
snagepredJahvom.DavidovoigranjepredBogomkaoizrazradosnastrahopotovanjacitira
ju zaljubljenici u zadovoljstva kao opravdanje za savremeni ples.Meutim, za takvu tvrdnju
nemaosnove.Plesanjejeudananjevrijemepovezanosludouipononimorgijama.Zbog
zadovoljstva se rtvuju zdravlje i moralnost. Onima koji odlaze u plesne dvorane Bog nije
predmet razmiljanja i potovanja, a molitva i pjesme hvale bi se smatrale suvinima na
njihovim skupovima. Odluujua je sljedea provjera. Zabave koje imaju sklonost da slabe
ljubav prema svetim predmetima i umanjuju radost slube Bogu hriani ne trebaju traiti.
Muzika i ples u radosnoj hvali Bogu prilikom noenja Kovega nema nikakve slinosti sa
savremenimrazuzdanimplesom.PrvopodsjeanaBogaiuzdienjegovosvetoime,adrugoje
SotoninooruekojenavodiljudedazaboraveBogaiobeastenjegovoime.
Trijumfalna povorka se pribliila glavnom gradu, slijedei sveti simbol svog nevidlji
vogKralja.Prolomilasepjesmakojomseodstraaranazidovimazahtijevalodaotvorevrata
svetoggrada:
Podignite, vrata, nadvratnike svoje,
diite se, dveri vjene,
da uie Kralj slave!
Grupapjevaaimuziarajeuzvratila:
Ko je taj kralj slave?
Odgovorjedolaziooddrugegrupe:
Jahve silan i junaan,
Jahve silan u boju!
Ondasusestotineglasovaujedinileutrjumfalnomzboru:
Podignite, vrata, nadvratnike svoje,
diite se, dveri vjene,
da uie Kralj slave!
Zatimseponovnozauloradosnopitanje:

372
 Ko je taj Kralj slave?
Aglassevelikogmnotvakaoumvelikihvodazauokakoushienoodgovara:
Jahve nad Vojskama - on je Kralj slave! (Ps 24.7-10)
Tada su se vrata otvorila irom, povorka je ula, a Koveg je sa strahopotovanjem
poloen u ator koji je pripremljen za njegov smjetaj. Pred svetim prostorom podignuti su
rtvenicizartve.Dimrtvepomirenjairtvipaljenica,oblaktamjana,slavaimolitveIzraela
dizalisuseunebo.Slubasezavrila,akraljjeizrekaoblagoslovnadsvojimnarodom.Ondaje
skraljevskimobiljemdopustiodasenaroduzaosvjeenjepodijeledaroviuhraniivinu.
UslubiproslavljanjaovogdotadnajsvetijegdogaajakojijeobiljeioDavidovuvlada
vinu bila su prisutna sva plemena. Duh boanskog nadahnua je poivao na kralju i dok su
zrakezalazeegsuncakupaleatorsvetomsvjetlou,njegovosesrcepodiglouzahvalnosti
Bogujerjeblagoslovljenisimbolnjegoveprisutnostisadabiotakoblizuizraelskogprijestola.
Obuzet zadovoljstvom, David se okrenuo prema svojoj palati da blagoslovi svoju
porodicu.Alinekojeposmatraoovajprizorradostisasasvimrazliitimduhomodonogakoji
jepokretaoDavidovosrce.AkadjeKovegJahvinulaziouDavidovgrad,aulovakiMihala
gledalajekrozprozorividjelakraljaDavidakakoskaeivrtisepredJahvom,iprezregaona
u svom srcu.Ogorena,onanijemoglaekatiDavidovpovratak upalati,vejeizaladaga
presretne i na njegov je ljubazan pozdrav izgovorila bujicu gorkih rijei. Njene rijei su bile
otreiuvredljive:
Kako se asno danas ponio Izraelov kralj kad se otkrio pred oima slukinja slugu
svojih kaotoseotkrivaprostovjek!
DavidjesmatraodajeMihalaprezrelaiobeastilaBojuslubutejeotrouzvratio:
PredJahvomjaigram!TakomiivogaJahve,kojimeizabraomjestotvogocaimjestosvega
njegovadomadamepostavizaknezanadIzraelom,narodomJahvinim:predJahvomuigrati!
Ijousedubljeponiziti.Biuneznatanutvojimoima,alipredslukinjamaokojimagovori,
prednjimaubitiuasti.ZbognjenogponosaidrskostiGospodjeDavidovomukorudodaoi
svoj,teMihalaneimadeporodadodanasvojesmrti.
SveaniobredikojimajepopraenopremjetanjeKovegaostavilisutrajanutisakna
izraelskinarod,tepobudilinajdubljezanimanjezaslubuuSvetilituiiznovazapalilinjihovu
revnostzaJahvu.Davidjesvimsredstvimatoihjeimaonaraspolaganjunastojaoprodubiti
ovedojmove.Slubapjevanjajepostalaredovitidiovjerskogbogosluenja,aDavidjeskladao
psalme ne samo za sveteniku upotrebu u slubi u Svetilitu ve i za narod da ih pjeva na
svojimputovanjimadonacionalnogrtvenikaprilikomgodinjihpraznika.Uticajkojisetako
irio bio je dalekosean i uinio je da se narod oslobodio od idolopoklonstva. Mnogi okolni
narodi, posmatrajui Izraelov napredak, povoljno su poeli misliti o izraelskom Bogu koji je
uiniotakovelikestvarizasvojnarod.
atorkojijeMojsijeizgradio,isvetojepripadaloslubiuSvetilitu,osimKovega,jo
uvijek se nalazilo u Gibei. Davidova je namjera bila da Jerusalem uini vjerskim sreditem
naroda.Buduidajesebisagradiopalatu,smatraojedanijeprikladnodaBojiKovegpoiva
u atoru. Odluio je izgraditi velianstven Hram koji bi izrazio Izraelovo potovanje za ast
kojajedananarodustalnomprisutnouJahve,njihovaKralja.Kadjesvojunamjeruizniopro
rokuNatanu,dobiojeohrabrujuiodgovor:idiiinisvetotijenasrcu,jerjeJahvestobom.
AliistenoiNatanujedolaGospodnjarijesporukomzakralja.Davidjetrebaobiti
lienprednostidaizgradidomzaBoga,alimujedarovanoobeanjeoboanskojnaklonosti
prema njegovim potomcima i izraelskom kraljevstvu: Ovako govori Jahve nad vojskama: Ja
373
samtedoveospanjaka,odovacaikoza,dabudekneznadmojimizraelskimnarodom.Bio
sam s tobom kuda si god iao, iskorijenio sam sve tvoje neprijatelje pred tobom. Ja u ti
pribavitivelikoime,kaotojevelikakoimenazemlji.Odrediuprebivalitesvojemizraels
komnarodu,posadiugadaivinasvojemmjestuidanelutavienaokolo,nitidagazlikovci
muekaoprije.
Budui da je David eznuo da izgradi dom Boji, dano mu je obeanje: Jahve e ti
podiidom...podiiutvogapotomkanakontebe...Onesagraditidomimenumojemu,ajau
utvrditinjegovprijestozauvijek.
Objavljen je i razlog zato David nije trebao izgraditi hram: Mnogo si krvi prolio i
velike si ratove vodio; nee ti graditi Doma mome imenu... Gle, rodie ti se sin; on e biti
miroljubac, i dau mu mir od svih njegovih neprijatelja odasvud unaokolo; ime e mu biti
Solomun.MiripokojdatuIzraeluzanjegovavremena.OnesagraditiDommomeimenu.(1
Ljet22,810)
Premda mu je uskraena najdraa elja njegova srca, David je poruku primio sa
zahvalnou:Kosamja,GospodeJahve,itojemojdomtesimedoveodovde?Paitojejo
premalo u tvojim oima, Gospode Jahve, te daje svoja obeanja kui svoga sluge za daleku
budunost.TadajeonobnoviosvojsavezsBogom.
Davidjeznaodabinjegovuimenupripalaast,anjegovojvladavinislavakadbiizvrio
djelotogajenaumiousvomsrcu,alionjebiospremanpokoritisvojuvoljuBogu.Zahvalan
pristanakkojijetadapokazaorijetkosevida,akimeuhrianima.Oniijaivotnasnaga
opadaestosenadajudaeostvaritinekovelikodjelokojesuzamisliliusvomsrcu,alikoje
oninisusposobniuiniti!Bojeprovienjemoeimgovoriti,kaotojenjegovprorokgovorio
Davidu, objavljujui da djelo za kojim toliko eznu nije povjereno njima. Njihovo je da
pripremeputdrugomekojietoostvariti.Aliumjestodasesazahvalnoupokoreboanskoj
naredbi, mnogi se povlae kao da su odbaeni i prezreni, smatrajui da akone mogu uiniti
onotoele,onineeinitinita.Mnogisesoajnikimnaporimadreodgovornostikojenisu
sposobni nositi i uzalud nastoje ostvariti djelo za koje nisu sposobni, dok ono koje mogu
ostvariti, ostaje zapostavljeno. Zbog nedostatka njihove saradnje vee je djelo ometeno ili
sprijeeno.
David je, u svom zavjetu s Jonatanom, obeao da e im poine od svojih neprijatelja
pokazati milost prema aulovu domu. Svjestan ovog zavjeta, kralj se u dobrim vremenima
raspitao: Ima li jo koji preivjeli od aulove kue, da mu uinim milost zbog Jonatana?
Reeno mu je za Jonatanova sina Meribaala, koji je bio hrom od roenja. U vrijeme kad su
Filistejci kod Jizreela porazili aula, djetetova ga je dadilja, pokuavajui pobjei, ispustila i
tako od njega uinila doivotna bogalja. David je sada dozvao mladia na dvor i primio ga s
velikomljubaznou.Vraenisumuauloviprivatniposjedizauzdravanjenjegovadoma,a
samJonatanovsinjetrebaopostatistalankraljevgostkojijesvakodnevnosjediozakraljevim
stolom.MeribaaljenatemeljuizvjetajaDavidovihneprijateljabiopodsticandagajisnane
predrasude protiv njega kao otimaa, ali monarhov velikoduan i utiv prijem i neprekidna
ljubaznostosvojilajesrceovogmladiaionjekaoinjegovotacJonatansmatraodasunjegovi
interesiistovjetnisinteresimakraljakogajeBogizabrao.
NakontoseDavidutvrdionaizraelskomprijestolunarodjeuivaou dugomrazdoblju
mira.Okolninarodi,gledajuisnaguijedinstvokraljevstva,uskorosusmatralirazboritimda
se klone otvorena neprijateljstva, a David, zaokupljen organizacijom i podizanjem svog
kraljevstva, uzdravao se od napadakih ratova. Meutim, on je naposljetku ipak zaratio s
374
Filistejcima,izraelskimstarimneprijateljimaisMoabcima,teihuspiopobijeditiiprisilitina
plaanjedanka.
Tada su okolni narodi protiv Davida stvorili veliki savez koji je prouzroio najvee
ratoveipobjedeunjegovojvladavinitenajveirastnjegovemoi.Neprijateljskisavez,kojije
nastao zbog ljubomore na sve veu Davidom mo, on niim nije izazvao. Okolnosti koje su
doveledonjegovastvaranjasubileove:
U Jerusalemu su primili vijest da je umro Naha, kralj Amonaca, monarh koji je bio
ljubazan prema Davidu dok je on bjeao od aulova bijesa. Sada, elei izraziti svoju
zahvalnostipotovanjezbognaklonostikojamujebilaukazanaunevolji,DavidjeHanunu,
sinuinasljednikuamorejskogkralja,poslaoizaslanikesizrazimasuuti.ADavidreeusebi:
eliobihiskazatiljubavNahaevusinuHanunu,kaotojenjegovotaciskazaomeni.
Aliovajutivinjebiopogrenoprotumaen.AmoncisumrziliistinitogBogaibilisu
ogoreniIzraelovineprijatelji.NahaevajeljubaznostpremaDavidubilaucijelostipotaknuta
neprijateljstvom prema aulu, izraelskom kralju. Hanunovi savjetnici su pogreno prikazali
Davidovu poruku. ... rekoe knezovi Amonaca svome gospodaru Hanunu: Zar misli da je
Davidposlaoljudedatiizrazesuutzatotojehtioiskazatiasttvomeocu?Nijelimodazato
David poslao svoje ljude k tebi da razvide grad, da bi doznao njegovu obranu i potom ga
oborio?PosavjetusvojihsavjetnikaNahajeprijepolastoljeastanovnicimaJabeGileada,
koji su zatraili primirje, postavio surove uslove kad su ga opkolili Amonci. Naha je traio
prilikudasvimaiskopadesnooko.Amoncisusejouvijekivosjealikakojeizraelskikralj
sprijeionjihovusurovunamjeruiizbavioljudekojesuonieljeliponizitiiosakatiti.Njihje
jo uvijek poticala ista mrnja prema Izraelu. Oni nisu mogli pojmiti dobrotu duha koji je
nadahnuo Davidovu poruku. Kad Sotona nadzire umove ljudi, on e izazvati zavist i sumnju
koja e i najbolje namjere prikazati pogreno. Sluajui svoje savjetnike, Hanun je Davidove
poslanikeproglasiouhodamaiobasuoihpreziromiuvredama.
Amoncima je bilo doputeno da nesmetano izvre zle namjere svog srca, da bi se
Davidu otkrila njihova stvarna priroda. Boja volja nije bila da Izrael sklopi savez s ovim
izdajnikimneznaboakimnarodom.
Danas se, kao i u drevna vremena, djelo veleposlanika smatra svetim. Sveoptim
zakonomsvihnarodaonisubilizatieniodosobnognasiljailiuvreda.Veleposlanikjestajao
kao predstavnik svog vrhovnika i svaki je nedostojan postupak zahtijevao trenutnu osvetu.
Amoncisuse,znajuidaeuvredaIzraelacaodmahbitiosvetena,pripremalizarat.Kadsu
Amonovi sinovi vidjeli da su se omrazili s Davidom, poslao je Hanun s Amonovim sinovima
hiljadu srebrnih talenata da za plau najme bojnih kola i konjanika iz Aram Naharajima, iz
AramMaakeiizSoba.Najmilisuzaplautridesetidvijehiljadebojnihkola...Amonovisuse
sinoviskupiliizsvojihgradovaidoliuboj.(1Ljet19,6.7)
Biojetozaistamoansavez.StanovnicipodrujaizmeurijekeEufrat iSredozemnog
mora udruili su se s Amoncima. Sjever i istok Hanaana bio je okruen oruanim snagama,
udruenimau namjeridaslomeIzraelskokraljevstvo.
Izraelci nisu ekali napad na svoju zemlju. Njihove su snage, pod Joabovim zapovjed
nitvom,preleJordanipolepremaamonskomglavnomgradu.Dokjeizraelskizapovjednik
vodio svoju vojsku do bojnog polja, on ih je nastojao nadahnuti za sukob, govorei: Budi
hrabar i junaki se drimo radi naroda i radi gradova svoga Boga; a Jahve neka uini to je
dobrounjegovimoima.(1Ljet19,13)Udruenesaveznikesnagesuporaeneu prvojbici.
Alionenisubilespremneodustatiodborbe,tesunarednegodineobnovilerat.Sirijskikraljje
375
sakupiosvesvojesnageprijeteiIzraelugolemomvojskom.David,shvatajuikolikojemnogo
zavisilo o ishodu ovog sukoba, osobno je doao na bojinicu i s Bojim blagoslovom nanio
saveznicimatakostrahovitporazdaSirijci,odEufratadoLibanona,nisusamoodustaliodrata
ve su Izraelu plaali i danak. David je odluno nastavio ratovati protiv Amonaca sve dok
njihoveutvrdenisupaleacijelopodrujedolopodizraelskuvlast.
Opasnosti koje su prijetile narodu potpunim unitenjem pokazale su se kao Boje
provienje,sredstvospomoukojegsenacijauzdigladonevienavelianstva. Obiljeavajui
ovajznaajandogaajDavidpjeva:
ivio Jahve! Blagoslovljena hridina moja!
Neka se uzvisi Bog, spasenje moje!
Bog koji mi daje osvetu
i narode meni pokorava.
Od dumana me mojih izbavlja
i nad protivnike me moje izdie,
ti mene od ovjeka silnika spaava.
Zato te slavim, Jahve, meu pucima
i psalam pjevam tvome Imenu:
umnoio si pobjede kralju svojemu,
pomazaniku svome milost si iskazao,
Davidu i potomstvu njegovu navijeke. (Ps 18,47-51)
KrozDavidovepjesmeunarodjeusadivanamisaodajeJahvenjihovasilaiIzbavitelj:
Ne spaava kralja vojska mnogobrojna,
ne spaava velika sila junaka.
Isprazno se od konja nadati spasenju,
jaina njegova ne izbavlja. (Ps33,16.17)
Ti, o moj Kralju i Boe moj,
ti si dao pobjede Jakovu.
Po tebi dumane svoje odbismo,
u tvome imenu zgazismo one
koji se na nas digoe.
U svoj se luk nisam pouzdavao,
nit me ma moj spaavao.
Nego ti, ti si nas spasio od dumana,
ti si postidio one koji nas mrze. (Ps44,58)
Jedni se hvale kolima bojnim, drugi konjima,
mi imenom Jahve, Boga naega! (Ps20,8)
TakojeIzraelskokraljevstvodosegloveliinukojajebilaobeanaAbrahamu,ikasnije
ponovljena Mojsiju: Potomstvu tvojemu dajem zemlju ovu od Rijeke u Egiptu, do Velike
rijeke, rijeke Eufrata. (Post 15,18) Izrael je postao mona nacija, koje su se okolni narodi
bojaliikojusupotovali.Davidovajemounjegovuvlastitomkraljevstvubilavrlovelika.On
jekaomalokojivladaruspiozadobitiosjeanjaiodanostsvognaroda.OnjepotovaoBoga,a
Bogjesadapotovaonjega.
Meutim,usredblagostanjavrebalajeopasnost.Davidseutrenucimasvojihnajveih
pobjedanalaziounajveojopasnostiisuoiosesasvojimnajveimporazom.

376

71. poglavlje
DAVIDOVGRIJEHIPOKAJANJE

Ovo poglavlje zasniva se na 2. Samuelovoj 11 i 12.

Biblija ima malo pohvala za ljude. Malo se prostora posveuje nabrajanju vrlina ak i
najboljihljudikojisudosadivjeli.Ovautnjanijebezsvrheibezpouke.Svesudobreosobine
kojeljudiposjedujuBojidarovi.OniinedobradjelamilouBojomkrozHrista.Buduida
sveduguju Bogu, slava zaonotojesu i to inepripadasamo Njemu.Onisusamooruau
njegovim rukama. tavie, kao to sve pouke iz biblijske istorije ue, opasno je hvaliti i
uzdizatiovjeka,jerakokoizgubiizvidasvojuzavisnostoBoguipouzdaseuvlastitusnagu,
on e sigurno zgrijeiti. ovjek se bori s neprijateljima koji su snaniji od njega. Jer naa
borbanijeprotivkrviitijela,negoprotivPoglavarstava,protivVlasti,protivUpraviteljaovoga
mranog svijeta: protiv zlih duhova koji borave u nebeskim prostorima. (Ef 6,12) Nama je
nemoguevlastitomsnagomopstatiuborbi,isvetoodvraanaumodBoga,svetovodik
samouzvienjuizavisnostiosamomesebi,sigurnopripremaputnaemporazu.SvrhaBiblije
jeusaditiunasnepovjerenjeuljudskusiluipodstaipovjerenjeuboansku.
Duh samopouzdanja i samouzvienja pripremio je put za Davidov pad. Laskanje i
suptilnedraivlastiiraskoinisuostalebezuticajananjega.Odnosisokolnimnarodimasu
takoe izvrili svoj zao uticaj. U skladu s obiajima koji su prevladavali meu istonjakim
vladarima,kraljevimasenijesudilozazloinekojisenisuopratalipodanicima,monarhnije
imaoistuobavezusamokontrolekaoipodanici.SvejetoumanjiloDavidovosjeajogromne
teinegrijeha.UmjestodasesponiznouosloninaJahvinusilu,onjepoeovjerovatisvojoj
vlastitojmudrostiimoi.imSotonauspijeodvojitiduuodBoga,jedinogIzvorasile,one
nastojati pobuditi nesvete elje ljudske tjelesne prirode. Djelo neprijatelja nije naglo, ono u
poetku ne iznenauje i zapanjuje, ve tajno potkopava utvrde naela. Ono poinje s naoko
malimpojedinostima,zanemarivanjemvjernostiipotpunogoslanjanjanaNjega,sklonouda
seslijedesvjetovniobiajiipostupci.
Prije svretka rata s Amoncima David se, preputajui zapovijestanje vojske Joabu,
vratio u Jerusalem. Izraelci su ve pokorili Sirijce, a potpuni poraz Amaleana se inio
sigurnim. David je bio okruen plodovima svoje pobjede i astima svoje mudre i vjete
vladavine.Upravotada,kadseopustioibioneoprezan,kuajeiskoristioprilikudazaokupi
njegov um. injenica da se Bog tako blisko povezao s Davidom i pokazao mu tako veliku
naklonosttrebalamujebitinajsnanijipoticajdasvojkarakterouvaneuprljan.Alikadseu
svom samopouzdanju i udobnosti prestao oslanjati na Boga, David je popustio Sotoni i na
svojuduunavukaomrljugrijeha.On,voanarodakogajeNeboimenovalo,izabranodBoga
davrinjegovZakon,isamjepogazionjegoveuredbe.Onkojijetrebaobitistrahonimakoji
inezlo,svojimvlastitimdjelomjeojaaonjihoveruke.
Uopasnostimatokom svogranijegivotaDavidjesvjestansvogpotenjamogaosvoj
sluaj povjeriti Bogu. Gospodnja ga je ruka sigurno vodila pored nebrojenih zamki koje su
postavljaneprednjegovenoge.Alisada,krivinepokajan,onnijetraiopomoivostvoNeba,
vesenastojaoosloboditiopasnostiukojegajegrijehuvukao.Bateba,ijasekobnaljepota

377
pokazala kao zamka za kralja, bila je ena Urije Hetita, jednog od Davidovih najhrabrijih i
najvjernijihasnika.Nikonijemogaopredvidjetiposljediceakosesaznazaovajzloin.Bojije
Zakonpreljuboincaosuivaonasmrt,avojnikponosnaduha,kojijebioosramoen,mogao
seosvetitioduzimajuiivotkraljuilipotiuinarodnapobunu.
SvinaporikojejeDaviduloiodasakrijesvojukrivnjupokazalisuseuzaludnim.Onse
predao Sotoninoj sili, opanost ga je okruivala, a ekalo ga je obeaenje vee od smrti.
inilosedanemaizlazaionjeusvomoajupouriodapreljubudodaiubistvo.Onajkojije
poluio aulovo unitenje nastojao je i Davida odvesti u propast. Premda su kunje bile
razliite, one su bile iste jer su vodile k prijestupu Bojeg Zakona. David je mislio da ako
neprijateljskarukaubijeUrijuubici,krivnjazanjegovusmrtneesemoipripisatikraljukoji
je bio kod kue, Bateba e biti slobodna da postane njegova ena, i tako e se odagnati
sumnjaispasitikraljevaast.
Urija je postao nosilac svoje vlastite smrtne presude. U pismu koje su njegove ruke
donijeleJoabukraljjezapovjedio:PostaviUrijunaprijed,gdjejenajeiboj,pauzmaknite
izanjega:nekabudepogoeninekapogine.Joab,veuprljankrvljusamovoljnogubistva,nije
oklijevaoposluatikraljevunaredbuiUrijajepaoodamonskogmaa.
DotadajezapisoDavidovojvladavinibiotakavdamujemalomonarhabiloravno.O
njemujenapisanodajekraljevaoineipravoipravicusvemusvomenarodu(2Sam8,15).
On je svojim potenjem stekao povjerenje i odanost naroda. Ali kad se odvojio od Boga i
predao se Zlome, on je za neko vrijeme postao Sotonin poslanik, a ipak je drao poloaj i
autoritetkojimujeBogdao,zahtijevajuiposlunostkojaeugrozitiduuonogakojimuse
pokori. I Joab, koji je svoju odanost podario kralju a ne Bogu, prekrio je Boji Zakon jer je
kraljtozapovjedio.
BogjeDavidudaovlast,alidajekoristisamouskladusboanskimZakonom.Kadje
zapovjedioonotoseprotiviloboanskomZakonu,grijehjebioposluati....jernemavlasti
osimodBoga(Rim13,1),alimiihnetrebamosluatiakoseprotiveBojemZakonu.Apostol
Pavle, piui Korinanima, iznosi naela po kojima se trebamo vladati. On kae: Nasleujte
mene,kaotoijanasleujemHrista!(1Kor11,1)
Davidujeposlanoizvjeeoizvrenjunaredbekojujeposlao,alijebilotakopozorno
sroeno da ne umijea ni Joaba ni kralja. Joab zapovjedi glasniku ovako: Kad pripovjedi
kraljusvetosedogodilouboju,modaesekraljrazljutiti...atimureci:
PoginuojeitvojslugaUrija.Glasnikkrenunaput,doekDaviduipripovjedimusveto
mujenaloioJoab.
Kraljevodogvorjebio:OvakoreciJoabu:Nemojtouzimatitolikoksrcu,jermapro
diresadovoga,sadonoga.Udarajjojaenagradioboriga!Takoemuvratitisranost!
Batebajeoplakivalasvogmuauobiajenbrojdana,akadsuoniproli,poslaDavid
ponjuiuzejeusvojdvor,ionamupostaena.Onajijanjenasavjestiuzvienosjeajasti
nije dopustio, ak kad mu je i ivot bio u opasnosti, da svoju ruku digne protiv Gospodnjeg
pomazanika, toliko je pao da je mogao uvrijediti i ubiti jednog od svojih najvjernijih i
najhrabrijihvojnika,inadatisedaenesmetanouivatinagraduzasvojgrijeh.Jao,potamnje
zlato,tosuhozlato!(Tu4,1)
Sotonajeodpoetkaljudimaprikazivaodobitaktogamoguosvojitiprijestupom.On
jetakozaveoanele.TakojeonkuaoiAdamaiEvu.Ontakojouvijeknavodimnotvona
neposlunost Bogu. Put prijestupa izgleda poeljan, a na koncu vodi k smrti (Izr 14,12).
Sretnisuonikojikadzakoraenaovajput,shvatekakosugorkiplodovigrijehainavrijeme
378
ga ostave. Bog u svojoj milosti nije dopustio da varljive nagrade grijeha odvuku Davida u
potpunupropast.
BojeposredovanjejepostalonunoizbogIzraela.Kakojevrijemeprolazilo,Davidov
je grijeh s Batebom postao poznat, a pojavila se i sumnja da je on planirao Urijinu smrt.
Gospod je bio obeaen. On je pomagao i uzvisivao Davida, a David je pogreno prikazao
Bojikarakterinaniosramotunjegovuimenu.TojeumanjivalomjerilodobroteuIzraelu,au
mnogim umovima i odvratnost prema grijehu, a oni koji nisu ljubili i bojali se Boga bili su
ohrabreniusvojimprijestupima.
Proroku Natanu je zapovjeeno da Davidu donese poruku ukora. Bila je to izrazito
otraporuka.Malombrojuvrhovnikasemogaoizreiovakavukoradacijenanebudesigurna
smrt za onoga koji ukorava. Natan je bez oklijevanja prenio boansku presudu, a ipak je to
uinio s takvom nebeskom mudrou da je pobudio kraljevo saosjeanje, njegovu savjest i s
njegovihusanauosmrtnupresudusamomesebi.PozivajuiDavidakaoboanskiimenovana
uvara prava svog naroda, prorok je ponovio priu o nepravdi i tlaenju to ih je trebalo
ispraviti.
Unekomgraduivjeladvaovjeka,rekaoje,jedanbogat,adrugisiromaan.Bogati
imae ovaca i goveda u obilju. A siromah nemae nita osim jedne jedine ovice koju bijae
kupio.Hraniojuje,ionajeraslakrajnjegaisnjegovomdjecom;jelajeodnjegovazalogaja,
pilaiznjegoveae;spavalajenanjegovukrilu:bilamujekaoki.Idoeputnikkbogatom
ovjeku,anjemubiloaouzetiodsvojihovacailigovedadazgotovigostukojimujedoao.On
ukradeovicusiromahaizgotovijezasvogpohodnika.
Kraljserazbjesnioiuzviknuo:TakomiivogaJahve,smrtjezasluioovjekkojijeto
uinio!etverostrukoenaknaditiovcuzatotojeuiniotodjeloitonijeznaomilosra!(2
Sam12,5.6)
Natan je usmjerio svoj pogled na kralja i podiui svoju desnu ruku prema nebu
sveanoizjavio:Tisitajovjek!...Zatosi,nastavioje,prezreoJahvuiuinioonotojezlou
njegovim oima? Krivci mogu pokuati, kaoto je David uinio, prikriti svoj grijeh od ljudi,
oni mogu nastojati trajno prikriti zlo djelo od ljudskog pogleda ili znanja, ali sve je golo i
otkrivenooimaonogakomumoramodatiraun(Heb4,13).Nitanemaskrivenotonee
trebatidaseotkrije,nitajnotoneetrebatidasedozna.(Mt10,26)
Natanjeobjavio:OvakogovoriJahve,BogIzraelov:Jasamtepomazaozakraljanad
Izraelom, ja sam te izbavio iz aulove ruke... Zato si prezreo Jahvu i uinio ono to je zlo u
njegovimoima?UbiosimaemUrijuHetita,anjegovusienuuzeozasvojuenu.Jest,njega
si ubio maem Amonaca. Zato se nee nikada vie okrenuti ma od tvoga doma... Evo ja u
podii na te zlo iz tvoga doma. Uzet u tvoje ene ispred tvojih oiju i dat u ih tvome
blinjemu...Tisidodueradiotajno,alijauovuprijetnjuizvritipredsvimIzraelomipred
ovimsuncem!
Prorokov ukor dirnuo je Davidovo srce, savjest je bila probuena, i on je uvidio svu
veliinu svoje krivnje. Njegova se dua pognula u pokajanju pred Gospodom. S drhtavim
usnamaonjerekao:SagrijeiosamprotivJahve.Svezlotogainimodrugimadoseeido
Boga.DavidjetekozgrijeioprotivUrijeiBatebeionjetodubokoosjeao.Aliuodnosuna
Boga,njegovjegrijehbiodalekovei.
PremdaseuIzraelunijemogaonainikokobiizvriosmrtnukaznunaGospodnjem
pomazaniku, David je drhtao da ga brza Boja osuda ne smakne krivog i bez oprosta. Ali
njemu je preko proroka poslana poruka: Jahve ti oprata tvoj grijeh: nee umrijeti. Ipak,
379
pravdasemoralaizvriti.SmrtnapresudajeprenesenasDavidanadijetegrijeha.Takojekralj
dobioprilikuzapokajanje,dokmujepatnjaismrtdjeteta,kaodionjegovekazne,biladaleko
tea od vlastite smrti. Prorok je rekao: Ali jer si s tim djelom prezreo Jahvu, neminovno e
umrijetidijetekojetiserodilo.
Kadsedijeterazboljelo,Davidsepostomidubokomponiznoumoliozanjegovivot.
Odloio je svoju kraljevsku odoru, odloio je krunu, i noima leao na zemlji, alostan i
slomljenasrca,posredujuizanevinodijetekojejepatilozbognjegovoggrijeha.Astarjeine
njegovadomastajahuokonjegadagapodignusazemlje,alionnehtjedeineokusisnjima
nikakva jela. Poniznost i pokajanje su esto odvratili kaznu kad je osuda bila izreena nad
osobom ili gradom, a Onaj koji je uvijek milostiv, brz da oprosti, slao je vjesnike mira.
OhrabrenovommiljuDavidjeustrajaousvojimmolbamasvedokjedijetebiloivo.Kadje
saznaodajeonoumrlo,onsetihopokorioBojojzapovijesti.Paojeprviudaracosvetekojuje
onsamproglasiopravednom,aliDavid,vjerujuiuBojumilost,nijeostaobezutjehe.
Mnogi se, koji itaju istoriju Davidova pada, pitaju: Zato je ovaj zapis javno
objavljen?ZatojetoBogsmatraoprikladnimdasvijetuobznaniovumranustranicuivota
jednog od onih koje je Nebo tako visoko cijenilo? Prorok je u svom ukoru Davidu u vezi s
njegovim grijehom rekao: Ali je s tim djelom prezreo Jahvu. Tokom sljedeih narataja
nevjernicisuukazivalinaDavidovkarakterkojijenosioovutamnumrlju,isushitomiporu
gomuzvikivali:OvojeovjekpoBojemsrcu!Takojevjeraismijavana,BoginjegovaRije
vrijeani,dueotvrdnuleunevjeri,amnogi,podokriljempobonosti,ohrabreniugrijehu.
Meutim,Davidovaistorijanepruapotporugrijehu.Dokjehodiouskladus Bojim
savjetima,onjenazvanovjekompoBojemsrcu.Kadjezgrijeio,tovienijebilaistinadok
sepokajanjemnijevratioGospodu.Bojarijejasnokae:AlidjelokojeuiniDavidbijaezlo
uoimaJahvinim.(2Sam11,27)IGospodjeprekoprorokaporuioDavidu:Zatosiprezreo
Jahvu i uinio ono to je zlo u njegovim oima?... Zato se nee nikada vie okrenuti ma od
tvoga doma, jer si me prezreo. Premda se David pokajao za svoj grijeh, primio oprost, a
Gospodgaprihvatio,onjeponjeopogubnuetvusjemenatogajesamposijao.Kaznenad
njiminjegovimdomomsvjedoeoBojojodvratnostipremagrijehu.
DotadjeBojeprovienjesauvaloDavidaodsvihneprijateljskihzavjeraidirektnoje
upotrijebljeno da obuzda aula. Ali Davidov prijestup je promijenio njegov odnos s Bogom.
Gospodnikakonijemogaoodobritibezbonost.Onnijemogaoupotrijebitisvojusiludazatiti
Davidaodposljedicanjegovagrijehakaotogajetitioodaulovaneprijateljstva.
VelikapromjenasedogodilaiusamomDavidu.Njegovjeduhbioslomljensvijeuo
grijehu i njegovim dalekosenim posljedicama. Osjeao se ponien u oima svojih podanika.
Njegov je uticaj bio oslabljen. Dotada je njegov napredak pripisivan njegovoj savjesnoj
poslunostiGospodnjimzapovijestima.Alisadasunjegovipodanici,znajuizanjegovgrijeh,
poticani da slobodnije grijee. Oslabljen je njegov autoritet u vlastitom domu kao i njegov
zahtjev sinovima za potovanjem i poslunou. Osjeaj grenosti utiao ga je kad je trebao
osuditigrijeh,ioslabionjegovurukukadjetrebaoprovoditipravduuvlastitomdomu.Njegov
jezaoprimjeruticaonanjegovesinove,aBognijehtioposredovatidasprijeiposljedice.On
jedopustiodasestvariprirodnoodvijajutejeDavidbiootrokanjen.
David je cijelu godinu nakon grijeha ivio u prividnoj sigurnosti, nije bilo vanjskog
dokazaBojegnezadovoljstva.Aliboanskakaznajebilanadnjim.Brzoisigurnosebliiodan
suda i osvete i nikakvo pokajanje ga nije moglo sprijeiti, kao i agoniju i sramotu koje e
pomraiti njegov zemaljski ivot. Oni koji ukazivanjem na Davidov primjer pokuavaju
380
umanjiti krivicu za vlastite grijehe trebaju nauiti iz biblijskog zapisa da je put prijestupa
teak.PremdaonikaoiDavidtrebajunapustitiputzla,posljediceegrijehaiuovomivotu
bitigorkeitekezanoenje.
Bog je namjeravao da istorija Davidova pada slui kao opomena tako da se ni oni
kojima je dao velike blagoslove i naklonost ne osjeaju sigurnima i zanemare budnost i
molitvu.TakoseonapokazalakorisnomonimakojiponiznonastojenauitipoukukojujeBog
namjeravaopruiti.Odnaratajadonaratajahiljadesupodstaknutedashvatelinuopasnost
kuaeve sile. Davidov pad, ovjeka koga je Bog tako visoko cijenio, u njima je probudio
nepovjerenje ti sebe. Shvatili su da ih samo Bog svojom silom moe sauvati kroz vjeru.
ZnajuidajeinjihovasnagaisigurnostuNjemu,onisebojezakoraitinaSotoninozemljite.
akiprijeizricanjaboanskepresudenadDavidomonjepoeoetiplodoveprijestu
pa. Njegova savjest nije bila mirna. Proivljavao je agoniju duha izraenu u trideset drugom
psalmu.Onkae:
Blaen onaj kome je grijeh otputen,
kome je zloin pokriven!
Blago ovjeku kome Jahve ne ubraja krivnju,
i u ijemu duhu nema prijevare!
Preutjet sam htio, ali kosti mi klonue
od neprestana jecanja.
Danju i nou ruka me tvoja titala,
snaga mi se troila ko za ljetnih ega. (Ps 32,1-4)
IpedesetprvipsalamjeizrazDavidovapokajanjanakontojeodBogaprimioporuku
ukora:
Smiluj mi se, Boe, po milosru svome,
po velikom smilovanju izbrii moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice,
od grijeha me mojeg oisti!
Bezakonje svoje priznajem,
grijeh je moj svagda preda mnom...
Pokropi me isopom da se oistim,
operi me, i biu bjelji od snijega!
Objavi mi radost i veselje,
nek se obraduju kosti satrvene!
Odvrati lice od grijeha mojih,
izbrii svu moju krivicu!
isto srce stvori mi, Boe,
i duh postojan obnovi u meni!
Ne odbaci me od lica svojega
i svoga Svetog Duha ne uzmi od mene!
Vrati mi radost svoga spasenja
i uvrsti me duhom spremnim!
Uiu bezakonike tvojim stazama,
i grenici tebi e se obraati.
Oslobodi me od krvi prolivene,
Boe, Boe spasitelju moj!
381
 Nek mi jezik klie pravednosti tvojoj! (Ps 51,1-16)
Takojeizraelskikraljsvetompjesmomkojasetrebalapjevatinajavnimokupljanjima
njegovanaroda,uprisutnostidvora,svetenikaisudija,knezovairatnika,ikojaenabudue
naratajeprenijetiznanjeonjegovupadu,opisaosvojgrijeh,pokajanjeinaduuoprostkroz
Bojumilost.Umjestodanastojisakritisvojukrivicu,onjeeliodatunaistorijanjegovapada
pouiidruge.
Davidovopokajanjejebilodubokoiiskreno.Nijepokuaoublaitisvojzloin.Njegova
molitvanijebilanadahnutaeljomdaizbjegnekaznu.Uvidiojeveliinusvogprijestupaprotiv
Boga,uvidiojeprljavtinusvojedueipreziraosvojgrijeh.Onnijesamomoliozaoprostvei
zaistousrca.Davidnijeuoajupredaobitku.UBojimobeanjimagrjenikukojisekajeon
jevidiodokazeosvomoprostuiprihvatanju.
rtve ti se ne mile,
kad bih dao paljenicu, ti je ne bi primio.
rtva Bogu duh je raskajan,
srce raskajano, ponizno, Boe, nee prezreti. (Ps 51,18.19)
Premda je David pao, Gospod ga je podigao. On je sada bio u skladnijem odnosu s
Bogominjegovisumublinjibilisklonijinegoprijepada.Radostanzbogsvogosloboenjaon
jepjevao:
Tad grijeh svoj tebi priznali
i krivnju svoju vie ne skrivah.
Rekoh: Priznat u Jahvi prijestup svoj,
i ti si mi krivnju grijeha oprostio...
Utoite ti si moje,
od tjeskobe ti e me sauvat,
odjenut me radou spasenja. (Ps 32,5-7)
Mnogi su prigovarali zbog navodne Boje nepravde kad je potedio Davida, ija je
krivnjabilatakovelika,aodbioaulazanetotoseunjihovimoimainilomanjimgrijehom.
Meutim, David se ponizio i priznao svoj grijeh, dok je aul prezreo ukor i nepokajanjem
otvrdnutosvojesrce.
OvajdioDavidoveistorijeimavelikoznaenjezagrjenikakojisekaje.Tojejedanod
najupeatljivijih prikaza koji su nam dani o borbama i kunjama ovjeanstva i iskrenom
pokajanjuBoguivjeriuGospodaIsusaHrista.Tosetokomsvihvjekovapokazalokaoizvor
ohrabrenja duama koje su se nakon pada u grijeh borile pod teretom svoje krivice. Hiljade
Bojedjece,kojasuprijevaromnavedenanagrijeh,bilojespremnoprepustitiseoaju,alikad
su se sjetili kako je Davidovo iskreno pokajanje i priznanje Bog prihvatio, kako je usprkos
tomeonpatiozasvojprijestup,ionisuseohrabrili,pokajaliiiznovapokualihoditiputem
Bojihzapovijesti.
Ko godpodBojim ukoromponiziduu,s priznanjemipokajanjem,kaoDavid,moe
biti siguran da za njega ima nade. Ko god vjerom prihvata Boja obeanja nalazi oprost.
Gospodnikadaneeodbacitiduukojaseiskrenokaje.Onjedaoovoobeanje:iliumojenek
doeokrilje,nekasklopimirsamnom,mirnekasklopisamnom.(Iz27,5)Nekbezbonik
putsvojostavi,azlikovacnaumesvoje.NeksevratiGospodu,kojiemu sesmilovati,kBogu
naem,jerjevelikoduanupratanju.(Iz55,7)

382

72. poglavlje
ABALOMOVABUNA

Ovo poglavlje zasniva se na 2. Samuelovoj 13 do 19.

uvi parabolu proroka Natana Davidova nesvjesna presuda samome sebi je glasila
etverostruko e naknaditi, i njemu je trebalo biti sueno na temelju vlastite presude.
Njegova etiri sina su trebala poginuti, a gubitak svakoga od njih bio je posljedica oeva
grijeha.
DavidjedopustiodasramotnizloinAmnona,prvoroenca,proebezkazneiukora.
Zakon je izricao smrt preljubnika, a Amnonov neprirodni grijeh udvostruio je njegovu
krivicu. Meutim, David koji je samoga sebe osuivao za grijeh, propustio je prijestupnika
privestipravdi.Abalom,prirodnizatitniksestrekojajebilatakognusnoosramoena,pune
jedvijegodineprikrivaosvojuosvetnikunamjeru,dabijenajposlijeutolikosigurnijeizvrio.
NabratovuzapovijestAmnon,pijanioskvrnitelj,ubijenjeprilikomgozbikraljevihsinova.
Davidu je odmjerena dvostruka kazna. Donesena mu je strana vijest: Abalom je
pobiosvekraljevesinove,nijeostaoodnjihnijedanjedini.Kraljustade,razdrijesvojehaljine
i baci se na zemlju; i svi njegovi dvorani koji stajahu oko njega razdrijee svoje haljine.
Kraljevi sinovi, vraajui se u strahu u Jerusalem, otkrili su ocu istinu; samo je Amnon bio
ubijen,ionizaplakaeu savglas;aikraljisvinjegovidvoraniplakahu.Abalomjepobjegao
kTalmaju,kraljuGeura,ocusvojemajke.
AmnonjekaoidrugiDavidovisinovibiopreputensebinomuivanju.Onjenastojao
zadovoljiti svaku pomisao svog srca bez obzira na Boje zahtjeve. Usprkos svom velikom
grijehuBoggajepodnosio.Njemujetokomdvijegodinepruenaprilikazapokajanje,alionje
ostaougrijehuismrtgajepokosiladanepokajanekastranuodlukuSuda.
DavidjezanemariodunostkanjavanjaAmnonovagrijehaizbognevjernostikraljai
ocaisinovljevognepokajanja,Gospodjedopustiodadogaajiidusvojimtokominijeobuzdao
Abaloma. Kad roditelji ili vladari zanemare dunost kanjavanja pokvarenosti, sam Bog e
uzeti sluaj u svoje ruke. Njegova sila koja obuzdava sile zla bit e djelomino uklonjena i
stvoritesetakavnizokolnostidaegrijehkaznitigrijehom.
Zle posljedice Davidovog nepravednog poputanja Amnonu nisu bile okonane, jer je
tadapoeloAbalomovootuenjeodnjegovogoca.NakontojepobjegaouGeur,Davidmu
je,smatrajuidazloinnjegovasinazahtijevanekukaznu,odbiodopustitidasevrati.Atoje
samo uveavalo, a ne umanjilo, nerazmrsiva zla u koja se kralj upleo. Abalom, energian,
ambiciozaninenaelan,izgnanstvomiskljuenizsudjelovanjauposlovimakraljevstva,usko
roseprepustioopasnimplanovima.
Joabjenakondvijegodineodluiopomoiuizmirenjuocaisina.Dreitonaumu,on
je pridobio saradnju ene iz Tekoe poznate po svojoj mudrosti. ena, koju je Joab pouio,
predstavilaseDavidukaoudovicakojojjesinbiojedinautjehaipotpora.Usvaijedanjesin
ubio drugog, a sada su svi roaci u porodici zahtijevali da se preivjeli sin preda krvnom
osvetniku. Tako hoe, rekla je majka, da ugase eravicu koja im je ostala, da ne ostave
momemuuniimenanipotomstvanazemlji.Njenpozivdirnuojekraljevaosjeanjaionje

383
obeaoenikraljevskuzatituzanjenogsina.
Nakon to je iz njega izvukla opetovana obeanja za mladievu sigurnost, ona je
preklinjala za kraljevsku milost, rekavi mu da govori kao ovjek koji nije u pravu to nije
dopustiodovestikuisvogprognanika.Mismo,reklaje,sviosueninasmrt,slinismovodi
kojaseprolijenazemljuiviesenemoeskupiti,iBognepodiemrtvaca:nekadaklekralj
mislinatodaprognanikneostaneizgnandalekoodnjega. OvajnjeanidirljivprikazBoje
ljubavi prema grjeniku, koji je doao od Joaba, grubog vojnika, oit je dokaz da je Izrael
poznavao velike istine otkupljenja. Kralj, osjeajui vlastitu potrebu za Bojom milosti, nije
mogaoodbitiovajpoziv.IzdaojeJoabuzapovijest:IdiidovedinatragmladiaAbaloma.
Abalomu je doputeno da se vrati u Jerusalem, ali ne i da se pojavi na dvoru ili
susretnesocem.Davidjepoinjaouviatizleposljedicepoputanjasvojojdjeci,ipremdaje
njenovolioovogprekrasnogidarovitogsina,smatraojenunimdakaopoukuiAbalomui
narodupokaeodvratnostprematakvomgrijehu.Abalomjedvijegodineiviousvomdomu,
alijebioizgnansdvora.Njegovajesestraivjelasnjiminjenagajeprisutnostivopodsjeala
na nepopravljivo zlo koje joj je naneseno. U oima javnog mnijenja knez je bio heroj, a ne
prijestupnik.Onjesovomprednoupoeopridobivatisrcanaroda.Njegovajeosobnapojava
bila takva da je izazivala divljenje svih koji su ga posmatrali. U svemu Izraelu ne bijae
ovjekatakolijepakaoAbalomkomubisemogleizreitolikepohvale:odpetedoglavenije
na njemu bilo mane. Nije bilo mudro to je kralj ostavio ovjeka Abalomova karaktera,
ambiciozna,naglaivatrena,dasetokomdvijegodinepreputamislimaonavodnojnepravdi.
Davidov postupak kojim mu je dopustio da se vrati u Jerusalem, a odbio da doe u njegovu
prisutnost,pribaviomujeosjeajenaroda.
Drei stalno na umu vlastiti prijestup Bojeg Zakona, David je izgledao moralno
paraliziran,onjebioslabineodluan,dokjeprijesvoggrijehabiohrabariodluan.Njegovje
uticajkodnarodabiooslabljen.Isvejetopogodovaloneprirodnimnamjeramanjegovasina.
AbalomjespomouJoabovauticajaponovnoputenuoevuprisutnost,ipremdaje
dolo do vanjskog pomirenja, on je nastavio sa svojim ambicioznim planiranjem. On je sada
uzeonekekraljevskeasti,koijeikonje,ipedesetljudikojisuprednjimtrali.Idokjekralj
sveviebiosklonpovlaenjuisamoi,Abalomjeneumornopridobivaonaklonostnaroda.
Uticaj Davidove ravnodunosti i neodlunosti preao je na njegove podanike, a
zanemarivanje i odlaganje je obiljeavalo izvrenje pravde. Abalom je svaki sluaj nezado
voljstva vjeto iskoritavao za vlastitu dobit. Svakog se dana moglo vidjeti ovog ovjeka
plemenitaizrazalicanavratimagrada,gdjejeekalagrupamoliteljaoekujuidazanaknadu
iznesu svoje nepravde. Abalom se druio s njima i sluao njihove pritube, izraavajui
saueesnjihovimpatnjamaialostzbognedjelotvornostivlade.SasluaviprieIzraelaca,
knez bi odgovorio: Vidi, tvoja je stvar dobra i pravedna, ali nee nai nikoga koji bi te
sasluaokodkralja,dodajui:Ah,kadbimenepostavilizasudijuUzemlji!Svakibikojiima
kakvuparnicuilisuddolaziokmeni,ijabihmupribaviopravo!Akadbimusekopribliioda
musepokloni,onbipruioruku,privukaogaksebiipoljubio.
Podstaknutvjetimulagivanjemkneza,nezadovoljstvoupravomsebrzoirilo.Pohvale
zaAbalomasubilenausnamasviju.Njegasesmatralonasljednikomkraljevstva,narodgaje
ponosnoposmatraokaoonogakojijedostojanovogvelikogpoloaja,au njemujegorjelaelja
dazauzmeprijesto.TimejeAbalompredobivaosrcaIzraelacazasebe.Alikralj,zaslijepljen
ljubavlju prema sinu, nita nije posumnjao. Kneevsko ponaanje to ga je Abalom usvojio
Davidjesmatraonamjeromdaukaeastdvoruiizraziradostzbogpomirenja.
384
 Doksuumovinarodapripremanizaonotojetrebaloslijediti,Abalomjetajnoposlao
izbraneljudeusvaplemenadadogovoremjerezapobunu.Ondasezaogrnuoplatemvjerske
pobonosti da bi prikrio svoje izdajnike namjere. Zavjet koji je uinio dok je jo bio u
izgnanstvu morao se obaviti u Hebronu. Abalom je rekao kralju: Dopusti mi da odem u
HebronidaizvrimzavjetkojimsamsezavjetovaoJahvi.JerkadbijahuGeuruuAramu,tvoj
se sluga zavjetovao ovako: Ako me Jahve dovede natrag u Jerusalem, iskazau ast Jahvi u
Hebronu. Osjeajan otac, utjeen ovim dokazom pobonosti u svom sinu, otpustio ga je s
blagoslovom. Zavjera je sada bila potpuno zrela. Abalomov krunski in licemjerstva je bio
smiljen ne samo da zaslijepi kralja ve i da zadobije povjerenje naroda i tako ih povede u
pobuniprotivkraljakogajeBogizabrao.
AbalomjeotiaouHebron,asnjimjepolodvijestotineljudiizJerusalema;bijahuto
uzvanici,kojisubezazlenopoli,neznajuitosesprema.OviljudisuotilisAbalomom,ne
mislei da ih njihova ljubav prema sinu vodi u pobunu protiv oca. Po dolasku u Hebron
AbalomjeodmahpozvaoAhitofela,jednogodDavidovihglavnihsavjetnika,ovjekauvenog
pomudrosti,ijesemiljenjesmatralopouzdanimimudrimkaonekoproroanstvo.Ahitofel
se pridruio zavjerenicima i zbog njegove potpore inilo se da e Abalomov plan sigurno
uspjeti, privlaei pod njegovu zastavu mnoge uticajne ljude iz svih dijelova zemlje. Kad se
oglasila truba pobune, kneeve uhode su irom zemlje proirile vijest da je Abalom kralj i
mnogisuseljudiokupiliokonjega.
U meuvremenu vijest o pobuni je stigla do Jerusalema, do kralja. David se iznenada
pokrenuo i uvidio da se pobuna iri u neposrednoj blizini njegova prijestola. Njegov vlastiti
sin,sinkojegjeljubioikojemjevjerovao,planiraojepreuzetinjegovukrunu,anemasumnje,i
oduzetimuivot.Davidse,uvelikojopasnosti,oslobodiodepresijekojagajetakodugopritis
kalaiuduhusvojihranijihgodinapripremiosedasesuoisastranimprilikama.Abalomje
okupljao svoje snage u Hebronu koji je bio udaljen samo dvadeset milja. Pobunjenici su
uskorotrebalibitinavratimaJerusalema.
David je iz svoje palate posmatrao glavni grad, brijeg velianstven, radost je zemlji
svoj...gradjekraljavelikoga(Ps48,2).Zadrhtaojepripomislidagaizloipokoljuiunitenju.
Trebalipozvatipodanikekojisuidaljeostalivjerninjegovomprijestoluizapodjenutibitku
dazadriglavnigrad?HoelidopustitidaJerusalembudepreplavljenkrvlju?Ondajedonio
odluku.Strahoteratanisutrebalezadesitiizabranigrad.OnenapustitiJerusalemiprovjeriti
vjernost svog naroda dajui im priliku da mu prue potporu. U ovoj velikoj krizi njegova je
dunostpremaBoguinarodubiladaodrivlastkojumujeNebopredalo.Pitanjesukobaonje
povjerioBogu.
UponiznostiituziDavidjeproaokrozvrataJerusalema,jergajepobunavoljenasina
tjeralasnjegovaprijestola,izpalateiodBojegKovega.Narodgajeslijedioudugoj,alosnoj
povorci, poput pogrebne. Kralja su pratili njegovi uvari, Kereani, Peleani i est stotina
GianaizGatapodzapovjednitvomItaja.AliDavid,skarakteristinomnesebinou,nijese
mogao sloiti da ovi stranci koji su zatraili njegovu zatitu budu upleteni u ovu nevolju.
Izraziojeiznenaenjetosubilispremnirtvovatisezanjega.KraljjerekaoItaju,Gianinu:
Zatoitiidesnama?Vratiseiostanikodkralja!Tisistranac,prognanizsvojezemlje.Juer
sidoao,a danasdatevodimdasepotucasnama,kadjaidemkamomesreananese.Vrati
seiodvedisvojubraunatragsasobom,aJahvenekatiiskaeljubavivjernost!
Itajjeodgovorio:ivogamiJahve,itakomiivbiomojgospodarkralj:gdjegodbude
moj gospodar kralj, bilo na smrt ili na ivot, ondje e biti i tvoj sluga! Ovi su se ljudi iz
385
neznabotva obratili oboavanju Jahve, a sada su pokazali svoju plemenitu vjernost svom
Boguikralju.Davidjesazahvalnimsrcemprihvationjihovuodanostnjegovomoitogubitni
komsluajutesusvipreliprekopotokaKidrona,putempremapustinji.
Povorkajeponovnozastala.Pribliavalasegrupaodjevenausveteodore.Bijaeondje
iSadokisnjimsvilevitikojisunosiliKovegBoji.Davidovisljedbenicisunaovogledalikao
nasretanznak.Prisutnosttogsvetogsimbolazanjihjebiloobeanjeonjihovomizbavljenjui
konanoj pobjedi. On e nadahnuti ljude hrabrou da se okupe oko kralja. Njegova e
odsutnostizJerusalemaunijetistrahmeuAbalomovepristae.
PoglednaKovegzatrenutakjeosnaioDavidovosrceradouinadom.Aliuskorosu
mu dole druge misli. Kao vladar postavljen nad Bojim nasljedstvom on je imao sveanu
odgovornost.Neosobniinteresi,veslavaBoguidobronjegovanaroda,trebalisubitiprvina
umuizraelskogkralja.Bog,kojijeprebivaomeuheruvimima,rekaojeoJerusalemu:Ovomi
je poivalite vjeno (Ps 132,4); i bez boanskog autoriteta ni kralj ni svetenici nisu imali
pravo da iz njega uklone simbol njegove prisutnosti. David je znao da njegovo srce i ivot
moraju biti u skladu s boanskim uredbama, ili e Koveg postati sredstvo unitenja, a ne
uspjeha. Pred njim je uvijek bio njegov veliki grijeh. On je u ovoj zavjeri prepoznao Boju
pravednu kaznu. Ma koji se nije trebao odvojiti od njegova doma bio je izvuen iz korica.
Znao je kakve bi mogle biti posljedice ovog sukoba. Njegova dunost nije bila da iz glavnog
grada nacije ukloni svete uredbe koje su bile olienje volje njihovog boanskog Vrhovnika,
ustavkraljevstvaitemeljnjegovanapretka.
ZapovjediojeSadoku:OdnesiKovegBojinatragugrad.AkonaemmilostuJahve,
onemedovestinatragidopustitimidaopetvidimnjegainjegovoprebivalite.Aakorekne
ovako:Nisimipovolji!ondaevome,nekainisamnomtojedobrounjegovimoima!
David je jo dodao: Nisi li ti vidjelac? ovjek koga je Bog postavio da ui narod. ...
vratiteseumiruugrad,ivaadvasinasvama,tvojsinAhimaasilibjatarovsinJonatan.Evo,
jausezadratinaravnicamapustinjedoknedoeodvasglasdameobavijesti.Svetenici
su u gradu za njega mogli obaviti dobar posao tako to e pratiti pokrete i namjere
pobunjenikaitajnoih,prekosvojihsinova,AhimaasaiHbjatara,prenositikralju.
Kad su se svetenici okrenuli prema Jerusalemu, vea je sjena prekrila grupu koja je
odlazila.Njihovkralj,bjegunac,izoptenik,odbaenjeodBojegKovega,abudunostjebila
zamraenastrahomizlimpredosjeajima.DavidseuspinjaonaMaslinskugoru,sveplaui,
pokriveneglaveibos,isavnarodkojigajepratioidaepokriveneglaveiplaui.Tadajavie
DavidudajeiAhitofelmeuzavjerenicimasAbalomom.Davidjeponovnomoraopriznati
da su njegove nevolje bile posljedica vlastitog grijeha. Prebjeg Ahitofela, najsposobnijeg i
najmudrijegodsvihpolitikihvoa,biojepokrenutosvetomzaobeaenjeporodiceuvezi
sBatebomkojajebilanjegovaunuka.
ADavidzavapi:ObezumiAhitofelovesavjete,Jahve.Kadjestigaonavrhgore,kralj
sepoklonioumolitvistavljajuinaBogateretsvojedueiponiznotraeiboanskumilost.
inilosedajenanjegovumolitvuodmahodgovoreno.Huaj,Aranin,mudarisposobansav
jetnik,kojisepokazaokaovjeranDavidovprijatelj,doaojeknjemusrazderanomodjeomi
posut zemljom po glavi da svoju nesreu podijeli sa svrgnutim kraljem bjeguncem. David je
vidio,kaodajebioboanskiprosvijetljen,dajeovajovjek,vjeraniiskrenasrca,biopotreban
da svojim savjetima slui interesima kralja u glavnom gradu. Na Davidov zahtjev Huaj se
vratiouJerusalemdaponudisvojuslubuAbalomuisprijeiAhitofelovelukavesavjete.
S ovim trakom svjetlosti u tami, kralj i njegovi sljedbenici poli su putem niz istonu
386
padinu Maslinske gore, kroz stjenovitu i besplodnu pustinju, kroz divlje ravnice, du
kamenitih i opasnih puteva, prema Jordanu. Kad je kralj David doao do Bahurima, izae
odandeovjekodrodaaulova.Zvaoseimej,abiojesinGerin.Dokjeizlazio,neprestanoje
preklinjao.BacaojekamenjenaDavidainasvedvoranekraljaDavida,premdajesvavojska
sasvimjunacimaokruivalakraljasdesneilijevestrane.Aimejjeovakogovorioproklinjui:
Odlazi,odlazi,krvnice,nitarijo!Jahvejeokrenuonatebesvukrvaulovadoma,kojemusiti
oduzeokraljevstvo.UjednojeJahvepredaokraljevstvouruketvomesinuAbalomu.Evo,sad
sizapaounevolju,jersikrvnik.
Tokom Davidova blagostanja imej ni jednom rijeju ili inom nije pokazao da nije
njegovodanpodanik.AliukraljevojnevoljiovajBenjaminovacjeotkriosvojistinskikarakter.
On je potovao Davida na prijestolu, ali ga je proklinjao u nevolji. Drzak i sebian, on je
smatraodadrugiimajuistikarakterkaoion,tejenadahnutSotonom,iskaliosvojumrnjuna
onogakogajeBogkanjavao.Duhkojinavodiljudedatrijumfiraju,kleveuinanosebolonima
kojisuunevoljiSotoninjeduh.
imejeve optube protiv Davida su bile sasvim lane, neosnovane i zlobne klevete.
David nije uinio nikakvu nepravdu aulu ili njegovoj kui. Kad je aul u potpunosti bio u
njegovimrukama,kadgajemogaoubiti,onjesamoodsjekaodionjegovaplataipredbacivao
sitojetakopokazaonepotovanjepremaGospodnjempomazaniku.
O Davidovom svetom potovanju prema ljudskom ivotu prueni su oiti dokazi, ak
dok je i on sam bio progonjen kao divlja zvijer. Jednog dana dok se skrivao u Adulamskoj
peini,njegovesusemislivratilebezbrinimgodinamadjeatvaibjegunacjeuzviknuo:O
kadbimekonapojiovodomizbetlehemskogastudencatojekodvrata!(2Sam23,1317)
BetlehemjeutovrijemebiourukamaFilistejaca,alitadasusemoniljudiizDavidovegrupe
probilikrozstrauidonijelibetlehemskevodesvomgospodaru.Davidjenijemogaopiti.Ne
daomiJahvedatouinim!uzviknuoje,Zardapijemkrvovihljudi!Ionjespotovanjem
prolio vodu kao prinos Bogu. David je bio ovjek ratnik, i vei je dio svog ivota proveo u
prizorimanasilja,aliodsvihkojisuprolikrozovakvumuku,malojebiloonihkojisubilitako
neznatnookorjeliiizopaenikaoDavid.
Davidov neak, Abiaj, jedan od njegovih najhrabrijih kapetana, nije mogao strpljivo
sluati imejeve uvredljive rijei. Zar, uzviknuo je on, da ovaj uginuli pas proklinje moga
gospodarakralja? Dopusti da odem prijeko i da mu skinem glavu! Ali kraljmu je zabranio:
lito, rekao je, moj sin... radi mi o glavi, a kamoli nee sada ovaj Benjaminovac. Pustite ga
nekaproklinje,akomujeJahvetozapovjedio.ModaeJahvepogledatinamojunevoljutemi
vratitidobrozanjegovudananjupsovku.
Savjest je upuivala Davida na gorku i poniavajuu istinu. Dok su njegovi odani
podanici razmiljali o iznenadnom obratu sudbine, kralju to nije bila tajna. On je esto
predosjeaotrenutkepoputovih.udiosekakojeBogtakodugopodnosionjegovegrijehei
odgaao zasluenu osvetu. A sada, u ovom uurbanom i alosnom bijegu, bosih nogu, s
kostrijeti kojom je zamijenio svoju kraljevsku odjeu, dok su u brdima odjekivale alopojke
njegovihsljedbenika,onjemislionasvojljubljeniglavnigrad,mjestakojasubilapozornica
njegovoggrijeha,sjetioseBojedobroteistrpljenja,inijebiopotpunobeznadan.Smatraoje
daeBogipakmilostivopostupitisnjim.
MnogigrjeniciopravdavajusvojgrijehukazujuinaDavidovpad,alikakojemaloonih
koji upuuju na Davidovo pokajanje i poniznost. Kako je malo onih koji bi podnijeli ukor i
osvetu sa strpljenjem i hrabrou koju je on pokazao. On je priznao svoj grijeh i godinama
387
nastojaovritisvojudunostkaovjerniBojisluga.Onjeradionauzdizanjusvogkraljevstvai
pod njegovom vladavinom ono je postalo mono i napredno kao nikada ranije. Prikupio je
bogate zalihe materijala za gradnju Bojeg doma, a sada je li sav trud njegova ivota trebao
biti uniten? Moraju li rezultati godina posveena rada, djela genija, djela predanja i
dravnike vjetine, prijei u ruke njegovog nesmotrenog i izdajnikog sina koji nije imao
potovanje prema Bogu ni prema Izraelovu napretku? Kako se Davidu u ovoj velikoj nevolji
moraloinitiprirodnimdaprigovaraBogu!
Alionjevidiodajenjegovvlastitigrijehuzroknevolje.RijeiprorokaMihejaodisalesu
duhom koji je nadahnuo Davidovo srce: ... ako boravim u tminama, Jahve je svjetlost moja.
MorampodnositisrdbuJahvinu,jersamprotivnjegasagrijeio,svedokonneprosudispor
moj i izrekne pravdu. (Mili 7,8.9) I Gospod nije odbacio Davida. Ovo poglavlje u njegovu
iskustvu, kad se pod najsurovijom nepravdom i uvredama pokazao ponizan, nesebian,
velikoduan i pokoran, jedno je od najplemenitijih u njegovom cjelokupnom ivotnom
iskustvu.VladarIzraelanikadanijebioveiuoimaNebanegouovom trenutkunajdubljeg
vanjskogponienja.
Da je Bog dopustio Davidu da njegov grijeh proe bez ukora, i da u miru i napretku
ostanenaprijestoludokjekrioboanskeuredbe,skepticiinevjernicibisemogliizgovoritii
citiratiDavidovuistorijukaoukorbiblijskojvjeri.AlikroziskustvotogajeGospoddopustio
da doe na Davida On pokazuje da ne moe snositi ili opravdavati grijeh. Davidova istorija
namomoguujedavidimovelikikonaniciljkojijeBogdraonaumukadjepostupaoprema
grijehu.Tonasosposobljavadaakiunajteimkaznamavidimoizvrenjenjegovihnamjera
milostiidobrote.OnjedopustiodaDavidiskusiprut,aliganijeunitio.Pejezaienje,ane
za spaljivanje. Gospod kae: Ako li mu sinovi Zakon moj ostave i ne budu hodili po
naredbamamojim,akoliprestupeodredbemojeinebuduuvalizapovijestimojih;ibomu
kaznitinedjelonjihovo,udarcimaljutimkrivicunjihovu,alimunaklonostisvojeoduzetineu
nitiuprekritivjernostisvoje.(Ps89,3133)
UbrzonakonDavidovanaputanjaJerusalemaAbalominjegovavojskasubezborbe
uli i preuzeli nadzor nad izraelskom utvrdom. Huaj je bio meu prvima koji su pozdravili
novookrunjena kralja, a knez je bio iznenaen i zahvalan zbog pridobivanja oevog starog
prijatelja i savjetnika. Abalom je vjerovao u uspjeh. Do sada je njegov plan napredovao i
eljandaojaasvojprijestoiosigurapovjerenjenaroda,onjeHuajaprimionadvor.
Abalomjebiookruenvelikomvojskom,alisutoveinombililjudineobuenizarat.
Dotad se jo nisu nali u bici. Ahitofel je dobro znao da je Davidova situacija bila daleko od
beznadne.Velikdionarodajejouvijekodannjemu,okruivalisugaizvjebaniratnicikojisu
bilivjernikralju,anjegovomvojskomsuzapovijestalisposobniiiskusnigenerali.Ahitofelje
znaodaenakonprvogizljevaoduevljenjazbognovogkraljadoiireakcija.Akopobunane
uspije,Abalomesebimodamoiosiguratipomirenjesocem,aondaeseAhitofel,njegov
glavnisavjetnik,smatratinajkrivljimzapobunu,iniiegaestiinajteakazna.Dabisprijeio
Abalomov uzmak, Ahitofel mu je savjetovao in koji e u oima cijelog naroda pomirenje
uiniti nemoguim. S avolskom lukavou ovaj podmukli i nenaelan dravnik je naveo
Abalomadazloinupobunedodaizloinrodoskvrnua.PredoimacijelogIzraela,Uskladus
obiajima istonjakih naroda, on je objavljujui da je naslijedio oev prijesto, trebao ui k
oevim inoama. I Abalom je izvrio ovaj zlobni prijedlog. Tako je ispunjena Boja rije
upuena Davidu preko proroka: Eto, ja u podii na te zlo iz tvog doma. Uzeu tvoje ene
ispredtvojihoijuidatuihtvomeblinjemu...Tisidodueradiotajno,alijauovuprijetnju
388
izvriti pred svim Izraelom i pred ovim suncem. (2 Sam 12,11.12) Bog nije poticao ova
bezbonadjela,alizbogDavidovoggrijehaOnnijeiskoristiosvojumodaihsprijei.
Ahitofel je bio visoko potovan zbog svoje mudrosti, ali njemu je nedostajalo
prosvjetljenjekojedolaziodBoga.Gospodnjijestrahpoetakmudrosti.(Izr9,10),aAhitofel
ganijeposjedovaojernebiuspjehizdajetemeljionazloinurodoskvrnua.Ljudiiskvarenih
srcasmiljajubezbotvo,kaodanemasvemonogProvienjadasprijeinjihovenamjere,ve:
Smije se onaj to na nebu stoluje, Gospod im se podruguje. (Ps 2,4) Gospod kae: Niti su
poslualimojsavjet,negosuprezrelisvakumojuopomenu.Zatoejestiplodsvogvladanjai
nasititisevlastitihsavjeta,jerglupeeubitinjihovoodbijanje,anemareupropastitinjihovo
bezumlje.(Izr1,3032)
Buduidajeuspjelazavjerakojomjeosiguraosebe,AhitofeljesavjetovaoAbalomada
odmahmorapoiprotivDavida.Dopustidaizaberemdvanaesttisualjudipadasedignemi
poem u potjeru za Davidom jo noas. Navalit u na njega kad bude umoran i bez snage;
plait u ga, i razbjeae se sav narod koji je s njim. Onda u ubiti samoga kralja. A sav u
narod dovesti natrag k tebi. Kraljevi su savjetnici odobrili ovaj plan. Da su njega slijedili,
Davidbisigurnobioubijen,osimakoGospodnebidirektnoposredovaodagaspasi.Aliovim
dogaajima je upravljala mudrost vea od mudrosti slavnog Ahitofela. Jer Jahve bijae
odluiodaseosujetiizvrsnaAhitofelovaosnova,kakobinavukaonesreunaAbaloma.
Huajnijepozvannasavjetovanjeionsekaonepozvannijeelionametatidaganebi
osumnjiili kao uhodu, ali nakon to se savjet raziao, Abalom, koji je visoko potovao
mudrostoevasavjetnika,predoiomujeAhitofelovplan.HuajjevidiodaeDavid,akose
preloeniplanprovede,izgubiti.Ionjerekao:OvajputsavjetAhitofelovnijedobar.Inastavi
Huaj:Tiznadasutvojotacinjegoviljudijunaciidasuljutikaomedvjedicakojojsuoteli
medvjedie.Tvojjeotacratnik,neeondopustitidanarodpoivaprekonoi.Onsesadakrije
u kakvoj jami ili na kakvu drugom mjestu. On je tvrdio da oni nee zarobiti Davida ako
AbalomovesnagepotjerajuDavida,aakopretrpeporaz,tobiihobeshrabriloinanijeloveliku
tetuAbalomu.Jer,rekaoje,savIzraelznadajetvojotacjunakidasuhrabrionikojiga
prate. Onda je on predloio plan privlaan ispraznom i sebinom karakteru koji je volio
pokazivatisilu:Zatojasavjetujemovo:nekasesavIzrael,odDanadoBeerSebe,okupioko
tebe,dagabudekaopijeskanaobalimorskoj,atisamdastupaunjihovojsredini.Tadaemo
navalitinanjegagdjesegodbudenalazio,oboritemosenanjkaotorosapadanazemlju,i
neemoostavitiivaninjeganitiikojegaodnjegovihljudi.Akolisepovueukojigrad,save
izraelskinaroddonijetiuetapodonajgradpaemogapovlaitidopotoka,svedokvieni
kamenianebudeodnjega.
Tada Abalom i svi Izraelci rekoe: Bolji je savjet Huaja Aranina nego savjet
Ahitofelov.Alipostojaojenekokonijebioprevaren,nekokojejasnopredvidioposljedice
ovekobneAbalomovegreke.Ahitofeljeznaodajezavjerapropala.Onjeznaodabezobzira
na sudbinu kneza, nema nade za savjetnika koji je bio zaetnik njegovog najveeg zloina.
AhitofeljeohrabrioAbalomanapobunu,ongajesavjetovaodauininajodvratnijebezakonje
i obeasti svog oca, on je savjetovao ubijanje Davida i planirao njegovo ostvarenje, on je
odstranio posljednju mogunost pomirenja s kraljem, a sada je drugom ak i Abalom dao
prednostprednjim.Ljubomoran,ljutioajanAhitofelodekuiusvojgrad.Ondjesepobrinu
za svoju kuu, zatim se objesi i umrije. Takav je bio kraj mudrosti onoga koji nije usprkos
svojoj velikoj obdarenosti Boga uinio svojim savjetnikom. Sotona privlai ljude laskavim
obeanjima,alinakrajuesvakaduasaznatijeliplatagrijehasmrt(Rim6,23).
389
 Huaj, nesiguran hoe li kolebljivi kralj slijediti njegov savjet, nije gubio vrijeme da
upozoriDavidadabezodlaganjabjeiprekoJordana.Svetenicimakojisujetrebaliproslije
ditiprekosvojihsinova,Huajjeposlaoporuku:AhitofeljetakoitakosavjetovaoAbalomu,
ajasamsavjetovaotakoitako.Zatosada...nemojnoasnoitinaravnicamapustinje,nego
brzoprijeinadrugustranu,danebudeunitenkraljisvavojskakojajesnjim.
Mladiisubiliosumnjieniiprogonjeni,alisuipakuspjeliizvritisvojopasnizadatak.
David je, iscrpljen od napora i alosti nakon prvog dana bjeanja, primio poruku da mora
prijeiJordannoujerjenjegovsintraionjegovivot.
Kakvasubilaosjeanjaocaikraljapremakomeseuovojvelikojnesreitakosurovo
postupalo?Junak,ratnik,kralj,ijajerijebilazakon,kogajeizdaovlastitisinkogajevolio,
komejepoputaoinerazumnovjerovao,zlostavljaninaputenodpodanikakojisusnjimbili
vrsto povezani najsnanijim vezama asti i potovanja, kakvim je rijeima David mogao
izrazitiosjeajesvojedue?UasusvojenajmranijekunjeDavidovosesrceoslonilonaBoga
ionjepjevao:
Jahve, koliko je tlaitelja mojih,
koliki se podiu na me!
Mnogi su to o meni zbore:
Nema mu spasenja u Bogu!
Ti si ipak tit moj, Jahve;
slavo moja, ti mi glavu podie.
Iza sveg glasa Jahvi zavapih,
i on me uslia sa svete gore svoje.
Sad mogu lei i usnuti,
i onda ustat, jer me Jahve dri.
Ne bojim se tisua ljudi
to me opsjedaju dumanski...
U Jahve je spasenje:
na tvom narodu tvoj je blagoslov! (Ps 3,1-9)
David i cijela njegova grupa, ratnici i dravnici, starci i mladii, ene i djeca, nou su
prelidubokuibrzurijeku.UzorunijeviebilonijednogakojinijepreaoprekoJordana.
DavidinjegovavojskadolisuuMahanajimkojijebiokraljevskosjediteIbaala.Toje
bio dobro utvren grad, okruen planinskim predjelom prikladnim za uzmicanje u sluaju
rata. Zemlja je bila dobro opskrbljena, a narod je bio prijateljski naklonjen prema Davidu.
Ovdje su mu se pridruili mnogi sljedbenici, dok su bogati plemenski ljudi donijeli obilje
darovauivenimnamirnicamaidrugepotreptine.
Huajev savjet je postigao svoj cilj, dajui Davidu mogunost bijega, ali plahoviti i
neobuzdanikneznijesemogaodugosuzdratiiuskorojepoaodaprogonisvogoca....kadje
AbalompreaoprekoJordanasasvimIzraelcimakojibijahusnjim.AbalomjeAmasu,sina
Davidove sestre Abigajile, imenovao glavnim zapovjednikom svoje vojske. Njegova je vojska
bila velika, ali je bila nedisciplinirana i slabo izvjebana za borbu s iskuanim vojnicima
njegovaoca.
David je podijelio svoju vojsku u tri bataljuna pod zapovjednitvom Joaba, Abiaja i
Itaja Gianina. Njegova je namjera bila da sam predvodi vojsku na bojinici, ali su se vojni
oficiri,savjetniciinarodestokousprotivili.Nesmijetiii,reklisu,jerakomipobjegnemo,
neesenatoobraatipanja,iliakonasipolaizgine,neesenatoobraatipanja;alitisam
390
vrijedi kao nas deset tisua. Osim toga, bolje je da bude pripravan da nam iz grada
pomogne.Akraljimodgovori:Uiniusvetovamseinidobro.(2.Sam18,3.4)
Sagradskihzidovasusemoglividjetidugiredovipobunjenikevojske.Uzurpatoraje
pratilaogromnavojska,iuporeenjusnjom,Davidovajevojskaizgledalakaoaicaljudi.Ali
dok je kralj gledao na protivniku vojsku, njegova najvanija misao nije bila kruna ni
kraljevstvo,nitivlastitiivot,asvetojezavisilooishodubitke.Oevojesrcebiloispunjeno
ljubavlju i alou prema njegovom pobunjenom sinu. Dok je vojska izlazila kroz gradska
vrata,Davidjehrabriosvojevjernevojnikezapovijedajuiimdapounaprijed,vjerujuidae
im Bog izraelski dati pobjedu. Ali on ak ni tada nije mogao potisnuti svoju ljubav prema
Abalomu. Dok je Joab, vodei prvu kolonu, prolazio pored kralja, pobjednik u stotinama
bitaka uzdigao je svoju ponosnu glavu da uje vladarevu posljednju poruku i on je drhtava
glasarekao:uvajtemimladiaAbaloma!AbiajiItajsuprimiliistuzapovijest.uvajtemi
mladiaAbaloma!Alikraljevabrinost,kojomjenaizgledizjaviodamujeAbalombiodrai
od kraljevstva, drai i od podanika vjernih njegovom prijestolu, samo je poveala ogorenje
vojnikapremazlomsinu.
MjestobitkebilajeumaubliziniJordanaukojojjebrojAbalomovevojskebiosamo
nedostatak za njega. Meu umarcima i movarama ove nedisciplinirane satnije postale su
zbunjeneinemogueihjebiloorganizirati.IzraelskuvojskupotukoeDavidoviljudi;ivelik
poraz bijae u onaj dan: dvadeset tisua mrtvih. Abalom, videi da je je bitka izgubljena,
okrenuosedabjei,kadmusekosausplclaugraneirokogdrveta,anjegovamulajeotila
ispod njega. On je ostao visei u zraku, rtva svojih neprijatelja. U ovom ga je stanju naao
vojnikkojije,bojeisedaneizazovenezadovoljstvokralja,potedioAbaloma,alijeizvijestio
Joabaoonometojevidio.Joabanijeograniavalasavjest.OnjepostaoAbalomovprijatelj,
jer mu je dva puta osigurao pomirenje s Davidom, ali je njegovo povjerenje bilo sramotno
iznevjereno.DanijebiloprednostitoihjeAbalomprimioJoabovimposredovanjem,ovase
pobuna,sasvimsvojimstrahotama,nikadanebidogodila.SadajeUJoabovimrukamabiloda
jednim udarcem uniti zaetnika sveg ovog zla. I uze tri sulice u ruke i zabode ih u srce
Abalomu... Potom uzee Abaloma, bacie ga u duboku jamu usred ume i navaljae na nj
velikugomilukamenja.
Tako je poginuo zaetnik pobune u Izraelu. Ahitofel je umro od svoje vlastite ruke.
KneevskiAbalom,ijajeslavnaljepotabilaponosIzraela,usmrenjeusnazisvojemladosti,
njegovo mrtvo tijelo baeno u jamu, prekriveno gomilom kamenja, kao znak vjenog ukora.
Tokom svog ivota Abalom je sebi podigao skupi grob u kraljevskoj dolini, ali jedini je
spomenikkojijeoznaavaonjegovgrobbilahrpakamenjaudivljini.
Buduidajevoapobunebioubijen,Joabjezvukomtrubepozvaovojskudaprekine
progonrazbjeanevojskeivjesnicisuodmahpolidakraljuprenesuvijesti.
Straar na gradskom zidu, posmatrajui bojinicu, ugledao je ovjeka kako tri sam.
Uskorosepojavioidrugiovjek.Dokseprvipribliavao,straarjerekaokraljukojijeekao
poredgradskihvrata:Prepoznajemtrkprvogovjeka:trikaoSadokovsinAhimaas.Akralj
odvrati:Tojedobarovjek,dolazisdobrimglasom.Ahimaassepribliikrajuipozdraviga:
Zdravo!Baciselicemnazemljupredkraljeminastavi:BlagoslovljenJahve,tvojBog,kojije
napustio ljude to su digli ruku na moga gospodara i kralja! Na kraljev eljan upit: Je li
spaenmladiAbalom?Ahimaasjeuzvratiookolianjem.
Doaojeidrugiglasnikgovorei:Nekamojgospodarkraljprimiveseluvijest.Jahveti
jedanaspribaviopravduizbaviviteizrukesvihonihkojisuustalinatebe.Soevihusanaje
391
opet dolo pitanje: Je li spaen mladi Abalom? Ne mogavi vie prikrivati strane vijesti
vjesnikjeodgovorio:Nekaneprijateljimogagospodaraikraljaisvikojisediunatebeuzloj
namjeriproukaotajmladi!Tojebilodovoljno.Davidvienijepostavljaopitanja,vese
pognute glave pope u gornju odaju nad vratima i zaplaka; jecajui govorae ovako: Sine
Abalome,sinemoj!SinemojAbalome!Oh,dasamjaumromjestotebe!Abalome,sinemoj,
sinemoj!
Pobjednika vojska, vraajui se iz bitke, prilazila je gradu, a njihovi povici pobjede
odjekivali su brdima. Ali kad su ulazili kroz gradska vrata, vika je zanijemila, zastave u
njihovimrukamasusespustileionisuoborenapogledanapredovalikaoporaeni,anekao
pobjednici. Kralj ih nije ekao da im poeli dobrodolicu, ve se iz gornje sobe ulo jecanje:
SinemojAbalome!Abalome,sinemoj!Sinemoj!
Takosepobjedauonajdanpretvorilaualostzasvuvojsku,jerjevojskaulauonaj
dan da kralj tuguje za svojim sinom. I toga se dana vojska kradom vrati u grad, kao to se
kradomuljavojskakojaseosramotilabjeeiizboja.
Joab je bio pun ogorenja. Bog im je dao razlog za pobjedu i razdraganost, najvea
pobuna koja se ikada dogodila u Izraelu bila je uguena, a ipak se ova velika pobjeda
pretvorila u oplakivanje onih iji je zloin plaen krvlju hiljada hrabrih ljudi. Surovi, grubi
zapovjednikseprobioukraljevuprisutnostihrabrorekao:Postidujedanaslicesvihsvojih
slugu, koji su danas spasili ivot tebi, ivot tvojim sinovima i tvojim kerima,... jer iskazuje
ljubavonimakojitemrze,amrnjuonimakojiteljube.Danas sipokazaodatinitanijedo
vojvodanidovojnika,jervidimsadadabitisasvimpravobilokadbiAbalombioiv,amisvi
da smo danas poginuli. Zato sada ustani, izidi i prijazno progovori svojim vojnicima; jer,
kunemtiseJahvom,akoneizide,nijedanovjekneeostatinoasstobom,itoetibitivea
nesreaodsvihkojisutesnaleodtvojemladostipadosada.
Iakojeovajukorbioteak,akigrubzaskrhanokraljevosrce,Davidganijeprezreo.
Uvidjevidajenjegovgeneralimaopravo,onjeotiaodovratairijeimaohrabrenjaipohvale
pozdraviosvojehrabrevojnikedoksuonimariraliporednjega.

392

73. poglavlje
DAVIDOVEPOSLJEDNJEGODINE

Ovo poglavlje zasniva se na 2. Samuelovoj 24, 1. Kraljevima 1 i 1. Ljetopisa 21, 28 i 29.

PorazAbalomanijeodmahkraljevstvudoniomir.Takosevelikdionarodapridruio
pobunidaseDavidnijeeliovratitiusvojglavnigradiponovnopreuzetivlastbezpozivaiz
plemena.UpometnjikojajeslijedilanakonAbalomovaporazanijebilotrenutnogiodlunog
nastojanja da se pozove kralj, a kad se Judino pleme najposlije zauzelo da vrate Davida,
izazvalisuljubomoruostalihplemenaiuslijedilajepobuna.Meutim,onajeubrzouguenai
uIzraelsevratiomir.
Davidovaistorijapruajednoodnajupeatljivijihsvjedoanstavaoopasnostimavlasti,
bogatstva i svjetovne asti koji prijete dui, onoga za im ljudi najvie eznu. Malo je njih
prolo kroz jedno ovakvo iskustvo spremnih da izdre ovakvu provjeru. Davidov rani
pastirski ivot, sa svojim poukama o poniznosti, strpljivog rada i njene brige za stado,
zajednicasprirodomusamoibrda,razvijanjemuzikihipjesnikihtalenataiusmjeravanje
misli na Stvoritelja, duga disciplina ivota u divljini koja je zahtijevala hrabrost, duevnu
snagu,strpljenjeivjeruuBoga,svejetoGospododrediokaopripremuzaizraelskiprijesto.
DavidjedoiviodragocjenaiskustvaBojeljubaviibiojebogatoobdarennjegovimDuhom.
On je u aulovoj istoriji vidio potpunu nitavnost puke ljudske mudrosti. Ipak, svjetovni
uspjehiasttolikosuoslabiliDavidovkarakterdaga jekuaopetovanopobjeivao.
Veze sa neznaboakim narodima dovelo je do elje da slijedi njihove nacionalne
obiajeirazgorjeloambicijezasvjetovnomveliinom.IzraeljeimaoastbitiJahvinnarod,ali
dok su ponos i samouvjerenost rasli, Izraelci nisu bili zadovoljni s ovom prednou. Oni su
viebrinuliosvompoloajumeudrugimnarodima.Ovakavduhnijemogaoadaneizazove
kunje.NamjeravajuinastavitisosvajanjimadrugihnarodaDavidje odluio poveati svoju
vojskuzahtjevomdasviljudiodreenestarostisluevojsku.Dabitoizvrio,bilojepotrebno
izvriti popis cijelog naroda. Prebrojavanje je trebalo pokazati razliku izmeu slabosti
kraljevstva prilikom Davidova dolaska na prijesto i njegove snage i napretka pod njegovom
vladavinom.Tojetakoetrebalojoviepodstaipretjeranusamouvjerenostkraljainaroda.
Svetopismokae:TadaSatanustadenaIzraelaipotacDavidadaizbrojiIzraelce.Napredak
Izraela pod Davidom bio je posljedica Bojih blagoslova, a ne kraljeve sposobnosti ili snage
njegovevojske.Meutim,poveanjevojnegotovostikraljevstvaokolnimjenarodimaostavilo
dojamdaIzraelovopouzdanjepoivananjegovojvojsci,anenaJahvinojsili.
Premdajeizraelskinarodbioponosannasvojunacionalnuveliinu,oninisublagonak
lono gledali na Davidov plan za veliko produenje vojne slube. Predloeno novaenje
prouzroilo je veliko nezadovoljstvo i stoga se smatralo nunim upotrijebiti vojne asnike
umjesto svetenika i sudija koji su ranije obavljali popis. Cilj njihova poduhvata direktno se
suprotionaelimateokratije.PrigovaraojeakiJoabkojisedotadapokazaobezobzirnim.On
jerekao:NekaJahvedadesvomenarodujostoputaovolikokolikogajesada!Nisuli,moj
gospodarukralju,svionislugemomegospodaru?Zatotraitomojgospodar?Zatodabude
na krivicu Izraelu? Ali kraljeva rije bijae jaa od Joabove. Tako je Joab otiao i poeo

393
obilaziti sav Izrael, a onda se, najposlije, vrati u Jerusalem. Prebrojavanje jo nije bilo ni
okonanoaDavidseuvjeriounjegovugrenost.Osuujuisamsebe,onreeBogu:Veoma
sam sagrijeio to sam to uinio. Ali oprosti krivicu svome sluzi, jer sam vrlo ludo radio!
SljedeegjutraprorokGadjeDavidudonioporuku:OvakoveliJahve:Trojestavljampredate;
izaberisebijednoodtogadatiuinim!...Birajsebiiligladzatrigodine,ilidatrimjesecabjei
predneprijateljima,imatvojihneprijateljadatestie,ilidatridanaJahvinmaikugabude
nazemlji,iJahvinaneodaubijaposvimizraelskimkrajevima.Sadapromisliigledajtoda
odgovorimonomekojimeposlao!
Kraljevodgovorjeglasio:Navelikojsammuci!Ah,nekapadnemuJahvineruke,jerje
velikonjegovomilosre,auljudskerukedanezapadnem.
Zemlju je pogodila kuga koja je usmrtila sedamdeset hiljada ljudi u Izraelu. Kuga jo
nije dospjela u Jerusalem, kad David, podigavi oi, vidje Jahvina anela kako stoji izmeu
zemlje i neba drei u ruci isukani ma koji je podigao na Jerusalem, i on pade niice sa
starjeinama obuenim u kostrijet. Kralj je molio Jahvu u korist Izraela: Nisam li ja
zapovijediodaseizbrojinarod?Jasam,dakle,onajkojisamsagrijeioigrdnozlonainio,ato
uinieteovce?Jahve,Boemoj,nekatvojarukadoenameinamojuporodicu,anenataj
naroddagapomori!
Prebrojavanje je izazvalo nezadovoljstvo meu narodom, premda su i oni sami gajili
istegrijehekojisunaveliDavidanaovajpostupak.KaotojeGospodprekoAbalomakaznio
Davida,OnjezbogDavidovegrekekaznioizraelskegrijehe.
AneokojijeubijaoobavljaojesvojedjeloizvanJerusalema.StajaojenabrduMoriji,
krajgumnaJebusejcaOrnana.Davidjepodvostvomprorokapoaonabrdoitamoizgradio
rtvenikiprinesepaljeniceipriesnice;akadjeprizvaoJahvu,ongausliaspustivioganjs
nebanartvenikzapaljenice.TadaseJahvesmilovazemlji,iprestapomoruIzraelu.
Mjestonakojemjepodignutrtvenikotadasetrebalouvijeksmatratisvetimmjestom,
aOrnangajedarovaokralju.Meutim,kraljgajeodbioprimiti.Ne,negohoudakupimu
tebe i da platim, jer neu da prinosim Jahvi to je tvoje, da prinosim paljenice koje su mi
poklonjene. I David dade Ornanu za ono mjesto est stotina zlatnih ekela na mjeru. Ovo
mjesto,zapamenokaoimjestogdjejeAbrahamizgradiortvenikdaprinesesvogsina,asada
posveeno ovim velikim izbavljenjem, kasnije je izabrano kao mjesto na kojem je podignut
SolomunovHram.
AlijosejednasjenatrebalanadvitinadDavidovimpoznimgodinama.Doiviojeve
sedamdesetgodina.Tekoeipatnjeunjegovimranimgodinama,mnogiratovi,brigeimuke
kasnijih godina, iscrpili su njegovu ivotnu snagu. Premda je njegov um zadrao bistrinu i
snagu, slabost i starost i elja za samoom spreavali su ga da brzo razumije sve to se
dogaalo u kraljevstvu te je ponovno izbila pobuna u samoj sjeni prijestola. Opet su se
pokazali plodovi Davidovog roditeljskog poputanja. Sada je Adonija bio taj koji je teio k
prijestolu,stasitilijeppoizgleduistasu,alinenaelanineobuzdan.Onusvojojmladostinije
bio obuzdavan, jer njegov ga otac za svoga ivota nikad nije ukorio niti ga je kad upitao:
Zatotakoini?OnsesadapobunioprotivBojegautoritetakojijeSolomunapostaviona
prijesto.ZbogsvojeprirodneobdarenostiivjernostiSolomunjebioboljeosposobljenodsvog
brata da bude izraelski vladar, i premda je Bog jasno obznanio svoj izbor, Adonija je naao
pristae.Joab,premdajepoiniomnogozloina,dotadjebiovjeranprijestolu,alisesada,kao
isvetenikEbjatar,pridruiozavjeriprotivSolomuna.
Pobuna je sazrela i zavjerenici su se okupili na veliku gozbu izvan grada da Adoniju
394
proglase kraljem, ali je brzo djelovanje nekoliko vjernih osoba osujetilo njihov plan, meu
kojima su bili veliki svetenik Sadok, prorok Natan i Bateba, Solomunova majka. Oni su
kraljuiznijelistanjeukraljevstvupodsjeajuigadapremaboanskojnaredbiSolomuntreba
naslijediti prijesto. David je odmah abdicirao u korist Solomuna, koji je zatim pomazan i
proglaenkraljem.Zavjerajebilauguena,anjezinisukljuniljudikanjenismru.Ebjatarov
ivot je poteen, iz potovanja prema njegovoj dunosti i prijanjoj vjernosti Davidu, ali je
uklonjenspoloajavelikogsvetenikakojijepreaonaSadokovuporodicu.JoabiAdonijasu
bilipoteenizanekovrijeme,alinakonDavidovesmrtionisuzasvojzloinkanjenismru.
IzvrenjempresudenadDavidovimsinomispunilaseetverostrukakaznakojajesvjedoilao
Bojemgaenjupremaoevimgrijesima.
OdsamogpoetkaDavidovevladavinejedanjeodnjegovihnajomiljenijihplanovabio
podizanjeHramaGospodu.Premdamunijebilodoputenodaostvarisvojunamjeru,onnije
pokazaomanjerevnostiieljeutomposlu.Nabaviojeobiljenajskupljegrade,zlata,srebra,
oniksa, kamenja u raznovrsnim bojama, mramora i najskuplje vrste drveta. A onda je ovo
vrijedno blago to ga je sakupio morao predati drugima, jer su druge ruke trebale izgraditi
domzaKoveg,simbolBojeprisutnosti.
Uvidjevi da mu je kraj blizu, kralj je sazvao izraelske knezove i predstavnike svih
dijelova kraljevstva da to prime u nasljedstvo. eznuo je da im na samrti preda zadatak i
osigura njihovu saradnju i potporu u velikom djelu to ga je trebalo ostvariti. Zbog svoje
tjelesne slabosti od njega se nije oekivalo da osobno prisustvuje ovoj predaji, ali Bog ga je
nadahnuoionsepoposljednjiputobrationarodusneobinomgorljivouisilom.Govorioim
jeosvojojeljidaizgradiHram,ioGospodnjojzapovijestidatodjelotrebapovjeritinjegovom
sinu Solomunu.Boanskojeobeanjeglasilo:TvojsinSolomunsagradiemeniDomimoja
predvorja; jer sam njega izabrao sebi za sina, i ja u mu biti otac. Utvrdit u njegovo
kraljevstvo zauvijek ako bude postojano vrio moje zapovijesti i moje zakone kao danas.
Sada,dakle,dodaojeDavid,predoimasvegIzraela,Jahvinazbora,ipredsvojimBogom,
koji nas slua, velim: drite i traite sve zapovijesti Jahve, svoga Boga, da biste zadrali u
posjeduovudobruzemljuiostavilijeunasljedstvosinovimanakonsebedovijeka.
DavidjenavlastitomiskustvunauiokakojeteakputonogakojiseodvojiodBoga.
Osjeao je osudu zbog krenja zakona, te je ponjeo plodove prijestupa, a cijela je njegova
dua bila obuzeta brigom da izraelske vode ostanu vjerne Bogu, a da Solomun vri Boji
Zakon, klonei se grijeha koji su oslabili autoritet njegova oca, zagorali njegov ivot i
obeastili Boga. David je znao da e to zahtijevati poniznost srca, neprekidno povjerenje u
Boga, budnost da izdri kunje kojima e Solomun sigurno biti izloen na svom uzvienom
poloaju,jersutakviosobitikarakteriposebnametaSotoninihotrovnihstrijela.Okreuise
svomsinu,kojijevebiopriznatkaonjegovprestolonasljednik,Davidjerekao:Ati,sinemoj
Solomune, poznaj Boga, svoga oca, i slui mu itavim srcem i spremnom duom, jer Jahve
ispitujesvasrcaiznasvemisliinamjere;akogabudetraio,datetisedaganae;akoliga
ostavi,odbacitetezauvijek.UvidisadadateJahveizabraodagradiDomzaSvetilite,budi
junakiradi!
DavidjeSolomunudaodetaljneuputezaizgradnjuHrama,suzorcimazasvakinjegov
dioizasvepredmetezaslubukaotomujebilootkrivenoboanskimnadahnuem.Solomun
je jo bio mlad i klonio se tekih odgovornosti koje e poivati na njemu tokom podizanja
HramaivladavinenadBojimnarodom.Davidjerekaosvomsinu:Budijunakihrabar,iradi!
Ne boj se i ne plai se, jer e Jahve, Bog, moj Bog, biti s tobom! Nee te napustiti niti te
395
ostaviti.
Davidjeponovnouputiopozivzajednici:BogjeizabraomogasinaSolomuna,mladoi
njenomome,aovojevelikposao,jerneebitizaovjekadvor,negozaBogaJahvu.Zatimje
rekao: Pripremio sam, koliko sam mogao, za Dom svoga Boga... i onda nastavio nabrajati
gradu koju je skupio. tavie, rekao je on: Iz ljubavi prema Bogu dajem jo i svoga zlata i
srebra za Dom svoga Boga, osim svega to sam pripravio za sveti Dom. Tri tisue zlatnih
talenataofirskogazlataisedamtisuatalenataistogasrebradaseobloezidoviprostorija.
Bi li danas jo ko, upitao je okupljeno mnotvo koje je donijelo svoje dragovoljne darove,
htiodragovoljnotopriloitisvojomrukomJahvi?
Zajednica je spremno odgovorila: Tada su dragovoljno priloili knezovi porodica i
knezoviizraelskihplemena,tisunici,stotniciinadstojnicinadkraljevskimposlovima.Dalisu
zaslubuuBojemDomuzlatapettisuatalenataidesettisuazlatnihdarika,srebradeset
tisuatalenata,tuaosamnaesttisuatalenata,eljezastotisuatalenata.Ukogasegodnalo
dragulja,svisudarivaliuriznicuJahvinaDoma...Narodseveseliotosudragovoljnoprilagali,
jersuprilagaliiskrenasrcaJahvi;ikraljDavidradovaoseodsrca.
Potom David blagoslovi Jahvu pred svim zborom. I ree David: Blagoslovljen da si,
Jahve, Boe naeg oca Izraela, od vijeka do vijeka! Tvoja je, Jahve, veliina, sila, slava, sjaj i
velianstvo,jerjetvojesvetojenanebuinazemlji;tvojeje,Jahve,kraljevstvo,itisiuzvien
povrhsvega,Poglavarsvega!Odtebejebogatstvoislava,tivladanadsvim,utvojojjeruci
silaimo,utvojojjevlastidauinivelikimijakimsve.Islavimote,Boena,ihvalimotvoje
dinoime.Kosamja,itojemojnarod,dabismoimalisnageovolikoprinijetitebidragovolj
no? Od tebe je sve, i iz tvojih ruku primivi, dali smo tebi! Pridolice smo pred tobom,
naseljenicikaosvinaioevi;naidaninazemljiprolazekaosjena,inemanade.Jahve,Boe
na,sveovomnogoblagokojesmopripravilizagradnjuDomatebi,tvomesvetomimenu,iz
tvojejerukeisvejetvoje!Aliznam,oBoemoj,datiiskuavasrcaidaljubiiskrenost.
Jasamiskrenasrcadragovoljnopriniosveovo,isradousamgledaotvojnarodkoji
jeovdjekakotidragovoljnoprinosi.Jahve,BoenaihotacaAbrahama,IsakaiJakova,sauvaj
dovijekausrcusvoganarodatumisaoinamjeru,iupravinjegovosrceksebi!Amomesinu
Solomunudajpotenosrcedabisedraotvojihzapovijesti,tvojihodredabaitvojihuredaba,
dabivriosveidabisagradiodvorzakojisamsvespremio.TadaDavidreesvemuzboru:
Blagoslovite sada Jahvu, svoga Boga! I sav je zbor blagoslovio Jahvu, Boga svojih otaca, i,
paviniice,poklonioseJahviikralju.
Kraljjesvelikimzanimanjemsakupljaoskupocjenematerijalezagradnjuiuljepava
njeHrama.Skladaojedivnehimnekojesuukasnijimgodinamatrebaleodjekivatinjegovim
dvoranama. Njegovo se srce sada radovalo u Gospodu jer su izraelski oci i knezovi tako
plemenitoodgovorilinanjegovpozivirtvovalisezaovovanodjelotojebiloprednjima.I
dok su sluili, pokazivali su elju da daju jo vie. Uveali su prinose dajui u raznicu od
vlastitih sredstava. David se osjeao nedostojan dok je sakupljao gradu za Boji dom, a
vjernost izraena spremnou plemenitih ljudi u njegovu kraljevstvu da dragovoljnih srca
dajusvojablagaJahviipredajuseunjegovuslubu,ispunjavalogajeradou.AlisamjeBog
usadio ovu sklonost u svoj narod. On se trebao proslaviti, a ne ovjek. On je bio taj koji je
narodu dao zemaljska bogatstva, a njegov Duh ih je uinio voljnim da donesu svoje
dragocjenostizaHram.SvejebiloGospodnje,idanjegovaljubavnijepokrenulasrcanaroda,
kraljevibinaporibiliuzaludni,aHramnikadanebibiopodignut.
SvetoovjekprimaodBojegobiljaidaljepripadaBogu.SvetojeBogdaouoblikvi
396
dragocjenih i lijepih predmeta nazemlji predao je u ruke ljudi da ih ispita, da ispita dubinu
njihoveljubavipremaNjemuinjihovogvrednovanjanjegovenaklonosti.Bilodasutoblagaili
razum, njih treba poloiti kao dragovoljan prinos pred Isusove noge, a darovatelj treba
zajednosDavidomrei:Odtebejesve,iiztvojihrukuprimivi,dalismotebi!
Kad je osjetio da se blii smrt, David se jo uvijek svim srcem brinuo za Solomuna i
izraelsko kraljevstvo, iji je napredak u velikoj mjeri zavisio o vjernosti kralja. ... zapovjedi
DavidsvomesinuSolomunu:Sadapolazimnaputsvijusmrtnika.Tibudihrabaripokaise
ovjekom! Sluaj naredbe Jahve, Boga svoga, idi njegovim stazama, dri se njegovih zakona,
zapovijesti,naredabainjegovihpouka,...dabiuspiousvemutopoduzmeisvagdjekamose
okrene; da bi Jahve ispunio svoje obeanje koje mi je dao: Ako sinovi tvoji budu pazili na
svomeputu,vjernohodeipredamnom,svimsrcemsvojimisvomduomsvojom,uvijeke
jedanodnjihsjeditinaprijestoluIzraelovu.(1Kr2,14)
Davidovesuposljednjezapisanerijeibilepsalam,psalampovjerenja,uzvienihnaela
ineprolaznevjere:
Rije Davida, sina Jesejeva,
rije ovjeka koji je bio visoko uzdignut,
pomazanika Boga Jakovljeva,
pjevaa pjesama Izraelovih:
Jahvin duh govori po meni,
njegova je rije na mom jeziku.
Ree mi Jakovljev Bog,
ree mi Izraelova hrid:
Ko vlada ljudima pravedno,
i ko vlada u strahu Bojemu,
taj je kao jutarnja svjetlost kad ograne sunce,
jutro bez oblaka,
na kojem se svjetluca zemaljska trava poslije kie.
Da, moja kua stoji vrsto pred Bogom:
on je uinio vjean Savez sa mnom,
u svemu dobro ureen i utvren.
Da, on e dati da napreduje sve moje spasenje
i svaka moja elja. (2 Sam 23,1-5)
Davidovpadjebiovelik,alinjegovopokajanjejebiloduboko,njegovaljubavvatrena,a
vjerasnana.Njemujebilomnogooprotenoistogajeonmnogoljubio(Lk7,48).
U Davidovim psalmima se ogleda itav niz iskustava, od najdublje svijesti o krivici i
osudivanja samog sebe do najplemenitije vjere i najuzvienijeg odnosa s Bogom. Zapis o
njegovomivotugovoridagrijehmoedonijetisamosramotuijad,daBojaljubavimilost
moedosegnutidonajveihdubina,davjeramoepodignutipokajanuduudabudeusvojena
meu Boje sinove. Od svih obeanja koja njegova rije sadri, to je jedno od najsnanijih
svjedoanstavaoBojojvjernosti,pravednostiizavjetnojmilosti.
ovjek kao cvijet vene, poput sjene bjei ne zastajui, ali rije Boga naega ostaje
dovijeka. Ali ljubav Jahvina vjena je nad onima to ga se boje, i njegova pravda nad
sinovimasinova,nadonimatonjegovSavezuvajuipamtemuzapovijestidaihizvre.(Job
14,2;Iz40,8;Ps103,17.18)
IznamdasvetoBogini,inizastalno.(Prop3,14)
397
 VelianstvenaobeanjadanasuDaviduinjegovudomu,obeanjakojapogledusmjera
vajunavjenostinalazepotpunoispunjenjeuHristu.Gospodjeobjavio:
Savez sklopih s izabranikom svojim, zakleh se Davidu, sluzi svome: ... da ruka moja
svagdaostanesnjimeimojamiicadagakrijepi...Vjernostmojaidobrotabitesnjime,iu
momeimenurastemusnaga.Pruitunjegovurukunadmore,doRijekedesnicunjegovu.
On e me zvati: Oe moj! Boe moj i hridi spasa mojega. A ja u ga prvorodencem uiniti,
najviim meu kraljevima svijeta. Njemu u sauvati dovijeka naklonost svoju i Savez svoj
vjeran.(Ps89,429)
Njegovo u potomstvo uiniti vjenim
i prijesto mu kao dan nebeski. (Ps 89, 30)
Sudie pravo nevoljnom narodu,
djeci siromaha donijee spasenje,
a tlaitelja on e smrviti.
I ivjee dugo kao sunce
i kao mjesec u sva pokoljenja...
U danima njegovim cvjetae pravda
i mir velik - sve dok bude mjeseca.
I vladae od mora do mora,
i od Rijeke do granica svijeta.
Bilo ime njegovo blagoslovljeno dovijeka!
Dok je sunca, ivjelo mu ime!
Njim se blagoslovila sva plemena zemlje,
svi narodi nazivali blaenima! (Ps 72,4-8.17)
Jer, dijete nam se rodilo, sina dobismo; na pleima mu je vlast. Ime mu je: Savjetnik
divni,Bogsilni,Otacvjeni,Knezmirnosni.OnebitivelikizvaeseSinNajviega.Gospod
Bog dae mu prijesto Davida, oca njegova. On e vladati kuom Jakovljevom dovijeka. I
kraljevstvonjegovoneeimatisvretka.(Iz9,6;Lk1,32.33)

398

Dodatak

Primjedba br. 1, str. 127. U zapovijesti o oslobaanju Izraela Gospod je rekao faraonu: Izrael je moj
prvoroenac. Traim od tebe da mi pusti sina da mi poslui. (Izl 4,22.23) Psalmist nam kae zato je Bog
izbavioIzraelaizEgipta:Narodsvojsklicanjemizvedeisveseljemizabranesvoje.Idadeimzemljepaganske,
trudnarodanaslijedie,dauvajunaredbenjegoveizakonedamupaze.(Ps105,4345)Ovdjesmosaznalida
IzraelcinisumoglisluitiBoguUEgiptu.
U knjizi Pnz 5,14.15 nalazimo poseban naglasak na dijelu etvrte zapovijesti koji zahtijeva da sluge i
slukinjepoivaju,aIzraelcimajereenodapamtedasuionibilislugeuzemljiegipatskoj.Gospodjerekao:A
sedmogajedanasubota,poinakposveenJahvi,Bogutvome.Tadanikakvaposlanemojraditi:niti,nisintvoj,
nikitvoja,nivotvoj,nimagaractvoj,nitiikakvoivinetvoje,nitidoljakkojijeunutartvojihvrata;takoda
mogneotpoinutiislugatvoj,islukinjatvojakaoiti.Sjetisedasiitibiorobuzemljiegipatskojidateodande
izbavioJahve,Bogtvoj,rukomjakomiispruenommiicom.ZatotijezapovjedioJahve,Bogtvoj,dadridan
subotni.UknjiziIzl5,5saznajemodasuMojsijeiAronodposlaodvratilinarod.
Iz ovih injenica moemo zakljuiti da je subota bila jedno od podruja u kojem oni nisu mogli sluiti
GospoduuEgiptu.KadsuMojsijeiArondolisBojomporukom(Izl4,2931),onisupokualiprovestireformu
kojajesamopovealatlaenje.IzraelcisubiliizbavljenidabimoglidratiGospodnjeuredbe,ukljuujuiietvrtu
zapovijest,itojenanjihstavilododatnuobavezudapropisnodresubotukaoisvezapovijesti.TakoseuPnz
24,17,18injenicadasuizbavljeniizEgiptanavodikaonetotoihposebnoobavezujedaiskazujuljubaznost
premaudovicamaisiroadi:Neizvripravicedoljakunisiroti,ineuzimajuzaloghaljineudovici.Sjeajsedasi
biorobuEgiptu,idateodandeizbavioJahve,Bogtvoj;zatotinalaemdaovuzapovijestvri.

Primjedba br. 2, str. 134. Prouavanjemegipatskereligijemoesevidjetidajesvrhazalabiladauniti
povjerenje Egipana u silu i zatitu njihovih kipova, te da prikae da su njihovi bogovi surovi muitelji svojih
sluitelja.Nekolikoprimjeramoeposluitidaprikaeovuinjenicu.
Drugo zlo donijelo je abe irom cijelog Egipta (Izl 8,6). Egipani su abe smatrali svetim, a jedno od
boanstava,Heqa,bilajeboicasaabljomglavomzakojusesmatralodaposjedujestvaralakumo.Kadsuse
abe,naMojsijevuzapovijest,umnoiledotemjeredasunapunilezemljuodjednogkrajadodrugog,Egipanisu
se mogli pitati zato Heka mui svoje revne sluge umjesto da ih titi. Na taj nain drugo zlo nije samo kaznilo
Egipanevesuonibilisvjedocipreziratogaimjenanio,kakosuonipretpostavljali,jedanodnjihovihbogova
(Izl9,3),odkojihsumnogipredstavljalimonebogoveuegipatskompanteonu.Spomenimosamonekeodnjih:
znamo da je bik Apis bio posveen Ptahu, ocu svih bogova, krava je bila posveena Hathor, jednoj od
najrasprostranjenijihboginjauzemljiNila,dokjeovanpredstavljaonekolikobogovapoputKhnemuaiAmona,
boga s ovnujskom glavom, koji je bio glavni egipatski bog u vremenu Novog Carstva. Stoga su bolesti koje su
pobile ivotinje posveene njihovim bogovima otkrile Egipanima nemo njihovih bogova u prisutnosti Boga
prezrenihIzraelaca.
Deveto zlo (Izl 10,21) zadalo je teak udarac jednom od najveih egipatskih bogova, Rau, bogu sunca,
kojemsuneprekidnosluiliodsamogpoetkaistorijetezemlje.Uzemljikojajerijetkovialaoblakenanebu
suncesesmatralokaosilakojanikadaneiznevjerava,pruatoplinu,svjetlost,ivotirastcijelomsvijetu.Svaki
egipatski kralj se smatrao sinom boga Ra i taj je izraz bio dio njegove titule. Kad je Amon postao glavni
egipatskibogtokomosamnaestedinastije,smatralosedajeRatakomoandajeuinjenkompromistakotosu
AmoniRaudrueniistvorenjejedanbogAmonRa.Nekolikogodinanakonizlaska,kadjeIkhatonzakratko
vrijemeuveomonoteizam,jedinibogkojegsuzadralibiojeAton,sunanikrug.Uvidjevikakojeukorijenjeno
oboavanje sunca u religijskom ivotu Egipana, i kako se duboko oboavao bog sunca Ra, AmonRa ili Aton,
moemo razumjeti zato su zla usmjerena protiv ovog boga sustigla Egipane na vrhuncu sukoba izmeu
izraelskogBogainjegovihegipatskihneprijatelja.
Takojeidesetozlo,ubijanjeprvoroenaca(Izl12,19)pogodilonajmanjejednogboga,atojebiokraljza
kogasesmatralodajeHorus,sinOzirisov.Kaovladarnilskezemlje,njegovipodanicisumuseobraalikaobogu
bogova.StogajeovoposljednjezlookrunilodjelakojasuostvarenasilomizraelskogBogaudotvorca.Dotada
su bili obeaeni bogovi koji su nadzirali sile prirode i ivotinje, ali sada je prezreni Bog izraelskih robova
poniziobogakojijemeuEgipanimaiviouvidljivomoblikuikojijerekao:KojetajJahvedagajaposluam

399
odvratifaraonipustimIzraelce?JatogaJahvtineznamnitiupustitiIzraelce.(Izl5,2)

Primjedba br. 3, str. 138. U Post 15,13 itamo da je Gospod rekao Abrahamu: Dobro znaj da e tvoji
potomcibitistranciutuojzemlji;robovateibititlaenietiristotinegodina.Ovajredaknameepitanjedali
seovihetiristotinegodinaodnosinavrijemepatnjeiliprebivanja,ilioboje,ikakavjeodnosizmeuovih400
godinai430godinaizIzl12,40.41iGal3,16.17.
Tvrdnja u Izl 12,40 da vrijeme to su ga Izraelci proveli u Egiptu iznosilo je etiri stotine i trideset
godinaostavljadojamdasuIzraelci,odJakovljevadolaskauEgipatdoIzlaska,proveli430godinauzemljiNila.
Da ovaj dojam ne moe biti toan oito je iz Pavlovog nadahnutog tumaenja iznesenog u Gal 3,16.17, gdje se
kae da se 430 godina odnosi na razdoblje koje poinje kad je Bog nainio savez s Abrahamom sve do
objavljivanjaZakonanaSinaju.inisedaPavlegovorioprvomobeanjutogajeBogdaoAbrahamukadjebio
pozvandanapustiHaran(Post12,13).Tadajepoelorazdobljeod430godina,kadjeAbrahamimao75godina
(12,4),aproroanstvoizPost15,13jepoelotridesetgodinakasnije,kadjeAbrahamimao105,anjegovsinIsak
petgodina(21,5).UtovrijemeImaeljeroenpotijeluprogonioonogakojiserodiopoduhu(Gal4,29;Post
21,911),itakojepoelorazdobljemuenjaAbrahamovasjemenakojesesprekidimanastavilosvedoizlaska.
IsaknijesamoimaopotekoasasvojimpolubratomImaelomveisFilistejcima(Post26,15,20.21).Jakovje
bjeao da spasi svoj ivot od Isava (Post27,4143), kasnije i od Labana (Post 31,21), a onda je ponovno biou
opasnosti od Isava (Post 32,28); Josifa su njegova braa prodala u ropstvo (Post 37,28), a Egipani su
desetljeimatlailiIzraelce(Izl1,14).
OdvremenaAbrahamovapozivanjadoJakovljevaulaskauEgipatproloje215godina,akadzbrojimo
(1) dvadeset pet godina od Abrahamova pozivanja do roenja Isaka (Post 12,4; 21,5), (2) ezdeset godina od
Isakova do Jakovljeva roenja (Post 25,26), i (3) Jakovljeve godine u vrijeme preseljenja u Egipat (Post 47,9),
tako od 430 godina ostaje 215 kao vrijeme koje su Izraelci proveli U Egiptu. Stoga 430 godina iz Izl 12,40
ukljuujuprebivanjepatrijarahauHanaanukaoinjihovboravakuEgiptu.OdMojsijevavremenaPalestinajebila
dio Egipatskog Carstva, tako nije udno nai pisca iz tog razdoblja koji pod izrazom Egipat misli i na Hanaan.
PrevoditeljiSeptuaginte,znajuidaje430godinaobuhvataloboravakpatrijarahau Hanaanu,razjasnilisuovo
pitanje svojim prijevodom ovog retka: Vrijeme to su ga Izraelci proveli u Egiptu iznosilo je etiri stotine i
tridesetgodina.Dodatnapotvrdaovogvespomenutogtumaenjao430godinanalaziseuproroanstvudae
etvrtinaratajonihkojisuuliuEgipatnapustitiga(Post15,16)iuzapisuonjegovomispunjenjuuIzl6,1620.

Primjedba br. 4, str. 157. Izraelcisusmatralidaklanjanjemzlatnomteletuiskazuju svojuslubuprema

Bogu.TakojeAron,otpoevisaoboavanjemkipa,objavio:SutranekasepriredisveanostuastJahvi!Onisu
predloili daslave Boga, kaotosu Egipanislavili Ozirisa, klanjajui se njegovomkipu. Meutim, Bogovakvu
slubu nije mogao prihvatiti. Premda je sluena u njegovo ime, bog Sunca, a ne Jahve, bio je stvarni predmet
njihovaoboavanja.
OboavanjeApisajebilopopraenonajveimrazvratom,azapisuSvetompismuupuujedajeizraelsko
oboavanjeteletabilopopraenosvimoblicimarazvratauobiajenogzaneznaboakobogosluenje.Miitamo:
Sutradan rano ustanu i prinesu rtve paljenice i donesu rtve priesnice. Onda svijet posjeda da jede i pije.
Poslije toga ustade da se zabavlja. (Izl 32,6) Jevrejska rije prevedena sa zabavlja oznaava igranje s
poskakivanjem,pjevanjemiplesanjem.Ovajjeples,posebnomeuEgipanima,biotjelesaninemoralan.Rije
prevedenausljedeemretkusnaopakoukojemsekae:Narodtvoj,kojisiizveoizzemljeegipatske,poaoje
naopakoistajerijekojajeupotrijebljenauPost6,11.12,gdjeitamodasezemljaiskvarilatasvakosebie
nazemljiizopailo.OvoobjanjavastraanBojignjevirazlogzbogkojegjeOnelioodmahunititinarod.

Primjedba br. 5, str. 163. Deset zapovijesti su bile savez koji je Gospod spominjao kad je predlaui
savezsIzraelomrekao:Stoga,budetelimisevjernopokoravaliidralimojSavez...(Izl19,5)Desetzapovijesti
sunazvaneBojisavezprijenotojesklopljensavezsIzraelom.Tonije bio dogovor kojisuonipostigli,veim
jeBogzapovjedio da ih vre. TakosuDesetzapovijesti,BojiSavez,postaletemeljSavezakojijesklopljenizmeu
NjegaiIzraela.DesetzapovijestisuusvakomsvomdetaljusveoverijeinakojeseodnosiosklopljeniSavez.
VidiIzl24,8.

Primjedba br. 6, str. 177. Kada je prinoena rtva za grijehe za svetenika ili cijelu zajednicu, krv je
unoena u Svetinju i njome se kropilo pred zastorom ili po rogovima zlatnog rtvenika. Salo je spaljivano na
rtvenikuzartvepaljeniceupredvorju,alitijelortvejespaljivanoizvanlogora.VidiLev4,121.

400
 Meutim,kadjertvabilazapoglavarailinekogaiznaroda,krvsenijesmjelaunositiuSvetinju,vesu
svetenicitrebalijestimeso,kaotojeGospodnaredioMojsiju:Svetenikkojiprinositurtvuokajnicunekaod
njeijede;nekaseonajedenaposveenumjestu,udvorituatoraodsastanka.(Lev6,19)ViditakoeLev4,22
35.

Primjedba br. 7, str. 185. IzsljedeihrazmatranjajasnosevididajeOnajkojijeizgovorioZakon,kojije

pozvaoMojsijanaplaninuirazgovaraosnjimbionaGospodIsusHristos.
HristosjeonajkrozkogaseBogstalnootkrivaovjeku.MinemamonegojednogaBoga,Oca,odkoga
svedolaziizakogapostojimo,ijednogaGospoda,IsusaHrista,po komu postoji sve ipokomupostojimotakoei
mi.(1Kor8,6)Tojeonajkojiukriluzajedniceupustinjibijaeposrednikizmeuanelatomujegovoriona
Sinajskojgoriioevanaih;onajkojijeprimiorijeiivotadaihpredadnenama.(Dj7,38)OvajaneojebioOn
sam(Iz63,9),aneou komejebiloimevelikogJahve(Izl23,2023).Ovajseizraznemoeodnositininakoga
drugogosimBojegSina.
Hristos je jo nazvan i Boja Rije (Iv 1,13). On je tako nazvan jer je Bog kroz Hrista davao svoja
otkrivenjaovjekuusvimvjekovima.NjegovjeDuhbiotajkojijenadahnjivaoproroke(1Pt1,10.11).Onimse
otkriokaoAneoJahvin,zapovjednikvojskeGospodnje,Mihaelarhaneo.

Primjedba br. 8, str. 314. Pitanjeokojemseidanasmnogoraspravljaglasi:Akojeteokratijabiladobrau

Izraelovo vrijeme, zato teokratski oblik vladavine nije jednako tako dobar u nae vrijeme? Odgovor je
jednostavan:
TeokratijajevladavinakojasvojautoritetcrpineposrednoodBoga.Izraelskavladavinajebilaistinska
teokratija.TojebilaistinskaBojavladavina.KodgorueggrmaBogjezaduioMojsijadaizvedenjegovnarodiz
Egipta.OtkrivanjemznakaimonihudaBogjeizbavioIzraelaizEgiptaivodiogakrozpustinju,anajposlijeido
Obeanezemlje.TamojenjimavladaopomousudijasvedoprorokaSamuela,komese,dokjebiodijete,javio
Bog i preko koga je obznanjivao svoju volju. U Samuelovo vrijeme narod je zatraio da dobije kralja. Dobili su
doputenje i Bog je izabrao aula, a Samuel ga je pomazao za izraelskog kralja. aul je propustio vriti Boju
volju,akadjeodbacioGospodnjurije,GospodgajeodbaciokaokraljaiposlaoSamueladapomaeDavidaza
kralja nad Izraelom, i Bog je zauvijek utvrdio Davidov prijesto. Kad je Solomun naslijedio kraljevstvo umjesto
Davida,svogoca,zapiskae:TakojeSolomunsjeonaJahvinprijesto dakraljujenamjestosvogaocaDavida.(1
Ljet29,23)DavidovprijestobiojeGospodnjiprijesto,aSolomunjesjedionaGospodnjemprijestolukaokraljnad
Bojim zemaljskim kraljevstvom. Nasljeivanje prijestola se nastavilo u Davidovoj lozi sve do Sedekije, koji je
postao podanik babilonskog kralja i sklopio sveani savez pred Bogom da e biti odan babilonskom kralju. Ali
SedekijajaprekriosvojsavezitadamujeBogrekao:Atebi,neasniibezbonikikneeizraelski,tebidoe
daniasposljednjegazloina.OvakogovoriJahveGospod:Skinimitrusglaveiodloikraljevskivijenac!Jer,sve
semijenja:kobidolje,bieuzvien,akobigore,bieponien.Ruevine,ruevine,ruevineupostavitikakvih
nijebilo,doknedoeonajkojiimasuditi,jerjaumupredatisud.(Ez21,3032.Viditakoe17,121.)
KraljevstvojetadapripaloBabilonu.KadjeBabilonpao,anaslijedilagaMedoPersija,onojesruenopo
prvi put. Kadje pala MedoPersija i naslijedila je Grka, ono je srueno po drugi put. Kad je Rim osvojio Grki
Imperij,onojesruenopotreiput.AondaRijekae:...ruevineupostaviti...doknedoeonajkojiimasuditi,
jerumupredatisud.Kojetajkojiimasuditi?Evo,tiezaetiiroditiSinakomuenadjenutiimeIsus.One
biti velik i zvae se Sin Najviega. Gospod Bog dae mu prijesto Davida, oca njegova. On e vladati kuom
Jakovljevomdovijeka.Ikraljevstvonjegovoneeimatisvretka.(Lk1,3133)IdokjeOnbioovdjekaoProrok,
ovjekbolikojijeiskusiobol,unoiukojojjebioizdanonsamjerekao:Alimojekraljevstvonijeodavde.Tako
jeGospodnjiprijestobiouklonjensovogsvijetaineegabitiviedoknedoeOnajkomepripada,atadaebiti
predanoNjemu.Atovrijeme jekrajsvijetaipoetakbuduegsvijeta.
Spasiteljjerekaodvanaestoriciapostola:ZatojavamadajemkraljevskuastkaotojujeOtacmojmeni
dao, da jedete i pijete za mojim stolom u mome kraljevstvu te da sjedite na prijestolima i sudite dvanaest
Izraelovihplemena.(Lk22,29.30)IzMatejevaizvjetajaoHristovomobeanjudvanaestoricisaznajemokade
ono biti ispunjeno: ... u obnovi svijeta, kad Sin ovjeji sjedne na svoj slavni prijesto sjesti na dvanaest
prijestola i suditi dvanaest Izraelovih plemena. (Mt 19,28) U paraboli o talantima Hristos se prikazuje kao
ovjekuglednarodakojiodeudalekuzemljudaprimikraljevskodostojanstvo,padaseondavrati(Lk19,12).
AOnsamnamjerekaokademosjeditinaprijestolimanjegoveslave:KadSinovjejidoesasvojimsjajemu
pratnjisvihanela,sjeenaprijestolesvojeslave.Tadaeseprednjimskupitisvinarodi.(Mt25,31.32)
Ivan,pisacOtkrivenja,posmatraovovrijemekadkae:Nadsvijetomje pripala kraljevskavlastnaemu

401
GospoduinjegovuPomazaniku,ionevladatiuvijekevjekova.(Otk11,15)Kontekstjasnopokazujekadese
to dogoditi: Narodi su provodili svoju srdbu, ali doe tvoja srdba i vrijeme kad treba suditi mrtve, dati
nagradetvojimslugama,prorocimaisvetimaionimakojisebojetvogaimena,malimivelikim,iunititionekoji
kvare zemlju! (Otk 11,18) Hristovo kraljevstvo e biti osnovano u vrijeme konanog suda, nagraivanja
pravednihikanjavanjabezbonika.KadsvikojiseprotiveHristovojsuverenostibuduuniteni,kraljevstvoovog
svijetaepostatikraljevstvonaegGospodaiHrista.
Tada e Hristos vladati: Kralj kraljeva i Gospodar gospodara. (Otk 19,16) A kraljevstvo i vlast i
velianstvo pod svim nebesima dae se narodu Svetaca Svevinjega. Ali e od njih kraljevstvo preuzeti Sveci
Svevinjega,ioniegaposjedovatizavijekevjekova.(Dan7,27.18)
Hristovokraljevstvosedotogtrenutkanemoeuspostavitinazemlji.Njegovokraljevstvonijeodovoga
svijeta.Njegovisesljedbenicitrebajusmatratituincimaiputnicimanazemlji.Pavlekae:Anaajedomovina
nanebesima,odakleiSpasiteljapostojanooekujemo,GospodaIsusaHrista.(Heb11,13;Fil3,20)
Budui da je izraelsko kraljevstvo nestalo, Bog nikada nije na bilo kojeg ovjeka ili grupu ljudi prenio
ovlastiprovedbenjegovihzakona:OsvetajemojaveliGospodjaujevratiti.(Rim12,19)Graanskevlasti
ureujuodnosemeuljudima,alioninemajunitasdunostimakojeproizlazeizovjekovaodnosasBogom.
IzuzevIzraelskogkraljevstva,nazemljinikadanijepostojalavladakojomjeBogprekonadahnutihljudi
upravljao ljudskim poslovima. Kad god su ljudi pokuali osnovati vladu slinu Izraelu, oni su na sebe preuzeli
tumaenjeiprovoenjeBojegZakona.Onisuuzelipravodanadzirusavjestitakosuprotuzakonitoprisvojili
Bojepravo.
U Starom zavjetu, dok su grijesi protiv Boga kanjavani ovozemaljskim kaznama, a izvrene kazne ne
samo da su bile boanski odobrene ve su bile pod njegovim direktnim nadzorom i u skladu s njegovim
zapovijestima. Vraare je trebalo pogubiti. Idolopoklonike je trebalo pobiti. Bezbonitvo i oskvrnue se
kanjavalo smru. Cijeli idolopokloniki narodi su trebali biti iskorijenjeni. Meutim, izvrenjem ovih kazni
upravljaojeOnajkojiitaljudskasrca,kojiznamjerunjihovekriviceikojipremasvojimstvorenjimapostupa
mudro i milostivo. Kad ljudi, s ljudskim strastima i slabostima, na sebe preuzmu odgovornost da obave ovaj
posao,nisupotrebnidokazidabiseuvidjelokakosetimeotvarajuvrataneobuzdanojnepravdiisurovosti.init
esenajnehumanijizloini,isvetousvetoHristovoime.
Na izraelskim zakonima, kojima su kanjavani grijesi protiv Boga, temelje se dokazi kojima se nalae
dunostkanjavanjaslinihgrijehaudananjevrijeme.Koristilisuihsviprogoniteljidaopravdajusvojadjela.
Naelo da je Bog prenio na ljude autoritet i pravo da nadziru slobodu savjesti temelj je vjerske tiranije i
progonstva. Ali svi koji tako razmiljaju gube iz vida injenicu da mi sada ivimo u razliitom vremenu, u
potpuno razliitim uslovima od izraelskih, da je kraljevstvo izraelsko bilo predslika Hristovog kraljevstva koje
neebitiosnovanodonjegovogDrugogdolaskatedaovjekovedunostiuodnosusBogomljudskiautoritetne
smijereguliratiniprovoditi.

Primjedba br. 9, str. 317. U vezi s poistovjeivanjem Rame Samuelove s Benjaminovom Ramom dr.
Edersheimkae:Utvrenesusljedeedvijeinjenice:aulovarezidencijajebilauGabi,aonjeSamuelaprviput
susreo u Ratni. Ako je to tako, i ako se ima u vidu 1 Sam 10,2, nemogue je poistovjetiti Ramu Samuelovu s
Ramom Benjaminovom ili je smtrati savremenim naseljem Nebi Samuel, etiri milje sjeverozapadno od
Jerusalema.

402