Stvaranje Svijeta PDF

Hafiz Jbn-Kesir
Stvaranje svijeta
Naslov originala: "Halkul-alem"
HAFIZ lBN-KESIR
STVARANJE
SVIJETA
Buim, 2008.
PREDGOVOR
Hvala Allahu, Prvom i Posl j e dnj e m, V id lj ivo m i Nevid

ljivom, Koji sve zna. On je Prvi, n e ma niega prije N jeg.1,
On je Posljednji, nema niega nakon N j ega, V idl jivi , ne
ma niega iznad Njega, Nevidlj ivi, nema niega bez Nje
ga, Vjeni, Neprolazni, Koji nee nikada nestati i Koji e
uvijek imati svojstva savrenosti, uvijek trajati, ko ns t ant

no, bez prekidanja, ogranienosti ili prolaznosti. On zna

pokrete crnog mrava u pu s t inji, u m r kl oj noi, On zna
broj pjeanih zrna. On je Uzvieni, Veliki, Svemogui:
"Onaj kome pripada vlast na nebesima i na
Zemlji, koji nema djeteta, koji u vlasti nema. or
taka i koji je sve stvorio i kako treba uredio!"
(El-Furkan, 2.)
"Allah je nebesa, vidite ih, bez stubova podi

gao, i onda svemirom zavladao, i Sunce i Mjesec
potinio, svako se kree do roka odredenog; On
upravlja svim i potanko izlae dokaze da biste
se uvjerili da ete pred Gospodara svoga stati."
(Er-Ra'd, 2.)
5
6 STVARANJE SVIJETA
On je nebo ukrasio prekrasnim zvijezdama:
"Neka je uzvien Onaj koji je na nebu sazvijea

stvorio i u njima dao svjetiljku i Mjesec koji sja."
(El-Furkan, 61.)
Iznad neba je postavio Prijestolj e, prostrano, uzvieno,

vrsto - a to je Ar uzvieni (Arul-Azim) koj i ima
-
uzviene nosioce, nose ga plemeniti meleki, obilaze ga

Kerubijjimi', oni slave i veliaju (Allaha) . Ovako su ne
besa ispunjena melekima, svakog dana sedamdeset hilja
da njih obie Bej rul-Ma'mur2 na etvrtom nebu i vie se
ne vraaju njemu; oni ine tehlil (izgovaraju: "La ilahe il
lallah" - "Nema boga osim Allaha") , tahmid (izgovaraju:
"El-hamdu lillah" - "Hvala Allahu"), tekbir (izgovaraju :
"Allahu ekber" - "Allah je najvei" ) , donose salavare i
selam e.
Zemlju j e stvorio za stvorenja i dao im vodu:
"On je nepomina brda po njoj stvorio i bla

goslovljenom je uinio i proizvode njezine na
njoj odredio, sve to u etiri vremenska razdob
lja'' (Fussilet, r o.)
tj . prije stvaranja neba, i na njoj od svega stvorio po par,

daj ui tako sve to je potrebno Svojim robovima i ljeti
'Keritbijjuni su najodabranij i meleki ili oni koj i su odabrani
2 Bejtul-Ma'mur je Kua, na etvrtom nebu prema kojoj se meleki
okreu i koju obilaze, na isti nain kao to se ljudi okreu prema
Kabi na Zemlji, obilaze je i poruiu (op. prev.)
PREDGOVOR 7
i zimi, i sve to je potrebno ivotinjama i stoci koju oni

posjeduju .
"Koji sve savreno stvara, koji j e prvog ovjeka

stvorio od ilovae." (Es-Sedde, 7.)
"A potomstvo njegovo stvara o d neznatne kapi

tekuine" (Es-Sedde, 8 . ) ,
tj . kapi tekuine stavljene n a odgovaraj ue mjesto. Zatim

ga je (ovjeka) uinio sposobnim da uje i vidi, nakon
to nije bio spomena vrijedan. Odlikovao ga je znanjem
i poduavanjem . Svojom Rukom je stvorio Adema, a. s.,
oca svih ljudi, oblikovao je njegovo tijelo, udah nuo mu
od Svoga Ruha, naredio melekima da mu seddu uine;
od Adema, a. s . , stvorio je njegovu enu Havu, maj ku
ljudi, njome je odstranio njegovu usamljenost , nastanio
ga je s njom u Dennetu i obilno ih obdario blagodati
ma. Zatim ih je protjerao na Zemlj u, a u tome je velika
mudrost Mudroga. Od njih je rasijao brojne mukarce
i ene i razdijelio ih Svojom moi na kraljeve i obane,
siromane i bogate, slobodne i robove. Nastanio ih je po
krajevima Zemlje, uzdu i poprijeko, i uinio da se smje
njuju, generacija za generacijom, sve do Sudnjeg dana i
izlaganja djela pred Sveznajuim, Mudrim. On im je dao
rijeke u razliitim kraj evima, dao klimatske zone, manje
i vee, sve u skladu s potrebama, dao im je izvore i vrela.
Poslao im je oblake s kiom, pomou nje niu i bujaju
8 STVARANJE SVIJETA
biljke, usjevi i plodovi. Dao im je sve to su traili i rekao

im:
"Ako vi budete brojali Allahove blagodati, nee

te ih nabrojati - Allah, uistinu, prata i samilos
tan je." (En-Nahl, 1 8 . )
"I daje vam svega onoga to od Njega itete, i

ako biste Allahove blagodati brojali, ne b iste ih
nabrojali. - ovjek je, uistinu, nepravedan i ne
zahvalan." (Ibrahim, 34.)
Pa neka j e slavljen Plemeniti, Uzvieni, Blagi. Meu

najveim blagodatima koje im je dao, meu najveim
dobroinstvima prema njima, nakon to ih je stvorio,
opskrbio ih, dao im puteve i sposobnost govora jeste i
ta to im je slao poslanike i objavljivao knjige, da po
j asne dozvoljeno i nedozvoljeno (halal i haram) , da im
od Njega donesu neke vijesti i propise i da im objasne
poetak i povratak (Allahu) na Sudnjem danu.
Sretan je onaj koji iskreno prihvati ove vijesti, izvra
va nareeno, uva se zabranjenog, pa tako uspije i bude
obasut traj nim blagodatima, spaen od mjesta u Dehen
nem u odreenog za one koji su poslanike u la utj erivali
i koji e s drveta Zekkum' j esti, odvratnu kapljevinu piti
i u nesnosnoj patnji biti.
1 Zekkum je h rana stanovnika Dehennema. "To je drvo koje e rasti

s dna Dehennema." (Es-Saffiit, 64.)
PREDGOVOR 9
Zahvaljujem Mu lijepom, velikom, blagoslovljenom

zahvalom koja ispunjava prostranstva nebesa i Zemlje,
traj nom i vjenom, koja nadilazi prolaznost vremena, sve
do Sudnjeg dana, u svakom vremenu, sadanjem, pro
lom i buduem, onako kako odgovara Njegovoj uzvie
noj veliini, vjenoj vrhovnoj vlasti i Njegovom plemeni
tom Licu. Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha,
Jedinog, On nema sudruga, djeteta, roditelja, niti ene,
nema nadzornika ili vezira, nema Sebi slinog, jednakog,
niti ravnog.
I svjedoim da je Muham med, sallallahu 'alejh i ve
sellem, Njegov rob i poslanik, Njegov miljenik i prija
telj, odabran iz reda najboljih Arapa, da je on peat pos
lanstva, da mu pripada uzvieno isto vrelo (Havd), pra
vo zagovora (efa'ata) na Sudnjem danu, da e on nositi
uzvieni bajrak s koj im e ga Allah uzdii na uzvieni
poloaj (mekdm mahmud) koje e prieljkivati sva stvo
renja, pa ak i Allahov prijatelj Ibrahim, a. s., i njegova
ostala braa vjerovjesnici i poslanici, neka je na njih naj
bolji, potovanjem ispunj en, selam i salavat. Neka je Al
lahovo zadovoljstvo na sve Poslanikove, sallallahu 'alejh i
ve sellem, potovane i asne ashabe, predvodnike, ple
menite, najvee znalce nakon vjerovjesnika. Tmina se ne
moe mijeati sa svjetlom; onaj koji poziva je obznanio
svoje pozivanje; dan ne moe ponititi none tmine u
kojima ivi stoka.
JO STVARANJE SVIJETA
Ovo je knj iga u kojoj u, uz Allahovu pomo, podr

ku i ono to mi je Allah podario svojom snagom i mo
i, spomenuti kazivanja o vjerovjesnicima, kako su rekli
dogaaji od vremena Benu-lsra'ila do vremena neznanja
( dahilijeta), pa sve do kraja poslanstva naeg vjerovjesni
ka Muhammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem. Spomenur
emo njegovu siru (ivotopis) onako kako je bilo, to e
izlijeiti grudi, odstraniti tjeskobu i donijeti nam lijek za
sve bolesti.
Od israilijata (predaja Benu-lsra'ila) spomenuli smo
samo ono to je Zakonodavac dozvolio da se prenosi,
dakle, one predaje koje se ne suprotstavljaju Allahovoj
Knjizi i hadisu Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem -
to su p rie koje niti su istinite, niti su lane (ne moe
se utvrditi ni jedno, niti drugo, a to utvrivanje iona
ko nije od presudne vanosti, bitna je pouka) . Ono to
je u njima opirno mi smo saeh, uz ono to je nejasno
naveli smo propis, a ono to smo smatrali beskorisnim
spomenuli smo samo usputno. Oslanjat emo se samo
na ono to potie iz Allahove Knjige, hadisa Allahovog
Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, koji su vjerodos
tojni (sahih) ili dobri (hasen), a one koji su slabi (da'if)
emo pojasniti. U Allaha je sva pomo i na Njega se os
lanjamo. Nema snage niti moi osim u Allaha, Silnog,
Mudrog, Velianstvenog, Uzvienog.
Uzvieni Allah je rekao u Svojoj Knj izi:
Ptu:uGovoR l l
"I tako, eto, kazujemo ti neke vijes t i o onima

koj i su bili i nestali, i objavljujemo ti oJ Sebe
Kur'an." (Taha, 99.)
Allah je ispriao neka kazivanja Svome Vj-:ro jc.\1.
ku, sallallahu 'alejh i ve sellem, o prolim stva:ima ii \'_,"
stvaranja stvorenja, kazivanja o p rol i m naro( I!Tl., k . . . .
je postupao Sa njihovim pohonjacima cv,ij,Ll. , .l ,
je zadesilo. Njegove neprijatelje. Allahov no:,;.11il, .:IL

lahu 'alejhi ve sellem, pojasnio je to SV0111C i.lllllllCI\J. f<<
svakog dijela emo navesti ono to je od ;jega do nas i
glo, a prije toga emo spomenuti ajete koji .u Jbjavlje11.
u vezi s tim. Tako emo o tome hiti ohavijercni ona! t
kako treba, a ostavit emo ono od ega nenu korisri i ) ,
nema naunu vrijednost, a to je o no Lo misk neki :J(v

njaci iz redova sljedbenika Knjige (ehlul-kitdb), a od eg.,
za veinu ljudi nema nikakve k o ris ti ; oJ njih to prL'IH,,,
samo nekolicina uenjaka, to mi ne prihv.lt:1l1ll\ fl l ,!
mo njihovim smjerom, nego od njih spominjemo samo
poneto, to emo navesti u saetom obliku. Pojasnir '-'
mo ta je u tome tano i ta se slae s onim to mi imamo,
a ta se ne slae i ta moramo negirati.
to se tie vjerodostoj nog (sahih) hadisa kojg biljc/.i
Buhari, Allah mu se smilovao, od Amra ibn El-Asa, r. a ..
koji je kazao d a je Allahov Po s lan i k , sallallahu .1lejhi v'
sellem, rekao:
"Prenesite od mene, pa makar i jcdJn ajet, a ne
ma smetnje da prenesite od Benu-lsra'ila. Pretto-
12 STVARA NJE SVIJETA
site od mene i nemojte lagati na mene, j er ko na

mene namjerno slae, neka sebi pripremi mjesto
u Vatri"1
on se prenosi u vezi israilij ata koj i su prihvatlj ivi kod nas,

jer ne postoj i nita to bi ih potvrdilo ili opovrgnulo, pa
je, prema opem stavu, doputeno njihovo prenoenje.
Na takav nain emo ih i mi koristiti u svojoj knjizi. Ne
ma smetnje da se okoristimo onim to nai propisi po
tvruju, a ono to nai propisi opovrgavaju smatramo
odbaenim, njegovo prenoenje se ne dozvoljava, osim
da se ukae na to da se ono odbacuje i negira. Allah,
slavljen i hvaljen neka j e On, obogatio nas je naim pos
lanikom Muhammedom, sallallahu (alejhi ve sellem, u
odnosu na sve druge vjerozakone (erijate) i Knjigom u
odnosu na sve druge knjige. U onome to imamo ne na
lazimo nikakvih nepravilnosti niti izmjena, lai i pod
metanja, iskrivljavanja i preinaavanja, niti, povrh svega
toga, dokidanja i mijenjanja.
Na Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem, nam j e ono
to je potrebno da znamo pojasnio, razjasnio i uinio
shvatlj ivim. To je spoznao onaj ko je spoznao, a nije onaj
ko nije. Kao to je rekao Alija ibn Ebi-Talib, r. a.: "U
Allahovoj Knjizi su vijesti o onome to je bilo prije vas i
o onome to e biti poslije vas, presude o onome to je
izmeu vas. On je zbilja, nije ala. Silnika koj i ga osta-
1 B iljee Buhari i imam Ahmed u svome Mumedu

PREDGOVOR
vi Al lah e kazniti, a onoga ko bude traio uputu mimo

njega Allah e u zabludi ostaviti."'
Ebu-Zerr, r. a., je rekao: "Kada je umro Allahov Pos
lanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nije bilo ptice koja mae
svojim krilima, a da nije prenosila znanje od njega."2
Imam Ahmed ibn Hanbel biljei u svome Musnedu
da je Ebu-Zejd el-Ensari rekao: "Klanjao je Allahov Pos
lanik, sallal lahu 'alejhi ve sellem, sabah-namaz s nama,
zatim se ispeo na minber pa nam je drao govor sve dok
nije nastupilo podne. Tada je siao i klanjao podne-na
maz, a zatim se popeo na minber i drao nam govor sve
dok nije nastupila ikindija. Siao je i klanjao ikindiju-na
maz, a zatim se popeo na minber i drao nam govor dok
sunce nije zalo. Govorio nam je o onome to se ve do
godilo, kao i o onome to e se tek dogoditi, a naj ueniji
od nas su najbolje zapamtiJi."3
' Biljei Oarim i

2 Aluzija na rijei Uzvienog: "Sve ivotinje koje po Zemlji hode
i sve ptice koje na krilima svojim lete svjetovi su poput vas - u
Knjizi Mi nismo nita izostavili- i sakupie se poslije pred Gos
podarom svojim." (EI-En\im, 38.)
J Biljee Muslim i imam Ahmed u svome Mumedu
O RIJEIMA UZVIENOG:
"ALLAH JE STVORITELJ SVEGA . . . "1
Uzvieni Allah j e rekao u Svojoj asnoj Knjizi:
"Allah je stvoritelj svega i On upravlja svim."

(Ez-Zumer, 62.)
Sve, osim Allaha, stvoreno je od strane Njega, postalo je

i nastalo, stvoreno j e nakon to nije bilo nita, nakon ne
postojanja, i Ar (Prijestolje), koji je iznad svih stvorenja,
i ono to je pod zemljom , i ono to je izmeu nj ih, i ive
i neive tvari - sve su to Njegova stvorenja, u Njegovoj
vlasti, Njemu robovi, pod Njegovom silinom i svemoi,
Njegovim nadzorom i voljom. Uzvieni Allah kae:
"J<;oji je est vremenskih razdoblja nebesa i

Zemlju i on . o to je medu njima stvorio, a on
da cijelim svemirom zavladao; On je Milostivi i
upia) Njemu onoga koji zna." (El-Furkan, 5 9.)
1 Ez-Zumer, 62.
l 5
r6 STVARANJE SVIJETA
"On zna ta u zemlju ulazi, a ta iz nje izlazi, i

ta se s neba sputa, a ta se na nj uspinje; On je
samilostan i On prata grijehe." (Sebe', 2.)
" U est vremenskih razdoblja On je nebesa i

Zemlju styQrio, i onda svemirom zavladao; On
zna ta u zemlju ulazi i ta iz nje izlazi i ta s neba
silazi i ta se prema njemu die, n je s vama gdje
god bili, i sve to radite Allah vidi." (El-Hadid,
4 )
Islamski uenjaci se slau, jednoglasno, da je Allah

stvorio nebesa i Zemlju i ono to je izmeu nj ih za est
dana, kako to navodi plemeniti Kur'an, a u to ne sum
nja nijedan musliman. Jedino se razilaze oko roga da li
su ti dani bili poput ovih naih dana ili je svaki dan bio
poput hiljade godina kako mi broji mo, te zauzimaju dva
stava, kako smo ve naveli u Tefiiru. Razilaze sc i oko
toga da li je prije stvaranja nebesa i Zemlje bilo stvore
no ita drugo. Neke skupine mutekellimina smatraju da
prije nebesa i Zemlje nije stvoreno nita i da su oni stvo
reni iz niega. Drugi kau: " Ne, prije s tvaranja nebesa
i Zemlje postojala su druga stvorenja, shodno rijeima
Uzvienog: 'On je u est vremenskih razdoblja nebesa i
Zemlju stvorio - a Njegov Prijesto je 'iznad vode bio -
da bi vas iskuao koji e od vas bolje postupati. Ako ti
rekne: ' Poslije smrti biete doista oivljeni', nevjernici
e sigurno rei: 'Ovo nije nita drugo do oita varka!'
"
0 RIJ EIMA Uzvi ENOG: "ALLAH JE STVOR ITELJ SV EGA... 17
(Hud, 7.) U hadisu lmrana ibn Husaj na se kae: 'Posto

jao je Allah, prije Njega nije nita postojalo, Njegov Ar
je bio na vodi, zapisao je u Opomeni (Zikru) sve, a zatim
stvorio nebesa i Zemlju."' 1

Ahmed ibn Hanbel j e rekao da j e Ebu-Ruzejn Lu-
kaj t ibn Ami r el-Ukajli, r. a., upitao:
"Allahov Poslan ie, gdje je bio na Gospodar prije

nego je stvorio nebesa i Zemlju?" On, sallallahu
'alejh i ve sellem, je odgovorio: "Bio je u maglini,
iznad njega je bio zrak, ispod njega je bio zrak, a
zatim je stvorio Svoj Ar na vodi."2
U drugoj verziji hadisa od Hammada ibn Seleme se

kae: "Gdje je bio na Gospodar prije nego je stvorio
stvorenja? . . . " - a ostatak je isti. Biljei ga i Tirmizi i kae
da je hasen.
Oni se takoder razilaze oko toga ta je prvo sLvoreno.
Neki kau: "Pero (kalem) je stvoreno prije svega osta
log." Ovo je stav Ibn-Derira, Ibnul-Devzija i drugih.
Ibn-Derir kae da je nakon pera stvoren fini oblak. To
dokazuju hadisom kojeg biljee imam Ahmed, Ebu-Da
vud i Tirmizi od Ubade ibn Samita, r. a. , koji je rekao:
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve

sellem: 'Prvo to je Allah stvorio je pero, a zatim
1 B i lj ee Buhari i imam Ahmed u svome Musnt'du
2 Bi l jee Ti rmizi, l bn-Made i imam Ahmed u svome Musnedu

J8 STVARANJE SVIJETA
m u rekao: 'Pii!' - i tada je zapisano ono to e se

desiti do Sudnjeg dana."''
Tekst hadisa je od Ahmeda. Tirmizi kae da je ovo ha
sen-sahih-garib hadis. Veina islamskih uenjaka prihva
ta predaju hafiza Ebui-Ala' ei-Hemedanija i drugih (da
je Ar stvoren prije toga /pera/) , a ovo prenosi i Ibn-De
rir preko Dahhaka od Ibn-Abbasa, r. a., na to upuuje i
hadis kojeg biljei Muslim u svome Sahihu gdje kae da
je Abdullah ibn Amr ibn El-As, r. a., rekao:
"(uo sam da j e Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi
ve sellem, rekao: 'Allah je zapisao sudbine stvo
renja prije nego to je stvorio nebesa i Zemlju na
pedeset hilj ada godi na, a Njegovo prijestolje (Ar)
je bilo na vodi."'l
Oni kau: "Ovo zapisivanje sudbine je pisanje sud
bina perom." Ovaj hadis ukazuje da se to desilo nakon
stvaranja Ara, dakle, sigurno je Ar bio stvoren prije pe
ra kojim se zapisivala sudbina, kao to to smatra veina
islamskih uenjaka. Moda hadis o peru navodi da je pe
ro prvo to je stvoreno od ovoga svijeta. Ovo potvruje i
predaja koj u biljei Buhari od l m rana ibn Husaj na koj i
je rekao:
"Stanovnici Jemena su rekli Allahovom Poslani
ku, sallallahu 'alejh i ve sellem: 'Doli smo ti da
1 Biljee Ebu-Davud, Tirmizi i i mam Ahmed u svome Musnedu
2 Biljei Muslim
"
O RIJ EI MA UzviENOG: "ALLAH JE STVORITELJ SVEGA . . . 19
nauimo o vjeri i da te pitamo o prvoj srvari (ta

je p rvo stvoreno).'- On je odgovorio: 'Postojao
je Allah i nije bilo niega prije Nj ega (u jednom
rivajetu se kae: 's N jim' , a u drugom: 'osim Nje
ga') . Njegov Ar je bio na vodi, u Opomeni (Zi
kru) je zapisano sve i On je stvorio nebesa i Zem
lju . ' " U drugoj verziji se kae: " . . . a zatim je stvo
rio nebesa i Zemlju."
Zat im su ga pitali o p oetku stvaranja nebesa i Zeml je .

Nakon to su rekli: " Doli sm o da re pitamo o prvoj stva
ri (ta je prvo stvoreno)", on im j e odgovarao samo ono
to su pitali i nije ih obavjetavao o stvaranju Ara kao (O
j e to uradio u hadisu kojeg smo naveli . Ibn-Derir i neki
drugi kau: "Ne, Allah j e stvorio vodu prije prije Ara."
Ibn-Mes'ud, r. a., prenosi od ashaba Allahovog Poslani
ka, sallallahu 'alejhi ve sellem, koj i su rekli : "Zaista je
Al lahovo Prijestolje (Ar) bilo na vodi, i nije bilo stvore
no nita izuzev vode koja je stvorena prije." Ibn-Derir
pripovijeda da je Muham med ibn Ishak rekao: Prv o to "
je Allah stvorio bili su svjetlost (nur) i ra m a zatim ih je

,
razdvojio i dao da tama pripadne noi i ona bude crna i

mrana, a svjetlost da pripadne danu i on hude svijetao i
sjajan." lbn-Derir je rekao: " Kae se: 'Na Gospodar je
nakon pera stvorio Tron (Kursijj) , zatim je nakon Kursij
ja stvorio Ar, zatim zrak i tamu, a nakon toga je stvorio
vodu i Svoj Ar postavio na vodi."' Ebu E ra k e je re k a o :
-
" Neki ovjek je upitao Abdullaha ibn Amra od ega su

20 STVARANJE SVIJETA
stvorena stvorenja na to je on odgovorio: 'Od svjetlosti,

tame, vode i zemlje', a zatim je rekao: 'Idite I bn-Abba
su, r. a., pa ga pitajte', te su otili i pitali ga, pa im je
Ibn-Abbas rekao isto to. Jo im je rekao: 'Vratite m u se
i pitajte ga od ega je sve to stvoreno.' Oni su se vratili
i pitali ga, a on je prouio: 'I daje vam da se koristite
onim to je na nebesima i onim to je na Zemlji, sve je
od Njega. To su, zaista, pouke za ljude koji razmiljaju.'
(El-Dasije, I 3.)"
Ja smatram da su ovi stavovi utemeljeni na israilijati
ma koji niti su istiniti, niti su lani, osim onih za koj e se
navede dokaz istinitosti ili lanosti, a Allah najbolje zna.
OPIS STVARANJA ARA l KlJRSIJJA
Uzvieni Allah je rekao:
"Onome najuzvienijem, koji Arom vlada, koji

alje Objavu, rijei Svoje - kome hoe od robo
va Svojih, da upozori na Dan susreta meusob
nog." (Gafir, r 5 )
.
"I neka je uzvien Allah, Vladar istiniti, nema

drugog boga osim Njega, Gospodara Ara vel i
anstvenog!" (El-Mu'minun, I 1 6.)
"Allah je, nema boga osim Njega, Gospodar Ar

a velianstvenog!" (En-Neml, 26.)
"I on prata, i pun je ljubavi, Gospodar Ara,

Uzvieni." (El-Burud, I 5- r 6)
"M ilostivi, koji upravlja Arom." (Taha, 5 . )
"Gospodar va je Allah, koji je nebesa i Zem

lju za est vremenskih razdoblja stvorio, a onda
21
22 STVARAN} SVIJ ETA
- upravljajui Arom, svemirom zagospodario.

Niko se nee moi zauzimati ni za koga bez do
putenja Njegova. Eto, to vam je Allah, Gospo
dar va, pa se Njemu klanjajte! Zato ne razmis
lite?" (Junus, 3 )
.
"Meleki koj i dre Ar i oni koji su oko njega veli

aju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u Nj i mo
le se da budu oproteni grijesi vjernicima: 'Gos
podaru na, Ti sve obuhvata milou i znanjem;
zato oprosti onima koji su se pokajali i koji slije
de Tvoj put i sauvaj ih patnje u vatri!' " (Gafir,
7)
"I meleki e na krajevima njegovim stajati, a Pri

jesto Gospodara tvoga e tog dana iznad njih os
merica drati." (El-Hakka, 1 7.)
"I vidjee meleke kako Prijesto okruuju, veli

ajui i hvalei Gospodara svoga; i svima e se
po pravdi presuditi i rei e se: 'Hvaljen neka je
Allah, Gospodar svjetova."' (Ez-Zumer, 7 5 ) .
U dovi, koja je zabiljeena u Sahihu, kae e:
"Nema boga osim Allaha, Uzvienog, Blagog, ne

ma boga osim Allaha, Gospodara Ara plemeni
tog, nema boga osim Allaha, Gospodara nebesa,
Gospodara Zemlje, Gospodara Ara plemenitog."
OPIS srvAKANJA ARA J KuRSIJ.JA 23
Prenosi se od Abbasa ibn Abdul-Muttaliba, r. a.:

"Sj edili smo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu
'alej hi ve sellem, u Batha' i (dolini u Meki) , pa je
naiao jedan oblak. Allahov Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sellem, ree: 'Znate li ta je ovo?' 'Oblak'
- odgovorili smo. 'Bijeli oblak!' - dodao je. Rek
li smo: 'Bij eli oblak!' 'I onaj koji se prvi pojavio!'
- rekao je. Uutali smo. On nas j e upitao: 'Zna
te l i koliko ima izmeu neba i Zemlje?' 'Allah i
Njegov Poslanik najbolje znaj u' - odgovorili smo.
'Izmeu nji h je razdaljina od pet stotina godina,
izmeu dva neba j e pet stotina godina, da se pro
e svako nebo treba pe stotina godina, a iznad
sedmog neba je more, izmeu njegovog dna i po
v rine i'znosi koliko izmedu neba i Zemlje. Zatim,
iznad toga je osam uglednih, iz meu nj ihovih ko
lj en a i stopa la je koliko izmeu neba i Zem lj e ,
na njihovim leima je Ar, izmeu njegovog do

njeg i gornjeg dijela iznosi koliko izmeu neba i
Zemlje, aAllah je iznad svega toga i Njemu nije
skriveno nijedn djelo Ademovog potomka.'" 1
Ovo je Ahmedova verzija. Hadis biljee jo i Tirmizi,

Ebu-Davud i I b n -M ade preko Semmaka. Tirmizi kae
da je ovaj hadis hasen. urejk prenosi nekoliko ovakvih
hadisa od Semmaka, a Ebu-Davud prenosi jednu verziju :
1 Biljee Ebu-Davud, Tirmizi, Ibn-Made i imam Ahmed u svome
Musnedu
STVARANJE SVIJETA
"Znate li kolika je razdalj ina izmeu neba i zem

lje?" Oni su odgovorili : "Ne znamo." On je rekao:
" Razdaljina izmeu nj ih je sedamdeset i jednu ili
sedamdeset dvije ili sedamdeset tri godine."
Ostatak hadisa je isti. Ebu-Davud biljei hadis od Du

bej ra ibn Muhammeda ibn Dubej ra ibn Mut'ima, koji
prenosi od svog oca, a on od djeda koji je rekao:
"Neki beduin je doao Allahovom Poslaniku, sal

lallahu 'alejhi ve sdlem, i rekao: 'Allahov Poslani
e, ljudi su izgladnjeli, porodice su izgladnjele, a
imovina propala (stoka skapava) , pa zamoli Alla
ha da nam da kiu, mi traimo zagovor kod Alla
ha preko tebe i kod tebe preko Allaha. ' Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ree: 'Teko
tebi, zna li ti ta si rekao?!' - pa je poeo veliati
Allaha i nije prestao sve dok se to nije odrazilo na
licima ashaba. Zatim je rekao: 'Teko tebi, ne tra
i se preko Allaha zagovor kod nekoga (od Nje
govih stvorenja) , Allahova volja je uzvienija od
toga. Teko tebi, zna li ti ko je Allah?! Njegovo
Prijestolje nadvisuje nebesa ovako.' - pa je svoj im
prstima pokazao (spoj io poput kupole i oponaao
zvuk sedla pod jahaem) ."'
Ibn-Bear u svome hadisu navodi:
1 Biljei Ebu-Oavud
Oris STVARANJA ARA 1 KuRSIJ.JA 25
"Allah j e iznad Svoga Ara, a Njegov Ar je iznad

nebesa."
Hadis kojeg prenosi Ahmed ibn Se' id je sahih-hadis. Is

lamski uenjaci se slau u vezi njega.
Hafiz Ebul-Kasim ibn Asakir ed-Dimiki je napisao
jedno pogavlje kao odgovor na ovaj hadis. Nazvao ga je:
"Pojanjenje uobrazilj e i mate u pogledu hadisa o kri
panju", na kraju nije prihvatio Muham meda ibn Isha
ka ibn Beara za prenosioca (raviju) . Naveo je stavove
ljudi o njemu. Meutim, tekst hadisa se prenosi i drugim
putem (senedom), u kojem nema Muhammeda ibn Is
haka. To prenose Abd ibn Humej d i Ibn-Derir u svo
j im Tefsirima, Ibn Ebi-Asim i Taberani u svoj im knj iga
ma Kitabus-sunne, Bezzar u svome Musnedu, hafiz Dij a'
el-Makdisi u Muhtaru preko Ebu-Ishaka es-Sebi'ija, od
Omera, r. a., koji je rekao:
''Neka ena je dola Allahovom Poslaniku, sallal

lahu 'alej hi ve sellem, i rekla: 'Zamoli Allaha da
me uvede u Dennet.'" Omer je zatim nastavio:
"Pa je veliao Gospodara i rekao: 'Zaista Njegovo
Prijestolje nadvisuje nebesa i Zemlju i zaista ima
zvuk poput kripe novog sedla pod teretom ."''
Abdullah ibn Halifa je rekao: "Ovo nije poznato kao

ovakvo." Postoj i i sumnja o njegovom sluanju od Ome-
' Biljei Ibn-Derir er-Taberi u Dami'ul-Hejanu

STVARANJE SVIJETA
ra, r. a. Postoje i neki ovakvi mevkuf i mursel-hadisi, neki

od njih sadre i udne dodatke, a Allah najbolje zna.
U Buharijevom Sahihu navodi se vjerodostojna pre
daja da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem,
rekao:
" Kada budete od Allaha traili Dennet, traite

Firdevs, to je najvii dio Denneta, srednji dio
Denneta, a iznad njega je Prijestolje Milostivog
(Arur-Rahmdn) ."J
Na ej h El-Mezzi kae da je on naj lj epi i najuzvi

enij i dio (Denneta), a iznad njeg<l je Arur-Rahman.
U nekim predajama (eserima) se kae da e stanovnici
Firdevsa uti kripanje Ara - a to je njegovo slavljenje i
velianje - zbog njihove blizine njemu. U Sahihu sc na
vodi da j e Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
rekao:
"Zatresao se Ar Svemilosnog zbog smrti Sa'da

ibn Mu'aza."2
Hafiz Muhammed ibn Osman ibn Ebi- ejbe spomi

nje u svojoj knjizi Sifetul-Ar, od nekih ljudi iz prvih ge
neracija (selef): "Da j e Ar stvoren od crvenog rubina,
izmeu njegova dva kraja je razdaljina kol iko pedeset hi
ljada godina." Spomenuli smo u vezi sa rijeima Uzvie-
J Biljee Buhari i i mam Ahmed u svome Musnedu

2 Biljee Muslim i imam Ahmed u svome Musnedu
OPIS STVARANJA Au.A 1 KuRSilJA 27
nog: "K Njemu se penju meleki i Dibril u da n u ko

ji pedeset hiljada godina traje" (EI-Me'arid, 4.) da je
udaljenost izmeu Ara i sedme Zemlje pedeser hiljada
godina, a njegova irina iznosi pedeset hilja da godina.
Neki predstavnici ilmul-keldma sma t ra ju da j e Ar za
obljenog oblika i da okruuje svijet sa svih srrana i zato
ga nazivaju devetom sferom i sferom atlasa. Ovo mi
ljenje nije dobro jer j e potvreno u hadisu da on ima
temelje i da ga nose meleki, a sfera nema temelja i ne
nosi se. Takoer, on se nalazi iznad Denneta, a Den
net iznad nebesa, on ( Dennet) ima stotinu stupnjeva
(dereda) , izmeu svake dvije (derede) je razlika kol iko
izmeu neba i Zemlje. Dakle, udaljenost izme(iu njega i
Kursijja nije udaljenost izmeu dvije sfere. Takoer, pod
poj mom Ar u jeziku se misli na prijestolje kralja, shod
no rijeima Uzvienog:
"Vidio sam da jedna ena njima vlada i da joj je

svega i svaega dato, a ima i prijesto velianstve
ni." (En-Nem!, 23.)
On nije nikakva sfera i Arapi to ne razumijevaju tako.

Kur'an je obj avlj en na arap skom jeziku, dakle on (Ar) je
Prijestolje koj e ima svoj e osnove i koje nose meleki, a nije
kupola iznad svijeta, niti neto to natkriva sve s t vo re no
.
Uzvieni Allah kae:
"Meleki koji dre Prijesto i oni koj i su oko nje

ga veliaju i hvale Gospodara svoga i vjeruju u
STVARANJ E SVIJETA
Nj i mole se da budu oproteni grijesi vjernici

ma: 'Gospodaru na, Ti sve obuhvata milou i
znanjem; zato oprosti onima koji su se pokajali i
koj i slijede Tvoj put i sauvaj ih patnje u vatri! ' "
(Gafir, 7.)
U hadisu se navodi da ih je osmerica, na njihovim leima

je Ar, shodno rijeima Uzvienog:
"I meleki e na krajevima njegovim stajati, a pri

jesto Gospodara tvoga e tog dana iznad njih os
merica drati." (El-Hakka, 1 7.)
ehr ibn Haveb je rekao: "Ar nose osmerica. e

tverica njih govore: 'Subhanekallahumme ve bi hamdi
ke, lekel-hamdu 'ala hi/mike ba 'de 'ilmike' ( 'Slavljen ne
ka si Ti, Gospodaru moj, neka Ti je hvala. Hvala ti za
Tvoju blagost nakon Tvoga znanja') , a druga etverica
govore: 'Subhanekalldhumme ve bi hamdike, /ekel-ham
du 'ala 'afoike ba 'de kudretike' ('Slavljen neka si Ti, Gos
podaru moj, neka Ti je hvala. Hvala ti za Tvoj oprost
nakon Tvoje svemoi') . " to se tie hadisa kojeg biljei
imam Ahmed od Ibn-Abbasa, r. a., da je Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, potvrdio rijei Umejje - znai
Ibn Ebi-Salta, r. a. - iz dva stiha u koj ima je Umejje re
kao:
"ovjek i bik, pod Njegovom su desnom nogom,

A pod drugom orao i u zasjedi lav. "
OPIS STVARANJA ARA 1 KuRSIJJA 29
Na to je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Is

tinu si rekao"1, a ovaj je recitovao dalje:
':)unce se rada na kraju noi svake,

Njegov izlazak je rumen i crvene boje
Koja se odbija, pa nam se blagom ne ini
Ve izmuenom, a da je nema sve sledeno bilo bi. JJ
Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, je rekao: " I stinu si

rekao." Ovaj hadis je ispravnog seneda (sahih), a njegovi
prenosioci su pouzdani. On ukauje da je broj onih koji
danasnose Ar etiri, emu se suprotstavlja hadis o nosa
ima Ara. Gospodaru moj , osjm da se kae: potvriva
nj njih etverice i nj ihovih svojstva;.ne znai negiranje
oni h mimo njih. A-Allah najbolje zna
U poeziji Uinejje ibn Ebi-Salta, r. 'a . , o Aru se kae:

"Veliajte Allaha, zaista On zasluuje da se velia

Na Gospodar na nebu Koji omrkne, Veliki,
Na uzvienom zdanju koje ijude zadivljuje
I Koji je postavio iznad neba Prijestolje
Uzdignuto -Njega pogledi ne obuhvataju -
oko njega vidi meleke visoke. JJ
"Visoke"- podrazumij eva nak rivljavanje glave radi gle

danja u visinu, jer su toliko visoki , "uzdignuro" - znai
visoko, koje dominira okoli nom, a "Prijestolje" (serir) u
1 Biljei imam Ahmed u svome Musnedu

STVARANJE SVIJETA
j eziku oznaava Ar. U stihovima Abdullaha ibn Revva

he, r. a . , koje je on izrecitovao svojoj eni kada mu j e ona
predbaci la za njegovu robinju, ke se:
"Svjedoim da je Allahovo obeanje istinito,

I da je vatra boravite nevjerniko,
I da je Ar postavljen na vodi,
A iznad Ara je Gospodar svjetova svih,
Ar nose plemeniti meleki,
Boiji meleki, oznaeni. "
Navedeno spominju Ibn-Abdulberr i vie islamskih ue
njaka. Ebu-Davud prenosi od Dabira ibn Abdulla
+ha, T. a., da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
rekao:
" Dozvoljeno m i j e da kaem o jednom Allaho

vom . meleku koji rfosi Ar da je razdaljina izmeu
mehkog dijlq. njegovog uha i njegovog ramena
koliko sedam stotina godina." 1
Ovo prenosi i Ibn Ehi-Asim u ijoj verzij i se kae: " . . . raz

dalj ina koju e ptica preletjeti za sedam stotina godina."
Od Enesa ibn Malika, r. a. , se prenosi da je Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
" Ko kae kada ustane i kada omrkfl&: 'Alldhum

me inni asbahtu, uheduke ve uih du ,;ld;fketeke
1 Biljei Ebu-Davud
O P I S STVARANJA ARA l KU RSIJJA 31
ve hameleti 'arike ve demi 'i halkike bi enneke En

te ld ildhe illd Ente vahdeke ld erike leke ve ehe
du enne Muhammeden 'abduke ve resu/uke' ( 'Gos
podaru moj, osvanuo sam i pozivam za svjedoka
Tebe, pozivam za svjedoke Tvoje meleke, nosae
Tvoga Ara i sva Tvoja stvorenja da si T i Allah,
Jedini, osim kojeg drugoga boga nema, Ti nema
sud ruga; i svjedoim da je Muham med Tvoj rob
i Tvoj poslanik' ) , Allah e oslobodi t i jednu nje
govu etvrtinu od vatre, a onoga ko ovo proui
etiri puta, Allah e cijelog sauvati od vaue." '
U drugoj verzij i prenosi se od Ebu-Hurej re, r. a . , od

Selmana ibn Islama, r. a., da je rekao: .
"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve

sellem : 'Ko jednom kae: 'Alldhumme inni uhi
duke ve uhidu!-meld'ikete 1>e hame!ete!- 'ari ves-se
mdvdti ve men flhinne vel-erda ve men .fthinne ve
uhidu demi'a ha!kike bi enneke Entalldhu ld ildhe
ilid Ente ve ekforu men ebd zdlike minel-evveline
ve!-dhirine ve ehedu enne Muhammeden 'abduke
ve resit/uke' ('Gospodaru moj , za svjedoka pozi
vam Tebe, i za svjedoke pozivam meleke, nosioce
Tvq.ga Ara, nbesa i ono to j e na njima, Zemlju i
ono to je na njoj , i pozivam za svjedoke sva Tvoja
stvorenja da si Ti Allah, Jedini, osim kojeg dru-
' Biljei Ebu- Davud

STVARANJE SVIJETA
gog boga nema, a odbacujem one koji ro odba

cuju, one prijanje i one potonje, i svjedoim da
je Muhammed Tvoj rob i Tvoj poslanik') , Allah
e jednu njegovu treinu osloboditi od vatre, ko
kae dva puta, Allah e osloboditi dvije njegove
treine, a ko to kae tri puta, Allah e ga cijelog
osloboditi vatre."' !
Ibn Ebi- ejbe, r. a., prenosi drugu verziju ovoga ha

disa od Ebi-Se'ida, r. a., da je Allahov Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sellem, rekao:
"Nema nijednog roba (ovjeka) koji etiri puta

kae: 'Alldhumme in ni uhiduke ve kefo bike Jehidt.l
ve uh idu hamelete arike ve meld'iketeke ve dem i a
halfike ve ne ehedu en la ildhe ilid Ente vahdeke ld
,;.ike leke ve enne Muhammeden abduke ve resu/u
k/ ('Gospodaru moj, pozivam Tebe za svjedoka
a Ti si dovoljan kao svjedok - i za svjedoke pozi
vam nosioce Ara, i meleke, i sva Tvoja stvorenja,
a i j a sam svjedoim da nema boga osim 'lebe,
Jedinoga, Ti nema sudruga, i da je Muhammed
"
Tvo{ roh i Tvoj poslanik' ) , a da mu Allah nee
upisati da je osloboen od vatre."2
Prenosi i Muhammed ib n Osman ibn Ebi- ejbe u

odjeljku "Svojstva Ara" od Ehu-Zerra, r. a., koji je rekao:
1 Biljei Taberani
1 Biljei T bn-Kesir u Dami id-mesttrzidi ves-su rzeni
Oris sTVARANJA ARA 1 KuRSIJJA 33
"Uao sam u Mesdidul-Haram (Kabu) . . . a Alla

hov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je bio
sam , sjeo sam kod njega i rekao: 'Allahov Posla
nie, koji je najvredniji ajet koji ti je objavljen?'
On je odgovorio: 'Aj etul-Kursija je poput vrijed
nosti jednog kralja nad drugim . ' "
Kurs ijj
Prenosi Ibn-Derir preko Duvejbira - koj i j e slab pre

nosilac - od Hasana el-Basri ja da je on rekao: " Kursijj je
Ar" . N ij e potvreno da je Hasan ovo rekao, ali je pot
vreno i od Hsan i od drugih, ishaba i' rabi'ina, . da je
Kursijj neto drugo, a ne sam Ar.
Ibn-Ab bas i Se'id ibn b ub j , r. a . , o rijeima zvi
enog: " ; ; . Njegov Kursijj 'nadvisuje nebesa i Zemlju . . . "
.
(El-Bekare, 2 5 5 .) , rekli: "'lo j e Njegovo 'l nanje . '
' .
Ibn-Abbas, r. a., je rekao: "Ku.rsijj je rri}esro stopala,

a veliinu Ara zna samo Allah." Biljei l -lakim u Muste
dreku i kae: "Ovo j e predaja koj a ispunj ava uvjete dvo
j ice ejhova ( Buharije i Muslima) , a oni je ne prenose
od Ibn-Abbasa, r. a." Ovo biljei i uda' ibn Muhalled
el-Fellasi u svome Jifsiru od Ebu-Asim en-Nubejla, a
on, opet, od Sevrija. Ispravno je rei da je.to s tav Ibn-Ab
basa, r. a., kojeg prenosi Ibn-Derir. Es-Seddi prenosi od
Ebu-Malika: "Kursijj je ispod Ara." Es-Scddi je rekao:
"Nebesa i Zemlja su u unutranjosti (uplj ini) Kursijj a, a
Kursijj je ispred Ara." Ibn-Derir prenosi od Ibn-Abba

sa, r. a., da je on rekao: " Kada bi se sedam nebesa i sedam
Zemalja razastri) rako da dopiru 'j edni do drug'ih , prema
prostranstvu Kursijja bili bi kao karika u prostranoj pus-
. .., "
tinJI.
Ibn-Derir biljei od Ibn-Zejda da mu je njegov otac
priao da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem,
rekao:
"Sedam nebesa prema Kursijju su poput sedam

dirhema baenih u pustinju." 1
Ebu-Zerr, r. a., je rekao:
" uo sam Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi

ve sellem, kako kae: 'Kursijj prema Aru je sa
mo kao eljezna haJka postavljena izmeu dvije
pustinje na Zemlj i.' "2
Prvi hadis je murse!, a ovaj Ebu-Zerra, r. a., munkati '.

Od njega se prenosi i drugim putem sa spojenim lancem
prenosilaca: hafiz Ebu-Bekr ibn Merdevejh kae u svome
Tefiiru da je Ebu-Zerr, r. a., upitao Allahovog Poslani
ka, sallallahu 'alejhi ve sellem, o Kursijju pa je on, sallal
lahu 'alejh i ve sellem, rekao:
"Tako mi Onoga u ijoj je Ruci moj ivot, sedam

nebesa i sedam Zemalja su prema Kursijju samo
1 Biljei lbn-Deri r et-Taberi u Dami 'ul-Bejanu
2 Biljei Ibn-Derir et-Taberi u Dami 'uf-Bejanu
OPIS STVARANJA ARA I KURSilJA 35
kao karika postavljena na pustinj i zemaljskoj . Ve

liina Ara, spram Kursijja je popur veliine pus-

tinj e prema toj haJci."

Hadis biljei Muhammed ibn Osman ibn Ebi- ejbe u
svome djelu Svojstva Ara. Prenosi se jo od Ebu-Zer
ra, r. a. da je rekao:
" Uao sam u Mesdidul-Haram (Kabu) i vidio
Allahovog Poslanika, sallallahu 'alcjhi ve sellcm,
samog, pa sam sjeo kod njega i upitao: 'Allahov
Poslanie, koji je najvredniji ajer koj i ri je objav
ljen?' On je odgovorio: 'Ajetul-Kursija je poput
te i te pustinje prema toj i toj h alci.' "
Ibn-Derir u svojoj Historji biljei da je Se'id
ibn Dubejr, r. a., rekao: "U vezi sa rijeima Uzvienog:
'a Njegovo Prijestolje je bilo na vodi' , Ibn-Abbas, r. a.,
je upitan na emu j e bila voda, pa j e odgovorio: ' Na kri
lima vjetra.' Rekao je i sljedee: 'A nebesa, i Zemlje, i sve
to je na nj ima opasavaju mora, sve to okruuje ogrom
no zdanje, a to zdanje okruuje Kursijj . ' " Ibn-Derir isto
ovo prenosi i od Veh ba ibn Munebbiha . Veh b je '' ogrom
no zdanje" protumaio kao krajeve nehesa koj i okruu
ju zemlje i mora poput krajeva atora. Neki tvrde da s c
pod pojmom "Kursijj" misli na osmu sferu koju oni na
zivaju "sferom postojanih zvijezda" . Oni tako tvrde jer
smatraju da se pouzdano zna da se on (Kursijj) nalazi
neto iznad sedam nebesa. Velik broj njih navodi pret
hodni hadis kako bi to povezali s tim da su oni (nebesa i
STVARANJE SVIJETA
Kursijj) povezani poput haJke koja spaja dva pustinjska

podruja, ali ovo nije veza j edne sfere s drugom. Neki
od njih govore: "Mi ovo priznajemo i zato ga nazivamo
sferom." Mi kaemo: " Pod Kursijjom se u jeziku ne misli
na sferu, ve, kako kae velik broj naih dobrih prethod
nika (selef) , na ono to je ispred Ara, kao prilaz njemu.
Dakle, on nije sfera. A za tvrdnju da se u njemu nalaze
postojane zvijezde oni nemaj u dokaza. Pored toga, oni se
ni sami meusobno ne slau, to se da vidjeti u nj ihovim
knj igama, a Allah najbolj e zna."
LEVH I-MAH F U Z
(PLOA POMNO UVA NA)
Hafiz Ebul-Kasim et-Taberani prenosi od I bn-Abba

sa, r. a . , da je Allahov Vjerovjesnik, sal lal l a h u 'alej h i ve
sellem, rekao:
"Zaista je Allah stvorio Plou pomno uvanu

(Levhi-Mahfuz) od bijelog bisera, njene strani
ce su od crvenog rubina, njeno pero je svjetlost
(nur) , njeni zapisi su svj erlos r , Allah u svakom
danu ima tri stotine i ezdeset momenata u ko
j ima stvara i daje opskrbu, usmruje i daje ivot,
uzvisuje i unizuje i radi ono ro hoe." 1
Ishak ibn Bir prenosi da je Ibn-Abbas, r. a. , rekao:

"U Levhi-Mahfuzu stoji zapisano: ' La ilahe illallahu vah
deh (Samo j e Allah bog) , Njegova vjera je islam, Mu
hammed, sallallahu 'alej hi ve sellem, Njegov je rob i pos
lanik; onoga ko bude vjerovao u Allaha, smatrao istini
tim Njegovo obeanje i slijedio Njegova Poslanika, sal-
1 Biljei Taberani
37
STVARANJ E SVIJ ETA
!allahu 'alejhi ve sellem, On e uvsti u Dennet."' Jo je

rekao: "Levhi-Mahfuz j e ploa od bijelog bisera. Duga je
onoliko koliko ima izmeu neba i zemlje, iroka onoliko
koliko ima od istoka do zapada, njene ivice su od bisera
i rubina, njene korice su od crvenog rubina, njeno pero
j e svjetlost, njene rijei podupiru Ar, a njena sadrina
je pod zatitom meleka." Enes ibn Malik i drugi iz reda
selefa kau: "Levhi-Mahfuz se nalazi na elu Israfila" , a
Mukatil kae da se on nalazi s desne strane Ara.
STVARANJE NEBESA, ZEM LJ E I
ONOGA TO J E I ZM EU NJ I H
Rekao je Uzvieni:
"Hvaljen neka je Allah koji je nebesa i Zemlju
stvorio i tmine i svjetlo dao, pa opet oni koji ne
vjeruju - druge sa Gospodarom svoj im izjedna
uju!" (El-En'am, r ).
"Koji je za est vremenskih razdoblja nebesa i

Zemlju i ono to je meu nj ima stvorio, a on
da cijelim svemirom zavladao; On je M ilostivi i
upitaj o Njemu onoga koji zna." (El-Furkan, 5 9 . )
Ima i drugih ajeta u Kur'anu koji o ovome govore. Ko

mentatori Kur'ana {mufessiri) se razilaze oko duine tra
janja ovih est dana i zastupaj u dva miljenja, a veina
njih smatr<l-da su oni poput naih dana. Ibn-Abbas, r. a.,
Mudahid, Da.b,l1ak i Ka'b smatraju da je svaki dan era
jao koliko hiljadu godina prema naem brojanju. Ove
njihove predaje biljee Ibn-Derir i Ibn Ebi-Hatim, a
ovo stajalite podravaju i imam Ahmed, Ibn-Derir, te
39
40 STVARANJ E SVIJETA
jedna skupina kasnijih uenjaka. Allah najbolje zna. Na

vest emo ono to ukazuje na ovakav zakljuak. lbn-De
rir prenosi od Dahhaka ibn Muzahima da ovih est da
na imaj u sljedee nazive: Ebded, Hevvez, Huttijj, Kele
men, Sa'fes i Kareet (Kuriet) .
Ibn-Derir kae da postoje tri stajalita po pitanju u
kojem danu je zapoeto stvaranje: sljedbenici Tevrata (i
dovi) kau da je Allah zapoeo stvaranje u nedjelju, sljed
benici I ndila (krani) kau da je Allah zapoeo stvara
nje u ponedjeljak, a mi muslimani kaemo ono to je do
nas doprlo od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alej hi ve
sell em:
"Allah j e zapoeo stvaranje u subotu." 1
Ovo je stav muslimana koji biljei Ibn-Ishak, a njemu

tee neki afij ski pravnici i drugi. Meutim, postoji i sta
jalite da je to nedjelja. To stajalite prenosi Ibn-Derir
od nekoliko ashaba. Takoer se prenosi i od Abdulla
ha ibn Selama, a zastupa ga i lbn-Derir. To je tekst Te
vrata, njemu tee neki pravnici kasnijih generacija.
Najvjerovatnije je da je to nedjelja, stvaranje je upot
punjeno za est dana, zadnj i je petak i zato ga m uslimani
uzimaj u kao sedmini praznik, a to je ujedno i dan po
pitanju kojeg je Allah ostavio u zabludi sljedbenike Knji
ge, a mi emo navesti pojanjenje u vezi njega, ako Bog
da.
' Bi ljei i mam Ahmed u svome Musnedu

STVARANJ E NEBESA, ZEMLJ E l ONOGA TO J E I ZM EU NJ I H ..p
Uzvieni je rekao:
"On je za vas sve to postoji na Zemlji stvorio,
zatim je Svoju volju prema nebu usmjerio i kao
sedam nebesa ga uredio; On sve zna." (El-Beka
re, 2 9 .)
"Reci: 'Zar, zaista, neete da vjerujete u Onoga

koj i je u dva vremenska razdoblja Zemlju stvo
rio - i jo Mu druge ravnim smatrate? To je Gos
podar svjetova! ' On je nepomina brda po njoj
stvorio i blagoslovljenom je uinio i proizvode
njezine na njoj odredio, sve to u etiri vremenska
razdoblja - ovo je objanjenje za one koj i pitaju,
zatim se nebeskim visinama uputio dok je nebo
jo maglina bilo, pa njemu i Zemlji rekao: 'Poja
vite se milom ili silom! ' - 'Pojavljujemo se dra
ge volje!' - odgovorili su, pa ih u dva vremenska
razdoblja, kao sedam nebesa, stvorio, i odredio
ta e se u svakom nebu nalaziti. A nebo najbli
e sjajnim zvijezdama smo ukrasili i nad njim Mi
bdijemo. To je odredba Silnoga i Sveznajuega."
(Fussilet, 9 .- 1 2.)
Ovo upuuje na to da j e Zemlja stvorena prije neba,

jer je ona neka vrsta osnove za zdanje (nebo). Uzvieni
kae:
"Allah vam je uinio Zemlju prebivalitem , a
nebo zdanjem, i On vam oblije daje i likove
42 STVARANJ E SVIJ ETA
vae ini lijepim, i jelima vas opskrbljuje ukus

nim. To je Allah, Gospodar va, i neka je uzvien
Allah, Gospodar svj etova! " (Gafir, 64.)
Uzvieni je rekao:
" Zar Zemlju posteljom nismo uinili, i planine

stubovima, i vas kao parove stvorili, i san va po
inkom uinili, i no pokrivaem dali, i dan za
privreivanje odredili, i iznad vas sedam silnih
sazdali, i svjetiljku plamteu postavili?" (En-Ne
be', 6 .-1 3 .)
"Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja

bili jedna cjelina, pa smo ih Mi raskomadali, i
da Mi od vode sve ivo stvaramo? I zar nee vje
rovati?" (El-Enbija', 3 0.)
tj . razdvojili smo nebo i Zemlju pa mogu puhati vjetro

vi, padati kie, izvirati vrela, tei rijeke i ivjeti ivotinje.
Zatim je On rekao:
"I to to je nebeski svod osiguran Nae je dje

lo, a oni se ipak okreu od znamenja koja su na
njemu" (El-Enbija' , 3 2.)
tj . od postojanih zvijezda koje smo stvorili, planeta, pre

krasnih zvijezda i drugih sjaj nih nebeskih tijela. U sve
mu tome su znakovi koji upuuju na m udrost Stvoritelja
Zemlje i nebesa, kao to kae Uzieni:
STVARANJE N EBESA, ZEMLJ E I ONOGA TO J E IZM E D U NJ I H 43
"A koliko ima znamenja n a nebesima i n a Zemlj i

pored kojih prolaze, od koj ih oni glave okreu !
Veina ovih ne vjeruje u Allaha, nego druge Nje
mu smatra ravnim." (Jusuf, r 0 5 r o 6 )
.
-
.
to se tie rijei Uzvienog:

"A ta je tee: vas ili nebo stvoriti? On ga je saz
dao, svod njegov visoko digao i usavrio, noi
njegove mranim, a dane svijetlim uinio. Pos
lije toga je Zemlju poravnao, iz nje je vo d u i
panjake izveo, i planine nepominim uinio
- na uivanje vama i stoci vaoj " (En-Nazi'at,
2 7-- 3 3 )
neki ljudi se hvataju za ove ajete i smatraju da je nebo
stvoreno prije Zemlje. Time se suprotstavljaj u dvama ka
tegorinim ajetima koje smo naveli i oni ne razum ij u ove
plemenite ajete. Ono to treba prihvatiti iz ovih ajeta jes
te to da je Uzvieni Allah poravnao Zemlj u, iz nje izveo
vodu i panjake, a sve to nakon stvaranja neba. On je sve
to odredio Svojom svemoi, kao to On, Uzvieni, kae:
"On je nepomina brda po njoj stvorio i blagos
lovljenom je uinio i proizvode njezine na njoj
odredio, sve to u etiri vremenska razdoblja -
ovo je objanjenje za one koji pitaju" ( Fussilet,
1 0.)
tj . dao je mjesta bogata ispaom, mjesta bogata vrelima
i rijekama.
44 STVARANJE SVIJ ETA
Zatim je, poto je upotpunio izgled donjeg i gornjeg

svijeta, poravnao Zemlju i izveo (iz nje) ono to je bi
lo smjeteno u njoj , dao je izvore i rijene rokove, pa
se pojavilo bilje i plodovi . Zato se poravnavanje Zemlje
tumai kao izvoenje vode, bilja i uvrivanje planina.
Uzvieni je rekao:
"Poslije toga je Zemlj u poravnao, iz nje je vodu
i panjake izveo, i planine nepominim uinio"
(En-Nazi'ar, 3 0 .-3 2.)
tj . odredio im njihova mjesta na njoj (Zemlji) i uvrstio
ih, dao da budu postojane i nepomine. Rekao je Uzvi
eni:
"Mi smo nebo Svojom Rukom sazdali, a Mi, uis
tinu, jo neizmjerno mnogo moemo, i Zemlju
smo prostrli - tako je divan Onaj koji je p rostro!
- i od svega po par stvaramo da biste vi razmis
lili! " (Ez-Zarijat, 4 7 .-49 .)
"Svojom Rukom", tj . Svojom moi, a "jo neizmjerno
mnogo moemo" znai da je sve ono to je iznad jo
prostranije, svako vie nebo je prostranije od onog ni
eg. Zato je Kursijj iznad nebesa, on je prostranij i (vei)
od svih njih, a Ar je mnogo vei od svega toga. Nakon
ovoga, Uzvieni je rekao: "i Zemlju smo prostrli", tj . rav
nom smo je uinili i uinili smo da bude posreljom, tj .
mjestom smiraja, a ne mjestom gdje e ljudi biti uznemi
ravani i gdje nee imati opskrbu. Zato je Uzvieni rekao:
STVARANJE NEBESA, ZEM LJ E l ONOGA TO J E I ZMEU NJ I H 45
"tako je divan O naj koji je prostro!" Vdv (veznik "i") n e

upuuje n a redoslijed u nastajanju. U jeziku r o je uobi
ajeni nain navoenja obavijesti, a Allah najbolje zna.
Prenosi (Ibn-Derir) od Imrana ibn Husajna da je
rekao:
" Uao sam kod Vjerovjesnika, sallallahu 'alej hi ve

sellem , a svoju devu sam svezao kod vrata, pa su
mu doli neki ljudi iz Benu-Temima, a on je re
kao: 'Prihvatite radosnu vijest, o Benu-l emim!'
Oni rekoe: 'Ve si nam dva puta ponudio rados
nu vijest.' Zatim su kod njega uli neki ljudi iz Je
mena, pa je on rekao: 'Prihvatite radosnu vijest, o
stanovnici Jemena, kad j e nije prihvatio Benu-Te
mim!' Oni odgovorie: 'Prihvatamo, Allahov Pos
lanie' - i jo rekoe: 'Doli smo da te pitamo
o ovome.' On ree: 'Postojao je Allah, nije bilo
nieg osim Njega, Njegov Ar je bio na vodi, u
Opomeni je sve zapisao i stvorio je nebesa i Zem
lju.' - kad u tom neko povika: 'Ode tvoja deva, o
Ibn-Husaj ne!' Otiao sam i vidio da je otrgla po
voce svog ulara i, tako mi Allaha, bio sam poelio
da sam je ostavio." 1
Ovdje je ovako preneseno. U knjigama El-Megazi i

Et-Tevhid, kao i u nekim predajama, kae se: " . . . a zatim
' Biljei Buhari

STVARANJE SVIJETA
je stvorio nebesa i Zemlju." 1 Ovo je, takoer, predaja

Nesa'ija.
Imam Ahmed kae da je Ebu-Hurejre, r. a., rekao:
"Allahov Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem, j e

uzeo moj u ruku i rekao: 'Allah j e stvorio Zem
lju u subotu, stvorio je planine u nedjelj u, stvorio
je d rvee u ponedjeljak, stvorio je neprijatnosti u
utorak, stvorio j e svj etlost u srijedu, razasuo je i
votinje u etvrtak, a stvorio je Adema iza ikindije
u petak, na kraju stvaranja; stvoren je u zadnj im
trenucima petka, izmeu ikindije i noi."'2
Nesa'i biljei u svome Tefiiru od Ebu-Hurej re, r. a.,

da j e rekao:
"Allahov Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem, j e

uzeo moju ruku i rekao: 'O Ebu-Hurej re, zaista
je Allah stvorio nebesa i Zemlju i ono to je iz
meu nj ih za est dana, a zatim se sedmog dana
uzdignuo na Ar. Zemlju je stvorio u subotu."' 3
Ovaj hadis s e suprotstavlja predaj i Ibn-Durejda. Pre

nose ga Ibnul-Medini, Buhari, Bejheki i drugi hafizi. U
Et- Te'rihu Buhari kae: "Neki od njih prenose od Ka'ba
' Bi ljei Buhari

2 B iljee Muslim i i mam Ahmed u svome Musnedu; ovo je verzija
Musli m a
3 Biljei Bejheki
STVARANJE N J::B ESA, ZEMLJE I ONOGA TO J E IZM EU NJ IH 47
i to je najvjerodostojnije." Znai, ovaj hadis Ebu-Hurej

re, r. a., potvruje Ka'b, njih dvojica su zajedno istrai
vali i uili hadis, jedan prenosi iz svojih listova, a drugi
ono to je ispravno uo od Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
Jlm. Ov11j h ad.is jec!n.ako prenose i EbvHurejr, r. a.
(koji j e pamtio hadise) i Ka'b iz svojih listova. Neke ravi
je ga vezuju za Vjerovjesnika, sallallahu 'alejh i ve sellem,
a sigurno je da (lanac prenosilaca) see do Poslanika, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, jer je (Ebu-Hurejre, r. a.) rekao:
"Uzeo je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, moju ru
ku . . . ", a zatim se u tekstu hadisa (metn) navodi neto
veoma udno. Meu tim stvarima je da nema spominja
nja stvaranja nebesa, nego se spominje stvaranje Zem
lje i onoga to je na njoj za sedam dana. Ovo se proti
vi Kur'anu, jer je Zemlja stvorena za etiri dana, zatim
su nebesa stvorena od magl ine za dva dana. Ono je bi
lo vodena para koja se uzdigne kada se voda jako zagri
je, to nastane od vreline zemlje. Prenosi da su Ibn-Ab
bas, Murre el-Hemedani , Ibn-Mes'ud, r. a. , i drugi asha
bi Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u vezi
sa rijeima Uzvienog: "On je za vas sve to postoji na
Zemlji stvorio, zatim je Svoju volju prema nebu usmje
rio i kao sedam nebesa ga uredio; On sve zna." (El-Be
kare, 29.), rekli: "Allahov Ar je bio na vodi, nij e bilo
stvoreno nita prije vode. Kada je (Allah) elio da stvori
stvorenja izveo je iz vode maglinu koja se uzdigla iznad
vode, a poto je ono (nebo) liilo na nju (semmd ilejhi)
STVARANJE SVIJ ETA
nazvano j e 'nebo' (sema') . Zatim je voda presuila, pa je

ostala Zemlja koja je bila raskomadana i tako je nasta
lo sedam zemalja za dva dana (nedjelja i ponedjeljak) .
Stvorio je Zemlju na ribi, a to je 'non' kojeg spominje
Uzvien i Allah: 'Nun. Tako Mi kalema i onoga to oni
piu.' (EI-Kalem, 1 . ) , riba je bila na vodi, voda na stije
ni, stijena na leima meleka, melek u pustinj i, pustinja
na vjetru . Ovo je pustinja koju spominje Lukman, ona
nije ni na Zemlj i, ni na nebu; riba se kree i to uzroku
je kretanje i zemljotrese na Zemlj i, pa ju j e On uvrstio
planinama te se ona smirila. U utorak je Allah stvorio
planine i sve ono korisno na njima. U srijedu j e stvo
rio drvee, vodu, minerale i iva bia, odvojio je nebo i
uredio ga kao sedam nebesa za dva dana, etvrtak i pe
tak. Petak je nazvan danom dume (sakupljanja) , jer su
u njemu sabrana stvaranja nebesa i Zemlje, a na svakom
nebu je uspostavljen red." Zatim kau: "Na svakom nebu
je stvorio meleke koj i e na njemu ivjeti, mora, hladne
planine i ostalo to ne zna niko osim Njega. Zatim je
nebo ukrasio zvijezdama i uinio ga lijepim i uvanim,
zatienim od ejtana. Kada je zavrio stvaranje onoga to
je elio, On se uzdigao na Ar." U ovoj predaji, koju na
vodi Es-Seddi, nalaze se mnoge udne stvari i mnoge od
njih potiu iz israilijata. Kada je Ka'b el-Ahbar primio
islam za vrijeme Omera, r. a., pred Omerom ibn Hat
rabom, r. a., je priao neke stvari iz uenja sljedbenika
Knjige. Omer, r. a., ga je pomno sluao i udio se kako
STVARANJ E N EBESA, ZEMLJ E l ONOGA TO J E I ZM EU NJ I H 49
se u tome nalazi mnogo roga istinitog to navodi i isprav

ni erijat. Zato mnogi dozvoljavaju prenoenje onog to
je navodio Ka'b el-Ahbar o ovome, kao i prenoenje od
Benu-Isra'ila. Meutim, ipak u nj ima (israilijatima) jo
uvijek ima m nogo toga to je iskivljeno i neispravno.
Buhari biljei u svome Sahihu da je Mu'avija u vezi
Ka'ba ei-Ahbara rekao: "Iako je sve ovo ovako, ipak ga
smatramo lacem." 1 , tj . ono to on prenese, na to se ne
moe osloniti, a Allah najbolje zna.
Mi navodimo ono to su govorili najvei islamski
uenjaci, uzimamo od njih. Slijedimo hadise ija je vje
rodosroj nost potvrena, a ostavljamo ono to je lano.
Ostalo je ono to ne moemo ni potvrditi, niti opovrg
nuti - time se moemo pomoi u naem prianju.
Buhari biljei od Ebu-Hurejre, r. a., da je Allahov
"Kada je Allah zavrio stvaranje, zapisao je u Knji

zi koja je kod Njega, iznad Ara: Zaista Moja mi
lost nadvisuje Moju srdbu. 2 ' "
Ovako to biljee Muslim i Nesa'i od Kutejbe, r. a., a za

tim je to rekao i Buhari.
1 Biljei Buhari
2 Biljee Buhari . Muslim i i mam Ahmed u svome Musnedu
STVARANJE SVIJI::.TA
Sedam Zemalja
"Allah je sedam nebesa i isto toliko Zemalja stvo

rio; Njegovo nareenje na sve se njih odnosi, a
nek znate da je Allah kadar sve i da Allah zna
njem Svoj im sve obuhvata! " ( Et-Talak, 1 2.)
Ibn-Derir biljei da je Ebu-Seleme ibn Abdurrah-

man imao nekakav spor s lj udima u vezi neke zemlje, pa
je uao kod Aie, r. a., i spomenuo joj to. Ona je rekla:
"O Ebu-Seleme, ostavi se zemlje, zaista je Allahov

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: 'Ko
prisvoji koliko pedalj zemlje, bit e mu privezan
za vrat kroz sedam Zemalja. ' " '
Takoer se biljei i u knj izi El-Mezalim i kod Musli

ma, od Jahjaa ibn Kesira. Biljei ga i Ahmed lancem koji
dosee do Aie, r. a. Buhari biljei predaju Salima od nje
govog oca da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejh i ve sellem,
rekao:
" Ko uzme neto od zemlje bez ikakvog prava, ona

e mu biti privezana na Sudnjem danu kroz se
dam Zemalja."2
1 Biljee Buhari, Muslim i imam Ahmed u svome Musnedu

2 Biljei Buh ari
STVARANJE NEBESA, ZEMLJ E I ONOGA TO J E IZMEU NJ I H 5I
Takoer se bilj ei u El-Mezalimu od Abdurrahma

na ibn Ebi-Bekrete, a on od svog oca da je Allahov Pos
lanik, sallallahu 'alej hi ve sellem , rekao:
"Vrijeme prorie na isti nain od dana kada je

Allah stvorio nebesa i Zemlju , godina ima dva
naest mjeseci." 1
Ovim hadisom se ovo di naglasiti, a Allah najbolje zna.

Odreivanje znaenja ajeta:

njem Svojim sve obuhvata!" (Et-'lalak, I 2.)
jeste odreivanje d a broj od dvanaest mj eseci odgova
ra broj u mjeseci kod Allaha od poetka stvaranja. Ovo
slaganj e u vremenu je ujedno i slaganje po mjestu. Dalje
Buhari biljei predaju Se'ida ibn Zejda ibn Amra ibn Nu
fejla da se Erva sporila s njim oko prava za koje je ona
tvrdila da joj je oduzeo i poalila se Mervanu . Se'id je
rekao:
"Ja da sam oduzeo neko njeno p ravo?! Svjedoim

da sam uo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alej
hi ve sellem, da kae: ' Ko bespravno uzme pedalj
zemlje ona e mu na Sudnjem danu biti privezana
za vrat kroz sedam Zemalja."' 2
' Biljee Buhari i imam Ahmed u svome Musnedu

2 Biljei Buhari; Erva je kerka Ebu-Evsa
Imam Ahmed bilj ei predaj u Ibn-Mes'uda, r. a. , koj i

j e rekao:
" Rekao sam: 'Allahov Poslanie, koje je nasilje

naj gore?' On je odgovorio: 'Obraivanje zemlje
koj u ovjek musliman bespravno oduzme svome
bratu. Nema nijednog kamenia na zemlji koju
neko bespravno uzme, a da mu na Sudnjem da
nu nee biti privezan za vrat u utrobi Zemlje, a
njenu utrobu zna samo Onaj koj i ju je slvorio. 1
"'
H adis biljei jedino Ahmed i u njegovom lancu preno

silaca (imadu) nema manjkavosti.
I mam Ahmed biljei predaju Ebu-Hurejre, r. a., da je
Allahov Poslani k, sallallahu 'alejh i ve sellem, rekao:
" Ko bespravno uzme pedalj zemlje, bir e mu pri

vezana za vrat kroz sedam Zemalja."2
On j edini biljei (ovaj hadis) na ovaj nain. Hadis ispu

njava uvjete Muslima.
Ahmed biljei od Ebu-Hurejre, r. a., da je Allahov
Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, rekao:
"Ko bespravno oduzme pedalj zemlje, bir e mu

privezana za vrat kroz sedam Zemalja.'';
1 B iljei imam Ahmed u svome Musnedu

STVARA NJ E N EBeSA, ZEMLJE I oNOGA To J E I Z M EDU NJ I H 53
l ovaj hadis biljei samo on na ovaj nain. Hadis ispu

njava uvjete Muslima.
Ahmed, takoer, biljei od Ebu-Hurejre, r. a., da je
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Ko bespravno uzme pedalj zemlje, bit e mu pri
vezana za vrat kroz sedam Zemalja." 1
I ovaj hadis bilj ei samo on na ovaj nain. laberani ga
bilj ei od Mu'avije ibn Kurre, od Ibn-Abbasa, r. a., kao
merfu'. Ovi hadisi su poput mutevatir-hadisaz u vezi po
tvrivanja postojanja sedam Zemalja i onoga to se time
eli rei, a eli se rei da j e svaka od nj ih iznad one pret
hodne i vea je od nje i tako sve do sed me zemlj e koja je
tvrda zemlja, u kojoj nema pukotina. U njenoj utrobi se
nalazi sredite, a to je jedna odreena zam iljena taka.
To je stj ecite tekih elemenata, gdje se oni slijevaju sa
svih strana, ako nemaju nekih zapreka. Postoji razilae
nje oko toga jesu li one spojene ili je izmedu svake od
njih i one koja iza nje slijedi prazan prostor. Po tom pi
tanju postoje dva stava i ovo razilaenje se vrti oko sfera.
Oigledno je da j e izmeu svake od njih i one koja iza
nje slijedi prazan prostor, shodno rijeima Uzvienog:
' Biljei i mam Ahmed u svome Mumedu
1 Mutevatir-hadisi su najvjerodostoj niji hadisi, u svakoj generaciji
ih prenosi toliki broj ljudi da je nemogue posumnj ati u nj ihovu
vjerodostojnost (op. prev.)

njem Svojim sve obuhvata! " (Et-Talak, r 2.)
Ahmed bilj ei predaju Ebu- Hurejre, r. a. , d a j e rekao:
"Sjedili smo kod Allahovog Poslanika, sallallahu

'alej hi ve sellem, pa je proao j edan oblak. On
je rekao: 'Znate li ta je ovo?' Odgovorili smo :
'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaj u . ' On ree:
'Onaj_ koj i se pojavi kao kazna na Zemlji za one
koj i ne zahvaljuju Allahu i ne obraaju Mu se do
vom . A znate li ta je ovo iznad vas?' 'Allah i Nje
gov Poslanik najbolje znaju!' - odgovorili smo.
On ree: 'To je uzdignuti skriveni talas i nebo
pomno uvano. Znate li koliko ima izmeu vas
i njega?' 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaj u ! '
- odgovorili smo. On ree: 'Koliko pet sto\ina go
dina. A znate li ta j e iznad njega?' 'Allah i Nje
gov Poslanik najbolje znaj u ! ' - odgovorili smo.
On ree: 'Koliko pet stotina godina' - i tako sve
dok nije nabrojao sedam nebesa. Zatim j e upitao:
'A znate li ta je iznad toga?' 'Allah i Njegov Pos
lanik naj bolje znaj u ! ' - odgovorili smo. On ree:
'Ar. Znate li koliko ima izmeu njega i sedmog
neba?' 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!' -
odgovorili smo. On ree: ' Koliko pet stotina go
dina.' Zatim j e upitao: 'A znate li ta je ispod vas?'
'Allah i Njegov Poslanik naj bolje znajuF - odgo
vorili smo. On ree: 'Zemlja. Znate li ta je ispod
STVARANJE N EBESA, ZEMLJE I ONOGA TO J E IZMEU NJ I H 55
nje?' 'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju!' -

odgovorili smo. On ree: 'Druga Zemlja. Znate
li koliko ima izmeu nj ih?' 'Allah i Njegov Pos
lanik najbolje znaju!' - odgovorili smo. On ree:
'Koliko sedam stotina godina' - i tako je nasta
vio sve dok n ij e nabrojao sedam Zemalja. Zatim
je rekao: 'Tako mi Allaha, ako eko od vas bu-
-
de sputen na naj niu, sedm Zemli u, prop"'O je. '
Zatim j e prouio: 'On je Prvi i Posljednji, i Vid
ljivi i Nevidljivi; i On zna sve!' (El-Hadid, 3 . )" '
Tirmizi bilj ei predaju Ebu-Hurejre, r. a. , i u drugoj

verziji gdje se navodi da je razmak izmeu svake dvije
Zemlje pet stotina godina, a na kraju spomi nj e ono to
smo spomenuli kod tumaenja ovog ajeta iz sure El-Ha
did. Tirmizi kae da je ova verzija garib. Ejj ub, }unus
ibn Ubejd i Alija ibn Zejd kau: "Ovo je najljepe to
smo uli od Ebu-Hurejre, r. a." Prenosi ga i Ebu-Mu
hammed Abdurrahman ibn Ubejj od Ebu-Hurejre, r. a.,
spominjui isti tekst (metn), ali bez dodatka na kraj u .
Takoer g a bilj ei i Ibn-Derir u svome Tefiiru, ali kao
mursel-hadis i tako je najvjerovatnije, a Allah najbolje
zna. Biljee ga i hafiz Ebu-Bekr el-Bezzar i Bej heki , od
Ebu-Zerra el-Gifarija, r. a., koji prenosi od Vjerovjesni
ka, sallallahu 'alej h i ve sellem, ali nj ihov lanac prenosilaca
nije valjan, a Allah najbolj e zna.
1 Biljee Tarmizi i imam Ahmed u svome Musntdu

STVARANJE SVIJ ETA
Kad smo govorili o svojstvima Ara ve smo naveli

onaj poznati hadis koji govori o come da je Ar uzdignut
iznad sedmog neba, naveli smo ono to svjedoi u korist
tome i ono to mu se suprotstavlja. I u njemu se kae
da rastojanje izmeu svaka dva neba iznosi per stotina
godina, tj . da ih razdvaja pet s co tina godina.
to se tie stava kojeg zastupa jedna grupa mutekel
limina na temelju hadisa " . . . bit e mu privezana za vrat
kroz sedam Zemalja'', oni kau da su co sedam slojeva.
Ovaj stav se suprotstavlja vanjskom znaenju ajeta, vje
rodostojnih h adi sa i velikom broju kategorinih izjava
koje se temelje na hadisu kojeg smo naveli od Hasana,
a on od Ebu-Hurej re, r. a. Pored coga, on se protivi jas
nom znaenju hadisa i ajeta bez valjanih argumenata i
dokaza, a Allah najbolje zna. Ovako to navode i broj
ni predstavnici sljedbenika Knjige (ehlul-kitabija) , a od
njih i jedna skupina naih uenjaka (alima) . Oni kau
da je naa Zemlja sazdana od praine, ona ispod nje od
eljeza, ona ispod od sumpornog kamenj a itd. Svaki ova
kav stav se odbacuje ako nema pouzdan lanac prenosila
ea, kojeg ine iskreni ljudi. Takav je sluaj sa predajom
od Ibn-Abbasa, r. a., u kojoj on kae: "Na svakoj Zem
lji ima stvorenja koliko i na ovoj, ak je i Adem poput
vaeg Adema, Ibrahim poput vaeg Ibrahima." Biljei je
lbn-Derir, na skraen nain, a navodi je i Bejheki kada
govori o (Allahovim) imenima i svojstvima. Ona (preda-
STVA RANJ E N EBESA, ZEMLJ E l ONOGA TO J E IZMEU NJ I H 57
ja) se prenosi ovako, a vjerovatno j u je Ibn-Abbas, r. a. ,

uzeo iz israilijata, a Allah najbolje zna.
Imam Ahmed biljei predaju Enesa ibn Malika, r. a . ,
koji kae da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejh i ve sellem,
rekao:
" Kada je Allah stvorio Zemlju uinio je da se po
tresa, zatim je stvorio planine, rasporedio ih po
njoj, pa se ona smirila. Meleki su se zadivili pla
ninama i upitali : ' Gospodaru, ima li meu Tvo
jim stvorenj ima neto snanije od planina?' On je
odgovorio: Da, eljezo. 'Oni upitae: 'Gospodaru
ima li neto snanije od eljeza?' On je odgovorio:
Da, vatra. 'Oni upitae: 'Gospodaru, ima li neto
snanije od vatre?' On je odgovorio: Da, vjetar. '
Oni upitae: 'Gospodaru ima l i neto snanije od
vjetra?' On j e odgovorio: Da, ovjek koji dijeli ta
ko da mu ne zna ljevica ta daje desnica. ' " 1
Hadis biljei jedino Ahmed.

Neki ak navode i rasprostiranje planina na Zemlji
po ostalim krajevima, na istok i zapad, i spominju nj i
hovu irinu, duinu pruanja, visi nu i toliko o njima go
vore da bi ovdje bilo preopirno sve to navoditi. Uzvien i
Allah je rekao:
"Zar ne zna da Allah s neba sputa vodu i da Mi
pomou nje stvaramo plodove razliitih vrsta; a
1 Biljei i mam Ahmed u svome Mumedu
STVARANJE SVIJ ETA
postoje brda bijelih i crvenih staza, razliitih bo

ja, i sasvim crnih." (Fatir, 2 7 .)
su pute
Rekli su Ibn-Abbas, r. a. i drugi : " 'Duded'
vi." Ikrime i neki drugi kau da su "garabib" crni putevi
visoke, mrane planine. Ovo j asno govori da se planine
razlikuju po svojim bojama na razliitim krajevima Zem
lje. Uzvieni Allah u Svojoj Knjizi spominje Dudijp , a
to je velika, istona planina, ostrvo Ibn-Amra, prema Ti

grisu kod Mosula, prua se na sjever tri dana hoda, u
visinu pola dana; zelena je zbog mnotva drvea, na nje
mu se nalazi selo koje se naziva "Selo osamdeseterice" ,
zbog stanovni ka koj i su se spasili u lai, zajedno sa Nu
hom, a. s . , i koje spominj u broj ni komentatori Kur'ana
(mufessiri) , a Allah najbolje zna.
Uzvieni Allah spominje i brdo Sinaj ( Turi Sejnd) .
Hafiz Ibn-Asakir biljei u knjizi o vrijednostima Mes
didul-Aksaa (Damije u Jerusal imu) , govorei o svetoj
planini, predaj u Ebu-Hurejre, r. a., koj i j e rekao: "Na
Gospodar se zakleo etirima planinama i rekao: 'Tako
mi smokve i masline, i Sinajske gore, i grada ovog, bez
bjednog.' (Et-Tin, 1 .-3 .) Smokva je planina ulja, maslina
je brdo Bejtul-Makdisa, a brdo Sinaj i ovaj sigurni grad
' "I bi reeno: 'O Zemljo, gutaj vodu svoju, a ti, o nebo, prestani!'
I voda se povue i ispuni se odredba, a lada pristade na planini
Dudijj, i bi reeno: 'Daleko nek je narod nevjerniki! ' " ( Hud,
44 .) Za Dudijj se kae da j e to mj esto ( p lanina) na koj oj j e p ristala
Nuhova laa
STVARANJ E N EBESA, ZEMLJE I ONOGA TO J E I Z M E D U NJ I H 59
su brdo kod Meke." Kae: "Smokva j e brdo na kojem je

Damask, a maslina j e brdo na kojem j e Bej tul-Makdis.''
Hafiz lbn-Asakir prenosi od Ka'ba el-Ahbara da je
rekao: "Na Sudnjem danu e biti etiri planine: Velika
planina, Libanon, Tur i Dudij j . svaka od njih e na Sud
njem danu biti bijeli biser koji e osvjetljavati prostor
izmeu neba i Zemlje, (svjetlost) e biti uperena prema
Bej tul-Makdisu, sve dok se ne pojavi jedno svjedo (nur)
na kojem e biti nainjeno Njegovo Prijestolje (Kursij j )
i tada e O n presuditi ko e biti stanovnici Denneta, ko
stanovnici Dehennema: 'vidjee meleke kako Prijesto
okruuju, veliajui i hvalei Gospodara svoga; i svima
e se po pravdi presuditi i rei e se: 'Hvaljen neka je
Allah, Gospodar svjetova.' (Ez-Zumer, 7 5 ) . "
Mora i rijeke
Uzvieni Allah j e rekao:
"On ini da se morem koristite, da iz njega svje

e meso jedete i da vadite nakit koj im se kitite
ti vidi lade kako ga sijeku da biste neto iz obi
lja njegova stekli i da biste zahvalni bili. On je
po Zemlji nepomina brda pobacao da vas ona
ne potresa, a i rijeke i puteve da se ispravno us
mjeravate, i putokaze, a i po zvijezdama se oni
upravljaju. Pa da li je onda Onaj koji stvara kao
onaj koji ne stvara?! Urazumite se! Ako vi budete
6o STVARANJE SVIJETA
brojali Allahove blagodati, neete ih nabrojati -

Allah, uistinu, prata i samilostan j e." (En-Nahl,
1 4 .-1 8.)
"On je dvije vodene povrine jednu pored dru

ge ostavio - j edna je pitka i slatka, druga slana
i gorka, a izmeu njih je pregradu i nevidljivu
branu postavio." (El-Furkin, 5 3 ) .
" Pustio j e dva mora da se dodiruju, izmeu nj ih

je pregrada i ona se ne m ijeaju ." (Er-Rahman,
19.-20.)
Pod ova dva mora se misli na jedno slano i gorko more i

ono nij e za pie, a drugo je pitko - to su rijeke koje teku
i presijecaju podruja, radi dobrobiti stvorenja, kako to
kae Ibn-Durejd i m nogi drugi islamski uenjaci.
Uzvieni je j o rekao:
"Jedno od znamenja Njegovih su lae nalik na

brda koje morem plove. Ako eli, On umiri vje
tar i one na povrini njegovoj ostaju nepokretne
- to su pouke svakom onom ko je strpljiv i za
hvalan - ili ih potopi , zbog grijehova koje su za
radili - a mnogima i oprosti." (E- ura, 3 2 .- 3 4 )
.
"Zar ne vidi da lade Allahovom milou morem

plove da bi vam pokazao neke dokaze Svoje. To
su, zaista, pouke za sve strpljive i zahvalne. A kad
STVARANJE N EBESA, ZEMLJE I ONOGA TO J E IZMEU NJ I H 6I
i h talas, kao oblak, prekrije, mole s e Allahu is

kreno Mu vjeru ispovijedajui; a im ih On do
kopna dovede, samo Mu neki zahvalni ostaju. A
dokaze Nae samo izdajnik, nezahvalnik porie."
(Lukman, 3 r .-3 2 .)
"Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noi i da

na, laa koja morem plovi s korisnim tovarom
za ljude, kia koju Allah sputa s neba pa ta
ko u ivot vraa zemlju nakon mrtvila njezina

po kojoj je rasijao svakojaka iva bia, promjena
vjetrova, oblaci koji izmeu neba i Zemlje leb
de - doista su dokazi za one koji imaju pameti."
(El-Bekare, 1 64.)
Uzvieni je podario blagodati Svojim robovima time

to im je stvorio mora i rijeke. More, zajedno sa osta
lim blagodatima zemlje i onoga to nie iz nje, sa svim
to ima slan i gorak okus, u emu je velika mudrost za
istou zraka, jer kad bi morska voda bila slatka, zrak
bi se ustajao i ne bi bio ist zbog ivotinja koje ugibaju
u njemu (moru) , a-time bi prijetilo istrebljenje ljudima.
Stoga je velika mudrost u tome to je, radi ostvarenja
ove koristi, morskoj vodi dato ovo svojstvo. Zbog roga
je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellern k 'l je
upitan o moru, rekao:
STVARANJE SVIJ ETA
"Njegova voda j e ista, a uginule ivotinje iz njega

su dozvoljene." 1
to se tie rijeka, njihova voda j e slatka, pitka, pri
jama za pie onome ko to eli. Uzvieni je uinio da
one teku, njima je ispresijecao Zemlju, dao da se ulije
vaju jedne u druge i tako opskrbio Svoje robove. Rijeka
ima velikih, a ima i onih manjih, sve u skladu s potreba
ma i koristi. Lingvisti i mufessiri (komentatori Kur'ana)
za rasprostiranje mora, velikih rijeka, njihovih poloa
ja, odreivanje zavretka njihovih tokova kau da je to
mudrost i dokaz svemoi Uzvienog Stvoritelja, da On
radi po Svojoj volji i mudrosti. U Njegovim rijeima: "I
mora napunjenog." (Et-Thr, 6 .) nalaze se dvije poruke:
da se ovdje misli na more ispod Ara koje se spomi

nje u poznatom hadisu. Ono se nalazi iznad sedam
nebesa, izmeu njegove povrine i dna je koliko iz
meu dva neba, iz njega e pasti kia prije oivljenja,
od ega e biti oivljena tijela iz svojih mezara. Ovaj
srav je odabrao Er-Rebi' ibn Enes;
da j e "more" (bahr) zajednika imenica i da obuhvata
sva mora na Zemlji i to je stav veine islamskih ue
njaka (dumhur) .
Oni se razilaze po pitanju znaenja rijei El-Bahrul-mes

dur, pa se kae: " (To j e) ispunjeno (more) " , i kae se:
1 Biljee Ibn-Made i imam Ahmed u svome Musnedu
STVARANJE N EBESA, ZEMLJ E I ONOGA TO JE IZMEU NJIH 63
"Na Sudnjem danu e se pojaviti vatra koja e se ras

plamsati, ona e obuhvatiti ljude", kao to smo spome
nuli u Tefsiru od Alije, I bn-Abbasa, Se'ida ibn Dubej
ra, lbn-Mudahida i drugih. Jo se kae: "Time se m is
li na zabranu injenja razvrata, zbog kojega e Zemlja i
oni koji su na njoj biti potopljeni." Ovo se prenosi od
Ibn-Abbasa, r. a., a to je stav Es-Seddija i drugih .
Ovo potvruje i h adis kojeg biljei imam Ahmed pre
ko Omera ibn El-Hattaba, r. a . , od Allahovog Poslani
ka, sallallahu 'alejhi ve sellem , koji je rekao:
"U svakoj noi more se zatalasa tri puta i zatrai

od Allaha da ih {ljude) potop i , pa mu Uzvien i
Allah to zabrani." 1
Ishak ibn Rahevejh prenosi od Avvame ibn Haveba

koji je rekao:
"Jedne noi sam iziao iz voj nog logora, a niko

osim mene nij e bio iziao. Otiao sam na Minu,
sjeo, te mi j e palo na pamet kako se more talasa,
da bi moglo prei vrhove brda i da bi se to moglo
desiti jo dok sam budan, p a sam sreo Ehu-Sali
.
ha koji mi je rekao: 'Omer ibn El-Hattab nam je
priao da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, rekao: 'U svakoj noi more se zatalasa tri
puta i zatrai od Allaha da ih (ljude) potopi, pa
mu Uzvieni Allah to zabrani. ' "
1 Biljei i m am Ahmed u svome Mumedu
STVARANJE SVIJ ETA
U lancu prenosilaca (ovog hadisa) nalazi se jedan nepoz

nat ovjek, a Allah najbolje zna.
I ovo je jedna od Njegovih blagodati spram Njegovih
robova - da ih On uva od zla mora, da i h ono ne po
topi, da im ga je potinio, da ono nosi njihova prevozna
sredstva kako bi oni stigli u razliite krajeve Zemlje ra
di bavljenja trgovinom i slino; On ih upuuje pomou
onoga to je stvorio na nebu i Zemlji, kao to su zvijezde
i planine koje je uinio znakovima pomou kojih se oni
upravljaju na svojim putovanjima; dao im je u njemu i
bisere i drago kamenje koji su prekrasni i skupocjeni, a
koj i se ne mogu nai osim u njemu; stvorio im je u nje
mu posebne vrste ivotinja i uinio ih dozvoljenim, ak
i kao uginule:
"Vama se doputa da u moru lovite i da ulov je

dete, da se njime vi i putnici koristite, a zabra
njuje vam se da na kopnu lovite dok obrade ha
da obavljate. I bojte se Allaha, pred koj im ete
se sabrati." (El-Ma'ide, 96.)
Vj rovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, j e rekao:
"Njegova (morska) voda je ista, a njegove ugi

nule ivotinje su dozvoljene."
U drugom hadisu, koji biljee Ibn-Made i Ahmed,

kae se:
STVARANJE N EBESA, ZEMLJ E l ONOGA TO J E IZM E D U NJ I H 65
"Dozvoljene su nam dvije vrste mesa uginulih i

vot i nj a i dvije vrste krvi: riba i skakavaca, jetra i
slezena." 1
Hafiz Ebu-Bekr el-Bezzar u svome Musnedu biljei
predaju Ebu-Hurejre, r. a., koji je rekao: "Allah je razgo
varao sa morem na zapadu, a razgovarao je i sa morem na
istoku, pa je zapadnom moru rekao: Ja preko tebe prena
sim neke od Svojih robova, pa kako postupa s njima? 'Ono
je odgovorilo: 'Ja ih potapam.' On je rekao: 'Runo je to
s tvoje strane!'- pa mu nije dao ukrase i zabranio je lov u
njemu. Zatim je razgovarao sa istonim morem i upitao:
Ja preko tebe prenosim neke od Svojih robova, pa kako pos
tupa s njima?' Ono je odgovorilo: 'Ja ih nosim na svojoj
ruci, p rem.a njima se odnosim kao majka prema svome
djetetu' - pa mu je On dao ukrase i dozvolio lov. Zatim
je rekao: 'Nemoj potopiti nikoga. ' "2
Ovaj hadis_ od Suhejla prenosi samo Abdurrahman

ibn Abdullah ibn Amr i on je munker-hadis. Spominje
se i da ga prenosi Suhejl kao mevkuf-hadis. Ja mislim da
je najvjerovatnije da je on vezan za Abdullaha ibn Amra
ibn El-Asa, jer se on nalazio na Jermuku i bio u jed
noj od dvije skupine koje su srudirale knjige sljedbenika
Knjige (chlul-kitab) , pa je govorio o mnogo stvari ko
je potiu iz israilijata, neke su priznate i poznate, a ne-
' Biljee lbn-Made i imam Ahmed u svome Musnedu
1 H adis je slab (da'if) i munker zbog slabosti Abdurrahmana ibn
Abdullaha ibn Amra. Jbn-Adijj je rekao: "On s pada meu munker
hadise."
ke neispravne i odbaene. Abdurrahmana ibn Abdulla

ha ibn Amra smatraju slabim prenosiocem Ibn-Me'in,
Ebu-Zer'a, Ebu-Hatim, Devzedani , Buhari, Nesa'i i
Ebu-Davud, a lbn-Adijj kae: "Nj egovi hadisi su mun
ker, a naj poznatiji je hadis o moru."
Komentatori Kur'ana (mufessiri) i mutekellimini ka
u u vezi sa oblacima, duinom ivota, morima, rijeka
ma, planinama, onim to j e na Zemlji : gradovima, rue
vinama, graevinama, sedam slojeva da je njihova suti
na u njihovim pojmovima; poznati, odreeni broj slo
jeva, posebnosti vezane za gradove i slojeve u pogledu
biljaka (koje u njima ive) i prerade minerala (ruda) ko
j i se nalaze u svakom dijelu (sloju) i trgovine. Zemlja je
obilno opskrbljena vodom, izuzev jedne njene etvrtine
i to je devedeset stepeni, a Boija je milost takvo raspros
tranjivanje vode kako bi na njoj mogle ivj eti ivotinje,
bujati usjevi i plodovi, kao to kae Uzvieni:
" A Zemlju je zastvorenja razastro, na njoj ima
voa i palmi sa plodom u akama i it sa liem
i miomirisna cvijea - pa, koju blagodat Gospo
dara svoga poriete!" (Er-Rahman, 10.- 1 3 .)
Oni kau: 'Naseljeni dio ovog svijeta otprilike iznosi
dvije treine ili neto vie, to je devedeset i pet stepeni."
Dalj e kau: "Zapadno veliko more, za koje se kae da je
okean, s j edne strane oiviava zapadne gradove. U nje
mu se nalaze Kanarski otoci, izmeu njih i kopna iJ!).a
deset stepeni ili otprilike mjesec dana putovanja. To je
STVARANJE N EBESA, ZEM LJ E l ONOGA TO J E IZMEU NJ IH 67
dio mora koje nije mogue prei, niti njime ploviti zbog
mnotva pojava i promjena vjetrova i talasa. U njemu se
ne lovi, niti se iz njega ta vadi, njime se ne plovi radi
trgovine, niti radi neeg drugog. Ono se protee na j ug
sve do Mjeseevih planina (Dibalul-kumri) - a kae se i
Dibalul-kameri - to j e mjesto iz kojeg izvire Nil u Egip
tu, prelazi ekvator, a zatim se protee na istok i zalazi u
nepoznati dio Zemlje. U njemu se nalazi (dananji) M a
dagaskar, a na njegovim obalama se nalaze broj ni pusti
dijelovi. Onda se protee na istok i sjever sve do Kine
skog mora i I ndijskog okeana. Zatim se protee jo na
istok sve do kraj a poznatog dijela Zemlje. Tamo sc nala
ze kineski gradovi. Od istoka Kine prua se ka sjeveru ,
obuhvata kineske gradove i dostie do pregrade (zida)
Je'duda i Me'duda. Nakon toga obuhvata i okruuje
zemlje koje nisu poznate, pa se prua na sjeverozapad i
okruuje gradove Rusije, prolazi pored njih, prua se na
zapad u nepoznata podruja prema kopnu, ide zapadno
i sa zapadne strane Zemlje se vraa kroz Gibralrarski mo
reuz gdje zavrava njegov krajni dio prema amu . Zatim
zauzima perzijske gradove, sve dok ne stigne do Kons
tantinjj \ qq.1gjh njjhQvih graqova.
Od istonog velikog mora se izdvajaju druga mora
u kojima se nalaze brojna ostrva. ak se kae da u In
dijskom okeanu ima hiljadu i sedam stotina ostrva na
kojima se nalaze mnogi gradovi i graevine, mimo ne
nastanjenih ostrva. Za njega se kae da je Cirkum teres-
trijalni okean (okean koji okruuje nastanjeni svijet) . Na

njegovom istoku je Kinesko more, na zapadu je Crveno
more, na sjeveru je I ndijski okean, a j ug je nepoznat."
Spominj u da izmeu Indijskog okeana i Kineskog
mora postoje planine koje ih odvajaju, po nj ima postoje
staze kojima se kreu prevozna sredstva, dao ih je Onaj
Koji ih je stvorio, kao to je isto to uinio i na kopnu.
Rekao j e Uzvieni:
"Mi smo po Zemlji nepomine planine razmjes
tili da ih ona ne potresa, i po njima smo sta
ze i bogaze stvorili da bi oni kuda ele stizali."
(El-Enbija', 3 1 .)
Ptolomej je spomenuo jednog od indijskih vladara u
svojoj knjii koja nosi naziv Almagest (arabizirani naziv
za Ptolomejevo djelo Megale Sintaxis) koja je prevede
na na arap ki jezik za vrijeme Me'muna, a ona je osnova
_
nauka da su mora izrazito odvojena od okeana na zapa
du i istoku, kao i na jugu, odnosno sjeveru. Postoji vie
takvih (mora) , ali se ona nazivaju po gradovima (dra
vama) koje okruuju. Tako, npr. , imamo More Kalzema
(dananje Crveno more), a Kalzem je naselje na obali u
blizini Ejle (nekadanja luka na Crvenom moru) . Zatim
Perzijsko more (Perzijski zaljev) , Kaspijsko more, Sredo
zemno more, uto more, Krimsko more, koje se takoer
protee do Sredozemnog mora, na fugu Konstantinije i
naziva se Konstantinijskim zaljevom , zato mornari oba
vezno tuda plove od Krima prema Sredozemnom mo-
STVA RANJE NEB.ESA,' ZEMLJ E I QNOGA TO J E I Z M E D U NJ i l i 6 <)
ru, kada dou do Aleksandrije zapuuj u se p re m a K rim u

zbog vodenih struja. I ovo j e j edno od udesa na ovo t n
svijetu, svaka voda s e kree i pitka j e osim o n e m o rs k e , j e r
j e svako more stajaa voda, njegova voda j e s lana i gork.t,
izuzev Kaspijskog mora, j er se u nj e m u nalazi o gro n , . 1 l
koliina pitke vode prijatne za pie, kako su nas obt \ i

j estili oni koj i su ga posjetili .
Jo se kae: "To j e more1 koje je c ij e l o m svojom d u
inom krunog oblika." Kae s c i: "Ono j e podijeljeno
na trei ne i nije spojeno sa Atlantskim okeanom, ve je
od njega odvojeno." Njegova duina iznosi osam s to ti n a
milj a, irina est stotina, a kae se da j e i v e e od toga , a
Allah naj bolje zna.
More dalje ima plimu i oseku koja se vi d i kod Busre,
a takoer se vide i kod zapadnih gradova , voda nadala
zi od poetka mjeseca i tako nastavlja sve dok ne prode
etrnaesta no. To j e plima. Za t im dolazi do povb en j :1 ,
a to j e oseka, koja traje do kraja m jeseca. S p o mi n j u se
granice ovih mora, njihovo nastajanje i kraj , spom inju
se j ezera nastala spajanjem rijeka i druge vrste vodenih
povrina i movara.
Uenjaci takoer spominj u poznate velike rijeke na
Zemlj i, spominju njihove izvore i ua. Nismo u mogu
nosti sve to navesti zbog obim nosti, ve emo govo riti
samo o onome to j e vezano za rijeke koje su s p o men ure
u hadisu. Rekao j e Uzvieni:
1 Tj . Kaspijsko more
"Allah je stvoritelj nebesa i Zemlje; On sputa

s neba kiu i ini da pomou nje raaju plodovi
koji ma se hranite; i daje vam da se koristite laa
ma koje plove morem voljom Njegovom, i daje
vam da se rijekama koristite; i daje vam da se ko
ristite Suncem i Mjesecom, koj i se stalno kreu,
i daje vam da se koristite noi i danom; i daje
vam svega onoga to od Njega itete, i ako biste
Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali.
- ovjek je, uistinu, nepravedan i nezahvalan."
(Ibrahim, 3 2 .-34.)
U dva Sahiha zabiljeena je predaja Malika ibn Sa'sa'a .
da j e Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada

je spomenuta Krajnja granica (Sidretul-Munteha) , rekao:
"Ispod nje izviru dvije skrivene i dvije vidljive ri

jeke. to se tie dviju skrivenih, to su dvije de
netske (fijeke) , a to se tie onih vidljivih, to su
Nil i Eufrat." 1
Kod Buharija se kae: ovo je njihov kvalitet, njihov

oblik, osobine i blagodati, a na Zemlji od onoga to je
denetsko ima samo ime.
U Muslimovom Sahihu se navodi predaja Ebu-Hu
rej re, r. a., da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, rekao:
1 Biljee Buhari, Muslim i imam Ahmed u svome Mumedu

S1VARANJE N EBESA, ZEMLJE l ONOGA TO J E IZMEU NJ I H 7I
"Sejhan (rijeka u Turskoj) , Dejhan (rijeka u Tur

skoj), Eufrat i Nil, sve su ovo denetske rijeke." 1
Imam Ahmed biljei predaju Ebu-Hurejre, r. a . , da je
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem, rekao:
" etiri rijeke izviru iz Denneta: Eufrat, Nil, Sej
han i Dejhan."1
Ovaj lanac prenosilaca je vjerodostojan prema uvjetima
Musli ma.
Kao da se eli rei, a Allah najbolje zna, da ove rijeke
lie rijekama u Dennetu po svojim svojstvima, pitkoi,
toku i da su istovrsne po svojim osobinama (i tome sli
no) , kao to se kae u drugom hadisu kojeg biljei Tir
mizi od Ebu-Hurejre, r. a., i smatra ga vjerodostoj nim,
da j e Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, rekao:
"Datule su iz Denneta i u njima je lijek od za
,
trovanja" 3
tj . ona j e slina denetskim plodovima, a ne znai da je iz
Denneta. Osjetila svjedoe da meu njima postoji raz
lika i da se radi o prenesenom znaenju, kao i u rijeima
Poslanika, sallallahu 'alej hi ve sellem:
"Groznica (vruica) je zapah od vruine Dehen
nema, pa je hladi te vodom."4
' Biljee Muslim i i mam Ahmed u svome Musnedu
J Biljei Tirm izi
4 Biljee Tirmizi i imam Ahmed u svome Mumedu

U skladu s tim su i njegove, sallallahu 'alejhi ve sei

lem, rijei:
" Kada se pojaa groznica, stiavajte j e vodom. Za

ista, estina groznice je od zapaha Dehennema."
Slino ovome i ove rijeke i maju svoje izvore na Zemlj i .

to s e tie Nila, t o je rijeka kojoj n a Zemlji nema rav
ne u pogledu njene hitrosti, ljepote i duine njenog roka
izmeu izvora i ua. Ona izvire ispod Mjeseevih pla
nina, rj . bijelih. One se nalaze na zapadu zemlje, juno
od ekvatora. Kae se i da su crvene i da ispod njih izvi
ru vrela. Zatim j oj se pripaj a deset udaljenih pritoka. Po
pet od njih se ulijevaju u isto more, a onda se iz njega iz
dvaja est rijeka, svaka od njih se ulijeva u drugo jezero.
Iz njega izvire jedna rijeka, a to je Nil, koj i prorie kroz
Sudan, prema Abesiniji , zati m kroz N ubiju iji j e najpoz
natij i grad Dongola, pa kroz Asuan i onda stie na vrata
Egipta . Iz Abesinije ona donosi vodu nastalu usljed kia
i zemlj u od bujica, to je oboje potrebno (Egiptu) , jer su
njegove kie oskudne i nisu dovoljne za obradu zemlje i
za drvee. Iz njegovog pijeska ne nie nita sve dok Nil
ne nadoe i ne donese zemlj u i tako obezbijedi ono to
je potrebno, a Egipat je zemlja kojoj je to najpotrebnije:
"Kako oni ne vide da Mi gonimo kiu u ogoljelu

zemlju, i inimo da, uz pomo njenu, nie rasti
nje kojim se hrani stoka njihova, a i oni sami -
pa zato nee da vide? ! " (Es-Sedde, 27.)
STVARANJE NEBESA, ZEMLJ E I ONOGA TO J E IZMEU NJ IH 73
Nil kratko tee kroz Egipat i razdvaj a se na dva di

jela kod j ednog naselja na njegovoj obali koje se naziva
etnuf, odakle tee na zapad i ulijeva se u Sredozemno
more. to se tie istonog dijela i on se takoer razdva
ja na dva ogranka kod Devdera, zapadni ogranak ree
prema Dimjatu i ulijeva se u more, a istoni tee prema
Emunu i tamo se ulijeva u j ezero istono od Dimjata.
Sve ovo se dogaa na velikoj razdaljini i od njegovog iz
vora i od ua, zato je on rijeka s najduim tokom. Rekao
j e Ibn-Sina: "On ima posebnosti u odnosu na sve druge
rijeke na Zemlji . Jedna od njih je i to da ima najvei raz
mak izmeu izvora i ua; druga, on tee kroz pustinje i
pjeskovita podruja, u njemu nema trnja, mahovine, ni
ti abokreine; sljedea j e to da u njemu nee pozelenjeti
kamen ili secira zbog istoe, pitkoe i ljepote njene vo
de; sljedea je to da on nadolazi u vrijeme kada se druge
rijeke smanjuju, a smanjuj e se kada druge rijeke nadala
ze." Spominju se neki ljudi koji su ili do izvora Nila i,
popevi se na uzvienje, vidjeli izuzetan prizor, prelijepe
vodoskoke, udesne stvari, tako da onaj ko to sve vidi
ostaje bez rijei, kako tvrde povjesniari i geografi.
Kajs ibn Haddad prenosi : " Kada j e Amr ibn El-As
osvojio Egipat doli su mu njegovi stanovnici kada je
nastupio najpoznatiji mjesec u kalendaru kopra i rekli:
'O vladaru, na Nil ima zakon i ne tee drugaije osim
prema njemu.' On ih je upitao: 'A koji je to?' Odgovorili
su: 'Kada nastupi dvanaesta no ovog mjeseca mi uzme-
mo nevinu djevojku, damo nadoknadu njenim rodite

ljima, uljepamo je najbolji m nakitom i odjeom koju
imamo, a zatim je bacimo u ovaj Nil . ' Amr im je odgo
vorio: 'Zaista ovoga nema u islamu, islam dokida ono to
j e bilo prije njega. ' - pa su oni proveli u iekivanj u taj
mjesec, a Nil je tekao niti vie, niti manje (nego obino)."
U drugoj verziji se navodi da su oni proveli taj mjesec i
jo dva mjeseca, a Nil nije tekao, pa su se vidno zabrinuli.
Amr, r. a., je pisao Omeru ibn El-Hattabu, r. a., o rome,
pa mu je Omer, r. a., odgovorio: "Ti si ispravio ono to si
zatekao, a ja ti aljem pismo i u njemu stranicu, baci je u
Nil." Kada j e pismo dolo Amru, r. a., on je uzeo tu stra
nicu, razmotao j e, kad na njoj pie: "Od Allahovog roba,
Omera, vladara pravovjernih egipatskom Nilu: ako tee
kako ti eli, onda nemoj tei, a ako Allah, Svemogui i
Jedini, odreuje kako e tei, onda mi od Allaha trai
mo da potee." Amr, .r. a. , je bacio ovo u rijeku i kada
je svanulo u subotu Allah je dao da Nil potee esna
est lakata za jednu no. Tako je Allah dokinuo taj obiaj
stanovnika Egipta sve do dananj ih dana.
to se tie Eufrata, on izvire na sjeveru Erzina, tee
pored M alatije, a zatim emiata, dalje prema Pireju prije
kojeg skree na istok prema Balusu (grad u blizini Ha
lepa), pa prema utvrdi Da'ber (u Iraku) , zatim prema
Rakki, a potom prema sjevernim prostranstvima, zatim
prema Ani, pa prema Hitu, pa prema Kufi, zatim pre-
STVARANJE N EBESA, ZEMLJE l ONOGA TO J E I Z M E D U NJ I H 75
ma granici Iraka, ulijeva se u veliko jezero iz kojeg izviru

poznate velike rijeke.
to se tie rijeke Sejhan, za nju se kae da izvire na
Sredozemlju i tee na sjever, zapad, jug i istok. Tee za
padno od Dejhana i mimo njega, kroz grad danas poz
nat kao Sis, a na samom poetku islamske drave to po
druje je bilo u rukama muslimana. Kada su fatimicl i
zauzeli egipatska podruja, zagospodaril i amom i svo
je neprijatelje potisnuli sve do Nikifura u Armenij i, .S i s
je postojao, dakle o d godine 3 00-te godine, p a !. v tiu
danas. Allah e nam ga vratiti u njegovoj punoj snazi i
moi . Zatim se rijeke Sejhan i Dej han spajaju i posta
ju jednom rijekom, a potom se ulijevaju u Sredozem no
more izmeu Ijasa i Tarsusa.
to se tie Dejhana, za njega se kae jo i Dejhun,
a narod ga naziva Dahan. Izvire na Sredozemlju, tee
prema Sisu, od sjevera prema jugu, po veliini j e hlizu
Eufrata, zatim se spaj a sa Sejhanom i postaju jednom ri
jekom, a potom se ulijevaju u Sredozemno more izmeu
Ijasa i Tarsusa, a Allah najbolje zna.
Ostala stvorenja: ko p no i more

Rekao je Uzvieni:
"Allah je nebesa, vidite ih, bez stubova podigao,

i onda svemirom zavladao, i Sunce i Mjesec pot
inio, svako se kree do roka odredenog; On up-
STVA RANJ E SVIJ ETA
ravlja svim i potanko izlae dokaze da biste se

uvjerili da ete pred Gospodara svoga stati. On
j e Zemlju ravnom uinio i na njoj nepomine
plan ine i rijeke stvorio i od svakog ploda po par,
muko i ensko, dao; On dan zastire nou. To su
doista dokazi ljudima koji razmiljaju. Na Zem
lj i ima predjela koji jedni s drugima granie i
baa ima lozom zasaenih, i njiva, i palmi sa
vie izdanaka i samo s jednim; iako upijaju jed
nu te istu vodu, plod nekih inimo ukusnijim od
drugih. To su doista dokazi ljudima koji pameti
imaju." ( E r- Ra 'd , 2.-4.)
"Onaj koj i je nebesa i Zemlju stvorio i koji vam

sputa s neba kiu pomou koje Mi dajemo da
ozelene bae prekrasne - nemogue je da vi ui
nite da izraste drvee nj ihovo. - Zar pored Alla
ha postoj i drugi bog? Ne postoji, ali su oni narod
koj i druge s Nj im izjednauje; Onaj koj i je Zem
lju prebivalitem uinio i kroz nju rijeke proveo
i na njoj brda nepomina postavio i dva mora
pregradio. - Zar pored Allaha postoji drugi bog?
Ne postoji, nego veina njih u neznanju ivi."
(En-Neml, 6o.-6 r .)
"On sputa s neba vodu koj u pijete i kojom se

natapa rastinje koj im stoku napasate; On ini da
vam pomou nje raste ito, i masline, i palme, i
STVARANJE NEBESA, ZEMLJE I ONOGA TO J E IZM EU NJ I H 77
grode, i svakovrsni plodovi - to je, zaista, do

kaz za ljude koji razmiljaju; On ini da se noi
i danom koristite, i Suncem i Mjesecom, a zvi
jezde su volji Njegovoj potinjene - to su, uis
tinu, dokazi za ljude koji pameti imaju - i svim
onim to vam na Zemlji raznobojnog stvara - to
je, doista, dokaz ljudima koji pouku primaju."
(En-Nahl, r o.- 1 3 .)
Uzvieni je spomenuo ono to je stvorio na Zemlji:

planine, drvee, plodove, nizije, visoravni, vrste neivih
tvari i ivotinja, pustinjskih i plodnih podruja, kopna
i mora; sve to upuuje na Njegovu 4zvienost, svemo,
mudrost i milost u stvaranju svega onoga to j e potrebno
svakom ivom biu, u noi ili danu, ljeti ili zimi, ujutro
ili uveer. Kae Uzvieni:
"Na Zemlji nema nijednog ivog bia, a da ga

Allah ne hrani. On zna gdje e koje boraviti i
gdje e sahranjeno biti. Sve to ima u jasnoj Knj i
zi." ( H u d, 6 . )
Hafiz Ebu-Ja<la bilj ei predaju Omera ihn El-Hana-

ba, r. a. , da je on rekao:
" uo sam da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej h i

ve sellem, rekao: 'Allah je stvorio hiljadu ummetd
(naroda, vrsta ivih bia) , est stotina u moru , a
etiri stotine na kopnu. Prvo ro e b i t i un iteno
STVARANJE SVIJ ETA
su skakavci, pa kada budu unitavani , padat e

poput zrna ogrlice kada se prekine njen konac.' "x
Ubejda ibn Vakida2 Ebu-Hatim smatra slabim, a

Ibn-Adijj kae: "Openito gledano, njegovi hadisi se ne
prihvataj u, a njegov uitelj je jo slabiji od njega." Fel
las i Buhari kau da je ovo munker-hadis, a Ebu-Zer'a
da nema potrebe da se od njega prenosi. labiRl g/sma-,
traju i Ibn-Hibban i Darekutni, munkerom ga smatra
lbn-Adijj zbog njegovog znaenja, a i zbog drugih hadi
sa, a Allah najbolje zna.
Rekao je Uzvieni:
"Sve ivotinje koje po Zemlji hode i sve ptice

koje na krilima svojim lete svjetovi su poput vas
- u Knjizi Mi nislllo nita izostavili - i sakupie
se poslije pred Gospodarom svojim." (El-En'am,
3 8 .)
Ajeti koji su vezani za stvaranje nebesa i

onoga to je na njima
Ve smo spomenuli da je stvaranje Zemlje prethodilo

stvaranju neba, shodno rijeima Uzvienog:
"On je za vas sve to postoj i na Zemlj i stvorio,

zatim je Svoju volju prema nebu usmjerio i kao
1 Biljei Sujuti u Ed-Durrul-mensuru

1 Jedan od prenosilaca hadisa (op. prev.)
STVARANJE NEBESA, ZEMLJ E l ONOGA TO J E IZMED U NJ I H 79
sedam nebesa ga uredio; On sve zna." (El-Beka

re, 2 9 .)
"Reci: 'Zar, zaista, neete da vjerujete u Onoga

koj i j e u dva vremenska razdoblja Zemlju stvo
rio - i jo Mu druge ravnim smatrate? To je Gos
podar svjeova!' On je nepomina brda po njoj
stvurio i blagoslovfj(mom je uinio i proizvode
njezine na njoj odredio, sve to u etiri vremenska
razdoblj a - ovo je objanjenje za one koji pitaju,
zatim se nebeskim visinama uputio dok je nebo
jo maglina bilo, pa njemu i Zemlji rekao: 'Poja
vite se milom ili silom! ' - 'Pojavlj ujemo se dra
ge volje!' - odgovorili su, pa ih u dva vremenska
razdoblja, kao sedam nebesa, stvorio, i odredio
ta e se u svakom nebu nalaziti. A nebo najbli
e sjajnim zvijezdama smo ukrasili i nad njim Mi
bdijemo. To je odredba Silnoga i Sveznajueg."
(Fussilet, 9 .-1 2.)
"A ta je tee: vas ili nebo stvoriti? On ga je saz

dao, svod njegov visoko digao i usavrio, no
i njegove mranim, a dane svijetlim uinio.
Poslije toga je Zemlju poravnao." (En-Nazi'at,
27 .-3 0 . )
"Poravnavanje" (dehdhd) nije dio stvaranj a, ono se desilo

nakon stvaranja neba.
8o STVARANJ E SVIJ ETA
"Uzvien je Onaj u ijoj je ruci vlast - On sve

moe! - Onaj koji je dao smrt i ivot da bi isku
o kflji od vas e bolje pQtupati; - On je Sil
ni, Onaj koji prata - Onaj koji je sedam nebesa
jedna iznad drugih stvorio - ti u onome to Mi
lostivi stvara ne vidi nikakva nesklada, pa po
novo pogledaj vidi li ikakav nedostatak, zatim
ponovo vie puta pogledaj , pogled e ti se vrati
ti klonuo i umoran. Mi smo vama najblie nebo
sjajnim zvijezdama ukrasili i uinili da vatra iz
njih pogaa ejtane, za koje smo patnju u ognju
pripremili." (El-Mulk, I .-5 ).
"I iznad vas sedam silnih sazdali i svjetiljku

plamteu postavil i?" (En-Nebe', I 2.-1 3 .)
"Zar ne vidite kako je Allah sedam nebesa, jed

no iznad drugog, stvorio, i na nj ima Mjesec svi
jetlim dao, a Sunce svjetiljkom uinio?" (Nuh ,
I S .- 1 6.)

nek znate da je Allah kadar sve i d.a Allah zna
njem Svoj im sve obuhvata! " (Et-Talak, I 2.)
"Neka je uzvien Onaj koji je na nebu sazvije

a stvorio i u njima dao svjetiljku i Mjesec koj i
STVARANJE N EBESA, ZEMLJE I ONOGA TO J E IZMEDU NJ I H 81
sja. On ini da se no i dan smjenjuju, ta je po

uka za onoga koji hoe da razmisli i eli da bude
blagoa,.ran." (El-Furan, 6 L-6.) ,
"Mi smo nebo najblie vama sjajnim zvijezda

ma okitili i uvamo ga od svakog ejtana prkos
noga da ne prislukuje meleke uzviene; njih sa
svih strana gaaju da ih otjeraju: njih eka pat
nja neprekidna, a onoga koji to ugrabi - stigne
svjetlica blistava." (Es-Saffat, 6.-I o.)
"Mi smo na nebu sazvij ea stvorili i za one koji

ih posmatraju ukrasili i uvamo ih od svakog ej
tana prokletog; a onoga koj i kradom prislukuje
stie svjetlica vidljiva." (El-Hidr, I 6.- I 8 . )
"Mi smo nebo moi Svojoj sazdali, a Mi, uistinu,

jo neizmjerno mnogo moemo." (Ez-Zarijat,
47 )
"I to to je nebeski svod osiguran Nae je djelo,

a oni se ipak okreu od znamenja koja su na nje
mu. I no i dan Njegovo su djelo, i Sunce i Mje
sec, i svi oni nebeskim svodom plove." (El-En
bija' , 3 2 -3 3 )
"I Sunce se kree do svoje odredene granice, to

je odredba Silnoga i Sveznajueg. I Mjesecu smo
odredili poloaj; i on se uvijek ponovo kree kao
stari savijeni palmin prut. Nit' Sunce moe Mje

sec dostii nit' no dan prestii, svi oni u svemiru
plove." (Jasin, 3 8 .-4 0. )
"On ini da zora svie, On je no odredio za po

inak, a Sunce i Mjesec za raunanje vremena;
to je odredba Silnoga, Sveznajueg. On vam je
$t\"i)* AjHft: 4 . po njima u mikY opr'lv.lj=
te, na kopnu i moru. - Mi potanko objanjava
mo znamenja Naa ljudima koji znaju." (El-En
'am, 96.-97.)

lju u est vremenskih razdoblja stvorio, a onda
svemirom zagospodario; On tamom noi prekri
va dan, koji ga u stopu prati, a Sunce i Mjesec i
zvijezde se pokoravaju Njegovoj volj i. Samo On
stvara i upravlja! Uzvien neka je Allah, Gospo
dar svjetova! " (El-A'raf, 5 4.)
Ajeti o ovome su veoma brojni, o svima njima smo

ve govorili u Tefiiru.
Ono to Allah eli j este dati nam vijesti o stvaranju
nebesa, njihovoj ogromnoj irini i visini, (rei) da j e to
tako uinio radi ljepote, estetike i savrenosti, kao to ka
e Uzvieni: "Tako Mi neba punog zvjezdanih puteva"
(Ez-Zarijat, 7.), tj . stvorenog prekrasnim. "Ti u onome
to Milostivi stvara ne vidi nikakva nesklada, pa po
novo pogledaj vidi li ikakav nedostatak, zatim ponovo
STVARANJE NEBESA, ZEMLJE I ONOGA TO JE IZMEU NJ IH 83
vie puta pogledaj, pogled e ti se vratiti klonuo i umo

ran." ( El-Mulk, 3 .-4.) "Klonuo" znai da nije u stanju
na njemu nai bilo kakvu manjkavost ili nedovrenost,
a "umoran" znai iznuren, nemoan, pa i ako bi posma
trao sve dok se ne umori, oslabi i onemoa, nee se po
j aviti n ij edna manjkavost ili mahana na njemu, jer ga je
Uzvieni mudro stvorio i njegovo obzorje ukrasio zvijez
dama. Rekao je Uzvieni: "Tako mi neba sazvijeima
okienog" (El-Buriid, 1 .) , tj . okienog zvijezdama.
Rekao je Uzvieni: "Mi smo na nebu sazvijea stvo
rili i za one koji ih posmatraj u ukrasili i uvamo ih od
svakog ejtana prokletog; a onoga koji kradom p ri s lu
kuje stie svjedica vidljiva." (El-Hidr, r 6.- r 8.) Spo
menuo je da je njegov izgled ukrasio zvijezdama posto
janim i padalicama (Sunce, Mjesec i sjaj ne zvijezde) i da

prostor oko njih uva od ejtana. Ovo je prekrasno zna
enje. Rekao je: " . . . i uvamo ih od svakog ejta n a prok
letog", kao i: "Mi smo nebo najblie vama sjajnim zvi
jezdama okitili i uvamo ga od svakog ejtana prkosno
ga da ne prislukuje meleke uzviene; njih sa svih strana
gaaju." (Es-Saffat, 6.-8.)
Buhari u Sahihu u knjizi Poetak stvaranja, kae da
je o rijeima Uzvienog: "Mi smo nebo najblie vama
sjajnim zvijezdama okitili" (El-Mulk, 5 . ) , Katade, r. a.,
rekao: "Stvorio je ove zvijezde radi tri stvari: ui nio ih je
ukrasom neba, kaznom za ejtane i znakovima (puroka-
STVARANJE SVIJ ETA
i.ima) prema kojima e se upravljati oni koji putuju. Ko

bi ovo tumaio drugaije, pogrijeio je."
\.Jzyiei j reo:
"On vam je stvorio zvijezde da se po njima u

mraku upravljate, na kopnu i moru. - Mi po
tanko objanjavamo znamenja Naa ljudima ko
ji znaju." (El-En'am, 9 7. )
Ko moe rei da se moe upravljati bez ovo troje, tj . ko

zna propise koji mogu uputiti kuda ii i kuda se zaputi
ti na putovanju? Oni utjeu i na promjene (pojave) na
Zemlj i. Ko to kae, pogrijeio je. To je zbog toga to se
veina njihovih izjava u vezi s ovom temom (poglavljem)
zasniva na proizvoljnom miljenju i pogrenom razmi
ljanju. Uzvieni je jo spomenuo da je stvorio sedam ne
besa j edno iznad drugog. Uenjaci se razilaze oko toga
jesu li ona spojena ili meu njima postoji praznina, te
zauzimaj u dva stava po ovom pitanju. Ispravan je onaj
drugi stav kojeg smo ve naveli u poznatom hadisu u
kojem se kae da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
. sellem, rekao:
"Znate li koliko ima izmeu neba i Zemlje?"

"Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju" - odgo
vorili smo. On je rekao: "Izmeu njih je koliko
pet stotina godina. Od svakog neba do neba ima
STVARANJ E N EBESA, ZEMLJE l ONOGA TO J E IZMEDU NJ i l i 85
pet stotina godina, veliina svakog neba je pet sto

tina godina." 1
Hadis bilj ee Ahmed, Ebu-Davud, Jbn-Macfe i Tirm izi

i smatraju ga dobrim.
U dva Sahiha zabiljeen je hadis Enesa, r. a., o No
nom putovanju (Isra') u kojem se kae: Na ze malj s ko m
"
nebu je naao Adema, a. s., a Dibri l , a . s . , mu je re ka o :

'Ovo j e tvoj otac Adem', pa ga je on p o s e l a mio a ovaj ,
mu je odvratio selam i rekao: ' Dobro doao , najbol j i od

svih mojih sinova . . . "' i dalje, do njegovih rijei: "Zatim
su se uzdigli na sljedee nebo." Ovako se s pomin j e i kod
treeg, etvrtog, petog, estog i sedmog neba, to upu
uje na njihovu odvojenost: " Zatim smo se uspinjali sve
dok nismo stigli na drugo nebo. O tvo re no nam je i bl re
eno: ' Ko je to? . . ' "2 Ovo upuuje na ono to smo re kli ,
.
a Allah najbolj e zna.

Ibn-Hazm, Ibnui-Munir, Ebui-Fered i b n u l - D evz i
i mnogi drugi islamski uenjaci se slau da su nebesa
okrugla lopta. Na ovo upuuju rij ei Uzvienog: "Svi oni
u svemiru plove." (Jasin, 40.) H a sa n je rekao: "krue",
Ibn-Abbas, r. a., je rekao: "U vretenu poput v re te n a na
razboju." Jo kau da na ovo upuuje Su n ce po t o ono
,
svake noi zalazi na zapadu, a raa se na kraju nJe na

istoku, kao to kae Umejje ibn Ebi-Sah :
1 Biljei Ebu-Davud
2 Biljee Buhari , Muslim i imam Ahmed u svome Musnedu
"Sunce se rada na kraju noi svake

Njegov izlazak je rumen i crvene boje
Koja se odbija, pa nam se blagom ne ini
Ve izmuenom, a da je nema sve sledeno bilo bi. "
Buhari biljei hadis od Ebu-Zerra, r. a., da je Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao Ebu-Zer
ru, r. a., kada je sunce zalazilo:
"Zna li kuda ide?" "Allah i Njegov Poslanik naj

bolje znaju" - odgovorio sam. On ree: "Ono pu
tuj e sve dok ne uini seddu ispod Ara, zatrai
dozvolu (da izie ponovo) pa mu se dozvoli, a
blizu je vrijeme kada e uiniti seddu, pa nee
biti primljena od njega i kada e zatraiti dozvo
lu, pa mu nee biti data. Bit e mu reeno: 'Vrati
se odakle si i dolo', pa e izii sa zapada, a to su
rijei Uzvienog: 'I Sunce se kree do svoje odre
dene granice, to je odredba Silnoga i Sveznaju
eg.' O asin, 3 8 .-5 9 . )"
Ovo j e Buharijeva verzija koju on navodi u Sahihu, knji

ga Bed'ul-halk. On ih takoer bilj ei i u knjizi Er-Tefsir.
U knjizi Et-Tevhid navode se kao had is od A'mea. Bilje
i ga i Muslim u Sahihu, knjiga El-Iman, od A'mea i od
Junusa ibn Ubejda, te Ebu-Davud od Hakema ibn Ut
be, a svi oni od Ebu-Zerra, r. a. Tirmizi kae da je ovo
hasen-sahih hadis.
STVARANJ E N EBESA, ZEMLJ E l ONOGA TO JE IZMEU NJ I H 87
Kad se ovo zna, vidi se da je ovo hadis koji se ne su

protstavlja onom to smo rekli o krunom obliku puta
nja, a to su, prema dva najpoznatija stava, nebesa. On
ne upuuje na to da je Ar krunog oblika, kao to neki
tvrde. Dokazali smo neispravnost nj ihovog stava onim
to smo naveli. Hadis ne upuuje da se Sunce uspinje
iznad nebesa, s nae strane, sve dok ne uini seddu is
pod Ara, ve ono zalazi od naih oiju, a ustvari se kree
svojom etvrtom sferom, kako to navodi vie komenta
tora Kur'ana (mufessira) . U had isima ne postoji neto
to to opovrgava, ali postoj i u osjetilnom svijetu, a to je
pomraenje Sunca. Ono se deava kad se Sunce kree,
doe do sredine, a to je sredina noi, kao npr. vremen
ski razmak izmeu dva pola, sjevernog i junog, ono tada
bude najudaljenije od Ara za vrijeme zevala, gledano s
nae strane. Kada bude u ploaju u kojem ini seddu
i trai dozvolu od svoga Gospodara Velianstvenog, da
ponovo izie s istoka, pa mu se da dozvola, uprkos ne
valjkom odobrenju da izie zbog grijeha ljudi. Zato je
Umejje rekao:
''Koja se odbija, pa nam se blagom ne ini
Ve izmuenom, a da je nema sve sledeno bilo bi. "
Kada nastupi vrijeme u kojem Allah bude htio da
ono izie sa zapada, ono e uiniti seddu i zatraiti do
zvolu da ponovo izie, kao i obino, pa mu se nee do
zvoliti . Ono e ponovo uiniti seddu i ponovo zatraiti
dozvolu, pa mu se nee dozvoliti, te e se ta no odulj iti,
kao to smo pojasnili u Tefiiru. Onda e ono rei: " Gos

podaru, jutro je blizu, a moj cilj je daleko", pa e mu
biti reeno: "Vrati se odakle si i dolo!" pa e se pojaviti
sa zapada. Kada to ljudi vide, svi e povjerovati i na to
se odnose rijei Uzvienog:
"Zar oni ekaju da im meleki dou, ili kazna

Gospodara tvoga, ili neki predznaci od Gospo
dara tvoga? Onoga dana kada neki predznaci od
Gospodara tvoga dou, nijednom ovjeku nee
biti od koristi to to e tada vjerovati, ako pri
je nije vjerovao ili ako nije, kao vjernik, kakvo
dobro uradio. Reci: 'Samo vi ekajte, i mi emo,
doista, ekati! "' (El-En'am , r 5 8 .)
Ovime pojanjavaju sljedee rijei Uzvienog: "I Sunce

se kree do svoje odreene granice " (Jasin, 3 8 .) Kae
. . .
se da je to vrijeme kada e Suncu bici nareeno da se

pojavi sa zapada. Kae se da je njegova odredena granica
njegovo mjesto na kojem ini seddu ispod Ara. Jo se
spominje da je to kraj njegovog puta, a to je ujedno i kraj
ovog svijeta (dunjaluka) .
Prenosi se od Ibn-Abbasa, r. a., da je on prouio: "I
Sunce se kree i NEMA ' svoje odreene granice . . " (Ja- .
' Tj . prouio je rijei: Lf} i: l ..;;J j - "I Sunce se kree

do svoje odredene granice", na sljedei nain: : '1 -?;J j
Lf}, to znai: "I Sunce se kree i NEMA svoje odredene granice"
(op. prev.)
STVARANJE NEBESA, ZEMLJE l ONOGA TO J E IZMEDU NJ I H 89
sin, 3 8 .), tj . nema zaustavljanja; dakle, ini seddu dok

se kree. Zato Uzvieni kae:
"N it' Sunce moe Mjesec dostii, nit' no dan

prestii, svi oni u svemiru plove" (Jasin, 4 0.)
Ovo znai da Sunce nee dostii Mjesec pa da dominira

njegovim prostorom, niti obrnuto, kao to ni no ne
e pretei dan, tj . nee zakasniti da svane, nego, kada
ode dan, doe no i ukloni njegove tragove, kao to kae
Uzvieni u drugom ajetu:
lju u est vremenskih razdoblja stvorio, a onda
svemirom zagospodario; On tamom noi prekri
va dan, koji ga u stopu prati, a Sunce i Mjesec i
zvijezde se pokoravaju Njegovoj volj i. Samo On
stvara i upravlja! Uzvien neka je Allah, Gospo
dar svjetova! " (El-A'raf, 5 4.)
Uzvieni je rekao:
"On ini da se no i dan smjenjuju, to je pouka

za onoga koji hoe da razmisli i eli da bude bla
godaran." (El-Furkan, 62.)
Razlikuje se jedno od drugoga i smjenjuju se (no i dan),

kao to kae Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem:
"Kada nam doe no, ode dan i zae sunce, neka

se ifrare postai."
Postoji precizno odredena granica koja no odvaja od da

na, a mimo njih dvoje ne postoji tree vrijeme. U vezi
ovoga Uzvieni kae:
" Kako ne vidi da Allah uvodi no u dan i uvodi

dan u no, i da je potinio Sunce i Mjesec - svako
se kree do roka odredenog - i da Allah dobro
zna ono to radite?" (Lukman, 29.)
Iz ovog uvodi u ovo, tj . poveava trajanje j ednoga na ra

un onog drugog, njih dvoje nekad budu jednaki, kao
u prolj ee, kada prije njega no bude duga, a dan kra
tak, pa se no konstantno skrauje, a dan produava, sve
dok se ne izravnaj u - to j e poetak p roljea. Zatim se
dan neprestano p roduava, a no skrauje i tako sve dok
se ponovo ne poravnaj u - to je poetak j eseni. Zatim se
produava no, a skrauje dan sve do kraja jeseni. Onda
se opet dan produava, malo po malo, a no skrauje,
malo po malo, i tako sve do poetka proljea, kako smo
ve pojasnili i tako tokom cijele godine. Zato je Uzvieni
rekao:
"On ivot i smrt daje i samo od Njega zavi

si izmjena noi i dana, pa zato ne shvatite?"
(El-Mu'minun, 8o.)
On upravlja svim time, On je Mudri Koj i ne pravi ne

sklada i zato kod spominjanja tri ajeta u kojima spomi
nje nebesa, zvijezde, no i dan On kae: "to je odredba
STVARANJE N EBESA, ZEMLJE l ONOGA TO J E IZMEU NJ I H 91
Silnoga, Sveznajueg . . . " (El-En'am, 96.), tj . Silni koj i

upravlja svime i sve se Njemu pokorava, Njegovom zna
nju ne moe nita promai, On sve ureuje prema Svom
poretku, Njemu se nita ne opire i ne suprotstavl ja.
U dva Sahiha se navodi da je Ebu-Hurej re, r. a . , p re
nio da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
rekao:
"Allah j e rekao: 'Uznemirava Me l01ljek, pstje vri
jeme, a ja sam vrijeme, u Mojoj Ruci je ?J/cm, ja
smjenjujem no i dan. ' " 1
U drugom rivajetu s e kae: ':.4 Ja sam vrijeme, ja smje
'
njujem no i dan. "

Uenjaci, meu kojima su i afija, Ebu-Ubejd E l - Ka
sim ibn Selam i drugi, kau: "Onaj ko psuje vrijeme - t j .
kae: 'Grozno vrijeme je ovo uinilo s nama, uinilo je
djecu siroadima i ene udovicama' , a Uzvieni je rekao:
:.4 ]a sam vrijeme', tj . Ja sam vrijeme na koje o n misli ; j e r,
On ga takvim ini, On ga odreuje, a vrijeme je stvore
no i samo Allah moe njime upravljati - on ustvari psuje
Onoga Koji ga (vrijeme) takvim ini, a misli na vrijeme.
Allah je Onaj Koji to ini, Stvoritelj svega, Onaj Koj i
sve ureuje, kao to kae Uzvieni : '. . . a .fa sam vrjeme,
u Mojoj ruci je vlast, Ja smjenjujem no i dan ' i kao to ka
e: 'Reci: 'O Allahu, koji svu vlast ima, Ti vlast onome
kome hoe daje, a oduzima je od onoga od koga ho
e; Ti onoga koga hoe uzvisuje, a onoga koga hoe
1 Biljee Buhari, Muslim i i mam Ahnied u svome Musnedtt
unizuje; u Tvojoj ruci je svako dobro, Ti, uistinu, sve

moe! Ti uvodi no u dan, i uvodi dan u no; Ti od
neivog stvara ivo, i od ivog neivo; Ti opskrbljuje
koga hoe, bez rauna.' (A li 'Imran, 26.-27.)"
Uzvieni je rekao:
"On je Sunce izvorom svjetlosti uinio, a Mje

sec sjajnim i poloaje mu odredio da biste zna
li broj godina i raunanje. - Allah je to mudro
stvorio. - On potanko izlae dokaze ljudima ko
ji razumiju. U smjeni noi i dana i u onom to je
Allah na nebesima i na Zemlji stvorio zaista pos
toje dokazi za ljude koji se Allaha boje" (Junus,
s . -6.)
tj . razliitost Sunca i Mjeseca u pogledu koliine svjetlos

ti, oblika, vremena (pojavljivanja) , kretanj a; On je zrake
Sunca uinio svjetlou, Sunce blistavim dokazom, sjaj
nom svjetiljkom. Mjesec je uinio svjetlom, tj . slabijim
od Sunca, uinio je da on bude odraz Sunevog svjetla
i odredio mu je poloaje, tj . da se svake noi na poet
ku mjeseca pojavljuje kao mali prut, sa slabim svjetlom
zbog njegove blizine Suncu i male koliine svjetlosti ko
j u dobija. Zbog odreivanja ove koliine (svjetlosti koj u
dobija) , Mjesec druge noi biva dalje od Sunca i zbog
slabog svjetla od prve noi njegovo svj etlo e biti slabo
i ove noi. Nakon toga, njegovo svjetlo se pojaava sve
dok se ne upotpuni (dok ne bude puni Mjesec) u noi
STVARANJE N EBESA, ZEMLJ E l ONOGA TO J E IZMEDU NJ I H 93
kada se pojavi na istoku, naspram Sunca, a to j e etrna

esta no u mjesecu. Potom se (njegovo svjedo) smanjuje
zbog njegovog pribliavanja Suncu s druge strane, pa sve
tako do kraja mjeseca i sve dok ne bude opet onako kako
je i bilo, na poetku drugog mjeseca. Po njemu se mogu
brojati mjeseci, kao to se i po Suncu mogu brojati noi
i dani, a onda se tako mogu brojati i godine, kao to kae
Uzvieni:
"On je Sunce izvorom svjetlosti uinio, a Mjesec

sjajnim i poloaje mu odredio da biste znali broj
godina i raunanje. - Allah je to mudro stvorio.
- On potanko izlae dokaze ljudima koj i razu
miju." (J unus, 5 .)
" I Mi smo no i dan kao dva znamenja uini

li: znamenje za no smo uklonili, a znamenje za
dan smo vidni m uinili kako biste mogli da tra
ite od Gospodara svoga blagodati i da biste broj
godina znali i da biste vrijeme raunali; i sve smo
potanko objasnili." (El- Isra', I 2.)
"Pitaju te o mlaacima. Reci: 'Oni su ljudi m a

oznake o vremenu i za hadiluk. Ne i s kazu j e s c
estitost u tome da sa stranje strane u kue ula
zite, nego je estitost u tome da se Allaha boji
te, da biste postigli ono to elite."' ( EI-Hekare,
! 8 9 .)
Naveli smo sva miljenja o ovome u Tefiiru. Plane

te/zvijezde (kevtikib) su na nebu, meu nj ima ima ko
meta, a prema r er m i n a l o g ij i komentatora Kur'ana to su
meteori. Ovo je znanje koje je u osnovi ispravno i su

protstavlja se astrologiji; ne moe ga nadvladati ono to
nije ispravno i neko proizvoljno miljenje za koje nema
dokaza, a zvijezda ima sedam. Mjesec na zemaljskom ne
bu, Merkur na drugom, Venera na treem, Sunce na et
vrtom, Mars na petom, Jupiter na estom, Saturn na sed
mom . Ostale zvijezde se nazivaju postojanim (es-sevdbit) ,
one se, prema nj ima, nalaze u osmoj sferi i co j e Kur
sijj, prema uenju velikog broja kasnijih uenjaka. Dru
gi, pak, kau: "Nije tako, sve zvijezde se nalaze na ze
maljskom nebu i nema nikakve smetnje da one budu
jedne iznad drugih." Ovo dokazuju rijeima Uzvienog:
"Mi smo vama najblie nebo sjajnim zvijezdama ukra
sili i uinili da vatra iz njih pogaa ejtane, za koje smo
patnju u ognju pripremili." (El-Mulk, 5 . ) i Njegovim
rijeima: "Pa ih u dva vremenska razdoblja, kai> sedam
nebesa, stvorio, i odredio ta e se u svakom nebu nala
ziti. A nebo najblie sjajnim zvijezdama smo ukrasili i
nad njim Mi h.lijemo. To je odredba Silnoga i Svezna
juega." (Fussilet, I 2 . )
Zemaljsko nebo se meu njima izdvaja po svojim
ukrasima od zvijezda, pa ako ovo upuuje na to, onda
je tako. Ako i ne, nema smetnji ni u onome to drugi
kau, a Allah najbolje zna.
STVARANJE NEBESA, ZEMLJ E I ONOGA TO J E IZMEU NJIH 95
Kod njih se kae da sfera ima sedam, a ne osam, i da

u njima krue ove postojane zvijezde, a planere se kre
u suprotno od (uobiajenih) putanj a, od istoka prema
zapadu. Mjesec zaokrui svoju putanju u (svakom) mje
secu, a Sunce svoju za godinu dana, a ono je na etvrtom
nebu. Kada se kreu, meu njima nema nesklada; njiho
vo kretanje je usklaeno. etvrto nebo je od zemaljskog
neba vee dvanaest puta. Saturn zaokrui svoju putanju
u trideset godina, a on je na sedmom nebu i ono je, dakle
od zemaljskog neba vee tri stotine i ezdeset puta.
Oni govore o veliini ovih zvijezda, njihovim puta
njama i kretanju i toliko opirno govore o tim stvarima
da ak govore i o astrologij i i tome kako one utjeu na
promjene na Zemlji, o emu veina njih ne zna nita.
Kada su Grci nastanjivali am prije roenja Is aa, a. s.,
puno su govorili o ovome, to bi bilo preopirno za na
vesti. ivjeli su u Damasku, u njemu su sagradili sedam
kapija, na ulazu svake kapije su sagradili hramove koji su
imali simbole ovih sedam zvijezda. Oboavali su svaku
od njih u njenom hramu, obraali su im se molitvama,
to su zabiljeili brojni h istoriari i drugi. lo spominje i
autor djela Kitabus-sirril-mektum (Knjiga skrivenih tcljni)
kada govori o Suncu, Mjesecu, zvijezdama i drugome, a i
drugi uenjaci iz H arrana (filozofi iz Harrana iz drevnog
doba) . Oni su bili mnogoboci, oboavali su sedam zvi
jezd(l, a bili su skupina Sabejaca. Zato je Uzvieni rekao:
STVA RANJE SVIJ ETA
"Meu znamenjima Njegovim su no i dan, i

Sunce i Mjesec. Ne padajte licem na tle ni pred
Suncem ni pred Mjesecom, ve padajte licem na
de pred Allahom, koji ih je stvorio, ako elite da
se samo Njemu jedinom klanjate." (Fussilet, 3 7.)
Rekao je Uzvieni, obavjetavajui nas o pupavcu
(hudhudu) koji je rekao Sulejmanu, a. s . , vijesti o Bel
kisi, kraljici Sabe u Jemenu, i njenoj vojsci:
"Vidio sam da jedna ena nj ima vlada i da joj je
svega i svaega dato, a ima i prijesto velianstve
ni: vidio sam da se i ona i narod njezin Suncu
klanjaju, a ne Allahu - ejtan im je prikazao li
jepim postupke njihove i od Pravog puta ih od
vratio, te oni ne umiju da nau Pravi put pa da
se klanjaju Allahu, koji izvodi ono to je skri
veno na nebesima i u Zemlji i koji zna ono to
krijete i ono to na javu iznosite. Allah je, nema
boga osim Njega, Gospodar svega to postoji!"
(En-Neml, 2 3 .-26.)
Rekao je Uzvieni:
"Zar n e zna da se i o n i na nebesima i o n i na
Zemlj i AJlahu klanjaju, a i Sunce, i Mjesec, i zvi
jezde, i planine, i drvee, i ivotinje, i mnogi lju
di, a i mnogi kaznu zasluuju. A koga Allah po
nizi, niko ga ne moe potovanim uiniti; Allah
ono to hoe radi." (El-Hadd, I 8 .)
STVARANJ E N EB ESA, ZEMLJE I ONOGA TO JE IZMED U NJ I H 97
"Zar oni ne vide da sve ono to je Allah stvo

rio sad desno, sad lijevo prua sjene svoje Allahu
posluno i da je ono pokorno? Allahu se klanja
sve ivo na nebesima i na Zemlji, u prvom redu
meleki, i oni se ne ohole, boje se Gospodara svo
ga koj i vlada njima, i ine ono to im se naredi."
(En-Nahl, 4 8 .- 5 0.)
"Allahu se pokorava sve to je na nebesima i na

Zemlji, htjeli ili ne htjeli, a i sjene njihove, uju
tro i u sumrak." (Er-Ra'd, I 5 .)
"Njega veliaju sedmera nebesa, i Zemlja, i oni

na njima; i ne postoji nita to Ga ne velia, hva
lei Ga; ali vi ne razumijete velianje nj ihovo. -
On je doista blag i mnogo prata." (El-Isra', 44 .)
Najljepa nebeska tijela koja se mogu vidjeti na ne-

besima i sa Zemlje su zvijezde, najljepeg su izgleda, a
meu njima se najljepim smatraju Sunce i Mjesec. To
su oni koje Halil (Allahov prijatelj, Ibrahim, a. s.) koris
tio da dokae da oni nisu boanstva. Ovo se spominje u
rijeima Uzvienog:
"I kad nastupi no, On ugleda zvijezdu i ree:
'Ovo je Gospodar moj ! ' A poto zae, ree: 'Ne
volim one koj i zalaze! "' (El-En'am, 76.)
Onda je kategorinim, nepobitnim dokazom pojas

nio da oni nestaju:
STVARANJE SVIJETA
"A kad ugleda Mjesec kako izlazi, ree: 'Ovo je

Gospodar moj ! ' A poto zae, on ree: 'Ako me
Gospodar moj nel. Pravi put ne uputi, biu sigur
no jedan od onih koj i su zalutali.' A kad ugleda
Sunce kako se rada, on uzviknu: 'Ovo je Gos
podar moj, ovo je najvee! ' - A poto zae, on
ree: 'Narode moj , ja nemam nita s tim to vi
Njemu druge ravnim smatrate! Ja okreem lice
svoje, kao' pt'avi vjernik, prema Onomekoji je
nebesa i zemlj u stvorio, ja nisam od onih ko
ji Njemu druge ravnim smatraju! ' " (El-En'am:
77-79 )
Pojasnio je kategorinim, nepobitnim dokazom da

su ova nebeska tijela koja se mogu vidjeti (golim okom)
ustvari zvijezde i da im ni Mjesec ni Sunce ne mogu do
nijeti neko dobro kao boanstva, jer su i sami stvoreni (tj .
nisu bogovi) , oblikovani, odreene su im putanje, oni ne
mogu odsrupiti od onoga za to su stvoreni i moraju to
u potpunosti ispunjavati, ne mogu se suprotstaviti, ni
ti opirati. Ovo je dokaz da su oni stvoreni i oblikovani.
Rekao je Uzvieni:
"Medu znamenj ima Njegovim su no i dan,

Sunce i Mjesec. Ne padajte licem na tle ni pred
Suncem ni pred Mjesecom, ve padajte licem na
tle pred Allahom, koji ih je stvorio, ako elite da
se samo Njemu jedinom klanjate." ( Fussilet, 3 7.)
STVARANJE NEBESA, ZEM LJ E l ONOGA TO J E IZMEU NJI H 99
U dva Sahiha je zabiljeena predaja u vezi namaza pri

pomraenju Sunca od Ibn-Omera, Ibn-Abbasa, Aie, a i
od drugih ashaba, r. a., da je Allahov Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sellem, u jednoj svojoj hutbi (govoru) , rekao:
"Zaista su Sunce i Mjesec dva Allahova znaka i

oni se ne pomrauju zbog smrti nekoga, niti zbog
neijeg ivota (roenja) . " t
. ; .. . . ' . . .
Buhari bilj ei u Sahihu, knjiga Bed'ul-halk, predaju

Ebu-Hurejre, r. a., da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej
hi ve sellem, rekao:
"Su nce i Mjesec e biti dvije kugle na Sudnjem

dan u."2
Hadis biljei samo Buhari.

Hafiz Ebu-Bekr el-Bezzar prenosi od Sclcme ibn Ab
durrahmana da je u vrijeme Halida ibn Abdullaha bio u
mesdidu u Kufi kada j e doao Hasan, sjeo kod njega i
rekao:
"Priao nam je Ebu-Hurejre, r. a., da je Allahov

Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem , rekao: 'Zais
ta e Sunce i Mjesec na Sudnjem danu biri raz
buktani u vatri.' Hasan je upitao: 'A koja je nji
hova vjera?' 'Ja ti prenosim od Allahovog Posla-
' Biljee Buhari, Muslim i i m am Ahmed u svome Musnedu

1 Biljei Buhari
1 00 STVARANJE SVIJ ETA
nika, sallallahu 'alejhi ve sellem, a ti pita koja je

njihova vjera?' - odgovorio je Ebu-Hurejre, r. a." 1
Hafiz Ebu-Ja'la prenosi od Enesa, r. a., da je Allahov

"Sunce i Mjesec e biti razbuktani u vatri ."2
Ibn Ebi-Hatim biljei da je Ibn-Abbas, r. a., o rijei

ma Uzvienog: " Kada Sunce sjaj izgubi" (Et-Tekvir, I .) ,
rekao: "Allah e n a Sudnjem danu u moru ugasiti Sunce,
Mjesec i zvijezde, iza toga e poslati vjetar koji e raspaliti
vatru." Ove predaje upuuju na to da su Sunce i Mjesec
Allahova stvorenja koja je Allah stvorio onakvim kakvim
je elio. Zatim On s njima ini ono to hoe. Njemu pri
pada neograniena vlast i sveobuhvatna mudrost, On ne
odgovara nikome za ono to ini po Svom znanju, mu
drosti, svemoi i volji kojoj se niko ne moe suprotstaviti,
umanjiti je ili nadvladati. A kako je samo lijepa poezija
koju je naveo imam Muhammed ibn Ishak ibn Jesar na
poetku knjige o Poslanikovom, sallallahu 'alej hi ve sei
lem, ivotopisu od Zejda ibn Nufejla koja govori o stva
ranju neba i Zemlje, Sunca i Mjeseca i ostalog. Ibn-Hi
am kae da je ro poezija Umejje ibn Ebi-Salta:
"Allahu upuujem hvalospjev i zahvalu svoju,

Izraze zadovo(jstva to odredio je vrijeme da traje,
' Biljei Ehu-Ja'la
2 Biljei Ebu-Ja'la
STVARANJE N EBESA, ZEMLJE l ONOGA TO J E I Z M E D U NJ i l i I O J
U Njegovoj vrhovnoj vlasti iznad koje nema

Boga, ni gospodara, koji to moe da mijm_ja.
Zato, o ovjee, propasti se uvaj,
jer od Allaha ne moe sakrit' nita,
uvaj se da Allahu ne smatra ravnim nekog,
A put upute je jasan postao,
uvaj se, i dinni su imali nade svoje. . .
A n si Bog, i Gospodar moj, i nada moja,
Zadovoljan sam Tobom, Boe moj, Gospodaru,
Zar da pored Tebe, Allahu, drugog boga uzmem?!
A ti si Onaj pun dobrote i milosti
Koji si poslao Musaa, poslanika, da poziva
I rekao mu: 1dite ti i Harun i pozovite
Allahu faraona koji razvrat ini. '
Pa rekao mu je: Jesi li ti gradio ovo
Bez podupiraa dok nisi bio
Zadovoljan da ovakvi budu?'
I rekao mu je: Jesi li ti uzdigao ovo
Bez stubova? Podigni onda sebi zdanje!'
I rekao mu je: Jesi li ti stvorio ono
to izmedu njih je
Svijetlim, pa kad no dode ono iezne?'
I rekao mu je: 'alje li ti Sunce jutrom
Pa ono osvijetli ono to je na Zemlji osvanulo?'
I rekao mu je: 'Ko ini da ito u polju nie
Pa iznikne zelenilo koje se talasa,
Pa se u klasju njihovu zrna pojave?
U tome je znak onom ko pameti ima. '

Ti si milou Svojom junusa spasio
A u utrobi ribe je noima bio.
Ako Te budem slavio imenom Tvojim,
Gospodaru na,
Dat e mi i vie od oprosta grijeha mojih.
Gospodaru robova, podari dobrotu i milost Svoju
Meni, i blagoslovi porodicu i imetak moj. ''
Kada se ovo zna, vidimo da su zvijezde na nebu, kako
one postojane tako i planete, stvorene. Stvorio ih je Allah
Uzvieni, kao to On kae:
"Pa ih u dva vremenska razdoblja, kao sedam ne

besa, stvorio, i odredio ta e se u svakom nebu
nalaziti. A nebo najblie sjajnim zvijezdama smo
ukrasili i nad njim Mi bdijemo. To je odredba
Silnoga i Sveznajuega." (Fussilet, I 2 . )
to se tie onoga to spominju brojni komentatori

Kur'ana u vezi kazivanja o Harutu i Marutu da je Ve
nera bila ena koju su oni pokuali zavesti, te je ona
odbila, osim da joj otkriju Allahovo naj uzvienije ime
(ismullahil-a 'zam) to su oni i uinili, pa je ona bila uz
dignuta na nebo kao zvijezda, mislim da j e to podmet
nuto od strane idova, jer to prenosi Ka'b el-Ahbar, a
od njega to prenosi skupina uenjaka prvih generacija,
spominj ui to u vidu poune prie i predaje od Benu-ls
ra'ila.
STVARANJ E N EBESA, ZEMLJE l ONOGA TO J E IZMEDU NJ I H 1 0 3
Imam Ahmed i Ibn-Hibban biljee hadis Ibn-Ome

ra, r. a. , on od Vjerovjesnika, sali allahu 'alejh i ve sell em,
u kojem se spominje cijela ova pria. U njemu se kae:
"Prikazala im se Venera u liku najljepe ene, dola im
j e, pa su je zatraili za sebe" ' , zatim se spominje cijelo
kazivanje.
Ovo biljei Abdurrezzak u svome Tefiiru i to je naj
ispravnij e i najpouzdanije.
Bilj ee ga i Hakim u svome Mustedreku i Ibn Ehi-Ha
tim u svome Tefiiru od Ibn-Abbasa, r. a. U njemu se ka
e: " U to vrijeme j e postojala ena koja je od drugih ena
bila ljepa poput Venere u odnosu na druge zvijezde" i
spominje se ostatak prie. Ovo su najljepe rijei koj e se
prenose o ovom kazivanju, a Allah najbolj e zna.
Ovakav j e i hadis kojeg biljei hafiz Ebu-Bekr el-Bez
zar od Ibn-Omera, r. a., koji prenosi od Vjerovjesni
ka, sallallahu 'alejhi ve sellem . Amr ibn Isa prenosi od
Ibn-Omera, r. a., da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej
h i ve sellem , spomenuo Suhej la i rekao:
"On je bio nepravedni ubira desetine, pa ga j e

Allah pretvorio u plamenu loptu (kornetu) ."
Navodi se da ga od Zejda ibn Eslema prenosi samo Mu

beir ibn Ubejd i da je ovo slab hadis. Od Amra ibn Di
nara prenosi samo Ibrahim ibn Zejd i to je nesiguran
hadis.
1 Biljei i mam Ahmed u svome Musnedu

1 04 STVARANJ E SVIJ ETA
Ja kaem : to se tie Mubeira ibn Ubejda, on je

porijeklom iz Kufe. Svi ga smatraju slabim prenosiocem.
Imam Ahmed i Darekutni za njega kau da je podmetao
hadise i lagao. A to se tie Ibrahima ibn Zejda, svi se
slau da je i on slab. Za njegov hadis Ahmed i Nesa'i
kau da je metruk (odbaen) .
Ibn-Me' in kae da od njega nita nije pouzdano. Bu
h ari kae da se od njega sve odbacuje. Ebu-Hatim i
Ebu-Zer'a kau da j e ovo munker-hadis, slab hadis. U
skladu s ovim , od njih dvojice' se nita ne smatra pouz
danim. Kad njih dvojica kau neto lijepo, kaemo da
su to predaje Benu-lsra'ila (israilijati), kao to smo ve
spomenuli u vezi predaj a Ibn-Amra od Ka'ba el-Ahbara.
To su obine brbljarije na koje ne treba obraati panju,
a Allah najbolje zna.
Mlijeni put i grmljavina

Ebul-Kasim et-Taberani prenosi od Ibn-Abbasa, r. a., da
je Heraklo pisao Mu'aviji, r. a. , rekavi : "Ako je kod njih
ostalo ita od poslanstva, obavijestit e me o onome to
u ih pitati." Kae: "Pa ga je pitao o Mlijenom putu,
o grmljavini i o mjestu koje je samo jednom obasjalo
Sunce." Zatim nastavlja i kae: " Kada je Mu'aviji dolo
pismo i izaslanik, on je rekao: 'Ovo je neto to me niko
nikad nije pitao. Ko zna ovo?!' Reeno je: ' Ibn-Abbas. ' "
' Tj . Mubeira ibn Ubejda i Ibrahima ibn Zejda (op. prev.)

STVARANJE NEBESA, ZEMLJ E l ONOGA TO J E IZMEDU NJIH 1 0 5
Mu'avija, r. a. , j e poslao Heraklovo pismo Ibn-Abbasu,

r. a., pa mu je Ibn-Abbas, r. a., napisao: "Grmljavina je
garancija stanovnicima Zemlje da nee biti potopljeni,
Mlijeni put je nebeska kapija koja ga odvaja od Zem
lje, a to se tie mjesta koje je Sunce obasjalo samo u
jednom danu, to je dno mora koje se rastavilo Benu-Is
ra'ilu." Ovo je pouzdano preneseno od Ibn-Abbasa, r. a.
to se tie hadisa kojeg biljei Taberani od Dabi
ra ibn Abdullaha, r. a., koji kae da je Allahov Posla
nik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "O Mu'aze, ja re
aljem narodu sljedbenika Knjige, kada te budu pitali o
Mlijenom putu na nebu, ti reci da j e to otrov zmij e is
pod Ara" , to je munker-hadis, najvjerovatnij e je da je
podmetnut.
Rekao je Uzvieni:
"On vam pokazuje munju da se uplaite i pona

date, i On stvara teke oblake. I grmljavina veli
a i hvali Njega, a i meleki, iz strahopotovanja
prema Njemu; On alje gromove i udara njima
koga hoe - i opet oni raspravljaju o Allahu, a
On sve moe." (Er-Ra'd, 1 2 .-1 3 . )
"Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noi i da

na, lada koja morem plovi s korisnim tovarom
za ljude, kia koju Allah sputa s neba pa ta
ko u :.ivot vraa zemlju nakon mrtvila njezina -

po kojoj j rasijao svakojaka iva bia, promjena
1 06 STVARANJE SVIJETA
vjetrova, oblaci koj i izmeu neba i Zemlje leb

de - doista su dokazi za one koji imaju pameti."
(El-Rekare, 1 64.)
Imam Ahmed prenosi od j ednog ovjeka iz plemena

Gafar koj i je rekao:

ve sellem, kako kae: 'Allah j e stvorio oblak, pa je
on progovorio najljepim govorom i nasmijao se
najljepim smijehom.' "
Rekao je: "Nj egov govor je grmljavina, a njegov smijeh

. .
Je m unp.
"
I mam Ahmed, Tirmizi, Nesa'i, Buhari u knjizi

El-Edeb i Hakim u Mustedreku biljee da je Allahov Pos
lanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada je jednom uo
grmljavinu i vidio munj u rekao:
"Gospodaru na, nemoj nas ubiti Svojom srd

bom , ne uniti nas Svojom kaznom i oprosti nam
prij e toga." 1
Ibn-Derir prenosi da j e neki ovjek uo Ebu-Hurej

ru, r. a. , koji j e, kada je uo grmljavinu, rekao: "Slavljen
neka je Onaj Kojem gromovi izriu zahvalu!", Aliju , r. a.,

da j e rekao: "Slavljen neka je Onaj Kojeg vi slavite! ", a
isto tako i Ibn-Abbasa, Esveda ibn Jezida, Tavusa i druge.
1 Biljee Tirmizi . Nesa'i i imam Ahmed u svome Musnedu

STVARANJ E N EBESA, ZEMLJ E J ONOGA TO J E I Z M E U NJ I H I 07
Malik prenosi da bi Abdullah ibn Omer, r. a . , kada

bi uo grmljavinu, govorio: " I grmljavina velia i hva
li Njega, a i meleki, iz strahopotovanja prema Njemu ;
On alje gromove i udara nj ima koga hoe - i opet oni
raspravljaju o Allahu, a On sve moe." (Er-Ra'd, J 3 . )
Govorio bi i: "Zaista j e ovo strana opomena stanovni
cima Zemlje.'' r
I mam Ahmed biljei predaju Ebu- Hurejre, r. a. , da je
Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, rekao :
"Rekao je va Gospodar: 'Kada bi Mi se pokoravali

Moji robovi, ja bih im dao kiu nou, a sunce po
danu. Kada ujete glas groma, spominjite Allaha,
jer on (grom) zaista ne pogada onoga ko spominje
(Allaha). ' "2
Sve ovo smo naveli u Tefsiru, neka je hvala Allahu.
1 Biljei imam Malik u Muvetta'u

1 Biljei imam Ahmed usvome Musnedu
STVARANJ E M E LEKA I
NJ I H OVE OSOB I N E
Rekao j e Uzvi,e ni:
"Oni govore: 'Milostivi ima dijete!' Hvaljen ne

ka je On! A meleki su samo robovi potovani.
Oni ne govore dok On ne odobri i postupaju
onako kako On naredi. On zna ta su radili i ta
e uraditi, i oni e se samo za onoga kojim On
bude zadovoljan zauzimati, a oni su i sam i, iz
stahopotovanja prema Njemu, brini. A ono
ga od njih koji bi rekao: 'Ja sam, doista, pored
Njega, bog!' - kaznili bismo Dehennemom, jer
Mi tako kanjavamo mnogoboce." (El-Enbija' ,
26.-29 . )
"Gotovo da se nebesa raspadnu jedna iznad dru

gih! A meleki veliaju i hvale Gospodara svoga i
mole oprosta za one koj i su za Zemlji. - Allah je,
zaista, taj koji prata i koj i je milostiv." (E- iira,
s .)
1 09
I IO STVARANJE SVIJ ETA
"Meleki koji dre Prijesto i oni koji su oko nje

Njega i mole da budu oproteni grijesi vjernici
ma: 'Gospodaru na, Ti sve obuhvata milou i
znanjem; zato oprosti onima koji su se pokajali
i koji slijede Tvoj put i sauvaj ih patnje u vatri!
Gospodaru na, uvedi ih u edenske vrtove, ko
je si im obeao, i pretke njihove i ene njihove i
potomstvo njihovo, one koj i su bili dobri; Ti si,
uistinu, silan i mudar.' " ( Gafir, 7.-8 .)
"Njegovo je ono to je na nebesima i na Zemlji!

A oni koji su kod njega ne zaziru da mu se kla
njaju, i ne zamaraju se. Hvale ga nou i danju,
ne malaksavaju.'' (El-Enbija, 19.-20.)
"Svakome od nas mjesto je odredeno, mi smo u

redove poredani i samo Njega hvalimo ! " (Es-Saf
fat, 1 6 4 .- 1 66.)
" 'M i smo u Dennet uli samo dobrotom Gos

podara tvoga, On je vladar svega, On zna bu
dunost nau i prolost nau i ono to je izmedu
toga' - govorie. Gospodar tvoj ne zaboravlja."
(Merjem, 64.)
"A nad vama bdiju uvari, kod Nas cijenjeni

pisari, koji znaju ono to radite." (El-Infitar,
10.- I 2 . )
STVARANJE MELEKA I NJ I HOVE OSOB I N E r l l
"Mi smo uvarima vatre meleke postavili i odre

dili broj njihov kao iskuenje onima koji ne vje
ruju A vojske Gospodara tvoga samo On zna.
. . .
I Sekar je ljudima samo opomena." (El-Muddes

sir, 3 1 .)
"Edenski vrtovi u koje e ui o n i i roditelj i nji
hovi i ene njihove i porod njihov - oni koj i su
bili estiti - i meleki e im ulaziti na svaka vrata:
'Mir neka je vama, zato to ste trpjeli, a divno li
je najljepe prebivalite! "' (Er-Ra'd, 2 3 .-24.)
"A na Dan kada se nebo rastvori i samo tanak

oblak pojavi i kada se meleki sigurno spuste, to
ga dana e istinska vlast biti samo u Milostivoga,
a bie to muan dan za nevjernike." (El-Furkan,
25 .-26.)
"Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslani
ka koj i nije jeo i trgovima hodao. Mi inimo da
jedni druge u iskuenje dovodite, pa izdrite! A
Gospodar tvoj vidi sve. Oni koj i ne vjeruju da
e pred Nas stati - govore: 'Zato nam se ne po
alju meleki ili zato Gospodara svoga ne vidi
mo?' Oni su, zaista, u duama svojim oholi, a u
nepravinosti su sve granice preli." (El-Furkin:
20.-2 1 .)
"Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim i
poslanicima Njegovim i Dibrilu i Mikailu - pa
Allah je, doista, neprijatelj onima koji nee da

vjeruju." (El-Bekare, 9 8 .)
" O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvaj

te od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti, i
o kojoj e se meleki strogi i snani brinuti, koj i
se onome to im Allah zapovijedi nee opirati, i
koj i e ono to im se naredi izvriti." (Et-Tahrim,
6.)
Ajeti koji govore o melekima su veoma brojni, Allah

ih opisuje kao bia snanog vjerovanja, snane grae, li
jepog izgleda, velianstvenog oblika i razliite, kao to
On, Uzvieni, kae:
"I kad izaslanici Nai dooe Lutu, on se zbog

nj ih nae u neprilici i bi mu teko pri dui, pa
ree: 'Ovo je muan dan ! ' I narod njegov pohr
li njemu - a i prije su radili sramotna djela. 'O
narode moj' - ree on - 'eto mojih keri, one su
vam istije! Bojte se Allaha i pred gostima mojim
me ne sramotite! Zar medu vama nema razumna
ovjeka?' " (Hud, 77.-7 8 .)
Spomenuli smo u Tefiiru ono to spominj u broj ni

uenjaci da su se meleki pred nj ima pojavili u liku mla
dih, lijepih, privlanih mladia, pa je Lutov, a. s . , narod
osjetio potrebu za njima. Zato ih je Allah kaznio odree
nom, tekom kaznom. Isto tako je Dibril, a. s., dolazio
STVARANJ E MELEKA l NJ I HOVE OSO B I N E I I 3
Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, u razli

itim oblicima, nekada u liku Oihje ibn Halife el-Kdbi
ja, nekada u liku beduina, nekada. u svom izvornom obli
ku u kojem je stvoren. On ima est stotina krila, razmak
izmeu svaka dva krila je koliko od istoka do zapada,
kako ga je on (Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem) vidio
dva puta. Jednom, kako se s neba sputa na Zemlju, a
drugi put kod Sidretul-Munreha kod koje je denetsko
prebivalite. Rekao je Uzvieni: "Ui ga jedan ogromne
snage, razoriti, koji se pojavio u liku svome na obzor
ju najviem, zatim se pribliio, pa nadnio" (En-Nedm,
5 .-8 . ) , tj . Dibril, a. s., kao to navodi velik broj ashaba,
meu kojima su i lbn-Mes'ud, Ebu-Hurejre, Ebu-Zerr i
Aia, r. a., "blizu koliko dva luka ili blie - i objavio ro
bu Njegovu ono to je objavio" (En-Nedm, 9 .- 1 o.),
tj . Allahovom robu Muhammedu, sallallahu 'alej hi ve
sellem, a zatim dalje kae (Uzvieni) : "On ga je i dru
gi put vidio, kod Sidretui-Muntehaa, kod kojeg je de
netsko prebivalite, kad je Sidru pokrivalo ono to je
pokrivalo - pogled mu nije skrenuo, nije prekoraio."
(En-Nedm, I 3 .-1 7.)
Spominje se u hadisima o Nonom putovanju kao i
u suri Nono putovanje (El-Isra') da j e Sidrerul-Munre
ha na sedmom nebu. U jednoj predaji se navodi da je na
estom nebu, tj . njen poetak i njeni dijelovi su na sed
mom, nju je pokrivalo, po Allahovoj odredbi, ono to
je pokrivalo. Kae se da je prekriva svjetlo Gospodara
Uzvienog. I kae se da je prekriva postelja od zlata, ili

se kae da je prekrivaju raznovrsne boje koje se ne mogu
izbrojati. Jo se kae da je natkrivaj u meleki poput ga
vranova ili da je prekriva Allahova svjetlost tako da niko
ne moe da je vidi od njene ljepote i bljetavosti. Nema
nikakvih proturjenosti izmeu ovih stavova, mogue je
da je sve to istovremeno. Spomenuli smo da je Allahov
"Zatim sam doveden do Sidretul-Muntehaa kad
ona lotosovo drvo s plodovima poput upova . . . "
U drugoj verziji se kae:

" . . . kao upovi (iz mjesta) Hedera, kad njegovo
{lotosovo) lie kao ui slonova. Ispod njega izviru
dvije rijeke sakrivene (unutranje) i dvije rij eke
vidljive {vanjske) . Upitao sam: ' Koje su ove dvije,
o Dibrile?' Rekao j e: ' to se tie dviju skrivenih,
ro su dvije rijeke u Dennetu, a ro se tie dvije
vidljive, to su Nil i Eufrat."'
O ovome smo ve govorili u poglavlju o stvaranju Zem
lje, morima i rijekama koje su na njoj . Dalje se kae:
"Zatim sam uzdignut do Bej tul-Ma'mura, u nje
ga svaki dan ulazi sedamdeset hiljada meleka i u
nJega se vtse ne vracaJU.
v l ))
Spominje se i da je vidio Ibrahima, a. s. , Halila, leima

naslonjenog na Bej tul-Ma'mur. Takoer smo spomenuli,
STVARANJE MELEKA I NJI HOVE OSOBI N E l l 5
u vezi s Bejtul-Ma'murom, da se on nalazi na sedmom

nebu i da ima stepen koji ima Kaba na Zemlji .
Sufjan es-Sevri prenosi d a je Ibnul-Kevva pitao Ali
ju, r. a. , o Bej tul-Ma'muru pa je on odgovorio: "To je
mesdid na (sedmom) nebu za koji se kae da je Durrdh
- dvorac na etvrtom nebu. On se nalazi tano iznad
Kabe. Njegova svetost na nebu je poput svetosti Bejta
(Kabe) na Zemlji. U njemu svaki dan klanja sedamdeset
hiljada meleka i nikada se vie ne vrate u njega." Isto ovo
od Alije, r. a., prenose Alija ibn Rebi'a i Ebu-Ti.tfejl.
Taberani biljei predaju Ibn-Abbasa, r. a., da je Alla-
hov Poslanik, sali allahu 'alejhi ve sell em , rekao:
"Bejtul-Ma'mur se nalazi na nebu, za njega se ka
e da je Durrah - dvorac na etvrtom nebu, on se
nalazi iznad Bejtul-Harama (Kabe) i kada bi pao,
pao bi na njega. Svaki dan u njega ue sedmdeset
hiljada meleka, zatim ga nikad vie ne vide. Zais
ta on na nebu ima stepen svetosti koji ima Meka
(na Zemlji) ."
Ovako prenose i El-Avfi od Ibn-Abbasa, r. a., Mudahid,
Ikrime, Rebi'a ibn Enes, Es-Seddi i mnogi drugi . Katade
je rekao:
"Preneseno nam je da je Allahov Poslanik, sallal
lahu 'alejhi ve sellem , jednog dana rekao svojim
ashabima: 'Znate li ta je to Bejtul-Ma'mur?' Oni
odgovorie: 'Allah i Njegov Poslanik najbolje zna
ju.' On je rekao: 'Mesdid na nebu, iznad Kabe,
I I6 STVARANJ E SVIJETA
da se srui, sruio bi se na nju . U njemu svaki dan

klanja sedamdeset hiljada meleka i kada iziu, ni
kada se vie ne vrate u njega."'
Dahhak tvrdi da ga je izgradila skupina meleka, kae se

da su to bili dini iz loze Iblisa, l. a., a Allah najbolje zna.
Drugi, pak, kau da se na svakom nebu nalazi hram
za vrenje ibadcta kojeg su izgradili meleki i kojeg obi
laze, isto kao to stanovnici Zemlje svake godine obilaze
Kabu p rilikom obavljanja hada, kao i prilikom obavlja
nja umre u svako doba godine, obavljaju tavaf i klanjaju
namaz u svako doba. Se'id ibn Jahja kae na poetku
svoje knjige El-Megazi: " Priao nam je Ebu-Ubejd ha
dis Mudahida da je svetost njegovog prostora na sedam
nebesa i sedam Zemalja, on je etvrti od etrnaest hra
mova, na svakom nebu ima po j edan hram i na svakoj
zemlji ima po jedan hram. Kada bi pali, pali bi jedan na
drugi." Ebu-Mu'avija prenosi da je Ibn-Omer, r. a., re
kao: " H arem je svet na svih sedam nebesa, kao to je svet
i na Zemlji, a i Bejtul-Makdis (Mesdid u Jerusalimu) j e
svet n a svih sedam nebesa, kao to j e sver i n a Zemlj i,
kao to su rekli neki pjesnici:
'Onaj kojije stvorio nebesa izgradio je na njima

Kuu, njegovi stupovi su najvri i najdui. ' "
Naziv Kue n a nebu j e Kua svemoi (Bejtul-'izzeti) .
Ime meleka koji u nju puta meleke je Isma'il. Sedam
deset hilj ada meleka svaki dan udu u Bejtul-Ma'mur i
STVARANJE MELEKA I NJ I H OVE OSOB I N E I I7
nikada se vie u nju ne vrate. U nju mogu ulaziti samo

stanovnici sedam nebesa. Zato Uzvieni kae: " . . . A voj
ske Gospodara tvoga samo On zna . . . " (El- Muddessir,
3 r .)
I mam Ahmed biljei predaju Ebu-Zerra, r. a., da je
"Ja doista vidim ono to vi ne vidite i ujem ono

to vi ne uj ete. Nebo kripi i nema na njemu
mjesta ni koliko etiri prsta, a da na njemu mdek
ne ini seddu. Kad biste znali ono to ja znam ,
malo biste se smijali, a puno biste plakali, ne bis
te se naslaivali svojim suprugama u posteljama,
ve biste izlazili na uzvisine i glasno molili Allaha,
Slavljen i Uzvien neka je On." 1
Ebu-Zerr, r. a., j e rekao: "Tako mi Allaha, poelio sam

da sam nepomino drvo." Ovaj hadis biljee Tirmizi i
Ibn-Made. Tirmizi kae da je on hasen-garib.
Hafiz Ebul-Kasim et-Taberani prenosi od Dabira
ibn Abdullaha, r. a., da je Allahov Poslanik, sallallahu
"Na sedam nebesa nema mjesta ni koliko za jedno

stopalo, pedalj ili dlan, a da na njemu melek nije
na kij amu, seddi ili se vraa (sa sedde, ruku'a),
a kada nastupi Sudnji dan, svi e oni rei: 'Nismo
1 Biljee Tirmizi, lbn-Made i Ahmed u svome Musnedu

II8 STVARANJE SVIJ ETA
Te oboavali onako kako treba, osim to Ti nismo

nikog ravnim smatrali. ' " 1
Ova dva hadisa upuuju na to da na sedam nebesa

nema n ijednog mjesta, a da ga melek nije zauzeo i ini
ibadet na njemu. Meu njima ima onih koji su uvijek na
kijamu (stoje) . Ima ih koji su uvijek na r'u ku' (klanjaju
se) , ima ih i koji su uvijek na seddi, a ima i onih koji
obavljaju druge vidove ibadeta, a Allah ih najbolje zna.
Oni stalno ine ibadet, veliaju Allaha (tesbih), spominju
ga (zikr) i rade ono to im Allah naredi. Oni imaju svoje
poloaje kod svoga Gospodara, kao to kae Uzvieni:
"Svakome od nas mjesto je odredeno, mi smo u

redove poredani i samo Njega hvalimo ! " (Es-Saf
fat, 1 64.- 1 66.)
Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem , je rekao:
"Zar se neete poredati u safove kao to meleki

staju u safove kod svoga Gospodara?" Upitali su:
"A kako oni staju u safove kod svoga Gospodara?"
On je rekao: "Poravnaj u prvi saf i zbiju se u safu."
Rekao je:
"Odlikovani smo nad (prijanjim) narodima s tri

stvari: zemlj a nam je uinjena mesdidom, njena
1 B i ljei Taberani
STVA RANJE MELEKA l NJIHOVE OSOBIN E I 19
praina nam j e uinjena istom i nai safovi su

uinjeni poput safova meleka." '
Tako e oni na Sudnjem danu doi pred svoga Gos

podara u safovima, kao to kae Uzvieni:
"I kad doe nareenje Gospodara tvoga, a me

leki budu sve red do reda." (El-Fedr, 2 2 . )
tj . kada budu stajali u safovima pred svojim Gospoda

rom na Sudnjem danu. Kae Uzvieni:
"Na Dan kada Ruh (Dibril) i meleki budu u re

dove poredani, kada e samo onaj kome Milos
tivi dozvoli govoriti, a istinu e rei." (En-N ebe',
3 8 .)
Ibn-Abbas, r. a., kae da se ovdje pod poj mom " Ruh"

misli na ljude. Isto smatraju Hasan i Katade. Kae se da
su meleki po obliku poput ljudi. Ovako kau Ibn-Ab
bas, r. a., Mudahid, Ehu-Salih i El-A'me, a kae se i
da je to (tj . Ruh) Dibril, a. s. Tako smatraju E- a'bi,
Se'id ibn Dubejr i D ahhak. Jo se kae da je to jedan
melek koj i se zove Ruh, jer je velik kao sva stvorenja.
Alija ibn Ebi-Talha prenosi da je Ibn-Abbas, r. a., rekao:
'"Na dan. kada Ruh . . ' - to j e melek koji je vei od svih
.
drugih meleka."
' Biljei imam Ahmed u svome Musnedu

1 20 STVARANJ.E SVIJETA
lbn-Derir biljei da j e Ibn-Mes'ud, r. a., rekao: " Ruh

je na etvrtom nebu, on je uzvienij i od nebesa i plani
na. Meleki svaki dan dvanaest hiljada puta izreknu rijei
slavljenja Allaha, Allah od svake rijei slavljenja stvori
jednog meleka i svi e oni na Sudnj em danu stajati u
jednom safu." Ovo j e veoma udan (garib) stav. Tabera
ni bilj ei od Ibn-Abbasa, r. a., da j e rekao:

ve sellem, kako kae: 'Zaista Allah ima jednog
meleka, kad . bi mu se reklo: 'Progutaj nebesa i
Zemlje u jednom zalogaju!', on bi to uinio. Nje
gov tesbih (slavljenje Allaha) je: 'Slavljen neka si
Ti onako kako Ti dolikuje."' r
I ovaj hadis je udan (garib) .

Kod navoenja svojstava meleka koji nose Ar rekli
smo da je Dabir ibn Abdullah, r. a. , prenio da je Allahov
"Dozvoljeno mi je da kaem o jednom Allaho

vom meleku koji nosi Ar da je razdalj ina izmeu
mehkog dijela njegovog uha i njegovog ramena
koliko sedam stotina godina." 2
H adis biljee Ebu-Davud i Ibn Ebi-Hatim, s tim da kod

njega stoj i : " . . . koliko sedam stotina godina ptiijeg leta."
' Bilj ei Taberani

2 Biljei Ebu-Davud
STVARANJE MELEKA l NJ I H OVE OSOBINE I2I
Kod navoenja svojstava Dibrila, a. s., navedena je

jedna vrlo bitna stvar: "Ui ga jedan ogromne snage."
(En-Nedm, 5 .) Spominje se da je on pomou svoje og
romne snage podigao gradove Luta, a. s., a bilo ih je se
dam, i sve one koji su bili u njima, a bilo ih je oko etiri
stotine hiljada, sve njihove ivotinje i sva bia, svu zem
lju koja je pripadala tim gradovima, polja, graevine i sve
ostalo. Podigao j e to na svoj im krilima sve dok do njih
nije doao oblak s neba i dok meleki nisu uli lajanje pasa
i kukurijekanje pijetlova, a zatim ih je tresnuo o zemlju
(okrenuvi ih naopake) tako da su nj ihovi gornji dijelo
vi postali donji. To je ogromna snaga. Njegove (Allaho
ve) rijei: Zu mirretin znae: onaj koji je stvoren kao li
jepo, bljetavo i prekrasno bie. U drugom ajetu se kae:
"To su doista rijei poslanika plemenitog." (El-Hakka,
40, Et-Tekvir, 1 9 . ) , tj . Dibril, a. s . , j e Allahov izaslanik,
"plemenitog", tj . onoga koji je lijepog izgleda i koji j e
snaan, koji je dobio izuzetnu snagu i mo o d Gospoda
ra Ara, "cijenjenoga", tj . onoga koji ima poasno mjes
to i poloaj kod Allaha, Gospodara Ara Velianstvenog,
"kome se drugi pokoravaju", tj . onoga kojem se pokora
vaju oni u Najviem skupu (el-mele'ul-a 'la) , "pouzdano
ga", tj . onoga koji je u potpunosti pouzdan. Zbog svega
ovoga j e on posrednik izmeu Allaha i Njegovih poslani
ka, a. s., kojima je On slao objave. U njima su se nalazile
istinite vijesti i pravedni propisi. Dolazio je i Allahovom
Poslaniku, sallallhu 'alej hi ve sellem, i prikazivao mu se
u razliitim likovima, kako smo ve naveli. U njegovom

izvornom obliku, kako ga j e Allah stvorio, vidio ga je
(Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem) samo dva puta.
Oibril, a. s., ima est stotina krila, kako to biljei Buha
ri od Za'ide e- ejberanija koji j e pitao Zurra o rijeima
Uzvienog: "Blizu koliko dva luka ili blie - i objavio
robu Njegovu ono to je objavio." (En-Nedm, 9 .- 1 o.)
On je rekao: " Priao nam je I bn-Mes'ud, r. a., da je Mu
hammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, vidio Dibrila, a. s.,
i da on ima est stotina krila."
Imam Ahmed biljei predaju Abdullaha koji je re
kao: "Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je vi
dio Dibrila, a. s., u njegovom izvornom obliku, imao
je est stotina krila, svako krilo zaklanja horizont. S nje
govih krila otpada perje od bisera i safira" ' , a to jedino
Allah zna.
Ahmed takoer biljei predaju Ibn-Mes'uda, r. a., da
je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, u vezi s
ajetom: "On ga je i drugi put vidio, kod Sidretul-Mun
tehaa" (En-Nedm, I 3 ) rekao: .
"Vidio sam Dibrila, on ima est stotina krila, s

njegovog perja otpadaju biseri i safiri ."2
Ahmed jo bilj ei predaju Ibn-Mes'uda, r. a., da je

' Biljei i mam Ahmed u svome Mu.rnedu

1 Biljei i mam Ahmed u svome Mu.medu
STVARANJE Ml:: LEKA J NJ IHOVE OSOBINE I 23
"Vidio sam Dibrila kod Sidrerul-Munrehaa, on

ima est stotina krila." '
"Upitao sam Asima2 o njegovim krilima, pa je odbio d a

mi kae." Kae: "Obavijestili su me neki njegovi drugovi
da su Dibrilova krila od istoka do zapada." Ovo su jaki
i pouzdani lanci prenosilaca koje navodi samo Ahmed.
Ahmed biljei i predaju Ibn-Mes'uda, r. a., da je Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Doao mi je Dibril u zelenom, na njemu su bili

biseri."3
Lanac prenosilaca hadisa je pouzdan (sahih) .

Ibn-Derir bilj ei predaju Abdullaha o rijeima Uzvi
enog: "Srce nije poreklo ono to je vidio." (En-Nedm,
I I . ) - "Allahov Poslanik, sallallahu 'alcjhi vc scllem, je vi
dio Dibrila, a. s., dva skuta ogrtaa na njemu bi ispunila

prostor izmeu neba i Zemlje." Njegov lanac prenosila
ea je jak. U dva Sahiha se biljei hadis Mesruka koj i je
rekao:
"Bio sam kod Aie, r. a., pa sam je upitao: 'Zar

Allah nije rekao: 'On ga je na obzorju jasnom
vidio' (Et-Tekvir, 2 3 .) i: 'On ga je i drugi put vi
dio, kod Sidretui-Muntehaa.' (En-Nedm, 1 3 .)
2 Jednog od prenosil aca hadisa (op. prev.)

Ona j e rekla: 'Ja sam prva iz ovog ummeta pitala

Allahovog Poslanika, sallallahu 'alej hi ve sellem,
o tome pa je on rekao: 'Zaista je to Dibril, sa
mo dva puta sam ga vidio u obliku u kojem je
stvoren; vidio sam ga kako se sputa s neba na
Zemlju, njegova veliina je koliko izmeu neba i
Zemlje.' " '
Buhari biljei predaj u Ibn-Abbasa, r. a. , d a j e Alla

hov Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem, upitao Dibri
la, a. s.:
" to nas ne posjeuje ee nego to to ini?" -

pa je objavljeno: " 'Mi se sputamo samo po na
redbi Gospodara tvoga, On je vladar svega, On
zna budunost nau i prolost nau i ono to je
izmeu toga' - govorie. Gospodar tvoj ne zabo
ravlja." (Merjem, 64.)2
Buhari takoer biljei da j e Ibn-Abbasa, r. a., rekao:

"Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je bio naj
dareljiviji ovjek, a j o dareljiviji je bio tokom rama
zana kada bi se sastaj ao sa Dibrilom , a. s., a on bi se
sastajao s njim svake noi u ramazanu i poduavao ga
Kur'anu. Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, j e
tada b i o dareljiviji o d vjetra."3
1 Biljee Buhari, Muslim i i mam Ahmed u svome Musnedu
2 Biljee Buhari i i mam Ahmed u svome Musnedu
J Biljee Bu hari i i mam Ahmed u svome Musnedu
STVARANJE MELEKA l NJIHOVE OSOB INE 1 25
Buhari j o biljei da je Omer ibn Abdulaziz bio malo

odgodio ikindiju, pa mu je Urve rekao:
" uo sam Beira ibn Ebi-Mes'uda koji je uo od
Ebu-Mes'uda, a on je uo Allahovog Poslanika,
sallallahu 'alejhi ve sellem, da je rekao: 'Doao je
Dibril i predvodio me u namazu, pa sam klanjao
s nj im, zatim sam klanjao s njim, zatim sam kla
njao s njim, zatim sam klanjao s njim, zatim sam
klanjao s njim' - brojei na prste pet namaza." 1
Meu svojstvima lsrafila, a. s., navodi se da je on je-
dan od onih koji nose Ar, on e puhnuti u rog (sur) , po
naredbi svoga Gospodara, tri puta: prvo puhanje je iza
zivanje uasa, drugo puhanje je puhanje smrti, a trece je
puhanje radi oivljenja, kako emo pojasniti na odgova
rajuem mjestu u ovoj naoj knjizi, uz Allahovu pomo.
Sur je rog u koji se pue. Svaki njegov zavoj iznosi koli
ko izmeu neba i Zemlje. Na njemu se nalazi mjesto u
kojem su due robova, kada mu Allah naredi da puhne i
oznai proivljenje, te on puhne, due e izii usrreptale,
pa e Gospodar, slavljen i uzvien neka je On, rei: "Ta
ko mi Moje moi i veliine, svaka dua e se vratiti u tijelo
koje je nastanjivala na dunjaluku " pa e one ui u ri jela
u mezarima, zatim e tijela oivjeti, otvorit e s e njihovi
mezari i oni e izii iz njih urei na mjesto okupljanja
(maher) . Zato je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, rekao:
1 Biljei Buhari
" Kako da uivam kada j e Israfil uzeo rog, pris

lonio usra i eka da mu se da dozvola." Upirali
su Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejh i ve sei
lem: " ta da izgovaramo, Allahov Poslanie?" On
je odgovorio: "Izgovarajte: 'Hasbunalldhu ve ni '
mel- Vekil. 'Alal/ahi tevekkelnd. ' ('Allah nam je do
voljan, divan li je On zatitnik. Na Allaha se os
lanjamo') ." 1
Hadis biljee Ahmed i Tirmizi od Ebu-Se'ida el-Hudri
ja, r. a.
I mam Ahmed biljei predaju Ebu-Se'ida, r. a., da je
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem, spomenuo
lsrafila, a. s., i rekao:
"S njegove desne strane je Oibril, a. s., a sa nje
gove lijeve strane je Mika'il, a. s."2
U Muslimovom Sahihu biljei se predaja Aie, r. a.,
da bi Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada
bi nou ustao da klanja, govorio:
"Allahu, Gospodaru Dibrila, M ikaila i Israfila,
Stvoritelju nebesa i Zemlje, Ti Koji zna nevidlj i
vo i vidljivo, Ti e presuditi meu Svojim robo
vima u onome oko ega su se razilazili. Uputi me
na ono u emu se razilaze u istini sa Tvojim dopu
tenjem, Ti upuuje koga hoe na Pravi put."3
1 Biljee Tirmizi i imam Ahmed u svome Musnedu
2 Biljei i mam Ahmed u svome Musnedzt
l Biljei Muslim
STVARANJE M ELEKA I NJ IHOVE OSOB INE I 27
U hadisu o rogu (kae se) da e Israfil, a. s., biti pr

vi kojeg e Allah oivjeti nakon usmrivanja zbog pu
hanja u rog. Muharnmed ibn El-H asan en-Nekka spo
minje da je Israfil, a. s., melek koji je prvi uinio sed
du, pa m u je povjereno uvanje Levhi-mahfuza. Ovo
biljei i Ebul-Kasim es-Suhejli u svojoj knjizi Et- Ta 'rifu
vel-a 'lam.
Rekao je Uzvieni:
" Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim i
poslanicima Njegovim i Dibrilu i Mikaih. - pa
Allah je, doista, neprijatelj onima koji nee da
vj eruju." (El-Bekare, 9 8 .)
Njih dvojicu i:ldvaja izme!1u 9salih meleka z;pog njiho
ve cijenjer10sti. Dtbrll, a. s., je uzvHeni me l ek, o kojem
smo ve govorili. to se tie Mikaila, a. s., on je zadu
en za bilje i prirodne pojave i kod Gospodara Z'auzima
poloaj najodabrani h m eleka.
I mam Ahmed biljei predaju Enesa ibn Malika da je
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao Di
brilti:
" ta je to pa nikada ne vidim da se Mikail smi
je?" On j e odgovorio: "Mikail se nije nasmijao od
momenta kada je stvorena vatra." 1
Ovi meleki su zasluili da budu spomenuti u Kur'
anu, vjerodostojnim hadisima, a spomenuti su i u Posla-
1 Biljei imam Ahmed u svome Mumedu
nikovoj, sallallahu 'alejhi ve sellem, dovi: "Allahu, Gos

podaru Oibrila, Mikaila i Israfila . . . " Dibril, a. s., se
sputa sa uputom poslanicima, kako bi to prenijeli lju
dima. Mikail, a. s., je zaduen za prirodne pojave i bilje
pomou kojih se dobija opskrba na ovome svijetu. On
ima pomonike koji izvravaju ono to im on naredi, po
naredbi svoga Gospodara. Oni tjeraju vjetar i oblake u
pravcu u kojem eli Gospodar, slavljen i uzvien neka
je On. Nema nijedne padavine koja silazi s neba, a da s
njom nije melek koji je usmjerava ka njezinom mjestu
na Zemlji. Israfil, a. s., je zaduen za puhanje u rog radi
ustajanja iz kaburova, proivljenja i okupljanja, kada e
biti nagraen onaj ko je bio zahvalan, kanjen svaki ne
vjernik; grijesi (onih koje Allah bude odredio) oproteni,
za trud nagraeno, kada e djela biti poput bljetavih bi
sera. Dibril, a. s., dobija uputu koja mu se objavljuje.
Mikail, a. s., je zaduen za opskrbu, a lsrafil, a. s., dobija
naredbu da prui pomo ili donese nagradu/kaznu.
to se tie meleka smrti, njegovo ime se ne spomi
nje u Kur ' anu, niti u vjerodostoj nim (sahih) hadisima.
U nekim predajama se spominje njegovo ime: Azrail, a
Allah najbolje zna.
Uzvieni je rekao:
"Reci: 'Melek smrti, koj i vam je za to odreen,

due e vam uzeti, a poslije ete se Gospodaru
svome vratiti.' " (Es-Sedde, 1 1 .)
STVARANJE M ELEKA I NJIHOVE OSOBI N E T 29
On ima pomonike koji vade duu ovjeka iz njegovog

tijela sve dok ona ne doe do grla, tada je svojom rukom
uzima melek smrti. Kada je uzme, iz ruku je ne isputa
ni za koliko je treptaj oka, dok je oni ne uzmu od njega,
stave u efine i umotaju je. Uzvieni je rekao:
"Allah e vjernike postojanom rijeju uvrstiti

i na ovom i na onom svijetu, a nevjernike e u
zabludi ostaviti; Allah radi ta hoe." (Ibrahim,
27.)
Zatim se s njom uzdiu, pa ako je bila dobra (dua) ,

otvore joj se nebeske kapije, a ako nije, ostanu zatvorene
i biva poslana nazad na Zemlju. Uzvieni je rekao:
"On vlada robovima Svoj im i alje vam uvare;

a kad nekome od vas smrt doe, izaslanici Nai
mu, bez oklijevanja, duu uzmu. Oni e, poslije,
biti vraeni Allahu, svome istinskom Gospoda
ru. Samo e se On pitati i On e najbre obraun
svidjeti." (El-En'am, 6 1 .-62.)
Ibn-Abbas, r. a., Mudahid i mnogi drugi kau da je

Zemlja u rukama meleka smrti poput tepsije, iz nje uzi
ma ono to hoe, a spomenuli smo da meleki smrti do
laze ovjeku prema njegovim djelima: ako je bio vjernik,
dolaze mu meleki bijelih (svijetlih) lica, bijele odjee , li
jepe naravi, a ako je bio nevjernik, onda je sve obrnuto.
Neka nas Allah sauva toga.
STVARANJE SVIJ ETA
Ibn Ebi-Hatim prenosi od Dafera ibn Muhammeda

koji je uo svoga oca kako kae:
"Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, j e

gledao u meleka smrti kod glave j ednog ovjeka
ensarije, pa mu je rekao: 'O meleku smrti, budi
njean s mojim ashabom, on je vjernik.' Melek
smrti je rekao: 'Muhammede, olakaj duu, ra
zvedri se, jer j a sam njean sa svakim vjernikom.
Znaj da na Zemlji nema nij edne kue oblijepljene
glinom ili obloene krznom, na kopnu ili moru, a
da j e ja u danu ne obiem pet puta, dok ne upoz
nam mlade i stare, a, tako mi Allaha, Muhamme
de, kada bih elio da uzmem duu muice, ne bih
E O magao, jr je Allah Oaaj kaji naFeduje uzima..,
nje dua.' " 1
Dafer ibn Muhammed je rekao: "Moj otac mi j e pre

nio o njihovom obilaenju kod vakta svakog namaza, a
tu su i kada doe smrt, pa ako umire neko ko je pazio na
namaz, melek ga uva, orjerava ejtana od njega i doap
tava mu rijei (talkin) : 'Ld iltihe illalltih Muhamedur-Re
sulullah' u tom izuzetno vanom trenutku." Ovaj hadis
je mursel, u hadisu o rogu smo spomenuli od Ebu-Hu
rejre, r. a. , on od Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi
ve sellem, (hadis) u cjelosti . U njemu se kae:
1 Biljei Taberani
STVARANJE MELEKA I NJI HOVE OSOBI N E I3I
"Allah e narediti Israfilu da puhne u rog radi us

m rivanja, pa e on puhnuti te e umrijeti sta
noynici nebesa i Zemlje, izuzev onih za koje Allah
bude htio (da ne umru) . Kada se oni smire, me
lek smrti e doi p red Silnog, slavljen i uzvien
neka je On, i rei : 'Gospodaru, pomrli su stanov
nici nebesa i Zemlje, osim onih za koje si Ti to
htio.' Allah e upitati, a On zna ko je ostao: 'Pa
ko je ostao?' On e odgovoriti: 'Ostao si Ti, i
vi, Koji nikada nee umrijeti, oni koji nose Tvoj
Ar, Dibril i Mikail', pa e On rei: 'Neka umru
Dibril i Mikail '- Allah e dati da Ar progovori
pa e on rei: 'Gospodaru moj, Dibril i Mikail
umiru.' On e ri; '$u,ti, ja sam propisao smrt stJi
ma koji su ispod Mog A ra. ' Njih dvojica umrijee.
Zatim e melek smrti doi pred Silnog, slavljen i
uzvien neka je On, i rei: 'Gospodaru, umrli su
Dibril i Mikail.' Allah e upitati, a On zna ko je
ostao: 'Pa koje ostao?' On e odgovoriti: 'Ostao si
Ti, :ivi, Koji nikada nee umrijeti, oni koj i nose
Tvoj Ar i ostao sam ja.' Allah e rei: 'Nekfl tmmt
oni koji nose Moj Ar. ' Pa e oni umrij eti. Allah e
narediti Aru da uzme rog od Israfila. Zat im e
melek smrti doi pred Silnog, slavljen i uzvien
neka j e On, i rei: 'Gospodaru, umrli su oni koji
su nosili Tvoj Ar.' Allah e upitati, a On zna ko
je ostao: 'Pa ko je ostao?' On e odgovoriti: 'Os-
STVARANJE SVIJ ETA
tao si Ti, ivi, Koji nikada nee umrijeti i ostao

sam ja.' Allah e rei: Ti si jedno od Mojih stvo
renja, stvorio sam te iako to nisi elio. Umri. '- pa
e on umrijeti. Onda nee ostati niko izuzev Alla
ha, Jedinog, Svemogueg, Jednog, Koji je utoite
svemu, koji nije rodio i roen nije i Kojem niko
ravan nije. On je Posljednji jednako kao to je i
.
Prvl ."J
Zatim j e naveo cijeli hadis. Biljee ga Taberani, lbn-De

rir i Bejheki. H afiz Ebu-Musa el-Medini navodi ga u
knjizi Et-Tivalat i kod njega postoj i dodatak koji je ga
rib: " . . . pa e mu Allah rei: 'Ti si jedno od Mojih stvore
nja, stvorio sam te kako sam htio, umri smru nakon koje
nikada nee biti oivijen. ' "
Meu melekima ija se imena spominju u Kur'anu
su i Harut i Marut, kako smatra velika skupina uenjaka
prvih generacija. Navode se kazivanja o njima, ta je s
njima bilo i broj ne predaje koje su veinom israilijati.
I mam Ahmed prenosi merfu'-hadis od Ibn-Ome
ra, r. a. , lbn-Hibban ga smatra vjerodostojnim (sahih) .
Mislim da se on vee za Abdullaha ibn Omera, r. a., i da
je jedan od onih prenesenih od Ka'ba el-Ahbara, kako
emo objasniti, a Allah najbolje zna. U njemu sc kae:
"Nj ima se Venera prikazala u liku najljepe ene." Od
Alije, I bn-Abbasa i Ibn-Omera, r. a., prenosi se da je Ve
nera bila ena i da je, kada su oni traili od nje ono to
' Biljei Taberani
STVARANJE MELEKA I NJI H OVE OSOB INE I 33
je spomenuto, ona odbila, osim da joj otkriju Allahovo

najuzvienije ime, pa su je oni poduili njemu. Ona ga
je izgovorila, uzdigla se na nebo i postala zvijezdom .
Hakim biljei u svome Mustedreku da je Ibn-Ab
bas, r. a., rekao: "U to vrijeme je bila jedna ena ljepa
od drugih ena kao to j e Venera ljepa od ostalih zvijez
da." Ovo je najljepa izjava u vezi Venere. Zatim se kae
da j e nj ihov sluaj i njihova pria vezana za vrijeme Idri
sa, a. s., a kae se i da je to bilo za vrijeme Sulejmana, a. s . ,
sina Davuda, a . s., to s m o pojasnili u Tefsiru.
To su israilijati koje prenosi Ka'b el-Ahbar, kako to
navodi Abdurrezzak u svome Tefiiru, sa najvjerodostoj
nij im lancem prenosilaca i najpouzdanij im ljudima u
njemu, a Allah najbolje zna.
Jo se kae da se rijeima Uzvienog: " . . . i onome to
je bilo nadahnuto dvoj ici meleka, Harutu i Marutu,
u Babilonu . . " (El-Bekare, I 02.) eli rei da su to dva
.
plemena dina, ro smatra Ibn-Hazm; ovo je usamljeno

miljenje i daleko od ispravnog stava. I ma i ljudi koji ue:
" . . . ono to je objavljeno dvoj ici kraljeva (vladara) " ' -
sa kesrom, pa su ih tako uinili dvojicom barbara, Perzi

j anaca. Ovako kae Dahhak. Ima i onih ljudi koj i govore
da su oni dvojica meleka s neba, ali ve j e dola Allahova
odredba o njima i ono to se o njima prenosi. Ako su
predaje o njima vjerodostojne i ako se kae da su m eleki,
1 Tj . ue rije melekejni (dvojici meleka) kao rnefikejni (dvojici kra

ljeva) (op. prev.)
tada je sud o njima poput suda o Iblisu, l. a. Meutim,

ispravno je da su oni dini, kao to emo pojasniti.
Od meleka koji su spomenuti u hadisu imamo Mun
kira i Nekira, a. s. Njihovo spominj anje u hadisima se
vezuje za ispitivanje u kaburu. Rekao j e Uzvieni :
"Allah ce vjernike postojanom rijeju uvrstiti
i na ovom i na onom svijetu, a nevjernike e u
zabludi ostaviti; Allah radi ta hoe." (Ibrahim ,
27.)
Njih dvojica su ispitivai u kaburu. Zadueni su da
umrlu osobu pitaju u kaburu o njegovom gospodaru,
njegovoj vjeri i poslaniku. Ispituju i dobre i loe. Oni su
dvoj ica plava i crna, imaju zastraujui izgled i glas, spa
sio nas Allah kaburske kazne i uvrstio nas postojanom
rijeju, amin!
Buhari biljei predaju Aie, r. a., da je upitala Allaho-
vog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem:
"Jesi li doivio dan tei od dana Uhuda?" On je
odgovorio: " Doivio sam puno toga od tvog na
roda, a najtee to sam od njih doivio bio je dan
Akabe, kada sam govorio Ibn Abd Jalilu ibn Abd
Kelalu, pa mi on nije odgovorio ono to sam e
lio, otiao sam zabrinutog lica i nisam se zaustavio
sve dok nisam doao do brda Se'alib, podigao sam
glavu i vidio jedan oblak koji mi je pravio hlado
vinu. Pogledao sam, kad na njemu Dibril, po
zvao me i rekao: 'Allah je uo ta ti je tvoj narod
STVARANJE M ELEKA I NJI HOVE OSOBINE 135
rekao i kako su ti odgovorili, poslao ti je mele

ka planina da mu naredi ta god eli da im ui
ni.' - pa me zovnuo melek planina, poselamio me
i rekao: 'Muhammede, ta eli? Ako eli, ja u
sruiti na njih Ahebane (dva brijega u Meki) ."'
Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao:
"Ne, ja elim da Allah iz njihove kime (potom
stva) izvede one koji e oboavati samo Allaha i
koji Mu nee nikoga ravnim smatrati." r
H adis biljei i Muslim od Ibn-Vehba.
Vrste meleka
Postoje razliite vrste meleka, ovisno o rome kakav im je
oblik dao Allah.
Meleki koji nose Ar (hamelerul-Ar) ; njih smo ve spo

minjali;
Kerubijjuni, oni koji se nalaze oko Ara, oni su najas

nij i meleki, pored onih koji nose Ar, i odabrani, shodno
rijeima Uzvienog:
"Mesihu nee biti zazorno da prizna da je Alla
hov rob, pa ni melekima, Njemu najbliim . . . "
(En-Nisa' , 1 72 . ) ;
1 Biljee Buhari i Musl i m

Dibril i Mikail, a. s. ;
O svima njima je Uzvieni rekao da oni, u tajnosti, trae
oprosta za vjernike. On kae:
" Meleki koji dre Prijesto i oni koji su oko nje
Njega i mole se da budu oproteni grijesi vjerni
cima: 'Gospodaru na, Ti sve obuhvata milou
i znanjem; zato oprosti onima koj i su se pokajali
i koji slijede Tvoj put i sauvaj ih patnje u vatri!
Gospodaru na, uvedi ih u edenske vrtove, ko
je si im obeao, i pretke nj ihove i ene nj ihove i
potomstvo njihovo, one koj i su bili dobri; Ti si,
uistinu, silan i mudar. I potedi ih kazne zbog
runih djela, jer koga Ti toga dana potedi kaz
ne zbog runih djela - Ti si mu se smilovao, a to
e, zaista, veliki uspjeh biti! "' (Gafir, 7.-9.)
Ovo je njihova ista narav i oni vole kada se neko njo
me odlikuje. Prenosi se u hadisu od najiskre n ij eg (Mu
hammeda, sallallahu 'alejhi ve sellem), da je rekao:
" Kada ovjek taj no ini dovu za svoga brara, me
lek kae: 'Amin, i tebi isto to"' 1 ;
meleki stanovnici sedam nebesa koji neprekidno ibadet

ine, i nou i danju, i uj utro i uveer, kao to kae Uzvi
eni:
1 Biljee Musl im i Ebu-Davud

STVARANJ E M ELEKA l NJ IHOVE OSOBI N E I 37
"Hvale ga nou i danju, ne malaksavaju." (El-En

bija' , 20.)
Ima ih koj i konstantno ine ruku', neki su konstantno
na kijamu, a neki na seddi. Ima i onih koji u skupinama
pohode Bejtul-Ma'mur, svakog dana sedamdeset hiljada
njih ue u njega i nikada vie ne dou na red. I ma i onih
koj i su zadueni za denetske bae i pripremanje po
asti za njegove stanovnike, pripremanje uitaka za nj ih:
odjee, namjetaja, stanova, jela, pia i ostalog to ljud
sko oko nije vidj elo, uho nije ulo, niti srce zamislilo;
uvar (kljuar) Denneta je melek koji se zove Ridvan

i spominj e se u nekoliko hadisa;
meleki zadueni za vatru (kanjavanje), oni se zovu Ze

banije. I ma ih devetnaest, a njihov predvodnik je Malik,
on nadzire sve u njoj (Vatri) . Oni se spominju u rijeima
Uzvienog:
"I oni koj i e u vatri biti govorie straarima de
henemskim: 'Zamolite Gospodara svoga da nam
bar jedan dan svoju patnju ublai! "' (Gafir, 49 .)
"Oni e dozivati: 'O Malik! Neka Gospodar tvoj
uini da umremo! ' - a On e rei: 'Vi ete tu
vjeno ostati! ' Mi vam Istinu aljemo, ali veini
vas je Istina odvratna." (Ez-Zuhruf. 77.-7 8 .)
"O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvaj

te od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti, i
o kojoj e se meleki strogi i snani brinuti, koji

se onome to im Allah zapovijedi nee opirati, i
koji e ono to im se naredi izvriti." (Et-Tahrim,
6.)
"Nad njim su devetnaestorica. Mi smo uvarima
vatre meleke postavili i odredili broj njihov kao
iskuenje onima koj i ne vjeruju, da se oni kojima
je Knjiga data uvjere, i da se onima koji vjeruju
vj erovanje uvrsti, i da onima koj ima je Knjiga
data i oni koji su vjernici ne sumnjaju, i da oni i
ja su srca bolesna i oni koji su nevjernici - kau:
'ta je Allah htio ovim primjerom?' Tako Allah
ostavlja u zabludi o noga koga hoe, i na Pravi
put ukazuje onome kome hoe. A vojske Gos
podara tvoga samo On zna. I Sekar je ljudima
samo opomena;" (El-Muddessir, 3 0 .-3 r ) .
meleki su, takoer, zadueni za uvanje ljudi, shoclrlo

rijeima Uzvienog:
"Za Njega je jednak od vas onaj koji tiho govori
i onaj koji to glasno ini, onaj koji se nou skri
va i onaj koji po danu hodi. Uz svakog od vas
su meleki, ispred njega i iza njega - po Allahovu
nareenju nad njim bdiju. Allah nee izmijeniti
jedan narod dok on sam sebe ne izmijeni. A kad
Allah hoe da jedan narod kazni, niko to ne mo-
STVARANJE MELEKA l N J I H OVE OSOB I N e l 39
e sprijeiti; osim Njega nema mu zatitnika."

(Er-Ra'd, 1 0 .- 1 1 . )
Valibi prenosi od Ibn-Abbasa, r. a. , da je, u vezi s aje
tom: " . . . Uz svakog od vas su meleki (mu'akkibatun ) ,
ispred njega i iza njega - p o Allahovu nareenju nad
njim bdiju . " (Er-Ra'd, I r . ) , rekao: "Mu 'akkibdtun su
. .
meleki ." lkrime prenosi od Ibn-Abbasa, r. a., da je rekao:

"]ahfezimehu min emrilldh - to su meleki koji ga uvaju,
oni su ispred i iza njega, a kada doe All::thova naredba,
oni se udalje od njega." Rekao je Mudahid: "Nema ni
jednog ovjeka, a da uz njega nije melek koj i je zaduen
da ga uva od dina i ljudi, dok spava i dok j e budan. Sve
to bi dolo da mu naudi, on to odstrani, izuzev onoga
to Allah eli da ga zadesi."
Ebu-Usame je rekao: "Nema nijednog ovjeka, a da
u z njega nije melek koji ga uva, izuzev od onoga to mu
. . ))
Je prop1sano.
Ebu-Midlez je rekao: "Doao j e neki ovjek Ali
ji, r. a., i rekao: 'Zaista jedna skupina eli da re ubije',
pa je on odgovorio: 'Zaista, uz svakog ovjeka su dva
mr:.l eka koji ga uvaju od onoga od ega on sam ne bi
mogao, a kada doe odredba, oni se sklonu izmeu nje
i njega. Zaista je smrtni as (edel) nepromjenljiv;' "
meleki koji su zadueni da budno paze djela ljudi, shod
no rijeima Uzvienog:
STVARANJE SVIJ ETA
" Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan s desne, a

drugi s lijeve strane, on ne izusti ni jednu rije,
a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije."
(Kaf, 1 7.-1 8.)
"A nad vama bdiju uvari, kod Nas cijenjeni
pisari, koj i znaju ono to radite." (El-Infitar,
1 0.-1 2.)
H afiz Ebu-Muhammed Abdurrahman ibn Ehi-Ha
tim er-Razi u svome Tefiiru prenosi od Mudahida da je
Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Ukaite potovanje prema Plemenitim pisarima
koji se ne odvajaju od vas osim u dva sluaja: kada
ste dunubi (kada imate odnos sa branim dru
gom) i kada obavljate fiz ioloku potrebu, pa ka
da se neko od vas pere neka se zakloni iza kakvog
zida, svoje deve ili neka ga zakloni njegov brat."
Ovaj hadis je murse!, ali ga ojaava Bezzar u svome Mus
nedu preko Dafera ibn Sulej mana. U njemu se prenosi
od Ibn-Abbasa, r. a., da je Allahov Poslanik, sallallahu
"Zaista vam j e Allah zabranio razgolienost, pa
stidite se Allaha i onih koji su s vama, Plemenitih
pisara, koji se ne odvajaju od vas osim u tri slu
aja: kada obavljate fizioloku potrebu, kada ste
dunubi (kada imate odnos sa branim drugom)
i kada se neko od vas kupa. Kada se neko od vas
STVARANJE M ELEKA I NJ IHOVE OSOB I N E 141
pere razgolien, neka se zakloni svojom odjeom,

nekakvim zidom ili iza svoje deve." 1
Pod pojmom "ukaite potovanje" se misli da ih se
stidi i pred nj ima ne ine runa djela koja e oni biljeiti,
jer Allah ih je stvorio kao plemenita bia lijepog ahlaka
(naravi) . Jedan vid iskazivanja potovanja prema njima
navodi se u hadisu koji biljee Sahihi, Suneni i Mosne
di, od velikog broja ashaba, a oni od Allahovog Poslani
ka, sallallahu 'alejhi ve sellem, koji je rekao:
"Meleki ne ulaze u kuu u kojoj se nalazi slika,
pas ili neista osoba."2
Od Ebu-Se'ida se prenosi ova verzija: "Meleki ne ula
ze u kuu u kojoj se nalazi slika ili statua."3 U rivaj etu
Mudahida, koji prenosi od Ebu-Hurejre, r. a., kae se:
"Meleki ne ulaze u kuu u kojoj se nalazi pas ili statua."
Od Ebu-Hurejre, r. a., se prenosi, takoer, da je Alla-
hov Poslanik, sallallahu 'alej hi vc sellem, rekao:
"Meleki se ne nalaze uz skupinu (koja putuje) u
kojoj se nalaze pas ili zvono."4
Zurare ibn Evfa prenosi od Alejhisselama:
1 Biljee ga lbn-Kesir u Dami 'ul-mesanidu ves-sunm, Bezzar u
Kdfol-estaru, a spominje ga i Hejsemi u Medme 'uz-zeva'idtt i kae:
''Jedino se od Ibn-Abbasa, r. a., prenosi na ovaj nain ."
2 Biljee Buhari, Muslim, Ebu-Davud, Tirmiz.i, Nesa' i , Ibn-Made,
imam Ahmed i Darim i

J Prethodni izvor
4 Biljee Ebu-Davud, Tirmiz.i, imam Ahmed u svome Mumerlu i Da
rimi
STVARANJE SVIJETA
"Meleki ne prisustvuju skupini (koja putuje) u

kojoj se nalazi zvono." 1
Bezzar biljei predaju Ebu-Hurejre, r. a. , da je Alla-
.
"Zaista Allahovi meleki poznaju ljude" - a mis

lim da je rekao: "znaju njihova djela, kada vide
da je ovjek pokoran Allahu, spominju ga meu
sobom i prozivaju ga (po imenu) i govore: 'No
as je uspio taj i taj', 'Nos s.e spasio taj i taj' . A
k d a vi d e .d j e <?yj pooFan Al.u, spomi -:
nju ga meu sobom, prozivaju i govore: 'Noas je

prpa taj i taj . "'2
Buhari biljei preqj l1 Ebu- urje, r. a. , a je Alla-

"Meleki se smjenjuju, postoje meeki noi i me
leki dana, oni se sakupljaju na sabahu i ikindiji.
Zatim se Njemu uzdiu oni koji su bili kod vas,
pa ih On upita, a On najbolje zna: 'Kako ste osta
vili Moje robove?' Oni o4govore: 'Ostavili smo ih
dok su klanjali."'3 "
(Navodi se i :) " . . . a i kada sqto i doli, oq.i su klnja

li." Na ovaj nain se hadis navodi u knjizi Bed'ul-halk
' Prethodni izvor

2 Bilj ei Bezzar u Kefol-estaru
3 Bilj ee Buhari, i mam M al ik u Muvetta'u i imam Ahmed u svome
Musnedu
STVARANJE MELEKA l NJIHOVE OSOBINE 1 43
(Buhari) . On ga sam navodi u ovoj verziji, ali ne i Mus

lim. Obojica ga navode u svoji m Sahihima na poetku
spominjaja h ad i sa o d M alika.
Bezzar-biljeii p redaju Enesa, r. a., da je Allahov Pos-
lanik, sallallahu 'ale) hi ve sell em, rekao:
"Nema nijednog od dvojice uvara koji odnesu
Allahu, Slavljenom i Uzvienom, ono to su bilje
ili u jednom danu, pa na poetku i kraju stranice
bude traenje oprosta (istigfar), a da Allah nee
r:e, i: '0mstio sam Svome robu ono to je izmedu
korica. '"1
2ati,m ka_e da a prenos jedi11o Temam ibn Nedih

j ovaj 4adis je dobar. Ja kaem da ovaj hadis ojaava
IQn-Me' t n o Pa uh ari, fbu-Hatim, Ebu-Zer'a, Ne
sa'i i Ibn-Adijj smatraju slabim; Ibn-Hibban ga odbacu
je, a imam Ahmed kae da ne zna pravo stanje njego
ve vjerodostojnosti. Hadisom se eli rei da svaki ovjek
ima dvojicu meleka uvara, jednog ispred i drugog iza
'
see, koj i ga uvaju
. p Allahovoj naredbi, a ima i drugu
dvojicu, jednog sa des ne a drugog s l ij eve strane, pisar sa
,
desne strape je nadreden onome s lijeve strane, kao to

smo ve spo menuli kod -ijei Uzvienog: "Kad se dvoji
ca sastanu i sjednu j s dne,. a drugi s l ij eve strane,
on ne izusti ni jednu rije, a da pored njega nije prisutan

Onaj koji bdije." (Kaf, 1 7.-1 8 . )
1 Biljei Ibn-Kesir u Dami'ul-mesanid ves-sunen

to se nee hadisa kojeg biljei imam Ahmed od

Ibn-Mes'uda, r. a., da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej
"Nema nijednog od vas, a da za njega nije zadu
en njegov pratilac din i pratilac melek." Asha-
9i upitae: "Zar i za tebe, Allahov Poslanie?" " I
z a m ene, ali je mene Allah pomogao protiv njega
(dina) pa mi on nareuje samo dobro", odgovo
rio je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, '
biljei ga samo Muslim. Mogue j e da ovaj melek prati
lac nije zaduen za uvanje ovjeka, ve samo za to da ga
upuuje, po dozvoli svoga Gospodara, na dobro i Pravi
put, kao to je i njegov pratilac ejtan zaduen da uloi
sve svoje napore da ga zavede i odvede u zabludu. Bezg
rjean j e samo onaj koga Allah uini bezgrjenim, a po
mo je samo od Allaha.
Buhari biljei predaju Ebu-Hurejre, r. a., da je Alla-
"Kada nastupi petak na svaka vrata mesdida do
u meleki koj i zapisuju one koj i dolaze, a kada
imam sjedne, oni zatvore svoje listove i uu da
sluaju zikr."
U ovoj verziji ga biljei samo Buhari. U oba Sahiha se
prenosi u drugoj verziji . Uzvieni je rekao:
1 Biljei i mam Ahm.:d u svome Musnedu

STVARANJE MELEKA l NJI HOVE OSOB IN E I45
"Obavljaj propisane molitve kad Sunce s polo

vine neba krene, pa do none tmine, i molitvu
u zoru jer molitvi u zoru mnogi prisustvuju."
(El-Isra, 78.)
I mam Ahmed bilj ei predaju Ibn-Mes'uda, r. a., a on
P cl Vjerovjesnik, Hflllhu 'alejhi ve sellm, 1 kao to i
Ebu-Hurejre, r. a., prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu
'alejhi ve sellem, u vezi s rijeima Uzvienog: . . . i moli
"
tvu u zoru jer molitvi u zoru mnogi prisustvuju" (El-Is

ra'' 78 y' da je rekao:
"Njoj prisustvuju meleki noi i meleki dana."
Biljee ga jo i Tirmizi, Nesa'i i Ibn-Made. Tirmizi kae
da je ovo hasen-sahih hadis.
Buhari biljei predaju Ebu-Hurejre, r. a. , da je Alla-
"Namaz u dematu je vrednij i od namaza pana
osob za dvadeset i pet puta. Meleki noi i me
leki dana se sastaju na sabah-namazu." Ebu-Hu
rejre, r. a., je rekao: "Ako hoete, uite: ' . . . i moli
tvu u zoru jer molitvi u zoru mnogi prisustvuju.'
(El-Isra', 7 8 . )" 3
Buhari dalje biljei od Ebu-Hurejre, r. a., da j e Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, rekao: _

! Biljei imam Ahmed u svome Mumedu
3 Biljei Buhari
" Kada mu pozove svoju enu u postelju pa ona

to odbije te on zanoi ljut na nju meleki je prok
linju sve dok ne svane." 1
U dva Sahiha se navodi da je Allahov Poslanik, sal-
lallahu 'alejh i ve sellem, rekao:
"Izgovaraj te 'amin' kada to imam izgovara, jer iji
izgovor rijei 'amin' pod udari s onim od meleka
bit e mu oproteni prijanji grijesi."2
U Buharijevom Sahihu zabiljeena je ova verzija:
" Ka4a. imam kae. 'amin' i meleki na nebu kau
'amin', pa ij i se izgovor rijei 'amin' pod udari
s onim od meleka bit e mu oproteni prijanji
grijesi."3
U Buharijevom Sahihu takoer je zabiljeena predaja
" Kada imam izgovori: ' uo Allah onoga ko Ga
hvali' ( 'Semi 'al/tihu limen hamideh' ) recite: 'Bo
e, Gospodaru na, neka Ti je hvala' ( 'Alltihumme
Rabbenti ve lekel-hamd'), jer, zaista, onome ije se
rijei poklope s rijeima meleka bit e oproteni
prijanj i grijesi."4
1 Biljei Buhari
: Biljei Buhari
l Biljee Buhari i imam Ahmed u svome Musnedu
4 Biljee Buhari , Muslim, Ebu-Davud, Tirmizi, Nesa'i i imam Ah
med u svome Musnedu

STVARANJ E MELEKA l NJ I HOVE OSOBINE 1 47
Biljee ga svi osim Ibn-Made.

Imam Ahmed biljei predaju Ebu-Hurejre, r. a. (ili
Ebu-Se'ida, r. a. , prenosilac nije siguran) da je Allahov
"Allah ima meleke koji obilaze po putevima trae
i o ne koji spominju Allaha. Kada nau ljude ko
j i spominj u Allaha, jedni druge dozivaju: 'Doi
te onome to ste traili!' Zatim ih obaviju svojim
krilima (koja ispune prostor) do ovozemaljskog
neba, pa ih Gospodar njihov upita - a On bolje
zna od njih: 'ta kau Moji robovi?'- 'Zahvaljuju
Ti, veliaju te i spominj u!', odgovore oni . .14 jesu
li Me vidjeli? : upita On, a oni odgovaraju: 'Ne.'
On ih ponovo zapita: .14 kako bi bilo da su Me vi
djeli? '- 'Da su 1e vidjeli, jo vie bi Ti zahvalj iva
li, veliali Te i spominjali', odgovore. On ponovo
zapita: .14 za ta mole?'- 'Mole Te za Dennet', od
govore oni. .14 jesu li ga vidjeli?', upita On. 'Ne',
odgovore oni .14 kako bi bilo da su ga vidjeli? ', za
.
pita On, a oni odgovore: 'Da su ga vidjeli, vie bi

za njim udjeli i vie bi ga traili.' - .14 od ega trae
zatitu? ', zapita On, a oni odgovaraju: 'Od Vatre!'
- 'A jesu li je vidjeli?', (ponovo) upita On, a oni
odgovaraju: 'Ne.' .14 kako bi bilo da su je vidje
-
li?', (ponovo) upita On. 'Da su je vidjeli, vie bi

od nje bjeali i vie bi od nje strahovali', odgovore
oni, a On (zatim) kae: Ja vas uzimam za svjedoke
STVARANJE SVIJ ETA
da sam im oprostio!' Meleki (potom) kau: 'Meu

njima je taj i taj, a on nije jedan od njih, nego je
doao (meu njih) zbog neke potrebe!', a Allah
Uzvieni odgovara: 'Oni su ijudi u ijem drutvu
nije nesretan onaj koji s njima sjedi. 1
'"
I mam Ahmed biljei predj4 Ebu-flurejre, r. a . , da je

Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem , rekao:
"Ko od muslimana otkloni neku od ovozemalj
skih tekoa, Allah e od njega odstraniti neku te
kou na Sudnjem danu. Ko sakrije mahan u mus
limana, Allah e sakriti njegovu i na dunjaluku i
na ahiretu. Allah pomae Svome robu sve dok on
pomae svome bratu. Ko bude krenuo na put da
trai znanje, Allah e mu olakati pur u Dennet.
Nee se sakupiti ljudi u nekoj od Allahovih ku
a da bi uili Kur'an i poduavali se, a da na njih
nee biti sputena smirenost, prekriti ih milost,
natkriliti ih meleki, a Allah e ih spomenuti kod
onih koji su kod Njega."1
I mam Ahmed biljei predaju Ebu-Se'ida, r. a., i
"Nee se sakupiti ljudi da bi spominjali Allaha, a
da ih meleki nee natkriliti, prekrit e ih milost,

1 Biljee Muslim i imam Ahmed u svome Mumedu
STVARANJ E MELEKA l NJ I H OVE OSOB I N E 1 49
na njih e biti sputena smirenost, a Allah e ih

spomenuti kod onih koji su kod Njega." 1
Tirmizi kae da je hasen-sahih hadis. Mnogi hadisi spo
minj u ovu temu. U Musnedu imama Ahmeda i u Sune
nima zabiljeena j e predaja Ebu-Derda' a u koj oj se kae:
''Meleki krilima zaklanjaju onoga ko trai nauku
iz zadovoljstva zbog onoga to radi" 2
tj . prave im hladovinu. Uzvieni kae:

"Budi prema njima paljiv i ponizan . . . " (El-Is
ra', 24.)
"I budi ljubazan prema vjernicima koji te slije
de! " (E- u'ara', 2 1 5 .)
Imam Ahmed biljei predaju Abdullaha ibn Mes
'uda, r. a., da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, rekao:
"Allah ima meleke koji putuju po Zemlji i koj i
mi prenose selam e od mog um meta." 3
Imam Ahmed biljei predaju Aie, r. a., da je Allahov
1 Biljee Muslim, Tirmizi, Ibn-Made i imam Ahmed u svome Mus

nedu
2 Biljee Ebu-Davud i .Ibn-Made
l Biljee Nesa'i i imam Ahmed u svome Musnedu

STVARANJE SVIJETA
"Meleki su stvorl;li q svj dosti nurat

. .., dnJ .Slf
stvoreni od pl mena vatre, a Adem je stvoren od
onoga to vam je ve reeno." 1
Hadisi koji spominj u meleke su veoma brojni. Spo
menuli smo ono, .to je Allah htio, Njemu neka je hvala.
Prednost meleka nad ljudima

Uenjaci se razilaze po pjtanju prednosti. meleka nad lju
dima i .zauzimaj u razliite tav,ove; o ovome se . najvie
moe nai u knjigama m utel,cdlimina i njiho:vom suprot
stavljanju mu'tzilijama i onima koji se slau s njima, a
ve smo naveli njihov stav po ovom pitanju kada smo
:
govorili da I bn-Asakir spo'm inje u svjoj Histoiji Umej
j u ibn Amra ibn Se'ida ibn El-Asa, da je sjedio na jed
nom sijelu sa Omerom ibn Abdulazizom , pa je Q mer
rekao: "Nema nikog plemenitijeg kod Allaha od pleme
nitog ovjeka." Ovo je potkrijepio rijeima Uzvienog:
"A oni koji vjeruju i ine dobra djela - oni su, zbi
lja, najbolja stvorenja." (El-Bejj ine, 7.) S njim se sloio
Umejje ibn Amr ibn Se'id, a I rak ibn Malik je rekao:
" Nema nikog plemenitijeg kod Allaha od meleka: oni
Mu slue na oba svijeta (i dunjaluku i ahiretu) i izaslani
ci su Njegovim vjerovj esnicima." To je potkrijepio rije
ima Uzvienog: " . . . Gospodar va vam zabranjuje ovo
drvo samo zato da ne biste meleki postali ili da ne bis-
1 Biljee Muslim i imam Ahmed u svome Musnedu
STVARANJE M ELEKA l NJIHOVE OSOBINE I5J
t .besmrtni :\>.ili." (i..:.A,raf.,. 20.) Orqer ibn Abdulaziz je

upito Muhammeda ibn K 'ba el-Kurezija: " ta ti ka
e, Ebu-Hamza?" On j e odgovorio: "Allah je odlikovao
Adema, stvorio ga j e Svojom rukom, udahnuo je u njega
Svoga duha, naredio melekima da mu uine seddu, od
njegovog potomstva je uinio vjerovjesnike i poslanike i
one koje meleki posjeuju." Omer ibn Abdulaziz se slo
io u vezi s ovim i naveo i drugi dokaz, a ukazao je i na
slabost dokaza kojeg je prethodno naveo, jer se rijei: "A
oni koj i vjeruju i ine dobra djela . . . " (El-Bejjine, 7.) ne
odnosi samo na ljude. Allah vjerovanje povezuje sa me
lekima: "I vjeruju u Njega . . . ", isto tako i sa dinima: "I
mi smo, im smo Kur'an uli, u nj povjerovali; a ko u
Gospodara svoga vjeruje, ni tete ni nepravde ne treba
da se boji" (El-Dinn, I 3 . ) i: "I ima nas muslimana . . . "
(El-Dinn, 1 4.)
Smatram da je najbolje to ima po ovom pitanju ono
to prenosi Darimi od Abdullaha ibn Amra, r. a., a to je
najispravnije:
"Kada je Allah stvorio Dennet, meleki su rekli :

'Gospodaru, daj d a mi jedemo i pijemo o d njega,
ti si ljudima stvorio Zemlju' - pa je Allah rekao:
'Neu uiniti da dobri potomci onoga koga sam stvo
rio Svojom Rukom budu kao oni za koje sam rekao:
13udi!' i oni postae. ' "
STVARANJ E DI NA I
KAZIVANJE O EJTAN U
Uzvieni j e rekao:
"On je ovjeka od sasuene ilovae, kao to je

grnarija, stvorio, a dina od plamene vatre -
pa, koju blagodat Gospodara svoga poriete?! "
(Er-Rahman, 1 4--1 6.)
"Mi smo stvorili Adema od ilovae, od blata us

tajalog, a jo prije smo stvorili dine od vatre
uarene." (El-Hidr, 26.-27.)
Ibn-Abbas, Ikrime, Mudahid, Hasan i mnogi drugi

u vezi rijei Uzvienog: "od vatre uarene" kau: "To su
plameni jezici" i to je najljepe m iljenje.
Muslim bilj ei hadis Aie, r. a., da je Allahov Posla
nik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Meleki su stvoreni od svjetlosti (nura) , dini su

stvoreni od vatre, a Adem je stvoren od onoga to
l v "
vam Je vec receno.

1 53
Velik.bwj, komentaora Kr'ana (mufessira) kau da

su dirii stvoreni p ije Adema, a. s. Na Zemlji su, dak
le, postoj ali dini i ljudi, Allah je dinima dao vlast nad
ljudima pa su ih oni pobili, iskorijenili s nje i nastani
li je nakon njih. Es-Seddi u svome Tefiiru spominje da
Ibn-Mes'ud, r. a., prenosi od nekolicine ashaba Allaho
vog Poslanika, sallallahu 'alejh i ve sellem, da se Allah,
kada j e zavrio sa stvaranjem onoga to je elio, uzdigao
na Ar. Iblisu je dao vlast nad dunjalukom - a on je bio
iz plemena meleka koje se zvalo Dinn, a tako su se zvali
jer su bili uvari Denneta. Uz vlast, Iblis je takoer bio
i uvar, pa je u sebi pomislio: "Allah mi je ovo dao zato
. .
to sam bolji od meleka." 1

Dahhak prenosi od Ibn-Abbasa, r. a., da, kada su di
ni poinili nered na Zemlj i i prolili krv, Allah im je pos
lao Iblisa s vojskom meleka koji su ih pobili i otjerali ih
sa zemlje na morska ostrva.
Muhammed ibn Ishak prenosi od Ibn-Abbasa, r. a.:
"Prije nego je iskazao nepokornost, lblis se zvao Azazil.
ivio je na Zemlji, od svih meleka se najvie trudio i
najvie je imao znanja. Bio je od jednog plemena koje se
zvalo Dinn." Ibn Ebi-Hatim prenosi od Se'ida ibn Du
bejra, r. a. , da je njegovo ime bilo azil i da je on bio me
u naj plemenitijim melekima i od najasnijeg njihovog
plemena. Bio je rizniar dina, imao je vlast na zemalj
skom nebu. Imao je vlast i nad Zemljom. Od Ibn-Abba-
' Biljee Tirmizi i imam Ahmed u svome Mumedu

STVARANJ E DINA l KAZIVA N J E o EJTANU I 55
sa, r. a., se takoer prenosi da j e on upravljao or. im to

se nalazi izmeu neba i Zemlje. Ovo navodi Ibn-Oe
dr. Katade prenosi od Se'ida ibn Musejjiba: "Iblis je bio
zapovjednik meleka zemaljskog neba." H asan el-Basri je
rekao: "On nije bio melekom ni koliko treptaj oka, on
je u osnovi bio din, kao to j e Adem, a. s., u osnovi bio
ovjek." ehr ibn H aveb i drugi kau: " Iblis je bio jedan
od dina koje su meleki pokorili. Jedna skupina njih ga
je zarobila i odvela na nebo." Ovo navodi Ibn-Derir.
Jo kau da, kada je Allah htio da stvori Adema, a. s.,
da na Zemlji nastani njega i njegovo potomstvo nakon
njega, On je oblikovao njegovo tijelo od nje (zemlje) .
Iblis, koji je bio zapovjednik dina - a veina njih su bili
vjernici, njegovo ime je bilo Azazil - doao je da ga vidi.
Kada ga je vidio osuenog, znao j e da e on biti bie nad
kojim on nee imati vlast. Rekao je: "Ako budem imao
vlast nad tobom, sigurno u te unititi, a ako ri bude
imao vlast nada mnom, ja te sigurno neu sluati!" Ka
da je Allah u Adema udahnuo od Svoga Ruha, to emo
pojasniti, i naredio melekima da mu uine seddu, Iblis
je osjetio ogromnu zavist prema njemu i nije htio da mu
uini seddu. Rekao je: "Ja sam bolj i od njega. Mene si
stvorio od vatre, a njega si stvorio od zemlje." Tako se
nije pokorio naredbi (Allaha) i usprotivio se Gospodaru,
Slavljenom i Uzvienom . Pogrijeio j e u pogledu svojih
rijei (tj . to je rekao to to je rekao) , udaljio se od Nje
gove milosti i izgubio poloaj koj i je svoj im ibadetom
STVARANJE SVIJ ETA
bio zasluio. On j e bio poput meleka, iako nije bio od

nj ihove vrste, jer je stvoren od vatre, a oni od svjetlos
ti. Njega je zavela njegova narav koja ga je vukla i on se
vratio svojoj vatrenoj prirodi:
"Svi meleki su se, zajedno, poklonili." (El-Hidr,
3 0.)
"A kada rekosmo melekima: 'Poklonite se Ade
mu!' - oni se poklonie, ali Iblis ne htjede, on se
uzoholi i posta nevjernik." (El-Bekare, 3 4.)
"A kad smo rekli melekima: 'Poklonite se Ade
mu! ' - svi su se poklonili osim Iblisa, on je bio je
dan od dina i zato se ogrijeio o zapovijest Gos
podara svoga. Pa zar ete njega i porod njegov,
pored Mene, kao prijatelje prihvatiti, kad su vam
oni neprijatelji? .Kako je ejtan loa zamjena ne
vjernicima!" (El-Kehf, 5 0.)
I_ Iblis izgubi poloaj uglednika, bi mu zabranjeno
da nastanjuje (nebo), pa bi spute na Zemlju, prezren,
ponien, s obeanom kaznom u vatri, za njega i za one
dine i ljude koji ga budu slijedili. Pored ovoga, on e
ulagati svoj kraj nji napor da zavodi ljude, na sve naine,
ekajui ih u zasjedi, kako kae Uzvieni:
" 'Reci mi' - 'ree onda - 'evo ovoga koga si iz
nad mene uzdigao: ako me os tavi do Smaka svi
_
j eta sigurJlo u, osim malobrojnih, nad potom
stvom njegovim zagospodariti.' 'Odlazi ! ' - ree
STVARANJE DINA I KAZIVANJE O EJTAN U I 57
On. 'Onima koji s e za tobom budu poveli i tebi

- kazna dehenemska bie vam puna kazna. I za
vodi glasom svojim koga moe i potjeraj na njih
svoju konjicu i svoju pjeadiju, i budi im ortak u
imecima, i u djeci, i daji im obeanja - a ejtan ih
samo obmanjuje - ali ti, doista, nee imati ni
kakve vlasti nad robovima Mojim!' A Gospodar
tvoj je dovoljan kao zatitnik! " (El-Isra' , 6 2 .-6 5 . )
Navest emo kazivanje o tome kada budemo govo -
rili o stvaranju Adema, a. s . Ovdje se eli rei da su di
ni stvoreni od vatre i da su oni popur ljudi: j edu, piju i
razmnoavaju se. Ima ih vjernika i nevjernika, kako nas
Uzvieni obavjetava u suri El-Ahkaf:
"Kada ti poslasmo nekoliko dina da Kur'an slu
aju, kada dooe da ga uju, oni rekoe: ' Pst! ' A
kad se zavri, vratie se narodu svome da opo
minju. 'O narod na' - gvpriJ i s4 7"" '!ll i Sf!lo
sluali Knjigu koja se poslije Musaa objavlj uje,
koja potvruje da su istinite i one prije nje, i ko
ja ka istini i na Pravi put upuuje. O narode na,
odazovite se Allahovu glasniku i vj erujte u Alla
ha, On e vam neke grijehe vae o p rost i t i i vas
od patnje neizdrljive zatititi ! ' A oni k oj i se ne
odazovu Allahovu glasniku, takvi Mu na Zemlj i
nee umai i mimo Njega zatitnika nee nai.
Oni su u velikoj zabludi." (El-Ah kaf, 2 9 .-3 2:.}.
U suri El-Dinn Uzvieni' je.rekao:
STVARANJE SVIJ ETA
"Reci: 'Meni je objavljeno da je nekoliko dina

prislukivalo i reklo: 'Mi smo, doista Kur'an, ko
ji izaziva divljenje, sluali koji na Pravi put upu
uje - i mi smo u njega povjerovali i vie niko
ga neemo Gospodaru naem ravnim smatrati, a
On nije - neka uvi$eno bude dostojanstvo Gos
podara naeg! - uzeo sebi ni druge ni djeteta; je
dan na bezumnik je o Allahu lai govorio, a mi
smo mislili da ni ljudi ni dini o Allahu lai ne
govore; i bilo je ljudi koji su pomo od dina tra
ili, pa su im tako obijest poveali; i oni misle,
kao to i vi mislite, da Allah nikoga nee oivjeti;
i mi smo nastojali da nebo dotaknemo i utvrdili
smo da 'je monih uvara i zvijezda puno; i sje
dili smo. okolo njega po busijama da bismo to
uli, ali e onaj, ko sada prislukuje, na zvijezdu
padalicri koja vreba naii; i mi ne znamo da li se
onim na Zemlji eli zlo ili im Gospodar njihov
eli dobro; a medu nama ima i dobrih i onih koj i
to nisu, ima nas vrsta razliitih;Tfuiznamo da ne
moemo Allahu na Zemlj i umati i da od Njega
ne moemo pobjei; i mi smo;-im smo Kur'an
uli, u njega povjerovali; a ko u Gospodari svoga
vjeruje, ni tete ni nepravde ne treba da se boji; i
ima nas muslimana, a ima nas zalutalih; oni koj i
islam prihvate Pravi put su izabrali, a nevjerni
ci e u Dehennemu gorivo biti.' A da se Pravog
STVARANJE DINA l KAZIVANJ E o EJTANU I 59
puta dre, Mi bismo ih vodom obilnom pojili,

da bismo ih time na kunju stavili; a onoga ko
nee da se Gospodaru svome klanja On e u pat
nju teku uvesti." (El-Dinn, 1 .-1 7.)
Spomenuli smo tefsir ove sure i potpuno kazivanje na
kraju mre El-Ahkaf. Tamo smo spomenuli i hadise veza
ne uz to. Ova skupina je bila od dina Nasibina (u I raku),
a u nekim predajama od dina Basre, koji su prolazili po
red Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, koj i
je bio na kijamu u namazu, sa svojim ashabima, u Nahli
kod Meke, pa su zastali i sluali njegovo uenje Kur'ana.
Zatim su ostali sa Vjerovjesnikom, sallallahu 'alejhi ve
sellem, cijelu no, postavljali mu pitanja o raznim stva
rima koje im nareuje i zabranjuje, a pitali su i mimo
toga, pa im je on rekao:
"Svaka kost koju naete, od ivotinje koja je zak
lana s bismillom, neka na njoj bude neto hrane
za vas, i balega ivotinja ije je meso dozvoljeno
jesti.".
Vjerovje-sn ik, llallahu 'aljhi ve sellem, Te zabranio da
se njima istimo nakon obavljene nude (jer je ovo dvoje
hrana dlria) i rekao:
-
"To j - vau brau dine."
Poslanik, sailallahu 'alej hi ve sellem, je takoer zabranio
da se mokri u rupci , jer su to stanita dina. Poslanik, sal-
1 Biljei Tirmizi
J 60 STVARANJE SVIJETA
lallahu 'alejh i ve sellem, im je prouio suru Er-Rahman,

pa bi oni, svaki put kada bi prouio: " Pa, koju blagodat
Gospodara svoga poriete? !", rekli: "Nijednu od Tvojih
blagodati ne poriemo, Gospodaru na, neka Ti je hva
la." Poslanik, sallal fahu 'alejhi ve sellem, ih je pohvalio
zbog toga kada je ovu suru uio pred ljudima, a oni su
utjeli. Rekao je:
" Dini su ljepe reagovali od vas. Nijednom im

nisam prouio: 'Pa, koju blagodat Gospodara
svoga poriete?! ' - a da nisu rekli: 'Nijednu od
Tvojih blagodati ne poriemo, Gospodaru na,
neka Ti je hvala."' '
H adis biljei Tirmizi od Dubejra, a Ibn-Derir i Bezzar
od Ibn-Omera, r. a.
Razilaze se po pitanju da li e dini vjernici ui u
Dennet ili e njihova nagrada za pokornost biri samo
to da ne budu kanjeni u vatri. Od ova dva stava ispr3.
van je onaj koji kae da e oni ui u Dennet u skladu
s openitim znaenjem Kur'ana i openitim znaenjem
rijei Uzvienog:
"Za onoga koj i se stajanja pred G o sp o daro m

svojim bojao 'bie dva perivoja - pa, koju bla
godat Gospodari svoga poriete? ! " (Er-Rahman,
11
46 -47 )
1 Biljee Buhari i i mam Ahmed u svome Mumedu

STVARANJE DINA 1 KAZIVANJE o EJ TA N U r6r
Allah e, dakle, i njima to darovati. Kada oni ovo n e bi

dobivali, ne bi On spominjao da im je pripremio bla
godati. Samo ovo dovoljan je dokaz po ovom pitanju, a
Allah najbolje zna.
Buhari biljei predaju Ebu-Se'ida el-Hudrija, r. a., da
je rekao1 :
"Vidim da voli stoku i pustinj u, pa kada si u pus

tinj i sa svojom stokom i kada bude uio ezan za
namaz, podigni svoj glas pri pozivu, jer muj ezi
nov glas nee uti nijedan din, ovjek, niti bilo
ta drugo, a da to nee svjedoiti na Sudnjem da-
nu. "
Ebu-Se'id, r. a., je rekao: " uo sam ovo od Alla
hovog Poslanika, sallallah u 'alejh i ve sellem."
Navodi ga Buhari, ali ne i Muslim.
to s e dGe diina nevjernika, Gd nji h sw jtani n ji ::
hov predvodnik j e Iblis, l. a., neprijatelj Adema, a. s., oca
svih ljudi. Allah j e njega i njegovo potomstvo uinio ne
prijateljima Adema, a. s., i njegovog potomstva. Allah,
Slavljen i Uzvien neka je On, obdario je istoom od
grijeha onoga ko bude vjerovao uAilaha, istinitim sma
trao Njegove poslanike i bude se vladao :po Njegovim
propisima. Rekao j e Uzvieni:
_
1 Tj . rekao je ocu Abdurrahmana, jednog od prenosilaca ovog had isa

(op. prev.)
STVARANJE SVIJETA
" 'Ali ti, doista, nee imati nikakve vlasti nad

robovima Mojim ! ' A Gospodar tvoj je dovoljan
kao zatitnik! " (El-Isra', 6 5 .)
" I I blis se uvjerio da je o nj ima ispravno mislio, i

oni su se poveli za njim, osim nekolicine vjerni
ka nad kojima nikakve vlasti nije imao; Mi smo
htjeli da ukaemo na onoga ko vjeruje u onaj svi
jet, a ko u njega sumnja. - A Gospodar tvoj bdi
nad svim." (Es-Sebe', 2 0 .-2 1 . )
"O sinovi Ademovi, neka vas nikako ne zavede

ejtan kao to je roditelje vae iz Denneta izveo,
skinuvi s njih odjeu njihovu da bi im stidna
mjesta njihova pokazao! On vas vidi, on i vojske
njegove, odakle vi njih ne vidite. Mi smo ui
nili ejtane zatitnicima onih koj i ne vjeruju."
(El-A'raf, 27.)
"I kad Gospodar tvoj ree melekima: 'Ja u stvo

riti ovjeka od ilovae, od blata ustajalog, i kad
mu dam lik l u njega udahnem duu, vi mu se
poklonite!"' Svi meleki su se, zajedno poklonili,
osim 'iblisa; on nije htio da se s njima pokloni.
'O Iblise' '::.. ee on - 'zato ti ne htjede da se
pokloni?' 'N e moje' - ree - 'da se poklonim
ovjku koga sl stvorio od ilovae, od blata usta
jalog.' 'Onda izla.Zi iz Denneta' - ree On .:... 'nek
si proklet r n'e'ka se prokletstvo zadri na tebi do
STVARANJE DINA l KAZIVANJE o EJTANU I 63
Dana sudnjeg! ' 'Gospodaru moj ' - ree on - 'daj

mi vremena do dana kada e oni biti oivljeni ! '
'Daje t i s e rok' - ree On - 'do Dana ve odre
denog.' 'Gospodaru moj' - ree - 'zato to si me
u zabludu doveo, ja u njima na Zemlji poroke
lijepim predstaviti i potrudiu se da ih sve zave
dem, osim medu njima Tvoj ih robova iskrenih.'
'Ove u se istine Ja drati' - ree On: 'Ti nee
imati nikakve vlasti nad robovima Moj im, osim
nad onima koji te budu slijedili, od onih zalu,..
talih.' Za sve njih mjesto sastanka Dehennem
e biti, on e sedam kapija imati i kroz svaku e
odreden broj njih proi." (El-Hidr, 28 .-44.)
Uzvieni je spomenuo ovo kaziarije u surama El-Be-

kare, El-A'raf, ovoj suri, El-Isra', Taha i Sad. O svemu
ovome smo govorili u tim temama u naem Tefiiru, a
Allahu pripada zahvala. Navest emo ga, ako Bog da,
opet kod kazivanja o Ademu, a. s. Ovim se eli rei da
je Allah dao roka Iblisu do Sudnjega dana i odredio da
bude neprijatelj ljudima, o emu nas obavjetava Uzvi
eni:
"I Iblis se uvjerio da je o njima ispravno mislio; f
oni su se poveli za njim, osim nekolicine vjerni
ka nad kojima nikakve vlasti nije imao; Mi smo
htjeli da ukaemo na onoga ko vjeruje u onaj svi
jet, a ko u njega sumnja. A Gospodar tvoj bdi
-
nad svim." (Sebe', 20.-2 1 .)

STVARANJE SVIJETA
"I kada bude sve rijeeno, ejtan e rei: 'Allah

vam je pravo obeanje dao, a ja sam svoja obe
anja iznevjerio; ali, ja nisam nikakve vlasti nad
vama imao, samo sam vas pozivao i vi ste mi se
odazvali; zato ne korite mene, ve sami sebe, ni
ti ja mogu vama pomoi niti vi moete pomo
i meni. Ja nemam nita s tim to ste me prije
smatrali Njemu ravnim.' Nevjernike sigurno e
ka bolna patnja. A oni koji su vjerovali i dobra
djela inili bie uvedeni, voljom Gospodara nji
hova, u denetske bae kroz koje e rijeke tei i
u njima e vjeno boraviti, u njima e se rijej u
'Mir! ' pozdravljati." (Ibrahim, 2 2 .-2 3 .)
Iblis, l . a., je i danas iv i on iekuje Sudnji dan, ka

ko to navodi kur' anski tekst. On irna svoje prijestolje
na povrini mora, sjedi na njemu i alje svoje podanike
meu ljude da meu njima ire sm utR.je i S'v'akQjaka zla.
Uzvieni je rekao:
" . . . Zato se borite protiv ejtanovih tienika, jer
je ejtanovo lukavstvo zaista slabo." (En-Nisa',
76 .)
Prije njegovog najveeg grijeha njegovo ime je bi
lo Azazil. En-Nekka kae da je VjhbvJesnik{. sallallahu
'aleihi ve sellem, u vezi s ovim rekao' l bn-Sajjadu:

l
:. , \ .1 :
" ta idl?" Odgovorio je: "Vi dim prijestolje na
vodi ." Vjerovjesnik, sallallahu Olafej hi ve sellem,
" ..
STVARANJE DINA l KAZIVANJ E o EJTA N U 1 65
mu j e rekao: " Idi od mene, ti ne moe izbjei

svoju sudbinu!"
On je shvatio da je to ejtansko otkrivanje od samog Ibli

sa, l. a., ije je prijestolje na moru lbn-Sajjad gledao. Za
to mu j e (Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellem) rekao:
" Idi od mene, ti ne moe izbjei svoju sudbinu!" - tj . ti
ne moe biti podliji i prezreniji.
Dokaz tome da se Iblisovo prijestolje nalazi na moru
jeste hadis kojeg biljei imam Ahmed od Dab ira i b n A b
dullaha, r. a., da j e Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve
sellem, rekao:
"Ibl isovo prijestolje se nalazi na moru. Svakog da

na on alje svoje podanike da siju smutn j u meu
ljudima. Kod njega najvii poloaj ima onaj koj i
sije najvie smutnje meu ljudima." 1
Imam Ahmed dalje biljei od Dabira ibn Abd u l la

ha, r. a., da je uo Allahovog Poslanika, sallallahu 'alej h i
ve sellem, kako kae:
"Iblisovo prijestolje se nalazi na moru odakle on

alje svoje podanike da siju smutnju meu ljudi
ma. Kod njega ima najvii poloaj onaj koj i sije
najvie smutnje meu ljudima."2
1 Biljei i mam Ahmed u svome Mu.-nedu

! 66 STVARANJE SVIJ ETA
I mam Ahmed dalje bilj ei od Dabira ibn Abdulla

ha, r. a., da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sei
lem, upitao Ibn-Sa'ida:
" ta vidi?" On je odgovorio: "Vidim prijestolje

na vodi" - ili je rekao: "na moru" - "i oko nje
ga zmije." Alejhisselam je rekao: "To je Iblisovo
prijestolje.'' '
A od Ebu-Se'ida, r. a., prenosi se da je Allahov Posla-

nik, sallallahu 'alejhi ve sellem, upitao Ibn-Sa'ida:
" ta vidi?" On je odgovorio: "Vidim prijestolje

na moru i oko njega zmije." Alejhisselam je rekao:
" Istinu je rekao, to j e Iblisovo prijestolj e."2
I mam Ahmed biljei putem Mu'aza et-Temimija i

Ebu-Zubejra, oni od Dabira ibn Abdullaha, r. a., da je
Allahov Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem, rekao:
"Zaista je ejtan izgubio nadu da e ga oboavati

oni koj i klanjaj u namaz, ali ih ipak provocira."3
Muslim biljei predaju Dabira da je Allahov Posla-

"Zaista je ejtan postavio svoje prijestolje na vodi

odakle alje svoje sluge ljudima i najvii poloaj
1 Biljei imam Ahmed u svome Mumedu
, Bilj ei i mam Ahmed u svome Musnedu
J Biljei imam Ah med u svome Musnedu
STVARANJ E DINA l KAZIVANJE O EJTANU 1 67
kod njega ima onaj koji meu njima iri najvie

smutnje. Jedan od njih doe i kae: 'Nisam odus
tao od toga i toga sve dok ga nisam ostavio da
govori tako i tako' - pa mu Iblis rekne: 'Ne, ta
ko mi Allaha, nita nisi uradio!' Zatim mu doe
drugi i kae: 'Nisam ga naputao sve dok ga ni
sam odvojio od njegove ene', pa ga on primakne
seb'i i rekne: 'Divan li si ti! ' "
Ovaj hadis smo naveli kod rijei Uzvienog: " . . . ka

ko e mua od ene rastaviti . " (El-Bekare, 1 02.) - to
. .
znai da sihr (vradbinu) prave ej tani, dini i ljudi i tako

rastavljaju one koji se vole i koji su dragi jedni drugima.
Zato Iblis, l. a., hvali trud onoga ko bude uzrokom da
se oni razdvoje. Onaj ko j e Allahu mrzak, Iblisu je drag,
onaj ko srdi Allaha, Iblisa ini zadovolj nim, neka je Alla
hovo prokletstvo na njega. Allah je objavio mu 'avvizetejn
(sure El-Felek i En-Nas) pomou kojih se otklanjaju raz
liite vrste zala, njihovi uzroci i posljedice, kao to jedna
od njih kae:
"Reci: 'Traim zatitu Gospodara ljudi, Vladara

ljudi, Boga ljudi, od zla ejtana-napasnika, koj i
zle m isli unosi u srca lj udi - od dina i od lj udi! ' "
(En-Nas, 1 .- 5 .)
Ovo je zabiljeeno u oba Sahiha od Enesa. U Buharije

vom Sahihu se navodi predaja Safijje bint Husej n da je
r 68 STVARANJE SVIJETA
" ejtan kola ljudskim tijelom poput krvi."
Hafiz Ebu-Ja'la biljei predaju Enesa, r. a., da je Alla-

" ejtan stavlja uzdu na srce ovjeka, pa ako on

spomene Allaha, ona spadne, a ako zaboravi, ona
stegne njegovo srce i to su ej tanove spletke (ve
svese) ," 1
Poto zikr odgoni ejtana od srca, u njemu je pod-

sjetnik za ljude. Kae Uzvieni:
" . . . A kada zaboravi, sjeti se Gospodara svoga i

reci : 'Gospodar moj e me uputiti na ono to je
bolje i korisnije od ovoga."' (El-Kehf, 24.)
Sapumik Musaa, a. s., je rekao:
" 'Vidi! ' - ree on - 'kad smo se kod one stijene

svratili, ja sam zaboravio onu ribu - sam ejtan
je uinio da j e zaboravim, da ti je ne spomenem
- mora da je ona skliznula u more; ba udnova
to! ' " (El-Kehf, 6 3 .)
Uzvieni Allah je, takoer, rekao: " . . . ali ejtan ui

ni te on zaboravi da ga spomene gospodaru svome . " . .
(Jusuf, 42.) , tj . (uinio j e da zaboravi) onaj od dvoj ice

koji je sanjao da poj i vladara. Dakle, kada je Jusuf, a. s . ,
1 Biljei Ebu-Ja'la
STVARANJ E DINA l KAZIVANJ E () EJTANU I 69
njemu rekao: "Spomeni me kod svoga gospodara", ovaj

j e zaboravio da ga spomene svome gospodaru, tj . vlada
ru u ijoj je on vlasti bio. Ovaj zaborav je od ej tana,
pa je Jusuf, a. s., u zatvoru proveo jo nekoliko godina.
Zato je nakon toga rekao: "I tada, poslije toliko vreme
na, sjeti se jedan od one dvojice, onaj koji se spasio . . . "
(Jusuf, 4 5 . ) , tj . nakon dugog perioda. I sjeti se onaj , tj .
onaj od one dvojice to j e bio zaboravio. Zato kaemo da
je onaj koji je zaboravio ustvari onaj od one dvojice koj i
je sanjao da poji vladara, i to j e ispravniji od dva stava
po ovom pitanju, kao to smo naveli u Tefiiru, a Allah
najbolje zna.
Imam Ahmed bilj ei predaju Ebu-Temi me da je re-
kao:
"Magarac na kome je jahao Allahov Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem , jednom prilikom je posr
nuo, pa sam rekao: 'Propao ejtan!' Na to je Vje
rovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: 'Ne
govori: 'Propao ejtan', j er kad to kae on je jo
vei i kae: 'Ja sam ga svojom snagom savladao.'
Kad kae: 'U ime Allaha', on se smanji i postane
sitan kao muica."' 1
Biljei ga samo imam Ahmed sa dobrim lancem preno
silaca.
Ahmed dalje bilj ei predaju Ebu-Hurejre, r. a. , da je
"Zaista, kada neko od vas doe u damiju, doe

mu ejtan i uzjae ga kao to neko od vas uzja
e svoju jahalicu, pa kada se ovaj smiri, on ga ili
napusri ili zauzda."
Ebu-Hurejre, r. a., je nastavio: "A vi to vidite. to
se tie onog ostavljenog, on se njie ovako i samo
spominje Allaha. A to se tie zauzdanog, on mie
usnama, ali ne spominj e Allaha, Slavljen i Uzvi
en neka je On."
Biljei ga jedino Ahmed.
I mam Ahmed biljei predaju Ebu-Hurej re, r. a., da je
"Urok je istina, u njemu je ejtan i zavidnost pre
ma ljudima."
I mam Ahmed bilj ei da je Ibn-Abbasa, r. a. , rekao:
"Neki ovjek je doao Allahovom Poslaniku i re
kao: 'Allahov Poslanie, ja u sebi zamiljam neke
stvari, a drae mi je da padnem sa neba nego da
to i spomenem.' Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, ree: 'Allahu ekber, Allahu ekber ' ('Allah j e
najvei')! Hvala Allahu Koj i je ej tanske spletke
sveo na ubacivanje loih misli."'
Hadis biljee Ebu-Davud i Nesa'i.
Buh ari biljei predaju Ebu-Hurejre, r. a., da j e Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem, rekao:
STVARANJE DINA l KAZIVANJE o EJTANU l 7J
"Nekome od vas doe ej tan i upita: 'Ko je stvo

rio ovo? Ko je stvorio ovo?' - sve dok ne upita: 'A
ko j e stvorio tvoga Gospodara?', pa kada ga (o
vjeka) to zadesi, neka zatrai utoite kod Allaha
(od ejtana) i neka prestane (misliti o tome) ." 1
Uzvieni je rekao:
"Oni koji se Allaha boje, im ih sablazan ej

tanska dodirne, sjete se, i odjednom dou sebi."
(El-A'raf, 20 1 . )
" I reci: 'Tebi se ja, Gospodaru moj , obraam za

zatitu od privienja ejtanskih, i Tebi se, Gos
podaru moj , obraam da me od njihova prisus
tva zatiti! "' (El-Mu'minun, 97.-9 8 .)
"A ako ejtan pokua da te na zlo navede, ti po

trai utoite u Allaha, On uistinu sve uje i zna."
(El A raf, 2oo.)
- '
"Kada hoe da ui Kur'an, zatrai od Allaha

zatitu od ejtana prokletog, on doista nema ni
kakve vlasti nad onima koji vjeruju i koj i se u
Gospodara svoga pouzdaju; njegova je vlast je
dino nad onima koji njega za zatitnika uzimaju
i koji druge Allahu ravnim smatraju." (En-N ahi,
9 8 .- 1 00.)
' Biljee Buhari i Musli m
I mam Ahmed i autori Sunend biljee predaj u

Ebu-Se'ida da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve
sellem, rekao:
" Utjeem se Allahu, Koji sve uje, sve zna, od

prokletog ejtana, njegovog podsticanja, puhanja
i runih misli."
Isti hadis jo prenose .i Dubejr ibn Mut'im, Abdul

lah ibn Mes'ud i Ebu-Usame el-Bahili. U komentaru
ovog hadisa se kae da je njegovo podsticanje njegova
hrana, puhanje je oholost, a rune misli su poezija. 1
U dva Sahiha je zabiljeena predaja Enesa, r. a., o to
me da bi Allahov Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem,
kada bi ulazio u nunik, rekao:
"Utjeem se Allahu od neistoe i svega to je ru-

"
no.
Velik broj uenjaka kae da je isti'aza2 zikr koji titi od

ejtana.
I mam Ahmed biljei predaju Ebu-Hrejre, r. a., da je
Allahov Poslanik, sallallah u 'alejhi ve sellem, rekao:
" Ko ode u nunik, neka navue zastor, ako ne

mogne, onda neka napravi malu h rpu pijeska i
1 Biljee Ebu-Davud, Oarim i i i mam Ahmed u svome Musnedu

1 "Euzu billiihi mine-ejtdnir-radim " - " Utjeem se Allahu od
prokletog ejtana" (op. prev.)
STVARANJE DINA I KAZIVANJE o EJTANU 1 73
neka j oj okrene lea. Zaista se ej tan igra ovje

kovim mjestom. Ko ovako postupi, lijepo je pos
tupio, a ko ne bude, nema grijeha." 1
Buhari biljei da je Sulejman ibn Sured rekao:
"Neka dvojica su se svaala kod Vjerovjesni

ka, sallallahu 'alejhi ve sellem, dok smo mi sje
dili, pa je jedan od njih vrijeao drugoga sve
dok mu lice nije pocrvenjelo. Vjerovj esnik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: 'Ja znam j ed
nu rije, ko je izgovori, otii e od njega ono
to ga je snalo (srdba) . Neka kae: 'Utjeem
se Allahu od prokletog ejtana' ( 'Ei t'zu bil/ahi
mine-ejtdnir-radim' ) Zatim su tom ovjeku
.'2
rekli: 'Zar nisi uo ta je rekao Vjerovjesnik, sal

lallahu 'alejhi ve sellem?' On je odgovorio: 'Ja ni
sam lud."'
Biljee ga jo i Muslim, Ebu-Davud i Nesa'i.

Imam Ahmed bilj ei predaju Ibn-Omera, r. a., da je
"Neka niko od vas ne jede lijevom rukom i neka

ne pije lijevom rukom, zaista ej tan jede lijevom
rukom i pije lijevom ruko m ." 3
1 Biljee Ebu-Davud, Ibn-Made i imam Ahmed u svome Mumedu
2 Biljee Buhari, M usli m , Ebu-Davud i imam Ahmed u svome Mus
nedu
J Biljee Muslim i imam Ahmed u svome Mumedu
Ovaj h adis je sahih i zadovoljava uvjete oba Sahiha.

Imam Ahmed biljei predaju Aie, r. a., da je Allahov
" Ko jede lijevom rukom, ejtan j ede s njim, ko

pije lijevom rukom, ejtan pije s njim." 1
I m am Ahmed biljei predaju Ebu-Hurejre, r. a., da je

Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, vidio nekog
ovjeka da pije stoj ei i rekao:
" Prestani!" Ovaj je upitao: "Zato?" Poslanik ree:

" Bi li ti bilo drago da s tobom pije maka?" "Ne!"
- odgovori ovaj . "Zaista, s tobom pije onaj koji je
mnogo runiji, ej tan." - zavri Poslanik, sallalla
hu 'alejhi ve sellem. 2
Biljei ga jedino Ahmed.

Takoer, on biljei i predaj u Ebu-Hurejre, r. a. , da je
" Kada bi onaj koji pije stojei znao ta je u nje

govom stomaku, prestao bi." 3
I mam Ahmed4 iljei da je Ibn-Zubej r pitao Dabi-

ra:
' Biljei i mam Ahmed u svome Musnedu

4 Biljei i mam Ahmed 1U svome Musnedu
STVARANJE DINA l KAZIVANJE o EJTANU 175
" uo sam d a j e Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve

sellem, rekao: 'Kada ovjek ue u svoju kuu i
spomene Allahovo ime dok ulazi i dok j ede, ej
tan rekne: 'Ovdje vam nema konaka, niti jela.'
Ako ue i ne spomene Allahovo ime pri ulasku,
Q!1 rq: 'P.PHi st kqnak', ko ne s p omene
Allahovo ime ni pri j elu, on rekne: 'Dobili ste
i konak i jelo.'' On (Dabir, r. a.) je odgovorio:
'Da! (Poslanik to j est rekao)."'
Buhari biljei predaju Ibn-Omera, r. a. , da je Allahov

Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem , rekao:
"Kada se pojave suneve zrake, ne klanjaj te na

maz sve dok Sunce potpuno ne izie, a i kada
ponu nestajati suneve zrake, ne klanjaj te namaz
sve dok ne nestanu. Nemojte klanjati namaz kada
ono izlazi ili zalazi, zaista se ono pojavljuj e izme
u dva ejtanova roga." 1
Biljee Muslim i Nesa'i.

Buhari biljei da j e I bn-Omer, r. a., rekao:
"Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu 'alej

hi ve sellem, kako pokazuje prema istoku i kae:
'Eno, zaista smutnja dolazi otuda, zaista smutnja
dolazi otuda, odakle se pojavljuje rog ej rana. "'z
1 Biljee Buhari , Muslim, Nesa'i i imam Ahmed u svome Musnerlu

2 Biljei Buhari
STVARANJE SVIJ ETA
Biljei ga jedino Buhari.

U Sunenima se navodi da j e Allahov Poslanik, saBal
lahu 'alejh i ve sellem , zabranjivao da se sjedi na granici
sunanog dijela i h ladovine i govorio:
"To j e ej tanova mjesto"
Navode se i hadisi sa istim znaenjem.

Uzvieni Allah kae:
"Plod e mu poput glava ejtanskih biti." (Es-Saf

fat, 6 5 .)
Ispravno je rei da su to ejtani, to nisu zmije kao to na

vode neki komentatori Kur'ana (mufessiri) , a Allah naj
bolje zna. Zaista su due nestabilne, u njima ima runih
ejtanskih osobina, kao i onih lijepih , melekskih. Zato
je Uzvieni rekao: "Plod e mu poput glava ejtanskih
biti." (Es-Saffat, 6 5 .) ene koje su vidjele ljepotu Jusu-
v
r '
1a, a. s . , su rekl e. " . . . 'B oze,
v boze.
v l ' - uskl 1'k nuse - ovo
nije ovjek, ovo je melek plemeniti! "' (Jusuf, 3 r .)

Buhari biljei predaju Dabira, r. a., da j e Allahov
" Kada nastupi no, uvajte svoju djecu (skupite

ih u kue) , zaista se ejtani tada raire (po Zem
lji) , a kada nastupi jacija, moete ih pustiti. Za
tvarajte vrata i spomenite Allahovo ime, utrnite
lampu i spomenite Allahovo ime, pokrijte pie i
spomenite Allahovo ime i pokrij te svoje posude
STVARANJ E DINA J KAZIVANJE o EJTAN U 1 77
(sa hranom) i spomenite Allahovo ime, pa makar

da preko njih stavite neto (tap i sl.)" 1
Biljei Ahmed kod kojeg jo stoji: " . . . ejtani zaista ne
"
otvaraJU ono sto Je zatvoreno.
v
Imam Ahmed biljei predaju Dabira, r. a., da je Alla

hov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, rekao:
"Zatvorite svoja vrata, pokrij te vae posude, za
tvorite posude s piem, utrnite svoje lampe, zaista
ejtani ne otvaraju zatvorena vrata, ne podiu va
e pokrivae, ne otvaraju posude s piem, a i mi
moe zapaliti kuu."l
Buhari biljei predaju Ibn-Abbasa, r. a., da je Allahov
"Kada bi neko od vas, kada eli da prie supruzi,
rekao: 'Gospodaru, udalji od nas ejtana i udalji
ej tana od onoga to nam da' - ako bi im se ro
dilo dijete, ejtan mu ne bi mogao nauditi, niti
lma.d vlast nad njim.1' '
Takoer, on biljei od Ibn-Abbasa, r. a., da je Allahov

"Ako neko od vas, kad prie eni, kae: 'U ime
Allaha. Gospodaru, udalji od nas ejtana i udalj i
1 Biljei B uhari
2 Biljei imam A hmed u svome Musnedu
' J B iljee Buhari i i mam Ahmed u svome Mumedu
STVARANJE SVIJETA
ejtana od onoga to nam da' - ako im bude dato

dijete, ejtan mu nee moi nauditi." '
"Kada neko od vas zaspi, ejtan mu na potiljku
svee tri vora i pri vezivanju svakog vDFa kae:
'Mora prespavati cijelu no.' o se on probudi i
spomene Allaha, odrijei se jedan vor. Ako uzme
abdest, odrijei se jo jedan, a ako klanja, odrije-
i se i trei vor. Taj osvane io i raspoloen, a u
suprotnom osvane loeg raspoloenja i lijen."2
Buhari biljei predaju Ebu-Hurej re, r. a. , da je Alla-
" Kada se neko od vas probudi i bude uzimao ab
dest, neka tri puta ispere nos, zaista ejtan spava
u njegovom nosu." 3
Biljee ga i Muslim i Nesa'i.
Buhari bilj ei da je Abdullah, r. a., rekao:
"Neko je spomenuo kod Vjerovjesnika, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, nekog ovjeka koji cijelu no
spava, pa je (Poslanik, a. s.) rekao: 'Tom se ovje
ku ejtan pomokrio u ui.' Ili je rekao: 'u uho.' "4
1 Biljei Buhari
1 Biljei Buhari
J Biljee Buhari, Musli m , N esa'i i imam Ahmed u svome Musnedu
Biljee Buhari, Muslim, Nesa'i, Ibn-Made i imam Ahmed u svo-
me Musnedu
STVARANJE DINA J KAZIVANJE o EJTANU J 79
Biljei ga Muslim od Osmana i Ishaka, a oboj ica nj ih od

Derira. Biljee ga i Buhari, Nesa'i i Ibn-Made.
Buhari bilj ei predaj u Ebu-Hurejre, r. a., da je Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve sellem, rekao:
"Kada se ui ezan za namaz, ejtan pobjegne, bu

no putajui vjetar, da ne uje ezan. Kada se ezan
zavri, vrati se. Kada se ui ikamet, on (pono
vo) pobjegne. Kada se zavri, on (opet) doe da
se ubaci izmeu ovjeka i njegova srca (njegovih
misli u namazu) i govori: 'Sjeti se toga i toga!' sve
dok ovjek ne bude znao da li je klanjao tri ili
etiri rek'ata. Tada treba uiniti seh vi-seddu." 1
Imam Ahmed biljei predaju Enesa, r. a., da je Alla

"Zbijte safove, zaista ejtan staje u praznine."2
Ahmed je rekao:
"Enes ibn Malik, r. a., je rekao da je Allahov Pos

lanik, sallallahu 'al ej h i ve sellem, govorio: 'Zbij te
safove, pribliite se jedni drugima, sastavite rame
na, tako mi Onoga u ijoj je Ruci dua Muham
medova, zaista ja vidim ejtana kako se uvlai u
praznine u safovima u obliku crnog janjeta."'3
' Biljei Buhari
.l Biljei i mam Ahmed u svome Musnedu
1 80 STVARAJ:'JJE SVIJETA '
Buhari biljei predaju Ebu-Se'ida, r. a., da j e Allahov

" Kada neto hoe proi ispred vas, sprijeite ga, a

ako odbije, ponovo ga sprijeite, a ako odbije (i
dalje nastoji proi), borite se protiv njega, jer je
to ejtan." '
Biljee ga i Muslim i Ebu-Davud.

Imam Ahmed je rekao da je Ebu-Ubej d Hadib Su
lejman ispriao: "Vidio sam Ata'a ibn Jezida el-Lejsij a
kako stoj i n a namazu, poao sam d a proem ispred nje-
))
ga, pa me on spnJecJo.
Y
Imam Ahmed bilj ei predaju Ebu-Se'ida el-Hudri

ja, r. a., da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, stao da klanja sabah-namaz, a on (lblis), stao je iza
njega i ometao ga u uenju. Poto j e zavrio sa namazom
ree:
"Da sre vidjeli mene sa Iblisom. Ispruio sam ru

ku i epao ga tako da sam medu ova dva prsta
osjetio hladnou njegove sline. Da se nisam sjetio
Sulejmanove, a. s., dove, lblis bi osvanuo svezan
za damijski s t ub, da se medinska djeca sa njim
igraju. Ko od vas moe sprijeiti da izmeu njega
i kible neko proe, neka to uini."2
' Biljee Buhari, Muslim i Ebu-Davud

2 Biljee Ebu-Davud i imam Ah med u svome Musnedu
STVARANJE DINA l KAZIVANJ E o EJTANU I 8I
Hadis biljei i Ebu-Davud i kae: "Ko moe . . . " - pa sve

do kraj a.
Buhari biljei predaj u Ebu-Hurej re, r. a . , da je Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem, klanjao sa
bah-namaz, a zatim rekao:
"Zaista mi se ejtan ukazao, ometao me u namazu

ne bih li ga prekinuo, pa me Allah rijeio njega." 1
- i do kraj a hadisa.
Biljee ga Muslim i Nesa'i.

U svom komentaru, Ruhari o rijeima Uzvienog ko
je nas obavjetavaju o Sulejmanu, a. s., kae da je on re
kao: '"Gospodaru moj ' - rekao je - 'oprosti mi i daruj
mi vlast kakvu niko, osim mene, nee imati! Ti uisti
nu, bogato daruje! ' " (Sad, 3 5 .) - Revh je rekao: " Pa j e
sejtan oqeran pomzen. "
v v
Od Ebu-Hurej re, r. a., se prenosi da je Allahov Pos

lanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Juer je !frit din nasrnuo kako bi mi prekinuo

namaz. Uzvieni Allah mi je dao snagu da ga sav
ladam i uhvatim. Razmiljao sam da ga sveem
za damij ski stub kako biste ga svi gledali, a onda
sam se sjetio dove Sulejmana, a. s . : 'Gospodaru
moj , oprosti mi i daj mi vlast kakvu poslije me
ne nikome nee dati."'2
1 B iljei Buhari
2 Biljei Buhari
STVARANJE SVIJ ETA
Muslim biljei predaju Ebu-Derda'a, r. a., da je rekao:
"Allahov Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem, kla

njao, pa smo ga uli kako govori: 'Utjeem se
Allahu od tebe', zatim je rekao: 'Proklinjem te Al
lahovim prokletstvom', tri puta, ispruio je svoju
ruku kao da dohvata neto. Kada je zavrio na
maz, rekli smo: 'Allahov Poslanie, uli smo kako
u namazu govori neto to nismo nikad prije uli
da govori, i vidjeli smo kako prua svoju ruku . '
On j e rekao: 'Zaista j e Allahov neprijatelj Iblis do
ao sa plamenom vatre koji je elio staviti na moje
lice. Rekao sam: ' Utjeem se Allahu od te,e' - tri
puta. Zatim sam rekao: ' Proklinjem te potpunim
Allahovim prokletstvom.' Zatim sam poelio da
ga kaznim. Tako mi Allaha, da nije dove naeg
brata Sulejmana, on bi osvanuo svezan i njime bi
se igrala medinska djeca. "' J
Uzvieni je rekao:
" . . . neka vas nikako ivot na ovom svijetu ne za

vara i neka vas u Allaha ejtan ne pokoleba."
(Lukman, 3 3 .)
'
"ejtan je, uistinu, va neprijatelj , pa ga takvim
i smatrajte! on poziva pristae svoje da budu sta
novnici u Vatri." (Fatir, 6.)
1 Biljei Musli m
STVARAN) E DINA I KAZIVA NJ E O EJTANU I 83
ejtan ne ali nikakvog truda oko ovjeka ne bi li mu se

on pokorio u svakom stanju, kretanju ili mirovanju, kao
to navodi hafiz Ebu-Bekr ibn Ebi-Dun'ja u svojoj knjizi
Mesa'idu-ejtan.
U djelu Sunen Ebu-Davuda se kae da je Allahov Pos
lanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao u jednoj dovi:
"I utjeem Ti se da me ej tan ne izbezumi kod

smrt l . "
,
U drugim predajama se navodi da je Iblis rekao: "Gos

podaru, tako mi Tvoje moi i veliine, ja u ih zavoditi
sve dok su im due u tijelima", pa je Uzvieni Allah re
kao : "Tako mi Moje moi i veliine, ja u im opratati sve
dok od Mene budu traili oprosta. "'
Rekao je Uzvieni:
" ejtan vas plai neimatinom i navraa vas da

budete krti, a Allah vam obeava oprost i nagra
du Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve."
(El-Bekare, 2 6 8 .)
Allahovo obeanje je ono koje j e istinito, a ejtanovo j e

ono koje je lano.
Tirmizi, Nesa'i i lbn-Hibban u svome Sahihu, a i
Ibn Ebi-Hatim u svome Tefsiru, biljee predaju l bn-Mes
'uda, r. a., da je Allahov Pos i anik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, rekao:
' Biljee Ebu-Oavud i imam Ahmed u svome Mumedu
STVARANJE SVIJ ETA
"Zaista ejtani imaj u dodir (utjecaj , mess) , a i me

leki imaju dodir (utj ecaj ) . Dodir ejtana je navra
anje na zlo i prikazivanje istine lanom. Dodir
meleka je navraanje na dobro i porvrivanje is
tine. Kome se ovo drugo desi, neka zna da je to
od Allaha, pa neka se zahvali Allahu. A kome se
desi ono prvo, neka zatrai utoite od ej tana."
Zatim je prouio: " ejtan vas plai neimatinom
i navraa vas da budete krti, a Allah vam obea
va oprost i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno
dobar i zna sve." (El-Bekare, 2 6 8 . ) 1
Kada smo govorili o vrijednostima sure El-Bekare,

spomenuli smo da ejtan bjei od kue u kojoj se ona
ui. Kada smo govorili o vrijednostima Ajetul-Kursijje,
rekli smo da onome ko je proui naveer ej tan ne prilazi
do jutra.
"Ko kae: 'Ld ildhe illalldhu vahdehu ld erike !eh.
Lehul-mulku ve lehul-hamdu ve Huve 'ala kulli ej'
in kadir' 2 stotinu puta u danu, imat e nagra
-
du kao da je oslobodio deset robova, bit e m u

upisano stotinu dobrih djela, b i t e mu obrisano
stotinu loih djela, imat e zatitu od ejtana toga
1 Biljee Tirmizi i lbn-Hibban u svom Sahihu
2 "Nema boga osim Allaha, )t:dinoga, On nema druga. Njemu pri

pada vlast i hvala i On sve moe." (op. prev.)
STVARANJE DINA I KAZIVANJ E o EJTANU I 85
dana sve do noi i niko nee doi s neim boljim

od roga, osim onoga ko izgovori vie od wga." '
Biljee ga Muslim, Tirmizi i Ibn-Made od Malika. Tir

mizi kae da je ovo hasen-sahih hadis.
Buhari takoer bilj ei predaj u Ebu Hurejre r. a., da
- ,
je Allahov Poslanik, sallallahu 'alejh i ve sellem , rekao:
" ejtan svakog ovjeka dodirne svojim prstima

prilikom ovjekovog roenja, osimJsa'a, sina Me
rjemina; otiao je da ga dodirne, ali je dodirnuo
zastor (hidab) ." J.
Buhari jo biljei od Ebu-Hurejre, r. a., da je Allahov

Poslanik, sallallah u 'alej h i ve sellem, rekao:
"Zijevanje j e od ej tana, kada se nekom od vas

bude zijevalo neka to sprijei koliko moe, jer kad
neko od vas kae: 'Aaa!' (pri zijevanju), ejtan se
nasmije."3
Biljee ga Ahmed, Ebu-Davud i Tirmizi, a Nesa'i ga sma

tra sahihom. U drugoj verziji se kae :
"Kada se nekom od vas bude zijevalo, neki se suz

dri koliko moe, jer ej tan tada ulazi (kroz usta) ."
' Biljee B uhari, Mhsli m , Tirmizi, Ibn-Made i i mam Ahmed u svo
me Musnedu
2 Biljei B uhari
l Bilj ee B uhari, Ebu-Davud, Tirmizi i i mam Ahmed u svome Mus
nedu
r 86 STVARANJE SVIJ ETA

"Allah voli kihanje, ne voli (ili: mrsko mu je) zi
jevanje. Kada neko od vas kae: 'ha-ha' (prilikom
zijevanja), to se ejtan smije iz njegovih usta." 1
Buhari jo biljei predaju Mesruka, r. a., da je Ai-

a, r. a., upitala Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve
sellem, o zijevanju u namazu, pa je on rekao:
"To je dio kojeg ejtan ugrabi od namaza nekog

od vas."2
Biljee ga Ebu-Davud i Nesa'i.

Buhari biljei predaju Katade, a on prenosi od svoga
oca (Ebu-Katade) da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej
"Lijep san je od Allaha, a ruan san je od ejtana,
pa kada neko od vas usnije ruan san od kojeg
se prestrai, neka pljucne na lijevu stranu i neka
zatrai utoite kod Allaha od njegovog zla, pa mu
on nee nauditi."J
' Biljee Tirmizi i i mam Ahmed u svome Musnedu
2 Biljee Buhari, Ebu-Davud, Nesa'i i i mam Ahmed u svome Mus
nedu
J Biljee Buhari i i mam Ahmed u svome Musnedu
STVARANJE DINA l KAZIVA J E o EJ TANU I 87
"Neka niko od vas ne pokazuje orujem na svoga

brata, j er ne zna moda e mu ga ej tan izbiti iz
ruku i tako baciti u vatrenu provaliju." 1
"Mi smo vama najblie nebo sjajnim zvijezda

ma ukrasili i uinili da vatra iz njih pogaa ej
tane, za koje smo patnju u ognju pripremili."
(El-Mulk, 5 . )
"Mi smo nebo najblie vama sjajnim zvijezda

ma okitili i uvamo ga od svakog ejtana prkos
noga, da ne prislukuje meleke uzviene; nj ih sa
svih strana gaaju da ih otjeraju: nj ih eka pat
nja neprekidna, a onoga koji to ugrabi - stigne
svjetlica blistava." (Es-Saffat, 6.- r o.)
"Mi smo na nebu sazvijea stvorili i za one koji

ih posmatraju ukrasili i uvamo ih od svakog ej
tana prokletog; a onoga koji kradom prislukuje
stie svjetlica vidljiva." (El-Hidr, r 6.-r 8 .)
"Kur'an ne donose ejtani, nezamislivo je da to

oni ine; oni to nisu kadri, oni nikako ne mogu
da ga prislukuju." (E- u'ara', 2 1 0 .-2 1 2 . )
Obavjetavajui nas od dinima, Uzvieni je rekao:

"I mi smo nastojali da nebo dotaknemo i utvr

dili smo da je monih uvara i zvijezda puno; i
sjedili smo okolo njega po busijama da bismo to
uli, ali e onaj , ko sada prislukuje, na zvijezdu
padalicu koja vreba naii." (El-Dinn, 8 .-9 .)
Buhari biljei predaju Aie, r. a., da je Allahov Posla-
"Kad meleki razgovaraj u usred oblaka o stvarima
koje e se desiti na Zemlj i, ejtani nauju koju ri
je i prenesu je u uho proroka (gatara) , kao kad
neko neto ulije u flau, i k tome dodaju j o sto
tinu svojih lai." 1
Buhari biljei predaju Ebu-Zubej ra, r. a. , da je Alla-
"Oni nisu nita!"2 Ashabi su rekli : "Allahov Posla
nie, oni nam nekada govore neto to je istina",
pa j e Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,
rekao: "To je istinita rije koju im kau dini, do
apnu je u uho svog tienika poput kokodakanja
kokoke, a s njom dodaju jo stotinu svojih lai."3
Ovo je predaj:-.l Buharija.
Buhari jo biljei od Ebu-Hurej re, r. a., da je Allahov
' Biljei B uhari
2 Tj . gatari i vraari, oni ne znaju n ita (op. prev.)
3 B i ljee Bu hari i Muslim
STVARANJE DINA l KAZIVANJE O EJTANU I 89
"Kada Allah naredi neku stvar na nebesima, mele

ki udare svojim krilima iz poniznosti prema Nje
govim rijeima kao kad lanac udari po stijeni, po
koravajui se Njegovom govoru, a kada im se sti
a strah u srcima, upitaju: ' ta je rekao va Gos
podar?' Odgovore onome koji je pitao: 'Istinu. je
rekao, on je Uzvien i Velik' pa to uje onaj koji
prislukuje, a oni koji prislukuju su ovako, sve
jedan na drugom" - pa je Sufjan (jedan od pre
nosilaca) to pokazao rukom, iskrenuo je ruku i
pokazao prstima. "On uje tieto, pa to proslijedi
onom dolje, onaj proslij edi drugom i tako sve dok
to ne stave na j ezik arobnjaka (sahira) ili vraa
ra. Moda ga (dina) pogodi plamen prije nego to
dostavi (arobnj aku) , a moda dostavi prije nego
ga pogodi, pa s tim doda jo stot inu svo j i h la?.i.
Zatim se kae: 'Zar nam tog i tog dana nije rekao
to, to i to?' - pa mu se povjerL!je zbog onoga .to
je uo s neba." '
Rekao je Uzvieni:
"Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi Mi

lostivog veliao, Mi emo ejtana natovariti, pa
e mu on nerazdvojni drug postati; oni e ih od
Pravog puta O'draati, a ljudi te m i s l iti da su n
Pravom putu. I kada koji doe pred Nas, rei e:
1 Biljee Buhari i Muslim

'Kamo sree da je izmedu mene i tebe bila to

lika razdalj ina kolika je izmedu istoka i zapada!
Kako si ti bio zao drug!' " (Ez-Zuhruf, 3 6.-3 8 . )
l :
"Mi smo im bili odredili loe drugove koj i su im
lij epim prikazivali ono to su uradili i ono to e
uraditi, i na njima se obistinilo ono to je reeno
za narode, dine i ljude koji su prije njih bili i
nestali - doista su nastradali." (Fussilet, 2 5 . )
"A drug njegov e rei: 'Gospodaru na, ja ga

nisam silom zaveo, sam j e u velikoj zabludi bio.'
'Ne prepirite se preda M nom!' - rei e On -
'jo davno sam vam zaprijetio, Moja Rije se ne
m ij enja i Ja nisam prema robovima Svoj im ne-
v "' (K-a f, 2 7 .- 2 9 . )
pravtcan. .
"Tako smo svakom vjerovjesniku neprijatelje

odreivali, ejtane u vidu ljudi i dina koji su
jedni drugima kiene besjede govorili da bi ih
obmanuli - a da je Gospodar tvoj htio, oni to ne
bi uinili; zato ti ostavi njih, i ono to izmiljaju
- i da bi srca onih koji u onaj svijet ne vjeruju bi
la sklona tome i zadovoljna, time, i da bi poinili
grijehe koje su poinili." (El-En'am, I I 2.-I I 3 .)
Kada smo govorili o osobinama meleka, naveli smo

hadis kojeg biljei Ahmed od Ibn-Mes'uda, r. a., da je
STVARANJE DINA I KAZIVANJE O EJTANU I 91

en njegov pratilac din i pratilac melek.'' Asha
bi upitae: . "Za} i za tebe, f\lahov Poslanie?" " I
z a men e , ali je mene Ailah pomogao protiv njega
(dina) , pa mi on nareuje samo dobro" - odgo
vorio je Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem. 1
I mam Ahmed biljei predaju Ibn-Abbasa, r. a., da je


en njegov pratilac ejtan." Ashabi upitae: "Zar
i za tebe, Allahov Poslanie?" "I za mene, ali je
mene Allah pomogao protiv njega, pa je on pri
hvatio islam" - odgovorio je Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sellem .2
Biljei ga Ahmed i on ispunjava uvjete sahiha.

Imam Ahmed biljei predaju Aie, r. a., koja je ispri
ala:
"Jedne noi, dok je Allahov Poslanik sallallahu

'alejhi ve sellem, bio kod mene, iziao je radi ne
ke potrebe. Mene je obuzela ljubomora, pa kad je
on doao i vidio me u tom stanju, upitao me: 'O
Aia, da te nije spopala ljubomora?' Ja mu rekoh:
'A kako da ne bude lj ubomoran neko popur mene
1 Biljee Muslim i i mam Ahmed u svome Musnedu

STVARANJE SVIJETA
zbog nekog poput tebe!' Onda on ree: 'Zar ti je

doao tvoj ejtan?' Ona ree: 'Allahov Poslanie,
pa zar uz mene ima ejtan?' On ree: 'Da!', a ona
ga upita: 'Ima li sa svakim ovjekom?' Poslanik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, ree: 'Da.' Aia upita:
'Pa ima li i s tobom, Allahov Poslanie?' 'Ima, ali
mi je moj Go.s podar pomogao protiv njega pa je
on primio islam."' '
Imam Ahmed biljei predaju Ebu-Hurej re, r. a., da je
"Zaista vjernik vodi svog ej tana kao to neko od
vas vodi svoju devu na putovanju."2
Biljei ga jedino imam Ahmed. Izraz "vodi svoga ejtana"
znai vodi ga za uzde, poputa i zatee, kao to se radi sa
devom .
Rekao j e Uzvieni:
" 'E zato si odredio pa sam u zabludu pao' - re
e - 'kunem se da u ih na Tvom pravom putu
pesretati, pa u im sprijeda, i straga, i zde na i
slijeva prilaziti, i Ti e ustanoviti da veina njih
nee zahvalna biti! "' (El-A'raf, 1 6.-1 7 .)
Imam Ahmed biljei predaju Sebure ibn Ehi-Faki
ha, 'r::.a, da je Alfahov'Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei-
- - . /., .
lem, rekao:
' Biljee Musli m i imam Ahmed u svome Musnedu
STVARANJ E DINA I KAZIVANJ E o EJTANU 1 93
"Zaista ej tan staje na put ovjeku, pa stane na

njegov put islama i kae: 'Zar prima islam i na
puta svoju vjeru i vjeru svojih predaka?', pa ga
on ne poslua i primi islam. Zatim on stane na
put njegove hidre i kae: 'Zar se seli i ostavlja
svoju zemlju i svoje rtebo, a izbjeglica je poput
konja u pustoi?', pa ga on ne poslua i preseli se.
Zatim stane na put njegovog dihada, a on ula
e svoj trud i imetak, i kae: 'Zar da se bori pa
da pogine, da ti se ena preuda, a i movina raz
dijeli?', pa ga on ne poslua i bori se." Allahov
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: " Ko
ovako uradi, ima pravo kod Allaha da ga On uve
de u Dennet; ako pogine, ima pravo kod Allaha
da ga uvede u Dennet; ako se utopi, ima pravo
kod Allaha da ga uvede u Dennet; ako mu nas
rrada".njegova j ahalica,:-ima pravo kod Allaha da
ga uvd e u Dennet." 1
Imam Ahmed biljei predaju Abdullaha ibn Ome

ra, r. a. , g je Allahov Polanik, sail allahu 'alejhi ve sei
lem, redovno uio s ljede\J dovu, -uju tro i uveer:
"Gospodaru moj, molim Te za pomo na ovom

i onqme svijetu. Gospodaru moj, molim 'le za
opros i pomo u mojoj vje i 1 mom /lu nja:fuk: :
-,
poro di i i imetku. G podru m j po klij stidne

dijelove moj e i otkloni od mene strah. Gospoda

ru moj podari mi zatitu ispred i iza mene, s mo
je lijeve i desne strane i iznad mene, utjeem Ti
se Tvojom veliinom da ne budem obmanut od
strane onoga to je ispod mene."1
Biljee ga Ebu-Davud, Nesa'i, Ibn-Made, lbn-Hibban

i Hakim.
1 Biljei imam Ahmed u svo m e Musnedu

SAD RAJ
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
"
O rijeima Uzvienog: "Allah j e stvoritelj svega . . . 1 5
Opis stvaranja Ara i Kursijja . . . . 21
Kursijj . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Levhi-Mahfuz (Ploa pomno uvana) . . . . . 37
Stvaranje nebesa, Zemlje i o noga to j e izmeu nj ih 3 9
Sedam Zemalja. . . . . . . 5o
Mora i rijeke . . . . . . .
.
59
Ostala stvorenja: kopno i m o re . 75
Mlijeni put i grmljavina. . . I 04
Stvaranje meleka i njihove osobine r 09
Vrste meleka . . . . . . .
. I3 5
Prednost meleka nad ljudima . I5o
Stvaranje dina i kazivanje o ejtanu . r 53

Stvaranje Svijeta PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Stvaranje Svijeta PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Stvaranje Svijeta PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Hafiz Jbn-Kesir

Hvala Allahu, Prvom i Posl j e dnj e m, V id lj ivo m i Nevid

no, bez prekidanja, ogranienosti ili prolaznosti. On zna

"Allah je nebesa, vidite ih, bez stubova podi

On je nebo ukrasio prekrasnim zvijezdama:

"Neka je uzvien Onaj koji je na nebu sazvijea

Iznad neba je postavio Prijestolj e, prostrano, uzvieno,

uzviene nosioce, nose ga plemeniti meleki, obilaze ga

"On je nepomina brda po njoj stvorio i bla

tj . prije stvaranja neba, i na njoj od svega stvorio po par,

i zimi, i sve to je potrebno ivotinjama i stoci koju oni

"Koji sve savreno stvara, koji j e prvog ovjeka

"A potomstvo njegovo stvara o d neznatne kapi

tj . kapi tekuine stavljene n a odgovaraj ue mjesto. Zatim

biljke, usjevi i plodovi. Dao im je sve to su traili i rekao

"Ako vi budete brojali Allahove blagodati, nee

"I daje vam svega onoga to od Njega itete, i

Pa neka j e slavljen Plemeniti, Uzvieni, Blagi. Meu

1 Zekkum je h rana stanovnika Dehennema. "To je drvo koje e rasti

Zahvaljujem Mu lijepom, velikom, blagoslovljenom

Ovo je knj iga u kojoj u, uz Allahovu pomo, podr

"I tako, eto, kazujemo ti neke vijes t i o onima

stvaranja stvorenja, kazivanja o p rol i m naro( I!Tl., k . . . .

je postupao Sa njihovim pohonjacima cv,ij,Ll. , .l ,

je zadesilo. Njegove neprijatelje. Allahov no:,;.11il, .:IL

nema naunu vrijednost, a to je o no Lo misk neki :J(v

koji je kazao d a je Allahov Po s lan i k , sallallahu .1lejhi v'

site od mene i nemojte lagati na mene, j er ko na

on se prenosi u vezi israilij ata koj i su prihvatlj ivi kod nas,

1 B iljee Buhari i imam Ahmed u svome Mumedu

vi Al lah e kazniti, a onoga ko bude traio uputu mimo

' Biljei Oarim i

Uzvieni Allah j e rekao u Svojoj asnoj Knjizi:

"Allah je stvoritelj svega i On upravlja svim."

Sve, osim Allaha, stvoreno je od strane Njega, postalo je

"J<;oji je est vremenskih razdoblja nebesa i

"On zna ta u zemlju ulazi, a ta iz nje izlazi, i

" U est vremenskih razdoblja On je nebesa i

Islamski uenjaci se slau, jednoglasno, da je Allah

(Hud, 7.) U hadisu lmrana ibn Husaj na se kae: 'Posto

"Allahov Poslan ie, gdje je bio na Gospodar prije

U drugoj verziji hadisa od Hammada ibn Seleme se

"Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi ve

1 B i lj ee Buhari i imam Ahmed u svome Musnt'du

2 Bi l jee Ti rmizi, l bn-Made i imam Ahmed u svome Musnedu

m u rekao: 'Pii!' - i tada je zapisano ono to e se

nauimo o vjeri i da te pitamo o prvoj srvari (ta

Zat im su ga pitali o p oetku stvaranja nebesa i Zeml je .

je Allah stvorio bili su svjetlost (nur) i ra m a zatim ih je

razdvojio i dao da tama pripadne noi i ona bude crna i

" Neki ovjek je upitao Abdullaha ibn Amra od ega su

stvorena stvorenja na to je on odgovorio: 'Od svjetlosti,

Uzvieni Allah je rekao:

"Onome najuzvienijem, koji Arom vlada, koji

"I neka je uzvien Allah, Vladar istiniti, nema

"Allah je, nema boga osim Njega, Gospodar Ar

"I on prata, i pun je ljubavi, Gospodar Ara,

"M ilostivi, koji upravlja Arom." (Taha, 5 . )