Ljudskapravaubih 2008

LJUDSKA
PRAVA U
BOSNI I HERCEGOVINI 2008
Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu

Human Rights Centre University of Sarajevo
LJUDSKA PRAVA U
Za izdavaa
BOSNI I HERCEGOVINI Saa Madacki
2008
Pravo, praksa i meunarodni Priprema za tampu
Karmel Sokanovi
standardi ljudskih prava sa
ispitivanjem javnog mnijenja Grafiko oblikovanje naslovnice
Saliha Gani-Markovi
Glavni urednik
Fotografija na naslovnici
Miroslav ivanovi
Velija Hasanbegovi / Radio Sarajevo
Redakcija rukopisa
Objavljivanje ovog izvjetaja finansijski
Saa Madacki
je pomogao
Maja Kaljanac
Fond otvoreno drutvo Bosne i
Hercegovine
Priprema rukopisa za DTP
Anela Lalovi
CIP Katalogizacija u publikaciji
Autori Nacionalna i univerzitetska
Ekspertni tim saradnika Centra za biblioteka Bosne i Hercegovine
ljudska prava Univerziteta u Sarajevu Zapis dostupan pod brojem
COBISS BIH ID= 17479942
Faris Vehabovi
Lada Sadikovi
Midhat Izmirlija ISBN 978-9958-541-02-5
Adnan Kadribai
Rebeka Kotlo Ovaj izvjetaj ne mora obavezno
Elma Veledar-Arifagi sadravati stanovita Fonda otvoreno
Lejla Hadimei drutvo BiH ili Centra za ljudska
Zarije Seizovi prava. Miljenja iznesena u izvjetaju
Anela Lalovi predstavljaju stavove autora
Maa Hiliin
Davor Marko
Saida Mustajbegovi
Amra Mehmedi
Miroslav ivanovi
Slobodno smijete:
i saradnici
dijeliti umnoavati, distribuirati i
javnosti priopavati djelo, te remiksirati
Lektorica preraivati djelo
Maja Kaljanac
Izdava
Centar za ljudska prava
Univerziteta u Sarajevu
LJUDSKA PRAVA
U BOSNI I HERCEGOVINI
2008
PRAVO, PRAKSA I MEUNARODNI STANDARDI LJUDSKIH
PRAVA SA ISPITIVANJEM JAVNOG MNIJENJA
Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu
Sarajevo, 2009
Sadraj
Predgovor 15
Uvod 19
I LJUDSKA PRAVA U PRAVNIM PROPISIMA 27
1. Ljudska prava u pravnom poretku Bosne i Hercegovine 27
1.1. Uvod 27
1.2. Ustavne odredbe o ljudskim pravima 27
1.2.1. Ustav Bosne i Hercegovine 31
1.2.2. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
i Ustav Republike Srpske 35
1.3. Meunarodno zajamena ljudska prava
i Bosna i Hercegovina 39
2. Pravo na djelotvoran pravni lijek za krenje ljudskih prava 42
2.1. Redovni i vanredni pravni lijekovi 42
2.2. Ustavni sud Bosne i Hercegovine 43
2.2.1. Sistem zatite ljudskih prava 43
2.2.2. Nadlenost 44
2.2.3. Sporovi sukoba nadlenosti
i apstrakna kontrola ustavnosti 45
2.2.4. Apelaciona jurisdikcija 46
2.2.5. Proslijeivanje pitanja od drugih sudova 47
2.2.6. Deblokada Parlamentarne skuptine BiH 49
2.2.7. Neizvravanje odluka Ustavnog
suda Bosne i Hercegovine 49
2.2.8. Rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
u 2008. godini 50
2.2.9. Prednosti i prepreke - Ustavni sud
Bosne i Hercegovine 51
2.2.9.1. Nain odluivanja 51
2.3. Uredi Ombudsmana u Bosni i Hercegovini 54
2.3.1. Pregled 54
2.3.2. Jedinstvena struktura: konsolidacija ili redukcija 57
5
Ljudska prava u BiH 2008
2.3.3. Reprezentativnost i sastav Ombudsmana

za ljudska prava BiH 60
2.4. Entitetski ustavni sudovi 65
3. Ogranienja i derogacija ljudskih prava 66
3.1. Ogranienja i derogacija po Ustavu
3.2. Ogranienja ljudskih prava 68
3.2.1. Izuzeci 68
3.2.2. Posebne restrikcije 71
3.2.3. Rezerve 74
3.3. Derogacija 75
4. Posebna prava 82
4.1. Zabrana diskriminacije 82
4.1.1. Ope 83
4.1.2. Zakon o ravnopravnosti spolova 89
4.1.3. Nadlenosti visokog predstavnika u BiH 90
4.1.4. Zakon o zabrani diskriminacije 91
4.2. Pravo na ivot 94
4.2.1. Ope 97
4.2.2. Samovoljno liavanje ivota 100
4.2.3. Zatita ivota pritvorenika i zatvorenika 101
4.2.4. Obaveza drave da titi ivot od
rizika po zdravlje i drugih rizika po ivot 104
4.2.5. Pobaaj 105
4.3. Zabrana muenja, neovjenog ili
poniavajueg postupanja ili kanjavanja 108
4.3.1. Uvod 109
4.3.2. Zabrana zlostavljanja u
krivinom zakonodavstvu 110
4.3.3. lan 3 Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda u kontekstu krivinog
postupka i liavanja slobode 113
4.3.4. Upotreba prinude od strane policije 121
4.3.5. lan 3 Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda u sluajevima nestalih
osoba 122
4.4. Zabrana ropstva i prinudnog rada 125
4.4.1. Opa razmatranja 127
6
Sadraj
4.4.2. Trgovina ljudskim biima i krijumarenje ljudi 128

4.4.2.1. Trgovina ljudima 128
4.4.2.2. Trgovina ljudskim organima 130
4.4.2.3. Krijumarenje ljudi 130
4.4.3. Zatita i obeteenje rtava 131
4.4.3.1. Zatita rtava 131
4.4.3.2. Oduzimanje koristi steene kriminalom i
obeteenje rtava 132
4.4.4. Prinudni rad 132
4.5. Pravo na slobodu i sigurnost linosti
i postupanje sa licima lienim slobode 133
4.5.1. Pravo na slobodu i sigurnost linosti 135
4.5.1.1. Zabrana samovoljnog hapenja
i liavanja slobode 138
4.5.1.2. Prepostavka u korist slobode i pritvor 143
4.5.1.3. Osnovi za odreivanje pritvora 144
4.5.1.4. Pravo na naknadu tete zbog
neosnovanog liavanja slobode 147
4.6. Pravo na pravino suenje 149
4.6.1. Sudski sistem 153
4.6.2. Nezavisnost i nepristrasnost sudova 154
4.6.2.1. Izbor sudija 154
4.6.2.2. Stalnost sudijske funkcije 156
4.6.2.3. Prestanak sudijske funkcije 158
4.6.2.4. Princip nepremjestivosti 158
4.6.2.5. Izuzee 158
4.6.26. Kontrola i zatita 161
4.6.2.7. Nespojivost 162
4.6.2.8. Pravo na sluajnu dodjelu predmeta 163
4.6.3. Pravinost postupka 164
4.6.4. Suenje u razumnom roku 167
4.6.5. Javnost glavnog pretresa i rasprave, te
javnost presude 170
4.6.6. Garancije optuenima za krivina djela 172
4.6.6.1. Pretpostavka nevinosti 175
4.6.6.2. Obavjetenje o optubi, bez odlaganja,
na jeziku koji optueni razumije 176
7
4.6.6.3. Dovoljno vremena i mogunosti

za pripremu odbrane 177
4.6.6.4. Zabrana suenja u odsustvu
i pravo na odbranu 178
4.6.6.5. Pravo na pozivanje i ispitivanje svjedoka 182
4.6.6.6. Pravo na prevodioca 186
4.6.6.7. Zabrana samooptuivanja 187
4.6.6.8. Pravo na albu 189
4.6.6.9. Pravo na odtetu 190
4.6.6.10. Ne bis in idem 190
4.7. Pravo na zatitu privatnog ivota,
porodice, stana i prepiske 191
4.7.1. Ustavne odredbe 192
4.7.2. Pravo na privatnost 193
4.7.2.1. Fiziki i moralni integritet linosti 194
4.7.2.2. Prikupljanje i pohranjivanje informacija
koje trai drava i pristup informacijama 196
4.7.2.3. Pristup informacijama o nestalim
osobama 198
4.7.2.4. Spolno opredjeljenje i pravo na privatnost 199
4.7.2.5. Pravo na ime 200
4.7.3. Pravo na porodini ivot 202
4.7.3.1. Vrenje roditeljskog prava 202
4.7.3.2. Davanje djeteta na usvajanje 203
4.7.3.3. . Starateljstvo 204
4.7.3.4. Pravo na potivanje doma 204
4.7.3.5. Zatita doma 205
4.7.3.6. Zatita od smetnji 206
4.7.3.7. Zatita od smetnji u ovjekovoj okolini 207
4.7.3.8. Pretresi 207
4.7.4. Pravo na potivanje prepiske 208
4.8. Pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti 211
4.8.1.1. Ustavni okvir 212
4.8.1.2. Zakonski okvir 215
4.8.2. Odvojenost crkve od drave 215
4.8.3. Vjersko organizovanje i
ravnopravnost vjerskih zajednica 219
8
Sadraj
4.8.4. Vjerska nastava 223

4.8.5. Pravo na prigovor savjesti 224
4.8.6. Restitucija imovine vjerskih organizacija 226
4.9. Sloboda izraavanja 227
4.9.3. Osnivanje i rad elektronskih medija 233
4.9.3.1. Dozvola i postupak izdavanja
dozvola za emitiranje programa 234
4.9.4. Odredbe krivinih zakona 236
4.9.4.1. Zatita teritorijalnog integriteta 236
4.9.4.2. Spreavanje objavljivanja
informacija primljenih u tajnosti 236
4.9.4.3. Odravanja autoriteta i
nepristrasnosti suda 237
4.9.5. Zabrana propagiranja rata i pozivanja na
nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju 237
4.10. Pravo na slobodu mirnog okupljanja i
slobodu udruivanja 241
4.10.2. Ogranienja slobode okupljanja 250
4.10.2.1. Politiko i sindikalno organizovanje
i djelovanje, te pravo na trajk 255
4.10.3. Zabrana javnog skupa 262
4.10.4. Sloboda udruivanja 266
4.10.4.1. Osnivanje i registracija
udruenja/fondacije 268
4.10.4.2. Privredne djelatnosti
udruenja/fondacije 272
4.10.4.3. Udruenja/fondacije od javnog
interesa i vrenje javnih ovlatenja 274
4.10.4.4. Nadzor nad radom udruenja/fondacije 275
4.10.4.5. Prestanak rada udruenja/fondacije 276
4.10.4.6. Specifinosti koje se odnose
na djelovanje fondacija 280
4.11. Pravo na mirno uivanje imovine 282
4.11.2. Eksproprijacija 285
9
4.11.3. Povrat bespravno oduzete imovine

i obeteenje ranijih vlasnika 288
4.11.4. Utvrivanje, raspodjela i upravljanje
imovinom Bosne i Hercegovine 291
4.11.5. Stanarsko pravo 294
4.11.6. Stara devizna tednja 298
4.12. Prava nacionalnih manjina 303
4.12.2. Definicija nacionalne manjine 307
4.12.3. Pravo na ouvanje nacionalnog,
kulturnog i drugog identiteta manjina 309
4.12.4. Sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti
i zabrana diskriminacije na osnovu
pripadnosti nacionalnoj manjini 310
4.12.5. Zatita manjina od progona i mrnje 312
4.12.6. Pravo na informiranje (javno obavjetavanje)
na manjinskom jeziku 315
4.12.7. Sloboda upotrebe jezika i pisma, koritenje
imena i toponima na maternjem jeziku i
pravo na upotrebu simbola nacionalnih
manjina na javnim mjestima 316
4.12.8. Pravo na obrazovanje na jeziku manjina 317
4.12.9. Pravo na uee u javnom i politikom ivotu 319
4.12.9.1. Vijea nacionalnih manjina 324
4.13. Politika prava 326
4.13.2. Ogranienja u obavljanju javne funkcije 330
4.13.3. Politike stranke 334
4.13.4. Aktivno i pasivno birako pravo 338
4.13.5. Izborni postupak 340
4.13.5.1. Organi za provoenje izbora 340
4.13.5.1.1. Sastav Centralne izborne komisije
4.13.5.1.2. Nadlenosti Centralne izborne
komisije Bosne i Hercegovine 343
4.13.5.1.3. Opinske izborne komisije 345
4.13.5.2. Prestanak mandata 345
4.13.5.3. Ponitenje izbora 346
10
Sadraj
4.13.6. Pravna zatita 347

4.13.6.1. Prigovor 347
4.13.6.2. Sankcije 349
4.13.6.3. Nadlenost Apelacionog odjela
Suda Bosne i Hercegovine 349
4.13.6.4. Krivinopravna zatita 350
4.14. Posebna zatita porodice i djeteta 351
4.14.2. Znaenje pojma "porodica" 353
4.14.3. Posebna zatita porodice 354
4.14.4. Brak 355
4.14.5. Posebna zatita djeteta 356
4.14.5.1. Opa razmatranja 356
4.14.5.2. Zatita maloljetnika u krivinom
pravu i postupku 359
4.14.5.3. Nasilje nad djecom 360
4.14.5.4. Djeca sa posebnim potrebama 362
4.15. Dravljanstvo 362
4.15.2. Stjecanje dravljanstva Bosne i Hercegovine 365
4.15.3. Prestanak dravljanstva Bosne i Hercegovine 366
4.16. Sloboda kretanja 368
4.16.1. Azil 369
4.16.1.1. Ustavni okvir 370
4.16.1.2. Zakonski okvir 370
II LJUDSKA PRAVA U PRIMJENI 377
1. Uvod 377
1.1. Metodologija istraivanja 378
1.2. Generalni rezultati / zapaanja 383
2. Ljudska prava u Bosni i Hercegovini opi dio 387
3. Diskriminacija 393
3.1. LGBTIQ osobe 395
3.2. Logorai /logoraice 399
3.3. Nestale osobe 401
3.4. Bolesnici/bolesnice 403
4. Prava manjina 404
4.1. Prava i dikriminacija Roma 404
4.2. Prava nacionalnih manjina 406
11
4.3. Prava konstitutivnih naroda 411

4.3.1. Nacionalni balans 412
4.3.2. Poloaj Hrvata 414
4.3.3. Poloaj Srba 416
4.3.4. Poloaj Srba pravo na samoopredjeljenje
/ referendum u Republici Srpskoj 418
4.3.5. Poloaj Bonjaka 419
4.3.6. Povratak uopeno 421
4.4. Oduzimanje dravljanstava (sluajevi
Abu Hamze i alirske grupe) 422
5. Pravo na ivot i ljudsko dostojanstvo 425
5.1. Ubistva 427
5.2. Samoubistva 430
5.3. rtve ratova 432
5.4. Nesavjesno i nestruno lijeenje 433
5.5. Zabrana muenja 435
5.6. Prijetnje smru javnim linostima 436
5.7. Neadekvatni uvjeti ivota 439
5.8. Problem zagaenog okolia 440
5.9. Bruceloza 441
6. Zabrana ropstva i poloaja slinog ropstvu 442
6.1. Prostitucija / djeija prostitucija 442
6.2. Trgovina i krijumarenje ljudima 444
7. Pravo na pravino suenje i stanje u pravosuu 445
7.1 Suenja za ratne zloine 446
7.2. Suenja i presude za ubistva 451
7.3. Suenja i presude za razne druge
kriminalne radnje 454
7.4. Rad sudova 455
8. Pravo na zatitu privatnog ivota, porodice, stana i prepiske 458
9. Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti 461
9.1. Napadi na vjerske zajednice/objekte
i irenje vjerske mrnje 462
9.1.1. irenje vjerske mrnje 464
9.2. Odnosi drave i crkve i sukobi vjerskih zajednica 466
9.3. Napadi na vjerske slubenike 469
9.4. (Zlo)upotreba vjerske slube i simbola 469
9.5. Izgradnja i obnova vjerskih objekata 471
12
Sadraj
10. Sloboda izraavanja 473

11. Pravo na slobodu mirnog okupljanja 481
12. Pravo na imovinu 484
13. Politika pravda 487
13.1. Izbori 487
13.2. Finansiranje politikih partija 489
13.3. Politike afere 490
13.4. Korupcija i zloupotreba poloaja 496
13.5. Sukob interesa 499
14. Prava ena 503
14.1. Nasilje 504
14.2. Mobing, dobizam, zdravstvena (ne)briga
i politika participacija 509
15. Prava djeteta 512
15.1. Maloljetnika delinkvencija 513
15.2. Obrazovanje 516
15.3. Seksualno zlostavljanje i drugi oblici nasilja 520
16. Ekonomska, socijalna i kulturna prava 524
16.1. Opa razmatranja 524
16.2. Nezaposlenost 527
16.3. Sindikalno djelovanje i trajkovi 529
16.4. Rad na crno i crno trite 532
16.5. Uvjeti rada 534
16.6. Izdvajanja za kulturu 540
16.7. Zdravstvena zatita 542
16.8. Socijalno ugroene grupe 545
III LJUDSKA PRAVA U PRAVNOJ SVIJESTI GRAANA I
GRAANKI BOSNE I HERCEGOVINE 551
1. Uvodne napomene 551
1.1. Metodologija 552
1.2. Demografski podaci 554
2. Shvatanje ljudskih prava 556
2.1. Poimanje ljudskih prava 556
2.2. Zatita ljudskih prava u BiH 557
2.3. Znaaj pojedinih ljudskih prava i
njihovo potivanje u BiH 557
3. Posebna prava 560
3.1. Zabrana diskriminacije 560
13
3.2. Pravo na ivot 562

3.3. Zabrana muenja, neovjenog ili
poniavajueg postupanja i kanjavanja 563
3.4. Pravo na slobodu i bezbjednost linosti
i postupanje sa licima lienim slobode 564
3.5. Zabrana ropstva i prinudnog rada 564
3.6. Pravo na pravino suenje 565
3.7. Pravo na zatitu privatnog ivota, porodice,
stana i prepiske 567
3.8. Pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti 568
3.9. Sloboda izraavanja 568
3.10. Pravo na slobodu mirnog okupljanja 571
3.11. Sloboda udruivanja 571
3.12. Prava pripadnika manjina 573
3.13. Politika prava 574
3.14. Posebna zatita porodice i djeteta 576
3.15. Pravo na dravljanstvo 578
3.16. Sloboda kretanja 579
3.17. Ekonomska i socijalna prava 581
4. Ostvarivanje ljudskih prava 582
IV LJUDSKA PRAVA U PRAKSI - ODABRANE TEME 585
1. Suenja za ratne zloine u Bosni i Hercegovini 585
1.1. Uvod 585
1.2. Kratka historija 586
1.3. Statistika i monotoring 586
1.4. Zakoni 589
1.5. Mediji i javno mnijenje 590
1.6. Problemi 592
1.7. Predloena rjeenja 600
2. Problemi funkcioniranja sistema zatite ljudskih prava 602
2.1. Ombudsman za ljudska prava 607
2.2. Ustavni sud Bosne i Hercegovine 614
2.3. Ministarstvo za ljudska prava i
izbjeglice Bosne i Hercegovine 616
2.4. Prilog: Presude Evropskog suda za
ljudska prava u Strazburu 618
14
Predgovor
Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu objavljuje

svoj prvi sintetiki izvjetaj o stanju ljudskih prava u Bosni i
Hercegovini, koji ima za cilj da prikae i ocijeni postojea
ustavna i zakonska rjeenja u oblasti ljudskih prava. Sprovedena
analiza bila je usmjerena na utvrivanje obima u kojem je domae
zakonodavstvo usaglaeno sa kljunim meunarodnim i
regionalnim standardima utvrenim u okviru Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda Vijea
Evrope, te unutar Pakta o graanskim i politikim pravima i Pakta
o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima Ujedinjenih
nacija.
Izvjetaj se sastoji od etiri dijela: (1) Ljudska prava u

pravnim propisima; (2) Ljudska prava u primjeni; (3) Ljudska
prava u svijesti graana i graanki Bosne i Hercegovine i (4)
Ljudska prava u praksi - Odabrane teme.
U prvom dijelu Izvjetaja predstavljena je analiza

zakonskih rjeenja koja se odnose na zatitu ljudskih prava u
Bosni i Hercegovini. Analizirane su ustavne odredbe i kljuni
zakoni koji su znaajni za uivanje ljudskih prava, te pojedini
prijedlozi i nacrti zakona koji e imati uticaj na ovu oblast.
Analiza relevantnog materijala ukljuuje i njegovo poreenje sa
odgovarajuim lanovima paktova Ujedinjenih nacija i Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te
15
Ljudska prava u BiH 2008.
tumaenjima Evropskog suda za ljudska prava. Jedino odstupanje

u odnosu na prvobitni plan izrade ovog izvjetaja odnosi se na
oblast ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava koja nee biti
zastupljena u ovom dijelu izvjetaja zbog izuzetnog obima i
sloenosti materijala koji je trebalo obraditi. Ovaj nedostatak
donekle ublaava injenica da je sveobuhvatan izvjetaj o stanju
ekonomskih i socijalnih prava u toku 2007. godine objavila
nevladina organizacija ALDI (www.aldi.ba) analizirajui napredak
Bosne i Hercegovine u potivanju i razvoju ekonomskih i
socijalnih prava u okviru procesa evropskih integracija.
Drugi dio izvjetaja predstavlja napor da se predstavi

stvarno stanje u oblasti uivanja ljudskih prava, odnosno njihovog
ograniavanja ili krenja. Saradnici i saradnice Centra za ljudska
prava sistematski su pratili izabrane pisane medije i izvjetaje i
analize meunarodnih domaih i nevladinih organizacija. U ovoj
oblasti prikupljena je izuzetno obimna graa iz koje su izdvojene
teme i tekstovi koji nedvosmisleno ukazuju na ozbiljnost krenja
ljudskih prava, a u nekim sluajevima predstavljaju i jasnu
ilustraciju kvalitete medijskog izvjetavanja o ljudskim pravima.
Bitno je istai da se u ovom dijelu izvjetaja uglavnom ne daju
konane ocjene, ve se samo prenosi ono to su mediji ili izvjetaji
o stanju ljudskih prava objavili.
U treem dijelu izvjetaja predstavljeni su rezultati

istraivanja pravne svijesti o ljudskim pravima u Bosni i
Hercegovini na uzorku od 1101 ispitanika i ispitanice.
Iako se moe govoriti o velikom broju tema za koje postoji

potreba da se dodatno obrade i predstave javnosti, odluka Centra
za ljudska prava je da se za 2008. godinu izdvoje dvije posebne
teme: prva, koja se tie kljunih instrumenata zatite ljudskih
prava i problema u njihovom funkcioniranju i djelovanju, i druga,
koja za cilj ima doprinijeti naporima da procesuiranje ratnih
16
Predgovor
zloina ostane kao jedan od kljunih prioriteta Bosne i

Hercegovine.
Objavljivanje Izvjetaja ne bi bilo mogue bez finansijske

podrke Fonda otvoreno drutvo BiH.
Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu zahvaljuje

se svim autorima i autoricama koji su radili na Izvjetaju, timu
koji je pripremio publikaciju za tampanje i izdavanje, te svim
prijateljima i prijateljicama Centra za ljudska prava koji su svojim
savjetom i sugestijama pomogli u izradi Izvjetaja.
17
18
Uvod
Uvod
U Bosni i Hercegovini postoji rascjep izmeu prava

definiranih obavezujuim meunarodnim i regionalnim
instrumentima, onih definiranih unutar domaeg ustavnog i
zakonskog okvira, te naina na koji se ona primjenjuju i potuju u
praksi. Ustavom Bosne i Hercegovine propisani primat
kolektivnih, odnosno prava konstitutivnih naroda (Bonjaka,
Hrvata i Srba), nad individualnim pravima, i pored
nadustavnog poloaja Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda, u najznaajnijoj mjeri doprinosi
negativnoj ocjeni stanja zatite ljudskih prava graana i graanki
Bosne i Hercegovine. U dravi koja pretenduje na lanstvo u
Evropskoj uniji, njenim graanima i graankama koji se ne
izjanjavaju kao pripadnici i pripadnice jednog od tri
konstitutivna naroda i dalje su uskraena odreena politika
prava, to je dravu Bosnu i Hercegovinu dovelo i pred Evropski
sud za ljudska prava, kojem su diskriminirani graani podnijeli
svoje apelacije. Stanje dodatno uslonjava i administrativno-
teritorijalna organizacija drave (drava, entiteti, Brko distrikt,
kantoni/upanije, optine/opine) ije neharmonizirano i
ponekad neprecizno zakonodavstvo ostavlja previe prostora za
razliita tumaenja pitanja poput nadlenosti, to izuzetno
oteava, da ne kaemo obesmiljava, koritenje raspoloivih
instrumenata za zatitu ljudskih prava. Kada se ovome doda
nedovoljno razvijena pravna svijest graana i graanki o ljudskim
pravima, nepoznavanje mehanizama njihove zatite, te
19
nepovjerenje koje se gaji prema nadlenim institucijama, postaje

jasno da bosanskohercegovake vlasti, u periodu od potpisivanja
Dejtonskog mirovnog ugovora (Opeg okvirnog sporazuma za
mir u Bosni i Hercegovini) do danas, nisu iskoristile potencijal
koji je stvoren specifinim pozicioniranjem odredbi o ljudskim
pravima u pomenutom Dejtonskom sporazumu, kao i Ustavu
Bosne i Hercegovine. To je i osnovni razlog zbog kojeg se moe
zakljuiti da se Bosna i Hercegovina nalazi na samom poetku
izgradnje efikasnog i funkcionalnog sistema zatite ljudskih prava.
Djelovanje politikih i vladinih zvaninika, koje je kljuni

preduvjet za izradu i sprovoenje efikasnih politika ljudskih
prava, i u 2008. godini, kao i tokom prethodnih godina, uglavnom
je bilo odreeno zatitom, ponekad utemeljenih, a ee u
politike svrhe osmiljenih, takozvanih vitalnih nacionalnih
interesa, to se uglavnom deavalo nautrb irokog kataloga
stvarnih i uglavnom neostvarenih prava koja su sastavni dio
savremenog koncepta ljudskih prava. Rezultat neodgovornog
ponaanja vlasti u ovoj oblasti ima vie dimenzija, a najbolje se
oituje u haotinom stanju koje vlada u oblasti institucija koje su
nadlene za zatitu ljudskih prava. Najizraeniji je primjer
trenutno stanje institucija ombudsmena u Bosni i Hercegovini
koje je uzrokovano problemima vezanim za ukidanje entitetskih
institucija i njihovo objedinjavanje u dravni ured. Naime,
Narodna skuptina Republike Srpske je u dva navrata propustila
da donese zakon o prestanku vaenja Zakona o ombudsmenu
Republike Srpske zbog zamjerki odreenog broja poslanika koji
smatraju da ne postoji ustavni osnov po kojem se moe dravnim
zakonom traiti ukidanje entitetskog ombudsmena. S druge
strane, iako je u Federaciji BiH jo u julu 2007. godine donijet
Zakon o nainu prestanka funkcioniranja Institucije
ombudsmena FBiH, on u sebi sadri odreene odredbe koje se
odnose na istovremenost procesa objedinjavanja, zbog ega se
proces, na nain kako ga tumae ombudsmeni Federacije BiH,
20
Uvod
obustavlja sve dok i Republika Srpska ne usvoji spomenuti zakon.

Dakle, u ovom trenutku u Bosni i Hercegovini djeluju tri
institucije ombudsmena. Ovu sloenu situaciju je dodatno
zakomplikovao i jedan od tri novoizabrana dravna ombudsmena,
koji je u meuvremenu podnio ostavku, budui da je to
uzrokovalo ponovno pokretanje procedure izbora ombudsmena
koja je u prethodnom sluaju trajala nekih trideset mjeseci, to je i
osnovni razlog zbog kojeg BiH u toku 2008. godine nije imala
funkcionalan dravni ured Ombudsmana. Izlino je napominjati
da je medijsko izvjetavanje o ovim procesima u znaajnoj mjeri
naruilo povjerenje graana u pomenute institucije.
I Ustavni sud BiH, kao kljuni institucionalni faktor zatite

ljudskih prava i sloboda, suoava se sa potekoama u svom
djelovanju koje se, na prvom mjestu, odnose na prilino visok
procenat neizvrenih odluka, to, bez obzira na njihovu pozadinu,
predstavlja naruavanje autoriteta institucije i njene pozicije u
pravnom sistemu Bosne i Hercegovine. Tu je i problem
kontinuiranog poveanja priliva predmeta, pri emu kapaciteti
Ustavnog suda ostaju isti, te se postavlja pitanje to hitnije
reforme koja e biti usmjerena na stvaranje uslova za njegov
efikasniji rad.
Potpuno oekivano, slabosti institucionalnog okvira

ostavljaju dovoljno prostora za razliite oblike krenja ustavom i
zakonima zatienih ljudskih prava. Primjera radi, i pored toga to
domae zakonodavstvo uglavnom ukljuuje obavezne
antidiskriminacijske odredbe, u upravnoj i sudskoj praksi su i
dalje prisutna odreena odstupanja koja najee dovode u
pitanje princip jednakosti u ostvarivanju prava. Ve pomenuta
sloena administrativna struktura i podjela nadlenosti koja iz
toga proizilazi vodi do neujednaenosti zakonskih i podzakonskih
propisa to graane i graanke Bosne i Hercegovine dovodi u
nejednak poloaj u zavisnosti od toga u kojem dijelu drave su
21
nastanjeni. Bosna i Hercegovina je i dalje bez dravnog zakona o

zabrani diskriminacije, kao i zakona o besplatnoj pravnoj pomoi,
to su dva akta od sutinske vanosti za funkcionalan sistem
zatite ljudskih prava.
Ipak, pohvalno je da se veliki broj oblasti, koje su bile

predmet analize ovog izvjetaja, odlikuje visokim nivoom
usklaenosti sa evropskim i meunarodnim standardima ljudskih
prava, meutim, kod tih sluajeva ponekad postoji problem
kvaliteta primjene zakonskih odredbi. Na primjer, u oblasti zatite
prava nacionalnih manjina je utvreno da se u sluaju dravnog
Zakona o zatiti pripadnika nacionalnih manjina radi o aktu koji
ide u smjeru garantovanja i vie prava nego to je to predvieno
relevantnim meunarodnim standardima, pri emu je ugledno
tijelo poput Venecijanske komisije (Evropska komisija za
demokratiju putem zakona) ozbiljno upozorilo i na mogue
probleme u implementaciji ovih pozitivnih odredbi. Ovaj problem
postaje oigledan ukoliko se u obzir uzme oblast ostvarivanja
prava na uee u javnom i politikom ivotu. Budui da
nacionalne manjine spadaju u ustavnu kategoriju ostalih, to se
odraava i na njihovu poziciju u izbornoj legislativi, moe se s
pravom govoriti da nacionalne manjine ne uivaju ista prava
poput graana i graanki koji se izjanjavaju kao pripadnici i
pripadnice jednog od tri konstitutivna naroda.
Postoje i situacije, naroito u kategoriji ekonomskih,

socijalnih i kulturnih prava, kada se pozitivne zakonske odredbe
ne primjenjuju to se opravdava tekom ekonomskom situacijom,
odnosno nedostatkom finansijskih sredstava.
iroka oblast ljudskih prava i njihovog krenja u Bosni i

Hercegovini, sasvim sigurno je predmet svakodnevnog medijskog
izvjetavanja, meutim i ovdje se mora istai problem njegovog
kvaliteta. U izvjetajima pisanih medija dominiraju teme koje se
22
Uvod
odnose na ekonomska i socijalna prava, iza kojih slijede pravo na

pravino suenje, pravo na ivot, prava manjina, politika prava,
prava djeteta, sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti itd.
Analizirajui izvjetaje o ovim temama teko je izbjei zakljuak
da u domaim medijima, uz uvijek prisutne izuzetke, postoji
izraena potreba za pisanjem u senzacionalistikom stilu to se,
kako se ini, smatra osnovnim putem do itatelja. Ovakav pristup
u izvjetavanju ne vodi ka punom iskoritavanju znaajnog
potencijala koji mediji imaju u oblasti zatite i promocije ljudskih
prava.
Kljuni zakljuak Izvjetaja koji govori o rascjepu izmeu

teorije i prakse ljudskih prava u Bosni i Hercegovini svoju potvrdu
nalazi i u analizi pravne svijesti graana i graanki o ljudskim
pravima. Naime, analiza ukazuje na opu injenicu o nerazvijenoj
i zapostavljenoj svijesti o ljudskim pravima kod graana i
graanki, iji osnovni uzrok moe biti jaz izmeu formalne
svijesti o zatienosti ljudskih prava i stvarnog povjerenja u zatitu
tih prava. Drugim rijeima, iako graani i graanke imaju
odreena znanja o ljudskim pravima koja im pripadaju,
preovladava shvatanje da se ljudska prava ne potuju to zapravo
umanjuje i gotovo potpuno ukida potrebu razumijevanja,
prihvatanja i uenja o ljudskim pravima i instrumentima njihove
zatite, to bi sasvim sigurno vodilo ka razvijanju svijesti i irenju
kulture ljudskih prava. Ovakvo (ne)razumijevanje stanja ljudskih
prava u Bosni i Hercegovini je izuzetno opasno, budui da se
potkopava povjerenje graana u sistem zatite ljudskih prava, te se
oni dodatno obeshrabruju u pokuaju njegovog koritenja.
Trenutno stanje ljudskih prava i njihova budunost u

Bosni i Hercegovini se moda najbolje moe predstaviti kroz
posueni ekonomski koncept ponude i potranje. Naime, ako
pretpostavimo da je adekvatan i efikasan sistem zatite ljudskih
prava u ovom sluaju predmet ponude i potranje, onda se moe
23
rei da drava Bosna i Hercegovina, kao kljuni ponua, ne nudi

svojim graanima adekvatnu zatitu ljudskih prava, to se moe
prvenstveno objasniti niskom cijenom ljudskih prava. Drugim
rijeima, ljudska prava nemaju vrijednost koja bi im podigla
cijenu i primorala dravu da povea njihovu ponudu. Takoer,
drava Bosna i Hercegovina, odnosno politike snage koje je
trenutno vode i tumae njene interese, vjerovatno smatraju da
niska ponuda ljudskih prava ne kota niti dravu, niti njih kao
nosioce politike moi, te stoga i nema poticaja da se krivulja
ponude podigne. S druge strane, ve pomenuti faktor cijene,
odnosno niske vrijednosti ljudskih prava, utie i na njihovu
potranju kod graana. Dakle, ukoliko graani nisu uvjereni u
vrijednost ljudskih prava, nee ih ni potraivati, to dovodi do
situacije u kojoj se Bosna i Hercegovina danas nalazi: bez
potranje ljudskih prava, nema ni njihove ponude! Ovaj zakljuak
potvruju i neki rezultati ispitivanja svijesti graana o ljudskim
pravima gdje je, i pored injenice da od 81,3 % graana koji
smatraju da samo djelimino (72,6 %) ili nikako (8,7 %) ne
uspijevaju da ostvare svoja ljudska prava, tek njih 12,7 %, od
ukupnog broja ispitanih, izjavilo da se nekome obratilo radi
zatite svojih ljudskih prava, dok 87,3 % graana uope nije
potrailo neku vrstu zatite, pomoi ili savjeta. Stoga se i namee
zakljuak da budunost ljudskih prava, odnosno unapreenje
postojeeg sistema njihove zatite, zavisi od djelovanja na initelje
potranje, pri emu se prvenstveno misli na vrijednosti i shvatanja
svih interesnih grupa i pojedinaca i pojedinki, ukljuujui i
meunarodnu zajednicu u BiH, ali i regionalne i meunarodne
organizacije izvan BiH, koji zapravo ine potroae, odnosno
potencijalne potraitelje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.
Ukoliko se ima u vidu sve gore navedeno, vie je nego

oigledno da se do unapreenja sistema zatite ljudskih prava
moe doi samo putem sveobuhvatnog stratekog djelovanja iza
kojeg e stajati barem minimum politike volje, potrebna znanja i
24
Uvod
vjetine svih ukljuenih i zainteresovanih aktera, te adekvatna

finansijska sredstva koja e pratiti unaprijed dogovorene
aktivnosti. U osmiljavanju ovih napora treba uzeti u obzir i
nedavno objavljene preporuke Thomasa Hammarberga,
komesara za ljudska prava Vijea Evrope, u dokumentu pod
nazivom Preporuke komesara za ljudska prava o sistemskom
radu u procesu implementacije ljudskih prava na dravnom
nivou u kojem su predstavljene metode sistemskog rada u ovom
polju. Stav komesara za ljudska prava Vijea Evrope jeste da se u
metode rada ubrajaju temeljna istraivanja, dravni akcijski
planovi u oblasti ljudskih prava, mainstreaming, pristup zasnovan
na pravima i indikatori ljudskih prava, odnosno razliite
kombinacije svih pomenutih metoda. U ovom kontekstu, moe se
rei da je izrada ovog Izvjetaja u skladu sa Preporukama, te
predstavlja doprinos akademske zajednice temeljnim
istraivanjima koja su osnov za bilo kakav sistematski rad u
oblasti ljudskih prava.
Bez obzira na injenicu to je Bosna i Hercegovina, od

potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas, putem
mnogobrojnih domaih i meunarodnih, uglavnom, nevladinih
organizacija, bila svojevrsni poligon za izvoenje razliitih
programa i projekata namijenjenih edukaciji i podizanju svijesti o
ljudskim pravima, ovi napori i insistiranje na njihovom
kontinuitetu i dalje ostaju kljuni preduslov izgradnje efikasnog i
efektnog sistema zatite ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.
Meutim, bitno je istaknuti da bi napori usmjereni u obrazovanje
i podizanje svijesti o ljudskim pravima mogli biti iskoriteni u
svom punom kapacitetu, neophodno je da oni budu u najveoj
moguoj mjeri usklaeni dio jedne ire strategije jaanja sistema
zatite ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Strategija, uz puno
uvaavanje injenice da je i to koncept kojeg je domaa politika i
18.02.2009.
CommDH(2009)3
25
upravna praksa znaajno obezvrijedila u oima graana i

graanki, ipak je neophodan instrument koji e, uz temeljna
istraivanja, stvoriti uslove za sistematski rad u oblasti ljudskih
prava.
U prvim reenicama ovog uvoda spomenut je kljuni

problem u oblasti ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, a to je
veliki jaz izmeu njihove teorije i prakse. U zavrnom paragrafu je
potrebno osvrnuti se na mogui model za prevazilaenje ovog
problema, to je, prema Centru za ljudska prava Univerziteta u
Sarajevu, a i u skladu sa pomenutim Preporukama komesara za
ljudska prava Vijea Evrope, kontinuirana edukacija o ljudskim
pravima i podizanje svijesti, ali iskljuivo pod uvjetom da se ovi
napori realiziraju u okviru jedne ire strategije koja e se baviti
jaanjem sistema zatite ljudskih prava u cjelini, odnosno
rjeavanjem svih pojedinanih problema i prepreka uoenih,
izmeu ostalog, i u ovom Izvjetaju. Stoga se nadamo da e ira
domaa i meunarodna javnost kao i zajednica ljudskih prava u
Bosni i Hercegovini prihvatiti i (is)koristiti ovaj Izvjetaj, te
podrati njegovu kontinuiranu izradu, kao dio ukupnih napora da
se u naoj zemlji izgradi efikasan sistem zatite ljudskih prava na
usluzi svim njenim graanima i graankama.
26
I
LJUDSKA PRAVA U PRAVNIM PROPISIMA
1. Ljudska prava u pravnom poretku Bosne i

Hercegovine
1.1. Uvod
Ovo poglavlje e se fokusirati na pregled zatite ljudskih

prava u Bosni i Hercegovini sa posebnim akcentom na prava
garantovana Ustavom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Ustav BiH) i prava na pristup njihovom ostvarivanju kroz
institucije iji je primarni zadatak da tite ljudska prava u Bosni i
Hercegovini.
Osnovno pitanje efikasne zatite ljudskih prava u Bosni i
Hercegovini se ogleda u pravnoj prirodi Ustava BiH, ali i u
odnosu Ustava BiH i ratifikovanih meunarodnih dokumenata za
zatitu ljudskih prava, prije svega Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska
konvencija). Iz odgovora na ovo pitanje proizilazi i odgovor o
efikasnoj institucionalnoj zatiti ljudskih prava u materijalnom
smislu, ali i psiholoki momenat koji se ogleda u povjerenju
graana u dravne institucije, pa tako i u institucije iji je
primarni zadatak da tite ljudska prava.
Takoer, pitanje usklaenosti pravnog sistema Bosne i
Hercegovine sa meunarodnim i regionalnim dokumentima o
27
Ljudska prava u pravnim propisima
zatiti ljudskih prava je, prije svega (ali ne iskljuivo), pitanje

odnosa Bosne i Hercegovine prema obavezama preuzetim
prilikom prijema u Vijee Evrope. Parlamentarna skuptina
Vijea Evrope je, u svojoj rezoluciji broj 234 (2002) 2 o prijavi
Bosne i Hercegovine za lanstvo u Vijeu Evrope, elaborirala
napredak koji je Bosna i Hercegovina postigla od potpisivanja
Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (u
daljnjem tekstu: Dejtonski mirovni sporazum), na svim poljima.
Parlametarna skuptina je, izmeu ostalog, prihvatila obeanja
Predsjednitva Bosne i Hercegovine, Parlamenta Bosne i
Hercegovine i premijera u potivanju sljedeih obaveza:
iii. vezano za konvencije:

c. kontinuirano ispitivanje kompatibilnosti svih
zakonodavnih akata (legislation) sa Evropskom konvencijom za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Vezano za navedeno, Bosna i Hercegovina je, u saradnji sa
Vijeem Evrope, formirala poseban ekspertski tim kojem je bio
zadatak da se utvrdi kompatibilnost svih propisa Bosne i
Hercegovine sa preuzetim obavezama, prije svega sa Evropskom
konvencijom. 3
1.2. Ustavne odredbe o ljudskim pravima
Ustav BiH je, sasvim izvjesno, tipian tranzicijski

dokument, bez obzira na njegov status ustava. Stvoren je kao dio
mirovnog paketa dogovorenog u Dejtonu u novembru 1995.
2
Rezolucija Parlamentarne skuptine Vijea Evrope, broj 234 (2002).
3
Vijee Europe, Studija o usklaenosti je objavljena 16. septembra 2008.
godine, pristupljeno na web stranici:
http://www.coe.ba/web/index.php?option=com_content&task=view&id=324&
Itemid=34
28
godine, prihvaenog od strane dva entiteta (Federacije Bosne i

Hercegovine i Republike Srpske) i centralne vlade koja je bila
meunarodno priznata kao Vlada Republike Bosne i Hercegovine.
Ustav BiH je drugi ustav dogovoren uz meunarodnu pomo i
ohrabrenje u okolnostima neprijateljstava na terenu (prvi je Ustav
Federacije Bosne i Hercegovine iz marta 1994. godine). 4
Gotovo sve ovlasti drave prenesene su na dva entiteta
Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku. On, takoer,
efektivno onemoguava centralnu vlast da vri ono malo,
Ustavom BiH, utvrenih nadlenosti. U sebi kombinuje
minimalistiki pristup u pogledu dravne vlasti i maksimalistiki
pristup u pogledu balansa vlasti. Centralne vlasti imaju samo
nekoliko utvrenih nadlenosti koje se moraju vriti jedino uz
dogovor svih strana, ukljuujui i entitete i konstitutivne narode. 5
Ustav BiH je samo jedan od aneksa na Dejtonski mirovni
sporazum. Aneksi, bez sumnje, takoer, imaju ustavnu dimenziju.
Neki od meunarodnih instrumenata za zatitu ljudskih prava,
4
Bosna i Hercegovina, u svom dananjem obliku, stvorena je kao rezultat
mirovnog sporazuma koji je potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu, kao
rezultat pregovora odranih u periodu od 1. novembra do 21. novembra 1995.
godine u bazi Wright-Patterson kod Dejtona. Ovim sporazumom je zvanino
prekinut rat u Bosni i Hercegovini, a potpisali su ga tri predsjednika: Alija
Izetbegovi, Franjo Tuman i Slobodan Miloevi. Mirovni sporazum, pod
zvaninim nazivom The General Framework Agreement for Peace in Bosnia
and Herzegovina - Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini
definirao je politiku klimu u Bosni i Hercegovini koja je uslijedila nakon njega.
Dejtonskim mirovnim sporazumom uspostavljena je zajednica novonastalih
teritorijalnih cjelina Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.
Federacija Bosna i Hercegovina je teritorijalna cjelina koja je nastala kao
rezultat sporazuma potpisanog 1994. godine u Vaingtonu izmeu
predstavnika Repubike Hrvatske, Herceg-Bosne i Republike Bosne i
Hercegovine. Tako je proteklih 13 godina politiki pejza Bosne i Hercegovine
oblikovan dogovoranim ustavima, pod pritiskom stranih sila, tokom dva
zasebna mirovna pregovora.
5
Konstitutivni narod je jedan ili vie naroda koji dijele zajedniku teritorijalnu
cjelinu jedne drave.
29
ponovna uspostava infrastrukture i rjeavanje sporova izmeu

entiteta, jesu predmet posebnih sporazuma koji ne ine sastavni
dio samog Ustava BiH. 6
Kljuni dio novog ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini,
ali i zametak budueg pravca razvoja tog sistema, jesu ljudska
prava i njihova zatita. Danas u Bosni i Hercegovini, ljudska prava
postaju floskula koja se esto koristi u dnevno-politike svrhe, bez
razumijevanja stvarnog znaenja tog pojma i svijesti o efektivnim
mehanizmima kojima se ona tite. Zaista, ljudska prava, bez
mehanizma za njihovu zatitu, predstavljala bi tek pustu
proklamaciju koja u stvarnom ivotu ne bi imala nikakvog ili
gotovo nikakvog znaenja. Meutim, u istom Ustavu u kojem su
ljudska prava dobila centralno mjesto kao jedan od njegovih
temeljnih stubova (vjerovatno zbog ratnih okolnosti u kojima je
on nastao), ve se na prvi pogled moe primijetiti da neke
odredbe predstavljaju tipini primjer diskriminacije.
Najoitiji primjer su odredbe koje utvruju nain izbora
lanova Predsjednitva BiH i delegata u Dom naroda
Parlamentarne skuptine BiH o emu je i Venecijanska komisija
Vijea Evrope dala svoje miljenje. 7 Zbog svega toga, postavlja se
pitanje odnosa ustava, kao najvieg pravnog i politikog akta
jedne drave, i Evropske konvencije kao akta koji u sebi sadri
minimum zajednike volje drava-ugovornica u pogledu
materijalnih ljudskih prava koja titi, ali i mehanizma zatite tih
prava, a u okviru toga i obaveza koje su drave-ugovornice
obavezne ispotovati da bi materijalna prava bila izvriva, ne samo
na nadnacionalnom nivou, nego i u okviru svakog pojedinanog
pravnog sistema.
6
Morrison, L. Fred. The Constitution of Bosnia-Herzegovina, Constitutional
Commentary. Volume: 13. Issue: 2. Publication Year: 1996. p. 145-157.
7
Miljenja Venecijanske komisije, broj CDL-AD (2005) 004, Venecija, od 11.
marta 2005. Miljenje o ustavnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i ovlatenjima
visokog predstavnika
30
1.2.1. Ustav Bosne i Hercegovine
Iz lana XI Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i

Hercegovini (u tekstu na engleskom jeziku), proizilazi da je Ustav
BiH napisan na bosanskom, srpskom, hrvatskom i engleskom
jeziku i da su sva etiri jezika autentina. Dakle, u tumaenju
odredbi ovog sporazuma sve etiri jezike verzije trebale bi imati
jednak znaaj. Meutim, obzirom da verzije Ustava BiH na
slubenim jezicima bosanskom, srpskom i hrvatskom nikada
nisu objavljene u slubenim glasilima, kao autentina se moe
prihvatiti jedino verzija teksta na engleskom jeziku. U tekstu na
engleskom jeziku, dakle jedinoj autentinoj verziji, u lanu II/2.
Ustava BiH 8 navedeno je:
The rights and freedoms set forth in the European

Convention for the Protection of Human Rights and
Fundamental Freedoms and its Protocols shall apply
directly in Bosnia and Herzegovina. These shall have
priority over all other law.
Gramatikim tumaenjem se dolazi do zakljuka da se
pojam over all other law, tumai tako da se Evropska konvencija u
pravnom poretku Bosne i Hercegovine nalazi iznad cjelokupnosti
pravnog poretka Bosne i Hercegovine, a time i Ustava BiH,
odnosno iznad svakog drugog prava. Kao dodatna potvrda
ovakvog stava se moe navesti i formulacija lana III, taka 3/b,
Ustava BiH u kojem je navedeno: the general principles of
international law shall be an integral part of the law of Bosnia and
Herzegovina and the Entities, to se prevodi tako da glasi opta
naela meunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne
i Hercegovine i entiteta. Ovdje se, dakle, rije law prevodi kao
pravni poredak, a radi se o slinom kontekstu kao to je to u lanu
8
Bosnia and Herzegovina, Essential texts (2nd revised and updated edition),
OHR.
31
II/2. Ustava BiH. U lanu I/2. Ustava BiH se, takoer, navodi:
Bosnia and Herzegovina shall be a democratic state, which shall
operate under the rule of law and with free and democratic
elections gdje pojam rule of law sasvim izvjesno oznaava dobro
poznati pojam vladavine prava koji se esto potpuno pogreno
prevodi i kao vladavina zakona to je sutinski mnogo blie
shvatanjima kontinentalno-germanskog poimanja prava, to bi
bilo prihvatljivo da Ustav Bosne i Hercegovine ne predstavlja
tipini izdanak anglo-amerikog pristupa izrade opih akata.
Ustav BiH se mora posmatrati kao jedna cjelina iji su
dijelovi meusobno usko povezani i pojedine odredbe ne mogu
biti odvojeno tumaene bez komplementarnog znaenja drugih
odredbi. Tako npr., lan I/2. utvruje da e Bosna i Hercegovina
biti demokratska drava zasnovana na vladavini prava i
slobodnim izborima. Ova odredba stvara obavezu kreiranja
dravne strukture koja moe izdrati test koji postavlja obaveza
uspostave vrhunskih principa - demokratske drave, vladavine
prava i slobodnih izbora u smislu koji ti pojmovi imaju u
razvijenim demokratskim dravama sa dugogodinjom praksom
uspostave tih principa. Iako se ne moe govoriti o meusobnoj
supremaciji pojedinih ustavnih odredbi, Ustavom Bosne i
Hercegovine su utvreni temeljni principi na kojima poiva
drava, a koji su, izmeu ostalog, izraeni u preambuli Ustava
BiH.
Slian je sluaj i sa obavezom potivanja ljudskih prava,
kako je to utvreno u ranije citiranom lanu II/2. Ustava BiH u
odnosu na poloaj Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda u ustavnopravnom poretku Bosne i
Hercegovine. Ovakva formulacija Evropsku konvenciju za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda svrstava u osnovni stub
ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini i predstavlja Supreme Law
of the Land, jer svako drugo pravo predstavlja cjelovitost pravnog
sistema ukljuujui i ustavno pravo. Time je Evropskoj konvenciji
32
za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda data vea pravna

snaga od samog Ustava BiH.
Dodatni argument predstavlja i tekst lana X Ustava BiH
koji utvruje postupak amandmanske izmjene Ustava BiH, ali u
lanu X/2 utvruje se da se nijednim amandmanom na Ustav BiH
ne moe eliminirati, niti umanjiti bilo koje od prava i sloboda iz
lana II Ustava BiH, niti izmijeniti ova odredba. Time je lan II
Ustava BiH postao jedini lan Ustava BiH kojim se ne smiju ni na
koji nain izmijeniti, niti reducirati ljudska prava koja on titi.
U pogledu formulacije o direktnoj primjenjivosti Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u Bosni i
Hercegovini, moe se rei da se radi o odredbi koja doputa
neposrednu primjenu prava, sadranih u njoj, od strane sudova u
Bosni i Hercegovini i to bez donoenja naknadnih akata za
njihovu provedbu. Istovremeno, sutina pojma direktne
primjenjivosti jeste da se zabrani dravnim organima da na bilo
koji nain spreavaju primjenu tih prava, ili da ta prava pretvaraju
u nacionalno pravo i prikrivaju njihov pravi izvor i znaenje.
Takav bi bio sluaj sa Ustavom BiH, poto on u lanu II/3. navodi
prava koja su gotovo identina pravima iz Evropske konvencije za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, ali ustavotvorac je ipak,
i pored te injenice, Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava
i osnovnih sloboda dao posebno mjesto u Ustavu BiH. Takve
odredbe predstavljaju direktan izvor prava i obaveza za sve
adresate-subjekte komunitarnog prava, bez obzira da li su u
pitanju drave lanice ili pojedinici.
Ukoliko se odredbe o ljudskim pravima posmatraju u
kontekstu specifinosti Bosne i Hercegovine u pogledu injenice
postojanja konstitutivnih naroda i konsekventno zatite
kolektivnih prava, moe se rei da neophodni balans u potivanju
pojedinanih i zatite kolektivnih prava nije uspostavljen na
odgovarajui nain. Normativno, u Bosni i Hercegovini, u oba
entiteta; srpski, hrvatski i bonjaki narod su konstitutivni, to jest
33
imaju jednaka prava. Ustav BiH, koji regulira ovo pitanje,

nesporno ima svojih nedemokratskih implikacija. Naime, Bosnom
i Hercegovinom predsjedavaju tri predsjednika (tri lana
predsjednitva) iz tri konstitutivna naroda i ta tri mjesta su
rezervisana samo za njih. Prema Ustavu BiH, pripadnici
nekonstitutivnih naroda ne mogu biti izabrani u Predsjednitvo
BiH (Ustav im zabranjuje u smislu da im ne odobrava), to znai
da ostalim narodima, odnosno manjinama, u BiH ne doputa ovu
mogunost. Pored ovog problema, Ustav BiH implicira i druge
stvari, kao to je proporcionalnost tri naroda u skuptinama i
slino, ne spominjui ostale.
U zadnjoj alineji Preambule Ustava Bosne i Hercegovine,
Bonjaci, Hrvati i Srbi definirani su kao "konstitutivni narodi (u
zajednici sa Ostalim), i graani Bosne i Hercegovine". Ustavni
sud je, u svojoj treoj djeliminoj odluci U 5/98 (odluka od 7.
januara 2000. godine, objavljena u "Slubenom glasniku Bosne i
Hercegovine", broj 23/00, stav 52) zakljuio da "kako god
neodreen bio jezik Preambule Ustava BiH zbog ovog nedostatka
definicije statusa Bonjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih
naroda, ona jasno oznaava sve njih kao konstitutivne narode, tj.
kao narode". Ustavni sud je, nadalje, zakljuio da "gledano u vezi
sa lanom I Ustava, tekst Ustava BiH stoga jasno razlikuje
konstitutivne narode od nacionalnih manjina, sa namjerom
afirmacije kontinuiteta Bosne i Hercegovine kao demokratske
multinacionalne drave" (ibid., stav 53). Vezano za to, zakljuuje
se da pojam konstitutivnosti naroda nije apstraktan pojam, ve da
on inkorporira odreene principe bez kojih jedno drutvo, sa
ustavno zatienim razlikama, ne bi moglo efektivno
funkcionirati.
Kako je Ustav Bosne i Hercegovine na odreenim
mjestima utvrdio razmjerno uestvovanje konstitutivnih naroda u
izboru za dravne organe, kvotni sistem je utvren pri sastavu
Doma naroda (lan IV/1) za biranje predsjedavajueg i zamjenika
34
predsjedavajueg domova Parlamentarne skuptine (IV/3.b),

sastav Predsjednitva Bosne i Hercegovine (lan V) ili prvi sastav
Upravnog odbora Centralne banke Bosne i Hercegovine (lan VII,
stav 1. taka 2). Osim kvotnog sistema, u lanu IV/1.b) Ustava
BiH odreen je nain donoenja odluka u Domu naroda,
uvjetujui ih minimalnom prisutnou i zastupljenou
predstavnika jednog konstitutivnog naroda. Konano, u lanu
IV/3.e) i f), odnosno u lanu V/2.d) Ustava BiH, uveden je princip
zatite vitalnog interesa konstitutivnih naroda, kao daljnji
mehanizam ustavne zatite.
1.2.2. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Ustav Republike

Srpske
Glavni ustavni tekstovi na snazi u BiH usvojeni su u toku

ili na kraju rata. Ustav Republike Srpske izvorno je usvojen 1992.
godine 9, kao ustav separatistikog entiteta koji je za sebe tvrdio da
je nezavisna drava zasnovana na konceptu unitarne drave. 10
Ustavom BiH su oba entiteta obavezana da svoje ustave
usklade sa dravnim u roku od tri mjeseca. Mada je ovakva obaveza
utvrena Ustavom, ovo nije uinjeno u datom roku ili je uinjeno
samo djelimino11. Ipak, napravljen je izvjestan napredak u pogledu
usklaivanja entitetskih sa dravnim ustavom. To usklaivanje se
nije deavalo dobrovoljno ve, u pravilu, nakon to Ustavni sud
9
Ustav Republike Srpske - Preieni tekst, Slubeni glasnik RS, br. 3/92, 6/92,
8/92, 15/92 i 19/92.
10
Miljenje Venecijanske komisije, broj CDL-AD (2005) 004, Venecija, od 11.
marta 2005. Miljenje o ustavnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i ovlatenjima
visokog predstavnika.
11
Kao primjer mogu posluiti ustavne i zakonske odredbe koje reguliraju
pitanje simbola entiteta, himni, zastava, kao i donedavno na snazi, zakoni ili
dijelovi zakona koji su regulirali naplatu akciza, poreza na promet i sl.
35
donese odluke koje su predstavljale nezaobilaznu obavezu za

odgovorne organe, te odluke, potom, nametanjem izmjena
entitetskih ustava, provodio je visoki predstavnik. 12 Usklaivanje
Ustava Republike Srpske sa Ustavom BiH uinjeno je nakon to je,
postupajui prema zahtjevu visokog predstavnika, svoje miljenje
dala Venecijanska komisija. Venecijanska komisija je dosta precizno
utvrdila koje odredbe Ustava Republike Srpske trebaju biti
usklaene sa Ustavom BiH.13 Ipak, tu je injenica da su oba
entitetska ustava bila konceptualno razliita, gdje je Republika
Srpska zamiljena kao unitarni entitet sa dominacijom Srba, a
Federacija BiH kao decentralizirana federacija u kojoj se ovlatenja
na federalnom nivou dijele izmeu Bonjaka i Hrvata.
Sljedei znaajan korak u ustavnom razvoju uinjen je na
osnovu odluke Ustavnog suda, od 1. jula 2000. godine, u predmetu
konstitutivnosti naroda.14 Ustavni sud je razmatrao neke ustavne
odredbe u Republici Srpskoj koje Srbima u tom entitetu daju
privilegiran poloaj. Ustavni sud je odluio da su takve odredbe
nekompatibilne sa Ustavom BiH, te da pripadnici sva tri
12
Ured visokog predstavnika (OHR) jeste ad hoc meunarodna institucija
odgovorna za nadgledanje implementacije civilnih aspekata sporazuma kojim
je okonan rat u Bosni i Hercegovini. lanom II Aneksa 10 Dejtonskog
mirovnog sporazuma visokom predstavniku se stavlja u zadatak da prati
implementaciju Mirovnog sporazuma; ostvaruje bliske kontakte sa stranama
potpisnicama Sporazuma u cilju afirmacije punog potivanja svih civilnih
aspekata Sporazuma; vri koordinaciju aktivnosti meunarodnih civilnih
organizacija i agencija u Bosni i Hercegovini s ciljem osiguranja efikasne
implementacije civilnih aspekata Mirovnog sporazuma. Jedan od najvanijih
dogaaja u procesu implementacije mira bio je sastanak PIC-a (Peace
Implementation Council = Vijee za implementaciju mira) u Bonu, u
decembru 1997. godine. Razraujui Aneks 10 Dejtonskog mirovnog
sporazuma, PIC je zatraio od visokog predstavnika da smijeni sa dunosti
javne zvaninike koji kre zakonski preuzete obaveze i Dejtonski mirovni
sporazum, te da, kada to smatra neophodnim, nametne kljune zakone ukoliko
ih ne usvoje zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine.
13
Miljenje Venecijanske komisije broj, CDL(1996) 56, final
14
Odluka Ustavnog suda broj U 5/98, Slubeni glasnik BiH, broj 36/00.
36
konstitutivna naroda imaju ista prava u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Meunarodni pravni instrumenti ugraeni u Ustav BiH nisu
dozvoljavali davanje privilegija ve dominantnim grupama, nego
samo afirmativno djelovanje u korist manjina. Odluka je imala
dalekosene posljedice za oba entiteta, jer su oba entiteta bila
zasnovana na dominaciji Srba u Republici Srpskoj i Bonjaka i
Hrvata u Federaciji BiH.
Ustav Federacije BiH15 (Ustav FBiH), usvojen u junu 1994.
godine, bio je dio Vaingtonskog sporazuma postignutog izmeu
Bonjaka i Hrvata, uz ameriko posredovanje. Prema tadanjem
Ustavu FBiH, samo Bonjaci i Hrvati su bili konstitutivni narodi u
FBiH, a odluke o ustavnom statusu teritorija sa veinskim srpskim
stanovnitvom ostavljene su za budue pregovore. Ustav FBiH je
uspostavio izuzetno decentraliziranu federaciju sa deset kantona,
gdje su pet kantona prvenstveno bonjakog karaktera, tri kantona
prvenstveno hrvatskog i dva mjeovito bonjako/hrvatskog. Uz
direktno izabran Predstavniki dom, uspostavljen je indirektno
izabrani Dom naroda, sastavljen od jednakog broja hrvatskih i
bonjakih predstavnika. U ovom Domu, odluke koje se tiu vitalnih
interesa bilo kog konstitutivnog naroda zahtijevale su saglasnost
veine delegata oba naroda to je esto dovodilo do blokada u radu
zakonodavca u FBiH.
Ovakva ustavna rjeenja su izmijenjena nakon donoenja
odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o konstitutivnosti
naroda. Usvojen je niz amandmana koji su izjednaili pripadnike
konstitutivnih naroda i ostale u ostvarenju prava. Dom naroda
Federalnog parlamenta je popunjen odgovarajuim brojem Srba i
pripadnika Ostalih, te je omoguena ustavno-pravna zatita u
sluaju isticanja vitalnih nacionalnih interesa u procesu
odluivanja, ali samo za predstavnike konstitutivnih naroda, a ne i
Ostalih.
15
Slubene novine Federacije BiH, broj 1/94 od 30. marta 1994. godine.
37
Polazei od Ustava BiH, ljudska prava su, takoer,

utvrena i u ustavima oba entiteta Bosne i Hercegovine
(Federacije BiH i Republike Srpske), ali i u Statutu Brko distrikta
Bosne i Hercegovine, te ustavima deset kantona u Federaciji BiH.
Ustav Republike Srpske, meutim, za razliku od nabrojanih ne
spominje meunarodne standarde za zatitu ljudskih prava niti
pominje instituciju Ombudsmana. Ukoliko su uzme u obzir
postojei ustavni okvir, moe se rei da graani Bosne i
Hercegovine uivaju najvee standarde zatite ljudskih prava,
barem na teorijskoj ravni.
Provedba odluke Ustavnog suda bila je predmet
mnogobrojnih diskusija, ukljuujui miljenja Venecijanske
komisije (CDL-INF (2001)006 i CDL-AD (2002)024). 16 Na kraju je
postignut sporazum vodeih politikih stranaka u BiH i u oktobru
2002. godine i aprilu 2003. godine, visoki predstavnik nametnuo je
amandmane na ustave entiteta17, koji su bili dio ovog sporazuma.
Osnovni pristup koji je odabran zasnivao se na jednakosti
konstitutivnih naroda na cijeloj teritoriji. Odredbe o podjeli vlasti,
ukljuujui veto na osnovu vitalnih interesa, slino odredbama na
dravnom nivou, uvedene su u oba entiteta i u kantonima, a pravila
po kojima se najznaajnija mjesta ravnopravno dodjeljuju
konstitutivnim narodima uvedena su u njihove ustave. Rezultat
ovog historijskog razvoja jeste da je BiH sada, s jedne strane, i dalje
podijeljena na zasebne jedinice dva entiteta, od kojih je jedan
podijeljen na deset kantona. S druge strane, predstavnici tri
konstitutivna naroda sada su ustavno imali jaku blokirajuu poziciju
u razliitim jedinicama, ak i tamo gdje su predstavljali vrlo
ogranien broj glasaa.
16
Miljenja Venecijanske komisije CDL-INF (2001) 006 i CDL-AD (2002) 024.
17
Odluka (visokog predstavnika o donoenju amandmana na Ustav FBiH i RS
radi provoenja djeliminih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine),
Slubene novine FBiH, br. 3/01-37 i 39 i 10/01-194.
38
Ustav Republike Srpske je, kao i Ustav FBiH, izmijenjen je

u procesu provoenja odluke o konstitutivnosti naroda
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, jer su Srbi u Republici
Srpskoj, po tadanjim ustavnim rjeenjima, bili jedini
konstitutivni narod, a Republika Srpska bila drava Srpskog
naroda. Odlukom o konstitutivnosti djelimino su izjednaeni u
ostvarivanju prava i drugi konstitutivni narodi, mada ne na
identian nain kao u FBiH.
1.3. Meunarodno zajamena ljudska prava i

Bosna i Hercegovina
Ustav BiH je stavio poseban akcenat na potivanje ljudskih

prava i drugih obaveza koje proistiu iz potivanja meunarodnog
prava - potivanjem opih naela meunarodnog prava koji,
prema Ustavu BiH, ine sastavni dio pravnog poretka Bosne i
Hercegovine i njenih entiteta.
Ustavotvorac je vjerovatno elio da postigne automatizam
u primjeni meunarodnih sporazuma, ratifikovanih od strane
Bosne i Hercegovine, moda i zbog svijesti o kompliciranosti
sistema za odluivanje u zakonodavnim tijelima, a posebno u
Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine. Neupitno je da
ve pomenuta formulacija iz lana III/3.b) Ustava BiH utvruje da
su opa naela meunarodnog prava dio pravnog poretka u Bosni
i Hercegovini i entitetima i kada se ne radi o nekom konkretnom
meunarodnom ugovoru, ve da ona postoje sama za sebe i ine
kljuni dio pravnog sistema u Bosni i Hercegovini. Konsekventno
tome, tumaenje pravnih normi koje ine cjelovitost pravnog
poretka u Bosni i Hercegovini, gdje sasvim izvjesno spada i
ustavni poredak, ne mogu se posmatrati odvojeno od opih
pravila meunarodnog prava.
39
Ustav Bosne i Hercegovine, kao i ustavi entiteta, sadre

posebne odredbe koje navode sve meunarodne dokumente za
zatitu ljudskih prava, a koji se imaju primjenjivati u Bosni i
Hercegovini. Pored ve pomenute Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda, tu je i itav niz drugih
meunarodnih dokumenata - Konvencija o spreavanju i
kanjavanju zloina genocida (1948.); enevske konvencije I-IV o
zatiti rtava rata (1949.) i Dopunski protokoli I-II (1977.);
Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica (1951.) i Protokol
(1966.); Konvencija o dravljanstvu udatih ena (1957.);
Konvencija o smanjenju broja lica bez dravljanstva (1961.);
Meunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne
diskriminacije (1965.); Meunarodni pakt o graanskim i
politikim pravima (1966.) i Opcioni protokoli (1966. i 1989.);
Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim
pravima (1966.); Konvencija o uklanjanju svih oblika
diskriminacije u odnosu na ene (1979.); Konvencija protiv
muenja i drugih surovih, nehumanih ili poniavajuih tretmana
ili kanjavanja (1987.); Evropska konvencija o spreavanju
muenja, nehumanog ili poniavajueg tretmana ili kanjavanja
(1987.); Konvencija o pravima djeteta (1989.); Meunarodna
konvencija o zatiti prava svih radnika-migranata i lanova
njihovih porodica (1990.); Evropska povelja za regionalne jezike i
jezike manjina (1992.); Okvirna Konvencija za zatitu nacionalnih
manjina (1994.). 18
18
OHR. O korektnosti prevoda Ustava BiH zakljuiti prema predgovoru prvog
visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Karla Bildta (Carl Bildt), o
Ustavnim tekstovima OHR (izd.) Sarajevo, 1996. godine, koji je u svakom
sluaju dobra podloga za razjanjenje: The English language contained in this
booklet is the agreed text contained in the Peace Agreement. The Bosniac, Serb
and Croat texts which the parties have been using themselves. A legal expert
from Sarajevo has looked at these texts, and believes that each of them
represents an accurate translation of the English (sic).
40
Pobrojana lista prava koja se primjenjuju u Bosni i

Hercegovini zaista se ini impresivnom, ali ono to predstavlja
nedostatak je injenica da Ustavni sud BiH primjenjuje ove
dokumente tek kada se apelant ili podnosilac zahtjeva pozovu na
diskriminaciju iz lana II/4 Ustava BiH. Ta odredba predstavlja
klju koji otkljuava vrata primjene svih ovih dokumenata to
oteava njihovu primjenu. Primjera radi, ukoliko se neko
apelacijom obrati Ustavnom sudu tvrdei da mu je povrijeeno
pravo na rad koje je zatieno Meunarodnim paktom o
ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, a koji je dio Aneksa
I na Ustav BiH i pri tome ne dokae da je bio diskriminiran u
ostvarivanju tog svog prava u smislu lana II/4 Ustava BiH
(poznato je da je vrlo teko dokazati diskiminaciju u postupku
pred sudovima), njegova apelacija e biti odbaena kao ratione
materiae inkompatibilna sa Ustavom BiH, jer pravo na rad nije
zatieno osnovnim tekstom Ustava BiH, nego iskljuivo
navedenim Paktom.
Drugi nedostatak se odnosi na proces ratifikacije novih
meunarodnih dokumenata za zatitu ljudskih prava, odnosno na
nepostojanje automatizma u primjeni novoratifikovanih
dokumenata za zatitu ljudskih prava. Ukoliko bi Parlamentarna
skuptina BiH ratificirala neku meunarodnu konvenciju, ona se
ne bi mogla primjenjivati u postupku pred Ustavnim sudom,
ukoliko ratifikaciju ne bi pratilo amandmansko djelovanje na
Ustav BiH. Ustavni sud ocjenjuje iskljuivo ustavnost, a ne i
zakonitost (sa izuzetkom kod pitanja proslijeenih od strane
redovnih sudova iz lana VI/3c) Ustava BiH), to spreava
uvoenje novih dokumenata za zatitu ljudskih prava u
djelokrug nadlenosti Ustavnog suda, a samim time umanjuje
opseg zatienih prava.
41
2. Pravo na djelotvoran pravni lijek za

krenje ljudskih prava
2.1. Redovni i vanredni pravni lijekovi
U lanu II/6 Ustava BiH utvreno je:

Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te
organi kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluju unutar
entiteta podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i
osnovne slobode na koje je ukazano u stavu 2. 19
Bosna i Hercegovina je u pogledu navodnih krenja
ljudskih prava u potpunosti prihvatila i praktino primijenila
principe koje primjenjuje Evropski sud za ljudska prava i to, prije
svega, kroz djelovanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Tako
je i pitanje primjene redovnih i vanrednih pravnih lijekova u
potpunosti odgovornost redovnih sudova koji primjenom
relevantnih zakonskih odredaba omoguavaju potivanje prava na
pravino suenje. S druge strane, ustavna odredba koja utvruje
obavezu svim sudovima, ustanovama i organima vlasti da
primjenjuju ljudska prava i slobode iz lana II, Ustava BiH,
predstavlja dodatnu obavezu redovnih sudova da, pored
relevantnih zakona, direktno primjenjuju prava iz lana II Ustava
BiH, to podrazumijeva i primjenu Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Pitanje klasifikacije redovnih i vanrednih pravnih lijekova
mogue je posmatrati sa aspekta domaeg prava i sa aspekta
prakse Evropskog suda za ljudska prava.
19
OHR.
42
Domae pravo, kao i veina drugih pravnih sistema,

poznaje podjelu pravnih lijekova na redovne i vanredne pravne
lijekove s tim da, ako se ovo pitanje posmatra sa aspekta
potivanja ljudskih prava, ovakva podjela postaje irelevantna jer,
prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, opredjeljujui stav
o tome da li su iscrpljeni efektivni pravni lijekovi nije da li su
iscrpljeni redovni ili vanredni pravni lijekovi, ve sutina pravnog
lijeka, odnosno efekat koji iscrpljivanje konkretnog pravnog lijeka
ima za samu stranku koja tvrdi da su joj povrijeena ljudska
prava. U skladu sa takvim stavom je i sudska praksa Ustavnog
suda Bosne i Hercegovine u pogledu jednog od preduvjeta da bi
apelacija Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine bila doputena, tj.
da su iscrpljeni svi efektivni pravni lijekovi, da se npr., zahtjev za
reviziju, onda kada je doputen, a svrstan je u vanredne pravne
lijekove, mora iscrpiti kako bi apelacija bila doputena, to je u
potpunosti u skladu sa relevantnom jurisprudencijom Evropskog
suda za ljudska prava.
2.2. Ustavni sud Bosne i Hercegovine
2.2.1. Sistem zatite ljudskih prava
Ustavni sud Bosne i Hercegovine postoji jo od vremena

dok je Bosna i Hercegovina egzistirala kao jedna od republika
bive Socijalistike federativne republike Jugoslavije (SFRJ).
Formiran je po prvi put 15. februara 1964. godine u skladu
Ustavom SFRJ iz 1963. godine, a kasnije je nastavio da postoji na
osnovu Ustava SFRJ iz 1974. godine. Nadlenosti prvobitno
uspostavljenog Ustavnog suda BiH bile su prvenstveno usmjerene
na apstraktnu normativnu kontrolu, kao to je ocjena
usklaenosti republikih zakona sa Ustavom i ocjena ustavnosti i
zakonitosti drugih opih akata, samoupravnih akata, kao i
43
rjeavanje sporova izmeu Republike i drugih drutveno

politikih zajednica, kao i sukoba nadlenosti izmeu sudova i
organa drutveno politike zajednice.
Definirajui preduvjete za daljnji razvoj demokratskog
politikog sistema i trine ekonomije i modificirajui internu
strukturu drave, Ustav BiH iz 1995. godine (Aneks 4) je, takoer,
uspostavio institucionalni okvir Ustavnog suda BiH na potpuno
novim i drugaijim politikim i pravnim temeljima u odnosu na
prethodni period. Uinjenim izmjenama, ustavna pozicija i
nadlenosti Ustavnog suda BiH uinile su ga kompatibilnim sa
standardima ustavnog sudstva i kao nezavisnog uvara ustava
i kao institucionalnog arbitra zatite ljudskih prava i sloboda.
2.2.2. Nadlenost
Openito govorei, nadlenosti Ustavnog suda su

definirane u lanovima VI/3 i IV/3 Ustava BiH. U okviru osnovne
zadae podravanja Ustava BiH, po ovim ustavnim odredbama
radi se o pet vidova nadlenosti, to u krajnjem sluaju znai i
diferencirane postupke, kao i specificirane odluke zavisno od vrste
nadlenosti i prirode sporova.
U osnovi, diferenciranje ovih nadlenosti zasniva se na
injenici u kojoj mjeri Ustavni sud, pored klasinog zadatka koji
se odnosi na zatitu ustavnosti, ostvaruje u pojedinim vrstama
sporova i neposredniju vezu sa sudskom, odnosno zakonodavnom
vlau.
44
2.2.3. Sporovi sukoba nadlenosti i apstraktna kontrola

ustavnosti 20
Ustavni sud BiH ima iskljuivu nadlenost odluivanja o

svim sporovima koji proisteknu iz Ustava izmeu dva entiteta, ili
izmeu Bosne i Hercegovine i jednog, ili oba entiteta, ili izmeu
institucija Bosne i Hercegovine. U sutini, Ustavni sud ovdje
odluuje o pozitivnim ili negativnim sukobima nadlenosti, kao i
o bilo kojim drugim sporovima koji se mogu pojaviti u odnosima
izmeu dravnih i entitetskih struktura vlasti odnosno institucija
Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud BiH ima nadlenost da odlui da li je bilo koja
odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa Ustavom
BiH. Iako Ustav BiH eksplicitno govori samo o "odredbama
zakona entiteta" 21, sljedei generalni zadatak Ustavnog suda jeste
da podrava Ustav BiH, ime se od ocjene ustavnosti ne iskljuuju
i zakoni Bosne i Hercegovine.
Kao specijalni sluaj podravanja Ustava BiH, Ustavni sud
je, takoer, nadlean da ispita da li je odluka entiteta da uspostavi
specijalni paralelni odnos sa susjednom dravom u skladu sa ovim
ustavom, ukljuujui i odredbe koje se odnose na suverenitet i
teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
U oba iznesena sluaja, prema Ustavu BiH, sporove moe
pokrenuti samo odreen krug ovlatenih pokretaa: lan
Predsjednitva Bosne i Hercegovine, predsjedavajui Vijea
ministara, predsjedavajui, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma
Parlamentarne skuptine, jedna etvrtina lanova/delegata bilo
kojeg doma Parlamentarne skuptine, ili jedna etvrtina lanova
bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
20
lan VI/3.a, Ustava BiH
21
lan VI/3.a, Ustava BiH
45
U okviru cjelokupne nadlenosti podravanja Ustava BiH,

Ustavni sud nije ogranien da se po vlastitoj inicijativi upusti u
ocjenu ustavnosti svakog zakona. Meutim, u Pravilima Ustavnog
suda primijenjen je princip samoograniavanja, tako da nije
regulirano djelovanje Ustavnog suda po vlastitoj inicijativi kod
ocjene ustavnosti zakona. Drugim rijeima, Ustavni sud ne moe
pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti po vlastitoj inicijativi,
ve povod za djelovanje, odnosno za voenje postupka pred
Ustavnim sudom, mora biti pokrenut od strane ovlatenih
subjekata navedenih u lanu VI/3a) Ustava BiH.
2.2.4. Apelaciona jurisdikcija 22
Apelaciona jurisdikcija Ustavnog suda ustanovljena je

ustavnom odredbom po kojoj Ustavni sud "ima apelacionu
nadlenost za pitanja iz Ustava koja se pojave na osnovu presude
bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini" 23.
Ovo znai da Ustavni sud BiH predstavlja najviu pravnu
instancu u odnosu na sudove u Bosni i Hercegovini, ime se
potvruje njegova uloga u smislu posebnog institucionalnog
garanta zatite prava i sloboda ustanovljenih Ustavom BiH. Vano
je napomenuti da postoje dva temeljna, formalna uvjeta da bi
predmet podnesen Ustavnom sudu bio dopustiv iscrpljivanje
efektivnih pravnih lijekova to znai da osoba koja eli podnijeti
22
lan VI/3.b, Ustava BiH
23
Primjena apelacione nadlenosti Ustavnog suda BiH u praksi je sadrajno
vrlo slina odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, obzirom da
Ustavni sud BiH direktno primjenjuje Evropsku konvenciju. I organizacijski,
Ustavni sud BiH je kopirao rjeenja Evropskog suda za ljudska prava i uveo
funkciju registrara i dodatno ojaao funkcije savjetnika u Sekretarijatu,
odnosno u Uredu registrara, vrlo slino nainu na koji taj sistem funkcionira u
Evropskom sudu za ljudska prava.
46
apelaciju Ustavnom sudu mora prethodno iscrpiti sve efektivne

pravne lijekove pred redovnim sudovima i tek onda podnijeti
apelaciju Ustavnom sudu u roku od 60 dana od dana prijema
posljednje odluke koja je meritorno rjeavala u predmetu.
Pravilima Ustavnog suda BiH navedena je ustavna
odredba operacionalizirana tako da Ustavni sud, ukoliko ustanovi
da je apelacija osnovana, moe dvojako postupiti: Ustavni sud
moe djelovati kao sud pune jurisdikcije, odnosno odluiti sluaj
u meritumu, ili ukinuti presudu i sluaj vratiti sudu koji je donio
tu presudu na ponovni postupak. Sud ija je presuda ukinuta,
duan je po hitnom postupku donijeti drugu presudu, pri emu je
vezan pravnim shvatanjem Ustavnog suda o povredi prava i
osnovnih sloboda podnosioca apelacije, koja su garantirana
Ustavom Bosne i Hercegovine.
2.2.5. Proslijeivanje pitanja od drugih sudova 24
lan VI/3c Ustava BiH 25, kojim se utvruje jedna od

nadlenosti Ustavnog suda, glasi:
Ustavni sud je nadlean u pitanjima koja mu je proslijedio bilo
koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o
ijem vaenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim
Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i
osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne
i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domaaja nekog opeg
pravila meunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku
suda.
24
lan VI/3.c, Ustava BiH
25
OHR.
47
Navedena odredba se sastoji iz dva dijela prvi se odnosi

na klasini pojam ocjene ustavnosti zakona i samo u ovoj odredbi
se daje mogunost ocjene zakonitosti od strane Ustavnog suda.
Drugi dio odredbe, razmatranje Ustavnog suda ne vee se za
konkretnu zakonsku odredbu, odnosno zakon kao cjelinu, nego
uvodi nadlenost da Ustavni sud ispita postojanje ili domaaj
nekog opeg pravila meunarodnog prava koje je bitno za odluku
suda, ne vezujui odluku Ustavnog suda za konkretni zakon ili
pojedinu njegovu odredbu. Primjenom jezikog tumaenja, to bi
znailo da bilo koja odredba koja je na snazi u pravnom poretku
Bosne i Hercegovine (ukljuujui i ustavne odredbe kao dio
cjeline pravnog poretka jedne drave), moe biti podvrgnut
procjeni o usklaenosti sa temeljnim principima meunarodnog
prava.
Ustavni sud, po opem pravilu, moe podrati zakon
relevantan za odluku nieg suda ili ga proglasiti nevaeim.
Pomenuti nii sud je potom obavezan postupiti u skladu sa
odlukom Ustavnog suda.
Na alost, iako je svrha ove nadlenosti Ustavnog suda da
kroz aktivan pristup redovnih sudova doe do diferencijacije
nadlenosti Ustavnog od redovnih sudova, te da kroz djelovanje
Ustavnog suda, doe do umanjenja broja predmeta u kojima se
utvruje povreda prava pojedinaca koja svoje izvorite imaju u
zakonodavstvu, ova nadlenost je najmanje zastupljena u radu
Ustavnog suda donesene su tek etiri odluke Ustavnog suda po
zahtjevima redovnih sudova. Uzrok ovako malog broja zahtjeva
po ovoj nadlenosti Ustavnog suda moe biti i injenica da
ustavni sudovi entiteta imaju slinu nadlenost i da je znaajno
vei broj ove vrste predmeta pred entitetskim ustavnim sudovima,
posebno pred Ustavnim sudom FBiH, ali ti predmeti se,
uglavnom, odnose na kantonalne propise za koje Ustavni sud
Bosne i Hercegovine nije ni nadlean.
48
2.2.6. Deblokada Parlamentarne skuptine BiH 26
Nadlenost Ustavnog suda BiH u sluaju "blokade" Doma

naroda Parlamentarne skuptine BiH po pitanju vitalnog interesa
predstavlja po mnogo emu atipian vid aktiviteta ustavnosudske
instance, jer se, praktino, na ovaj nain uspostavlja "bliski
kontakt" izmeu "ustavnosudske" i "zakonodavne" vlasti.
Ovdje Ustavni sud BiH rjeava spor u kojem je predloena
odluka Parlamentarne skuptine BiH, po miljenju veine delegata
jednog od konstitutivnih naroda, destruktivna po vitalni
nacionalni interes, a pri tome su u Domu naroda iscrpljena sva
"parlamentarna sredstva" za rjeavanja ovog pitanja.
2.2.7. Neizvravanje odluka Ustavnog suda Bosne i

Hercegovine
Neizvravanje odluka Ustavnog suda BiH sankcionirano je

lanom 239 Krivinog zakona BiH 27. Slubena osoba u instituciji
BiH, entiteta ili Distrikta Brko, koja odbije da izvri konanu i
izvrnu odluku Ustavnog suda BiH, ili spreava njezino izvrenje,
odnosno na neki drugi nain onemoguava njeno izvrenje, kaznit
e se zatvorom od est mjeseci do pet godina. Prema dostupnim
podacima, neto preko 20 posto odluka Ustavnog suda BiH, u
kojima je utvrena povreda ustavnih prava, odnosno ljudskih
prava, nije izvreno, to predstavlja ogroman procenat. Veliki broj
od ovih 20 procenata se odnosi na tzv. sistemske propuste vlasti
i na pitanje nestalih osoba, stare devizne tednje, izmirenje
dosuene ratne tete i slino, koji predstavljaju realno teko
rjeive probleme za vlasti Bosne i Hercegovine, bilo da se radi o
26
lan IV/3f, Ustava BiH
27
Slubeni glasnik BiH, broj 3/03
49
dravnom, ili entitetskom nivou. U svakom sluaju, ovi problemi

e u narednom periodu morati biti rijeeni na odgovarajui nain,
a neki koraci poduzeti su u pozitivnom pravcu u pogledu
rjeavanja problema stare devizne tednje i isplate dosuenih
ratnih teta. Ipak, injenica da dravno tuilatvo nije pokretalo
krivine postupke protiv lica odgovornih za nepoduzimanje
odgovarajuih mjera, predstavlja poseban problem koji zadire u
samu bit principa vladavine prava, jer ako se na odgovarajui
nain ne sankcionira neprovoenje odluke Ustavnog suda BiH,
onda se u potpunosti naruava autoritet te institucije i njen
poloaj u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine.
2.2.8. Rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u 2008. godini
Obzirom na injenicu da se izvjetaj o radu Ustavnog suda

BiH usvaja najee u januaru ili martu naredne godine, na
osnovu pokazatelja iz prethodnih godina pokazat e se koje su
tendencije u pogledu poveanja priliva i efikasnosti u rjeavanju
predmeta.
UPOREDNI POKAZATELJ BROJA PRIMLJENIH I RIJEENIH

PREDMETA ZA PERIOD 2003. 2007. GODINE
Godina Primljeni Procenat Ukupno Procenat
predmeti poveanja rijeeno rijeenih
broja predmeta bez predmeta
predmeta u obzira na
odnosu na godinu
prethodnu prijema
godinu
2003 832 182 % 339 41 %
2004 1169 41 % 1255 107 %
2005 2703 131 % 1717 64 %
2006 3458 29 % 2365 61 %
2007 3666 6% 2051 55 %
50
Ono to se odmah uoava ukoliko se pogleda ova tabela

jesu dva uporedna procesa poveanje priliva novih predmeta i
stagnacija u broju rijeenih predmeta na osnovu ega se moe
izvui zakljuak da raste povjerenje graana u Ustavni sud BiH,
kao posljednje utoite za traenje pravde, ali i o nemogunosti
Ustavnog suda BiH da pravovremeno odgovori na poveane
zahtjeve graana. Nemogunost da pravovremeno odgovori na
zahtjeve graana, svakako je objektivne prirode, jer nain
odluivanja na Ustavnom sudu BiH ne doputa neko posebno
ubrzanje postupka o predmetima iz okvira apstraktne
nadlenosti 28 odluuje iskljuivo sud u plenarnom sazivu, dok
predmete iz apelacione nadlenosti moe rjeavati i vijee od pet
sudija, ali i sud u plenarnom sazivu. Drugim rijeima, ustavna
odredba lana VI/2a, koja utvruje da veina od ukupnog broja
sudija (devet), predstavlja kvorum za odluivanje, vezao je ruke
Ustavnom sudu BiH da moe formirati vei broj vijea koja bi
mogla odluivati o predmetima iz apelacione nadlenosti koji
predstavljaju oko 99 posto svih predmeta koji stignu na Ustavni
sud BiH.
2.2.9. Prednosti i prepreke - Ustavni sud Bosne i Hercegovine
2.2.9.1. Nain odluivanja. - Najvei problem u

funkcioniranju Ustavnog suda jeste poveani priliv predmeta koji
se iz godine u godinu sve vie uveava, pri emu kapacitet
Ustavnog suda da apsorbuje taj poveani priliv 29, ostaje isti.
Zbog toga, Ustavni sud treba hitno reformirati. Potrebno je
promijeniti broj sudija sa devet na najmanje 13 ili 15 lanova.
28
Ocjene ustavnosti, proslijeena pitanja, rjeavanje sporova, deblokada
parlamentarne procedure i sl.
29
U toku 2004. godine Ustavni sud je primio 1169 predmeta; 2005. godine
2075 predmeta, 2006. godine 3480 predmeta; 2007. godine 3666 predmeta.
51
Razlog za ovakvo radikalno poveanje broja sudija lei iskljuivo u

potrebi efikasnijeg rada Ustavnog suda.
Rjeenja iz Aneksa 4, konkretno iz lana VI koji regulira

rad i nadlenosti Ustavnog suda, pored toga, su predvidjela
nedjelotvoran sistem odluivanja tako to je utvreno da kvorum
ini polovina lanova ukupnog broja sudija to znai da svaku
odluku, pa i odluke kojima se odbacuje apelacija, ili zahtjev, mora
donijeti najmanje pet sudija. Kada se tome doda i tumaenje
samog Ustavnog suda da to podrazumijeva da svaka odluka mora
biti donesena sa najmanje pet glasova za ili protiv predloenog
rjeenja, onda se dobija jedna dosta nedjelotvorna institucija to se
pokazuje i u broju nerijeenih predmeta tokom 2008. godine (oko
5000 nerijeenih predmeta). To praktino znai da, prema
sadanjim rjeenjima, Ustavni sud odluke moe donositi
iskljuivo na plenarnoj sjednici ili na sjednici vijea od najmanje
pet sudija i da ne postoji mogunost formiranja drugih vijea, npr.
Vijea od troje sudija koji bi mogli rjeavati predmete iz
apelacione nadlenosti. Do sada je Ustavni sud BiH uspijevao da, i
sa postojeim sistemom odluivanja, efikasno rjeava veliki priliv
predmeta i to prvenstveno zahvaljujui izuzetno dobro
organizovanom i vrlo profesionalnom Sekretarijatu Ustavnog
suda. Meutim, poveanim prilivom predmeta usljed jaanja
povjerenja graana u njegov rad i obaveze da prije eventualnog
obraanja Evropskom sudu za ljudska prava graani moraju
iscrpiti i postupak pred Ustavnim sudom, rad Ustavnog suda je
doao do take kada problem nije u broju izvrilaca u
Sekretarijatu, nego broj sudija i njihova mogunost da savladaju
ogroman priliv predmeta na kvalitetan nain (u posljednjih
nekoliko godina Ustavni sud BiH rijei oko 2300 predmeta
godinje, a priliv je negdje oko 3800 predmeta godinje). Zbog
toga je neophodno da se Ustavnom sudu omogui poveavanje
broja sudija na 13 ili 15 kako bi mogao fomirati vijea od po troje
sudija koji bi rjeavali predmete iz apelacione nadlenosti koji
52
ine oko 99 posto ukupnog broja predmeta. Na taj nain bi sudije

bile podjednako optereene, a glavni teret bi bio na
mogunostima Sekretarijata da poveanjem broja izvrilaca
povea i produktivnost Ustavnog suda, pri emu ne bi bile
potrebne promjene Ustava BiH, ve iskljuivo akata koji
reguliraju organizaciju Sekretarijata Ustavnog suda BiH.
Pri razmatranju ovih problema Ustavni sud uvijek mora
imati u vidu jedan od temeljnih zahtjeva da odgovori zahtjevu
efikasnog postupka pred Ustavnim sudom to bi za posljedicu
imalo izbjegavanje utvrivanja odgovornosti za krenje prava na
suenje u razumnom roku od strane Evropskog suda za ljudska
prava, a to moe predstavljati znatne izdatke za dravu. Konano,
i sam kvalitet odluka Ustavnog suda bi sasvim sigurno dostigao
jo vei nivo.
Imenovanje sudija Ustavnog suda BiH treba vriti
Parlamentarna skuptina BiH (dosadanje rjeenje je da etiri
lana bira Parlament Federacije BiH, dva lana Narodna skuptina
Republike Srpske i tri strana lana predsjednik Evropskog suda za
ljudska prava uz konsultacije sa lanovima Predsjednitva BiH).
Ovo je vrlo bitno radi potivanja principa nezavisnosti i
nepristrasnosti sudija Ustavnog suda, to se direktno iskazuje kroz
nain njihovog izbora. Za razliku od dosadanjeg naina izbora
sudija Ustavnog suda BiH koje biraju entitetski parlamenti bez
ikakve prethodne strune provjere kandidata, to kao posljedicu
ima politiki prepoznatljive kadrove kao sudije Ustavnog suda
BiH, budua rjeenja trebaju pomiriti potrebu da kandidati
moraju proi prethodnu strunu profesionalnu provjeru i tzv.
sistem negativne selekcije kroz djelovanje, npr., Visokog sudskog i
tuilakog vijea Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) i tek onda,
eventualno, pruiti priliku donosiocima odluka u sferi politike da
izaberu od tako filtriranih kandidata politiki najprihvatljivijeg
(slino kao kod entitetskih ustavnih sudova). Na ovaj nain
pomirili bi se i oni koji zagovaraju imenovanje koje bi bilo u
53
direktnoj zavisnosti od struktura vlasti i zagovornici potrebe da se

ouva profesionalna struktura sudija Ustavnog suda BiH i
neophodan kvalitet u odlukama koje bi bile liene nepotrebnog
politikog uticaja. Kao preduvjet i kao garant potpune
profesionalnosti u radu i odabiru kandidata od strane VSTV BiH
neophodno je promijeniti sastav VSTV BiH tako to bi u njemu
ravnopravno participirale sudije ustavnih sudova entiteta i
Ustavnog suda BiH. Samo na taj nain bi se obezbijedila struna
procjena prijavljenih kandidata.
2.3. Uredi Ombudsmana u Bosni i Hercegovini
Od 3. januara 2001. godine Zakon o ombudsmanu za

ljudska prava Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br.
32/00) zamijenio je Aneks 6 Dejtonskog mirovnog sporazuma i
postao pravna osnova za rad ove institucije. Meutim, sutina
navedenog Zakona nalazi se u odredbama Aneksa 6 Opeg
okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, pa je stoga
nepohodno spomenuti da je on predvidio, u lanu 2 drugog
poglavlja, osnivanje Komisije za ljudska prava.
2.3.1. Pregled
Institucije ombudsmana koje trenutno funkcioniraju u

Bosni i Hercegovini, odnosno Ombudsman za ljudska prava
Bosne i Hercegovine, ombudsmani Federacije BiH i Republike
Srpske, osnovane su na osnovu mirovnog sporazuma (izuzev
Ombudsmana Republike Srpske). Dejtonski sporazum, koji je
stupio na snagu 14. decembra 1995. godine, uspostavio je Bosnu i
54
Hercegovinu kao nastavak Republike Bosne i Hercegovine, koja se

sastoji od dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske.
Pred dugo oekivano ujedinjenje ureda ombudsmana BiH

i entitetskih ureda ombudsmana u jedinstvenu instituciju
Ombudsmana za ljudska prava BiH, koja je trebalo da pone s
radom 1. januara 2007. godine, nuno je tematizirati neka od
znaajnih strukturalnih pitanja, kao to su njen sastav, izbor i
procedure rada. Osnovni utisak koji se stie sagledavanjem te
nove, reformirane strukture u svjetlu meunarodnih standarda i
komparativnih iskustava jeste da je u Bosni i Hercegovini rije
samo o formalnom, administrativnom ujedinjenju, a da se,
zapravo, potvruje dominacija etnikog pristupa zatiti ljudskih
prava, te zadrava primjena principa pariteta, konsenzusa i
internog balansiranja odluka izmeu tri predstavnika
konstitutivnih naroda u toj instituciji. Na taj nain, umjesto da
slui kao korektiv konsocijaciji, koja je vie nego problematina s
aspekta ljudskih prava, te da inherentnim fokusom na prava
pojedinaca ponudi protuteu dominantnoj etnikoj paradigmi u
BiH, reformirani ombudsman samo preslikava sutinske elemente
konsocijacije, inei na taj nain sistem ljudskih prava u BiH jo
ranjivijim.
Imajui u vidu da je rije o strukturnim problemima, svi
su izgledi da e se ovi nedostaci ispoljiti i u novoj, ujedinjenoj
instituciji ombudsmana BiH. Jedinu istinsku promjenu i nadu u
uspijeh ove institucije u izmjeni razumijevanja i konteksta
implementacije ljudskih prava moe donijeti izbor osoba od
autoriteta i ugleda koji e u narednom periodu vriti ovu vanu
funkciju. Samo ombudsmani, koji e dosljedno insistirati na
jeziku prava nasuprot etnicizaciji i politizaciji implementacije
ljudskih prava u naoj zemlji, mogu usvojiti takve interne
procedure koje e ovu instituciju uiniti snanim i efikasnim
zatitnikom graana.
55
Kao potvrda da taj proces nee ii u potrebnom pravcu,

dokazuje procedura izbora nova tri ombudsmana BiH, koja je
otpoela pretprole godine. Objavljeni konkurs je poniten od
strane Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine Bosne i
Hercegovine zbog nemogunosti dobijanja dovoljnog broja
glasova zastupnika za predloene kandidate, iako su predloeni
kandidati bili politiki prepoznatljivi, ali i podjele u okviru
veinske koalicije u Parlamentarnoj skuptini BiH i u tom sluaju
su se pokazale kao nepremostiva prepreka. Iako ne izgleda kao
politiko pitanje, ovaj izbor je bio optereen upravo slabim
funkcioniranjem vladajue koalicije koja nije mogla da se sloi
oko zajednike liste kandidata za ove tri pozicije, s obzirom da je
jedan od tri ombudsmana Bonjak, drugi Srbin, a trei Hrvat. Ko
god da bude izabran za ombudsmane na nivou Bosne i
Hercegovine, njihov rad je, zbog ovakvog razvoja stvari, osuen
na neuspijeh, jer je postalo vie nego oito (a bilo je i do sada sa
prethodnim imenovanjem koje je, takoer, praeno dubokom
involviranou politike) da politika eli podobne ombudsmane
koji nee biti nezavisni i nepristrasni. Ovim vlast eli da izbjegne
mogue kritike na svoj rad. To je u prolosti i uspjela, jer je i
postojea tri ombudsmana imenovalo Predsjednitvo Bosne i
Hercegovine na netransparentan nain sa direktnim
involviranjem politike u ovaj proces. S druge strane, zakonska je
obaveza da se objedine tri institucije ombudsmana, meutim i
ovaj proces je zaustavljen do izbora novih bosanskohercegovakih
ombudsmana gotovo dvije godine.
Poetkom decembra 2008. godine izabrani su novi

ombudsmani BiH. Time je okonan proces izbora novih
ombudsmana, ali ne i ispunjena zakonska obaveza stvaranja
jedinstvene institucije na nivou drave. Iako su novoizabrani
dravni ombudsmani slubeno preuzeli funkciju 14. decembra
2008. godine, naili su na odreene prepreke u ispunjavanju
zakonske obaveze objedinjavanja institucija ombudsmana.
56
Narodna skuptina Republike Srpske jo uvijek nije

usvojila prijedlog zakona o ukidanju institucije entitetskog
ombudsmana. S druge strane, FBiH je Zakon o nainu prestanka
funkcioniranja Institucije ombudsmana Federacije BiH u
prelaznom periodu i prenosu njenih nadlenosti na Instituciju
ombudsmena za ljudska prava BiH 30 donijela jo 2007. godine, no
federalna institucija ombudsmana i dalje nastavlja sa svojim
radom pozivajui se na lan 3 pomenutog zakona u kojem je
propisana obaveza "konanog istovremenog objedinjavanja
institucija ombudsmana". Do zakljuenja ovog izvjetaja, u Bosni i
Hercegovini i dalje postoje i djeluju tri institucije ombudsmana:
ombudsman Federacije BiH, ombudsman Republike Srpske, te
ombudsman BiH.
2.3.2. Jedinstvena struktura: konsolidacija ili redukcija
Dejtonskim sporazumom u naoj zemlji su uspostavljeni

kompleksni ustavno-politiki aranmani, kao i kompleksan sistem
zatite ljudskih prava, od kojeg se oekivalo da odgovori na
izazove postkonfliktne tranzicije, ali i da bude svojevrsni korektiv
takvoj strukturi drave. Namjena tog sistema jeste zatita
pojedinca od povreda njegovih prava u zamrenim labirintima
mnogostrukih nivoa vlasti u BiH. 31
Ustavom Bosne i Hercegovine, te Aneksom VI Dejtonskog
mirovnog sporazuma uspostavljena je dosta neobina dravna
institucija za zatitu ljudskih prava - Komisija za ljudska prava,
sastavljena od Ombudsmana za ljudska prava i Doma za ljudska
prava. Osnovna razlika izmeu ove dvije institucije je u sljedeem:
30
Slubene novine Federacije BiH, br. 53/07
31
Edin Hodi: Zatitnik graana i talac konsocijacije Ombudsman za
ljudska prava BiH, lanak objavljen 26. februara 2007. i dostupan na:
http://www.pulsdemokratije.net/index.php?a=detail&l=bs&id=199.
57
dok je Dom formiran kao sudsko tijelo koje donosi konane i

obavezujue odluke u sluajevima krenja ljudskih prava graana
BiH, Ombudsman je institucija ije odluke imaju karakter
autoritativnih, ali pravno neobavezujuih preporuka za tijela vlasti
na nivou BiH. Pored Ombudsmana za ljudska prava BiH, od 1995.
godine, odnosno 2000. godine, takva institucija postoji i na nivou
Federacije BiH, odnosno Republike Srpske. Prestankom mandata
Doma za ljudska prava 31. decembra 2003. godine, Ombudsman
BiH je ostao jedina dravna institucija za zatitu ljudskih prava na
nivou BiH, dok su Ombudsman FBiH i Ombudsman Republike
Srpske nastavili da djeluju na rjeavanju sluajeva
neodgovarajueg rada javne uprave i krenja ljudskih prava
graana na nivou entiteta.
Ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine poeo
je sa radom 1996. godine, kada je tu funkciju vrila jedna osoba,
strani dravljanin. Poetkom 2004. godine, instituciju preuzimaju
dravljani BiH, ali se, kako je to ve uobiajeno u naoj zemlji,
broj ombudsmana poveava na tri. U aprilu 2006. godine usvojene
su izmjene i dopune Zakona o Ombudsmanu za ljudska prava
BiH, na osnovu kojih se uspostavlja jedinstvena struktura
ombudsmana u naoj zemlji, koja podrazumijeva i prestanak s
radom takvih institucija na nivou entiteta.
Brojni su razlozi za ujedinjenje institucije ombudsmana u
BiH i ukidanje njenih ekvivalenata na nivou entiteta. Ti su
argumenti moda ponajbolje sumirani u Godinjem izvjetaju
Ombudsmana za ljudska prava BiH iz 2003. godine, u kojem se
navodi da e ujedinjenje institucije i smanjenje broja
ombudsmana sa devet na tri donijeti bolju uslugu uz manje
troka, te eliminirati zbunjenost javnosti, kontradikcije,
dupliranje, probleme koordinacije i dvostruke administracije.
Ujedinjenje ovih institucija je i jedna od postprijemnih
obaveza Bosne i Hercegovine prema Vijeu Evrope. Pored toga, i
tijela Ujedinjenih nacija, zaduena za implementaciju konvencija
58
o ljudskim pravima, u svojim su dokumentima posveenim BiH,

gotovo neizostavno navodili problematinu troetniku strukturu
ombudsmana kao jedno od znaajnih podruja zabrinutosti. Tako
i Zakljune napomene Komiteta za eliminaciju rasne
diskriminacije Ujedinjenih nacija iz aprila 2006. godine, navode da
tripartitna struktura ove institucije ugroava njenu efikasnost, pa
bi predstojee ujedinjenje ombudsmana u BiH trebalo poduzeti s
ciljem osiguravanja jedinstvenog, a ne etniki podijeljenog
pristupa zatiti ljudskih prava.
Treba, meutim, naglasiti i da rezerve koje su na kraju
svojih mandata izrazili i ombudsmani Federacije BiH i Republike
Srpske, a koje se svode na bojazan da e reformirana, jedinstvena
institucija voditi reduciranju ukupne strukture zatite ljudskih
prava u naoj zemlji, nikako nisu bez osnova. O tome govori i
injenica da je ve najavljeno znaajno smanjenje godinjeg
budeta ove institucije, te ukidanje pojedinih regionalnih ureda,
to oteava realizaciju veoma bitnog principa dostupnosti ureda
ombudsmana graanima. Takve najave izazivaju opravdanu
zabrinutost, naroito imajui u vidu raspoloive statistike
podatke o porastu broja prijava krenja ljudskih prava graana
posljednjih godina. Kao ilustracija moe se navesti podatak da je
do avgusta 2003. godine Ombudsman Federacije BiH zabiljeio
oko 570.000 kontakata sa graanima dok je, prema informacijama
iz ove institucije, u periodu od 2003. do 2006. godine zabiljeeno
gotovo 700.000 dodatnih albi. Takav porast prijava se dijelom
moe objasniti i poveanom svijeu graana o radu i
kapacitetima ove institucije, ali svakako ukazuje na kontinuirani
problem krenja ljudskih prava graana u poslijeratnom periodu.
I statistika Ombudsmana Republike Srpske, prema kojoj je tokom
2006. godine zabiljeeno 40 procenata vie albi graana u odnosu
na prethodnu godinu, svakako potvruje da e se ujedinjena
institucija Ombudsmana za ljudska prava BiH suoiti sa brojnim
izazovima u realizaciji aktivnosti iz svoje nadlenosti.
59
Prema tome, moe se rei da opisana erozija institucija za

zatitu ljudskih prava u BiH nije praena odgovarajuim
smanjenjem aktualnosti razloga koji su doveli do inicijalnog
uspostavljanja te sloene strukture. Meutim, teko je u ovoj fazi,
u kojoj ujedinjeni Ombudsman za ljudska prava BiH jo nije ni
poeo sa radom, objektivno procjenjivati potencijal institucije i
njenu efikasnost, ali dva elementa ine fokus zabrinutosti (kao i
kod Ustavnog suda BiH) sastav institucije i nain izbora
ombudsmana, konceptualne su, a ne empirijske naravi, pa se ve
sada mogu analizirati u skladu sa meunarodnim standardima i
iskustvima drugih zemalja u ovoj oblasti.
2.3.3. Reprezentativnost i sastav Ombudsmana za ljudska

prava BiH
Budui da je donesen nakon viedecenijskog razvoja

relevantnih meunarodnih standarda, te nakon jednako dugog
perioda djelovanja ove institucije u mnogim dravama svijeta,
najvei dio Zakona o Ombudsmanu za ljudska prava BiH iz 2001.
godine predstavlja najvii izraz dostignua i standarda vezanih za
rad ove institucije. Zamijenivi relevantne odredbe Aneksa VI
Dejtonskog sporazuma, Zakon je ovoj instituciji dao veoma iroke
nadlenosti, koje ukljuuju nadzor rada svih tijela dravne vlasti,
ukljuujui i sudstvo. To je, svakako, u skladu sa najviim
zahtjevima izraenim u Parikim principima Ujedinjenih nacija iz
1993. godine, koji predstavljaju primarni izvor meunarodnih
standarda za uspostavljanje i djelovanje dravnih institucija za
zatitu ljudskih prava. Pored tipine nadlenosti vezane za prijem
individualnih albi graana u sluajevima nezakonitog ili, ire
posmatrano, neodgovarajueg rada javne uprave, Ombudsman za
ljudska prava BiH moe i samostalno poduzimati ope istrage o
60
krenjima ljudskih prava, te preporuivati ope i pojedinane

mjere.
Takoer, treba naglasiti i da je sama injenica da je pozicija
ove institucije utvrena Ustavom BiH i Zakonom veoma znaajna
jer, kako se to veoma esto istie, to je vea pravna snaga akta
koji regulira djelovanje dravne institucije za zatitu ljudskih
prava, to su vee garancije njene nezavisnosti.
Meutim, pored odgovarajueg pravnog statusa i
nadlenosti, sastav institucije za zatitu ljudskih prava i procedura
izbora kandidata za najvie funkcije u tom tijelu, svakako, su bitan
element njenog ukupnog uspjeha. Od autoriteta i ugleda lanova
ove institucije zavisi mnogo toga, od zadravanja pozicije
sutinske nezavisnosti, kako od struktura vlasti tako i od
neprincipijelnog uticaja organizacija civilnog drutva, preko
upoljavanja i zadravanja kvalitetnih kadrova koji svoju karijeru
vide u okviru takve institucije, pa do njene efikasnosti i
legitimiteta, naroito u duboko podijeljenom drutvu kakvo je
bosanskohercegovako.
Pariki principi utvruju, inter alia, da je jedan od bitnih
elemenata nezavisnosti ove institucije i njen pluralizam. Kako se
to istie u brojnim analizama (vidjeti, na primjer, Assessing the
Effectiveness of National Human Rights Institutions, str. 8),
reprezentativnost institucije za zatitu ljudskih prava i njen sastav
koji prati socijalnu, etniku, jeziku, ali i spolnu strukturu
konkretne drutvene zajednice, znaajno doprinose njenoj
efikasnosti. Prema Zakonu o Ombudsmanu za ljudska prava BiH,
funkciju zatitnika ljudskih prava vre tri ombudsmana. Premda
se ova institucija u principu vee za jednu osobu, to
onemoguava ispunjavanje navedenog zahtjeva
reprezentativnosti, BiH nije jedini izuzetak od ovog pravila. Tako,
na primjer, u vedskoj djeluju etiri parlamentarna ombudsmana,
u Austriji je rije o kolektivnom organu kojeg ine tri
ombudsmana, dok u Belgiji funkciju Federalnog ombudsmana
61
vre dvije osobe, od kojih jedna pripada francuskoj, a druga

holandskoj jezikoj zajednici.
Iako prvobitna verzija zakona iz 2001. godine ne sadri
odredbu o etnikoj pripadnosti ombudsmana, navodei da pravo
kandidiranja na ovu funkciju ima svaki punoljetni graanin BiH,
njihov broj ukazuje na to da je implicitna namjera zakonodavca,
prije svega, bila postizanje balansa predstavnika konstitutivnih
naroda. Veoma dobro rjeenje ponudio je inicijalni prijedlog
zakona o jedinstvenoj strukturi ove institucije kojeg su sainili
predstavnici ombudsmana BiH tokom 2003. godine 32. Prijedlog je
predviao da instituciju ine jedan ombudsman i tri zamjenika, a
takvo zakonsko rjeenje bilo je voeno i principom da nije
potrebno navoditi odredbu o etnikoj pripadnosti osoba koje e
vriti te funkcije, niti o njihovoj eventualnoj rotaciji na poziciji
ombudsmana, jer e se odgovarajua zastupljenost konstitutivnih
naroda i ostalih u tom tijelu osigurati kroz praksu Predsjednitva i
Parlamentarne Skuptine BiH, koji su, prema tom prijedlogu,
trebali da vre imenovanje. Aktuelni zakon, meutim, u skladu sa
usvojenim izmjenama i dopunama iz 2006. godine, na gotovo
karikaturalan nain utvruje da se ombudsmani imenuju iz tri
konstitutivna naroda ... to ne iskljuuje mogunost imenovanja i
iz reda ostalih. Ovakva formulacija je uistinu apsurdna, budui
da se dva elementa ove odredbe meusobno iskljuuju: ako se
ombudsmani uistinu imenuju iz reda konstitutivnih naroda, na
koji nain e trolana struktura omoguiti i prisustvo etvrtog,
kompozitnog etnokulturnog entiteta u BiH Ostalih? S druge
strane, ukoliko pripadnici Ostalih zaista imaju pravo da budu
imenovani na ovu funkciju, prvi dio odredbe, koji ureuje
zastupljenost konstitutivnih naroda, postaje sasvim suvian.
Na ovaj nain, prethodni saziv Parlamentarne skuptine
BiH, koji je donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
Ombudsmanu za ljudska prava, potpuno je ignorirao i miljenje
32
Izvjetaj Ombudsmana za ljudska prava BiH za 2003. godinu
62
Venecijanske komisije o nacrtu tog pravnog akta iz 2004. godine,

u kojem je naglaeno i to da je, iako e tri ombudsmana
najvjerovatnije zaista biti predstavnici tri konstitutivna naroda, u
samom Zakonu potrebno u potpunosti napustiti etnike kriterije
za izbor na tu funkciju i usvojiti formulaciju prema kojoj e
ombudsmani biti graani BiH.
Takav pristup zatiti ljudskih prava i rezerviranje ak i
institucije ombudsmana za pripadnike tri konstitutivna naroda
na to su nas, ini se, ve navikli Predsjednitvo BiH i Dom
naroda Parlamentarne skuptine BiH apsolutno je
neprihvatljivo. Umjesto da poslui kao dobra prilika da drava
pokae spremnost da se pobolja pozicija ostalih u politikom i
javnom ivotu BiH, izmijenjeni Zakon o Ombudsmanu za ljudska
prava BiH predstavlja sasvim nepotrebnu i neprimjerenu potvrdu
dominantne etnike matrice.
Prema tome, stie se dojam da je svrha postojanja tri
ombudsmana na elu institucije samo u tome da se omogui puko
prisustvo iskljuivo predstavnika konstitutivnih naroda, ime se
konsocijacija i podjela vlasti izmeu etnikih grupa u BiH
preslikala i na oblast institucionalne zatite ljudskih prava, u kojoj
je nikako ne bi smjelo biti. Ako bismo i pokuali opravdati takav
pristup upotrebom principa predstavljanja potencijalnih rtava
krenja ljudskih prava u ovoj instituciji u korist konstitutivnih
naroda tvrdnjom da e, imajui u vidu dubinu etnikih podjela u
BiH, upravo pripadnici tih etnikih grupa biti i najvjerovatnije
rtve krenja ljudskih prava, ini se da ni takva postavka nema
ozbiljnu osnovu. Kao ilustracija svakako moe posluiti statistika
Ombudsmana FBiH iz avgusta 2003. godine, prema kojoj su u
etnikoj strukturi podnosilaca albi, zapravo, dominirali
pripadnici ostalih (Christopoulos i Hormovitis, 2003: 32).
Konano, za uspjean rad ove institucije veoma je vano da
se ne ponovi iskustvo iz 2003. godine, kada je, prema izvjetaju
Helsinkog komiteta BiH, Predsjednitvo BiH, koje je prema
63
ranijem zakonskom rjeenju utvrivalo kandidate za funkciju

Ombudsmana BiH, za tu poziciju predloilo ljud[e] blisk[e]
nacionalistikim politikim strankama i bez ikakvih referenci u
domenu ljudskih prava. Zbog toga vrijedi podsjetiti na zakonsku
odredbu koja utvruje da [z]a ombudsmana mogu biti
imenovani dravljani Bosne i Hercegovine... koji imaju dokazano
iskustvo u podruju zatite ljudskih prava i graanskih sloboda, te
visok moralni ugled. Meutim, nedavna iskustva u (jo uvijek
neokonanom) procesu imenovanja tri Ombudsmana od strane
Parlamentarne skuptine BiH, ukazuju da nikakav progres nee
biti napravljen ve upravo suprotno da e se u (sada ve)
transparentnom procesu 33 odabira kandidata izabrati oni sa
sredine ili dna ljestvice strunosti, a ne kandidati koji su najbolje
ocijenjeni od strane nadlene komisije. Uostalom, to je scenarij
koji je gotovo u cijelosti vien prilikom posljednja tri imenovanja
sudija na Ustavnom sudu BiH 34 s tim da taj proces ak nije ni
transparentan u mjeri u kojoj je proces imenovanja ombudsmana.
U tranzicijskom kontekstu BiH, institucija Ombudsmana
ima specifinu ulogu. Za razliku od razvijenih demokratija, u
kojima ova institucija predstavlja vaan faktor u ouvanju i
osiguravanju potivanja principa i procedura demokratske vlasti,
u naoj zemlji se oekuje i znaajna uloga ovog tijela u izgradnji i
konsolidaciji tih principa. Takoer, ne treba zanemariti ni
injenicu da su ovlatenja ove institucije neobino iroka, ak i u
komparativnoj perspektivi, pa je njen potencijal da pozitivno utie
na procese konsolidacije demokratskih institucija i izgradnje
standarda dobre uprave u BiH veoma visok.
33
Proces obavljanja razgovora i bodovanja jeste javan uz prisustvo predstavnika
nevladinih organizacija i OHR-a.
34
Posljednja tri imenovanja sudija u Ustavni sud BiH su okonana tako da su
tri lana Predsjednitva vladajuih stranaka postali sudije Ustavnog suda BiH,
to dovodi do ozbiljnih sumnji u nepristrasnost Ustavnog suda BiH kao
garanta potivanja Ustava BiH i temeljnih principa demokratije i vladavine
prava kao osnove za razmatranje predmeta koji se tiu ljudskih prava.
64
Stoga je od sutinske vanosti osigurati da ovu vanu

funkciju vre osobe koje e usvojiti takve interne procedure koje
e im konano omoguiti da djeluju barem kao jedan
ombudsman, ako je ve, zbog specifinosti problema s kojima e
se suoavati, ali i konteksta u kojem e djelovati, nerealno
oekivati da budu tri puta efikasniji.
2.4. Entitetski ustavni sudovi
S obzirom da je Bosna i Hercegovina podijeljena na dva

entiteta, u svakom od entiteta egzistiraju ustavni sudovi koji imaju
klasinu nadlenost, kao i veina evropskih ustavnih sudova, a to
je ocjena ustavnosti zakona, odnosno njihova usklaenost sa
ustavima entiteta. Uspostavljanje tzv. regionalnih ustavnih sudova
i nije neobino rjeenje, s obzirom da u nekim zemljama zapadne
demokratije (npr. u Njemakoj) postoje ustavni sudovi na
regionalnom nivou, odnosno na nivou teritorijalne organizacije
drave i pored injenice postojanja dravnog ili saveznog
Ustavnog suda. Ono to ih unekoliko razlikuje od drugih ustavnih
sudova jeste nepostojanje mogunosti ocjene zakonitosti i njihova
osnovna uloga deblokiranje rada entitetskih zakonodavnih tijela
kada se pojavi pitanje koje se, prema miljenju poslanika u Domu
naroda Federalnog parlamenta, odnosno u Vijeu naroda
Narodne skuptine Republike Srpske, smatra pitanjem od vitalnog
nacionalnog interesa za neki od konstitutivnih naroda. Osim
ovoga, niti jedan entitetski ustavni sud nema apelacionu
nadlenost, odnosno ustavni tekst ne prua mogunost da se
pojedinac moe obratiti bilo kojem od ovih sudova sa zahtjevom
za zatitu ljudskih prava na presudu redovnih sudova, kao to je to
sluaj sa Ustavnim sudom BiH. Takva ustavna rjeenja, iako nisu
neuobiajena za ustavne sudove, ove sudove ne ine efektivnim
zatitnicima ljudskih prava u punom smislu te rijei, ukoliko se
izuzme njihova uloga u zatiti ljudskih prava kroz vrenje
65
apstraktne nadlenosti, odnosno ocjene ustavnosti ili zatite

kolektivnih prava. Meutim, ukoliko se uporede podaci o broju
predmeta iz apelacione nadlenosti Ustavnog suda BiH sa
relativno malim brojem predmeta koji se vode pred entitetskim
ustavnim sudovima, dolazi se do zakljuka da utvrene
nadlenosti dva entitetska i jednog dravnog ustavnog suda nisu
podijeljene na odgovarajui nain i da bi u budunosti trebalo
doi do redistribucije nadlenosti ustavnih sudova kako bi svaki
ispunjavao svoju ulogu zatitnika ljudskih i ustavnih prava
graana.
3. Ogranienja i derogacija ljudskih prava
lan 4. Pakta o graanskim i politikim pravima (PGP):

1. U sluaju da izuzetna opta opasnost ugrozi opstanak nacije i
da je to objavljeno slubenim aktom, drave lanice ovog pakta mogu da
preduzmu, u onom strogom obimu u kojem to stanje zahtijeva, mjere
koje odstupaju od obaveza predvienih ovim paktom, pod uslovom da
te mjere ne budu u nesaglasnosti sa ostalim obavezama koje im namee
meunarodno pravo i da nemaju za posljedicu diskriminaciju
zasnovanu samo na rasi, boji, polu, jeziku, vjeri ili socijalnom porijeklu.
2. Prethodna odredba ne doputa nikakvo odstupanje od l. 6, 7,
8 (ta. 1 i 2), 11, 15, 16, i 18 ovog pakta.
3. Drave lanice ovog pakta koje se koriste pravom odstupanja
moraju odmah da preko generalnog sekretara Ujedinjenih nacija,
saopte ostalim dravama lanicama odredbe od kojih su odstupile, kao
i razloge ovog odstupanja. One e istim putem ponovo obavijestiti o
tome kada budu prestale sa ovim odstupanjima.
(Sl. list SFRJ, br. 7/71)
66
lan 15 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih

sloboda:
1. U doba rata ili druge javne opasnosti koja prijeti opstanku
nacije, svaka visoka strana ugovornica moe poduzeti mjere koje
odstupaju od njenih obveza po ovoj konvenciji, i to u najnunijoj mjeri
koju zahtijeva hitnost situacije, s tim da takve mjere ne budu u neskladu
s njenim drugim obvezama prema meunarodnom pravu.
2. Prethodna odredba ne doputa odstupanje od lanka 2. osim
u pogledu smrti prouzrokovane zakonitim ratnim postupcima, ili lanka
3. i 4, stavak 1. lanka 7.
3. Svaka visoka strana ugovornica koja koristi svoje pravo da
odstupi od odredbi Konvencije obavjetava u potpunosti Generalnog
sekretara Savjeta Europe o mjerama koje poduzima i razlozima za njih.
Ona, takoer, obavjetava Generalnog tajnika Savjeta Europe kada takve
mjere prestaju djelovati i kada se odredbe Konvencije ponovo poinju u
potpunosti primjenjivati.
(Sl. glasnik BiH, br. 6/99)
3.1. Ogranienja i derogacija po Ustavu Bosne i Hercegovine
Ustav Bosne i Hercegovine ne sadri izriite odredbe o

ogranienjima i derogaciji ljudskih prava. Meutim, u lanu 2,
taka 2, navodi se da se prava i slobode odreene u Evropskoj
konvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te njenim
protokolima izravno primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju
prvenstvo nad svakim drugim pravom. Shodno tome, ogranienja
ljudskih prava i derogacija, to je predmet naeg istraivanja u
Bosni i Hercegovini, sadrani su u Evropskoj konvenciji za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i protokolima uz nju.
67
3.2. Ogranienja ljudskih prava
U evropskom sistemu ljudskih prava, koji je sadran u

Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,
predvieni su izuzeci, posebne restrikcije i rezerve.
3.2.1. Izuzeci
Izuzeci se javljaju na vie mjesta u Evropskoj konvenciji i

protokolima uz nju. Poseban znaaj, svakako, imaju izuzeci u
odnosu na pravo na ivot. Naime, u stavu 1 lana 2 navodi se da je
pravo na ivot svakog ovjeka zatieno zakonom. Niko ne moe
biti namjerno lien ivota osim kod izvrenja smrtne kazne po
presudi Suda, kojom je proglaen krivim za zloin za koji je ova
kazna predviena zakonom. Odredbe ovog lana, takoer,
predstavljaju odreeni izuzetak u odnosu na zabranu liavanja
ivota. Meutim, ovdje treba dodati da je protokolima broj 6 iz
1985. godine, te br. 13 iz 2002. godine ukinuta smrtna kazna u
potpunosti, tako da za sve zemlje koje su ratificirale ove protokole
odredba, ili izuzetak, iz stava 1, nema vie nikakav praktian
znaaj.
Meutim, posebno veliki znaaj imaju izuzeci iz stava 2

ovog lana, gdje se navodi da liavanje ivota nije u suprotnosti
sa ovim lanom ako proizilazi iz upotrebe sile koja je apsolutno
neophodna: a) u odbrani svakog pojedinca od nezakonitog nasilja;
b) prilikom zakonitog liavanja pojedinca od nezakonitog nasilja; i
c) u akciji poduzetoj, u skladu sa zakonom, radi guenja nemira ili
pobune. Tim povodom Evropski sud za ljudska prava je u sluaju
Stewart protiv Ujedinjenog Kraljevstva iz 1984. godine naveo
68
vano tumaenje koje se odnosi na upotrebu sile koja moe imati

za posljedicu, kao nenamjeran ishod, liavanje ivota 35.
U svim ovim sluajevima radi se o upotrebi sile radi
odreenog cilja, s tim da ta upotreba sile ne smije biti vea od one
koja je neophodna za ostvarenje toga cilja. Ovdje je, zapravo,
doao do primjene princip proporcionalnosti izmeu intenziteta
sile koja je primijenjena i cilja koji se time eli postii. Iz
jurisprudencije Evropskog suda za ljudska prava vidljivo je da su
posebno frekventne odluke koje se odnose na izuzetak za sluaj
nemira ili pobune. Tako se navode sluajevi koji najee spadaju
u liavanje ivota, kao i u sluajeve nemira ili pobune, to je
vidljivo u predstavkama X protiv Belgije iz 1966. godine, Farell
protiv Ujedinjenog Kraljevstva iz 1980. godine, te Kelly protiv
Ujedinjenog Kraljevstva iz 1990. godine, gdje je Evropski sud
podrao stanovite da je drava bila u pravu kada su njeni organi
liili ivota pojedina lica u situaciji koja se mogla oznaiti kao
nemir i sa obrazloenjem da je ograniavanje prava iz lana 2
Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda
bilo proporcionalno legitimnom cilju koji se elio ostvariti.
Drugim rijeima, kod svih navedenih ubistava koja su poinili
policijski i vojni organi, Evropski sud za ljudska prava je zastupao
miljenje da primjena sile nije bila jaeg intenziteta od one koja je
apsolutno neophodna da se drutvo odbrani od nezakonitog
nasilja.
Posebno veliki znaaj imaju i izuzeci predvieni
odredbama lana 5 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
35
Evropski sud za ljudska prava smatra da izuzeci opisani u stavu 2 ukazuju na
to da se ova odredba odnosi i na ubistvo sa predumiljajem, ali se ne odnosi
iskljuivo na njega. Kao to je Evropska komisija istakla, tekst lana 2, shvaen
kao cjelina, ne odreuje primarno sluajeve u kojima je dozvoljeno ubiti
pojedinca sa predumiljajem, ve opisuje situacije u kojima je dozvoljeno
upotrijebiti silu koja moe imati za posljedicu, kao nenamjeran ishod, liavanje
ivota. Upotreba sile, meutim, ne smije biti vea od apsolutno neophodne za
postizanje jednog od ciljeva postavljenih u podstavovima (a), (b) ili (c).
69
osnovnih sloboda. Naime, u taki 1, lana 5 Evropske konvencije

navodi se osnovna odredba da svako ima pravo na slobodu i
sigurnost linosti. Meutim, odmah iza toga u tekstu Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda navodi se
da je ipak mogue liiti slobode ovjeka ukoliko je to u skladu sa
zakonom propisanim postupkom. Izuzeci u stavu 1, lana 5,
moraju biti striktno tumaeni i restriktivno primijenjeni, to je i
potvreno u presudi Evropskog suda za ljudska prava Ciulla
protiv Italije iz 1989. godine.
Iz spiska izuzetaka koje navodi lan 5 Evropske konvencije
za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda vidljivo je da,
zapravo, Evropska konvencija trajno legitimira odreeni broj
liavanja slobode. Pri tome se svakako radi prvenstveno o
izuzecima koji se odnose na liavanje slobode usljed razloga koji
proizilaze iz krivinog prava. Meutim, Evropska konvencija
predvia i itav niz mogunosti koje imaju dravni organi da
pojedina lica lie slobode, a da pri tome nisu poinila nikakvo
krivino djelo, to su lica poput maloljetnika, skitnica, lica oboljelih
od infektivnih bolesti, umno poremeenih lica, alkoholiara,
narkomana i stranaca u povodu deportacije ili ekstradicije.
Uvid u jurisprudenciju Evropskog suda za ljudska prava
pokazuje da ni u ovim sluajevima, nije iskljuena kontrola
organa zatite ljudskih prava. Postoje brojni sluajevi u kojima je
Evropski sud za ljudska prava osudio ponaanje drave u
ostvarivanju ovih izuzetaka, u odnosu na ope pravilo zatite
svakog ovjeka od liavanja slobode, ukoliko je smatrao da je
drava prela doputene okvire predviene Evropskom
konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao to
su Guzzardi protiv Italije iz 1980. godine i Bouamar protiv Belgije
iz 1988. godine. Evropski sud za ljudska prava je u predmetu
Bozano protiv Francuske iz 1986. godine, isto tako, intervenirao
onda kada su mjere liavanja slobode, koje predstavljaju izuzetke,
poduzete pod nenormalnim uvjetima, ali i u predmetu
70
Winterwerp protiv Holandije iz 1979. godine, kada nije potivan

princip habeas corpus, koji inae znai garanciju da e lice koje je
lieno slobode biti odmah privedeno pred slubeno lice i da e mu
se saoptiti razlozi zbog kojih je lien slobode.
Na isti nain treba tumaiti i sve druge izuzetke kao to su,
na primjer, Protokol broj 1, lan 1, stav 2, gdje se navodi da
predhodne odredbe, meutim, ni na koji nain na utiu na pravo
drave da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi
nadzirala koritenje imovine u skladu s opim interesima, ili da bi
osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni; Protokol
broj 7, lan 1, stav 1 koji istie da stranac koji zakonito boravi na
teritoriji jedne drave ne moe se iz nje protjerati, osim na osnovu
odluke donijete u skladu sa zakonom, i ima pravo: a) da podnese
razloge protiv svog protjerivanja; b) da se njegov predmet
preispita; i c) da u te svrhe bude zastupan pred nadlenim
organom ili licem ili licima koja taj organ odredi i Protokol broj
7, lan 2, stav 2 koji glasi: ovo pravo moe podlijegati izuzecima
u odnosu na djela manjeg znaaja, koja su odreena zakonom, ili
u sluajevima kada je licu koje je u pitanju u prvom stepenu sudio
najvii sud ili je bilo osueno na osnovu albe na oslobaajuu
presudu.
3.2.2. Posebne restrikcije
Posebne restrikcije ine ona ogranienja ljudskih prava

koja moe izvriti drava uoliko postoje uvjeti koje predvia
Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Radi se o tri uvjeta, i to: a) da su ogranienja propisana zakonom
ili da su u skladu sa zakonom; b) da su ta ogranienja u interesu
demokratskog drutva; i c) da za to postoje odreeni, jasno
izraeni legitimni ciljevi. Posebne restrikcije su, prema tome,
71
trajne mogunosti drave da ogranii odreena ljudska prava iz

Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Sva tri navedena kriterija sadrana su u Preambuli
Princip saglasnosti sa zakonom proizlazi iz principa vladavine
prava, princip neophodan u demokratskom drutvu proizlazi iz
stava da se ljudska prava najbolje tite stvarnom politikom
demokratijom, dok su legitimni ciljevi drave, zapravo,
uglavnom podudarni sa istim stremljenjima i zajednikim
naslijeem politikih tradicija, ideala, slobode i vladavine prava.
Principom koji proizlazi ve iz Preambule Evropske konvencije za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda da se ljudska prava s
jedne strane, najbolje tite stvarnom politikom demokratijom, a s
druge zajednikim shvatanjem i potivanjem ljudskih prava o
kojima ovise uspostavlja se ravnotea upravo izmeu vrenja
individualnog prava i nunosti da se titi demokratsko drutvo u
cjelini.
Sutina posebnih restrikcija je u tome da doputa dravi
ogranienja odreenih ljudskih prava i da u isto vrijeme
omoguava evropskim organima da ostvare kontrolu nad tim
aktivnostima drave. Posebne restrikcije su doputene dravi pod
uvjetima kojim se omoguava evropska kontrola ocjene njihove
saglasnosti sa odredbama Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda. U veini sluajeva posebnih restrikcija
koje su predviene Evropskom konvencijom, dravi je dato
relativno iroko polje slobodne procjene. Postoji ipak mogunost i
obaveza evropskih sudskih organa da vide da li je drava ostala
unutar granice slobodne procjene koje su joj ostavljene
Evropskom konvencijom.
Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda, iscrpnim obrazlaganjem je restrikcija u paragrafu 2,
zapravo, nastojala da navedena prava ostanu, to je mogue vie, u
svom integralnom obliku, i da se primjenjuju sa to manje
72
restrikcija. Upravo zato, opirnost tog paragrafa rezultat je

nastojanja da se to preciznije izraze ogranienja, kako bi se
mogua samovolja drave u ime opeg interesa svela na to je
mogue manju mjeru. Spreavajui da drava ima neogranienu
diskrecionu vlast, Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda oito nije prihvatila slogan da cilj opravdava
svako sredstvo. Posebne restrikcije koje su sadrane u lanovima
od 8 do 11 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda imaju dvostruku funkciju to predstavlja osnov
za dravu da vri restrikciju odreenih ljudskih prava dakle,
odstupa od svoje osnovne obaveze da titi ljudska prava iz
Evropske konvencije, ali i osnov za zatitu pojedinca od
arbitrarnosti drave u pogledu restrikcije datih ljudskih prava
ako je dravi ve doputena restrikcija tih prava.
Evropski sud za ljudska prava je u sluaju Leander iz 1987.
godine istakao da sam zakon mora jasno naglasiti opseg diskrecije
koja se prenosi na nadlene vlasti u odnosu na legitimni cilj 36.
Precizno zakonsko normiranje navedene oblasti, takoer, je
potvreno i u predmetu Kruslin i Huvig iz 1990. godine gdje se
naglasak stavlja na ozbiljno mijeanje u privatni ivot i
korespodenciju37. U skladu sa navedenim moe se zakljuiti da
samo jasan i precizan zakon sa jasno naglaenim ciljem moe biti
osnova kriterija ogranienja ljudskih prava u skladu sa zakonom.
36
Gdje se primjena zakona sastoji od tajnih mjera koje nisu dostupne nadzoru
pojedinca koji je u pitanju ili irokoj javnosti, sam zakon, nasuprot popratne
administrativne prakse, mora naznaavati opseg diskrecije koja se prenosi na
na nadlene vlasti sa dovoljnom jasnoom i u odnosu na legitimni cilj mjere
koja je u pitanju, kako bi pruio pojedincu adekvatnu zatitu protiv
proizvoljnog i svojevoljnog mijeanja.
37
Prislukivanje i drugi oblici presretanja telefonske konverzacije predstavljaju
ozbiljno mijeanje u privatni ivot i korespodenciju i moraju, shodno tome, biti
zasnovane na zakonu koji je posebno precizan. Kljuno je da postoje jasni,
detaljni propisi o tom predmetu poto se raspoloive tehnologije neprekidno
usavravaju i postaju sve vie sofisticirane.
73
Pojam demokratsko drutvo je sveobuhvatan pojam i

najee se u evropskim dokumentima oznaava terminima
pluralizam, tolerancija, duh otvorenosti i sloboda izraavanja.
Evropski sud za ljudska prava je u predmetu Lingens iz 1986.
godine istakao tri zahtjeva koje drava treba ispuniti prilikom
ogranienja ljudskih prava po kriteriju neophodnosti u
demokratskom drutvu i to: a) da li su motivi umjesni i dovoljni;
b) da li je mijeanje drave proporcionalno eljenom cilju; i c) da
li drave odravaju ravnoteu izmeu interesa pojedinca i opeg
interesa.
Trei kriterij kojeg drava prilikom ogranienja ljudskih

prava mora uzeti u obzir su legitimni ciljevi. Na taj nain se u
svim spomentim dravama lanicama Evropske konvencije za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda navode legitimni ciljevi
koji znae putokaz u zatiti interesa demokratskog drutva. Iz
ovoga se moe zakljuiti da poduzimanje mjera u interesu
demokratskog drutva nije bio dovoljan kriterij za ogranienje
ljudskih prava od strane drave, pa se kod skoro svih drava
lanica pojavljuju propisane kategorije ili ciljevi, kao to su:
nacionalna bezbjednost, javna sigurnost, ekonomska dobrobit
zemlje, spreavanje nereda ili zloina, zatita zdravlja i morala,
zatita prava i sloboda drugih, javni poredak (lan 9 Evropske
konvencije) i spreavanje irenja povjerljivih informacija i interes
ouvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva (navodi se samo u
lanu 10 Evropske konvencije).
3.2.3. Rezerve
Rezerve predstavljaju pravo drava da prilikom

ratificiranja Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda iskljue ili modificiraju svoje obaveze koje
74
proizilaze iz toga dokumenta. Mogunost isticanja rezervi

predstavlja podeavanje drave prema zahtjevima Evropske
konvencije vezano za svoje specifine mogunosti i potrebe.
Meutim, naa drava u postupku ratifikacije Evropske kovencije
za zatitu ljudskih prava nije istakla nikakve rezerve, pa prema
tome ta odredba nema nikakav praktini znaaj za dravu Bosnu i
Hercegovinu.
3.3. Derogacija
Derogacija ljudskih prava predstavlja mogunost drave da

derogira izvjesna ljudska prava i slobode u vrijeme rata ili neke
druge javne opasnosti koja prijeti opstanku nacije. Vanredno
stanje zapravo znai stanje ozbiljne opasnosti koja ugroava
postojanje drave, dok se doputenjem derogiranja zapravo
aktuelizira stari princip stanja nude ili izuzetnih okolnosti, koji
doputa dravi da, u svakoj situaciji, osigura kontinuitet drave.
Samo odreeni broj ljudskih prava ne mogu biti predmet
suspenzije, pa se iz toga moe zakljuiti da je najvei broj ljudskih
prava podloan suspenziji, ukljuujui tu ak i neka najvanija
prava, kao to su pravo na poteno suenje i pravo na zatitu
slobode i sigurnosti ovjeka.
Drava Bosna i Hercegovina je za vrijeme rata od 1992. do
1995. godine proglasila vanredno stanje 38.
38
Ustav Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine (Ustav SRBiH) iz 1974.
godine imao je odredbe o stanju nude u vidu rata ili neposredne ratne
opasnosti. Na osnovu te odredbe Bosna i Hercegovina je proglasila 8. aprila
1992. godine stanje ratne opasnosti, to se u potpunosti uklapa u spomenutu
odredbu o javnoj opasnosti koja na ozbiljan nain ugroava opstanak nacije
iz lana 15 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, da
bi 20. juna 1992. godine donijelo Odluku o proglaenju ratnog stanja. U
periodu od 14. decembra 1995. godine, kada je u Parizu potpisan Okvirni
mirovni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, do 22. decembra 1995. godine,
75
kada je Predsjednitvo Bosne i Hercegovine donijelo Odluku o ukidanju ratnog

stanja, bila je na snazi i Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava, pa time i
lan 15 te konvencije.
Transfer zakonodavne vlasti na izvrnu vlast, ali i derogaciju ljudskih
prava omoguio je Ustav Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine iz 1974.
godine, u mjeri u kojoj to meunarodni dokumenti dozvoljavaju i u kojoj je
potrebno radi odbrane drave. Iz odredbe lana 350 Ustava SRBiH i
amandmana na taj ustav iz 1990. godine vidljivo je da za vanredno stanje u
ovom sluaju ratno stanje ili stanje neposredne opasnosti ustav predvia,
prije svega, transfer zakonodavne vlasti na izvrnu vlast, pri emu
Predsjednitvo SRBiH na prijedlog Izvrnog vijea ili po svojoj inicijativi
donosi uredbe sa zakonskom snagom o pitanjima iz nadlenosti Skuptine
SRBiH.
Ustav SRBiH, dalje doputa derogaciju odreenih ljudskih prava, tj.
doputeno je da se uredbama sa zakonskom snagom obustavi primjena
pojedinih dakle, nikako svih odredbi ovog ustava koje se odnose na pojedine
slobode, prava i dunosti ovjeka i graanina, to je posve u skladu, ne samo sa
odredbama Pakta o graanskim i politikim pravima Ujedinjenih nacija iz
1966. godine, nego i lana 15 Evropske konvencije. Dozvoljava se i mogunost
preureenja izvrnih i upravnih organa, mijenjanje sastava i ovlatenja izvrnih
organa i organa uprave, kao i stvaranje novih institucija, ukoliko novonastala
drutvena situacija nametne tu potrebu.
Iz svega navedenog, jasno je vidljivo da se radi o privremenoj
suspenziji ljudskih prava i da e Predsjednitvo SRBiH uredbe sa zakonskom
snagom o pitanjima iz nadlenosti Skuptine podnijeti na potvrdu Skuptini
SRBiH im ona bude u mogunosti da se sastane, ime je jasno naglaen
demokratski smisao i karakter vanrednog stanja prema Ustavu iz 1974. godine.
Naime, obavezom da e potivati Pakt o graanskim i politikim pravima, SR
Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Bosna i Hercegovina, je od 8. aprila
1992. godine, kada je donijeta odluka o neposrednoj i ratnoj opasnosti mogla
posve legalno i legitimno odstupiti od obaveze potivanja pojedinih ljudskih
prava, na nain na koji to spomenuti Pakt propisuje.
Istraivanje primjene odredbi lana 350 Ustava Republike BiH i
karaktera vanrednog stanja koje je nastalo tokom iredentistikog rata koji je
voen protiv Republike Bosne i Hercegovine (1992.-1995.) ima, nesumnjivo,
veliki znaaj i za utvrivanje ustavnopravnog i meunarodnopravnog karaktera
drave Bosne i Hercegovine tokom ovog perioda. Odredbe lana 350 Ustava SR
Bosne i Hercegovine iz 1974. godine imale su veliki historijski, ali i praktini
znaaj.
76
Bosna i Hercegovina, prema Ustavu iz 1995. godine

(Aneks 4 Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini), ne
sadri izriite odredbe o mogunosti derogacije ljudskih prava u
sluaju vanrednog stanja. Meutim, ve spomenutim unoenjem
u Ustav odredbe o direktnoj primjeni Evropske konvencije za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te njenom prioritetu
nad svakim drugim pravom u naoj dravi, uvedeno je i pravo
drave na derogaciju odreenog broja ljudskih prava u sluaju
postojanja stanja rata ili druge javne opasnosti koja ugroava
opstanak nacije. Prema tome, sve doredbe lana 15 Evropske
konvencije za zatitu ljduskih prava i osnovnih sloboda odnose se,
SRBIH, ili Republika BiH, je od 8. aprila, kada je donijela Odluku o

neposrednoj i ratnoj opasnosti mogla posve legalno i legitimno odstupiti od
obaveze potivanja pojedinih ljudskih prava, na nain na koji to Pakt propisuje.
Ona je mogla posve legalno uvesti odreene oblike prisilnog rada u mjeri u
kojoj su to zahtijevali interesi odbrane drave od stranih, regularnih i brojnih
domaih paramilitarnih i paradravnih tvorevina. Nikakva druga dravna ili
paradravna, vojna ili paramilitarna formacija kakvih je sve bilo na teritoriji
Republike BiH za vrijeme rata u periodu od 1992. do 1995. godine nije bila
legitimirana da izvri bilo kakva ogranienja ljudskih prava.
Upravo iz tog razloga, ova tema ima veliki znaaj za odreivanje
ustavnog i dravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine i, posebno, njenog
legitimiteta. Teritorijalna odbrana i Armija BiH bile su jedine legitimne, vojne i
politike snage, koje su tokom spomenutog rata postojale unutar meunarodno
priznatih granica. Drava BiH je, dakle, bila jedina ovlatena da primjenjuje
odreene mjere derogacije ljudskih prava saglasno odredbama Pakta
(ogranienje slobode kretanja, obavezni rad, zabrana okupljanja itd.) i
Evropske konvencije, to ukazuje da se ovdje prvenstveno radi o legitimnom
pravu Republike BiH kojeg moraju imati u vidu sve meunarodne, politike i
sudske institucije, posebno, svakako, Tribunal za ratne zloine poinjene na
prostoru bive Jugoslavije u Hagu. Aktuelni prijem Bosne i Hercegovine u
Savjet Evrope namee obavezu da se Ustav Bosne i Hercegovine u potpunosti
usaglasi sa Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava. To, naravno,
namee i potrebu postojanja ustavne odredbe o ponaanju drave Bosne i
Hercegovine u vrijeme rata ili neke druge javne opasnosti koja ugroava
opstanak bosanskohercegovake nacije. (vidi o tome: L. Sadikovi, Vanredno
stanje i ljudska prava, Magistrat Sarajevo, 2003.)
77
zapravo, i na nau dravu. Na taj nain princip derogacije je

prihvatanjem Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda uveden kao pravo drave Bosne i Hercegovine.
U tom smislu, ako drava Bosna i Hercegovina eli
ograniiti odreena ljudska prava prema ovlatenjima lana 15,
mora ispotovati sljedee uvjete: a) rat ili druga ozbiljna opasnost
koja ugroava opstanak nacije, b) srazmjernost poduzetih mjera u
skladu sa ozbiljnou situacije, c) saglasnost sa drugim obavezama
meunarodnog javnog prava, d) zabrana derogiranja odreenih
ljudskih prava, e) obaveza informiranja generalnog sekretara
Vijea Evrope o poduzetim mjerama i f) informiranje generalnog
sekretara Vijea Evrope o prestanku poduzetih mjera.
Prema Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda apsolutno su zatiena sljedea ljudska prava:
lan 2, taka 1 - pravo na ivot, lan 3 - sloboda od torture i
drugih nehumanih ili poniavajuih postupaka ili kanjavanja,
lan 4, taka 1 zabrana ropstva i prinudnog rada, lan 7 -
kanjavanje samo na osnovu zakona (zabrana retroaktivnog
krivinog zakonodavstva), Protokol broj 6, lan 3 - zabrana
izricanja smrtne kazne, Protokol broj 7, lan 4 - zabrana
ponovnog suenja licima ve osuenim ili osloboenim povodom
istog krivinog djela (non bis in idem).
Pitanje derogacije ljudskih prava u Bosni i Hercegovini
namee, svakako, i potrebu utvrivanja prirode uloge i funkcije
Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (Office of the
High Representative in Bosnia and Herzegovina OHR),
odnosno visokog predstavnika, u Ustavu Bosne i Hercegovine i
uope u kontekstu ostvarenja Okvirnog sporazuma za mir u Bosni
i Hercegovini. Naime, Parlamentarna skuptina Vijea Evrope u
Rezoluciji 1384, od 23. juna 2004. godine, zatraila je od
Venecijanske komisije da razmotri ulogu i pravni opseg Ureda
visokog predstavnika u BiH u ustavnom sistemu Bosne i
Hercegovine. Parlamentarna skuptina Vijea Evrope je, naime,
78
smatrala da je nepomirljivo sa demokratskim principima da

OHR bude u stanju da donosi izvrive odluke, a da za njih ne
snosi odgovornost, niti obavezu da opravda njihovu validnost, a
da pri tome nema pravnog lijeka. Parlamentarna skuptina
Vijea Evrope je zatraila od Venecijanske komisije da odredi
koliko je ovakva praksa u skladu sa osnovnim principima Vijea
Evrope, posebno sa Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda. U odgovoru na ovo pitanje
Venencijanska komisija je u svom Miljenju o ustavnoj situaciji i
ovlatenjima visokog predstavnika, od 11. marta 2005. godine,
zastupala stanovite da su ova ovlatenja Ureda visokog
predstavnika u BiH u skladu sa osnovnim demokratskim
principima i Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda, ako se dovedu u vezu sa ulogom drave u
vanrednom stanju. Ovlatenja Ureda visokog predstavnika mogu
se kvalificirati kao ovlatenja u vanrednom stanju. Po samoj svojoj
prirodi takva ovlatenja u vanrednom stanju moraju prestati kada
nestane vanredno stanje koje je izvorno opravdalo njihovu
primjenu.
Najzad, da bi se kompletiralo stanovite o pravu drave

Bosne i Hercegovine na derogaciju osnovnih ljudskih prava iz
Evropske kovnencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda
potrebno je navesti i odgovarajue odredbe Zakona o odbrani
Bosne i Hercegovine 39. U lanu 10 Zakona o odbrani BiH navodi
se da je Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine nadlena
da proglasi ratno stanje na zahtjev Predsjednitva u sluaju
direktnog napada na Bosnu i Hercegovinu ili dio Bosne i
Hercegovine, i da proglasi vanredno stanje na zahtjev
Predsjednitva kada postoji prijetnja postojanju Bosne i
Hercegovine, prijetnja napada na Bosnu i Hercegovinu ili bilo koji
39
Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, 88/05 od
20.12.2005.
79
dio Bosne i Hercegovine ili neposredna ratna opasnost. U lanu

12 Zakona o odbrani BiH navodi se da Predsjednitvo donosi
odluke konsenzusom i nadleno je da: a) zahtijeva proglaenje
ratnog stanja od Parlamentarne skuptine; b) zahtijeva
proglaenje vanrednog stanja od Parlamentarne skuptine. U
poglavlju IV Proglaenje ratnog ili vanrednog stanja (lanovi
40-43), i poglavlju V Prirodne i druge katastrofe i nesree"
(lanovi 44-45) regulira se pitanje zahtjeva za proglaenje ratnog
stanja, proglaenja ratnog ili vanrednog stanja, rokova za
razmatranje, te angairanje oruanih snaga u sluaju prirodnih i
drugih katastrofa i nesrea.
Sline odredbe o uvoenju vanrednog stanja navedene su i
u ustavima Federacije Bosne i Hercegovine (lan 9) i Republike
Srpske (lan 70), to je, svakako, paradoksalno s obzirom na
okolnost da takve odredbe nema ustav drave kojoj pripadaju ti
entiteti.
Ustav Republike Srpske u lanu 70 (Narodna skuptina),
stavak 3, zamijenjen je Amandmanom CVII koji glasi: Narodna
skuptina, sukladno Ustavu i zakonu, proglaava: Izvanredno
stanje za Republiku ili dio Republike u sluaju ugroavanja
sigurnosti, usljed elementarnih nepogoda (poplava, potresa i
poara), prirodnih katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i
sloboda i normalnog funkcioniranja ustavnih organa Republike.
Odredbe stavka 3 ovog lanka se ne odnose na uporabu vojske i
druge mjere iz ovlasti institucija Bosne i Hercegovine.
Federacija Bosne i Hercegovine, kao entitet drave Bosne i
Hercegovine, ima ovlatenje da donosi uredbe sa zakonskom
snagom u sluaju opasnosti po zemlju prema lanu 9 Ustava:
Vlada Federacije je ovlatena donositi uredbe sa zakonskom
snagom u sluaju opasnosti po zemlju kada Parlament Federacije
nije u mogunosti to uiniti. Svaka uredba imat e snagu zakona i
ne moe derogirati prava i slobode utvrene ovim ustavom. Svaka
uredba prestat e vaiti najkasnije istekom tridesetog dana od
80
njenog objavljivanja, s tim da e prestati vaiti odmah po ukidanju

odlukom Parlamenta ili na kraju desetog dana od njenog
objavljivanja, ukoliko je Parlament Federacije u zasjedanju kada je
uredba objavljena. Uredba objavljena dok Federacija upotrebljava
oruane snage u skladu sa ovim ustavom ostat e na snazi do
petog dana sljedee sjednice Parlamenta Federacije, kada prestaje
vaiti, osim ako ne bude potvrena ali ni u kom sluaju nee vaiti
due od est mjeseci. Po isteku roka vaenje odredbe se ne moe
produavati, uredba se ne moe ponovo donositi niti djelomino
mijenjati bez odluke Parlamenta Federacije i njegove saglasnosti.
Iz navedenog proizilazi da je u procesu ustavnih promjena,
koje su inae uvjet za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj
uniji, potrebno na adekvatan nain regulirati pitanje
funkcioniranja drave Bosne i Hercegovine u uvjetima vanrednog
stanja. Sve evropske drave su ustavno jasno odredile koji je to
organ drave koji moe proglasiti vanredno stanje. U tom pogledu
Bosna i Hercegovina ne moe i ne smije biti nikakav izuzetak.
Ustavne odredbe koje se pripremaju moraju na posve jasan nain
propisati koji je to organ koji e ostvarivati zakonodavnu i izvrnu
vlast u uvjetima unutranje ili vanjske opasnosti koja ugroava
opstanak bosanskohercegovake nacije, sukladno odredbama
lana 15 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda.
81
4. Posebna prava
4.1. Zabrana diskriminacije
lan 2, stav 1 PGP:

Drave lanice ovog pakta obavezuju se da potuju i garantuju
svim licima koja se nalaze na njihovoj teritoriji i koja potpadaju pod
njihovu nadlenost, prava priznata ovim paktom bez obzira naroito na
rasu, boju, pol, jezik, vjeru, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili
socijalno porijeklo, imovno stanje, roenje ili svaku drugu okolnost.
lan 26 PGP:
Sva su lica jednaka pred zakonom i imaju pravo bez ikakve
diskriminacije na podjednaku zatitu zakona. U tom smislu, zakon
mora da zabranjuje svaku diskriminaciju i da obezbijedi svim licima
podjednaku i uspjenu zatitu protiv svake diskriminacije, naroito u
pogledu rase, boje, pola, jezika, vjere, politikog ili drugog ubjeenja,
nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, roenja ili svakog
drugog stanja.

sloboda:
Uivanje prava i sloboda predvienih ovom konvencijom
osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao to su spol,
rasa, boja koe, jezik, vjeroispovijest, politiko ili drugo miljenje,
nacionalno ili socijalno podrijetlo, sveza sa nekom nacionalnom
manjinom, imovno stanje, roenje ili drugi status.
82
lan 1 Protokola br. 12 uz Evropske konvencije za zatitu ljudskih

prava i osnovnih sloboda:
1. Svako pravo koje zakon predvia ostvarivae se bez
diskriminacije po bilo kom osnovu kao npr. polu, rasi, boji koe, jeziku,
vjeroispovijesti, politikom i drugom uvjerenju, nacionalnom ili
drutvenom porijeklu, povezanosti s nacionalnom manjinom, imovini,
roenju ili drugom statusu.
2. Javne vlasti nee ni prema kome vriti diskriminaciju po
osnovima kao to su oni pomenuti u stavu 1.
4.1.1. Ope
Diskriminacija u Bosni i Hercegovini izriito je zabranjena

odredbom Ustava BiH, nizom meunarodnih dokumenata
obuhvaenih Aneksom I Ustava koji predstavljaju njegov sastavni
dio, 40 te drugim aktima koje je Bosna i Herecegovina ratificirala. 41
40
1. Konvencija za spreavanje i kanjavanje zloina genocida iz 1948. godine.
2. enevske konvencije 1 - 4 o zatiti rtava rata iz 1948. godine i enevski
protokoli 1 - 2 iz 1977. godine. 3. Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951.
godine i Protokol iz 1966. godine. 4. Konvencija o dravljanstvu udatih ena iz
1957. godine. 5. Konvencija o smanjenju broja osoba bez dravljanstva iz 1961.
godine. 6. Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne
diskriminacije iz 1965. godine. 7. Meunarodni pakt o graanskim i politikim
pravima iz 1966. i Opcioni protokoli iz 1966. i 1989. godine 8. Meunarodni
pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. godine. 9.
Meunarodna konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena iz 1979.
godine. 10. Konvencija protiv muenja i drugih vrsta okrutnog, nehumanog ili
poniavajueg tretmana ili kanjavanja iz 1984. godine. 11. Evropska
konvencija o spreavanju muenja, nehumanog ili poniavajueg tretmana ili
kanjavanja iz 1987. godine. 12. Konvencija o pravima djeteta iz 1989. godine.
13. Konvencija o pravima radnika na privremenom radu u inostranstvu i
lanova njihovih porodica iz 1990. godine. 14. Evropska povelja za regionalne
jezike i jezike manjina iz 1992. godine. 15. Okvirna Konvencija za zatitu
nacionalnih manjina.
83
U pravnom sistemu Bosne i Hercegovine Evropska konvencija za

zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ima nadzakonsku
snagu. 42 Protokol broj 12 uz Evropsku konvenciju za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda, Bosna i Herecegovina je
ratificirala 29. jula 2003. godine.
Odredbe o zabrani diskriminacije sadre ustavi Republike
Srpke i Federacije BiH, 43 ukljuujui meunarodne dokumente
koji su sastavni dio Ustava FBiH 44, te Statut Brko distrikta BiH. 45
Ustav Bosne i Hercegovine odreuje:
Uivanje prava i sloboda predvienih u ovom lanu ili u
meunarodnim sporazumima navedenim u aneksu na ovaj ustav
e biti osiguran. Sva lica u Bosni i Hercegovini e biti slobodna od
diskriminacije po bilo kojem osnovu kao to je pol, rasa, boja, jezik,
vjera, politiko i drugo miljenje, nacionalno i drutveno porijeklo,
povezanost sa nacionalnom manjinom, vlasnitvo, roenje ili drugi
status. 46
Navedena odredba Ustava predstavlja preuzetu odredbu o
zabrani diskriminacije iz Meunarodnog pakta o graanskim i
politikim pravima, odnosno iz Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustavnom odredbom ne pravi
se razlika izmeu direktne i indirektne diskriminacije, niti se
uvodi afirmativna akcija, ali se ostavlja mogunost da se
formulacija po bilo kojem osnovu proiri i za situacije koje nisu
posebno navedene.
41
Na primjer, Konvencija koja se odnosi na diskriminaciju u pogledu
zapoljavanja i zanimanja (broj 111), Konvencija UNESCO-a protiv
diskriminacije u obrazovanju.
42
lan 2 (2) Ustava BiH
43
lan 2 (1) Ustava Federacije BiH, lan 10 Ustava Republike Srpske
44
Aneks Ustava Federacije BiH
45
lan 13 Statuta Brko distrikta BiH
46
lan 2 (4) Ustava BiH.
84
Pitanje koje je izazvalo kontroverze jeste usaglaenost

navedene odredbe Ustava i lana 14 Evropske konvencije za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda sa odredbama Ustava
BiH koje govore o izboru lanova Predsjednitva BiH i Doma
naroda Parlamenta BiH. Ustav odreuje da osoba koja se
kandidira za lana Predsjednitva ili delegata Doma naroda mora
pripadati jednom od konstitutivnih naroda, vodei rauna da je
izbor glasaa ogranien na bonjake i hrvatske kandidate u
Federaciji BiH i srpske kandidate u Republici Srpskoj.
Ustavni sud BiH u svojoj odluci o konstutivnosti naroda
je, izmeu ostaloga, na sljedei nain tumaio navedenu situaciju:
....Ne smije se zaboraviti da srpskog lana Predsjednitva,
naprimjer ne biraju samo graani srpskog etnikog porijekla, ve
svi graani Republike Srpske bez posebne etnike pripadnosti. On,
na taj nain, ne predstavlja ni Republiku Srpsku kao entitet, ni
samo srpski narod, ve sve graane izborne jedinice Republike
Srpske. Isto vai i za bonjakog i hrvatskog lana koji se biraju iz
Federacije. 47
Slino, Ustavni sud BiH zakljuuje da u pogledu izbora
delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH:
... da lan 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ne
iskljuuje posredne izbore, te da ljudi mogu slobodno izraavati
svoje miljenje o konanom sastavu zakonodavnih tijela i putem
posrednih izbora. 48
Treba imati na umu da je Evropski sud za ljudska prava u
sluajevima Mathieu Mohin i Clerfayt protiv Belgije 49 i
Melnienko protiv Ukrajine 50 bio voljan dravama ostaviti
47
Odluka U-5/98 Ustavnog suda BiH
48
Odluka AP-35/03 Ustavnog suda BiH.
49
Presuda od 02.03.1987. godine.
50
85
posebno irok stepen slobode u pogledu razmatranja izbornog

zakona.
S druge strane, Komitet za ukidanje rasne diskriminacije
Ujedinjenih nacija, u zakljunim komentarima 51, pozvao je Bosnu
i Hercegovinu da poduzme sve zakonodavne mjere u
osiguravanju zabrane etnike diskriminacije i pokrene izmjenu
odgovarajuih odredbi dravnog ustava i izbornog zakona kako bi
se osiguralo pravo svake osobe da bira i bude izabrana bez obzira
na pripadnost odreenoj etnikoj skupini.
Komitet je preporuio i uklanjanje diskriminatornog
jezika iz dravnog i entitetskih ustava, ukljuujui, ali se ne
ograniavajui, i na razliku izmeu konstitutivnih naroda i ostalih.
Diskriminacija, kao povreda ravnopravnosti ovjeka i
graanina, predviena je u krivinim zakonima Bosne i
Hercegovine, Federacije BiH, Republike Srpske i Brko
52
distrikta , tako da Krivini zakon FBiH odreuje:
(1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji koe, narodnosnoj ili
etnikoj pripadnosti, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, spolu,
spolnoj sklonosti, jeziku, obrazovanju, drutvenom poloaju ili
socijalnom porijeklu, uskrati ili ogranii graanska prava utvrena
meunarodnim ugovorom, Ustavom, zakonom, drugim propisom
ili opim aktom u Federaciji, ili ko na osnovu takve razlike ili
pripadnosti ili kojeg drugog poloaja daje pojedincima
neopravdane povlastice ili pogodnosti, kaznit e se kaznom zatvora
od est mjeseci do pet godina.
51
Concluding observations of the Committee on the Elimination of Racial
Discrimination: Bosnia and Herzegovina CERD/C/BIH/CO/6 od 11.04.2006.
godine
52
lan 145 Kaznenog zakona BiH, lan 177 Kaznenog zakona FBiH, lan 162
Kaznenog zakona Republike Srpske, lan 174 Kaznenog zakona Brko distrikta.
86
(2) Slubena ili odgovorna osoba u Federaciji koja uini

krivino djelo iz stava 1.ovog lana, kaznit e se kaznom zatvora od
jedne do osam godina.
(3) Slubena ili odgovorna osoba u institucijama u
Federaciji koja suprotno propisima o ravnopravnoj upotrebi jezika
i pisama konstitutivnih naroda i ostalih koji ive na teritoriji Bosne
i Hercegovine uskrati ili ogranii graaninu da pri ostvarivanju
svojih prava ili pri obraenju organima vlasti i institucijama u
Federaciji, trgovakim drutvima i drugim pravnim osobama
upotrijebi svoj jezik ili pismo, kaznit e se novanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.
(4) Slubena ili odgovorna osoba u institucijama u
Federaciji koja uskrati ili ogranii pravo graaninu na slobodno
zapoljavanje na cijelom podruju Bosne i Hercegovine i
podjednakim propisanim uvjetima, kaznit e se kaznom zatvora od
est mjeseci do pet godina.
Zanimljivo je da za navedeno djelo Krivini zakon
Republike Srpske propisuje kaznu do tri godina zatvora, a za
slubenu osobu koja zlupotrijebi poloaj, ili ovlatenje, kaznu
zatvora od est mjeseci do pet godina zatvora. Krivini zakon
Brko distrikta odreuje kaznu zatvora od est mjeseci do pet
godina zatvora, a Krivini zakon Bosne i Hercegovine, s obzirom
na odreenje nadlenosti dravnih organa, odreuje povredu
ravnopravnosti ovjeka i graanina uinjenu samo od strane
slubenog lica i propisuje kaznu zatvora od est mjeseci do pet
godina zatvora.
Odredbe o zabrani diskriminacije mogu se nai i u drugim
vaeim zakonima u Bosni i Hercegovini i entitetima, kao to su
entitetski zakoni o radu, 53 a Okvirni zakon o visokom
obrazovanju BiH i Statut Brko distrikta proiruju odredbu o
53
lan 5 Zakona o radu FBiH, lan 5 Zakona o radu RS.
87
zabrani diskriminacije i po osnovu seksualnog opredjeljenja. 54

Zakon o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH zabranjuje
lanstvo sudiji ili tuitelju u organizacijama koje vre
diskriminaciju, kao i koritenje objekata tih organizacija. 55
Meutim, Porodini zakon Federacije BiH uvodi odreena
ogranienja koja se mogu smatrati diskriminacijom, tako da:
Mu nema pravo na tubu za razvod braka za vrijeme
trudnoe ene ili dok njihovo dijete ne navri tri godine ivota. 56
Porodini zakon FBiH uvodi i institut posredovanja, 57 te
odreuje obaveznost njegova provoenja. U situacijama u kojima
se uredno pozvana strana ne odazove, posljedica e biti
obustavljanje postupka, to opet znai nemogunost podnoenja
tube branog partnera koji eli razvod. Zakon je eksplicitno
propisao da e podnoenje tube u sluaju obustave postupka za
posljedicu imati odbacivanje tube.
Ova situacija je u suprotnosti sa stavom Evropskog suda za
ljudska prava koji je u sluaju Golder protiv Velike Britanije 58
definirao da pravo na podnoenje tube sudu predstavlja jedan od
univerzalnih pravnih principa i ini sastavni dio prava na
pravino suenje.
Bosanskohercegovako zakonodavstvo zabranjuje i
diskriminaciju osoba sa invaliditetom, poput Zakona o pravima
osoba sa duevnim smetnjama Federacije BiH, 59 ali i dalje postoji
razlika izmeu razliitih kategorija osoba sa invaliditetom. Ratnim
54
lan 7 Okvirnog zakona o visokom obrazovanju BiH, lan 13 Statuta Brko
distrika.
55
lan 82 Zakona o Visokom sudskom i tuilakom vijeu BiH
56
lan 43 Porodini zakon FBiH.
57
lan 49 Porodini zakon FBiH.
58
59
lan 5 Zakona o pravima osoba sa duevnim smetnjama FBiH.
88
vojnim invalidima date su prednosti i privilegiran status 60 u

odnosu na civilne rtve rata i osobe koje su roene sa
invaliditetom.
Vijee ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je 2003.
godine Standardna pravila o izjednaavanju mogunosti osoba sa
invaliditetom ime se drava obavezala na uklanjanje svih
prepreka sa kojima se susreu ove osobe. Bosna i Herecegovina jo
nije prihvatila Konvenciju o pravima osoba sa invaliditetom
Ujedinjenih naroda.
4.1.2. Zakon o ravnopravnosti spolova
Bosna i Hercegovina je 2003. godine usvojila Zakon o

ravnopravnosti spolova kojim je zabranila diskriminaciju po
osnovu spola i to kao:
Svako pravno ili faktiko, direktno ili indirektno
razlikovanje, privilegiranje, iskljuivanje ili ograniavanje
zasnovano na spolu, zbog kojeg se pojedinkama/cima oteava ili
negira priznanje, uivanje ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda
u politikom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom,
sportskom, graanskom i svakom drugom podruju javnog ivota. 61
Zakon uvodi razlikovanje izmeu direktne i indirektne
diskriminacije gdje se indirektnom diskriminacijom smatra
postojanje prividno neutralnih normi, kriterija ili praksi jednakih
za sve, a koje dovode u neravnopravan poloaj osobu jednog spola
u odnosu na osobe drugog spola.
60
Vidi: Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica FBiH, Zakon o
pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno-
otadbinskog rata RS
61
lan 3 Zakona o ravnopravnosti spolova BiH
89
Takoer, Zakon odreuje da se ne smatraju

diskriminatornim one norme, kriteriji ili prakse koji se
opravdavaju postizanjem zakonitog cilja, proporcionalno
poduzetim nunim i opravdanim mjerama, te u skladu s tim
doputa i uspostavljanje specijalnih mjera s ciljem promoviranja
jednakosti i ravnopravnosti spolova i eliminiranje postojee
neravnopravnosti.
S druge strane, Izborni zakon BiH 62 odreuje da svaka
kandidatska lista ukljuuje osobe enskog i mukog spola, gdje je
najmanje jedan kandidat manje zastupljenog spola meu prva dva
kandidata, dva kandidata manje zastupljenog spola meu prvih
pet kandidata i da su tri kandidata manje zastupljenog spola meu
prvih osam kandidata, ime se praktino uvodi princip
afirmativne akcije.
4.1.3. Nadlenosti visokog predstavnika u BiH
Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma utvrdio je

nadlenosti visokog predstavnika u BiH. Vijee za provedbu mira
u BiH, na konferenciji u Bonu 1997. godine, podralo je
donoenje pravno-obavezujuih odluka visokog predstavnika, tzv.
Bonskih ovlasti, koje pored prava nametanja zakona obuhvata i
pravo smjenjivanja pojedinih zvaninika zbog spreavanja
provedbe mirovnog sporazuma. U pravilu, odluke visokog
predstavnika na snagu stupaju odmah, a prilikom donoenja
odluka o smjeni zvaninika, zabranjuje im se da vre bilo koju
zvaninu, izabranu ili imenovanu javnu funkciju u budunosti bez
odreenih vremenskih ogranienja. Iskljuivo visoki predstavnik
ima pravo ukidanja spomenute zabrane, a u meuvremenu je
62
lan 4.19 Izbornog zakona BiH
90
pokrenuo rehabilitaciju nekih osoba koje su uklonjenje sa

funkcije.
Venecijanska komisija je u svom Miljenju o ustavnoj
situaciji u BiH i ovlatenjima visokog predstavnika 63 zakljuila da
ova praksa, pored korisnosti bonskih ovlatenja za BiH i njene
graane, ne odgovara demokratskim principima kada se koristi
bez zakonskog postupka i mogunosti pravosudne kontrole, te je
pozvala na uspostavu panela nezavisnih pravnika za odluke koje
se tiu prava pojedinaca.
Ustavni sud BiH 64 je do sada odbacio apelacije u pogledu
preispitivanja odluka visokog predstavnika uz obrazloenje da
ima apelacionu nadlenost po pitanjima koja se tiu presude bilo
kojeg suda u Bosni i Hercegovini, a da se odluka visokog
predstavnika o smjeni i zabrani vrenja bilo koje javne funkcije
bez izriitog odobrenja visokog predstavnika ne moe smatrati
odlukom suda. Iz tog slijedi da Ustavni sud nema apelacionu
nadlenost u pogledu preispitivanja tih odluka.
4.1.4. Zakon o zabrani diskriminacije
Radna grupa Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH,

tokom 2008. godine, radila je na izradi Nacrta zakona o zabrani
diskriminacije i pripremila je nekoliko verzija zakona i
organizirala javnu raspravu u koju su bili ukljueni predstavnici
nevladinih i meunarodnih organizacija. Prema posljednjoj verziji
prijedloga zakona, koji e biti upuen u parlamentarnu
proceduru, zakonom se na jednom mjestu ureuje zabrana
diskriminacije, definiraju oblici i izuzeci od diskriminacije,
odreuju ustanove koje su nadlene za zatitu od diskriminacije i
63
CDL- AD (2005)004 od 11. i 12.03.2005. godine.
64
Vidi Odluku U-37/01 Ustavnog suda BiH
91
koje prate provedbu zakona, a znaajno je i uvoenje posebnih

tubi za zatitu od diskriminacije. U Prijedlogu zakona o zabrani
diskriminacije navodi se da e se diskriminacijom smatrati:
...dovoenje u neravnopravan poloaj neke osobe ili grupe
osoba na osnovu njihove rase, boje koe, spola, jezika, vjere, etnike
pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze sa
nacionalnom manjinom, politikog ili drugog uvjerenja, imovnog
stanja, lanstva u sindikatu ili drugom udruenju, obrazovanja,
drutvenog poloaja, branog ili porodinog statusa, trudnoe i
materinstva, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog
nasljea, rodnog identiteta, spolonog izraavanja ili orjentacije,
kao i neke druge stvarne ili pretpostavljene osobine, od strane
nadlenih vlasti u BiH, te privatnih ili fizikih osoba. 65
Prijedlog razlikuje direktnu i indirektnu diskriminaciju, te
definira ostale oblike diskriminacije koji ukljuuju uznemiravanje,
spolno uznemiravanje, mobing, segregaciju, viktimizaciju,
diskriminaciju osoba sa invaliditetom, kao i poticanje na vrenje
diskriminacije. 66
Predloeni zakon uvodi i pozitivnu akciju, odnosno
izuzetke od diskriminacije koji se tumae razmjerno cilju i svrsi
zbog kojih su odreene, a prije svega radi osiguranja pristupa
ostvarivanju prava i poboljanju poloaja pripadnicima pojedinih
ranjivih grupa, odnosno zatiti odreenih manjina.
Diskriminacijom se nee smatrati mjere i postupanja koje
poduzimaju crkve i vjerske zajednice u okviru njihovog nauka i
poslanja, a koje se tiu djelovanja, ukljuenja u lanstvo ili
zasnivanja radnog odnosa. 67
Sredinje tijelo za zatitu od diskriminacije je Ombudsman
za ljudska prava Bosne i Hercegovine, koje moe primati albe,
65
lan 2 Prijedloga zakona o zabrani diskriminacije.
66
67
92
informirati podnosioce albe o njihovim pravima i obavezama,

mogunostima sudske i druge zatite, ukljuujui i pomo
osobama koja se obraaju meunarodnim tijelima za zatitu od
diskriminacije, te predlagati pokretanje postupka medijacije.
Ombudsman moe provoditi istraivanja, prikupljati podatke i
dokumente od nadlenih dravnih, entitetskih, kantonalnih
organa i organa Brko distrikta, davati preporuke i miljenja u
cilju spreavanja i suzbijanja diskriminacije, te podnositi redovne
izvjetaje pripremljene u saradnji sa nevladinim organizacijama
koje se bave promocijom i zatitom ljudskih prava i prava grupa
izloenim visokom riziku od diskriminacije. 68 Ministarstvo za
ljudska prava BiH nadleno je za provoenje zakona i ima
obavezu da, pored podnoenja godinjih izvjetaja Vijeu
ministara BiH i Parlamentarnoj skuptini BiH, uspostavi
centralnu bazu podataka za poinjena djela diskriminacije. 69
Zatita od diskriminacije moe se zatraiti u postupku
kada se o nekom pravu odluuje kao o glavnom pitanju, a smatra
se da je povrijeeno zbog diskriminacije, ili u posebnom postupku
u kojem diskriminirane osobe mogu podnijeti tubu i traiti
utvrivanje diskriminacije, zabranu ili otklanjanje diskriminacije,
naknadu tete i objavljivanje presude u medijima. Kada se zahtjevi
temelje na istom injeninom i pravnom osnovu, svi prethodno
navedeni zahtjevi mogu se istai kumulativno u jednoj tubi. U
sluajevima kada diskriminirana osoba prui dokaze iz kojih se
moe osnovano zakljuiti da je postojala dikriminacija, teret
dokazivanja lei na protivnoj strani. U postupku se, uz pristanak
diskriminirane osobe, kao trea strana moe pridruiti
organizacija ili osoba koja se u okviru svoje djelatnosti bavi
zatitom od diskriminacije. Udruenja ili druge organizacije, koje
imaju opravdani interes za zatitu odreene grupe, mogu
68
69
lanovi 8 i 9 Prijedloga zakona o zabrani diskriminacije.
93
podnijeti kolektivnu tubu ukoliko je povrijeeno pravo vee

grupe osoba koje pripadaju grupi ija prava tuitelj titi. 70
Prijedlog zakona predvia da o zahtjevima odluuje sud
ope mjesne nadlenosti primjenjujui odredbe zakona o
parninom postupku. Protiv drugostepene presude mogue je
podnoenje zahtjeva za reviziju. Rok za podnoenje tube je tri
mjeseca od saznanja za uinjenu povredu, odnosno najdalje
godinu dana od uinjene povrede, a za reviziju trideset dana od
uruenja drugostepene presude. 71 Prijedlog zakona daje
mogunost Ombudsmanu BiH da za propisani prekraj
neodostavljanja podataka predloi pokretanje postupka za zatitu
od dikriminacije. 72
4.2. Pravo na ivot
lan 6 PGP:
1. Pravo na ivot je neodvojivo od ovjekove linosti. Ovo pravo
mora da bude zakonom zatieno. Niko ne moe da bude proizvoljno
lien ivota.
2. U zemljama gdje smrtna kazna nije ukinuta, smrtna presuda
se moe izrei samo za najtee zloine, shodno zakonodavstvu na snazi
u asu kada je djelo poinjeno i ne moe da bude u suprotnosti sa
odredbama ovog pakta ni sa Konvencijom o spreavanju i kanjavanju
zloina genocida. Ova kazna se moe primjeniti samo na osnovu
pravosnane presude koju je donio nadleni sud.
3. Kada lienje ivota predstavlja zloin genocida,
podrazumijeva se da nijedna odredba ovog lana ne ovlauje dravu
lanicu ovog pakta da odstupi na bilo koji nain od bilo kakve obaveze
70
lanovi 11, 12,15, 16 i 17 Prijedloga zakona o zabrani diskriminacije.
71
72
lanovi 19 i 20 Prijedloga zakona o zabrani diskriminacije.
94
preuzete na osnovu odredaba Konvencije o spreavanju i kanjavanju

zloina genocida.
4. Svaki osuenik na smrt ima pravo da zatrai pomilovanje ili
zamjenu kazne. Amnestija, pomilovanje ili zamjena smrtne kazne mogu
se odobriti u svim sluajevima.
5. Smrtna kazna se ne moe izrei za zloine koje su poinila lica
koja nisu navrila 18 godina i ne moe se izvriti nad bremenitim
enama.
6. Nijedna odredba ovog lana se ne moe uzeti kao razlog za
odlaganje ili spjeavanje ukidanja smrtne kazne od strane drave lanice
ovog pakta.
lan 1. Drugog fakultativnog protokola uz PGP:

1. Niko u nadlenosti drave ugovornice ovog Protokola ne
moe biti pogubljen.
2. Drave ugovornice e preduzeti sve neophodne mjere u
okviru svoje nadlenosti u cilju ukidanja smrtne kazne.

sloboda:
1. Pravo na ivot svakog ovjeka zatieno je zakonom. Niko ne
moe biti namjerno lien ivota, osim kod izvrenja smrtne kazne po
presudi suda, kojom je proglaen krivim za zloin za koji je ova kazna
predviena zakonom.
2. Lienje ivota nije u suprotnosti sa ovim lanom ako proizilazi iz
upotrebe sile koja je apsolutno neophodna:
(a) u odbrani svakog pojedinca od nezakonitog nasilja;
(b) prilikom zakonitog lienja slobode ili sprjeavanja bjekstva
osobe koja je zakonito liena slobode;
(c) u akciji preduzetoj, u skladu sa zakonom, radi guenja nemira ili
pobune.
95
Protokol br. 6 uz Evropsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda:
lan 1
Smrtna kazna se ukida. Niko se ne moe osuditi na smrtnu
kaznu ili pogubiti.
lan 2
Drava moe u svom zakonodavstvu da predvidi smrtnu kaznu
za djela izvrena u doba rata ili neposredne ratne opasnosti; takva kazna
primijenit e se samo u sluajevima predvienim zakonom i u skladu sa
njegovim odredbama. Drava obavijetava generalnog sekretara Savjeta
Evrope o odgovarajuim odredbama tog zakona.
lan 3
Nijedna odredba ovog protokola ne moe se ukinuti na
osnovu lana 57. Konvencije.

osnovnih sloboda
lan 1
Smrtna kazna se ukida. Niko se ne moe osuditi na smrtnu
kaznu ili pogubiti.
lan 2
Nijedna odredba ovog Protokola ne moe se ukinuti na osnovu
lana 15 Konvencije.
96
4.2.1. Ope
Pravo na ivot predstavlja temeljno pravo ljudskih prava,

koje je pravni i politiki preduvjet ostvarenja svih drugih prava i
sloboda. Bez postojanja prava na ivot bilo bi izlino govoriti o
potivanju i zatiti ostalih pojedinanih i kolektivnih prava i
sloboda. Pravo na ivot, prije svega, znai obavezu dravnih vlasti
da osiguraju i zatite pravo na ivot, a ne zatitu samog ivota. To
je ostvarivo samo pod uvjetom da drava potuje zakon kojim se
kanjava svako namjerno liavanje ivota, bilo da se radi o
pojedincu, ili legitimnom predstavniku vlasti koji je prekoraio
zakonska ovlatenja. 73
sloboda posebno istie da niko ne moe biti namjerno lien
ivota, osim kod izvrenja smrtne kazne po presudi suda, kojom je
proglaen krivim za zloin za koji je ova kazna predviena
zakonom. Drave su, dakle, prvobitno pod odreenim uvjetima
mogle da propiu smrtnu kaznu. Meutim, usljed odreenih
promjena do kojih je u meuvremenu dolo, izraena je tenja
veine drava lanica Savjeta Evrope da se smrtna kazna ukine. U
Protokolu br. 6 uz Evropsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda, koji je donesen 1983. godine, dozvoljava se
smrtna kazna za djela izvrena u doba rata ili neposredne ratne
opasnosti.
Usljed sve vee tenje da se osnai zatita prava na ivot, te
injenice da Protokol br. 6 Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda ne iskljuuje smrtnu kaznu za djela
poinjena za vrijeme rata, ili u neposrednoj ratnoj opasnosti,
dolo je do usvajanja Protokola br. 13 uz Evropsku konvenciju za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Protokol br. 13 je
nastao na temelju ubjeenja da pravo svakog pojedinca na ivot
73
Vidi ire o ovome: Lada Sadikovi: Ljudska prava, Fakultet kriminalistikih
nauka Univerziteta u Sarajevu, 2006.
97
predstavlja osnovnu vrijednost demokratskog drutva i da je

ukidanje smrtne kazne bitan element zatite tog prava i punog
priznanja uroenog dostojanstva svih ljudskih bia.
Liavanje ivota nije u suprotnosti sa lanom 2, takom 2
Evropske konvencije ako proizilazi iz upotrebe sile koja je
apsolutno neophodna u odbrani svakog pojedinca od
nezakonitog nasilja, prilikom zakonitog liavanja slobode ili
spreavanja bjekstva osobe koja je zakonito liena slobode i u
akciji poduzetoj, u skladu sa zakonom radi guenja nemira i
pobune.
Eutanazija ili kako to neki nazivaju ubistvo iz milosra
ili saaljenja takoer, izaziva velike nedoumice. U ovom sluaju
se radi o prestanku ivota za razliku od prava na pobaaj, koji
tretira poetak ivota. S obzirom na lan 3 Evropske konvencije za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, tj. zabranu nehumanog
i degradirajueg postupanja, eutanazija nije sasvim u suprotnosti
sa lanom 2 Evropske konvencije, tj. pravom na ivot. U
predmetu Pretty protiv Ujedinjenog Kraljevstva iz 2002. godine,
Evropski sud za ljudska prava je zauzeo stanovite da nije dolo do
krenja lana 2 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda, kada je drava odbila da se obavee da nee
krivino goniti mua ukoliko on pomogne u samoubistvu svoje
supruge, koja je bolovala od neizljeive degenerativne bolesti, koja
je otetila sve njene fizike, ali ne i intelektualne sposobnosti.
Meutim, aktivna pomo pri umiranju predstavlja i mogunost
razliitih zloupotreba.
Usljed toga se drave-ugovornice sve vie suoavaju sa
problemom vrenja eutanazije u tajnosti i van zakonskih okvira. S
jedne strane postoje shvatanja da ljudi imaju pravo na humanu
smrt, a ne puko vegetiranje i time se opravdavaju razlozi za
legaliziranje eutanazije, kao to je to ve, izmeu ostalog, uinjeno
u Holandiji i Belgiji. No, s druge strane, jedinstven standard po
ovom pitanju jo uvijek ne postoji, pa drave-ugovornice ne
98
iskazuju odluan stav u pogledu prihvatanja i legalizacije

eutanazije. I pored raznih inicijativa i prijedloga upuenih od
strane pojedinih drava ugovornica (Deklaracija o eutanaziji,
Hubinek/Voogd iz 1976. godine) Parlamentarna skuptina Vijea
Evrope i dalje izriito odbacuje svaki oblik legaliziranja eutanazije.
Ovom prilikom treba konstatovati da odredbe Ustava
Republike Srpske o smrtnoj kazni nisu bile usklaene sa
Protokolima br. 6 i 13 uz Evropsku konvenciju za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda, iako je Republika Srpska prema
odredbama lana 2, take 2, Ustava Bosne i Hercegovine to bila
duna uiniti. Meutim, 19. marta 2008. godine, Narodna
Skuptina Republike Srpske usvojila je Nacrt amandmana na
Ustav Republike Srpske, kojima se, izmeu ostalog, predvia i
ukidanje smrtne kazne. 74
Krivino zakonodavstvo Bosne i Hercegovine sadri
odredbe kojima se titi pravo na ivot. To su prije svega krivina
djela protiv ivota i tijela, kao to je ubistvo koje regulira lan 163
Krivinog zakona Brko distrikta (KZ BD), lan 166 Krivinog
zakona Federacije BiH (KZ FBiH), lan 148 Krivinog zakona
Republike Srpske (KZ RS), zatim navoenje na samoubistvo i
pomo pri samoubistvu sadrano u lanu 167 Krivinog zakona
Brko distrikta, lanu 180 Krivinog zakona Federacije BiH i
lanu 153 Krivinog zakona Republike Srspke.
Krivina zakonodavstva sadre i krivina djela protiv
ovjenosti i vrijednosti zatienih meunarodnim pravom
(lanovi 171-203 Krivinog zakona Bosne i Hercegovine), krivina
djela protiv ivota i tijela (lanovi 166-176 Krivinog zakona
Federacije BIH; lanovi 148-161 Krivinog zakona Republike
Srpske; lanovi 163-173 Krivinog zakona Brko distrikta),
krivina djela protiv ope sigurnosti ljudi i imovine (lanovi 328
Krivinog zakona Federacije BIH, lanovi 322 Krivinog zakona
74
Dnevni list od 1. lipnja 2008. godine, str. 22-23
99
Brko distrikta), krivina djela protiv sigurnosti javnog prometa

(lanovi 336 Krivinog zakona Federacije BIH, lanovi 330
Krivinog zakona Brko distrikta).
4.2.2. Samovoljno liavanje ivota
Zakon o policijskim slubenicima BiH Slubeni glasnik

BiH, br. 27 od 15. juna 2004. godine, u lanu 8 naglaava da
primjena policijskih ovlatenja mora biti prikladna i
proporcionalna potrebi radi koje se preduzima, to je u skladu i
sa Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda i sa Meunarodnim paktom o graanskim i politikim
pravima. lan 27 istog Zakona definira upotrebu sile od strane
policijskih slubenika samo kada je to prijeko potrebno i
iskljuivo u mjeri potrebnoj radi ostvarenja zakonitog cilja.
Sredstva prisile prema lanu 27 - kao to su fizika sila,
ukljuujui borilake vjetine, palicu, sredstva za vezivanje, ureaj
za prisilno zaustavljanje lica i vozila, hemijska sredstva, vatreno
oruje, vodene topove, specijalna vozila, specijalne vrste oruja i
eksplozivne naprave mogu se upotrijebiti kada je to potrebno za
zatitu ljudskih ivota, odbijanje napada, savadavanje otpora te
spreavanje bijega (stav 2). Upotreba vatrenog oruja prema lanu
29 Zakona o policijskim slubenicima BiH moe se primjeniti
ako su ve upotrijebljena sredstva prisile bila neefikasna, ili ako
upotreba drugih sredstava prisile ne garantuje uspjeh, tj. ako
nema drugog naina da zatiti sebe, ili druge, od direktno
prijetee smrtne opasnosti ili ozbiljne ozljede, sprijeavanje
poinjenja krivinog djela koje predstavlja ozbiljnu prijetnju
ivotu i integritetu, hapenju lica koje predstavlja takvu opasnost i
opire se policijskim organima.
lan 27 Zakona o policijskim slubenicima Federacije BiH
navodi uvjete o upotrebi sile dok lan 29 regulira upotrebu
100
vatrene sile. Zakon o unutranjim poslovima Republike Srpske

(Slubeni glasnik RS, br. 48 od 24. juna 2003. godine) upotrebu
odgovarajue i srazmjerne sile prema licima navodi u lanu 32,
dok u lanu 33 regulira uvjete za upotrebu vatrenog oruja. U
procesu priprema za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i
pridruivanju (SSP), 16. juna 2008. godine, ostvaren je znaajan
napredak u stvaranju policijskih struktura na dravnom nivou. U
tom pogledu oekuju se i daljnji pomaci u pravcu savremenog
ureenja policije na dravnom niovu.
4.2.3. Zatita ivota pritvorenika i zatvorenika
Zakoni koji se odnose na pitanja izvrenja krivinih,

odnosno, krivinih i prekrajnih sankcija u BiH su harmonizirani
(Zakon o izvrenju krivinih sankcija u FBiH Slubene novine
FBiH, 44/98; Zakon o izvrenju krivinih i prekrajnih sankcija
Republike Srpske Slubeni glasnik RS br. 64 iz 2001. godine i
izmjene i dopune tog zakona Slubeni glasnik RS br. 24/05;
Zakon o izvrenju krivinih i prekrajnih sankcija Brko distrikta
(ZIKPS BD) Slubeni glasnik Brko distrikta, br. 8/00; Zakon
BiH o izvrenju krivinih sankcija pritvora i drugih mjera
Slubeni glasnik BiH, 13/05).
U svim zakonima o ovom predmetu prisutna je ustavna
obaveza zatite ivota i dostojanstva ovjeka, to je u skladu i sa
Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda.
Zabrana krenja lana 3 Evropske konvencije, tj. odredbe
iz lana 3 navode se, uglavnom, u osnovnim odredbama svih
zakona lan 11 FBiH; lan 9 Republike Srpske; lan 10 Brko
distrikta; lan 45 BiH. Pitanje zatite ivota spominje se kao
ouvanje ljudskog dostojanstva i tjelesnog i duevnog integriteta
101
(lan 10 ZIKPS Brko distrikta - Slubeni glasnik Brko distrikta,

br. 8/00).
Medicinska pomo u svim zakonima se tretira kao
obavezna i besplatna osim u sluajevima kada je rije o
namjernom samopovreivanju ili specijalistikom pregledu na
zahtjev osuene osobe, a da tu potrebu nije procijenio ljekar
ustanove u kojoj osueni izdrava kaznu. Medicinska njega i
zatita zdravlja tretira se u sljedeim zakonima:
Zakon o izvrenju krivinih sankcija u FBiH lanovi 45-
51, a zatita zdravlja se spominje i u lanu 15 koji govori o
odvojenom izdravanju kazne, izmeu ostalog, i kada to
zahtijeva zdravstveno stanje; lan 17 rad usklaen prema
psihofizikim sposobnostima; lan 27 odlaganje
izvrenja kazne, izmeu ostalog, a u prvoj taki, zbog
akutne bolesti; te u lan 34 o obavezi utvrivanja
zdravstvenog stanja po prijemu u ustanovu; u dijelu
Postupanje sa osuenim osobama lanovi 62, 67, 68, 75
lanovi koji se odnose na radno angairanje i zatitu na
radu; lan 98 upuivanje u samicu nije mogue, ako
ugroava zdravlje, lan 99 osamljivanje i prekid, ako
ljekar utvrdi da tjelesno i duevno zdravlje ne dozvoljava
dalje osamljivanje u samici i u sluaju osamljivanja vri
se svakodnevna ljekarska kontrola; lanovi 167178
izvrenje mjera sigurnosti, lanovi 179-182 mjere na
slobodi, te lanovi 183187 obavezno lijeenje
alkoholiara i narkomana;
Zakon o izvrenju krivinih i prekrajnih sankcija
Republike Srpske - lan 14 o odvojenom izdravanju
kazne, izmeu ostalog, i kada to zahtijeva zdravstveno
stanje; lanovi 28, 31, 36, 37 posebne zdravstvene
ustanove; lan 46 zdravstvena sluba; lan 90 nadzor
nad radom specijalizirane bolnice i zdravstvene slube;
lan 106 odlaganje kazne iz zdravstvenih razloga; lan
102
112 utvrivanje zdravstvenog stanja; lan 144 zatita u

sluaju da osueni oboli na radu ili vezano za rad; lanovi
148-151 zdravstvena zatita osuenih lica; lan 188
prekid izdravanja kazne, izmeu ostalog, zbog
oboljevanja od akutne bolesti; lan 204 ishrana
maloljetnih zatvorenika briga zbog odranja zdravlja i
psihofizikog razvoja; lanovi 217-225 izvrenje mjera
bezbjednosti; lan 298 pritvorenici opi ljekarski
pregled na prijemu;
Zakon o izvrenju krivinih i prekrajnih sankcija Brko
distrikta lanovi 3952 izvrenje mjera bezbjednosti:
lanovi 3945 obavezno psihijatrijsko lijeenje i nadzor
u zdravstvenoj ustanovi; lanovi 4649 obavezno
psihijatrijsko lijeenje na slobodi; lanovi 50-52 lijeenje
alkoholiara i narkomana;
Zakon BiH o izvrenju krivinih sankcija pritvora i drugih
mjera lanovi 60-66 zdravstvena zatita; lan 92
prava pritvorenih i zatvorenih upuenih u samicu; lan
127 smjetaj u zdravstvenu ustanovu zbog psihikih
smetnji.
Pitanje upotrebe sredstava prinude tretira se u sljedeim

zakonima:
Zakon o izvrenju krivinih sankcija u FBiH - lan 52; lan
183 posebno je bitan sa aspekta zatite ivota zatvorenika;
Zakon o izvrenju krivinih i prekrajnih sankcija
Republike Srpske lan 181 - 182; vatreno oruje lan 183
posebno taka 3 sa aspekta zatite ivota;
Zakon BiH o izvrenju krivinih sankcija pritvora i drugih
mjera - lan 33 upotreba vatrenog oruja; lan 67
upotreba sredstava za ograniavanje kretanja.
103
Kako se kazna zatvora prema Zakonu o izvrenju krivinih

i prekrajnih sankcija Brko distrikta izvrava u entitetskim
ustanovama, za ove zatvorenike vrijede vladajue norme tih
ustanova u pogledu tremana zatvorenika.
Svi drugi uvjeti u kazneno-popravnom zavodu (smjetaj,
ishrana, odjea i sl.) moraju biti, izmeu ostalog, i u funkciji
zatite zdravlja i ivota osuenih.
4.2.4. Obaveza drave da titi ivot od rizika po zdravlje i

drugih rizika po ivot
Zakon o zatiti okolia Federacije BiH (Slubene novine

FBiH, br. 33. od 19. jula 2003. godine) u lanu 1: u cilju zatite
ljudskog zdravlja i poboljanja uvjeta okolia za kvalitet ivota
ureuje ouvanje, zatitu, obnovu i poboljanje ekolokog
kvaliteta i kapaciteta okolia, kao i kvalitet ivota, zatim mjere i
uvjete upravljanja ouvanja i racionalnog koritenja prirodnih
resursa, pravne mjere i institucije ouvanja, zatite i poboljanja
zatite okolia, finansiranje i aktivnosti vezane za okoli i
dobrovoljne mjere, poslove i zadatke organa uprave na razliitim
nivoima vlasti. lanom 10 regulira se uee javnosti i pristup
informacijama koje se odnose na okoli, a kojim raspolau organi
uprave, ukljuujui informacije o opasnim materijama i
aktivnostima u njihovim zajednicama, kao i mogunost uea u
procesu donoenja odluka. Zakon o zatiti ivotne sredine
Republike Srpske (Slubeni glasnik RS, br. 53 od 24. augusta 2002.
godine), u lanu 1, ureuje ouvanje, zatitu, obnovu i poboljanje
ekolokog kvaliteta ivotne sredine, kao i kvalitet ivota, pri emu
promovira zatitu ljudskog zdravlja i poboljanje uvjeta ivotne
sredine za kvalitet ivota, dok se u lanu 10 regulira uee
javnosti i pristup informacijama.
104
Krivino zakonodavstvo posebno tretira teka krivina

djela protiv zdravlja ljudi i to u lanu 240 Krivinog zakona
Federacije BiH, lanu 234 Krivinog zakona Brko distrikta, te
krivina djela protiv ivotne sredine u lanovima 415-437
Krivinog zakona Republike Srpske.
4.2.5. Pobaaj
Problematika pobaaja, odnosno prekida trudnoe,

predstavlja pitanje koje je oduvijek zauzimalo znaajno mjesto u
svim filozofskim, sociolokim, etikim i pravnim raspravama i o
kojem se ni do dananjeg vremena nisu usaglasili stavovi i
miljenja. ... Tako u savremenim dravama imamo razliitu
zakonsku regulativu prekida trudnoe koja se kree od apsolutne
zabrane prekida trudnoe uz mogunost njegovog vrenja samo
radi zatite ivota trudnice, preko njegove legalizacije u tano
odreenim sluajevima sve do iroko postavljene mogunosti za
vrenje pobaaja na zahtjev trudne ene i na kraju do, potpune
legalizacije prekida trudnoe. Nae zakonodavstvo, kao i veina
evropskih zakonodavstava , spada u red onih drava koje naelno
doputaju vrenje pobaaja ali ga istovremeno i ograniavaju
odreenim uvjetima. Time su savremena pozitivna evropska
zakonodavstva iznala kompromisno rjeenje izmeu prava ene
da slobodno odluuje o svom potomstvu i krivinopravne zatite
budueg ivota. 75
Protivpravni prekid trudnoe (abortus) reguliran je
lanom 171 Krivinog zakona Federacije BiH (KZ FBiH) i lanom
154 Krivinog zakona Republike Srpske (KZ RS), te u lanu 168
Krivinog zakona Brko distrikta (KZ BD). Krivini zakon Brko
distrikta u lanu 226 regulira i nepruanje medicinske pomoi.
75
Komentar Krivinog zakona Republike Srpske, Vijee Evrope, 2005., str. 1502
105
lanovi 171 Krivinog zakona Federacije BiH i 154

Krivinog zakona Republike Srpske koncipirani su na slian
nain. lan 154 Krivinog zakona RS, u stavu 2, definira da ko
trudnoj eni bez njenog pristanka, a ako je mlaa od esnaest
godina i bez saglasnosti njenog roditelja, usvojioca ili staraoca,
izvri ili zapone da vri prekid trudnoe predstavlja protupravan
prekid trudnoe. Meutim, lan 171, taka 2, Krivinog zakona
FBiH ne navodi izriito godine starosti za protupravni prekid
trudnoe: razlika postoji u tom smislu to u odredbi stava 2, lana
171 Krivinog zakona FBiH nije izriito navedeno da protivpravni
prekid trudnoe bez saglasnosti trudne ene postoji i u sluaju
kada je pasivni subjekat lice mlae od 16 godina, a ne postoji
pismena saglasnost njenog roditelja, usvojioca ili staraoca. S
obzirom da zakonodavac u FBiH nije nita rekao u zakonskoj
formulaciji ovog djela, smatra se da postoji protivpravni prekid
trudnoe bez pristanka pasivnog subjekta, ukoliko je pristanak
dalo maloljetno lice do 14 godina, bez saglasnosti roditelja,
usvojioca ili staraoca. Imajui u vidu da ne postoje druge razlike
izmeu ove inkriminacije i inkriminacije iz lana 154 Krivinog
zakona RS, objanjenja data uz taj lan mogu se u potpunosti
primjeniti i uz ovu inkriminaciju. 76
Sa stanovita ljudskih prava postavlja se, svakako, pitanje
da li se u odnosu na pravo na ivot kod abortusa, ili pobaaja, titi
ivot i tjelesni integritet ene trudnice, ili ivot i tjelesni integritet
ljudskog ploda. Rjeenje ove dileme vidi se u tome da se kao
objekat zatite odredi sam budui ivot, odnosno ivot u
nastajanju, to implicira cijeli proces, ivotnu simbiozu koja se
manifestuje kroz duevremeno jedinstvo ovjekovog zametka
(ploda) i tjelesnog integriteta i zdravlja ene majke. 77
76
Komentar KZ FBiH, Vijee Evrope 2005., str. 969
77
Komentar KZ RS, Vijee Evrope 2005., str. 1503
106
Prema statistikama veih klinikih centara u Bosni i

Hercegovini, broj pobaaja obavljenih posljednjih godina u
stalnom je padu:
Tako je 1991. u Banjolukom klinikom centru

evidentirano 4500 pobaaja, da bi prole godine taj broj
opao na 475 namjernih prekida trudnoe. Slino je i u
Univerzitetskom klinikom centru Tuzla. Na ovoj klinici je
1992. godine izvreno 3707 namjernih prekida trudnoe, a
tijekom protekle godine 448. Na Ginekoloko-akuerskoj
klinici Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu je 2001.
uraeno 781 pobaaja, a 2007. je taj broj iznosio 438 ...
Pored privatnih ordinacija, problem predstavlja i
nepostojanje pisanih protokola i procedura kad je u
pitanju pobaaj te savjetovanje prije i posle pobaaja. 78
Inicijalni izvjetaj o primjeni Meunarodnog pakta o

graanskim i politikim pravima u Bosni i Hercegovini za period
od 1994. do 2004. godine, iz juna 2005. godine, u pogledu obaveze
drave Bosne i Hercegovine da zatiti pravo na ivot, posebno
naglaava da je:
...pravo na ivot osnovno ljudsko pravo za koje nije

dozvoljeno derogiranje ak ni u vrijeme vanrednog stanja
koje prijeti ivotima graana drave lanice Pakta. Pravo
na ivot podrazumijeva zatitu ljudskih prava od strane
drugih lica kao i od same drave odnosno, njenih organa.
Pravo na ivot od strane drugih lica titi se krivinim
zakonima, a od strane drave, odnosom prema smrtnoj
kazni, koja je u Bosni i Hercegovini ukinuta. U Bosni i
Hercegovini Ustavom i zakonima je utveno da niko
proizvoljno ne moe biti lien ivota. Ustav Bosne i
78
Dnevni list od 1. lipnja 2008. godine, str. 22-23
107
Hercegovine u lanu 2, taka a, apostrofira da sva lica na

teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i pod
broj jedan se stavlja pravo na ivot. Zakonodavstvom
Bosne i Hercegovine i njenih entiteta izriito se zabranjuje
propaganda rata ili poziv na nasilje. Drava preduzima
posebne mjere za spreavanje pojava liavanja ivota, kao
to spreava i pojave liavanja ivota od strane samih
dravnih vlasti. Zbog toga vaei zakoni striktno
kontroliu i ograniavaju okolnosti u kojima pojedinac
moe biti lien ivota.
Na osnovu navedenog moe se zakljuiti da je drava

Bosna i Hercegovina u ovom periodu, koji je predmet nae panje,
dosljedno ostvarivala svoju obavezu da titi pravo na ivot.
4.3. Zabrana muenja, neovjenog ili poniavajueg

postupanja ili kanjavanja
lan 7 PGP:
Niko ne moe biti podvrgnut muenju ili svirepim, nehumanim
ili uniavajuim kaznama ili postupcima. Posebno je zabranjeno da se
neko lice podvrgne medicinskom ili naunom eksperimentu bez
njegovog slobodnog pristanka.

sloboda:
Niko nee biti podvrgnut torturi, neljudskom ili poniavajuem
postupanju ili kanjavanju.
108
4.3.1. Uvod
Pored Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda, zabrana torture ustanovljena je i brojnim
meunarodnim sporazumima, koji su, takoer, obavezujui za
BiH, poput: Univerzalne deklaracije o pravima ovjeka
Ujedinjenih nacija, enevske konvencije iz 1949. godine,
Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima
Ujedinjenih nacija iz 1966. godine (u daljem tekstu: MPGPP),
Konvencije protiv torture i drugog nehumanog ili poniavajueg
postupanja i kanjavanja Ujedinjenih nacija iz 1984. godine (u
daljem tekstu: Konvencija protiv torture Ujedinjenih nacija),
Evropske konvencije o spreavanju torture i nehumanog ili
poniavajueg postupanja i kanjavanja (u daljem tekstu:
Evropska konvencija protiv torture). Osim toga, zabrana torture,
prema praksi meunarodnih sudova, smatra se za ius cogens. 79
Kako bi odreeni vid ponaanja, odnosno zlostavljanja,
spadao u domen lana 3 Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda, potrebno je da dostigne odreeni
minimalni nivo okrutnosti (de minimis pravilo). Pri tome je
procjena tog minimalnog stepena okrutnosti relativna i
procjenjuje se u svakom konkretnom sluaju. 80
Ne postoji jedinstvena definicija torture, meutim na
osnovu tekstova razliitih konvencija, kao i sudske prakse,
mogue je izdvojiti tri osnovna elementa putem kojih se moe
definirati: nanoenje velikog fizikog, odnosno psihikog bola ili
patnje, zatim taj bol ili patnja su prouzrokovani namjerno i
svjesno, te bol ili patnja su naneseni s posebnim ciljem (kao npr.,
79
Vidjeti npr. presudu Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju
(MKSJ) u predmetu Tuitelj protiv Furundije, od 10. decembra 1998. godine.
80
U obzir se uzimaju razliiti faktori, kao to su: trajanje, fizike i psihike
posljedice, subjektivne okolnosti rtve (npr., spol, starosna dob, zdravstveno
stanje), nain izvrenja, i sl.
109
dobivanje informacija, kanjavanje, zastraivanje). Stav Evropskog

suda za ljudska prava jeste da se razlika izmeu torture i drugih
oblika zlostavljanja temelji na intezitetu patnje koja se nanosi.
Dakle, postupanje kojim se ne nanosi dovoljan stepen inteziteta
patnje da bi se kvalifikovalo kao tortura, ili nema poseban cilj
zbog kojeg se nanosi bol, predstavlja nehumano ili poniavajue
postupanje.
lan 3 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda iskazan je u apsolutnim terminima i u tom
pogledu nema nikakvog prostora za njegova ogranienja (ne moe
se ograniiti ili derogirati pod izuzetnim okolnostima
predvienim lanom 15). Isti stav zauzet je i u drugim
meunarodnim dokumentima, kao i prema Konvenciji protiv
torture Ujedinjenih nacija, prema kojoj ne postoje nikakve
izuzetne okolnosti koje bi opravdale torturu, bilo da se radi o
ratnom stanju, o opasnosti od rata, ili bilo kojem drugom obliku
vanrednog stanja. Takoer, kao opravdanje za torturu ne moe se
navoditi naredba neke pretpostavljene linosti ili organa vlasti.
4.3.2. Zabrana zlostavljanja u krivinom zakonodavstvu
Drave potpisnice Konvencije protiv torture Ujedinjenih

nacija obavezale su se da e sve akte torture, kao i pokuaj i bilo
koji oblik suizvrenja u injenju torture, smatrati krivinim
djelima i da e za ista odrediti odgovarajue kazne. Nadalje, svaka
drava lanica Konvencije protiv torture Ujedinjenih nacija, pa
dakle i BiH 81, mora u svom pravnom sistemu rtvama torture
garantovati pravo naknade, te pravednog i odgovarajueg
81
SFRJ je ovu Konvenciju ratificirala 1991. godine (Slubeni list SFRJ
Meunarodni ugovori, broj 9/91), a BiH je postala lanica na osnovu sukcesije
(Slubeni list RBiH, broj 25/93).
110
obeteenja. U sluaju smrti rtve akta torture, pravo na

obeteenje imaju njeni nasljednici. U cilju provoenja ove
konvencije obrazovan je Komitet protiv torture Ujedinjenih
nacija, iju nadlenost je, po pitanjima prijema i razmatranja
meudravnih i pojedinanih predstavki, priznala i Bosna i
Hercegovina.
Krivini zakoni BiH ukljuuju vie krivinih djela koja
sadravaju zabranjena postupanja iz lana 3 Evropske konvencije
za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Tako je u lanu 190
Krivinog zakona BiH propisano muenje i drugi oblici surovog,
neovjenog i poniavajueg postupanja kao posebno krivino
djelo. Slijedom lana 1 Konvencije protiv torture Ujedinjenih
nacija, poinilac ovog djela moe biti slubeno lice, ili neko drugo
lice koje deluje na osnovu slubenog ovlatenja, izriitog naloga ili
pristanka slubene osobe. Dalje, Krivinim zakonom BiH su
inkriminirani i oni akti zlostavljanja uinjeni od strane privatnih
subjekata, npr.: genocid (lan 171), zloini protiv ovjenosti (lan
172) 82, ratni zloin protiv ranjenika i bolesnika (lan 174), ratni
zloin protiv ratnih zarobljenika (lan 175), trgovina ljudima (lan
186) itd.
I u krivinim zakonima entiteta i Brko distrikta, takoer,
su navedena mnoga djela koja se odnose na zabranu zlostavljanja
iz lana 3 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda, odnosno ona koja za objekat imaju zatitu
integriteta osobe i njenog ljudskog dostojanstva: zlostavljanje pri
obavljanju slube (lan 182 Krivinog zakona Federacije Bosne i
Hercegovine (KZ FBiH), lan 168 Krivinog zakona Republike
Srpske (KZ RS) 83, lan 179 Krivinog zakona Brko distrikta (KZ
BD), iznuivanje iskaza (lan 181 KZ FBiH, lan 358 KZ RS, lan
178 KZ Brko distrikta) izazivanje nacionalne, rasne i vjerske
82
Muenje je u KZ BiH navedeno kao jedan od oblika zloina protiv
ovjenosti, a po uzoru na Statut stalnog Meunarodnog krivinog suda.
83
U KZ RS odgovarajue djelo je Zlostavljanje.
111
mrnje, razdora ili netrpeljivosti (lan 163 KZ FBiH, lan 390 KZ

RS, lan 160 KZ Brko distrikta), teka tjelesna povreda (lan 172
KZ FBiH, lan 156 KZ RS, lan 169 KZ Brko distrikta), laka
tjelesna povreda (lan 173 KZ FBiH, lan 155 KZ RS 84, lan 170
KZ Brko distrikta), nasilniko ponaanje (lan 162 KZ FBiH, lan
385 KZ RS, lan 356 KZ Brko distrikta) itd.
Najvei problem u ovom segmentu predstavlja djelimina
meusobna neusaglaenost pozitivnog krivinog zakonodavstva
koje se primjenjuje unutar BiH, a koja, u krajnjoj liniji, vodi
nejednakoj zatiti graana u ostvarivanju njihovih ljudskih prava.
Kao primjer navedenih neusaglaenosti moglo bi se navesti
krivino djelo zlostavljanje pri obavljanju slube, koje je kao takvo
propisano u krivinim zakonima Federacije BiH i Brko distrikta.
Komplementarno djelo zlostavljanja u Krivinom zakonu
Republike Srpske proiruje odgovornost za zlostavljanje,
definiranu u navedena dva zakona, na bilo koju, a ne samo na
slubenu osobu i izdvaja kao poseban, kvlifikovani oblik djela, ako
je ono uinjeno prema maloljetniku. Istovremeno, ni zaprijeene
kazne nisu jednake. I tako, dok bi se s jedne strane mogla
pohvaliti intencija zakonodavaca Republike Srpske da za
zlostavljanje sankcioniraju svaku osobu koja bi ga poinila, te da
posebno i tee sankcioniraju osobe koje takvo djelo uine prema
maloljetniku, s druge strane ne moe se ne primijetiti, ini se,
neadekvatna visina kazne propisane za to djelo za zlostavljanje
novana kazna, ili zatvor do jedne godine, a koja za krivino djelo
zlostavljanje pri obavljanju slube, prema krivinim zakonima
FBiH i Brko distrikta, iznosi od tri mjeseca do pet godina
zatvora. Potrebno je napomenuti da je u veoj mjeri prisutna
nejednakost zaprijeenih kazni od neusaglaenosti samog teksta
komplementarnih odredbi u pozitivnim krivinim zakonima u
BiH, pri emu razlike variraju. Konano, ipak se ini da sve
zaprijeene kazne imaju jednu zajedniku karakteristiku ni
84
U KZ RS odgovarajue djelo zove se Tjelesna povreda.
112
jedna od njih ne doima se adekvatnom, imajui u vidu ozbiljnost

akata muenja, neovjenog ili poniavajueg postupanja i
kanjavanja koji se i najstroije osuuju na svim meunarodnim
instancama. Takoer, bila bi poeljna i izmjena krivinih zakona
entiteta i Brko distrikta u smjeru uvoenja muenja i drugih
oblika surovog, neovjenog i poniavajueg postupanja kao
posebnog krivinog djela i u ovim zakonima.
4.3.3. lan 3 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda u kontekstu krivinog postupka i
liavanja slobode
Ponaanje rtve se ni u kakvom kontekstu ne moe uzeti

kao opravdanje za pribjegavanje zlostavljanju. Ova zabrana,
prema Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda, jeste, kako je ve prethodno naglaeno, apsolutna u bilo
kakvim, pa i najteim okolnostima. Ona se treba primjenjivati
jednako kod postupanja sa osobama lienim slobode zbog bilo
kojeg razloga, posebno ukljuujui osobe liene slobode zbog
zdravstvenih razloga i maloljetnike. Tako se lice ne moe izlagati
zlostavljanju tokom ispitivanja i informativnog razgovora, niti se
na ovakav nain pribavljeni dokazi mogu koristiti. Zatim,
dravama nije dozvoljeno sankcioniranje koje za osnovu ima
efekat zastraivanja, kao ni ono gdje su samo kanjavanje, metode
ili uvjeti pritvora/zatvora u suprotnosti sa lanom 3 Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Domai zakoni o krivinom postupku, relevantni zakoni o
izvrenju krivinih sankcija i dugih mjera, te zakoni koji reguliraju
ovlatenja i rad policijskih slubenika, sadravaju odredbe kojima
se titi ljudski integritet i dostojanstvo linosti.
Krivino zakonodavstvo izmijenjeno je 2003. godine i u
nekoliko navrata dopunjavano i mijenjano amandmanima, a sve u
113
svrhu to boljeg i potpunijeg usklaivanja sa meunarodnim

standardima i principima. Inkvizitorski postupak transformiran je
u mjeoviti akuzatorsko-inkvizitorski i shodno tome su istrane
funkcije prenesene na tuioca. Unijete su i znaajne izmjene koje
se tiu liavanja slobode, privoenja i zadravanja osoba u
policijskom pritvoru, odreivanja i duine trajanja pritvora itd., s
ciljem unapreenja garancija prema licima lienim slobode. Time
je itav sistem u veoj mjeri priblien meunarodnoj praksi.
Zabranjeno je iznuivanje priznanja, iznuivanje neke
druge izjave od osumnjienog/optuenog, ili bilo koje osobe koja
uestvuje u postupku. Nadalje, princip zakonitosti dokaza
predvia da sud svoju odluku ne moe zasnivati na dokazima
pribavljenim putem postupaka koji predstavljaju povrede ljudskih
prava i sloboda zajamenih ustavom i meunarodnim
dokumentima koji su obavezni u BiH. 85 Tako je zabranjena i
primjena medicinske intervencije, ili davanje sredstava kojima bi
se uticalo na volju osumnjienog, optuenog ili svjedoka pri
davanju iskaza. Tjelesni pregled osumnjienog, optuenog i
drugih lica dozvoljen je i bez pristanka osobe koja se pregleda
ukoliko je to potrebno za utvrivanje injenica vanih za krivini
postupak i ukoliko on ne bi izazvao tetu po zdravlje osobe koja se
pregleda (lan 109 ZKP BiH, lan 173 ZKP FBiH, lan 123 ZKP
RS, lan 109 ZKP BD). Ovakvo rjeenje nije zabrinjavajue sa
aspekta lana 3 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda s obzirom da takav pregled sam po sebi ne
dostie najnii nivo zabranjenog zlostavljanja, ako postoji sudska
kotrola kod preduzimanja ovih radnji (pregled osobe bez njenog
pristanka nareuje sud, a samo u izuzetnim sluajevima, kad
postoji opasnost od odlaganja, tuilac). Na dokazima pribavljenim
na suprotan nain ne moe se zasnivati sudska odluka.
85
Princip zakonitosti dokaza propisan je lanom 10 ZKP BiH, lanom 11 ZKP
FBiH, lanom 10 ZKP RS i lanom 10 ZKP BD.
114
Zakoni o krivinom postupku u BiH sadre posebne

odredbe koje se tiu izvrenja pritvora i postupanja sa osobama u
pritvoru. 86 Pritvor se izvrava tako da se ne vrijea osoba i
dostojanstvo pritvorenika. Njegova prava i slobode mogu biti
ograniena samo u mjeri da se ostvari svrha radi koje je pritvor
odreen. Pritvorenik ima pravo na posjete osoba po svom izboru,
a pritvorenici koji su strani dravljani i na posjete diplomatskih i
konzularnih predstavnika svoje zemlje, ili predstavnika drave
koja titi njihove interese. Izuzetno, ova prava pritvorenika mogu
biti ograniena ili uskraena i to pismenom odlukom suda,
ukoliko bi odreena posjeta imala tetno dejstvo na tok krivinog
postupka. Zagarantovane su slobodne i neometane veze
pritvorenika sa braniteljem, kao i pravo pritvorenika na
povjerljivu prepisku sa drugim licima, osim kada sud to
pismenom odlukom zabrani. Ova zabrana ne moe se odnositi na
slanje molbi, pritubi i albi. Odredbe zakona o krivinom
postupku, takoer, sadre i osnovna pravila vezana za uvjete
smjetaja pritvorenih osoba smjetaj treba biti u adekvatnim
prostorijama, moraju biti razdvojeni od osuenika, ne smiju biti
smjeteni u istu prostoriju sa osobama razliitog spola, niti sa
licima koja bi mogla djelovati tetno na samog pritvorenika ili na
tok postupka. Sudija moe u svako doba obilaziti pritvorenike,
razgovarati sa njima i od njih primati pritube. Potrebno je
napomenuti da ovakav nadzor ne predstavlja redovni nadzor
uvjeta pritvora i postupanja sa pritvorenicima koji su nuni prema
meunarodnim standardima. Ovakav redovni nadzor reguliran je
relevantnim zakonima o izvrenju krivinih sankcija i mjera
pritvora, a obavljaju ga slubena lica s posebnim ovlatenjima -
inspektori odgovarajuih ministarstava pravde, koji na osnovu
izvrenog nadzora prave izvjetaj. Zakonska rjeenja u zakonima o
izvrenju krivinih sankcija i mjera pritvora, kao i ostali
podzakonski akti doneseni za njihovu provedbu (kao npr.,
86
lanovi 140-147 ZKP BiH, lanovi 154-161 ZKP FBiH, lanovi 197-204 ZKP
RS, lanovi 140-147 ZKP BD.
115
pravilnici o kunom redu i sl.), takoer, sadre zabranu bilo

kakvog oblika zlostavljanja koje je neopravdano i
neproporcionalno potrebama izvrenja sankcije, odnosno mjere
pritvora i jame potivanje dostojanstva lica prema kojima se
sankcija, odnosno mjera pritvora, izvrava.
Meutim, u kontekstu lana 3 Evropske konvencije za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, stanje je zabrinjavajue
u sistemu izvravanja krivinih sankcija i drugih mjera liavanja
slobode u BiH. Naime, u Bosni i Hercegovini egzistiraju etiri
nekoherentna sistema za izvravanje krivinih sankcija, 87 sa
razliitim zakonskim rjeenjima. Pri tome ni jedan od njih ne
funkcionira kao cjelina, koja bi sveukupno zadovoljila
meunarodno priznate stadarde u oblasti zatite ljudskih prava
osoba lienih slobode. Naime, prije svega, ne postoje posebni
kazneno-popravni zavodi za osobe enskog spola, kao ni posebne
ustanove koje bi bile adekvatne za smjetaj pojedinih posebnih
rizinih grupa, kao to su maloljetnici, psihiki oboljele osobe,
ovisnici, invalidi, starije i iznemogle osobe i sl.
Izvrenje kazne zatvora i mjere pritvora koje izrie,
odnosno odreuje Sud BiH, regulirano je Zakonom Bosne i
Hercegovine o izvrenju krivinih sankcija, pritvora i drugih
mjera. Ministarstvo pravde BiH donijelo je i sve relevantne
podzakonske akte za sprovoenje ovog Zakona, a u skladu sa
standardima evropskih zatvorskih pravila, kao i sa drugim
meunarodnim dokumentima koji tretiraju prava
87
Izvrenje krivinih sankcija na nivou BiH regulirano je Zakonom Bosne i
Hercegovine o izvrenju krivinih sankcija, pritvora i drugih mjera (Slubeni
glasnik BiH, br. 13/05), u Federaciji BiH Zakonom o izvrenju krivinih
sankcija u FBiH (Slubene novine FBiH, br. 44/98 i 42/99), u Republici Srpskoj
Zakonom o izvrenju krivinih sankcija u Republici Srpskoj (Slubeni glasnik
RS, br. 64/01), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvrenju
krivinih i prekrajnih sankcija Republike Srpske (Slubeni glasnik RS, br.
68/07), i u Distriktu Brko Zakonom o izvrenju krivinih sankcija Brko
distrikta BiH (Slubeni glasnik Brko distrikta BiH, br. 8/00 i 1/01).
116
pritvorenih/osuenih lica, te s preporukama Evropskog komiteta

za spreavanje muenja i neovenog ili poniavajueg postupanja
i kanjavanja (CPT) u okviru Vijea Evrope.
Jedino mjera pritvora koju odredi ovaj sud izvrava se u
Pritvorskoj jednici Suda Bosne i Hercegovine. Po ocjenama raznih
meunarodnih i domaih eksperata, ova pritvorska jedinica
zadovoljava visoke evropske standarde u pogledu tretmana
pritvorenika. Meutim, zbog nedovoljnih kapaciteta, odreeni
broj pritvorenika smjeta se u entitetske kazneno-popravne
ustanove. S druge strane, ne postoji posebna kazneno-popravna
ustanova na dravnom nivou za izvrenje kazne zatvora, pa se ista
izvrava u entitetskim kazneno-popravnim ustanovama.
Posljednjih godina planira se izgradnja zavoda na dravnom
nivou. U tom smjeru poduzete su neke pripremne radnje, ali jo
nisu skupljena potrebna sredstva tako da izgradnja samog zavoda
nije otpoela.
Slina je situacija i u Brko distriktu koji ima pritvorsku
jedinicu za smjetaj lica prema kojima pritvor odrede sudovi
Brko distrikta, ali ne i kazneno-popravnu ustanovu za izvrenje
kazne zatvora, te se kazne zatvora i u ovom sluaju jednako
izvravaju u enititetskim kazneno-popravnim ustanovama.
Dodatno, skoro svi raspoloivi kapaciteti u postojeim
kazneno-popravnim ustanovama u BiH su popunjeni, a ustanove
su suoene i sa problemima prenatrpanosti, nedovoljnog broja
strunog osoblja, loe opremljenosti, loih materijalnih i
higijenskih uvjeta i sl.
U smislu navedenog, drava BiH morala bi hitno djelovati
u cilju poboljanja nezadovoljavajuih materijalnih i higijenskih
uvjeta u pritvorskim/zatvorskim objektima, u svim ustanovama za
ove namjene, u cilju dostizanja meunarodnih standarda u ovoj
oblasti. Pri tome treba imati na umu naroito zabrinjavajue
stanje u pogledu ustanova za smjetaj maloljetnih osoba lienih
slobode, za iji smjetaj uope i ne postoje adekvatne institucije.
117
to se tie osoba sa duevnim smetnjama, ova kategorija

lica je izuzeta iz krivinog zakonodavstva, njihov tretman
povjeren je specijalizovanim ustanovama i slubama socijalnog
staranja i reguliran je posebnim zakonima. Zakon o zatiti osoba
sa duevnim smetnjama 88 garantuje osobama sa duevnim
smetnjama prava koja se temelje na evropskim standardima i
principima ustanovljeno je njihovo pravo na zatitu i
unapreenje zdravlja, dostojanstvo linosti, zatitu od bilo kakvog
oblika zlostavljanja ili poniavajueg postupanja itd. Stanje je,
meutim, alarmantno i pored toga to je ovo pitanje rijeeno u
legislativi oba entiteta, a zbog nepostojanja adekvatnih ustanova,
odnosno uvjeta za smjetaj ovih lica. Doprinos ovakvoj situaciji
daje i razuenost politike vlasti. Tako je, u cilju popravljanja
stanja i stvaranja adekvatnih uvjeta, jo 2006. godine potpisan
Memorandum o razumijevanju o pravnoj pomoi i slubenoj
saradnji u oblasti izvrenja mjera sigurnosti obaveznog
psihijatrijskog lijeenja u krivinom postupku izreenih u
krivinom postupku izmeu BiH, Republike Srpske, Federacije
Bosne i Hercegovine i Brko distrikta. 89 Memorandumom je
regulirano da e se sve mjere obaveznog psihijatrijskog lijeenja
izreene od bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini izvravati u
Psihijatrijskoj bolnici Sokolac, koja je trenutno jedina
specijalizovana ustanova za ovu namjenu na podruju BiH. Vijee
ministara BiH, sredinom 2006. godine, donijelo je odluku o
prihvatanju Memoranduma i utvrdilo da e posebnom odlukom
odobriti sredstva za sanaciju i osposobljavanje Psihijatrijske
bolnice na Sokocu. Realizacija dogovorenog je izostala kada se
otvorilo pitanje statusa budue ustanove, odnosno pitanje ko e
biti osniva ove institucije. Dakle, kako bi se prevazilo ovakvo
88
Zakoni o zatiti osoba sa duevnim smetnjama pod pojmom osobe sa
duevnim smetnjama podrazumijevaju duevno bolesne osobe, osobe s
duevnim poremeajem, nedovoljno duevno razvijene osobe, ovisnike o
alkoholu ili drogama ili osobe s drugim duevnim smetnjama.
89
Slubeni glasnik BiH, br.44/06.
118
stanje, koje je u direktnoj suprotnosti sa meunarodnim

standardima i opeprihvaenim normama, prvenstveno su
potrebne posebne aktivnosti i saradnja svih nivoa vlasti, kako
zakonodavne, tako i izvrne i sudske, jer od primjene i potivanja
prihvaenih standarda i normi zavisi da li e, i u kojoj mjeri,
ljudska prava i slobode biti potivana, a samim tim i one koja
postavlja lan 3 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda.
Apsolutna zabrana zlostavljanja iz lana 3 Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ima i
eksteritorijalni karakter, odnosno drava potpisnica ne oslobaa
se odgovornosti za zatitu osobe od zlostavljanja ak i ako je isto
uinjeno od strane pojedinaca za koje ona nije odgovorna.
Drugim rijeima, drava ne smije lice vratiti u drugu dravu
ukoliko bi ono tamo moglo biti izloeno zlostavljanju (pravo non-
refoulement). 90 Ova zabrana proizlazi i iz Meunarodnog pakta o
graanskim i politikim pravima (MPGPP), 91 a eksplicitno je
predviena lanom 3 Konvencije protiv torture Ujedinjenih
90
Ovo pravilo bilo je vie puta potvreno i pred Evropskim sudom za ljudska
prava. Najvie predmeta pred Evropskim sudom za ljudska prava, u smislu ove
zabrane, ticalo se sluajeva ekstradicije i deportacije u drugu dravu u kojoj bi,
kako su aplikanti tvrdili, mogli biti podvrgnuti torturi, neljudskom ili
poniavajuem postupanju. Evropski sud za ljudska prava je u ovim
predmetima zauzeo stanovite da nita ne oslobaa dravu potpisnicu
odgovornosti za krenje lana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima i
osnovnim slobodama ukoliko bi lice u toj drugoj dravi moglo biti izloeno
stvarnom riziku od zlostavljanja, te uspostavio princip po kojerm kojem
drava mora izvriti nezavisnu procjenu situacije kojoj bi ta osoba bila izloena.
Vidjeti npr. Presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Jabari protiv
Turske iz 2000. godine.
91
Komitet za ljudska prava Ujedninjenih nacija naglaava ovu obavezu u
Optem komentaru, General Comment No. 20 (44).
119
nacija. 92 Slinu odredbu sadri i lan 33 Konvencije o statusu

izbeglica Ujedinjenih nacija.
Drava je obavezna da prilikom zakljuivanja
meunarodnih multilateralnih i bilateralnih ugovora, koji se tiu
predaje osumnjienih, optuenih i osuenih lica, vodi rauna o
navedenom pravilu. Ako ne postoji meunarodni ugovor, ili ako
njime nisu regulirana odreena pitanja, postupak ekstradicije se
sprovodi po odredbama Zakona o krivinom postupku BiH (lan
414), s obzirom da se ova pitanja nalaze u iskljuivoj nadlenosti
drave. Zakon o krivinom postupku BiH (ZKP BiH), u ovom
smislu, kao jedan od uvjeta za izruenje, predvia:
da se izruenje stranca ne trai radi: krivinog gonjenja ili
kanjavanja zbog njegove rase, pola, nacionalnog i etnikog
porijekla, religijskog uvjerenja i politikih stavova kao i da se
izruenje ne trai za krivino djelo s propisanom smrtnom kaznom
prema zakonu drave koja trai izruenje, osim ako drava koja
trai izruenje da jamstvo da se nee izrei ili izvriti smrtna kazna.
Meutim, Zakon o krivinom postupku BiH u svojim
odredbama ne sadri zabranu izruenja stranca dravi ukoliko
postoje ozbiljni razlozi da se veruje da e u dravi koja trai
izruenje stranac biti izloen muenju ili drugom nehumanom
postupanju.
Deportacija, kao posebna mjera protjerivanja stranca iz
zemlje, propisana je Zakonom o boravku i kretanju stranaca i
azilu. 93 Prema njemu, strancu se nalae izlazak iz BiH i zabranjuje
ulazak i boravak u BiH u odreenom vremenskom periodu koji
ne moe biti krai od jedne, niti dui od deset godina. Za
donoenje rjeenja o protjerivanju nadleno je Ministarstva
92
Konvencija protiv torture Ujedinjenih nacija predvia ovu obavezu drave
samo ukoliko postoji prijetnja da e osoba biti izloena muenju, ali ne i blaim
oblicima zlostavljanja.
93
Slubeni glasnik BiH, br. 29/03, lan 56.
120
sigurnosti BiH, a donosi ga po slubenoj dunosti na prijedlog

suda, druge organizacione jedinice Ministarstva sigurnosti BiH ili
ministarstava unutranjih poslova entiteta i Policije Brko
distrikta. U krivinim zakonima u Bosni i Hercegovini
protjerivanje nije inkorporirano kao posebna mjera bezbjednosti
koja bi se mogla izrei u krivinom postupku. Ona e kao takva,
najvjerovatnije, biti ukljuena u prijedlog amandmana na Zakon o
krivinom postupku BiH od strane CCIAT-a (Grupa za praenje
primjene odredaba krivinih zakona).
4.3.4. Upotreba prinude od strane policije
Pravila postupanja pripadnika policije, koji se najee

navode kao poinioci zlostavljanja, sadrana su dijelom u
zakonima o krivinom postupku, a detaljno razraena u
relevantnim zakonima o unutranjim poslovima i u
odgovarajuim pravilnicima. Pored nejednakosti u organizaciji i
regulativi, svaki od njih sadri pravila o policijskoj etici i nainu
obavljanja poslova policije koja se zasnivaju na meunarodnim i
evropskim stadardima. Takoer, oekuje se da e reforma policije,
koja je u toku, i prenoenje odreenih dodatnih nadlenosti na
dravni nivo dalje unaprijediti stanje u ovoj oblasti.
Prema novom krivinom zakonodavstvu, najdui period
koji neka osoba moe provesti u policijskom pritvoru iznosi 48
sati. Lice, koje je policija liila slobode na osnovi sumnje da je
poinilo krivino djelo, mora biti sprovedeno tuiocu u roku od
24 sata, a tuilac mora u naredna 24 sata, ili dostaviti zahtjev sudiji
za prethodni postupak za odreivanje pritvora, ili izdati nalog za
njegovo putanje na slobodu. Zatim, ukinut je obligatorni pritvor
koji je postojao u prethodnom krivinom zakonodavstvu za
pojedine vrste krivinih djela. Takoer je odreena maksimalna
duina trajanja pritvora u istrazi, u toku suenja, kao i nakon
izricanja prvostepene presude.
121
Policijski slubenici u radu moraju potivati ustav, zakone

i druge propise koji se primjenjuju u BiH. Oni su obavezni da u
obavljanju svojih dunosti djeluju na nepristrasan i zakonit nain,
voen javnim interesom da slue i pomau javnosti,
promovirajui razvoj i ouvanje demokratske prakse u skladu sa
zatitom ljudskih prava i osnovnih sloboda. Primjena policijskih
ovlatenja mora biti prikladna i proporcionalna potrebi radi koje
se preduzima, a primjenjuju se sredstvima kojima se moe postii
zakoniti cilj sa najmanje tetnih posljedica i u najkraem
moguem vremenskom periodu. 94 Upotreba sile mogua je samo
kada je to prijeko potrebno i iskljuivo u mjeri potrebnoj radi
ostvarenja zakonitog cilja, odnosno kada je to potrebno radi
zatite ljudskih ivota, odbijanje napada, savladavanje otpora ili
spreavanje bijega. O svakoj upotrebi sredstava prinude od strane
policijskog slubenika odmah se sainjava izvetaj, nakon ega o
njenoj zakonitosti i regularnosti upotrebe odluuje odjel za
unutranju kontrolu. Policijski slubenik je duan odbiti izvrenje
nezakonite naredbe pretpostavljenog. O takvoj naredbi i odbijanju
njenog izvrenja, policijski slubenik mora izvijestiti
pretpostavljenog rukovodioca, odnosno unutranju kontrolu,
ukoliko naredba bude ponovljena.
4.3.5. lan 3 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda u u sluajevima nestalih osoba
Problem nestalih osoba je jedan od najznaajnijih

problema s kojim se ve skoro dvije decenije suoava BiH.
Komisija za ljudska prava Ujedinjenih nacija jo davno je
identificirala osnovna ljudska prava osobe koja su povrijeena
njenim nasilnim ili prisilnim nestankom, a koja su zagarantovana
94
Vidjeti, npr., lan 8 Zakona o policijskim slubenicima BiH (Slubeni glasnik
BiH, br. 27 /04).
122
i priznata Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima

Ujedinjenih nacija i drugim meunarodnim dokumentima u
oblasti ljudskih prava. Rije je o sljedeim pravima: pravo na
slobodu i sigurnost linosti, pravo na humane uvjete pritvora i
slobodu od muenja, nehumanog ili poniavajueg tretmana ili
kazne, te pravo na ivot. I pored toga, do izriite regulacije u ovoj
oblasti nije dolo sve do 1992. godine kada je donijeta Deklaracija
o zatiti osoba od nasilnog ili prisilnog nestanka Ujedinjenih
nacija, koja je inkorporirala sve, do tada, u praksi ustanovljene
pricipe i prisilni nestanak okarakterizirala kao krenje prava na
slobodu i sigurnost linosti, a sam nestanak kao muenje ili drugo
zabranjeno nehumano postupanje, te krenje ili ozbiljnu prijetnju
pravu na ivot. Nakon toga, prisilni nestanak je definiran i kao
jedan od oblika zloina protiv ovjenosti u Statutu
Meunarodnog krivinog suda, a ovaj pozitivan primjer slijedi i
najnovije krivino zakonodavstvo BiH.
Praksa tijela za zatitu ljudskih prava ispravno ukazuje da
se, pored samih nestalih osoba, rtvama krenja ljudskih prava u
ovom kontekstu imaju smatrati i lanovi njihovih porodica, pri
emu se prvenstveno misli na krenje njihovog prava na zabranu
podvrgavanja nehumanom postupanju i prava na privatni i
porodini ivot. Bez ikakvih saznanja o sudbini svojih najmilijih,
porodice nestalih preputene su agoniji neizvjesnosti godinama
nakon zavretka sukoba. Ta neizvjesnost onemoguava im da
prevaziu dogaaje iz prolosti i nastave sa svojim ivotima, to
im najee prouzrokuje i razliite probleme psiholoke,
ekonomske, socijalne i pravne prirode. Takvo stanovite zauzima i
Evropski sud za ljudska prava. 95 Sud je u vie navrata utvrdio da
95
U svojoj praksi Evropski sud za ljudska prava jeste sluajeve vezane za
nestanak osoba koje su posljednji put viene u pritvoru, ili pod kontrolom
zvaninih organa, vlasti, ukljuujui vojne vlasti i snage sigurnosti, uglavnom,
razmatrao u kontekstu lana 5. S druge strane, praksa Evropskog suda za
ljudska prava posljednjih godina zauzima stanovite da se nasilnim ili prisilnim
123
strah i krajnja uznemirenost izazvana neznanjem o sudbini

najdraih podpada pod pojam neljudskog i poniavajueg
postupanja zabranjenog lanom 3 Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda. 96 Najee je uoavana povreda
lana 3, u ovim predmetima, zbog propusta vlasti da na vrijeme i
na adekvatan nain utvrde sudbinu nestalih osoba ili da daju
informacije njihovim porodicama.
Nakon mnogih nesuglasica, nesaradnje i godina pokuaja
parcijalnog suoavanja s pitanjem hiljada nestalih tokom ratnih
sukoba u BiH, jedinstveni Zakon o nestalim licima 97 na nivou
drave donijet je tek krajem 2004. godine. Ovim zakonom
predvieno je formiranje instituta za nestale osobe BiH, kao
dravne agencije za traganje za nestalim osobama, uspostavljanje
fonda za pomo porodicama nestalih osoba, kao i centralne baze
podataka, za iju su uspostavu, zbog nedostatka volje i nesaradnje
vlasti, trebale proi godine.
Zbog ovakvog stanja, porodice nestalih osoba podnijele su
apelacije Ustavnom sudu BiH koji je, slijedei praksu i shvatanja
Evropskog suda za ljudska prava, vezano za zabranu zlostavljanja
koje se tie porodica nestalih osoba u Odluci 98 iz 2005. godine,
zakljuio da na dravnom nivou ne postoji efikasna specijalizirana
institucija iji bi zadatak bio nepristrasno vrenje istraga vezanih
za nestanak lica u toku ratnih deavanja, te zauzeo stanovite da
patnja nametnuta apelantima (lanovima obitelji nestalih osoba)
usljed uskraivanja informacija o sudbini lanova njihovih
porodica, nestalih tokom ratnih dejstava, nesumnjivo predstavlja
nestankom osoba kre i prava njihove rodbine i te predmete razmatra vezano

za lan 3.
96
Vidjeti, npr., Presudu Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Kurt
protiv Turske iz 1998. godine.
97
Slubeni glasnik BiH, br. 50/04.
98
Odluka Ustavnog suda BiH u predmetu Muniba Hada i dr., broj AP 129/04,
od 27. maja 2005. godine.
124
nehumano postupanje za ta je odgovornim naao Vijee

ministara BiH, Vladu Federacije BiH i Vladu Republike Srpske.
Meutim, i danas, etiri godine nakon donoenja ovog zakona,
institucije predviene Zakonom jo nisu u potpunosti operativne,
niti je u potpunosti sprovedena Odluka Ustavnog suda BiH, kao
ni preporuke Komiteta protiv torture Ujedinjenih nacija (nalazi
Komiteta su komplementarni Odluci Ustavnog suda BiH), a
samim tim nije do kraja rijeeno ni pitanje nestalih osoba i
njihovih porodica.
Podatak da se u Bosni i Hercegovini jo uvijek traga za oko
13.000 nestalih lica, nesumnjivo nalae obavezu to hitnijeg
rjeavanja ovog problema, za ta odgovornost snose nadlene
dravne vlasti s obzirom da su sve pretpostavke i adekvatan pravni
okvir ve uspostavljeni.
4.4. Zabrana ropstva i prinudnog rada
lan 8 PGP:
1. Niko se ne moe drati u ropstvu; ropstvo i trgovina robljem
su zabranjeni u svakom obliku.
2. Niko se ne moe drati u potinjenosti.
3. (a) Niko se ne moe primorati na prisilan ili obavezan rad;
(b) stav (a) ove take ne moe se tumaiti kao da zabranjuje, u
zemljama gdje neki zloinci mogu biti kanjeni zatvorom sa
prislinim radom, izdravanje kazne prisilnog rada koju je
izrekao
nadleni sud;
(c) ne smatra se kao prisilan i obavezan rad u smislu ove
take:
125
(i) svaki rad ili sluba, koje ne predvia stav b), a koji se
normalno trae od lica zatvorenog na osnovu redovne
sudske odluke ili uslovno putenog na slobodu poto je
bilo predmet takve odluke;
(ii) svaka sluba vojnog karaktera i, u zemljama gdje se
priznaje odbijanje sluenja vojske, svaka nacionalna
sluba koja se na osnovu zakona zahtijeva od onih koji
odbiju da slue vojsku;
(iii) svaka sluba koja se zahtijeva u sluaju vie sile ili
katastrofe koja ugroava ivot ili blagostanje zajednice;
(iv) svaki rad ili sluba koji ine dio normalnih graanskih
obaveza.

sloboda:
1. Niko nee biti dran u ropstvu ili poloaju ropske zavisnosti.
2. Niko nee biti primoravan da obavlja prinudni ili obavezni
rad.
3. Za potrebe ovog lana izraz prinudni ili obavezni rad ne
ukljuuje:
(a) bilo koji rad koji se normalno zahtijeva od osobe koja se
nalazi u zatvoru u skladu sa odredbama lana 5. ove
Konvencije, ili za vrijeme uvjetnog otpusta;
(b) bilo koju slubu vojne prirode ili, u sluaju odbijanja
sluenja vojne obaveze u zemljama gdje se to dozvoljava,
bilo koju drugu slubu umjesto obaveznog sluenja vojne
obaveze;
(c) bilo koju slubu koja se zahtijeva u sluaju izvanredne
situacije ili katastrofe koja ugroava ivot ili blagostanje
zajednice;
(d) bilo koji rad ili slubu koji su dio uobiajenih graanskih
obaveza.
126
lan 1 Protokola br. 4 uz Evropsku konvenciju za zatitu ljudskih

Niko se ne moe liiti slobode samo zato to nije u stanju da
ispuni ugovornu obavezu.
4.4.1. Opa razmatranja
Bosna i Hercegovina je potpisnica mnogobrojnih

meunarodnih dokumenata o zabrani ropstva i prinudnog rada 99
kojima se obavezala da e tititi odreena prava i raditi na
suzbijanju i kanjavanju svih oblika ropstva, poloaja slinih
ropstvu, transporta lica u ropskom poloaju, trgovine ljudskim
biima i prisilnog rada.
Jedan od bitnijih meunarodnih dokumenata koji je Bosna
i Hercegovina potpisala i ratifikovala u posljednjem periodu jeste
Konvencija o transnacionalnom organizovanom kriminalu
Ujedinjenih nacija i Protokol za spreavanje, zaustavljanje i
kanjavanje trgovine ljudima, naroito enama i djecom (tzv.
Palermo protokol), kao i Protokol protiv krijumarenja migranata
kopnenim, morskim i vazdunim putem. 100
99
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Meunarodni pakt o
ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Meunarodni pakt o
graanskim i politikim pravima, Konvencija o eliminaciji svih oblika
diskriminacije ena, Konvencija protiv muenja i drugih vrsta okrutnog,
nehumanog i poniavajueg postupanja ili kanjavanja, Meunarodna
konvencija o zatiti prava svih radnika migranata kao i lanova njihovih
porodica, Konvencija o pravnom poloaju lica bez dravljanstva, Konvencija iz
1951. godine i Protokol iz 1967. godine, koji se odnose na status izbjeglica.
100
Sl. glasnik BiH, br. 3/02
127
Pored navedenih, BiH je kao lanica Meunarodne

organizacije rada (MOR) potpisala i ratifikovala sljedee
relevantne konvencije: Konvenciju br. 29 o zabrani prisilnog
rada 101, Konvenciju br. 97 o migraciji u svrhu zaposlenja 102,
Konvenciju br. 105 o ukidanju prisilnog rada 103 i Konvenciju br.
143 o radnicima migrantima (dodatne odredbe). 104
4.4.2. Trgovina ljudskim biima i krijumarenje ljudi
4.4.2.1. Trgovina ljudima. - Palermo protokol u lanu 3

definira trgovinu ljudima kao
regrutiranje, transport, transfer, skrivanje/pruanje utoita ili
prihvat osoba, putem prijetnje ili upotrebom sile ili drugih oblika
prinude, otmice, prevare, obmanjivanja, zlouporabe vlasti ili stanja
ugroenosti, davanja ili primanja novca ili beneficija za dobijanje
pristanka osobe koja ima kontrolu nad nekom drugom osobom, u
svrhu eksploatacije. Eksploatacija ukljuuje, i u najmanjoj mjeri,
iskoritavanje prostitucije drugih ili druge oblike seksualnog
iskoriavanja, prisilni rad ili usluge, ropstvo ili praksu slinu
ropstvu, pokornost ili uzimanje organa.
Po pitanju trgovine ljudima, Krivini zakon BiH 105 vodi se
definicijom trgovine ljudima postavljenom u Palermo protokolu,
prilikom odreivanja trgovine ljudima kao krivinog djela. Za
poinioce krivinog djela trgovine ljudima Krivini zakon BiH
propisuje kaznu u rasponu od jedne do deset godina (lan 186).
Zakon je u potpunosti u skladu sa lanom 3 Palermo protokola,
101
Ratifikovana 02.06.1993. godine
102
103
104
105
Sl. glasnik BiH, br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04 30/05, 53/06, 55/06 i
32/07
128
naroito u pogledu ispunjavanja odredbe da se djelo trgovine

ljudima smatra krivinim djelom bez obzira na to da li je lice koje
se smatra rtvom trgovine ljudima pristalo na izrabljivanje ili ne
(lan 186, stav 4). Na ovaj nain se osigurava kanjavanje
poinilaca krivinog djela trgovine ljudima i istovremena zatita
rtava iste.
Zakonski minimum za djelo trgovine ljudima uinjeno
prema maloljetnom licu je postavljen na najmanje pet godina
zatvora (lan 186, stav 2), dok u isto vrijeme Zakon propisuje
kaznu izmeu jedne i deset godina zatvora za meunarodno
vrbovanje maloljetnog lica radi prostitucije (lan 187, stav 3).
Zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom
odnosu regulirano je lanom 185 Zakona. Za poinioce ovog
krivinog djela, Zakon propisuje kaznu izmeu jedne i deset
godina zatvora, slino kao i za krivino djelo trgovine ljudima
(lan 185, stav 1). Dok istovremeno u stavu 2 istog lana, osim
ropskog odnosa zakonodavac navodi krivina djela kupovine ili
prodaje (kao i posredovanja pri istom) maloljetnih lica radi
usvajanja, transplatacije organa, eksploatacije radom uz propisanu
minimalnu kaznu zatvora od pet godina.
Tokom 2003. godine radilo se na usklaivanju krivinih
zakona entiteta (Republike Srpske i Federacije BiH) sa Krivinim
zakonom BiH. Uprkos tome, i dalje postoje odstupanja entitetskih
zakona od gore navedene definicije trgovine ljudima. Krivini
zakon Republike Srpske 106 ograniava krivino djelo trgovine
ljudima samo na ono koje je poinjeno radi vrenja prostitucije
(lan 198), dok u Krivinom zakonu FBiH 107 stoji samo navoenje
na prostituciju (lan 210) kao krivino djelo koje bi se moglo
povezati sa krivinim djelom trgovine ljudima. Na taj nain,
entitetski krivini zakoni ne obezbjeuju adekvatno
106
Sl. glasnik RS, br. 49/03, 108/04, 37/06 i 70/06
107
Sl. novine FBiH br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04 i 18/05
129
sankcioniranje ovog krivinog djela, niti su, po tom pitanju, u

potpunosti u skladu sa Krivinim zakonom BiH, a samim tim ni
sa meunarodnim standardima u ovoj oblasti.
Vijee ministara BiH je u maju 2008. godine usvojilo novi
Dravni akcijski plan za narednih pet godina (2008. 2012.
godine) kako bi se poboljalo krivino gonjenje poinilaca
krivinog djela trgovine ljudima i obezbijedio vei stepen zatite
rtava trgovine ljudima. U okviru Akcijskog plana navedena su i
dva cilja posveena usklaivanju zakonske regulative sa
odredbama vaeih konvencija u ovoj oblasti, te istovremeno
usklaivanje zakonske regulative u okviru same BiH (dravne,
entitetske i kantonalne) 108 to predstavlja pozitivan korak ka
izjednaavanju zakonskih propisa na svim nivoima u BiH sa
meunarodnim standardima.
4.4.2.2. Trgovina ljudskim organima. - Kao to je ve

prethodno pomenuto, Krivini zakon BiH, u odredbama koje se
tiu trgovine ljudima, navodi kao krivino djelo i trgovinu
ljudima radi oduzimanja organa ili dijelova tijela (lan 186, stav
1). U BiH je, takoer, na snazi i Zakon o uslovima za uzimanje i
presaivanje dijelova ljudskog tijela iz SFRJ.
4.4.2.3. Krijumarenje ljudi. - Krijumarenje ljudi

predstavlja krivino djelo prema Krivinom zakonu BiH. Osoba
koja iz koristoljublja omogui drugom licu nedozvoljen prelaz
dravne granice i ulazak u zemlju sankcionisat e se kaznom
zatvora od est mjeseci do pet godina (lan 189, stav 1). Stav 2
istog lana propisuje novanu kaznu ili kaznu zatvora do tri
godine za osobu koja drugom licu iz koristoljublja omogui
nedozvoljen boravak u zemlji. Stavom 3 ovog lana propisuje se
108
Vijee ministara BiH, Dravni akcijski plan 2008.-2012. http://www.anti-
trafficking.gov.ba/fajlovi/DAP_2008-2012_loc.doc-106.doc. (pristupljeno
27.08.2008.)
130
kazna zatvora od jedne do osam godina poiniocima koji,

prilikom omoguavanja nezakonitog prelaska lica, ugroze ivot i
sigurnost tih lica, te postupaju sa njima na neovjean i
poniavajui nain. Zakonodavac je na taj nain uskladio odredbe
Zakona sa standardima postavljenim u Protokolu protiv
krijumarenja migranata kopnenim, morskim i vazdunim putem
(lan 6, stav 3) i uspostavlja adekvatnu zatitu prava
krijumarenih lica.
Meutim, i pored potivanja odreenih odredbi
pomenutog Protokola, zakonodavac je propustio da uskladi
odredbe Zakona sa istoimenim Protokolom u smislu lana 5
Protokola kojim se migrantima garantuje da nee biti krivino
gonjeni u sluaju da su rtve krivinog djela krijumarenja ljudi.
Naime, u Zakonu ne postoji odredba koja daje takvu garanciju
migrantima.
4.4.3. Zatita i obeteenje rtava
4.4.3.1. Zatita rtava. - Zakon o krivinom postupku

109
BiH , kao i Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih
svjedoka 110, sadre odredbe kojima se obezbjeuje odreeni
stepen zatite svjedoka, ukljuujui i rtve trgovine ljudima.
Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka
propisuje da pri glavnom pretresu svjedoci pod prijetnjom i
ugroeni svjedoci mogu biti sasluani u najskorije mogue vrijeme
(lan 7).
109
Sl. glasnik BiH, br. 03/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06,
76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08 i 58/08
110
Sl. glasnik BiH, br. 21/03, 61/04 i 55/05
131
Zakon o programu zatite svjedoka u BiH 111 obezbjeuje

svjedoku, u ovom sluaju rtvi trgovine ljudima, osim zatite
tokom krivinog postupka, takoer, i nakon okonanja postupka,
ukoliko se pokae da je osoba koja je svjedoila u postupku
ugroena zbog istog (lan 2, stav 2).
4.4.3.2. Oduzimanje koristi steene kriminalnim radnjama i

obeteenje rtava. - BiH jo uvijek nije potpisala Konvenciju
Vijea Evrope o pranju, istrazi, zapljeni i oduzimanju sredstava
steenih kriminalnim radnjama i o finansiranju terorizma. 112
rtve trgovine ljudima u BiH imaju pravo na naknadu
tete pokretanjem parninog postupka protiv poinitelja tete
kako je regulirano zakonima o parninom postupku Federacije
BiH 113, Republike Srpske 114 i Brko distrikta. 115
4.4.4. Prinudni rad
Ustav BiH izriito ne spominje zabranu prinudnog rada.

Meutim, BiH je potpisnica meunarodnih dokumenata koji
reguliraju pitanje prinudnog rada (naroito Evropska konvencija
za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Konvencija
Meunarodne organizacije rada br. 29 116 i br. 105 117), te je istim
obavezana na zatitu osoba od prinudnog rada. Istovremeno,
111
112
Vidi:
http://conventions.coe.int/Treaty/Commun/ChercheSig.asp?NT=198&CM=8&
DF=20/07/2005&CL=ENG.
113
Sl. novine FBiH, br. 53/03
114
Sl. glasnik Republike Srpske, br. 58/03 i 85/03
115
Slubeni glasnik Brko distrikta, br. 5/00, 1/01 i 6/02
116
MOR Konvencija o prisilnom i obaveznom radu, ratifikovana
02.06.1993.godine
117
MOR Konvencija o zabrani prisilnog rada, ratifikovana 15.11.2000.godine
132
entitetski ustavi se pojedinano bave zatitom prava i tako lan 39

Ustava Republike Srpske izriito zabranjuje prinudni rad, dok
Ustav FBiH samo generalno spominje zatitu meunarodno
priznatih ljudskih prava bez spominjanja zabrane prinudnog rada
eksplicite.
Krivino zakonodavstvo u BiH djelomino regulira pitanje
prinudnog rada u smislu izvravanja krivinih sankcija. Tako
Krivini zakon BiH u lanu 108, te Krivini zakon FBiH u lanu
112, spominju mogunost rada osuenih osoba, ali samo ukoliko
ta osoba pristane na rad, to se moe implicitno shvatiti kao
svojevrsna zabrana prinudnog rada. Istovremeno, Krivini zakon
Republike Srpske, takoer, nigdje ne navodi eksplicitno zabranu
prinudnog rada, a u dijelu koji se tie izvravanja krivinih
sankcija samo navodi obavezu potivanja linosti poinioca i
njegovog ljudskog dostojanstva, prilikom izvrenja krivine
sankcije (lan 105), to se moe shvatiti i kao zabrana prinudnog
rada.
4.5. Pravo na slobodu i sigurnost linosti i postupanje sa

licima lienim slobode
lan 9 PGP:
1. Svaki pojedinac ima pravo na slobodu i na bezbjednost svoje
linosti. Niko ne moe biti proizvoljno uhapen ili pritvoren. Niko ne
moe biti lien slobode osim iz razloga i shodno postupku koji je
predvien zakonom.
2. Svako uhapeno lice obavjetava se u trenutku hapenja o
razlozima hapenja kao to se u najkraem roku obavjetava pismenim
putem o svakoj optubi koja je podignuta protiv njega.
3. Svako lice koje je uhapeno ili pritvoreno zbog krivinog djela
bie u najkraem roku predato sudiji ili nekoj drugoj vlasti zakonom
ovlaenoj da vri sudijske funkcije, i mora u razumnom roku da bude
133
sueno ili osloboeno. Pritvaranje lica koja ekaju na suenje nije

obavezno, ali putanje na slobodu moe biti uslovljeno garancijama koje
obezbjeuju dolazak lica u pitanju na pretres, kao i svim drugim
radnjama postupka a, u datom sluaju radi izvrenja presude.
4. Svako lice koje je lieno slobode uslijed hapenja ili pritvora
ima pravo da podnese albu sudu kako bi ovaj rjeavao bez odlaganja o
zakonitosti pritvora i naredio njegovo putanje na slobodu ako pritvor
nije zasnovan na zakonu.
5. Svako lice koje je rtva nezakonitog hapenja ili pritvora ima
pravo na naknadu tete.

sloboda:
1. Svako ima pravo na slobodu i sigurnost linosti. Niko ne
smije biti lien slobode izuzev u nie navedenim sluajevima i u skladu
sa zakonom propisanim postupkom:
(a) zakonitog lienja slobode po presudi nadlenog suda;
(b) zakonitog hapenja ili lienja slobode zbog nepovinovanja
zakonitom nalogu suda ili u cilju osiguranja izvrenja bilo koje
obaveze propisane zakonom;
(c) zakonitog hapenja ili lienja slobode radi privoenja nadlenoj
sudskoj vlasti, kada postoji opravdana sumnja da je ta osoba
izvrila krivino djelo ili kada postoje valjani razlozi da se osoba
sprijei da izvri krivino djelo ili da, nakon izvrenja krivinog
djela, pobjegne;
(d) lienja slobode maloljetnika, prema zakonitom nalogu, radi
odgajanja pod nadzorom ili zakonitog pritvaranja zbog
privoenja nadlenoj vlasti;
(e) zakonitog lienja slobode osoba da bi se sprijeilo irenje neke
zarazne bolesti, pritvaranja mentalno oboljelih osoba,
alkoholiara ili narkomana ili skitnica.
134
(f) zakonitog hapenja ili lienja slobode u cilju sprjeavanja

ilegalnog ulaska u zemlju ili osobe protiv koje je u toku
postupak deportacije ili ekstradicije.
2. Svako ko je uhapen bit e odmah obavijeten, na jeziku koji
razumije, o razlozima hapenja i o svim optubama protiv njega.
3. Svako ko je uhapen ili lien slobode prema odredbama iz
stava 1 (c) ovog lana odmah biti izveden pred sudiju ili drugo slubeno
lice zakonom ovlateno da vri sudsku vlast i mora imati pravo na
suenje u razumnom roku ili na putanje na slobodu do suenja.
Putanje na slobodu moe se uvjetovati garancijama o pojavljivanju na
suenju.
4. Svako kome je uskraena sloboda hapenjem ili liavanjem
slobode ima pravo uloiti albu sudu kako bi sud, u kratkom roku,
razmotrio zakonitost liavanja slobode i ukoliko ono nije bilo zakonito
naloio oslobaanje.
5. Svako ko je bio rtva hapenja ili liavanja slobode protivno
odredbama ovog lana ima pravo na obeteenje.
4.5.1. Pravo na slobodu i sigurnost linosti
Kljuno naelo na kojem se temelji lan 5 Evropske

konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (EKPS)
jeste potivanje vladavine prava. Osnovna premisa da je svaka
osoba roena slobodna, kodificirana je jo Univerzalnom
deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija. Pravo na
slobodu i sigurnost linosti dalje je inkorporirano i razraeno u
kasnijim dokumentima o ljudskim pravima, ukljuujui i za nas
najznaajniji Meunarodni pakt o graanskim i politikim
pravima (MPGPP). Ovaj nepovredivi graanski status ljudskom
biu daje odreena prava, prije svega zatitu od samovoljnog
pritvaranja. Drave se moraju suzdravati od mijeanja u
135
privatnost graana i moraju graanima i drugim osobama koje

zakonito borave na njihovoj teritoriji omoguiti slobodno kretanje
i izbor mjesta boravka. Vanost prava na slobodu i sigurnost
linosti jasna je kada se ima u vidu da liavanje slobode ovjeka
direktno utie i na uivanje brojnih drugih zagarantovanih prava,
te osobu dovodi u ugroen poloaj izlaui je opasnosti da bude
izloena muenju ili drugom neljudskom ili poniavajuem
postupanju.
Potrebno je naznaiti da je pravo na slobodu i sigurnost
linosti jedinstveno pravo i u tom kontekstu ovu frazu treba
jedinstveno itati, a tie se iskljuivo fizike slobode. Garancije iz
sloboda uvijek e biti relevantne kada je stepen ogranienja
kretanja na odreenom mjestu ekstreman u smislu da odreena
osoba ne moe da ode s odreenog mjesta. I mada je tekstom
sloboda garantovana i sigurnost linosti, kroz praksu se
pokazalo da ovaj aspekt ne postoji samostalno, odnosno lan 5 se
ne moe upotrijebiti u smislu zatite fizikog integriteta. To dalje
znai da se lan 5 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda odnosi na samo liavanje slobode, a ne i na
uvjete u kojima se pritvoreno lice nalazi.
S obzirom na obaveze preuzete meunarodnim
ugovorima, Bosna i Hercegovina je duna potivati pravni okvir
ustanovljen ratificiranim meunarodnim dokumentima o
pravima ovjeka, a prvenstveno Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda koja, kao to je prethodno
navedeno, prema Ustavu BiH ima prioritet nad svim ostalim
domaim zakonima. Ovo pravo je u pravnom sistemu BiH izriito
zagarantovano i u ustavima. Ono je sadrano i dalje elaborirano
zakonima o krivinom postupku, kao i u drugim relevantnim
zakonima.
Sredinom 2003. godine, visoki predstavnik u BiH
136
nametnuo je je nove zakone o krivinom postupku na nivou

drave i oba entiteta, koji su iste godine i stupili na snagu. U njima
su inkorporirani i principijelni stavovi koji su u skladu sa
standardima meunarodnog prava, a naroito lana 5 Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i lana 9
Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima.
Proiren je katalog mjera za osiguranje prisustva
optuenog/osumnjienog i uspjeno voenje krivinog postupka
novim dodatnim mjerama, prijanji obligatorni pritvor za
odreena krivina djela je ukinut i novelirane su odredbe o
zakonskim razlozima za odreivanje pritvora koji je sada, dakle,
uvijek fakultativan, te postavljeni su okviri za trajanje pritvora
nakon podizanja optunice do donoenja konane odluke i jasnije
je regulirano zadravanje osoba. Naknadno, amandmanima na
Zakon o krivinom postupku BiH iz 2006., 2007. i 2008. godine,
ovaj navedeni spektar mjera je dalje proiren i dopunjen, te je
time dalje pojaana zatita slobode pojedinaca. Problem u ovom
smislu u pravnom poretku Bosne i Hercegovine predstavljaju
entitetski i zakon Brko distrikta, koji zaostaju za dravnim
zakonom, tj. ne usaglaavaju se redovno i/ili dovoljno aurno sa
zakonom na dravnom nivou to u krajnjoj liniji vodi
nejednakom tretmanu osumnjienih/optuenih osoba pred
zakonom, pa i u smislu zatite njihovog prava na slobodu i
sigurnost linosti. Ipak, do kraja godine jedino jo u FBiH ovo
usklaivanje nije provedeno, no relevantni amandmani na Zakon
o krivinom postupku FBiH nalaze se u parlamentarnoj proceduri
i njihovo stupanje na snagu oekuje se ve poetkom 2009.
godine.
Takoer, u toku je i procedura usvajanja novih
amandmana, a njima predviene izmjene tiu se sutine
ostvarivanja prava na slobodu i sigurnost linosti, odnosno duine
trajanja pritvora nakon izricanja prvostepene presude, a do
donoenja drugostepene odluke po albi.
137
4.5.1.1. Zabrana samovoljnog hapenja i liavanja slobode.

- Osnovni smisao lana 5 Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda jeste obezbjeivanje proceduralnih
garancija koje e sprijeiti samovoljno i nezakonito liavanje
slobode. Meunarodni standardi koji se odnose na pravino
suenje, pa tako i lan 5 Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda u svom stavu 1, sadri snanu
pretpostavku koja ide u prilog slobodi linosti. Stoga svako
liavanje slobode mora uvijek biti izuzetak, s objektivnim
opravdanjem, moe trajati samo onoliko koliko je apsolutno
neophodno, i to samo ukoliko se ista svrha ne moe postii
nekom drugom mjerom. Mjere ograniavanja prava na slobodu
utjeu viestruko na ljudska prava osobe prema kojoj se odreuju
- na njenu privatnost, veze sa porodicom, profesionalnu karijeru,
koritenje slobodnog vremena i slino, pa i nakon prestanka
njihove primjene, odnosno putanja na slobodu. S obzirom na
njihove dalekosene posljedice neophodno je, dakle, paljivo
procijeniti sve okolnosti koje idu u prilog, odnosno protiv
njihovog odreivanja. Svakako, relevantne odluke donesene u
ovom smislu moraju biti zakonite, detaljno obrazloene, te
donesene u pravinom i transparentnom postupku.
Garancije iz lana 5 Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda odnose se kako na liavanje
slobode u krivinom postupku, tako na sve sluajeve liavanja
slobode (npr. usljed duevne bolesti, skitnje, zavisnosti od
alkohola ili narkotika itd.) koji su usmjereni prema osobama u
smislu ograniavanja, u manjem ili veem obimu, prava na linu
slobodu.
Shodno lanu 5 (1) Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda, svako liavanje slobode mora biti u
138
skladu sa zakonom propisanim postupkom. Ova odredba se

tumai na sljedei nain: da bi se ispunio zahtjev zakonitosti
liavanja slobode, on mora mora biti u skladu i sa domaim
zakonom, kao i sa Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda. Shodno tome, liavanje slobode za koje
ne postoji pravni osnov u domaem zakonodavstvu u suprotnosti
je sa zahtjevima iz lana 5 Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda. Stoga, drava potpisnica mora precizno
definirati sluajeve u kojima je liavanje slobode mogue. Ali,
povreda prava na slobodu i sigurnost linosti postojati e i kada je
liavanje slobode zakonito u okviru nacionalnog zakonodavstva,
ukoliko je kao pritvorski osnov nije jedan od onih pobrojanih u
lanu 5(1) Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda. Pri tome treba imati na umu da se zahtjev za
zakonitou odnosi kako na proceduralne, tako i na materijalne
aspekte liavanja slobode, a protee se na cijeli period trajanja
liavanja slobode. Meutim, kad su ispunjeni i svi gore navedeni
uvjeti, liavanje slobode se i dalje nee smatrati zakonitim, ukoliko
je ono posljedica proizvoljnog koritenja ovlasti. I na kraju,
zahtjev zakonitosti nalae da zakon, da bi zadovoljio kriterije
sadrane u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda, mora, prije svega, sadravati neophodne
kvalitete zakona, tj. mora biti dostupan, predvidljiv i siguran, te
sadravati garancije od proizvoljnosti u postupanju prema
osobama na koje se odnosi. Pored neposredne odgovornosti za
djelovanje svojih organa, drava je duna da obezbijedi da i
privatna lica svojim djelovanjem ne kre prava koja garantuje
Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Drava, dakle, ima i pozitivne obaveze u pogledu prava na
slobodu i sigurnost linosti pojedinaca. To znai da je drava
duna da zabrani, na odgovarajui nain istrai i kazni svako
protivpravno liavanje slobode i onda kada izvrioci oigledno
nisu agenti drave.
Mogunost liavanja osobe slobode u Bosni i Hercegovini,
139
u prvom redu, propisana je krivinim zakonodavstvom, zakonima

o vanparninom postupku i zakonima o zatiti osoba s duevnim
smetnjama. Relevantni zakoni su javno objavljeni u slubenim
glasilima, dakle dostupni su. Sadre odreene garancije zatite od
arbitrarnosti i jasno razraene odredbe koje omoguavaju svima
na koje se odnose da predvide posljedice svojih postupaka. U
pogledu ogranienja prava na linu slobodu i sigurnost,
relevantno zakonodavstvo u BiH inkorporira principe legaliteta,
sudskog nadzora, srazmjernosti i supsidijarnosti.
Pozitivno zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini
uspostavlja pravilo da pritvor moe odrediti jedino nadleni sud i
to prema prijedlogu tuioca (lan 134 Zakona o krivinom
postupku Bosne i Hercegovine (ZKP BiH), lan 134 Zakona o
krivinom postupku Brko distrikta (ZKP BD), lan 148 Zakona o
krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZKP FBiH),
lan 191 Zakona o krivinom postupku Republike Srpske (ZKP
RS)). Eksplicitno je usvojen princip legaliteta pri ograniavanju
osumnjienog/optuenog u njegovoj slobodi i drugim pravima
(lan 2 ZKP BiH, lan 2 ZKP BD, lan 2 ZKP FBiH, lan 2 ZKP
RS). Garantovana su i osnovna prava osobe liene slobode sa
kojima mora odmah biti upoznata, na jeziku koji razumije, a to
su: razlozi liavanja slobode, pouka o pravu na utnju, pravo da
uzme branioca po slobodnom izboru, ili da joj branilac bude
dodijeljen, ukoliko zbog svog imovnog stanja ne moe snositi
trokove odbrane i da njena porodica, konzularni slubenik
drave iji je dravljanin, ili druga osoba koju ona odredi, budu
obavijeteni o njenom liavanju slobode (lan 5 ZKP BiH, lan 5
ZKP BD, lan 5 ZKP FBiH, lan 5 ZKP RS). Takoer je propisano
pravo osumnjienog/optuenog da u najkraem razumnom roku
bude izveden pred sud i da mu se sudi bez odlaganja, te je
naglaeno da trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae
nuno vrijeme (lan 13 ZKP BiH, lan 13 ZKP BD, lan 14 ZKP
FBiH, lan 13 ZKP RS). Pritvor se moe odrediti iskljuivo pod
uvjetima propisanim zakonom i pod rezervom ope odredbe da se
140
to moe uiniti samo ako se ista svrha ne moe ostvariti drugom

mjerom, naglaavajui da e se u toku cijelog postupka pritvor
ukinuti im prestanu postojati razlozi zbog kojih je odreen (lan
131 ZKP BiH, lan 131 ZKP BD, lan 145 ZKP FBiH, lan 188
ZKP RS).
Reenje o pritvoru predaje se osobi na koju se odnosi u
asu pritvaranja. Sat liavanja slobode i sat predaje rjeenja mora
se naznaiti u predmetnim spisima. Protiv ovog reenja osoba
moe izjaviti albu vijeu u roku od 24 sata od prijema rjeenja,
koje je odluku o albi duno donijeti u roku od 48 sati. alba ne
zadrava izvrenje rjeenja (lan 134 ZKP BiH, lan 134 ZKP BD,
lan 148 ZKP FBiH, lan 191 ZKP RS).
Krivini procesni zakoni u BiH poznaju liavanje slobode
osumnjienog od strane policijskih organa, ali jedino kao faktiku
mjeru o kojoj se ne donosi nikakvo rjeenje. Dakle, u novom
zakonodavstvu ne postoje vie odredbe o odreivanju pritvora od
strane nesudskih organa. Takve ovlasti nema ni tuilac, nego
samo i jedino nadleni sud. Ovakvo liavanje dolazi u obzir jedino
ukoliko postoje osnovi sumnje da je osoba poinila krivino djelo
i ako uz to postoji bilo koji od zakonskih razloga za pritvor. Osoba
na ovaj nain liena slobode mora biti pouena o svojim pravima i
odmah, a najkasnije u roku 24 sata biti sprovedena tuitelju koji u
daljnjem roku od najdulje 24 sata mora odluiti da li e ovu osobu
pustiti na slobodu ili e sudiji za prethodni postupak postaviti
prijedlog za odreivanje pritvora. Ukoliko tuilac podnese ovakav
prijedlog, sudija za prethodni postupak mora odmah, a najkasnije
u roku 24 sata, donijeti odluku o odreivanju pritvora ili o
putanju osobe na slobodu (lan 139 ZKP BiH, lan 139 ZKP BD,
lan 153 ZKP FBiH, lan 196 ZKP RS).
Kao to je navedeno o odreivanju mjere pritvora odluuje
sud, po obrazloenom prijedlogu tuioca. Prijedlog tuioca
neophodan je i za svako produenje pritvora. Krivini procesni
zakoni propisuju maksimalno trajanje pritvora u istrazi, u toku
141
suenja, kao i nakon izricanja prvostepene presude. Duina

trajanja pritvora u istrazi zavisi od teine krivinog djela (lan 135
ZKP BiH, lan 135 KZ BD, lan 149 KZ FBiH, lan 192 KZ RS).
Pritvor inicijalno odreuje sudija za prethodni postupak, po ijem
rjeenju isti moe trajati najdue jedan mjesec. Rjeenjem vijea
pritvor se moe produiti za jo dva mjeseca. Za odreena, laka
djela, ovo je ujedno i maksimalna duina trajanja pritvora u istrazi
(tri mjeseca). Za krivina djela sa propisanom kaznom od deset
godina ili teom kaznom i ukoliko postoje naroito vani razlozi,
mogue je produiti pritvor za jo tri mjeseca (ukupno est
mjeseci). Izuzetno i u izrazito sloenim predmetima za koje je
propisana kazna dugotrajnog zatvora, mogue je pritvor produiti
za jo tri mjeseca, dva puta uzastopno (ukupno 12 mjeseci). Rok
trajanja pritvora poinje da tee od dana pritvaranja, a ako do
isteka navedenih rokova optunica ne bude potvrena,
osumnjieni se puta na slobodu.
I duina trajanja pritvora nakon potvrivanja optunice, a
prije izricanja prvostepene presude, zavisi od teine krivinog
djela (lan 137 ZKP BiH, lan 137 KZ BD, lan 151 KZ FBiH, lan
194 KZ RS). Pritvor nakon potvrivanja optunice moe trajati
najdue jednu godinu (u sluaju krivinog djela za koje je
propisana kazna zatvora do pet godina), jednu godinu i est
mjeseci (u sluaju krivinog djela za koje je propisana kazna
zatvora do deset godina), dvije godine (u sluaju krivinog djela za
koje je propisana kazna zatvora preko deset godina, ali ne i kazna
dugotrajnog zatvora), ili tri godine (u sluaju krivinog djela za
koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora).
Kada je u pitanju zadiranje u pravo na linu slobodu i
sigurnost od strane privatnih osoba, krivini zakoni, u skladu sa
zahtjevima Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda, inkriminiraju ovakva postupanja, te su u tom
smislu propisana i krivina djela protivpravnog liavanja slobode
(lan 147 KZ BiH, lan 176 KZ BD, lan 179 KZ FBiH, lan 166
142
KZ RS ), otmice (lan 168 KZ BiH, lan 177 KZ BD, lan 180 KZ

FBiH, lan 165 KZ RS) i trgovine ljudima (lan 186 KZ BiH).
4.5.1.2. Prepostavka u korist slobode i pritvor. - Evropskom

konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda priznato
je da uz prava idu i obaveze. Meunarodni standardi koji se
odnose na pravino suenje sadre snanu pretpostavku koja ide
u prilog slobodi, a drave potpisnice obavezne su primijeniti
mjere koje su blae od mjere pritvora kad god je to mogue i u
svakom sluaju se imaju suzdravati od odreivanja mjere
pritvora kao krivino-pravne sankcije. Stoga ogranienja mogu
biti dozvoljena samo pod uvjetom da postoji opasnost od
zloupotrebe u mjeri u kojoj se time ugroavaju prava drugih ili se
ometaju interesi pravde. Osim toga, drave su obavezne u svom
pozitivnom zakonodavstvu odrediti uvjete pod kojima je mogue
primijeniti ogranienja.
Od trenutka kada za odreenu osobu postoji razumna
sumnja da je poinila krivino djelo, njena prava i slobode mogu
biti ogranieni. Prema osumnjienom/optuenom tada se mogu
preduzeti mjere kojima se posredno ili neposredno ograniava
njegovo pravo na slobodu, a koje za cilj imaju osiguravanje
njegovog prisustva i uspjeno voenje krivinog postupka (glava
X ZKP BiH, glava X ZKP BD, glava X ZKP FBiH, glava XVI ZKP
RS). Ove mjere ne moraju uvijek za posljedicu imati oduzimanje
slobode. U pogledu ograniavanja prava na linu slobodu i
sigurnost, krivino procesno zakonodavstvo u BiH inkorporira
principe legaliteta, sudskog nadzora, srazmjernosti i
supsidijarnosti. Zakoni o krivinom postupku u BiH poznaju pet
vrsta mjera osiguravanja prisustva osumnjienog/optuenog i
uspjeno voenje krivinog postupka poziv, dovoenje, mjere
zabrane, jamstvo i pritvor. Za svaku od ovih pojedinanih mjera
propisani su uvjeti za primjenu kojih se nadleni organ kod
njihovog odreivanja mora pridravati. Prilikom odluivanja koju
e od raspoloivih mjera za obezbjeenje prisustva
143
osumnjienog/optuenog i uspjeno voenje krivinog postupka

primjeniti, nadleni organ mora se pridravati uvjeta odreenih
za primjenu pojedinih mjera, vodei pri tom rauna da se ne
primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom
mjerom (lan 123 ZKP BiH, lan 123 ZKP BD, lan 137 ZKP
FBiH, lan 180 ZKP RS).
Detaljno su propisane osnove za odreivanje pritvora,
odreena nadlenost za odreivanje pritvora, propisano
maksimalno trajanje pritvora, utvrena dunost hitnog
postupanja organa koji uestvuju u krivinom postupku u
pritvorskim predmetima, predviena naknada tete u sluaju
neosnovanog liavanja slobode, te ureeno izvrenje pritvora
(lan 131-147 ZKP BiH, lan 131 147 ZKP BD, lan 145161
ZKP FBiH, lan 188204 ZKP RS).
4.5.1.3. Osnovi za odreivanje pritvora. - Odredbe lana 5

Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda
sugeriraju da je uvjet da ogranienje line slobode bude
dozvoljeno taj da daljnje uivanje te slobode moe onemoguiti
izvrenje pravde. Prema meunarodnim standardima, pa prema
tome i onim utvenim u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda, dozvoljeni razlozi za ograniavanje
slobode svrstani su u sljedee kategorije: opasnost od skrivanja,
opasnost od injenja tekoga krivinog djela, opasnost od
ometanja izvrenja pravde i opasnost od ozbiljne prijetnje javnom
redu. Prema Preporuci Komiteta ministara Vijea Evrope
potrebno je da sud, prije nego to se uzme u razmatranje
odreivanja mjere pritvora, istrai da li postoje i da li su
adekvatne blae mjere, na osnovu poznatih okolnosti u datom
predmetu. Pri tome, okolnosti relevantne za ovakvu odluku bile
bi: vrsta i teina krivinog djela koje se optuenom stavlja na teret;
kazna koju e sud vjerovatno odmjeriti u sluaju izricanja
osuujue presude; dob, zdravstveno stanje, karakter, krivini
dosje, line i socijalne okolnosti vezane zaoptuenog, a posebno
144
njegove veze u zajednici; i ponaanje date osobe, posebno u smislu

ispunjavanja bilo koje obaveze koja joj je odreena u prethodnom
krivinom postupku.
Pritvor predstavlja krajnju i najstrou mjeru koja postoji u
kontekstu kontrole nad osumnjienim/optuenim. Novo krivino
zakonodavstvo u BiH napustilo je prethodni koncept obligatornog
pritvora za pojedine vrste krivinih djela, odnosno predvien je
samo fakultativni pritvor. Protiv odreene osobe mogue odrediti
samo ukoliko je takva mjera neophodna i ako su kumulativno
ispunjeni zakonom propisani kriteriji (lan 131. ZKP BiH, lan
131. ZKP BD, lan 145. ZKP FBiH, lan 188. ZKP RS) osnovana
sumnja da je odreena osoba poinila krivino djelo (pozitivni
kriterij), postojanje bar jednog od zakonom propisanih posebnih
uslova za pritvor (pozitivni kriterij), kao i da ne postoji druga
mjera za ostvarivanje iste svrhe (negativni kriterij). Pozitivni
kriteriji za odreivanje pritvora propisani su u lanu 132. ZKP
BiH, lanu 132. ZKP BD, lanu 146. ZKP FBiH i lanu 189. ZKP
RS. Osnovana sumnja, kao opi preduvjet odreivanja mjere
pritvora, prema zakonskom odreenju jeste vii stepen sumnje
zasnovan na prikupljenim dokazima koji upuuju na zakljuak da
je izvreno krivino djelo (lan 20. ZKP BiH, lan 20. ZKP BD,
lan 21. ZKP FBiH, lan 20. ZKP RS). Kao to je prethodno
reeno, da bi se protiv odreene osobe odredio pritvor, pored
osnovane sumnje kao opeg uslova, zahtijeva se i postojanje
barem jednog od propisanih posebnih uslova, a to su:
a) Ako se osoba krije ili ako postoje druge okolnosti koje
ukazuju na opasnost od bjekstva;
b) Ako postoji bojazan da e unititi, sakriti, izmijeniti ili
krivotvoriti dokaze ili tragove vane za krivini postupak,
odnosno ako naroite okolnosti ukazuju da e ometati
krivini postupak uticajem na svjedoke, sauesnike ili
prikrivae;
c) Ako naroite okolnosti opravdavaju bojazan da e
ponoviti krivino djelo ili da e dovriti pokuano krivino
145
djelo kojim prijeti, a za ta krivina djela moe se izrei

kazna zatvora od tri godine ili tea kazna, u vanrednim
okolnostima, ako se radi o krivinom djelu za koje se moe
izrei kazna zatvora deset godina ili tea kazna, a koje je
posebno teko, s obzirom na nain izvrenja ili posljedice
krivinog djela, te ako bi putanje na slobodu rezultiralo
stvarnom prijetnjom naruavanja javnog reda.
I pored postojanja gore navedenih uslova, sud je prije
odreivanja mjere pritvora duan razmotriti mogunosti izricanja
neke druge blae mjere za obezbjeenje prisustva
osumnjienog/optuenog i uspjeno voenje krivinog postupka.
Ovakvo razmatranje vri sud po slubenoj dunosti kad odluuje
o pritvoru, umjesto odreivanja ili produavanja pritvora,
odnosno po prijedlogu jedne od strana u postupku.
Dakle, to se tie samih zakonskih propisa u BiH, moe se rei

da su isti usklaeni sa zahtjevima i praksom koji proizilaze iz
sloboda. Takoer, odredbe postojeih zakona o krivinom
postupku, u BiH, u ovom pogledu su usklaene, odnosno daju
istovjetna zakonska rjeenja po pitanju uslova i osnova za
odreivanje pritvora.
Meutim, praksa domaih sudova ukazuje na odreenu

nekonzistentnost sa zahtjevima Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda. 118
Tako se u pogledu postojanja opeg uslova za pritvor -

osnovane sumnje - deava da se u rjeenjima sudova koje se
odnose na odreivanje, ili produivanje pritvora prije podizanja
optunice, ne navode konkretne injenice i dokazi na kojima se
118
Detaljnije o primjeni mjere pritvora i alternativnih mjera u praksi sudova u
BiH vidjeti OSCE BiH, Zakon i praksa u primjeni mjera ogranienja slobode:
Opravdanost mjere pritvora u Bosnia i Hercegovini iz avgusta 2008.
146
takva sumnja temelji. Isto tako, prilikom odreivanja, odnosno

kontrole pritvora nakon podizanja i potvrivanja optunice,
nerijetko se deava da se postojanje osnovane sumnje ne
preispituje ozbiljno, nego se kao dokaz njenog postojanja
jednostavno navodi injenica postojanja potvrene optunice, a
to sve nije u saglasnosti sa zahtjevima lana 5 Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i ostavlja
prostor za sumnju u arbitrarnost suda.
S druge strane, kada su u pitanju posebni osnovi za pritvor, a

naroito onaj koji se odnosi na opasnost od naruavanja javnog
reda (ranije sigurnosti graana i imovine), u odlukama sudova u
BiH esto se moe uoiti nedostatak objektivnih i konkretizovanih
okolnosti na koje se sud poziva pri odreivanju pritvora u svakom
pojedinanom sluaju, 119 a nerijetko se daju i vrlo tura
obrazloenja ovakvih odluka.
Takoer, primjena blaih mjera, kao alternativa pritvoru, ne

razmatra se na adekvatan nain, ili ponekad ak nikako, niti se u
rjeenjima nude razlozi zbog kojih je nuno odrediti odnosno
produiti mjeru pritvora, te se stie dojam da u praksi nekih
sudova u BiH, mjera pritvora predstvlja ee pravilo, nego
izuzetak.
4.5.1.4. Pravo na naknadu tete zbog neosnovanog liavanja

slobode. - Pravo osobe, koja je rtva neosnovanog liavanja
slobode, na naknadu tete predvieno je u lana 5(5) Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Navedeni
lan i lan 3 Protokola 7 ujedno su i jedina mjesta u Evropskoj
119
Ovim pitanjima se u vie navrata, po individualnim apelacijama, bavio i
Ustavni sud BiH. Vidjeti, npr., Odluke Ustavnog suda BiH u predmetima Neo
Zeljaja, Odluka o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH broj AP 6/08 od
13. maja 2008. godine i Aida Selmanovi, Odluka o dopustivosti i meritumu
Ustavnog suda BiH broj AP 566/08 od 12. juna 2008. godine.
147
konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koja

uslovljavaju da domai zakon mora predvidjeti naknadu tete.
Zakoni o krivinom postupku u BiH izriito propisuju pravo
osobe liene slobode bez osnova na rehabilitaciju, naknadu tete iz
budetskih sredstava, kao i druga prava utvrena zakonom (lan
11 ZKP BiH, lan 12 ZKP FBiH, lan 11 ZKP RS, lan 11 ZKP
BD). Pored navedene odredbe kojom se garantuje pravo na
naknadu tete osobi neosnovano lienoj slobode, krivini procesni
zakoni, takoer, ureuju detaljnije i osnove, uvjete i proceduru za
ostvarivanje ovog prava (glava XXXII ZKP BiH, glava XXXII ZKP
FBiH, glava XXXII ZKP RS, glava XXXI ZKP BD).
Pod tetom, u smislu navedenih odredbi, podrazumijeva se
materijalna i nematerijalna teta onako kako je definirana
imovinskim zakonima. Prije podnoenja tube u parninom
postupku, oteeni se sa svojim zahtjevom mora obratiti
nadlenom ministarstvu na dravnom ili entitetskom nivou,
odnosno Pravosudnoj komisiji u Brko distriktu u cilju postizanja
sporazuma o postojanju, vrsti i visini tete (lan 433 ZKP BiH,
lan 415 KZ BD, lan 436 KZ FBiH, lan 426 KZ RS). Tek ukoliko
zahtjev za naknadu tete ne bude usvojen, ili na osnovu njega
nadleni organ ne donese odluku u roku od tri mjeseca od dana
podnoenja zahtjeva, oteeni moe traiti ostvarivanje svog prava
u parninom postupku pred nadlenim sudom (lan 434 ZKP
BiH, lan 416 KZ BD, lan 437 KZ FBiH, lan 427 KZ RS).
Dakle, moglo bi se zakljuiti da odredbe krivinog
procesnog zakonodavstva u BiH zadovoljavaju zahtjeve iz lana
5(5) Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda, garantujui pravo na naknadu tete osobama
neosnovano lienim slobode i iznad minimuma postavljenog u
ovoj odredbi.
Mada detaljno razraen u krivinim procesnim zakonima,
ini se da djelotvoran mehanizam isplate kompenzacije u
sluajevima liavanja slobode suprotnim garancijama iz lana 5
148
Evropske konvencije jo ne postoji u BiH. Obavezu drave BiH da

takav mehanizam uspostavi, naglasili su u svojoj praksi i Ustavni
sud BiH i Dom za ljudska prava.
4.6. Pravo na pravino suenje
lan 14 PGP:
1. Svi su jednaki pred sudovima i sudovima pravde. Svako lice
ima pravo da njegov sluaj bude raspravljan pravino i javno pred
nadlenim, nezavisnim i nepristrasnim sudom, ustanovljenim na
osnovu zakona koji odluuje o osnovanosti svake optube podignute
protiv njega u krivinim stvarima ili o osporavanju njegovih graanskih
prava i obaveza. Moe se narediti iskljuivanje javnosti za vrijeme
trajanja cijele rasprave ili jednog dijela u interesu morala, javnog reda ili
nacionalne bezbjednosti u demokratskom drutvu, ili ako to interes
linog ivota stranaka zahtijeva, ili jo ako sud smatra apsolutno
potrebnim iz razloga posebnih okolnosti sluaja kada bi javnost tetila
interesima pravde, ipak, svaka presuda donijeta u krivinim ili
graanskim stvarima bie javna, osim ako interes maloljetnika zahtijeva
da se postupa drukije ili ako se rasaprava odnosi na brane sporove ili
na starateljstvo djece.
2. Za svako lice koje je optueno za krivino djelo pretpostavlja
se da je nevino dok njegova krivica ne bude zakonski ustanovljena.
3. Svako lice koje je optueno za krivino djelo ima, uz potpunu
ravnopravnost, prava bar na slijedee garancije:
a) da bude obavijeteno u najkraem roku, na jeziku koji razumije
i u pojedinostima, o prirodi i razlozima optube koja je
podignuta protiv njega;
b) da raspolae potrebnim vremenom i olakicama u vezi sa
pripremanjem svoje odbrane i da opti sa braniocem koga ono
bude izabralo;
c) da mu bude sueno bez velikog zakanjenja;
d) da prisustvuje raspravi i da se samo brani ili da ima branioca
koga je izabralo; ako nema branioca da bude obavijeteno o
svom pravu da ga ima i, svaki put kad to zahtijevaju interesi
149
pravde, da mu se dodijeli branilac po slubenoj dunosti

besplatno, ako nema mogunosti da ga nagradi;
e) da saslua ili da predloi da drugi sasluaju svjedoke koji terete
optuenog i da izdejstvuje dolazak i sasluanje svjedoka odbrane
pod istim uslovima kao i svjedoka optube;
f) da dobije besplatno pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori
jezik na kojem se vodi rasprava;
g) da ne bude prinueno da svjedoi protiv samoga sebe ili da
prizna krivicu.
4. Postupak koji se primjenjuje na mladie koji nisu punoljetni
prema krivinom zakonu vodie rauna o njihovim godinama i interesu
njihovog prevaspitavanja.
5. Svako lice oglaeno krivim za poinjeno krivino djelo ima
pravo da zatrai da, shodno zakonu, vii sud ispita odluku o krivici i
presudi.
6. Ako konano izreena krivina presuda bude docnije
ponitena ili ako je dato pomilovanje zbog toga to nova ili naknadno
otkrivena injenica dokazuje da se radilo o sudskoj greci, lice koje je
izdralo kaznu na osnovu ove osude bie obeteeno shodno zakonu,
ukoliko se ne dokae da je ono u potpunosti ili djelimino krivo za
neblagovremeno otkrivanje nepoznate injenice.
7. Niko ne moe biti gonjen ili kanjen zbog krivinog djela u
vezi kojeg je ve bio osloboen krivice ili osuen pravosnanom
presudom prema zakonu i krivinom postupku svake zemlje.

sloboda:
1. Prilikom utvrivanja graanskih prava i obaveza ili
osnovanosti bilo kakve krivine optube protiv njega, svako ima pravo
na pravino suenje i javnu raspravu u razumnom roku pred
nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. Presuda se
izrie javno, ali se novinari i javnost mogu iskljuiti s itavog ili jednog
150
dijela suenja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne sigurnosti u

demokratskom drutvu, kada to nalau interesi maloljetnika ili zatite
privatnog ivota strana u sporu, ili kada to sud smatra izriito
neophodnim zato to bi u posebnim okolnostima publicitet mogao da
nanijeti tetu interesima pravde.
2. Svako ko je optuen za krivino djelo smatra se nevinim dok
se njegova krivica po zakonu ne dokae.
3. Svako ko je optuen za krivino djelo ima sljedea minimalna
prava:
(a) da odmah, na jeziku koji razumije, bude podrobno obavijeten
o prirodi i razlogu optube protiv njega;
(b) da mu se osiguraju vrijeme i uvjeti neophodni za pripremanje
odbrane;
(c) da se brani sam ili uz pomo branioca koga sam izabere ili da,
ukoliko ne raspolae sredstvima da plati branioca, da ga dobije
besplatno, kada to nalau interesi pravde;
(d) da sam ispituje ili zahtijeva ispitivanje svjedoka optube i da se
prisustvo i sasluanje svjedoka odbrane odobri pod uvjetima
koji vae i za svjedoka optube;
(e) da koristi besplatnu pomo tumaa ukoliko ne razumije ili ne
govori jezik koji se koristi na sudu.

sloboda:
1. Niko se ne moe smatrati krivim za krivino djelo nastalo
injenjem ili neinjenjem koje, nije predstavljalo krivino djelo u
vrijeme izvrenja, prema nacionalnom ili meunarodnom pravu. Isto
tako, izreena kazna nee biti tea od one koja se primjenjivala u
vrijeme izvrenja krivinog djela.
2. Ovaj lan ne utjee na suenje ili kanjavanje bilo koje osobe
koja je kriva za injenje ili neinjenje, ako je to djelo u vrijeme izvrenja
predstavljalo krivino djelo prema opim pravnim naelima priznatim
kod civiliziranih naroda.
151

osnovnih sloboda:
lan 2
1. Svako ko je odlukom suda osuen za krivino djelo ima pravo
da njegovu osudu ili kaznu preispita vii sud. Ostvarivanje ovog prava,
ukljuujui i osnove za njegovo koritenje, ureuje se zakonom.
2. Ovo pravo moe izuzecima u odnosu na djela manjeg znaaja,
koja su odreena zakonom, ili u sluajevima kada je licu u pitanju u
prvom stepenu sudio najvii sud ili je bilo osueno na osnovu albe na
oslobaajuu presudu.
lan 3
Ako je neko lice bilo pravosnanom presudom osueno zbog
krivinog djela i ako je kasnije njegova presuda bila ukinuta ili je bio
pomilovan zbog toga to neka nova ili novootkrivena injenica
neosporno ukazuje da se radilo o sudskoj greci, lice koje je pretrpjelo
kaznu kao posljedicu takve osude dobit e naknadu u skladu sa
zakonom ili praksom dotine drave, osim ako se ne dokae da je ono u
potpunosti ili djelimino odgovorno za to to nepoznata injenica nije
blagovremeno otkrivena.
lan 4
1. Nikome se ne moe suditi niti se moe ponovo kazniti u
krivinom postupku u nadlenosti iste drave za djelo zbog koga je ve
bio pravosnano osloboen ili osuen u skladu sa zakonom i krivinim
postupkom te drave.
2. Odredbe prethodnog stava ne spreavaju obnovu postupka u
skladu sa zakonom i krivinim postupkom date drave, ako postoje
dokazi o novim ili novootkrivenim injenicama, ili ako je u ranijem
postupku dolo do bitne povrede koja je mogla da utie na njegov ishod.
3. Ovaj lan se ne moe staviti van snage na osnovu lana 15.
Konvencije.
152
4.6.1. Sudski sistem
U Bosni i Hercegovini u redovnom sudskom sistemu, kako

na dravnom nivou, tako i na nivou entiteta i Brko distrikta,
djeluju samo sudovi ope nadlenosti 120, s tim to su Zakonom o
izmjenama i dopunama Zakona o sudovima Republike Srpske,
koji je stupio na snagu 26. decembra 2008. godine, uspostavljeni
okruni privredni sudovi i Vii privredni sud Republike Srpske, ali
e se relevantne odredbe ovog zakona poeti primjenjivati tek od
1. jula 2009. godine. 121 U Brko distriktu (u daljem tekstu: BD) to
su: Osnovni sud Brko distrikta i Apelacioni sud Brko distrikta.
U Republici Srpskoj djeluje 19 osnovnih sudova i pet okrunih
sudova, te Vrhovni sud Republike Srpske, kao i pet
novouspostavljenih okrunih privrednih sudova i Vii privredni
sud Republike Srpske. U Federaciji BiH postoji 28 opinskih
sudova, 10 kantonalnih sudova, te Vrhovni sud Federacije Bosne i
Hercegovine. Na nivou Bosne i Hercegovine jeste Sud Bosne i
Hercegovine i u svom sastavu ima prvostepene odjele I, II i III i
Apelacioni odjel. U ovakvom specifinom sudskom sistemu, nije
jasno koja je najvia sudska instanca u Bosni i Hercegovini, jer
Sud Bosne i Hercegovine nema apelacionu nadlenost u odnosu
na sudove entiteta i sudove Brko distrikta. Evidentno je da
trenutna situacija dovodi do razliite primjene krivinih zakona i
neujednaenosti sudske prakse u Bosni i Hercegovini to moe
dovesti do problema jednakosti i tretiranja graana koji ive u
120
U Bosni i Hercegovini su kao sudovi posebne nadlenosti postojali
prekrajni sudovi iju funkciju su od 01.09.2006. godine u Republici Srpskoj, a
od 01.12.2006. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine preuzela
novouspostavljena prekrajna odjeljenja u osnovnim i opinskim sudovima.
Kao drugostepeni sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine odreeni su
kantonalni sudovi, dok su u Republici Srpskoj za postupanje u drugom stepenu
nadleni okruni sudovi.
121
Sl. glasnik RS, broj: 119/08
153
Bosni i Hercegovini, 122 tako da bi u predstojeoj reformi Ustava

BiH bilo neophodno odrediti ili ustanoviti najviu sudsku
instancu u Bosni i Hercegovini kako bi se izbjegli postojei
problemi.
4.6.2. Nezavisnost i nepristrasnost sudova
4.6.2.1. Izbor sudija. - Ustav Bosne i Hercegovine ne sadri

odredbe o organu koji bi bio nadlean za izbor sudija niti odredbe
o proceduri za izbor sudija redovnih sudova u Bosni i
Hercegovini 123. Izbor sudija, a i tuilaca u Bosni i Hercegovini
reguliran je Zakonom o Visokom sudskom i tuilakom vijeu
Bosne i Hercegovine 124 (u daljem tekstu: Zakon o VSTV BiH).
Prema ovom Zakonu, Visoko sudsko i tuilako vijee BiH (u
daljem tekstu: Vijee) samostalan je organ Bosne i Hercegovine na
koji se ne primjenjuju odredbe zakona koji reguliraju rad izvrnih
organa u Bosni i Hercegovini (lan 1, stavovi 2 i 3 Zakona o VSTV
BiH) i iji je zadatak da kao nezavisan i nepristrasan organ osigura
nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosue u Bosni i
Hercegovini (lan 3, stav 1 Zakona o VSTV BiH). Nezavisnost
Vijea kao organa koji je nadlean za izbor sudija i tuilaca u
odnosu na zakonodavnu i izvrnu vlast ogleda se i u sastavu
lanstva Vijea. Od 15 lanova Vijea, 11 je istaknutih sudija i
tuilaca koje biraju sudije i tuioci sudova i tuilatva sa dravnog
i entitetskih nivoa, te nivoa Brko distrikta. Od preostala etiri
lana Vijea, dva su predstavnici entitetskih advokatskih komora,
te po jedan predstavnik izvrne i zakonodavne vlasti na nivou
Bosne i Hercegovine. Meutim, bez obzira sa kojeg nivoa, ili iz
122
Vidi Rezoluciju Parlamentarne skuptine Vijea Evrope broj: 1626 od
30.09.2008. godine.
123
lan VI Ustava propisuje nain izbora samo sudija Ustavnog suda BiH.
124
Sl. glasnik BiH, broj 25/04, 93/05 i 15/08
154
koje grane vlasti, dolaze, svi lanovi Vijea su nezavisni i

nepristrasni u obavljanju svoje dunosti (lan 4, stav 2 Zakona o
VSTV BiH) i za vrijeme trajanja lanstva u Vijeu ne smiju
obavljati bilo kakvu dunost u politikim strankama, kao ni u
udruenjima ili fondacijama povezanim sa politikim
strankama 125 (lan 10, stav 1 Zakona o VSTV BiH). Nadlenost
Vijea (lan 17 Zakona o VSTV BiH) postavljena je vrlo iroko i
obuhvata sve potrebne uslove da se ostvari zadatak zbog koga je
Vijee i osnovano tj., da pravosue u Bosni i Hercegovini bude
nezavisno, nepristrasno i profesionalno. Osnovna nadleost
Vijea je da vri izbor sudija i tuilaca u sve redovne sudove i
tuilatva u Bosni i Hercegovini, kao i novouspostavljene
privredne sudove u Republici Srpskoj 126. Takoer, Vijee je
nadleno da daje prijedloge nadlenim organima vezane za izbor
sudija Ustavnog suda Republike Srpske i imenovanje sudija na
Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine. U nadlenosti
Vijea nije izbor sudija, niti davanje prijedloga za izbor sudija
Ustavnog suda BiH s obzirom da je Ustav BiH propisao svu
proceduru oko izbora sudija na Ustavni sud BiH. Imajui u vidu
nadlenost Ustavnog suda BiH iz lana IV 3b Ustava BiH, koji
propisuje da Ustavni sud ima apelacionu nadlenost u pitanjima
koja su sadrana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora
zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini, kao i vrlo
estu primjenu ovog lana Ustava u praksi u predstojeoj reformi
Ustava, ovo je sasvim sigurno jedno od pitanja kojem bi trebalo
125
Ova zabrana je proirena i na lanove komisija Vijea i, ak, i na osoblje
Vijea ime se dodatno potvruje nezavisnost i nepristrasnost cjelokupnog
Vijea.
126
Vijee je nadleno za izbor sudija na Sudu Bosne i Hercegovine, vrhovne
sudove entiteta, Vii privredni sud RS, okrune sudove u RS, okrune privredne
sudove u RS i kantonalne sudove u FBiH, osnovne sudove u RS i opinske
sudove u FBiH, te Apelacioni sud i Osnovni sud Brko distrikta, kao i tuilaca u
Tuilatvo/Tuiteljstvo Bosne i Hercegovine, Republiko tuilatvo Republike
Srpske, Federalno Tuilatvo Federacije Bosne i Hercegovine, te okruna i
kantonalna tuilatva i Tuilatvo Brko distrikta.
155
posvetiti panju. Naime, Ustavni sud BiH, prema navedenoj

nadlenosti, moe ukinuti i vrlo esto ukida presudu bilo kojeg
suda u Bosni i Hercegovini. Tako dolazimo u situaciju da Ustavni
sud BiH, kao sud iju veinu sudija biraju zakonodavni organi
entiteta, ukida presude sudova ije sudije bira Vijee, koje je u
svom radu nezavisno u odnosu na zakonodavnu vlast bilo kojeg
administrativnog nivoa u Bosni i Hercegovini. Stoga bi bilo
poeljno da se Vijeu u predstojeoj ustavnoj reformi, a u pogledu
biranja sudija Ustavnog suda BiH, dodijeli nadlenost slina onoj
koja se odnosi na biranje i imenovanje sudija u ustavne sudove
entiteta.
Zakon o VSTV BiH je propisao da su sudije i tuioci osobe
koje se odlikuju profesionalnom nepristrasnou, visokim
moralnim kvalitetima i dokazanim strunim sposobnostima, te
imaju odgovarajuu obuku i strunu spremu (lan 22 Zakona o
VSTV BiH). Da bi neko bio izabran za sudiju mora ispuniti
propisane ope i posebne uvjete propisane Zakonom o VSTV
BiH. Opi uvjeti 127 su isti za sudije bilo kojeg suda u Bosni i
Hercegovini dok su posebni uvjeti postavljeni u zavisnosti od
nivoa suda na koji se sudija imenuje.
4.6.2.2. Stalnost sudijske funkcije. - Prema Zakonu o VSTV

BiH sudije Suda BiH se imenuju doivotno128, dok se sudije svih
ostalih sudova u BiH imenuju na mandat neogranienog
trajanja 129, s tim to svim sudijama mandat moe prestati samo na
nain propisan tim Zakonom. Zakon nije propisao razloge zbog
kojih se jedne sudije imenuju doivotno, a druge na mandat
neogranienog trajanja. Takoer, Zakon je propisao i mogunost
imenovanja dodatnih sudija 130 koji moraju ispunjavati
127
lan 21 Zakona o VSTV BiH.
128
129
lanovi 25, 26, 27 i 28 Zakona o VSTV BiH.
130
156
profesionalne uvjete propisane za sudije onog suda u koji se

imenuju. Meutim, Zakon nije uredio duinu trajanja mandata
dodatnih sudija niti mogunost i nain produenja istog mandata.
Prema Poslovniku Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH 131 (u
daljem tekstu: Poslovnik VSTV BiH), dodatne sudije se imenuju
na prijedlog predsjednika suda koji taj prijedlog obrazlae i
predlae period na koji je dodatni sudija potreban. 132 Ukoliko
Vijee prihvati prijedlog predsjednika suda, donosi odluku u kojoj
se, izmeu ostalog, navodi trajanje mandata dodatnog sudije. 133
Meutim, ovakvo rjeenje ostavlja dodatne sudije u neizvjesnosti,
naroito zbog toga to Poslovnik VSTV BiH predvia da Vijee
moe na zahtjev predsjednika suda, ili na vlastitu inicijativu,
izmijeniti trajanje mandata dodatnog sudije, pri tome ne navodei
razloge zbog kojih se mandat moe izmijeniti, niti navodei u
kojem smislu se mandat moe izmjeniti tj., da li produiti ili
prekinuti, odnosno smanjiti duinu trajanja mandata. Zbog same
sigurnosti pravosudnog sistema bilo bi dobro donijeti izmjene i
dopune Zakona o VSTV BiH kojima bi postupak izbora i trajanje
mandata dodatnih sudija bilo detaljnije razraeno, jer bi se time
pruile dodatne garancije za nezavisnost sudija koje jo uvijek
nisu izabrane za stalno. Isto se odnosi i na izbor strunih
saradnika u opinske i osnovne sudove koji mogu postupati i
odluivati u vanparninim i izvrnim stvarima i u sporovima male
vrijednosti, kada je to predvieno zakonom, u predmetima koje
im dodijeli predsjednik suda. 134
131
Sl. glasnik BiH, broj 59/04 i 29/06
132
lan 33 stav 1 Poslovnika VSTV BiH.
133
lan 33 stav 2 Poslovnika VSTV BiH.
134
lan 43 Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Sl. novine
FBiH, broj 38/052), lan 50 Zakona o sudovima Republike Srpske (Sl. glasnik
RS, broj 111/05, 109/05 i 37/06), lan 50 Zakona o sudovima Brko distrikta (Sl.
glasnik BD, broj 19/07 i 20/07)
157
4.6.2.3. Prestanak sudijske funkcije. - Zakon o VSTV BiH

propisuje da sudiji i tuiocu funkcija prestaje kada navre 70
godina ivota 135, u sluaju predsjednika sudova i glavnih tuilaca i
njihovih zamjenika, po isteku perioda na koji su imenovani 136,
zatim u sluaju podnoenja ostavke, u sluaju razrjeenja od
strane Vijea, kao rezultat disciplinskog postupka, te u sluaju ako
se na osnovu medicinske dokumentacije dokae da je trajno
izgubio radnu sposobnost za vrenje dunosti sudije ili tuioca
(lan 88, stav 1).
4.6.2.4. Princip nepremjestivosti. - Zakon o VSTV BiH

garantuje tzv. princip nepremjestivosti sudije (lan 50 i 51 Zakona
o VSTV BiH). Sudija moe biti upuen u drugi sud ak i na
neodreeno vrijeme u sluaju da je sa tim saglasan, dok se bez
saglasnosti moe uputiti na drugi sud na period od najdue tri
mjeseca. Odluku o upuivanju sudije na drugi sud donosi
iskljuivo Vijee (lan 17, taka 12 i lan 52 Zakona o VSTV BiH).
4.6.2.5. Izuzee. - Kao garancija nepristrasnosti suda, u

procesnim zakonima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini
predvieno je vie razloga zbog kojih se sudija mora i moe izuzeti
iz postupka. Procesni krivini zakoni 137 na identian nain
predviaju razloge za izuzee i to ako je sudija oteen krivinim
djelom, ako mu je osumnjieni, odnosno optueni, njegov
branitelj, tuitelj, oteeni, njegov zakonski zastupnik ili
opunomoenik, brani, odnosno vanbrani drug ili srodnik po
135
Izuzetno, mandat dodatnih sudija moe trajati do navrene starosne dobi od
72 godine ivota (lan 33, stav 2 Zakona o VSTV BiH). Takoer, i mandat
sudija porotnika traje do iste starosne dobi (lan 34, stav 3 istog Zakona).
136
I nakon isteka vremenskog perioda na koji su imenovani predsjednici
sudova, i glavni tuioci i njihovi zamjenici nastavljaju obavljati dunost sudija i
tuilaca na sudovima i tuilatvima na kojima su postavljeni (Stav 3 lana 88
Zakona o VSTV BiH).
137
lan 29-34 ZKP BiH, lan 37-42 ZKP RS, lan 39-44 ZKP FBiH, lan 29-34
ZKP BD BiH.
158
krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobonoj liniji do

etvrtog stepena, a po tazbini do drugog stepena, zatim ako je s
osumnjienim, odnosno optuenim, njegovim braniteljem,
tuiteljem ili oteenim u odnosu staratelja, staranika, usvojitelja,
usvojenika, hranitelja ili hranjenika, ako je u istom krivinom
predmetu uestvovao kao sudija za prethodni postupak, sudija za
prethodno sasluanje ili je postupao kao tuitelj, branitelj,
zakonski zastupnik, odnosno opunomoenik oteenog, ili je
sasluan kao svjedok, odnosno kao vjetak, ako je u istom
predmetu uestvovao u donoenju odluke koja se pobija pravnim
lijekom i ukoliko postoje okolnosti koje izazivaju razumnu
sumnju u njegovu nepristrasnost.
Kao to se vidi, razlozi za izuzee uglavnom se odnose na
sukob interesa. Izuzee moe traiti sam sudija, a mogu ga traiti i
stranke i branitelj. O zahtjevu za izuzee sudije ili predsjednika
Suda Bosne i Hercegovine i entitetskih sudova odluuje opa
sjednica suda 138, dok o izuzeu sudije Osnovnog suda Brko
distrikta odluuje predsjednik Osnovnog suda, a o izuzeu
predsjednika Osnovnog suda i sudije Apelacionog suda Brko
distrikta odluuje predsjednik Apelacionog suda Brko distrikta.
O izuzeu predsjednika Apelacionog suda Brko distrikta
odluuje opa sjednica tog suda. Ako je na glavnom pretresu
uestvovao sudija koji je pravomonom odlukom izuzet od
suenja, ili koji se morao izuzeti, to bi predstavljalo bitnu povredu
odredaba krivinog postupka i osnov za albu protiv presude u
ijem je donoenju uestvovao takav sudija. 139
Vidljivo je da su odredbe o izuzeu sudija vrlo detaljno
razraene u krivinim procesnim zakonima i pruaju garanciju
nepristrasnosti suda. Meutim, bilo bi dobro razmotriti
mogunost da se u odredbe o izuzeu uvrsti i sluaj kada sudija
138
Prema ZKP FBiH opa sjednica ili kolegij suda.
139
lan 297 take a i b ZKP BiH i ZKP BD BiH, lan 303 take a i b ZKP RS,
lan 312 take a i b ZKP FBiH.
159
postupa u krivinom vijeu sastavljenom od trojice sudija 140, ali

samo u sluaju produenja pritvora u toku istrage. 141 Naime, za
odreivanje pritvora Zakon o krivinom postupku BiH (ZKP
BiH) propisuje ope i posebne uvjete. Opi uvjet je postojanje
osnovane sumnje da je osumnjieni poinio krivino djelo koje
mu se stavlja na teret. Odluujui kao lanovi vijea trojice koji na
osnovu odredbi ZKP BiH, ZKP RS i ZKP FBiH odluuju o
produenju pritvora u toku istrage 142, sudije moraju utvrditi
postojanje osnovane sumnje da je osumnjieni poinio krivino
djelo. U sluaju da poslije u istom predmetu, sudija koji je
odluivao po zahtjevu za produenje pritvora 143, bude odreen
kao sudija za prethodno sasluanje kojemu je optunica
podnesena na potvrivanje ne preostaje mu nita drugo ve da
potvrdi navedenu optunicu. Naime, prilikom odluivanja o
optunici koju tuitelj podnese na potvrivanje, sudija za
prethodno sasluanje duan je da utvrdi postojanje osnovane
sumnje da je osumnjieni poinio krivino djelo 144. Iz samog
teksta zakona o krivinom postupku vidljivo je da se isti stepen
sumnje - osnovana sumnja trai i za odreivanje i produenje
pritvora osumnjienom u toku istrage i za potvrivanje optunice.
Neminovno je da u ovom sluaju sudija za prethodno sasluanje
ima prethodna saznanja o dokaznom materijalu u konkretnom
predmetu ime se moe dovesti u sumnju njegova nepristrasnost
prilikom postupanja po podnesenoj optunici. Zakonom o
izmjenama i dopunama Zakona o krivinom postupku BiH 145
140
lan 24, stav 6 ZKP BiH, lan 24, stav 5 ZKP RS, lan 25, stav 6 ZKP FBiH.
141
lan 135 ZKP BD BiH razrijeio je ovu situaciju na nain da se pritvor
produava odlukom sudije za prethodni postupak tako da je njegovo
postupanje ve ukljueno u odredbe o izuzeu.
142
lan 135 ZKP BiH, lan 192, stav 2 ZKP RS, lan 149, stav 2 ZKP FBiH.
143
Posebno u sluaju da je pritvor osumnjienom u istrazi produen i da je
sudija glasao za produenje pritvora.
144
lan 228, stav 2 ZKP BiH, lan 235, stav 2 ZKP RS, lan 243, stav 2 ZKP
FBiH.
145
Sl. glasnik BiH, broj 58/08
160
usvojene su brojne izmjene i dopune kojima se ZKP BiH

unapreuje i usaglaava sa standardima postavljenim u Evropskoj
konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i drugim
meunarodnim propisima, ali izmjene i dopune u ovom pogledu
nisu obuhvaene.
4.6.2.6. Kontrola i zatita. - Za savjesnost svog rada sudija

moe odgovarati pred Vijeem. Zakon o VSTV BiH je za kontrolu
savjesnosti rada sudija propisao postojanje Ureda disciplinskog
tuioca. Disciplinski tuilac postupa po pritubama ili na vlastitu
inicijativu i odgovoran je za procjenu pravne valjanosti pritubi,
istraivanje navoda protiv sudija ili tuilaca o povredi dunosti, te
za pokretanje disciplinskog postupka i zastupanje predmeta
disciplinskih prekraja pred disciplinskim komisijama Vijea. 146
Pritubu moe podnijeti bilo ko i u bilo kojoj formi, a u obzir se
uzimaju i anonimne pritube, kao i informacije koje se dobiju na
drugi nain, kao to su one objavljene u novinskim lancima. 147
Ukoliko trolane disciplinske komisije Vijea 148 utvrde da je sudija
poinio diciplinski prekraj 149mogu izrei jednu ili vie sljedeih
disciplinskih mjera: pismenu opomenu koja se javno ne
objavljuje, javnu opomenu, smanjenje plae za iznos do 50 posto
na period do jedne godine, privremeno ili trajno upuivanje u
drugi sud ili tuilatvo, premjetanje s mjesta predsjednika suda
na mjesto sudije, ili s mjesta glavnog tuioca, ili zamjenika
glavnog tuioca, na mjesto tuioca i razrjeenje od dunosti.
Protiv odluke prvostepene disciplinske komisije sudija moe
podnijeti albu drugostepenoj disciplinskoj komisiji, a protiv
odluke drugostepene disciplinske komisije o izricanju disciplinske
mjere moe podnijeti albu Vijeu kao cjelini. Sudija ili tuilac
koji je razrijeen dunosti odlukom Vijea moe uloiti albu
146
lan 64, stav 2 Zakona o VSTV BiH.
147
lan 41 Poslovnika VSTV BiH.
148
Postoji prvostepena i drugostepena disciplinska komisija.
149
161
Sudu Bosne i Hercegovine. 150 Za vrijeme trajanja disciplinskog

postupka, krivinog postupka, ili postupka razrjeenja, sudija
moe biti privremeno udaljen sa dunosti sudije. 151 Odluka
drugostepene disciplinske komisije moe se pobijati podnoenjem
tube Sudu Bosne i Hercegovine. Zabrinjavajui je podatak da je
broj osnovanih pritubi na rad sudija i tuilaca, a samim tim i
pokrenutih disciplinskih postupaka i izreenih disciplinskih mjera
u porastu za period od 2004. do 2007. godine. Meutim, u isto
vrijeme, ohrabrujui je podatak da je broj zaprimljenih pritubi na
rad sudija i tuilaca u 2007. godini u opadanju u odnosu na
prethodne godine i da je proces rjeavanja pritubi ubrzan. 152
4.6.2.7. Nespojivost. - Kao i lanovi Vijea, ni sudije sudova

u Bosni i Hercegovini ne smiju biti lanovi niti obavljati bilo
kakvu dunost u organima politikih stranaka, odnosno
udruenjima ili fondacijama povezanim s politikim strankama i
duni su uzdravati se od uea u aktivnostima politikih
stranaka koje imaju javni karakter. Takoer, sudijama je
zabranjeno i obavljanje bilo kakvih drugih nespojivih dunosti.
Ne smiju biti ni notari, advokati, niti lanovi upravnog ili
nadzornog odbora javnih ili privatnih preduzea, ili drugih
pravnih osoba. Izuzetno, sudije, a isto se odnosi i na tuioce,
mogu biti ukljueni u akademske, nastavne ili sline aktivnosti u
cilju educiranja javnosti i mogu biti za njih nagraeni. Takoer,
sudije mogu od Vijea traiti miljenje da li su njihove aktivnosti
spojive sa njihovom dunosti i odredbama Zakona o VSTV
BiH. 153 Odredbe o nespojivosti su u Zakonu o VSTV BiH vrlo
150
151
Poglavlje VII Zakona o VSTV BiH.
152
Godinji izvjetaj o radu VSTV BiH za 2007. godinu se moe nai na internet
stranici Vijea:
http://www.hjpc.ba/intro/gizvjestaj/pdf/VSTVBiHGodisnjiIzvjestaj2007web.pd
f
153
Poglavlje VIII Zakona o VSTV BiH.
162
strogo postavljene ime se dodatno dobija na nepristrasnosti

sudija, a samim tim i sudova u BiH.
4.6.2.8. Pravo na sluajnu dodjelu predmeta. - Zakoni o

sudovima u Bosni i Hercegovini ne reguliraju ovo pravo ve se to,
prije svega, reguliraju pravilnicima o radu sudova i pravilnicima
Vijea. Poslovnik o radu Suda Bosne i Hercegovine 154 propisao je
da se dodjela predmeta vijeima ureuje na osnovu
kompjuterizovanog sistema uspostavljenog od strane Odjela za
sudsku upravu Ureda registrara za Odjel I i Odjel II, dok se za
Odjel III Suda BiH nain dodjele predmeta vijeima i sudijama
obavljaju u okviru Zajednikog sekretarijata Suda u skladu sa
internim pravilima koje odobri predsjednik suda. Na nivou
entiteskih sudova, ogroman napor u uvoenju i razvijanju sistema
automatskog upravljanja predmetima (u daljem tekstu: CMS)
uinilo je Vijee. Vijee je usvojilo i Pravilnik o upravljanju CMS
predmetima 155 koji propisuje da se na sudovima gdje se
primjenjuje CMS predmeti dodjeljuju sudijama automatizovanim
sistemom rasporeivanja. Do kraja 2007. godine CMS je u
potpunosti ili djelimino implementiran u 19 sudova, a Vijee je,
takoer, preporuilo da se CMS do kraja 2008. godine
implementira na svim sudovima u BiH. 156
154
155
Pravilnik se moe nai na internet stranici Vijea:
http://www.hjpc.ba/docs/vstvdocs/?cid=3717,2,1
156
Godinji izvjetaj o radu VSTV BiH za 2007. godinu se moe nai na internet
stranici Vijea:
http://www.hjpc.ba/intro/gizvjestaj/pdf/VSTVBiHGodisnjiIzvjestaj2007web.pd
f
163
4.6.3. Pravinost postupka
Ustav Bosne i Hercegovine u lanu II/3e) propisuje pravo

na pravino suenje, odnosno pravo na pravino sasluanje u
graanskim i krivinim stvarima i druga prava vezana za krivini
postupak. to se tie same pravinosti sudskog postupka, ona
ukljuuje vie procesnih garancija od kojih se mogu istai pravo
na pristup sudu, usmenost i kontradiktornost rasprave i
donoenje odluke u razumnom roku. Pravo na pristup sudu nije
izriito predvieno Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda, ali je ono ugraeno u odredbe koje
garantuju pravo na pravino suenje. 157Meutim, nije dovoljno da
se pravo na pristup sudu samo proklamuje. Tako, ako je pomo
advokata neophodna kako bi se pristup sudu zaista i omoguio,
drava je duna da je obezbijedi. 158 Jo jedan problem predstavlja
imunitet pojedinih lica, koji ponekad moe dovesti do krenja
prava na pristup sudu. 159
Potivanje prava na pristup sudu se mora obezbijediti i u
toku parninog postupka ograniavanjem arbitrarnosti sudova i
sudija u pogledu prekida postupka. Prema Zakonu o parninom
postupku pred Sudom BiH 160 i entitetskim zakonima o parninim
postupcima 161, sud e, izmeu ostalog, prekinuti postupak i u
sluajevima kada odlui da sam ne rjeava o prethodnom pitanju,
a moe odrediti prekid postupka i ako se odluka o tubenom
157
Vidi Golder protiv Ujedinjenog Kraljevstva, ECHR, App. No. 4451/70
(1975.).
158
Vidi Airey protiv Irske, ECHR, App. No. 6289/73 (1979.), stav 26.
159
Vidi Osman protiv Ujedinjenog Kraljevstva, ECHR, App. No. 23452/94
(1998.) i Ashingdane protiv Ujedinjenog Kraljevstva, ECHR, App. No. 8225/78
(1985.).
160
Sl. glasnik BiH, broj 36/04 i 84/07
161
Zakon o parninom postupku RS objavljen u Sl. glasniku RS, broj 58/03,
85/03, 74/05 i 63/07 i Zakon o parninom postupku FBiH objavljen u Sl.
novinama FBiH, broj 53/03, 73/05 i 19/06.
164
zahtjevu ne moe donijeti prije nego to bude donesena odluka u

postupku povodom privrednog prestupa ili u krivinom
postupku. 162 U Zakonu o parninom postupku Brko distrikta 163,
izmeu ostalih razloga za prekid postupka i razloga zbog kojih e
sud prekinuti postupak kada odlui da sam ne rjeava o
prethodnom pitanju, propisano je da sud moe odrediti prekid
postupka ako odluka o tubenom zahtjevu ovisi o tome je li
uinjeno krivino djelo, ko je poinilac i je li on odgovoran, a
osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok, ili vjetak, dao laan
iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lana. 164 Meutim,
zakoni propisuju i nain nastavljanja prekinutog postupka 165, ali
treba imati u vidu da u sluaju da prekid postupka traje
nerazumno dugo, prema stavu Ustavnog suda BiH moe doi do
povrede prava iz lana 6, stav 1 Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda. 166 Ustavni sud BiH je, takoer,
zauzeo stav da povreda prava na pravino suenje, odnosno prava
na pristup sudu, postoji i u sluaju kada sud u parninom
postupku prekine postupak zbog podnoenja vanrednog pravnog
lijeka u krivinom postupku - zahtjeva za ponavljanje postupka -
koji je pravosnano okonan. 167
Jedan od najvanijih elemenata koje zahtjeva garancija
pravinosti suenja je kontradiktornost postupka (audiatur et
altera pars). Prema zakonima o krivinom postupku,
osumnjienom, odnosno optuenom, mora se omoguiti da se
162
lan 315 ZPP pred Sudom Bosne i Hercegovine, lan 154 ZPP BD BiH, lan
379 ZPP RS i ZPP FBiH,
163
Sl. glasnik Brko distrikta, broj 5/00, 1/01, 6/02, i 11/05
164
lan 154, ZPP Brko distrikta.
165
lan 318, stav 2 ZPP pred Sudom BiH, lan 156, stav 2 ZPP Brko distrikta,
lan 381, stav 2 ZPP RS i FBiH.
166
Vidi Odluka Ustavnog suda BiH broj U-32/02 od 24. oktobra 2003. godine
(Sl. glasnik BiH, broj 6/ 04) i Odluka o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda
BiH broj AP-1831/05 od 16. januara 2007. godine, (Sl. glasnik BiH broj, 34/07).
167
Vidi Odluka o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH broj AP-70/05
od 22. aprila 2005. godine, paragrafi 22 do 27 (Sl. glasnik BiH, broj 36/05)
165
izjasni o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve

injenice i dokaze koji mu idu u korist. 168 Ovo naelo je razraeno
u nizu odredbi. Sudija za prethodno sasluanje dostavit e
optunicu optuenom koji je na slobodi bez odgaanja, a ako se
nalazi u pritvoru u roku od 24 sata po potvrivanju optunice. 169
Takoer i prilikom podnoenja albe protiv odluke suda alba se
mora dostaviti sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud,
protivnu stranku i branitelja radi davanja odgovora. 170 Nakon to
sud zaprimi albu, primjerak iste dostavlja protivnoj stranci i
branitelju koji u roku od osam dana od prijema albe mogu
podnijeti sudu odgovor na albu. 171 Nepotivanje ovih odredbi,
odnosno nedostavljanje albe optuenom i njegovom branitelju
radi davanja odgovora, vodilo bi do bitne povrede odredaba
krivinog postupka, jer bi bilo povrijeeno pravo na odbranu.
Princip kontradiktornosti predvien je i u entitetskim zakonima o
prekrajima i zakonu o prekrajima Brko distrikta. 172 I u
zakonima o parninim postupcima koji se primjenjuju u
postupcima pred sudovima u Bosni i Hercegovini predvien je
princip kontradiktornosti. Ti zakoni propisuju da svaka stranka
ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne
stranke. Takoer je propisano i da je sud ovlaten odluiti o
zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila data mogunost
izjanjavanja, ali samo kada je to zakonima o parninim
postupcima odreeno, a to je u entitetskim zakonima sluaj
prilikom odreivanja privremenih mjera osiguranja i to samo u
sluaju kada predlaga mjere osiguranja uini vjerovatnim da je
168
lan 6, stav 2 ZKP BiH, ZKP Brko distrikta, ZKP RS, i ZKP FBiH.
169
lan 228, stav 5 ZKP BiH, lan 228, stav 4 ZKP Brko distrikta, lan 235,
stav 5 ZKP RS, i lan 243, stav 4 ZKP FBiH.
170
lan 301 ZKP BiH i ZKP Brko distrikta, lan 307. ZKP RS, i lan 316. ZKP
FbiH. Takoer, vidi lan 149 ZKP BiH i ZKP BD, lan 60 ZKP RS i lan 163
ZKP FBiH.
171
lan 302 ZKP BiH i ZKP BD, lan 308 ZKP RS i lan 317 ZKP FBiH.
172
lan 64 zakona o prekrajima RS i FBiH, kao i lan 93, stav 2 Zakona o
prekrajima Brko distrikta.
166
mjera osiguranja osnovana i hitna i da bi se drugaijim

postupanjem izgubila svrha mjere osiguranja, a u zakonu Brko
distrikta prilikom odreivanja privremenih mjera radi otklanjanja
hitne opasnosti protivpravnog oteenja, spreavanja nasilja, ili
otklanjanja nenadoknadive tete. U ZPP, pred Sudom BiH, to je
sluaj prilikom osiguranja dokaza, odnosno ako postoji opasnost
za osiguravanje dokaza. 173 Vidljivo je da se prilikom odreivanja
privremenih mjera osiguranja i osiguranja dokaza princip hitnosti
stavlja iznad principa kontradiktornosti, to je i razumljivo, jer bi
se drugaijim postupanjem izgubila svrha takvih mjera koje su
kao to i zakon propisuje privremenog karaktera, te ne utjeu na
ishod postupka u meritumu stvari.
4.6.4. Suenje u razumnom roku
Donoenje odluke u razumnom roku jedan je od kljunih

elemenata prava na pravino suenje. Prilikom procjene da li je
postupak okonan u razumnom roku u obzir se uzimaju sloenost
sluaja, ponaanje optuenog, odnosno strane u postupku (da li je
sama prouzrokovala kanjenje), kao i interes podnosioca da se
postupak to prije okona. Brzina u postupanju se posebno
oekuje u krivinim postupcima, kao i u parnicama koje se tiu
starateljstva nad djecom, radnih sporova, sporova vezanih za
fizike povrede i uope u sluajevima kada je brzina od sutinskog
znaaja, kao to je to, na primjer, u sluajevima kada lice zaraeno
HIV-om putem transfuzije krvi povede postupak za naknadu
tete. 174 Jedan od principa na kojem poivaju zakoni o krivinom
postupku, koji se primjenjuju u postupcima pred sudovima u BiH,
jeste i da osumnjieni, odnosno optueni, ima pravo da u
173
lanovi 10 i 139 ZPP pred Sudom BiH, lanovi 5 i 278 ZPP RS i ZPP FBiH,
te lan 368 ZPP Brko distrikta.
174
Vidi X protiv Francuske, ECHR, App. No. 18020/91 (1992.), stavovi 4749.
167
najkraem razumnom roku bude izveden pred sud i da mu se sudi

bez odlaganja. Ovi zakoni propisuju i obavezu suda postupak
provede bez odugovlaenja i onemogui svaku zloupotrebu prava
koja pripadaju osobama koje uestvuju u postupku. 175Ovo naelo
razraeno je u nizu odredbi zakona o krivinom postupku. I
zakoni o parninom postupku propisuju da je sud duan provesti
postupak bez odugovlaenja i sa to manje trokova, te
onemoguiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u
postupku. 176 Vaei zakoni o parninom postupku omoguuju
sudovima da sa svim tubama, odnosno postavljenim tubenim
zahtjevima, postupaju efikasno i pravovremeno s obzirom da se,
npr., prvostepeni postupak u pravilu sastoji od dva roita i to
jednog pripremnog roita i jednog roita za glavnu raspravu, da
su precizirani rokovi za dostavu tube tuenom na odgovor, kao i
za davanje odgovora na tubu i zakazivanje pripremnog roita, te
da su stranke ve na pripremno roite dune donijeti sve isprave i
predmete koje ele upotrijebiti kao dokaz. Takoer su zakoni
propisali i mogonost da sud strankama najkasnije na
pripremnom roitu, a ukoliko smatra da je to svrsishodno s
obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predloi da spor
rijee u postupku medijacije. Za nepotivanje procesne discipline,
zakoni o parninom postupku predviaju visoke novane kazne i
to za stranke, zakonske zastupnike, opunomoenike, umjeae,
svjedoke, tumae i vjetake, ali i za tree osobe koje ometaju
preduzimanje parninih radnji, kako u toku trajanja roita,
recimo sluatelji, tako i van roita, npr., osobe koje svjesno
onemoguavaju, ili oteavaju, primjenu odredbi zakona o
175
lan 13, stav 1 i 2 ZKP BiH, ZKP Brko distrikta, ZKP RS, i lan 14 stav 1 i 2
ZKP FBiH. ZKP FBiH precizira i vremenski period koji se povezuje sa
momentom potvrivanja optunice i u relevantnom dijelu glasi:
Osumnjieni, odnosno optueni ima pravo da u najkraem razumnom roku
bude izveden pred sud i da mu bude sueno bez odlaganja, a najkasnije u roku
od jedne godine od dana potvrivanja optunice.
176
lan 15 ZPP pred Sudom BiH, lan 10 Brko distrikta, ZPP RS i ZPP FBiH.
168
parninom postupku o dostavi. 177 Takoer, zakoni o parninom

postupku propisuju obavezu hitnog postupanja suda u
postupcima u parnicama koje se tiu radnih odnosa i ometanja
posjeda. Porodini zakon FBiH 178 i Porodini zakon Brko
distrikta 179, takoer, predviaju da e sud, posebno pri
odreivanju rokova i roita uvijek obraati naroitu panju na
potrebu hitnog rjeavanja sporova vezanih za odnose roditelja i
djece, ili brane odnose, radi zatite interesa djeteta. 180 Iako
Porodini zakon Republike Srpske 181 ne propisuje striktno
navedenu obavezu hitnog postupanja, taj zakon propisuje da
Republika Srpska obezbjeuje posebnu zatitu porodici, majci i
djetetu u skladu sa meunarodno priznatim ljudskim pravima i
osnovim slobodama to u svakom sluaju podrazumijeva i
obavezu hitnog postupanja u sporovima takve vrste prema praksi
Evropskog suda za ljudska prava. 182 I ve pomenuti postupak
medijacije e pomoi u rjeavanju problema vezanih za suenje u
razumnom roku. Navedeni postupak se sprovodi u skladu sa
odredbama Zakona o postupku medijacije BiH 183 i u njemu
uestvuju stranke i medijator iz Udruenja medijatora u Bosni i
Hercegovini. U cilju omoguavanja provoenja medijacije
donesen je Zakon o prenosu poslova medijacije na udruenje
medijatora. 184 Ovim Zakonom ureuje se postupak prenosa
poslova medijacije i odreivanje udruenja graana koja e
obavljati poslove medijacije u Bosni i Hercegovini, u skladu sa
177
lanovi 343-348 ZPP pred Sudom BiH, lanovi 406-411 ZPP RS i FBiH,
lanovi 58, 183, 190, 198, te 247-249 ZPP BD, ZPP BD ne propisuje mogunost
kanjavanja osoba koje svjesno onemoguavaju ili oteavaju primjenu odredbi
zakona o praninom postupku o dostavi.
178
Sl, novine FBiH, broj 35/05 i 41/05
179
Sl. glasnik BD, broj 66/07
180
lan 245 Porodinog zakona BD i lan 268 Porodinog zakona FBiH.
181
Sl. glasnik RS, broj 54/02 i 41/08
182
lan 3 Porodinog zakona RS.
183
184
169
Zakonom o postupku medijacije, te prenos poslova na udruenje

medijatora. Jedan od ciljeva medijacije jeste omoguavanje brzog i
efikasnog rjeavanja sporova, kao i pomo sudovima u rjeavanju
zaostalih predmeta, te, dugorono gledano, smanjenje priliva
novih predmeta to e samo po sebi smanjiti i duinu suenja
pred sudovima u BiH. 185
4.6.5. Javnost glavnog pretresa i rasprave, te javnost presude
Svi zakoni o krivinom postupku koji se primjenjuju u

BiH propisuju da je glavni pretres javan i da mu mogu
prisustvovati samo punoljetne osobe. 186 Ovo je u skladu sa stavom
Ustavnog suda BiH, jer javnost doprinosi drutvenoj kontroli
suenja, slui opem interesu, te djeluje u pravcu suzbijanja
kriminaliteta, razvijanju morala i drutvene discipline graana. 187
Isti zakoni propisuju da sud u svako doba od otvaranja zasjedanja,
pa do zavretka glavnog pretresa moe, po slubenoj dunosti, ili
po prijedlogu stranaka (tuitelja i optuenog) i branitelja, ali
uvijek po njihovom sasluanju, iskljuiti javnost za cijeli glavni
pretres, ili jedan njegov dio, ako je to u interesu dravne
sigurnosti, ili ako je to potrebno radi uvanja dravne, vojne,
slubene, odnosno vane poslovne tajne, uvanja javnog reda,
zatite morala u demokratskom drutvu, osobnog i intimnog
185
Sud i medijacija, pristupljeno na web stranici:
http://www.umbih.co.ba/bih/publikacije/Sud_i_medijacija_a.jpg
186
lan 234 ZKP BiH, lan 242 ZKP RS, lan 249 ZKP FBiH i lan 234 ZKP
BD.
187
Odluka o dopustivosti i meritumu AP-74/04 od 23. marta 2005. godine, stav
25, (Sl. glasnik BiH, broj 27/05). Iako je Ustavni sud zauzeo ovakav stav u
predmetu u kojem su primjenjene odredbe ZKP koje su vaile prije 2003.
godine, isti stav se moe primjeniti i na predmete koji se sude prema ZKP-u
donesenom 2003. godine, jer se relevantne odredbe nisu izmijenile u
negativnom smislu.
170
ivota optuenog, odnosno oteenog, ili zatite interesa

maloljetnika ili svjedoka. Takoer, rjeenje o iskljuenju javnosti
mora biti obrazloeno i javno objavljeno i moe se pobijati samo u
albi na presudu. U sluaju da je javnost sa glavnog pretresa
iskljuena protivno odredbama zakona o krivinom postupku,
postojala bi bitna povreda odredaba krivinog postupka to ini
osnov za albu protiv donesene presude. 188 Isti princip propisan je
i odredbama zakona o parninom postupku koji se primjenjuju u
BiH. Sud e u prisutnosti stranaka i branitelja, njihovih zakonskih
zastupnika i opunomoenika, javno proitati izreku i ukratko
saoptiti razloge presude. Ako je javnost na glavnom pretresu bila
iskljuena, izreka presude e se uvijek proitati na javnom
zasjedanju, a Vijee e odluiti hoe li i u kojoj mjeri iskljuiti
javnost prilikom objavljivanja razloga presude. 189 Kako se vidi,
zakon je propisao sljedee: Vijee e odluiti hoe li i koliko
iskljuiti javnost prilikom objavljivanja razloga presude. Zakoni
o krivinom postupku propisali su da za poinjena krivina djela
u prvom stepenu sudi vijee krivinog odjeljenja suda sastavljeno
od trojice sudija, ali da za krivina djela s propisanom kaznom
zatvora do pet godina 190, ili novanom kaznom kao glavnom
kaznom, sudi sudija pojedinac. 191 U konkretnoj situaciji postavlja
se pitanje ta e uiniti sudija pojedinac prilikom objavljivanja
presude u predmetima za koje je nadlean, a u kojima je javnost
na glavnom pretresu bila iskljuena, jer odredbama zakona nije
predvieno njegovo postupanje. Meutim, s obzirom da zakoni o
krivinom postupku propisuju da se javnost moe iskljuiti u
188
lan 297, taka e ZKP BiH i ZKP BD, lan 303 taka d) ZKP RS, lan 312.
taka e) ZKP FBiH.
189
lan 286, take 2 i 4 ZKP BiH i ZKP BD, lan 292, take 2 i 4 ZKP RS, lan
301, take 2 i 4 ZKP FBiH.
190
U ZKP BD do 10 godina, a Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o
krivinom postupku BiH objavljenim u Slubenom glasniku BiH, br. 58/08 je,
takoer, predvieno da sudija pojedinac sudi za krivina djela sa propisanom
kaznom zatvora do 10 godina.
191
lan 24 ZKP BiH, lan 23 ZKP BD, lan 24 ZKP RS, lan 25 ZKP FbiH.
171
svim predmetima, bez obzira na teinu poinjenog krivinog djela

i zaprijeenu sankciju, to je u skladu sa zahtjevom lana 6, stav 1,
Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda,
vidljivo je da se radi o propustu zakonopisca. 192
4.6.6. Garancije optuenima za krivina dela
Evropski sud za ljudska prava uspostavio je kriterije na

osnovu kojih se moe utvrditi da li neka optuba spada u
krivine. 193 Prije svega, ako je u nacionalnom zakonodavstvu
optuba klasifikovana kao krivina, lan 6 Evropske konvencije za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda automatski se
primjenjuje. Meutim, to ne znai da drava moe da izbjegne
obaveze koje proistiu iz lana 6, tako to e jednostavno odluiti
da se pojedina djela prema domaem pravu nee smatrati
krivinim. 194 Isti stav je zauzet i od strane Ustavnog suda BiH.
Krivina optuba je autonomni koncept, to jest neko djelo koje
je u domaem zakonu klasificirano kao prekraj moe, ipak,
pokrenuti pitanje krivine optube u smislu lana 6, stav 1,
iako je sutinski karakter legislativne sheme, prema svojoj prirodi,
prije krivian nego graanski da bi se omoguilo da drava ne
moe izbjei obavezu osiguravanja pravinog postupka
jednostavnim klasificiranjem nekog djela prekrajnim u svom
192
Iako je usvojen Zakon o izmjenama i dopunama zakona o krivinom
postupku BiH (Sl. glasnik BiH, broj 58/08) kojim su i predviene odreene
izmjene lana 286 ZKP BiH, izmjene u ovom pogledu nisu obuhvaene.
193
Ovi kriterijumi prvi put su uspostavljeni u predmetu Engel i ostali protiv
Holandije, ECHR, App. No. 5100/71, 5101/71, 5102/71, 5354/72 i 5370/72
(1974), a kasnije u praksi.
194
Ibid., stav 81.
172
zakonodavstvu. 195 Pored klasifikacije prema domaem pravu,

priroda djela i otrina kazne utiu na odreivanje optube kao
krivine.
U pravu Bosne i Hercegovine postoje dvije vrste kanjivih
djela. To su krivina dela i prekraji. Do reforme prekrajnih
sudova u Bosni i Hercegovini 196 i donoenja novih zakonskih
propisa iz oblasti prekrajnog prava u pravu BiH postojali su i
privredni prestupi sa izuzetkom Republike Srpske, koja je jo
1996. godine propisala da se privredni prestupi trebaju smatrati
prekrajima 197, i Brko distrikta, koji je to propisao 2000.
godine. 198 Stupanjem na snagu Zakona o prekrajima BiH, i
Zakona o prekrajima Federacije Bosne i Hercegovine 199 privredni
prestupi ne postoje u pravu Bosne i Hercegovine. Dok za krivina
djela nije sporno da predstavljaju krivine optube u smislu
meunarodnih standarda, do reforme prekrajnog sistema sa
prekrajima to nije bio sluaj. Naime, s obzirom da prekraji
predstavljaju posebnu ustanovu dijelom kaznene, a dijelom
administrativne prirode, za rjeavanje prekraja bili su nadleni
sudovi za prekraje koji nisu bili dio redovnog sudskog sistema
Bosne i Hercegovine, ve su smatrani vrstom administrativnog
tijela, odnosno dijelom upravne vlasti. Pored sudova za prekraje
u prvom stepenu u poreskim i carinskim predmetima, kao i
predmetima iz deviznog poslovanja, bile su nadlene i brojne
komisije za prekraje pri razliitim ministarstvima u Federaciji
195
Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 2078/05 od 12. aprila 2006.
godine, stav 25 (Sl. glasnik BiH, br. 7/07)
196
Vidi Projekat reorganizacije prekrajnih sudova u BiH Konani izvjetaj
VSTV BiH juni 2007. godine.
197
lan 20 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o prekrajima RS koji je
objavljen u Sl. glasniku RS, broj 21/96 i prestala vaiti stupanjem na snagu
novog Zakona o prekrajima RS koji je objavljen u Sl. glasniku RS, broj 34/06.
198
lan 155 Zakona o prekrajima BD. (Sl. glasnik BD, br. 8/00, 1/01, 6/02 i
37/05).
199
Sl. glasnik BiH broj 41/07 i Sl. novine FBiH, broj 31/06
173
BiH 200 i Republici Srpskoj. 201 Na drugom stepenu Federalno

prekrajno vijee je rjeavalo albe prekrajnih komisija u
Federaciji BiH, dok su u Republici Srpskoj okruni sudovi
odluivali o albama Poreske uprave Republike Srpske, a
drugostepene komisije, odnosno Republika carinska uprava
Republike Srpske i Republiki inspektorat Republike Srpske za
devizno poslovanje, odluivale su po albama u carinskim i
predmetima iz deviznog poslovanja. Privredne prestupe su
rjeavali sudovi za prekraje u Republici Srpskoj u postupku
propisanom zakonom o privrednim prekrajima Republike
Srpske. 202 U Federaciji BiH, ove predmete su rjeavali opinski
sudovi koji su bili smjeteni u sjeditima kantonalnih sudova. 203
Privredni prestupi su predstavljali relativno manje prekraje u
privredi i finansijama, te su obuhvatali, npr., sluajeve kada firma
ne poduzima odreene obaveze, kao to su registracija i plaanje
naknada. Meutim, s obzirom na vrste predmeta na sudovima za
prekraje i niz kazni koje su izricane ukljuujui kaznu zatvora
za odreene prekraje - bilo je jasno da ovi sudovi obavljaju
pravosudnu funkciju. Evropska konvencija za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda jasno zahtijeva da osobe optuene za ove
vrste prekraja moraju imati pristup prvostepenom, odnosno
albenom sudu. lan 6 Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda obavezuje sudove koji obavljaju
pravosudnu funkciju da budu samostalni i nezavisni sudovi, to
je dovelo do toga da ova tijela moraju biti ukljuena u
200
Prvostepene komisije u FBiH nalazile su se u brojnim ministarstvima i
institucijama, kao to su poreska uprava, ministarstvo trgovine, ministarstvo
saobraaja i komunikacija i dr.
201
Prvostepene komisije u Republici Srpskoj nalazile su se u Poreskoj upravi
RS, Republikoj carinskoj upravi RS, i Republikom inspektoratu za devizno
poslovanje.
202
Sl. glasnik RS, broj 12/94
203
Sl. novine FBiH, br. 6/95, Zakon o privrednim prestupima FBiH prestao se
primjenivati 1.12.2006. godine, kada se poeo primjenjivati Zakon o
prekrajima Federacije BiH.
174
organizaciju sudova u Bosni u Hercegovini. Reorganizovani

sistem odluivanja u prekrajnim predmetima podrazumijevao je
zatvaranje 122 prvostepena i drugostepena suda za prekraje, kao i
sve komisije za prekraje u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, te
osnivanje prekrajnih odjeljenja pri opinskim i osnovnim
sudovima, kao i prenos i zadravanje drugostepene nadlenosti
na kantonalne i okrune sudove. Zakon o prekrajima BiH
propisuje da su za postupanje po prekrajima propisanim
zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine stvarno
nadleni sudovi u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici
Srpskoj i Brko distriktu. Novi zakoni o prekrajima predviaju
primjenu velikog broja odredbi zakona o krivinom postupku. 204
Ovako organizovan sistem pravosua u oblasti prekraja
obezbjeuje procesuiranje prekrajnih predmeta na mnogo
efikasniji nain, koritenjem potpuno nove procedure u skladu sa
svim zahtjevima Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda i sudskom praksom Evropskog suda za ljudska
prava. Distrikt Brko je prikljuio svoja tri suda za prekraje
Osnovnom sudu u Brkom jo tokom 2001. godine. 205
4.6.6.1. Pretpostavka nevinosti. - Zakoni o krivinom

postupku, kao temeljni prinicip, postavlja princip pretpostavke
nevinosti i princip sumnje u korist optuenog. 206 Posljedica ovih
principa jeste da je optueni osloboen tereta dokazivanja da nije
kriv. Teret dokazivanja krivnje optuenog pada u cjelosti na
tuitelja, a sud se obavezuje da, ako nije s izvjesnou utvrdio
krivicu, postupi onako kako je povoljnije za optuenog. Zbog
primjene principa in dubio pro reo, injenice koje idu na teret
optuenog moraju biti sa sigurnou utvrene, za razliku od
injenica koje idu u korist optuenog, a koje se uzimaju kao
204
lan 16 Zakona o prekrajima BiH, lan 8 Zakona o prekrajima Republike
Srpske i lan 9 Zakona o prekrajima FBiH.
205
Vidi Zakon o prekrajima Brko distrikta.
206
lan 3 ZKP BiH, ZKP RS, ZKP FBIH i ZKP BD.
175
utvrene, ak i onda kada su samo vjerovatne, tj. kada postoji

sumnja u njihovo postojanje. 207 Vaei zakoni o krivinom
postupku su u skladu s meunarodnim standardima, jer
predviaju da se svako smatra nevinim za krivino djelo dok se
pravomonom presudom ne utvrdi njegova krivnja. Meutim, da
bi se izbjegla bilo kakva mogunost prigovora bilo bi poeljno
precizirati princip pretpostavke nevinosti na nain da nisu samo
sud i tuitelj duni potivati pretpostavku nevinosti, ve da i svi
dravni organi, sredstva javnog informiranja, udruenja graana,
javne linosti i druga lica imaju obavezu da svojim javnim
izjavama ne vrijeaju prava osumnjienog, odnosno optuenog, te
predvidjeti sankciju za krenje ovog principa.
4.6.6.2. Obavjetenje o optubi, bez odlaganja, na jeziku

koji optueni razumije. - Osoba liena slobode mora se na
maternjem jeziku, ili jeziku koji razumije, odmah obavijestiti o
razlozima liavanja slobode dok se osumnjieni ve na prvom
ispitivanju mora obavijestiti o djelu za koje se tereti i o osnovama
sumnje protiv njega. 208 Iako zakoni propisuju da se osoba liena
slobode mora odmah obavijestiti o razlozima liavanja slobode,
Ustavni sud BiH je zauzeo stav da nema povrede lana 6 Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ako takva
obavijest nije data odmah, tj. da takva obavijest ne mora biti
izriito navedena u nalogu za liavanje slobode, ve se osoba mora
obavijestiti u najkraem roku nakon liavanja slobode. 209 Kada
tuilac donese naredbu o sprovoenju istrage, u toj naredbi e,
izmeu ostalog, navesti i opis djela iz kojeg proizilaze zakonska
obiljeja krivinog djela, zakonski naziv krivinog djela, okolnosti
koje potvruju osnove sumnje za sprovoenje istrage i postojee
207
Odluka o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH, broj AP 1603/05 od
21. decembra 2006. godine, stav 41 (Sl. glasnik BiH, broj 34/07).
208
lan 5 i 6 ZKP BiH, ZKP BD, ZKP RS i ZKP FBiH.
209
Odluka o meritumu Ustavnog suda BiH, broj AP-86/05 od 13. oktobra 2005.
godine, str. 11, stav 29 (Sl. glasnik BiH, broj 17/06).
176
dokaze. 210 Optunica se dostavlja optuenom koji je na slobodi

bez odlaganja, a ako se nalazi u pritvoru u roku od 24 sata po
potvrivanju optunice. 211 Optunica mora da sadri, izmeu
ostalog, opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeja krivinog
djela, vrijeme i mjesto poinjenja krivinog djela, predmet na
kome je, i sredstvo kojim je, izvreno krivino djelo, kao i ostale
okolnosti potrebne da se krivino djelo to preciznije odredi,
zakonski naziv krivinog djela s navoenjem odredbe krivinog
zakona, prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznaenje
imena svjedoka i vjetaka, kao ispisa koje treba proitati i
predmeta koji slue kao dokaz. 212
4.6.6.3. Dovoljno vremena i mogunosti za pripremu

odbrane. - Jedno od osnovnih naela zakona o krivinom
postupku jeste i obaveza da se osumnjienom, odnosno
optuenom, mora osigurati dovoljno vremena za pripremanje
odbrane 213. Zakoni ne propisuju koliko vremena je
osumnjienom, odnosno optuenom, dovoljno za pripremu
odbrane, ve se ostavlja sudu da po zahtjevu odbrane odlui u
svakom konkretnom predmetu, to je u potpunosti u skladu sa
standardima i praksom Evropske komisije za ljudska prava i
Ustavnog suda BiH. 214 Ako tuitelj na glavnom pretresu izmijeni
optunicu, bilo pismeno ili usmeno, glavni pretres se moe
odgoditi radi pripremanja odbrane. 215 U sluaju da optueni i
njegov branitelj izjave da im nije potrebno dodatno vrijeme za
pripremanje odbrane, nema povrede prava iz lana 6.3/b
210
lan 216, stav 2 ZKP BiH, ZKP BD, ZKP RS i lan 231, stav 2 ZKP FBiH.
211
lan 228, stav 4 ZKP BIH, ZKP BD, lan 235, stav 4 ZKP RS i lan 243, stav
4 ZKP FBiH.
212
lan 227 ZKP BIH, ZKP BD, lan 234 ZKP RS i lan 242 ZKP FBiH.
213
lan 7, stav 3 ZKP BiH, ZKP BD, ZKP RS i ZKP FBiH.
214
Vidi Odluku Evropske komisije za ljudska prava X i U protiv Austrije,
predstavka broj 7909/77, Odluke i izvjetaji (OI) 15, str. 162 (1979.).
215
lan 275 ZKP BiH, ZKP BD, lan 282 ZKP RS i lan 290 ZKP FBiH.
177
Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih

sloboda. 216 U sluaju da sud ne ostavi dovoljno vremena za
pripremu odbrane, to moe predstavljati bitnu povredu odredaba
krivinog postupka 217 s obzirom da je pravo na odbranu jedno od
temeljnih prava osumnjienog, odnosno optuenog, to samo po
sebi dovodi do ukidanja prvostepene presude. Kada je rije o
drugostepenom postupku, zakoni o krivinom postupku propisali
su da se odredbe koje se odnose na glavni pretres u prvostepenom
postupku primjenjuju i na pretres pred drugostepenim sudom.218
Takoer, predvieno je da je sud duan primjerak albe dostaviti
protivnoj stranci i branitelju koji mogu podnijeti odgovor na
albu u roku od osam dana od dana prijema albe, ime se uvijek
dobija dodatno vrijeme za pripremu odbrane. 219
4.6.6.4. Zabrana suenja u odsustvu i pravo na odbranu. -

Zakoni o krivinom postupku izriito propisuju da se optuenom
ne moe suditi u odsustvu. 220 Kao jedan od temeljnih principa
zakona o krivinom postupku, osumnjienom, odnosno
optuenom, garantuje se pravo na odbranu, 221 koje predvia da se
ima pravo braniti sam, ili uz strunu pomo branitelja koga sam
izabere. Cilj zakonom zajamenog prava na odbranu jeste da se
osumnjienom/optuenom obezbijedi mogunost da dobije
odgovarajuu pravnu pomo tokom itavog postupka.
Osumnjieni, odnosno optueni, moe se odrei odgovarajue
216
Odluka o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH, broj AP-639/03 od
14. oktobra 2004. godine, stav 30 (Sl. glasnik BiH, broj 8/05)
217
lan 297, stav 1, taka d ZKP BiH, ZKP BD, lan 303, stav 1, taka g ZKP RS
i lan 312, stav 1, taka d ZKP FBiH.
218
lan 317, stav 1 ZKP BiH, ZKP BD, lan 323, stav 1 ZKP RS i lan 332, stav 1
ZKP FBiH.
219
220
221
lan 7 ZKP BiH, RS, FBiH i BD.
178
pravne pomoi u toku postupka 222, ali njegovo pravo da se sam

brani nije apsolutno pravo i moe biti ogranieno. 223 Zakoni o
krivinom postupku propisuju da osumnjieni, odnosno
optueni, mora imati branitelja ve prilikom prvog ispitivanja,
ako je nijem ili gluh, ili ako je osumnjien za krivino djelo za koje
se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora, zatim odmah nakon to
mu je odreen pritvor, za vrijeme dok pritvor traje, kao i nakon
podizanja optunice za krivino djelo za koje se moe izrei deset
godina zatvora ili tea kazna, te u vrijeme dostavljanja
optunice. 224 Zakonom o krivinom postupku BiH propisano je
da e osumnjieni, odnosno optueni, morati imati branitelja ve
"prilikom izjanjenja o prijedlogu za odreivanje pritvora" to
samo dodatno pojaava pricip prava na odbranu. U ovim
sluajevima radi se o obaveznoj odbrani i osumnjieni, odnosno
optueni, ne moe se odrei odgovarajue pravne pomoi.
Ukoliko sam ne angauje branitelja, ili branitelja ne angauju
njegov zakonski zastupnik, brani odnosno vanbrani drug, krvni
srodnik u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, usvojitelj, usvojenik,
brat, sestra ili hranitelj, branitelja e uvijek postaviti sud. Sud e
osumnjienom, odnosno optuenom, postaviti branitelja po
slubenoj dunosti i u sluaju da utvrdi da je to zbog sloenosti
predmeta, ili mentalnog stanja, osumnjienog, odnosno
optuenog, u interesu pravde. U sluajevima obavezne odbrane
sud osumnjienog, odnosno optuenog, najprije poziva da sam
izabere branitelja sa predoene liste. Ukoliko osumnjieni,
odnosno optueni, sam ne izabere branitelja sa predoene liste,
branitelja e postaviti sud. Sud je duan osumnjienom, odnosno
optuenom, postaviti branitelja i u sluaju kada se on koristi tzv.
siromakim pravom. Zakoni o krivinom postupku propisuju da
e sud i u sluaju kada ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a
222
Odluka o dopustivosti i meritumu Ustavnog suda BiH, broj AP-502/04 od
30. novembra 2004. godine, stav 21 (Sl. glasnik BiH, broj 19/05).
223
Vidi Croissant protiv Nemake, ECHR, App. No. 13611/88 (1992.).
224
lan 45 ZKP BiH i BD, lan 53 ZKP RS, lan 59 ZKP FBiH.
179
postupak se vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna

zatvora od tri godine, ili tea kazna, ili kada to zahtijevaju interesi
pravinosti bez obzira na propisanu kaznu, osumnjienom,
odnosno optuenom, na njegov zahtjev, postaviti branitelja, ako
osumnjieni, odnosno optueni, prema svom imovnom stanju ne
moe snositi trokove odbrane. 225 Umjesto branioca postavljenog
po slubenoj dunosti, osumnjieni, odnosno optueni, moe
uzeti drugog branitelja i u tom sluaju razrijeit e se postavljeni
branitelj. Takoer, u zavisnosti od faze krivinog postupka, sudija
za prethodni postupak, sudija za prethodno sasluanje, sudija,
odnosno vijee, moe, na zahtjev osumnjienog, odnosno
optuenog, ili uz njegovu saglasnost, razrijeiti postavljenog
branitelja koji neodgovorno vri svoju dunost. U ovom sluaju,
sud e umjesto razrijeenog branitelja postaviti drugog branitelja,
a o razrjeenju e odmah obavijestiti advokatsku komoru iji je
razrijeeni branitelj lan. 226 U toku istrage, branitelj ima pravo da
razmatra spise i razgleda pribavljene predmete koji idu u korist
osumnjienom. Ovo pravo se branitelju moe uskratiti, ako je
rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u
opasnost cilj istrage. Meutim, kada se osumnjieni, odnosno
optueni, nalazi u pritvoru, tuitelj e dostaviti sudiji za prethodni
postupak, odnosno sudiji za prethodno sasluanje, dokaze radi
obavjetavanja branitelja. Nakon podizanja optunice, branitelj
osumnjienog, odnosno optuenog, ima pravo uvida u sve spise i
dokaze. Sudija za prethodni postupak, sudija za prethodno
sasluanje, sudija, odnosno vijee, kao i tuitelj duni su, kada
dou u posjed novog dokaza, ili bilo koje informacije, ili injenice,
225
lan 46 ZKP BiH i BD, lan 54 ZKP RS i lan 60 ZKP FBiH.
226
Ovo je u skladu s praksom Evropskog suda za ljudska prava, kojom je
utvreno da se od vlasti zahtijeva, ne samo da obezbijede odbranu, ve i da ta
odbrana bude djelotvorna, a u sluaju da postavljeni branitelj ne prua
djelotvorno zastupanje, od vlasti se zahtijeva da interveniraju. Vidi Kamasinski
protiv Austrije, ECHR, App. No. 9783/82 (1989.) i Artico protiv Italije, ECHR,
App. No. 6694/74 (1980.).
180
koja moe posluiti kao dokaz na suenju, staviti ih na uvid

branitelju. 227 Ovakva rjeenja zakona o krivinom postupku imaju
niz nejasnoa. Naime, iz zakonskog teksta proizilazi da
osumnjieni, odnosno optueni, nema nikakvo pravo uvida u
spise i dokaze ime se nesumnjivo ograniava njegovo pravo na
odbranu. Takoer, dio odredbi zakona koje se odnose na dunost
sudije za prethodni postupak i tuitelja, u dijelu koji se odnosi na
trajanje istrage i njihovu dunost stavljanja na uvid branitelju
novog dokaza, informacije ili injenice koje mogu posluiti kao
dokaz na suenju, u suprotnosti su sa odredbom da branitelj ima
pravo da razmatra spise i razgleda pribavljene predmete koji idu u
korist osumnjienom. Ovo pravo branitelju se moe uskratiti, ako
je rije o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u
opasnost cilj istrage. Posljednjim usvojenim izmjenama i
dopunama Zakona o krivinom postupku BiH ove nejasnoe se
rjeavaju. Naime, predvieno je da i osumnjieni, odnosno
optueni, nakon podizanja optunice ima pravo uvida u sve spise i
dokaze, kao i da su sud i tuitelj, kada dou u posjed novog
dokaza ili bilo koje informacije i injenice koja moe posluiti kao
dokaz na suenju, duni staviti dokaze na uvid branitelju,
osumnjienom, odnosno optuenom, pri emu iz izmjena
proizilazi da se ta dunost odnosi na dokaze koji se pribave tek u
toku suenja. 228 Nejasnoe i dalje ostaju prisutne u entitetskim
zakonima i Zakonu o krivinom postupku Brko distrikta. to se
tie komunikacije osumnjienog, odnosno optuenog, sa
braniteljem, Zakon o krivinom postupku propisuje da
osumnjieni, odnosno optueni, koji se nalazi u pritvoru, ima
pravo odmah komunicirati s braniteljem, usmeno ili pismeno.
Tokom razgovora osumnjieni, odnosno optueni, i branitelj
mogu biti promatrani, ali se ne smije sluati njihov razgovor.
Ovako propisan nain komuniciranja osumnjienog, odnosno
227
228
181
optuenog, sa braniteljem ne predstavlja povredu Evropske

konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. 229
4.6.6.5. Pravo na pozivanje i ispitivanje svjedoka. - Zakoni

o krivinom postupku propisuju da optueni i njegov branitelj
imaju pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze. 230 Takoer,
optuenom i njegovom branitelju je doputeno da ispituju
svjedoke, bilo da se radi o svjedocima koje su oni sami pozvali
(direktno ispitivanje), ili o svjedocima koje je pozvao tuilac
(unakrsno ispitivanje), ili ak sud. 231 Prilikom iznoenja svoje
odbrane, optueni mora imati mogunost da pozove i ispita
svjedoke za koje smatra da su relevantni za njegovu odbranu.
Meutim, prema trenutnim odredbama zakona o krivinom
postpuku, pitanje pozivanja i ispitivanja svjedoka od strane
optuenog i njegovog branitelja u toku istrage nisu regulirana to
moe dovesti do otvaranja pitanja prava na odbranu i jednakost u
postupanju. Pravilo je da svjedoci svoje iskaze daju neposredno
pred sudom, ali zakoni o krivinom postupku propisuju i
sluajeve kada je mogue na glavnom pretresu samo proitati
zapisnike o sasluanju svjedoka iz istrage i to samo u sluajevima
ako su ispitane osobe umrle, duevno oboljele, ne se mogu
pronai, njihov dolazak pred sud je nemogu, ili je znatno otean
zbog vanih razloga. 232 Pravo da se pozivaju i ispituju svjedoci nije
apsolutno pravo. Meunarodni standardi doputaju da se ovo
pravo ogranii tako to e se odreenim licima, npr. lanovima
229
Odluka Ustavnog suda BiH, broj U-2/02 od 27. juna 2003. godine, stav 29
(Sl. glasnik BiH, broj 41/03). Iako je Ustavni sud zauzeo ovakav stav u
predmetu u kojem su primijenjene odredbe Zakona o krivinom postupku koje
su vaile prije 2003. godine, isti stav se moe primijeniti i na predmete iji
sudski postupak se vodi prema Zakonu o krivinom postupku, donesenim
2003. godine, jer se relevantne odredbe zakona nisu izmjenile u negativnom
smislu.
230
231
232
182
porodice, dozvoliti da odbiju da svjedoe. Ovakvi izuzeci

predvieni su i u zakonima o krivinom postupku koji poznaju
dvije vrste izuzetaka u smislu da postoje osobe koje ne mogu biti
sasluane kao svjedoci i osobe koje mogu odbiti svjedoenje. U
prvu grupu osoba 233 spadaju osobe koje bi svojim iskazom
povrijedile dunost uvanja dravne, vojne ili slubene tajne dok
je nadleni organ ne oslobodi te dunosti, branilac osumnjienog,
odnosno optuenog, u pogledu injenica koje su mu postale
poznate u svojstvu branitelja, zatim osoba koja bi svojim iskazom
povrijedila dunost uvanja profesionalne tajne (vjerski slubenik,
odnosno ispovjednik, novinar u svrhu zatite izvora informacija,
advokat, biljenik, lijenik, babica i dr.), osim ako je osloboena te
dunosti posebnim propisom ili izjavom osobe u iju je korist
ustanovljeno uvanje tajne, te maloljetna osoba koja, s obzirom na
uzrast i duevnu razvijenost, nije sposobna shvatiti znaaj prava
da ne mora svjedoiti. Zakon o krivinom postupku BiH sadri
izriitu odredbu da se u sluaju sasluanja osoba koje ne mogu biti
sasluane kao svjedoci, sudska odluka ne moe zasnivati na
takvom iskazu. U drugu grupu osoba, tj. osoba koje mogu odbiti
svjedoenje, 234 spadaju brani, odnosno vanbrani drug,
osumnjienog odnosno optuenog, roditelj ili dijete, usvojitelj, ili
usvojenik, osumnjienog, odnosno optuenog, a u Zakonu o
krivinom postupku Brko distrikta krug ovih osoba je znatno
iri. Takoer, zakoni o krivinom postupku predviaju i
mogunost da svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina
pitanja ako bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju. U
ovakvom sluaju, svjedok moe dati odgovor i na takvo pitanje
ukoliko mu tuitelj d imunitet od krivinog gonjenja. Prilikom
davanja svog iskaza, svjedok e se prethodno opomenuti da je
duan govoriti istinu i da ne smije nita preutjeti, a zatim e se
233
234
183
upozoriti da davanje lanog iskaza predstavlja krivino djelo 235

propisano krivinim zakonom. 236
Zakoni o krivinom postupku ne predviaju mjere zatite
za svjedoke, ve propisuju da se na poloaj zatienog svjedoka u
postupku pred sudom primjenjuju odredbe posebnog zakona 237.
Poseban zakon na koji se pozivaju zakoni o krivinom postupku
BiH i Federacije BiH jeste Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom
i ugroenih svjedoka, a zakon o krivinom postupku Repuplike
Srpske jeste Zakon o zatiti svjedoka u krivinom postupku. 238 Ovi
zakoni propisuju da se mjere zatite mogu odrediti samo uz
saglasnost svjedoka i predvia tri kategorije svjedoka kojima se
mogu odrediti mjere zatite i to: svjedok pod prijetnjom, ugroeni
svjedok i zatieni svjedok. Svjedok pod prijetnjom je onaj svjedok
ija je lina sigurnost, ili sigurnost njegove porodice, dovedena u
opasnost zbog njegovog uea u postupku, kao rezultat prijetnji,
zastraivanja, ili slinih radnji, koje su vezane za njegovo
svjedoenje, a prema zakonu koji se primjenjuje u postupku pred
Sudom BiH i svjedok koji smatra da postoji razumna osnova za
bojazan da bi takva opasnost vjerovatno proistekla kao posljedica
njegovog svjedoenja. Ugroeni svjedok je onaj svjedok koji je
ozbiljno fiziki ili psihiki traumatizovan okolnostima pod kojima
je izvreno krivino djelo ili koji pati od ozbiljnih psihikih
poremeaja koji ga ine izuzetno osjetljivim, odnosno dijete i
maloljetnik. Za ugroene svjedoke i svjedoke pod prijetnjom,
zakon je propisao da se mogu primjeniti mjere zatite u vidu
zatite osobnih podataka dodjeljivanjem pseudonima svjedoku, ili
svjedoenjem iz posebne prostorije, odnosno iza paravana, ili
koritenjem elektronskih ureaja za promjenu glasa i slike
svjedoka, ili i slike i glasa koristei se tehnikim ureajima za
235
236
lan 235 KZ BiH, lan 342 KZ BD, lan 365 KZ RS i lan 348 KZ FBiH.
237
238
Sl. glasnik, BiH broj 3/03, 21/03, 61/04 i 55/05; Sl. novine FBiH, broj 36/03 i
Sl. glasnik RS, broj 48/03 i 102/04
184
prijenos slike i zvuka. Zatieni svjedok je svjedok koji je na

prijedlog stranaka ili branitelja, a u izuzetnim okolnostima, kada
postoji oigledna opasnost za linu sigurnost svjedoka ili njegove
porodice i opasnost je tako ozbiljna da postoje opravdani razlozi
za vjerovanje da nije mogue da se ta opasnost umanji nakon to
je svjedok dao iskaz, ili je vjerovatno da e se opasnost poveati
zbog davanja iskaza, sasluan od strane vijea trojice nadlenog
suda. Iskaz tako sasluanog zatienog svjedoka se ita u sudnici u
toku glavnog pretresa i svjedok se uope ne pojavljuje u sudnici
pred strankama i braniteljem u toku glavnog pretresa. Ova mjera
je najvei stepen zatite svjedoka, jer se identitet, ili dovoljno
detalja o identitetu i iskazu, svjedoka pod prijetnjom i ugroenog
svjedoka mora otkriti odbrani, odnosno optuenom i njegovom
branitelju najkasnije u vrijeme kada svjedok daje iskaz na
glavnom pretresu kako bi se odbrana pripremila za ispitivanje
svjedoka. Da bi se otklonila, ili bar umanjila opasnost, da se utie
na pravo na obranu optuenog, zakon je propisao da se zatieni
svjedok moe dodatno sasluati i to na prijedlog stranaka i
branitelja, ili ak i po slubenoj dunosti. U ovom pogledu vano
je naglasiti da je zakonom koji se primjenjuje pred Sudom BiH
propisano da sud ne moe zasnivati osuujuu presudu iskljuivo,
ili u odluujuoj mjeri, na iskazu zatienog svjedoka, ve da su
neophodni i drugi dokazi za donoenje takve presude. Ovakva
odredba zakona je u skladu sa Evropskom konvencijom za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i sa praksom Ustavnog
suda BiH. 239 Meutim, evidentno je da zakoni o zatiti svjedoka
pod prijetnjom i ugroenih svjedoka sadre vie kategorija
svjedoka kojim se mogu odrediti jedna, ili vie, mjera zatite, te da
bi i odredbe Zakona o krivinom postupku u tom pogledu trebale
sadravati ne samo termin zatieni svjedok, ve i termine
ugroeni svjedok i svjedok pod prijetnjom to bi omoguilo
shvatanje obima mjera zatite graanima koji se u toku krivinog
239
Odluka o meritumu Ustavnog suda BiH, broj AP-506/04 od 23. septembra
2005. godine, stav 30 (Sl. glasnik BiH, broj 80/05).
185
postupka sasluavaju, odnosno ispituju kao svjedoci. Takoer,

posebnu zabrinutost treba iskazati prema praksi entitetskih
sudova koji se zbog neposjedovanja materijalno-tehnikih
mogunosti, najee, odluuju za primjenu najvee mjere zatite
prema svjedocima, odnosno za sasluanje u svojstvu zatienog
svjedoka. ini se da zbog ovakve prakse zakoni o zatiti svjedoka
pod prijetnjom i ugroenih svjedoka na entitetskom nivou i nisu
pretrpjeli izmjene i dopune kao to je to sluaj sa zakonom koji se
primjenjuje pred Sudom BiH. Zbog navedenog, kao i materijalno-
tehnike opremljenosti, Sud BiH je u mogunosti osigurati
svjedocima sve mjere zatite predviene za ugroene i svjedoke
pod prijetnjom, tako da u postupcima pred Sudom BiH u
posljednjih nekoliko godina nije evidentiran sluaj koritenja
najveeg stepena zatite svjedoka - zatienog svjedoka, iji iskaz
bi se itao u toku glavnog pretresa. Pored zatite predviene u
Zakonom o zatiti svjedoka pod prijetnjom i ugroenih svjedoka,
odreene mjere zatite svjedoka u postupcima pred Sudom BiH
predviene su, pod odreenim uvjetima, i Zakonom o programu
zatite svjedoka u Bosni i Hercegovini. 240 Prilikom pokuaja
praktine primjene odredaba Zakona o programu zatite svjedoka
u Bosni i Hercegovini uoilo se niz nedostataka i nejasnoa koji
predstavljaju ograniavajui faktor u primjeni samog zakona, u
parlamentarnu proceduru upuen je sasvim novi Prijedlog zakona
o programu zatite svjedoka u Bosni i Hercegovini 241 kojim je
predvieno da se mjere zatite primjenjuju u postupcima pred
svim sudovima u Bosni i Hercegovini, a ne samo pred Sudom
BiH, kao to je to sluaj sa trenutno vaeim zakonom.
4.6.6.6. Pravo na prevodioca. - Jedan od principa na kojima

poivaju zakoni o krivinom postupku jeste i princip jezika i
240
241
Prijedlog zakona se moe pogledati na web stranici Parlamentarne skuptine
Bosne i Hercegovine: www.parlament.ba
186
pisma. 242 Ovaj princip propisuje da se stranke, svjedoci i ostali

uesnici u postupku imaju pravo sluiti svojim jezikom. Ako
osoba ne razumije jedan slubeni jezik, osigurat e se prevoenje
onoga to ona, odnosno drugi, iznose, kao i isprava, te drugog
pisanog dokaznog materijala. Dunost tuitelja i suda je da poui
osumnjienog/optuenog i svjedoke o pravu na prevoenje, ali se
osumnjieni, kao i svjedoci, mogu odrei tog prava ako znaju jezik
na kome se vodi postupak. U sluaju potrebe za prevoenjem,
prevoenje obavlja sudski tuma. Takoer i ako je svjedok gluh ili
nijem, njegovo sasluanje vri se preko tumaa. Ako je svjedok
gluh, postavit e mu se pitanja pismeno, a ako je nijem, pozvat e
se da pismeno odgovara. Ako se sasluanje ne moe obaviti na
ovaj nain, pozvat e se kao tuma osoba koja se moe
sporazumijevati sa svjedokom. Ako tuma to nije ranije uinio,
poloit e zakletvu da e vjerno prenijeti pitanja koja se svjedoku
upuuju i izjave koje on bude davao. 243Ako je optuenom,
branitelju ili oteenom, protivno njegovom zahtjevu, uskraeno
da na glavnom pretresu upotrebljava svoj jezik i da na svom jeziku
prati tok glavnog pretresa, postoji bitna povreda krivinog
postupka. 244
4.6.6.7. Zabrana samooptuivanja. - Osumnjienom,

odnosno optuenom, izriito je priznato pravo da se brani
utanjem, jer zakoni o krivinom postupku propisuju da se osoba
koja je liena slobode mora prije prvog ispitivanja pouiti da nije
duna dati iskaz, kao i da se ve na prvom ispitivanju mora
upozoriti da nije duna iznijeti svoju odbranu, niti odgovarati na
242
lan 8 ZKP BiH, ZKP RS, i ZKP BD i lanovi 8 i 9 ZKP FBiH.
243
244
lan 297, stav 1, taka c ZKP BiH i BD, lan 303, stav 1, taka v ZKP RS i
lan 312, stav 1, taka c ZKP FBiH.
187
postavljena pitanja. 245 Zakoni o krivinom postupku zabranjuju

upotrebu sile, prijetnje, prevare, upotrebu narkotika ili drugih
sredstava koja mogu utjecati na slobodu odluivanja i izraavanja
volje prilikom davanja izjave ili priznanja. Na iskazu
osumnjienog, koji je dobiven krei ove zabrane, ne moe se
zasnivati sudska odluka. 246 Takoer, osumnjienom, odnosno
optuenom, se mora omoguiti da se izjasni o svim injenicama i
dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu
idu u korist. U sudskoj praksi u BiH, prije svega praksi Suda BiH,
pojavljuje se formulacija sasluanje optuenog u svojstvu
svjedoka. Vano je napomenuti da je Ustavni sud BiH zauzeo
stav da Zakon o krivinom postupku FBiH ne predvia
mogunost sasluanja optuenog kao svjedoka u vlastitoj krivinoj
stvari i da ne sadre eksplicitne odredbe o nainu kako bi takav
dokaz trebalo izvesti. Stoga se iskaz optuenog koji je, bez ikakve
prisile, odluio dati na glavnom pretresu, po uputama njegovog
branitelja, ima smatrati odustajanjem od prava na odbranu
utnjom i njegovom odbranom u smislu vaeih procesnih
zakona. Optueni se ne smije upozoriti da mora govoriti istinu, da
moe biti krivino gonjen za davanje lanog iskaza, te se od
optuenog ne moe traiti da poloi zakletvu, jer bi to u sutini
bilo protivno pravu optuenog protiv samooptuivanja. 247 Ni
Zakon o krivinom postupku Republike Srpske, ni Zakon o
krivinom postupku Brko distrikta ne predviaju mogunost
sasluanja optuenog u svojstvu svjedoka. Zakon o krivinom
postupku BiH do posljednje izmjene i dopune nije sadravao
ovakve odredbe. Posljednje izmjene i dopune Zakona o krivinom
postupku BiH propisale su da e sudija, odnosno predsjednik
245
lan 5 i 6 ZKP BiH, ZKP BD, ZKP RS, i ZKP FBiH. Formulaciju prije prvog
ispitivanja sadre ZKP RS i ZKP FBiH, dok ZKP BiH i ZKP BD ne sadre
takvu formulaciju, ali je vidljivo da je smisao odredbe isti.
246
247
Odluka o prihvatljivosti i meritumu Ustavnog suda BiH, broj: AP-2632/05
od 20.09.2006. godine, stav 25 (Sl. glasnik BiH, broj 9/07)
188
vijea, pouiti optuenog da moe dati iskaz u toku dokaznog

postupka u svojstvu svjedoka i ako odlui da ponudi takav iskaz,
da e biti podvrgnut direktnom i unakrsnom ispitivanju, odnosno
opomenut i upozoren u smislu lana 86 Zakona o krivinom
postupku BiH, da je duan govoriti istinu i da ne smije nita
preutjeti, te kako je davanje lanog iskaza krivino djelo. Takoer
je propisano da u tom sluaju optueni kao svjedok ne polae
zakletvu, odnosno ne daje izjavu i da e sud omoguiti da se o tom
svom pravu optueni prethodno konsultira sa braniocem, a
ukoliko nema branioca, sud e paljivo ispitati da li mu je branilac
neophodan.
4.6.6.8. Pravo na albu. - Drugostepenost je pravilo bez

izuzetka alba protiv presude prvostepenog suda nikad nije
iskljuena. Prema Zakonu o krivinom postupku Brko distrikta,
Republike Srpske i Federacije BiH, pod odreenim uvjetima,
doputena je i trostepenost odluivanja. To je mogue u sluaju
ako je sud koji rjeava u drugom stepenu, preinaio prvostepenu
presudu kojom je optueni osloboen od optube i izrekao
presudu kojom se optueni oglaava krivim. 248 Zakon o krivinom
postupku BiH nije predviao mogunost trostepenosti sve do
posljednje izmjene i dopune kojom je predviena trostepenost u
odluivanju. 249 Meutim, iako Zakon o krivinom postupku BiH
nije predviao takvu mogunost, Ustavni sud BiH je zauzeo stav
da nema povrede lana 13 Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda i lana 2 Protokola broj 7 uz Evropsku
konvenciju za krivina djela iz nadlenosti KZ BiH. 250 Pored albe
na presudu, kao redovnog pravnog lijeka, osuenom licu je na
raspolaganju i jedan vanredni pravni lijek i to: ponavljanje
248
lan 317 ZKP BD, lan 324 ZKP RS i lan 333 ZKP FBiH.
249
Sl. glasniku BiH, broj 58/08
250
Odluka o prihvatljivosti i meritumu Ustavnog suda BiH, broj AP-2281/05 od
06.07.2007. godine, stav 42 i 43 (Sl. glasnik. BiH, broj 79/07)
189
postupka 251, a prijedlogom izmjena i dopuna zakona o krivinom

postupku BiH, iz februara 2008. godine, bilo je predvieno da se
ponovo vrati i mogunost zahtjeva za zatitu zakonitosti kao
drugog vanrednog pravnog lijeka, ali ta izmjena i dopuna nije
prihvaena. 252
4.6.6.9. Pravo na odtetu. - Zakoni o krivinom postupku

utvruju sluajeve i postupak za ostvarivanje ovih prava. 253 Tako,
pravo na naknadu tete zbog neopravdane osude ima osoba kojoj
je bila pravomono izreena krivinopravna sankcija, ili koja je
oglaena krivom, a osloboena je od kazne, te je kasnije povodom
vanrednog pravnog lijeka ponovljeni postupak pravomono
obustavljen, pravomonom presudom je osloboena od optube,
ili je optuba odbijena, osim u sluaju ako je do obustave
postupka, ili presude kojom se optuba odbija, dolo zbog toga to
je u ponovljenom postupku tuitelj odustao od krivinog
gonjenja, a do odustajanja je dolo na osnovu sporazuma sa
osumnjienim, odnosno optuenim, i u sluaju ako je u
ponovljenom postupku presudom optuba odbijena zbog
nenadlenosti suda, a ovlateni tuitelj je preduzeo krivino
gonjenje pred nadlenim sudom. Takoer, osueni nema pravo
na naknadu tete ako je svojim lanim priznanjem, ili na drugi
nain, namjerno prouzroio svoju osudu, osim ako je na to bio
prinuen.
4.6.6.10. Ne bis in idem. - Meunarodni standardi

predviaju da se nikome ... ne moe ponovo suditi niti se moe
ponovo kazniti ... za djelo za koje je ve bio pravnosnano
251
Glava XXIV ZKP BiH, ZKP BD, ZKP RS i ZKP FBiH.
252
Prijedlog zakona se moe pogledati na web stranici Parlamentarne skuptine
BiH:
http://www.parlament.ba/files/docs/zakoni_u_parl_proceduri/Prijedlog_zakon
a_o_izmjenama_i_dopunama_ZKP__-H_februar_2008.pdf
253
Glava XXXII ZKP BiH, ZKP RS, i ZKP FBiH i glava XXXI ZKP BD.
190
osloboen ili osuen. Evropska konvencija za zatitu ljudskih

prava i osnovnih sloboda doputa odstupanje od ovog naela ne
spreava se obnova postupka u skladu sa zakonom i krivinim
postupkom date drave, ako postoje dokazi o novim ili
novootkrivenim injenicama, ili ako je u ranijem postupku dolo
do bitne povrede koja je mogla da utie na njegov ishod. Naelo
ne bis in idem jedno je od osnovnih naela zakona o krivinom
postupku koji se primjenjuju u BiH i propisano je da niko ne
moe biti ponovno suen za djelo za koje je ve bio suen i za koje
je donesena pravomona sudska odluka. 254
4.7. Pravo na zatitu privatnog ivota, porodice, stana i

prepiske
lan 17 PGP:
1. Niko ne moe biti predmet samovoljnih ili nezakonitih
mijeanja u njegov privatni ivot, u njegovu porodicu, u njegov stan ili
njegovu prepisku, niti nezakonitih povreda nanesenih njegovoj asti ili
njegovom ugledu.
2. Svako lice ima pravo na zatitu zakona protiv ovakvih
mijeanja ili povreda.
sloboda:
1. Svako ima pravo na potivanje svog privatnog i porodinog
ivota, doma i prepiske.
2. Javna vlast se ne mijea u vrenje ovog prava, osim ako je
takvo mijeanje predvieno zakonom i ako je to neophodna mjera u
demokratskom drutvu u interesu nacionalne bezbjednosti, javne
sigurnosti, ekonomske dobrobiti zemlje, sprijeavanja nereda ili
254
lan 4 ZKP BiH, ZKP BD, ZKP RS i ZKP FBiH.
191
sprijeavanja zloina, zatite zdravlja i morala ili zatite prava i sloboda

drugih.
4.7.1. Ustavne odredbe
lan II/3f Ustava Bosne i Hercegovine, u relevantnom

dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i
slobode iz stava 2 ovog lana, to ukljuuje:
f) Pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku.
lan II/A2 Ustava Federacije BiH, u relevantnom dijelu

glasi:
Sve osobe ne teritoriji Federacije uivaju prava:
g) na privatnost.
lan 13 Ustava Republike Srpske glasi:

Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, ovjekova
privatnost, lini i porodini ivot su nepovredivi.
Zatita prava privatnosti i porodinog ivota, stana i

prepiske jedno je od osnovnih prava ije je ostvarenje preduvjet za
pravilno funkcioniranje svakog demokratskog drutva.
Iz samih odredbi svih gore navedenih dokumenata vidljivo je
da se ovo pravo moe ralaniti na tri osnovna segmenta, a to su:
Privatni ivot;
Porodini ivot;
Dom i
Prepiska.
192
4.7.2. Pravo na privatnost
Osnovni standardi zatite privatnosti ve su definirani

Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjenih
nacija, kao i Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda i njenim protokolima, koji se direktno
primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prioritet nad svim
ostalim zakonima.
Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija
omoguio je nove naine prikupljanja, obrade i prenosa linih
podataka, to nalae da se obezbijedi to bolji nivo zatite
privatnosti i ostalih linih prava koja se odnose na prikupljanje
linih podataka u kompjuterskim bazama podataka.
Bosna i Hercegovina je u julu 2004. godine ratifikovala
Konvenciju Vijea Evrope o zatiti lica s obzirom na automatsku
obradu linih podataka i izmjene i dopune iste Konvencije (od 15.
juna 1999. godine) i Dodatni protokol uz Konvenciju (od 8.
novembra 2001. godine).
Kod zatite prava na privatnost najvaniji utjecaj na
stvaranje meunarodno priznatih standarda imala je praksa
Evropskog suda za ljudska prava. Prema miljenju Evropskog
suda, privatni ivot predstavlja iroki koncept, kojem je nemogue
dati konanu definiciju. 255 Potivanje privatnog ivota mora
sadravati i odreeni stepen prava na uspostavljanje i razvijanje
odnosa sa drugim ljudskim biima. 256 Openito, praksa suda je
dovela do irenja koncepta privatnosti na:
Fiziki i moralni integritet linosti; 257
255
Costello-Robets protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 25. marta 1993.
godine, stav 36
256
Neimetz protiv Njemake, presuda od 16. decembra 1992. godine.
257
Evropski sud za ljudska prava je, u predmetu X i Y protiv Holandije (X i Y
protiv Holandije, presude od 26. marta 1985. godine, stav 22, zakljuio da je
193
Prikupljanje podataka koje trai drava; 258

Pristup linim informacijama; 259
Pitanje reguliranja imena i prezimena. 260
4.7.2.1. Fiziki i moralni integritet linosti. - I fiziki i moralni

integritet osoba uiva zatitu u zakonodavstvu Bosne i
Hercegovine. Kada je u pitanju zatita fizikog integriteta osoba,
vano je rei da krivino i krivino-procesno zakonodavstvo
pruaju znaajnu zatitu prava na potivanje fizikog integriteta
osoba. Odredbe zakona o krivinom postupku kojima se
reguliraju radnje pretresa osoba predviaju da se pretres osobe
moe preduzeti kada je vjerovatno da je ta osoba poinila krivino
djelo, odnosno da e se pretresanjem pronai predmeti ili tragovi
vani za krivini postupak. 261 U svakom od navedenih zakona je
predvieno da pretresanje osoba obavlja osoba istog spola. U
daljnjim odredbama navedenih zakona reguliran je postupak
pretresa za koji je predvieno izdavanje naredbe za pretresanje i to
u pravilu pismene naredbe, a samo izuzetno usmene, zatim
vrijeme u koje se pretresanje moe izvriti i to tako da se samo na
izriito dato ovlatenje pretresanje moe izvriti u bilo koje doba
dana ili noi, kao i da pretresanju osoba prisustvuju svjedoci istog
privatni ivot koncept koji obuhvata fiziki i moralni integritet osobe

ukljuujui i njen seksualni ivot.
258
Evropski sud za ljudska prava je u svojoj praksi razmatrao razna pitanja
vezana za prikupljanje podataka koje trai drava, kao npr. pohranjivanje
otisaka prstiju, fotografija i drugih linih podataka u policiji, pa ak i kada se
radilo o tajnim podacima, zatim pitanja koja se odnose na medicinske podatke i
voenje medicinskih evidencija.
259
Znaajan predmet Evropskog suda u vezi sa ovim aspektom lana 8
Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda jeste Gaskin
protiv Ujedinjenog Kraljevstva
260
Stjerna protiv Finske, presuda od 25. novembra 1994. godine, serija A,
broj 299-B.
261
lan 52 ZKP BiH, lan 116 ZKP RS, lan 66 ZKP FBiH i lan 52 ZKP Brko
distrikta.
194
spola koji e staviti svoje potpise na zapisnik o pretresanju. 262

Zakoni o krivinom postupku na priblino jednak nain (uz
izuzetke koji e biti navedeni dalje u tekstu) reguliraju pitanje
pretresa bez naredbe i bez prisustva svjedoka i ograniavaju ga na
situacije kada se radi o izvrenju naredbe za dovoenje, zatim
prilikom liavanja slobode, ako postoji sumnja da osoba posjeduje
vatreno ili hladno oruje, te ukoliko postoji opasnost da e sakriti,
unititi ili odbaciti predmete koje treba od njega oduzeti i
upotrijebiti kao dokaz u krivinom postupku. 263 U drugom stavu
prethodno citiranih lanova predvieno je da ovlatena slubena
osoba mora, poslije izvrenog pretresanja bez naredbe, odmah
tuiocu podnijeti izvjetaj u kojem e navesti razloge zbog kojih je
obavljeno pretresanje bez naredbe. Tuilac e o tome odmah
obavijestiti sudiju za prethodni postupak.
Kada je u pitanju zatita fizikog i moralnog integriteta
maloljetnika odnosno djece u porodici, pored postojanja krivinih
djela kojima se kanjavaju odreena ponaanja prema
maloljetnicima odnosno roditelja prema djeci, porodini zakoni
Federacije BiH i Republike Srpske predviaju postupak
oduzimanja roditeljskog staranja ili oduzimanja prava roditelju da
ivi sa djetetom. 264
Zatita moralnog integriteta osoba je obezbijeena i kroz
zakone o zatiti od klevete u entitetima i Brko distriktu. Oni su
meusobno usaglaeni i predviaju graansku odgovornost za
klevetu, 265 za razliku od ranijih zakona po kojima je kleveta bila
predviena kao krivino djelo. O ovim zakonima e se opirnije
govoriti u dijelu ovog izvjetaja u kojem je predmet analize
262
lanovi 53-64 ZKP BiH, lanovi 117-128 ZKP RS, lanovi 67-78 ZKP FBiH,
lanovi 53-64 ZKP Brko distrikta.
263
lan 64 ZKP BiH, lan 128 ZKP RS, lan 78 ZKP FBiH, lan 64 ZKP Brko
distrikta.
264
lanovi 153 i 154 Porodinog zakona FBiH.
265
Zakon o zatiti od klevete (Slubeni glasnik RS, broj 37/01, Slubene novine
FBiH, broj 59/02 i Slubeni glasnik Brko distrikta, broj 14/03).
195
usklaenost zakona BiH s lanom 10 Evropske konvencije za

4.7.2.2. Prikupljanje i pohranjivanje informacija koje trai

drava i pristup informacijama. - Zakonom o zatiti osobnih
podataka u BiH 266 koji je stupio na snagu 2001. godine, stvoren je
zakonodavni okvir za uvanje tajnosti vezano za obradu podataka
koji se odnose na sve osobe na teritoriji BiH bez obzira na njihovo
dravljanstvo ili prebivalite. Navedeni zakon osigurava tajnost
osobnih podataka koji se odnose na fiziku osobu iji je identitet
ustanovljen, ili se moe ustanoviti, posebno na osnovu matinog
broja, odnosno vie karakteristika koje ine fiziki, mentalni,
ekonomski, kulturni i socijalni identitet. Znaajno je to se
zakonom tite posebne kategorije podataka koje se odnose na
rasno porijeklo, dravljanstvo, mentalno i etniko porijeklo,
politiko miljenje ili stranaku pripadnost, religijsko ili drugo
vjerovanje, zdravstveno stanje, seksualni ivot, te krivine
presude.
U smislu ovog zakona pod obradom podataka
podrazumijevaju se radnje kao to su prikupljanje, unoenje,
pohranjivanje, preraivanje i izmjena, konsultiranje, otkrivanje
prijenosom, brisanje i unitavanje. 267
Bosna i Hercegovine je 25. oktobra 2001. godine usvojila
Zakon o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka 268 kojim je
ustanovljen Centar za voenje evidencija (evidencije matinih
brojeva, pasoa, osobnih iskaznica, dozvola boravka, kaznenih
evidencija). Zakonom je predvieno da Centar vodi evidencije u
ime Ministarstva civilnih poslova, te u ime drugih javnih
organa. 269 lanom 10 Zakona je predvieno da se na sve osobe
266
Slubeni glasnik BiH, broj 32/01.
267
lanovi 1 i 3 Zakona o zatiti osobnih podataka.
268
Slubeni glasnik BiH, br. 32/01
269
lan 4 Zakona o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka.
196
koje su ukljuene u poslove obrade podataka primjenjuju odredbe

Zakona o zatiti osobnih podataka.
Oblast slobode pristupa informacijama u Bosni i
Hercegovini regulirana je Zakonom o slobodi pristupa
informacijama Bosne i Hercegovine, Zakonom o slobodi pristupa
informacijama Federacije BiH i Zakonom o slobodi pristupa
informacijama Republike Srpske. 270 U Brko distriktu nije
donesen poseban zakon, nego se primjenjuje Zakon o slobodi
pristupa informacijama u BiH u skladu sa Uputstvom o
provoenju Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i
Hercegovini. 271
Zakoni o krivinom postupku BiH, FBiH i Brko
distrikta 272 sadre odredbu kojom je regulirana oblast davanja
podataka iz kaznene evidencije, tako da se podaci iz kaznene
evidencije mogu dati sudovima, tuilatvima i organima
unutranjih poslova vezano za krivini postupak koji se vodi
protiv osobe koja je ranije bila osuivana, kao i nadlenim
organima koji uestvuju u postupku davanja amnestije,
pomilovanja ili brisanja osude.
U krivinim zakonima je propisano krivino djelo povrede
tajnosti postupka 273 prema kojem je krivino odgovorna osoba
koja neovlateno otkrije ono to je saznala u sudskom,
prekrajnom ili upravnom postupku, a to se po zakonu ne smije
objaviti ili je odlukom nadlenog organa proglaeno tajnom.
U krivinom i parnino-procesnom zakonodavstvu
propisana je mogunost iskljuenja javnosti zbog, inter alia,
270
Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (Slubeni
glasnik BiH, br. 28/00), Zakon o slobodi pristupa informacijama u FBiH
(Slubene novine FBiH, br. 32/01), Zakon o slobodi pristupa informacijama u
RS-u (Slubeni glasnik RS, br. 20/01).
271
Slubeni glasnik BD, br. 36/04
272
lan 212 ZKP BiH, lan 227 ZKP FBiH i lan 212 ZKP BD.
273
lan 237 KZBiH, lan 350 KZ FBiH, lan 367 KZ RS i lan 344 KZ BD.
197
zatite osobnog i intimnog ivota optuenog ili oteenog, 274 ime

se prua garancija uvanja informacija koje se tiu privatnog
ivota, a koje mogu biti iznesene u toku krivinog postupka.
4.7.2.3. Pristup informacijama o nestalim osobama. - Jedan

poseban aspekt prava na privatni (i porodini) ivot, koji je vaan
u kontekstu poslijeratne Bosne i Hercegovine, jeste pristup
informacijama o nestalim osobama u Bosni i Hercegovini. Bosna i
Hercegovina je s ciljem efikasnijeg i cjelovitijeg rjeenja ovog
sloenog pitanja donijela Zakon o nestalim osobama. 275 U skladu s
lanom 7 Zakona osnovan je Institut za nestala lica Bosne i
Hercegovine, kao nezavisna institucija za traenje nestalih osoba u
BiH, a s namjerom unapreenja procesa traenja nestalih osoba i
efikasnije identifikacije posmrtnih ostataka nestalih lica.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u odlukama koje su se
odnosile na pravo lanova porodica nestalih osoba, na potivanje
njihovog privatnog (i porodinog) ivota utvrdio je povrede lana
8 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda i naloio Vijeu ministara BiH, inter alia, da se obezbijedi
operativno funkcioniranje institucija osnovanih u skladu sa
Zakonom o nestalim osobama, tj. Instituta za nestala lica BiH,
Fonda za pomo porodicama nestalih lica u BiH i Centralne
evidencije nestalih osoba u BiH. U jednoj od tih odluka Ustavni
sud BiH je naveo:
injenica da ni nakon skoro deset godina od prestanka
ratnih dejstava u Bosni i Hercegovini nadlene vlasti nisu
apelantima dostavile informacije o sudbini lanova njihovih
porodica, nestalih tokom ratnog sukoba u Bosni i Hercegovini,
dovoljna je Ustavnom sudu da zakljui da je u odnosu na lanove
porodica nestalih lica dolo do povrede prava na zabranu
274
lan 235 ZKP BiH, lan 250 ZKP FBiH, lan 243 ZKP RS, lan 235 ZKP BD,
lan 119 Zakona o parninom postupku FBiH i RS-a.
275
198
nehumanog postupka iz lana II/3b Ustava Bosne i Hercegovine i

sloboda, kao i povrede prava na privatan i porodini ivot iz lana
8 Evropske konvencije. 276
Ustavni sud BiH je u ovom predmetu, 2005. godine,

morao zakljuiti 277 da je Odluka broj AP 228/04, od 13. jula 2005.
godine, samo djelimino izvrena.
4.7.2.4. Spolno opredjeljenje i pravo na privatnost. - Kako je

ve navedeno u uvodu dijela izlaganja o pravu na privatni ivot,
spolni odnosi, odnosno spolna orijentacija, spadaju u sferu
privatnog ivota u smislu lana 8 Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda. U zakonodavstvu u Bosni i
Hercegovini, homoseksualni odnosi ne predstavljaju krivino
djelo i uope ne postoje odredbe u krivinom zakonodavstvu o
krivinom gonjenju osoba zbog njihove spolne orijentacije. Dalje,
odredbe krivinih zakona entiteta i Brko distrikta, koje su ve
spomenute gore u tekstu, kojima se inkriminiraju krivina djela
protiv spolne slobode i udorea, ne prave nikakvu distinkciju o
odnosu na spol poinioca.
Problematika koja je neizbjeno povezana sa pitanjem
spolne orijentacije je promjena spola. U BiH ne postoji
zakonodavstvo koje regulira medicinski aspekt promjene spola,
iako postoje podaci da se takvi medicinski zahvati obavljaju u
BiH. Za osobe koje izvre promjenu spola, prema odredbama
zakona o linom imenu koji se primjenjuju u Federaciji BiH,
Republici Srpskoj i Brko distriktu278, ne postoje smetnje da izvre
276
Odluka Ustavnog suda, broj AP 228/04 od 27. maja 2005. godine.
277
Rjeenje o neizvrenju odluke broj AP 228/04
278
U FBiH se primjenjuje Zakon o linom imenu SRBiH (Slubeni list SRBiH,
br. 35/71, 38/86, 37/88 i 33/90), Zakon o linom imenu (Slubeni glasnik RS,
br. 27/93 i 15/00) i Zakon o osobnom imenu (Slubeni glasnik Brko distrikta,
br. 8/02 i 29/05).
199
promjenu imena ili prezimena, jer je to pravo koje se garantira

svim graanima i u tom smislu ne postoje nikakva ogranienja.
Takoer, navedeni zakoni ne postavljaju nikakve posebne razloge
koji trebaju biti zadovoljeni kako bi se izvrila promjena imena i
prezimena. Meutim, problem koji se moe pojaviti jeste pitanje
izmjene podataka o spolu u matinim evidencijama, jer ne postoji
izriita odredba po kojoj je to mogue.
Jo jedan aspekt zatite prava na privatnost, kada je u

pitanju spolna orijentacija, tie se eventualne diskriminacije
homoseksualnih osoba u uivanju njihovih prava, posebno prava
na rad. Zakoni o radu u FBiH, Republici Srpskoj i Brko distriktu
ne sadre odredbe kojima se homoseksualci diskriminiraju u
uivanju svoga prava na rad, a, takoer, ni zakoni, kojima se
reguliraju radno-pravni odnosi u javnim slubama u entitetima i
Bosni i Hercegovini, ne sadre takve odredbe. Naprotiv, svi
navedeni zakoni sadre eksplicitne odredbe kojima se zabranjuje
diskriminacija u uivanju prava na rad po bilo kojem osnovu,
ukljuujui i spol. 279
4.7.2.5. Pravo na ime. - U Federaciji BiH pitanje

registracije osobnog imena, kao i izmjene imena i prezimena,
regulirano je Zakonom o linom imenu280 iz 1971. godine koji je
usvojila tadanja Republika Bosna i Hercegovina, a preuzela kao
zakon Federacija Bosna i Hercegovina. U Republici Srpskoj je
Zakon o linom imenu 281 usvojen u decembru 1993. godine, a u
Brko distriktu, Zakon o osobnom imenu Brko distrikta 282, u
junu 2002. godine. Sva tri zakona, u sutini, na jednak nain
tretiraju pitanje osobnog imena koje se sastoji od imena i
279
Vidi, npr. lan 5 Zakona o radu FBiH (Slubene novine FBiH, br. 43/99).
280
Slubeni list SRBiH, br. 35/71, 38/86 i 33/90
281
Slubeni glasnik RS, br. 27/93 i 15/00
282
Slubeni glasnik Brko distrikta, br. 8/02 i 29/05
200
prezimena. 283 Naime u zakonima je predvieno da osobno ime

djeteta, roditelji odreuju sporazumno, a da dijete dobija prezime
prema prezimenu jednog ili oba roditelja. Ukoliko se roditelji ne
mogu sporazumjeti o imenu djeteta, osobno ime e odrediti
nadleni organ starateljstva.
Navedenim zakonima propisano je pravo graanina da
promjeni osobno ime, odnosno samo ime ili prezime. Dalje je
predvieno da e se maloljetnom licu promijeniti osobno ime, ili
samo ime, odnosno samo prezime, na zahtjev roditelja ili
posvojitelja, a na zahtjev staratelja, uz saglasnost nadlenog
organa. Jedino ogranienje prava na promjenu osobnog imena
propisano je na isti nain u svim zakonima i odnosi se na osobe
protiv kojih se vodi krivini postupak za krivino djelo za koje se
goni po slubenoj dunosti, ili osobi koja je osuena za takvo
krivino djelo, dok kazna nije izvrena, kao ni osobi za koju se
utvrdi da je zahtjev podnijela radi izbjegavanja zakonom
utvrenih obaveza 284, to je i u skladu sa praksom Evropskog suda
za ljudska prava.
U skladu sa Zakonom, a u cilju zatite podataka, praenja
pristupa linim podacima i njihovom prenosu, osnovana je
Komisija za zatitu podataka.
Komisija za zatitu podataka je jedini institucionalni okvir
za zatitu ljudskih prava u procesu obrade linih podataka, kao i
njihovog koritenja od strane javnih organa u Bosni i
Hercegovini. Vijee ministara BiH je u novembru 2002. godine
imenovalo lanove Komisije za zatitu podataka, nakon ega je
ista otpoela s radom.
283
lan 2 Zakona o linom imenu (FBiH), Zakona o linom imenu (RS) i
Zakona o osobnom imenu (Brko distrikt).
284
lan 9 Zakona o linom imenu (FBiH), lan 10 Zakona o linom imenu (RS)
i lan 9 Zakona o osobnom imenu (Brko distrikt).
201
4.7.3. Pravo na porodini ivot
Iz ranije citiranih odredaba Ustava BiH i Ustava Republike

Srpske proizlazi da je pravo na porodini ivot zatieno tim
ustavima. Takoer i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, u
lanu II/A2, taka j predvia kao jedno od prava - pravo na zatitu
porodice i djece.
Evropski sud za ljudska prava je, uzimajui u obzir
drutvene i zakonodavne promjene u zemljama potpisnicama
pojam porodinog ivota proirio van okvira formalnih odnosa,
odnosno pojma porodinog ivota de iure, tako da je pojam
porodinog ivota, u smislu lana 8 Evropske konvencije, u stvari,
porodini ivot de facto. 285 Stoga, danas, pojam porodinog ivota
obuhvata:
Vrenje roditeljskog prava;
Starateljstvo;
Davanje djeteta na usvajanje.
4.7.3.1. Vrenje roditeljskog prava. - Roditeljsko staranje,
kako je predvieno Porodinim zakonom FBiH, odnosno vrenje
roditeljskog prava prema Porodinom zakonu u Republici
Srpskoj, u sutini, predstavlja skup odgovornosti, dunosti i prava
roditelja koji imaju za cilj zatitu osobnih i imovinskih prava i
interesa djeteta. Oba roditelja sporazumno vre to pravo i duni
su ga vriti u najboljem interesu djeteta. Pravo staranja nad
djetetom traje do njegovog/njenog punoljetstva koje nastupa sa 18
godina, odnosno ranije, ukoliko je sklopilo brak uz saglasnost
roditelja.
Prema Porodinom zakonu FBiH, samo jedan roditelj vri
roditeljsko staranje ukoliko je drugi roditelj umro, proglaen
285
Johnston i dr. protiv Irske, 18. decembar 1986. godine, serija A, broj 112. i
Marckx protiv Belgije, 13. juni 1979. godine, serija A, broj 31.
202
umrlim, sprijeen da se stara o djetetu, nepoznatog boravita, ako

mu je oduzeto roditeljsko staranje ili mu je oduzeta i ograniena
poslovna sposobnost, 286 dok su prema Porodinom zakonu u
Republici Srpskoj, ti uvjeti neto ui, a odnose se na roditelja koji
je sprijeen da vri roditeljsko pravo ili mu je to pravo oduzeto,
odnosno ograniena poslovna sposobnost. 287
4.7.3.2. Davanje djeteta na usvajanje. - Porodinim
zakonom Federacije BiH i Porodinim zakonom u Republici
Srpskoj reguliran je postupak usvojenja.
Porodini zakon FBiH i Porodini zakon u Republici
Srpskoj propisuju dvije vrste usvojenja: potpuno i nepotpuno
usvojenje. Sutinska razlika izmeu ove dvije vrste usvojenja jeste
u tome to kod potpunog usvojenja prestaju meusobna prava i
dunosti usvojenika i njegovih krvnih srodnika, 288 osim ako dijete
usvoji maeha ili ouh. 289 Ono to je znaajno jeste da oba zakona
propisuju obavezu da roditelji, odnosno staratelji usvojenika, 290
odnosno oba roditelja ili jedini roditelj, 291 moraju dati saglasnost,
odnosno pristanak na usvojenje. Izjave o davanju saglasnosti
odnosno o davanju pristanka, unose se u zapisnik koji roditelji,
odnosno staratelji moraju potpisati.
Ni prema odredbama Porodinog zakona Federacije BiH,
ni Porodinog zakona u Republici Srpskoj, nema razlike u
postupku usvojenja izmeu djece roene u braku i vanbrane
djece, dakle odredbe o usvojenju se primjenjuju i na postupak
usvojenja brane i vanbrane djece.
286
lan 141, stav 2, Porodini zakon FBiH.
287
lan 86, stav 1 Porodinog zakona u Republici Srpskoj.
288
lan 160 Porodinog zakona u Republici Srpskoj.
289
lan 114 Porodinog zakona FBiH.
290
lan 145 Porodinog zakona u Republici Srpskoj.
291
lan 98 Porodinog zakona u FBiH.
203
4.7.3.3. Starateljstvo. - Porodini zakon FBiH i Porodini

zakon u Republici Srpskoj propisuju aktivno uestvovanje organa
starateljstva u zatiti prava i interesa djeteta. 292 Oba zakona
propisuju mogunost oduzimanja roditeljskog prava, meutim,
takoer, predviaju i niz mjera koje se mogu preduzeti prije nego
to se donese odluka o oduzimanju roditeljskog prava. Prema
odredbama navedenih zakona ,organ starateljstva e pruiti
pomo roditeljima u sreivanju njihovih socijalnih, materijalnih i
linih prilika i ako to zahtijevaju interesi djeteta, uputit e ih u
odgovarajue savjetovalite. 293
Iz odredaba Porodinog zakona FBiH proizilazi da za
vrijeme dok traje mjera oduzimanja roditeljskog staranja, roditelj,
odnosno roditelji, gube sva prava prema djetetu, dakle i pravo da
kontaktiraju sa djetetom. Prema praksi Evropskog suda za ljudska
prava s obzirom na temeljni odnos porodinog ivota roditelja i
djece, nalog o staranju treba da bude privremene prirode i
njegovo provoenje uvijek mora voditi krajnjem cilju - da
porodica bude ponovo spojena. 294 Tano je da navedeni
porodini zakon predvia mogunost da se ukine mjera
oduzimanja roditeljskog staranja i to pravo vrati roditelju kada
prestanu razlozi zbog kojih je mjera odreena. Meutim, sporno
je to to roditelj kojem je oduzeto roditeljsko staranje gubi sva
prava prema djetetu dok traje mjera oduzimanja roditeljskog
staranja.
4.7.3.4. Pravo na potivanje doma. - Openito dom, u

smislu lana 8 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda, predstavlja mjesto gdje neko ivi stalno. U
292
lan 150, stav 1 Porodinog zakona FBiH i lan 94 Porodinog zakona u
Republici Srpskoj.
293
lan 151 Porodinog zakona FBiH i lan 95 Porodinog zakona u Republici
Srpskoj.
294
Olson protiv vedske, presuda od 24. marta 1988. godine, stav 81.
204
predmetu Niemietz295, Evropski sud za ljudska prava zakljuio je

da i poslovne prostorije, takoer, mogu predstavljati dom.
Evropski sud za ljudska prava, u predmetu Gillow, 296 u donoenju
odluke je li sporna kua predstavljala podnosioev dom, uzeo je u
obzir injenicu da su podnosioci sagradili kuu u namjeri da se
jednom u nju vrate i nastave u njoj da ive.
4.7.3.5. Zatita doma. - lan II/3f Ustava Bosne i

Hercegovine, u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska
prava i slobode iz stava 2 ovog lana, to ukljuuje:
f) Pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku.
S obzirom da se prema lanu II/A1 Ustava FBiH naela,
prava i slobode, utvrene instrumentima navedenim u Dodatku
tog ustava, primjenjuju na cijeloj teritoriji BiH, nesporno je da se
prava iz Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda i prema toj odredbi direktno primjenjuju u FBiH.
Meutim, Ustav FBiH ne sadri eksplicitnu odredbu po kojoj se
garantira pravo na potivanje doma.
lan 24 Ustava Republike Srpske glasi:
Stan je nepovrediv.
Zakonom se moe propisati da slubeno lice na osnovu
naloga suda moe ui u stan ili druge prostorije protiv volje
njegovog draoca i izvriti pretres. Pretres se vri u prisustvu
dva svjedoka.
Ni Ustav BiH, niti ustavi entiteta, a ni neki od zakona u

BiH ne definiraju ta predstavlja dom. Meutim, kako je ve
295
Niemietz protiv Njemake, presuda od 16. decembra 1992. godine, A.256-B.
296
Gillow protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 24. novembra 1986.
godine, A-109, str. 22-23.
205
ranije navedeno u ovoj analizi, a prema lanu II/2 Ustava Bosne i

Hercegovine prava i slobode, predviena Evropskom
konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim
protokolima, direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i
imaju prioritet nad ostalim pravom. Prema lanu II/6 Ustava BiH,
Bosna i Hercegovina, svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi
kojima neposredno rukovode entiteti, ili koji djeluju unutar
entiteta, podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i
slobode na koje je ukazano u stavu 2.
Najznaajnije ogranienje prava na potivanje doma iz
sloboda u kontekstu postratne BiH i najznaajnije pitanje i
godinama gorui problem, kako politiki, tako i pravni, jeste
povrat stanova na kojima postoji stanarsko pravo, odnosno povrat
imovine u privatnom vlasnitvu ranijim korisnicima, odnosno
vlasnicima, koji su zbog rata izbjegli iz svojih domova. Naime, u
toku rata su doneseni zakoni u kojima je nosiocima stanarskog
prava 297 dat izuzetno kratak rok za povrat njihovih stanova koji su
u meuvremenu dodijeljeni na privremeno koritenje drugim
licima.
4.7.3.6. Zatita od smetnji. - U zakonodavstvu Bosne i

Hercegovine nema odredaba, kao to je to ve ranije navedeno,
kojima se titi pravo na potivanje doma. Meutim, za potrebe
ove analize, u dijelu u kojem se ona tie zatite prava na potivanje
doma od smetnji, relevantne su odredbe zakona kojima se regulira
pitanje vlasnitva i drugih stvarnih prava, odnosno
vlasnikopravni odnosi koji se primjenjuju u Federaciji Bosne i
Hercegovine, Republici Srpskoj i Brko distriktu. 298 Navedenim
297
Stanarsko pravo je pravo trajnog i nesmetanog koritenja stana u
drutvenom vlasnitvu kako je to propisano u Zakonu o stambenim odnosima
(Slubeni glasnik SRBiH, br. 14/84, 12/87 i 2/93).
298
Zakon o vlasniko-pravnim odnosima (Slubene novine FBiH, broj 6/98),
Zakon o osnovnim imovinsko-pravnim odnosima (Slubeni list SFRJ, broj
206
zakonima se reguliraju uvjeti i nain sticanja, koritenja, zatite i

prestanak prava vlasnitva na stvarima (pokretnim i
nepokretnim). U pripremi je nacrt kojima e se regulirati
vlasnitvo i druga stvarna prava u Bosni i Hercegovini.
4.7.3.7. Zatita od smetnji u ovjekovoj okolini. - Ustav

Bosne i Hercegovine i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ne
sadre izriitu odredbu koja regulira pitanje zatite ovjekove
okoline, dok Ustav Republike Srpske, u lanu 35, propisuje da
ovjek ima pravo na zdravu ivotnu sredinu. Svako je, u skladu sa
zakonom, duan da u okviru svojih mogunosti titi i unapreuje
ivotnu okolinu.
Zakon o zatiti okolia 299 koji se primjenjuje u Federaciji

Bosne i Hercegovine propisuje da svako lice ima pravo na zdrav i
ekoloki prihvatljiv okoli kao osnovno ustavno pravo. Takoer je
propisano da svako ljudsko bie ima pravo na ivot u okoliu
podobnom za zdravlje i blagostanje i da je, stoga, individualna i
kolektivna dunost zatititi i poboljati okoli za dobrobit
sadanjih i buduih generacija.
4.7.3.8. Pretresi. - Jedino Ustav Republike Srpske sadri

eksplicitnu odredbu koja propisuje nain na koji se moe vriti
pretres stana ili drugih prostorija. Postupak pretresa, odnosno
uvjeta pod kojima se mogu vriti pretresi, vezano za krivini
postupak, regulirani su zakonima o krivinom postupku, koji su
na snazi u Bosni i Hercegovini.
lanom 51 Zakona o krivinom postupku BiH propisano
je da se pretresanje stana i ostalih prostorija osumnjienog,
odnosno optuenog i drugih osoba, kao i njihovih pokretnih
6/80) zakon koji se primjenjuje u RS i Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim

pravima (Slubeni glasnik BD BiH, br. 11/01, 8/03 i 40/04).
299
Slubene novine FBiH, broj 33/03
207
stvari izvan stana moe preduzeti samo onda ako ima dovoljno
osnova za sumnju da se kod njih nalazi poinilac, sauesnik,
tragovi krivinog djela ili predmeti vani za postupak.
Jedna od temeljnih formalnih pretpostavki za
preduzimanje radnje dokazivanja pretresanjem jeste naredba suda
za pretresanje, to je propisano u lanu 53 Zakona o krivinom
postupku BiH. U stavu 2 tog lana propisano je da naredbu za
pretresanje moe izdati sud na zahtjev tuioca ili na zahtjev
ovlatenih slubenih osoba koje su dobile odobrenje od tuioca.
U lanu 185 Krivinog zakona FBiH (lan 171 Krivinog zakona
Republike Srpske i lan 182 Krivinog zakona Brko distrikta)
propisano je krivino djelo protuzakonitog pretresa, koji predvia
kanjavanje kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine za
slubenu osobu koja u obavljanju slube protuzakonito izvri
pretragu stana, prostorija ili osoba. Odredbe krivinih zakona su
formulirane sa dovoljnom preciznou u dijelu koji se tie samog
postupka pretresa, propisuju precizne uvjete kada se pretres moe
izvriti bez naredbe, propisuje obavezu prisutnosti svjedoka,
vrijeme obavljanja pretresa je jasno precizirano.
4.7.4. Pravo na potivanje prepiske
Pravo na potivanje prepiske jeste pravo na nesmetano i

neogranieno komuniciranje sa drugima. Bukvalno znaenje
pojma prepiske proireno je tako da danas podrazumijeva i
komunikaciju putem telefona 300 i telefaksa. 301 Razvoj novih
tehnologija moe u budunosti dovesti do proirenja ovog pojma.
300
Klass protiv Njemake, presuda od 6. septembra 1978. godine, serija A, broj
28, stav 41.
301
Christie protiv Velike Britanije, 27. juni 1994. godine, broj 21482/93, 78-A
DR 119.
208
Dva su pitanja od posebne vanosti u ovom kontekstu: praenje

prepiske i prislukivanje telefona.
Pravo na potivanje neije prepiske posebno je vano
vezano za zatvorenike. U predmetu Golder protiv Velike
Britanije 302, Evropski sud za ljudska prava je zakljuio da je odluka
prema kojoj je zatvorenik sprijeen da odrava prepisku sa svojim
advokatom povrijedila lan 8 Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda. U predmetu Kruslin protiv
Francuske, koji se odnosio na telefonsko prislukivanje, Evropski
sud za ljudska prava je zakljuio, inter alia, da prislukivanje i
drugi oblici praenja telefonskih razgovora predstavljaju ozbiljno
mijeanje u privatni ivot i prepisku....
Ustav BiH, u katalogu prava u lanu II/3, garantira i
pravo na ... prepisku.
Ustav FBiH ne sadri izriitu odredbu kojom se garantira
pravo na prepisku, ali se ponovo naglaava da se prema lanu
II/A1 Ustava FBiH naela, prava i slobode, utvrene
instrumentima navedenim u Dodatku tog ustava, primjenjuju na
cijeloj teritoriji BiH, pa je nesporno da se prava iz Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i prema
toj odredbi direktno primjenjuju u FBiH.
lanom 22 Ustava Republike Srpske propisano je:
Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika openja su
nepovredivi. Zakonom se moe propisati da se samo na osnovu
odluke suda moe odstupiti od naela nepovredivosti slobode i
tajnosti dopisivanja i drugih oblika openja, ako je to neophodno
radi provoenja krivinog postupka ili radi bezbjednosti
Republike.
Detaljne odredbe o uvjetima prislukivanja sadrane su u
zakonima o krivinom postupku. Odreene radnje prislukivanja
su, takoer, propisane i Zakonom o obavjetajno-sigurnosnoj
302
Presuda od 21. februara 1975. godine, serija A, broj 18.
209
agenciji Bosne i Hercegovine. Prislukivanje je u zakonima o

krivinom postupku koji se primjenjuju u BiH predvieno kao
posebna istrana radnja. Posebne istrane radnje naredbom
odreuje sudija za prethodni postupak, na obrazloeni prijedlog
tuioca. U prijedlogu moraju biti sadrani podaci o osobi protiv
koje se radnja preduzima, osnovi sumnje, razlozi za preduzimanje
radnji, navoenje radnje koja se zahtijeva i nain njenog
izvoenja, obim i trajanje radnje. Svi navedeni podaci se moraju
nai u samoj naredbi (lan 118, stav 1).
Za potrebe ove analize znaajno je spomenuti i lan 67
Zakona o krivinom postupku BiH 303, kojim je predviena mjera
privremenog oduzimanja pisma, telegrama i drugih poiljki.
Prema stavu 1 tog lana privremeno se mogu oduzeti pisma,
telegrami i druge poiljke upuene osumnjienom, odnosno
optuenom ili one koje on alje, a koje se nalaze kod preduzea, ili
kod osoba zaposlenih u poti ili osobe koje obavljaju poslove
vezane za telekomunikacije. U stavu 6 istog lana je propisano da
se navedene mjere ne mogu primjenjivati na pisma, telegrame i
druge poiljke razmijenjene izmeu osumnjienog, odnosno
optuenog, i njegovog branioca. O otvaranju poiljke, to obavlja
tuilac u prisustvu dva svjedoka, sastavlja se zapisnik. Pored
zakona o krivinom postupku, odredbe o radnjama praenja
sadri i Zakon o Obavjetajno-sigurnosnoj agenciji BiH. 304 U
lanu 1 ovog zakona propisano je da Obavjetajno-sigurnosna
agencija BiH obavlja svoj rad u skladu s odredbama Ustava BiH,
ukljuujui odredbe Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava
i osnovnih sloboda i njenih protokola, te meunarodne ugovore
koje je BiH potpisala, ili im je pristupila.
Znaaj zatite prava na privatnost, odnosno prava na
potivanje prepiske i komunikacije, ogleda se u injenici da je u
krivinim zakonima entiteta propisano nekoliko krivinih djela
303
lan 81 ZKP FBiH, lan 131 ZKP RS i lan 67 ZKP Brko distrikta.
304
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 12/04
210
kojima se titi nepovredivost tajnosti prepiske, odnosno

zabranjuje neovlateno snimanje i prislukivanje.
Izuzetno je znaajno pitanje zatite prava na prepisku
zatvorenika i pritvorenika.
I ovdje se podsjea da je u Bosni i Hercegovini oblast
izvrenja krivinih sankcija i prekrajnih sankcija, odnosno
pritvora i drugih mjera, regulirana zakonima - Zakonom Bosne i
Hercegovine o izvrenju krivinih sankcija, pritvora i drugih
mjera, Zakonom o izvrenju krivinih sankcija u Federaciji Bosne
i Hercegovine, Zakonom o izvrenju krivinih i prekrajnih
sankcija (u Republici Srpskoj), Zakonom o izvrenju krivinih i
prekrajnih sankcija (u Brko distriktu). Tako su prava na
prepisku zatvorenika i pritvorenika obuhvaena ovim zakonima i
podzakonskim aktima donesenim na osnovu zakona.
U Zakonu o izvrenju krivinih sankcija FBiH, u lanu 85,
propisano je da osuene osobe imaju pravo primati pismena od
organa vlasti i drugih institucija, te upuivati im podneske u svrhu
zatite svojih prava i zakonom zatienih interesa, bez ogranienja
i kontrole. U lanu 86 propisano je da se osuene osobe imaju
pravo dopisivati s lanovima svoje porodice bez ogranienja.
4.8. Pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti
lan 18 PGP:
1. Svako lice ima pravo na slobodu misli, savjesti i
vjeroispovesti. Ovo pravo podrazumjeva slobodu ispovjedanja i
primanja vjere ili ubjeenja po svom nahoenju, kao i slobodu da tu
vjeru ili ubjeenje ispoljava pojedinano ili zajedno s drugima, kako
javno tako i privatno, kroz kult, vrenje vjerskih i ritualnih obreda i
vjeronauku.
211
2. Niko ne moe biti predmet prinude kojom bi se krila sloboda

njegovog ispovijedanja ili primanja vjere ili ubjeenja po njegovom
nahoenju.
3. Sloboda ispoljavanja vjere ili ubjeenja moe biti predmet
samo onih ogranienja koja predvia zakon a koja su nuna radi zatite
javne bezbjednosti, reda, zdravlja ili morala, ili pak osnovnih prava i
sloboda drugih lica.
4. Drave lanice ovog pakta obavezuju se da potuju slobodu
roditelja, a u datom sluaju zakonitih staratelja, da obezbjede svojoj deci
ono vjersko i moralno obrazovanje koje je u skladu sa njihovim
sopstvenim ubeenjima.

sloboda:
1. Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere: ovo pravo
ukljuuje slobodu da promjeni vjeru ili uvjerenje i slobodu, sam ili
zajedno sa drugima i javno ili privatno, da manifestira svoju vjeru ili
uvjerenje, obredom, propovijedanjem i vrenjem vjerskih dunosti i
rituala.
2. Sloboda manifestiranja svoje vjere ili svojih uvjerenja e
podlijegati samo onim ogranienjima predvienim zakonom i koja su
neophodna u demokratskom drutvu u interesu javne sigurnosti, zatite
javnog poretka, zdravlja ili morala ili zatite prava i sloboda drugih.
4.8.1.1. Ustavni okvir. - Ustav Bosne i Hercegovine, kao i

ustavi njenih entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike
Srpske, u sebi inkorporiraju odredbe meunarodnih normi o
zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, inei ih direktno
212
primjenjivim u Bosni i Hercegovini i dajui im prioritet nad

domaim pravom. Sadraj prava na slobodu misli, savjesti i
vjeroispovijesti u Ustavima BiH i FBiH nije detaljnije razraivan,
nego su relevantnim ustavnim odredbama odgovarajue
meunarodne norme dobile snagu ustavne norme. lanom II/2
Ustava BiH garantovana je direktna primjena prava i sloboda iz
Evropske konvencije, dok je lanom II/3 g Ustava BiH
garantovana sloboda misli, savjesti i vjere, to odgovara lanu 9
lanom II/4 Ustava BiH garantovano je svima uivanje prava i
sloboda bez diskriminacije, ukljuujui i prava iz meunarodnih
sporazuma iz Aneksa I, u kojem je pod takom 7 sadran
Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima i opcioni
protokoli, a koji sadri u lanu 18 garancije koje se tiu slobode
misli, savjesti i vjere. lanom II/2 Ustava FBiH garantovane su
osnovne slobode ukljuujui: slobodu mijenja, savjesti i
uvjerenja; slobodu religije, privatno i javno vjeroispovijedanje.
Aneks Ustava FBIH u takama 4 i 10 propisuje da odredbe
Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i
Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima imaju
snagu ustavnih odredbi.
Ustav Republike Srpske, kao i ustavi Bosne i Hercegovine i
Federacije Bosne i Hercegovine, sadre odredbe kojima se slobode
misli, savjesti vjeroispovijesti, zatiene odredbama
meunarodnih normi, uvode u domae pravo i stiu karakter
ustavnopravnih normi, te se garantuje povoljnija ustavnopravna
zatita ljudskih prava i osnovnih sloboda u sluaju razliitog
reguliranja ovih prava i sloboda na dravnom i entitetskom nivou.
Poglavlje o ljudskim pravima i osnovnim slobodama Ustava
Republike Srpske dopunjeno je takama od 1 do 3 Amandmana
LVII, koje garantuju primjenu povoljnijih odredbi za pojedince u
sluaju razliitosti u odredbama o pravima i slobodama izmeu
Ustava Republike Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine. Propisano
je, izmeu ostalog, da e se odredbe lana 28 Ustava Republike
213
Srpske, koje jame slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti,

ostvariti u skladu sa odgovarajuim odredbama lana 9 Evropske
Ustav Republike Srpske, za razliku od Ustava BiH i Ustava
FBiH, detaljnije razrauje sadraj slobode misli, savjesti i
vjeroispovijesti. lanom 28 Ustava Republike Srpske jami se
sloboda vjeroispovijesti u svojoj individualnoj dimenziji. Takoer
se odreuje ova sloboda u svojoj kolektivnoj dimenziji kroz
ustavnopravni poloaj vjerskih zajednica, koje su po ustavnoj
definiciji jednake pred zakonom, slobodne u vrenju vjerskih
poslova i vjerskih obreda. Omogueno im je osnivanje vjerske
kole i izvoenje vjerske nastave u svim kolama svih stepena
obrazovanja, bavljenje privrednim i drugim djelatnostima,
primanje poklona, osnivanje i upravljanje zadubinama, u skladu
sa zakonom. Meutim, uprkos ovakvoj definiciji o
jednakopravnosti svih vjerskih zajednica u prvobitnoj verziji
Ustava Republike Srpske, Srpska pravoslavna crkva (u daljem
tekstu SPC) imala je status dravne religije. Nakon odluke
Ustavnog suda BiH, broj U-5/98, od 18. i 19. augusta 2000.
godine, kojom je, izmeu ostalih, proglaen neustavnim stav 4
lana 28 Ustava Republike Srpske, koji je Srpskoj pravoslavnoj
crkvi davao karakter dravne religije, neustavni stav brisan je
Amandmanom LXXII, tako da Srpska pravoslavna crkva nema
izriit karakter dravne religije. Kao ostatak ranijeg
ustavnopravnog poloaja ove crkve u stavu 3 navedenog lana
ostala je odredba koja definira Srpsku pravoslavnu crkvu kao
crkvu srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere. Iako vie
nema neustavnog stava 4 koji je odreivao da drava materijalno
pomae pravoslavnu crkvu, sarauje sa njom u svim oblastima, a
naroito na uvanju, njegovanju i razvijanju tradicionalnih i
drugih kulturnih vrijednosti, postavlja se pitanje svrhe posebnog
izdvajanja i ustavnog definiranja jedne od kolektivno
organizovanih vjerskih zajednica, poto takav izuzetan status
214
implicira i povlaten poloaj ove crkve u ustavnopravnom okviru

Republike Srpske.
4.8.1.2. Zakonski okvir. - Pored ustavnopravnog okvira

vjerskih sloboda u Bosni i Hercegovini, na dravnom nivou je
definiran jedinstven zakonski oblik zatite i ograniavanja slobode
vjere odredbama Zakona o slobodi vjere i pravnom poloaju
crkava i vjerskih zajednica 305, koji, u sutini, preuzima principe
sekularnog drutvenog ureenja uspostavljene u ranije vaeem
Zakonu o pravnom poloaju vjerskih zajednica. 306 Ovaj zakon,
pored toga to u sebi inkorporira odredbu lana 9 Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, razrauje
pravni poloaj vjerskih zajednica u demokratskom i sekularnom
drutvenom ureenju Bosne i Hercegovine.
Od podzakonskih akata, relevantan je za ostvarivanje
slobode misli, savjesti i vjeroispovesti Pravilnik o uspostavi i
voenju jedinstvenog registra za upis crkava i vjerskih zajednica,
njihovih saveza i organizacionih oblika u Bosni i Hercegovini 307,
koji je donesen na osnovu odredbi navedenog Zakona.
4.8.2. Odvojenost crkve od drave
Princip odvojenosti drave od crkve jeste dvostran i

podrazumijeva kako autonomiju vjerskih zajednica u odnosu na
dravne institucije, tako i nezavisnost dravnih vlasti u odnosu na
vjerske zajednice. Iako Ustav BiH i ustavi njenih entiteta ne
propisuju izriito princip svjetovne drave, ovaj je princip sadran
u lanu 14 Zakona o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i
vjerskih zajednica, koji u taki 1 navedenog lana ustanovljava
zabranu dravne religije. Prema lanu 8, stav 1 Zakona o slobodi
305
306
Slubeni list SRBiH, broj 36/76
307
215
vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica, vjerske

zajednice imaju svojstvo pravnog lica, dok je u skladu s
proklamiranim principom sekularnog drutvenog ureenja iz
lana 14 navedenog zakona drava odvojena od vjerskih
zajednica, koje imaju unutranju autonomiju primjene svojih
vjerskih normi, to prema lanu 11, stav 1 istog zakona nema
nikakvih graansko-pravnih uinaka. Zakon o slobodi vjere i
pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica prua visok stepen
autonomije vjerskim zajednicama, uz generalnu klauzulu iz lana
10, taka 5, da je crkvama i vjerskim zajednicama dozvoljeno sve
to nije zabranjeno zakonom. Zajamena je unutranja
autonomija crkvama i vjerskim zajednicama, jer je dravi
zabranjeno mijeanje u unutranje ustrojstvo i poslove crkava i
vjerskih zajednica. Odredbom take 6, lana 10, javnoj je vlasti
zabranjeno bilo kakvo uplitanje prilikom izbora, imenovanja ili
smjenjivanja vjerskih velikodostojnika, uspostave strukture crkava
i vjerskih zajednica ili organizacija koje vre slubu Boju i druge
obrede. Odredbom take 7 istog lana propisano je da javno
oitovanje vjere ili uvjerenja moe biti ogranieno jedino na
temelju zakona i sukladno meunarodnim standardima, kada
mjerodavni organ dokae da je to neophodno u interesu javne
sigurnosti, zatite zdravlja, javnog morala, ili u svrhu zatite prava
i sloboda drugih osoba sukladno meunarodnopravnim
standardima. Crkve i vjerske zajednice imaju pravo albe na ovu
odluku. S druge strane, u cilju obezbjeivanja nezavisnosti
dravne vlasti od vjerskih zajednica, propisano je u taki 3 ovog
lana da nijedna crkva ili vjerska zajednica, niti njeni slubenici,
ne mogu dobivati posebne privilegije od drave u odnosu na
druge crkve ili vjerske zajednice i njihove slubenike, niti moe
formalno sudjelovati u radu politikih ustanova, izuzev na nain
kako je to propisano u stavu 4, lana 14 navedenog Zakona. Taka
4, lana 14 propisuje da: Drava moe, na temelju jednakosti
prema svima, davati materijalnu potporu crkvama i vjerskim
zajednicama za ouvanje kulturne i povijesne batine, zdravstvene
216
djelatnosti, obrazovne, karitativne i socijalne usluge koje pruaju

crkve i vjerske zajednice, jedino pod uvjetom da crkve i vjerske
zajednice pomenute usluge obavljaju bez ikakve diskriminacije, a
posebice nediskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja. Taka 5,
lana 14 propisuje da, u okviru svoje unutranje autonomije,
crkve i vjerske zajednice na podruju obiteljskog, roditeljskog
prava i prava djeteta mogu obavljati funkciju humanitarne,
socijalne i zdravstvene pomoi, odgoja i obrazovanja, ali u skladu
sa nezavisnou javne vlasti, odnosno prema odgovarajuim
zakonima koji ureuju ta prava i materiju. S druge strane, svojim
odredbama ovaj Zakon omoguava u znaajnoj mjeri nezavisnosti
javne vlasti od vjerskih zajednica i crkava budui da je izriito
navedeno da unutranja autonomija primjene vjerskih normi,
prema lanu 11, stav 1 navedenog zakona nema nikakvih
graansko-pravnih uinaka i da se od ovih zajednica trai da u
pravnom prometu u svemu postupaju u skladu sa zakonom.
Meutim, odreene odredbe zakona otvaraju mogunost
naruavanja principa nemijeanja poretka vjerskih zajednica s
vjerskim poretkom. Naime lanom 11, stav 2, propisano je da
crkve i vjerske zajednice mogu svojim aktima mijenjati i ukidati
svoje organizacione jedinice, svoje unutranje organe, odnosno
oblike organiziranja koji imaju svojstvo pravnog lica. Pri tome
crkve i vjerske zajednice svojim aktima ureuju koji njihovi
unutranji organi imaju svojstvo pravnog lica koji e se onda
takvima smatrati na teritoriju Bosne i Hercegovine. Ovakva
unutranja autonomija dovodi u pitanje primjenu stava 1, lana
16, koji ustanovljava obavezu prijave crkava i vjerskih zajednica,
njihovih saveza i organizacijskih oblika u jedinstveni registar,
kako bi se u pravnom prometu priznalo svojstvo pravnog lica tim
organizacionim oblicima. Pravilno tumaenje primjene navedenih
odredbi bilo bi da ova obaveza postoji i za svaku promjenu statusa
organizacionih jedinica. Ipak, ostaje primjedba da prema tekstu
lana 11, stav 2, navedenog zakona organizacione jedinice vjerskih
zajednica stiu status pravnog lica na osnovu autonomnih propisa
217
vjerskih zajednica, to je neprihvatljivo, s obzirom da ispunjenost

uvjeta za stjecanje svojstva pravnog lica moraju cijeniti dravni
organi nadleni za voenje jedinstvenog registra, a da unutranja
autonomija vjerskih zajednica ne moe imati graanskopravni
uinak i dovesti do pravnog subjektiviteta organizacione jedinice
na osnovu vjerskog prava, nego iskljuivo na osnovu relevatnih
zakonskih i podzakonskih odredbi. U lanu 15, stav 1, propisano
je da se pitanja od zajednikog interesa za Bosnu i Hercegovinu i
odreenu crkvu/vjersku zajednicu ili vie crkava i vjerskih
zajednica mogu ureivati i sporazumom koji zakljuuje
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine, Vijee ministara, vlade
entiteta i crkva, odnosno vjerska zajednica. Prvi ugovor koji je
Bosna i Hercegovina zakljuila sa jednom od vjerskih zajednica
jeste Temeljni ugovor izmeu Svete stolice i Bosne i Hercegovine,
zajedno sa Dodatnim protokolom 308. Odredbe ovog ugovora ne
odstupaju od postojeeg ustavnopravnog okvira, u kojem
Katolika crkva ima unutranju autonomiju vjerskog prava, a u
graanskopravnom prometu Katolika crkva, kao pravno lice,
svoja prava i obaveze moe regulirati iskljuivo primjenom
vaeih propisa u graanskopravnom sistemu BiH. Meutim,
neke odredbe navedenog ugovora ne definiraju jasno odnos
vjerskog i crkvenog prava i ostavljaju prostor za razliita
tumaenja i nedoumice. Tako na primjer, crkvena pravna lica,
koja osniva, mijenja, dokida ili priznaje autonomno Katolika
crkva, mogu kupovati pokretnu i nepokretnu imovinu i stjecati i
otuivati imovinska prava prema odredbama kanonskog prava i
zakonodavstva BiH. Ono to bi moglo izazvati razliita
tumaenja je injenica da se ne kae koje e pravo imati prioritet u
sluaju kolizije, tim prije to je u lanu 1 Ugovora navedeno da
BiH i Katolika crkva potvruju da su i drava i Crkva nezavisne i
samostalne svaka u svom podruju. Meutim iz
ustavnopravnog poloaja Katolike crkve jasno je da unutranja
308
Slubeni glasnik BiH - Meunarodni ugovori, br.10/07
218
autonomija vjerske zajednice nema nikakav graanskopravni

uinak, tako da kad crkveno pravno lice, na primjer, kupi imovinu
prema kanonskom pravu, ostaje u obavezi da prema
odgovarajuim zakonima BiH plati porez. Ili, drugi primjer:
Ugovor propisuje da policija ne moe preduzeti sigurnosne mjere
u mjestima bogotovlja bez prethodnog odobrenja nadlenih
crkvenih vlasti. Jasno je da ovakva odredba moe uticati na
primjenu relevantnih odredbi zakona BiH iz oblasti sigurnosti, ali
ne u tolikoj mjeri da ih stavi van praktine primjene, budui da je
vjerskim zajednicama dozvoljeno sve to nije zakonom
zabranjeno. To znai da se ovakva ugovorna odredba ne moe
tumaiti tako da crkvena vlast ima ovlatenje da suspenduje
primjenu relevantnih odredbi zakona BiH. Logino je oekivati da
e se u praksi postaviti brojna zanimljiva i ozbiljna pitanja, a
odgovor na njih e sigurno biti presudan za dalje odnose vjere i
drave u BiH, ali i na to kakav utjecaj ovakvi ugovori zakljueni sa
vjerskim zajednicama mogu imati na pojedinana prava
garantovana Ustavom BiH.
4.8.3. Vjersko organizovanje i ravnopravnost vjerskih

zajednica
Ustavi BiH i FBiH ne elaboriraju pravni poloaj vjerskih

zajednica, nego inkorporiraju prava i slobode iz lana 9 Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i lana 18
PGP-a, dok Ustav Republike Srpske, u lanu 28, elaborira pravni
poloaj vjerskih zajednica i garantuje ravnopravnost svih vjerskih
zajednica, slobodu vjerskog udruivanja i kolektivnog ispoljavanja
vjeroispovesti. Zakon o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i
vjerskih zajednica dalje razrauje ustavne odredbe i meunarodne
standarde kada je u pitanju sloboda vjerskog organizovanja i
ravnopravnost vjerskih zajednica. Iako se u lanu 1 Zakona
219
garantuje ravnopravnost svih vjerskih zajednica pred zakonom,

on ipak pravi razliku izmeu tri vrste vjerskih zajednica. Prvu
kategoriju ine istorijski zasnovane crkve i vjerske zajednice u
Bosni i Hercegovini i to: Islamska zajednica u Bosni i
Hercegovini, Srpska pravoslavna crkva, Katolika crkva i Jevrejska
zajednica Bosne i Hercegovine, kao i sve ostale crkve i vjerske
zajednice kojima je priznato svojstvo pravnog lica prije stupanja
na snagu ovog zakona. To su sve one crkve i vjerske organizacije
iji je pravni status bio reguliran prijavom u skladu sa Zakonom o
pravnom poloaju vjerskih zajednica. 309 Drugu grupu ine nove
vjerske organizacije. Treu grupu koju Zakon ne pominje, ali je
implicitno ustanovljava, ine sve one vjerske zajednice koje nisu
registrirane, a koje se nalaze u izuzetno nepovoljnom poloaju, jer
nije izvjesno da li je ovakvim zajednicama uope dozvoljeno bilo
kakvo vjersko djelovanje, dok je sasvim izvjesno da one ne mogu
posjedovati imovinu, niti uivati pogodnosti koje imaju ostale
vjerske organizacije.
Svako tumaenje kojim bi se ovim organizacijama
uskraivalo pravo vjerskog djelovanja bilo bi suprotno Ustavu
BiH i meunarodnim standardima.
Najpovlateniji poloaj imaju tradicionalne crkve i vjerske
zajednice. One, naime, prilikom registracije kojom se potvruje
kontinuitet pravnog lica, podnose samo prijavu koja sadri naziv
crkve ili vjerske zajednice, adresu sjedita crkve ili vjerske
zajednice, sadraj, opis i otisak peata i logo ili znak, ako postoji,
te ime, prezime i svojstvo lica ovlatenog da predstavlja i zastupa
crkvu ili vjersku zajednicu. Sve ostale vjerske organizacije, koje
pripadaju kategoriji novih vjerskih zajednica, moraju podnijeti
statut, ispravu o slubenom vjerskom naukovanju, spisak sa 300
graana-sljedbenika koji sadri podatke: ime, prezime, mjesto
roenja, adresu stanovanja, jedinstveni matini broj i svojeruni
potpis graana-sljedbenika i odluku o osnivanju, usvojenu od
309
Slubeni list SRBiH, broj 36/76
220
najmanje 30 osnivaa crkve, ili vjerske zajednice, ime i prezime

predstojnika crkve, ili vjerske zajednice, njegovog zamjenika ili
drugih predstavnika ovlatenih da zastupaju crkvu, ili vjersku
zajednicu, pred dravnim organima (lan 5 Pravilnika). lan 18
Zakona propisuje da novu crkvu, ili vjersku zajednicu, moe
osnovati 300 punoljetnih dravljana Bosne i Hercegovine, bez
obzira na njihovo entitetsko dravljanstvo. Novu crkvu, ili vjersku
zajednicu, moe osnovati 300 punoljetnih dravljana Bosne i
Hercegovine, bez obzira na njihovo entitetsko dravljanstvo. Pod
istim, ili slinim imenom, postojee crkve, ili vjerske zajednice, ne
moe se osnovati nova crkva ili vjerska zajednica. Niko ne moe
bez saglasnosti nadlene vlasti crkve, ili vjerske zajednice, koristiti
njene slubene simbole, znamenja i atribute.
Pravilnik o uspostavi i voenju jedinstvenog registra za
upis crkava i vjerskih zajednica, njihovih saveza i organizacionih
oblika u Bosni i Hercegovini, takoer, odreuje da je broj
osnivaa potreban da bi se vjerska organizacija upisala u Registar
30, te da je potrebno uz prijavu priloiti spisak od 300 sljedbenika.
U poreenju sa cenzusom od tri graanina koja su dovoljna za
registraciju udruenja graana prema odredbama Zakona o
udruenjima i fondacijama BiH 310, ovo je previsok cenzus. Po
svojoj definiciji, udruenje graana se osniva na temelju Ustavom
zagarantovane slobode udruivanja, a osniva se radi ostvarivanja
zajednikih ciljeva osnivaa. Vjerske zajednice su, pak, zajednice
graana koji imaju ista religijska ubjeenja, a okupljaju
pripadnike iste religije. Evidentna je znaajna razlika kod
propisivanja uvjeta za registraciju udruenja graana i vjerskih
zajednica, uprkos pojmovnoj i sadrajnoj slinosti izmeu njih.
Ovakav propis diskriminira nove vjerske zajednice i stavlja u
nepovoljniji poloaj u odnosu na istorijski utemeljene crkve i
vjerske zajednice. Pored toga, prema novom zakonskom rjeenju,
koje dosljedno podrava i Pravilnik o uspostavi i voenju
310
Sl.glasnik BiH, br.32/01 i 42/03
221
jedinstvenog registra, sve vjerske organizacije, osim

tradicionalnih, moraju, uz prijavu za upis u registar, podnijeti i
statut, ili drugi dokument, vjerske organizacije koji sadri: opis
organizacijske strukture, nain upravljanja, prava i obaveze
lanova, nain osnivanja i gaenja organizacijske jedinice, spisak
organizacijskih jedinica sa svojstvom pravnog lica i druge podatke
od znaaja za vjersku organizaciju. Naroito je problematina
obaveza podnoenja prikaza osnova vjerskog uenja, vjerskih
obreda, vjerskih ciljeva i osnovnih aktivnosti vjerske organizacije,
s obzirom da Zakon ostavlja upravnim organima mogunost da
ocjenjuju kvalitet vjerskih uenja i ciljeva, to je apsolutno
nedoputeno sa stanovita slobode misli i vjeroispovesti.
Neadekvatnost vjerskih uenja i ciljeva moe biti razlog za
odbijanje zahteva za registraciju (lan 18, stav 2, ta. 5). U
kontekstu ravnopravnosti vjerskih zajednica sporna je i odredba
koja uskrauje registraciju vjerskih organizacija iji naziv sadri
naziv, ili dio naziva, koji izraava identitet crkve, vjerske zajednice
ili vjerske organizacije, a koja je ranije registrovana ili je ranije
podnijela zahtjev za upis u registar (lan 18, stav 1). Upisom u
registar, vjerska organizacija stie status pravnog lica, tako da se
uskraivanjem ovog prava vjerska zajednica liava mogunosti
uestvovanja u pravnom prometu. Ravnopravnost vjerskih
organizacija naruena je i ostavljanjem irokih diskrecijskih
ovlatenja dravnim organima prilikom odluivanja o razliitim
vidovima saradnje drave i vjerskih zajednica. Tako se u lanu 13,
stav 4, predvia mogunost da drava posebnim propisima
regulira mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje vjerskih
slubenika, u lanu 14, stav 4, mogunost da drava materijalno
pomae crkve i vjerske zajednice. Nisu propisani nikakvi
kriterijumi za upranjavanje ovakvih mogunosti, to otvara
mogunost diskriminatorske primjene u korist tradicionalnih
crkava i vjerskih zajednica.
222
4.8.4. Vjerska nastava
Prema PGP-u, sadraj prava na slobodu vjeroispovesti ini

sloboda ispoljavanja vjerovanja vjeroispovijedanjem, obavljanjem
obreda, pohaanjem slube i nastavom. Ustavi BiH i Federacije
BiH inkorporiraju ove odredbe dajui im kartakter ustavne
norme, dok Ustav Republike Srpske izriito garantuje, u lanu 28,
pravo na vjersku nastavu.
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u
Bosni i Hercegovini 311 dalje razrauje pitanje vjerske nastave tako
to u lanu 9 propisuje da e kola unapreivati i tititi vjerske
slobode, toleranciju i kulturu dijaloga. Pri tome je zakonodavac,
imajui u vidu razliitost ubjeenja/vjerovanja u BiH, ostavio
slobodu za uenike da pohaaju asove vjeronauke samo ako su u
skladu sa njihovim ubjeenjem ili ubjeenjima njihovih roditelja.
Istim lanom propisano je u stavu 3 da kola ne moe preduzimati
bilo kakve mjere i aktivnosti kojima bi se ograniavala sloboda
izraavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i drugaijih vjerskih
uvjerenja, a u stavu 4 da uenici koji ne ele pohaati vjeronauku
nee ni na koji nain biti dovedeni u nepovoljan poloaj u odnosu
na druge. Ova odredba Okvirnog zakona u sebi sadri najvie
standarde iz lana 18 PGP i lana 9 Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda. Pitanje obrazovanja, prema
Ustavu FBiH, spada u nadlenost kantona, kao teritorijalnih
jedinica ovog entiteta, tako da u Bosni i Hercegovini, pored
okvirnog zakona za podruje cijele drave, postoje zakoni o
osnovnim i srednjim kolama za podruje Republike Srpske, za
deset kantona u Federaciji BiH i za Brko distrikt, kao posebnoj
oblasti u Bosni i Hercegovini. U svim zakonskim rjeenjima
usvojen je model iz okvirnog, dravnog zakona tako da vjerska
nastava nije obavezna, a uenicima je omogueno da pohaaju
asove vjeronauke pod uvjetom da je to u skladu sa njihovim i
311
Slubeni glasnik BiH, br. 18/03
223
ubjeenjima njihovih roditelja. Zakonski je zabranjeno dovoenje

u nepovoljan poloaj uenika koji po zahtjevu roditelja ne ele
pohaati vjeronauku u odnosu na druge uenike. Dakle, postojea
zakonska rjeenja u Bosni i Hercegovini, u odnosu na vjersku
nastavu, u svemu su usklaena sa meunarodnim standardima
zatite slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti.
4.8.5. Pravo na prigovor savjesti
Pravo na prigovor savjesti predstavlja pravo svakog

pojedinca da iz moralnih, vjerskih, etikih ili filozofskih razloga
odbije da slui u vojnim postrojbama ili da nosi oruje. Prigovor
savjesti nije direktno pomenut u meunarodnim instrumentima,
ali proizlazi iz slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti. Pravo na
prigovor savjesti sadrano je i priznato u preporukama i
rezolucijama Parlamentarne skuptine i Komiteta ministara
Savjeta Evrope. 312 Meutim, Evropska komisija za ljudska prava je
u svojoj praksi utvrdila da prigovor savjesti nije zatien
sloboda. Naime, lan 4, stav 3b Evropske konvencije kae da u
zemljama u kojima se priznaje prigovor savjesti, sluba koja se
zahtijeva umesto sluenja vojne obaveze ne predstavlja prinudni
rad, iz ega jasno proizilazi da je dravama lanicama ostavljeno
312
Dokumenti Savjeta Evrope koji se odnose na pravo na prigovor savjesti su:
Rezolucija 337 (1967.); Preporuka br. 478 (1967.) o pravu na prigovor savjesti;
Preporuka br. 816 (1977.) i Preporuka br. 1518 (2001.) o pravu prigovora
savjesti vojnoj slubi dravama lanicama; Preporuka br. R (87) 8 Komiteta
ministara CoE dravama lanicama o pravu prigovora savjesti obaveznoj vojnoj
slubi od 9. aprila 1987. godine.
312
Vidi Autio protiv Finske, 72 DR 241, ECmHR, App. No. 17086/90 (1991.) i
X. protiv Austrije, ECmHR, App. No. 5591/72, 43 Coll. 161.
224
da odlue da li e predvidjeti prigovor savjesti u svom pravnom

poretku. 313
Prigovor savjesti i civilna sluba su u BiH bili definirani
Zakonom o odbrani Federacije Bosne i Hercegovine, te Zakonom
o odbrani Republike Srpske koji su u nekoliko lanova zakona
definirali pitanja vezana za ove oblasti. Bile su ustanovljene
Komisije za rjeavanje prigovora savjesti na entitetskom nivou.
Organizacije u kojima se mogla sluiti civilna sluba su se nalazile
u svih deset kantona u Federaciji BiH, te u etiri regije u Republici
Srpskoj. Poetkom januara 2006. godine zapoela je primjena
Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine. 314 Entitetski parlamenti su
donijeli zakone, te su entitetski zakoni o odbrani prestali da vae
od 1. januara 2006. godine. 315 Time su prestale da vae odredbe
koje su regulirale proceduru ostvarenja prava na prigovor savjesti.
Jedna od najznaajnijih novina uvedena odredbom lana 79
novog zakona jeste ukidanje vojne obaveze, koja je bila regulirana
entitetskim zakonima. Na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine 1.
januara 2006. godine ukinuto je sluenje vojnog roka i
ustanovljena je profesionalna vojska. Meutim, taj zakon predvia
i rezervni sastav, kao komponentu oruanih snaga Bosne i
Hercegovine, iji je zadatak pruanje podrke aktivnim
mirnodopskim snagama, odravanje operativne gotovosti,
dopuna operativnim potencijalima i poboljanje odrivosti
aktivnih snaga.. U lanu 36(1) Zakona predvieno je da glavninu
rezervnog sastava ine vojnici, podoficiri i oficiri kojima je
prestala profesionalna vojna sluba po ugovoru. Prema lanu 36,
stav 2, ministar odbrane moe regrutirati dodatne pripadnike
rezervnog sastava, koji mogu biti bez prijanjeg vojnog iskustva,
313
Vidi Autio protiv Finske, 72 DR 241, ECmHR, App. No. 17086/90 (1991.) i
X. protiv Austrije, ECmHR, App. No. 5591/72, 43 Coll. 161.
314
Sl.glasnik BiH, br. 88/05
315
Zakon o prestanku vaenja Zakona o odbrani Republike Srpske (Sl. glasnik
RS, br. 117/05) i Zakon o prestanku vaenja Zakona o odbrani Federacije BiH
(Sl. novine FBiH, br. 2/06).
225
kako bi popunio formacijska mjesta za koja su potrebni strunost

i iskustvo. Propisana je obaveza pripadnicima rezervnog sastava
koji nemaju prijanjeg vojnog iskustva da moraju proi vojnu
obuku u skladu s dodijeljenom vojnoevidencijskom specijalnou,
odnosno poloajem. Svi pripadnici rezervnog sastava moraju
proi redovnu obuku kako bi ispunili zakonske obaveze. Ovo
znai da uprkos ukidanju vojne obaveze i ustanovljavanju
profesionalne vojske u BiH jo uvijek postoji mogunost da se,
pored profesionalnih vojnih lica, regrutuju u rezervni sastav i
osobe koje iz svojih moralnih, vjerskih, filozofskih, politikih i
drugih uvjerenja ne mogu biti pripadnici oruanih snaga. Stoga
smatramo da je neophodno ponovno u Bosni i Hercegovini
uspostaviti zakonske mehanizme za ostvarivanje ovog prava
svima koji mogu na bilo koji nain dobiti dunosti vezane za
Oruane snage Bosne i Hercegovine, bilo u rezervnom sastavu,
bilo u profesionalnom sastavu Oruanih snaga.
4.8.6. Restitucija imovine vjerskih organizacija
Zakonom o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i

vjerskih zajednica, vjerskim zajednicama se u lanu 12, stav 3, daje
pravo na restituciju oduzete imovine u cijeloj zemlji bez
diskriminacije u skladu sa zakonom. Meutim Zakon o
denacionalizaciji-restituciji jo uvijek nije donesen, tako da nema
zakonskih mehanizama koji bi omoguili vjerskim zajednicama
da ostvare svoje proklamovano pravo na restituciju oduzete
imovine. Specifian je sluaj sa imovinom Katolike crkve, koja je
oduzeta, kao i ostalim vjerskim zajednicama, i prela u fond
optenarodne imovine bive Jugoslavije. Naime, odredbom lana
10, stav 3, Temeljnog ugovora izmeu Svete stolice i BiH
regulirano je da je: Bosna i Hercegovina obavezna Katolikoj
crkvi u roku od 10 godina, raunajui od stupanja na snagu ovog
ugovora, vratiti sve nacionalizovane nekretnine ili dobra uzeta bez
226
odgovarajue naknade. Za nekretnine i dobra koja ne bude

mogue vratiti, BiH za njih dati pravednu naknadu o emu e se
dogovoriti vlasti BiH i zakonski ovlatenici vlasnitva. Ovo bi
znailo da je javna vlast posebnim ugovorom sa jednom od
vjerskih zajednica, prije donoenja zakona o denacionalizaciji-
restituciji, koji bi na openit nain u skladu sa javnim interesom
rijeio pitanje denacionalizacije i restitucije oduzete imovine svih
vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, na poseban nain
regulirala ovo pitanje sa jednom od crkava i vjerskih zajednica u
Bosni i Hercegovini. Time bi Katolika crkva bila u povlatenom
poloaju u odnosu na sve druge vjerske zajednice u Bosni i
Hercegovini. Stoga je, kako bi se odredbe ugovora uskladile sa
ustavnim i zakonskim poloajem vjerskih zajednica u Bosni i
Hercegovini, koji garantuje njihovu ravnopravnost i propisuje
obavezu da svoja prava ostvaruju u skladu sa zakonom, potpisan
Dodatni protokol o spornom stavu iz Ugovora. Ovim se
Protokolom u tri take izjavljuje da e se restitucija imovine
Katolike crkve vriti na nain i u rokovima koji e biti predvieni
odgovarajuim zakonom koji e donijeti Bosna i Hercegovina.
Nakon toga Temeljni ugovor sa Dodatnim protokolom je
ratifikovan i stupio je na snagu 25. oktobra 2007. godine. Imajui
u vidu navedeno, moe se zakljuiti da Bosna i Hercegovina ima
obavezu urediti pitanje restitucije imovine vjerskih zajednica
zakonom koji bi sve vjerske zajednice doveo u ravnopravan
poloaj u skladu sa ustavom, zakonom i meunarodnim
standardima.
4.9. Sloboda izraavanja
lan 19 PGP:
1. Niko ne moe biti uznemiravan zbog svojih miljenja.
227
2. Svako lice ima pravo na slobodu izraavanja; ovo pravo bez

obzira na granice, podrazumijeva slobodu iznalaenja, primanja i irenja
informacija i ideja svih vrsta, u usmenom, pismenom, tampanom ili
umjetnikom obliku, ili na bilo koji nain po slobodnom izboru.
3. Ostvarivanje sloboda predvienih u taki 2 ovog lana obuhvata
posebne dunosti i odgovornosti. Sljedstveno tome, ono moe biti
podvrgnuto izvjesnim ogranienjima koja moraju, meutim, biti izriito
odreena zakonom, a potrebna su iz razloga:
(a) potovanja prava ili ugleda drugih lica;
(b) zatite dravne bezbjednosti, javnog reda, javnog zdravlja i
morala.

sloboda:
1. Svako ima pravo na slobodu izraavanja. Ovo pravo ukljuuje
slobodu miljenja i slobodu primanja i prenoenja informacija i ideja,
bez mijeanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj lan ne sprjeava
drave da zahtijevaju dozvole za rad od radio, televizijskih i filmskih
kompanija.
2. Ostvarivanje ovih sloboda, budui da ukljuuje obaveze i
odgovornosti, moe podlijegati takvim formalnostima, uvjetima,
ogranienjima ili sankcijama predvienim zakonom i koje neophodne u
demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti, teritorijalnog
integriteta ili javne sigurnosti, sprjeavanja nereda ili zloina, zatite
zdravlja i morala, ugleda ili prava drugih, sprjeavanja irenja
povjerljivih informacija ili u interesu ouvanja autoriteta i
nepristrasnosti sudstva.
228
lan II/3h Ustava Bosne i Hercegovine, u odgovarajuem

dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i
slobode iz stava 2 ovog lana, to ukljuuje:
h) Slobodu izraavanja.
lan II/A2 Ustava Federacije BiH glasi:

Federacija e osigurati primjenu najvieg nivoa meunarodno
priznatih prava i sloboda utvrenih u aktima navedenim u
Aneksu.
Posebno:
(1) Sve osobe na teritoriji Federacije uivaju prava na:
l) osnovne slobode: slobodu govora i tampe;
Odgovarajui lanovi Ustava Republike Srpske glase:

lan 32
Graani imaju pravo javno iznositi miljenje o radu dravnih i
drugih organa i organizacija, podnositi im predstavke, peticije i
prijedloge i na njih dobivati odgovor.
Nitko ne moe biti pozvan na odgovornost niti trpjeti druge tetne
posljedice zbog javno izraenog miljenja o radu dravnih organa
ili stavova iznesenih u predstavci, peticiji i prijedlogu, osim ako je
time poinio kazneno djelo.
lan 34
Graaninu se garantira sloboda izraavanja nacionalne
pripadnosti i kulture i pravo uporabe svog jezika i pisma.
Nitko nije duan da se oituje o svojoj nacionalnoj pripadnosti.
229
U Bosni i Hercegovini postoje propisi koji na jedan

zadovoljavajui nain reguliraju slobodu izraavanja, a posebno
na nain na koji je ona predviena u odredbama PGP, te Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i praksom
Evropskog suda za ljudska prava. Izvjetaj o slobodi medija u
BiH 316 zakljuio je: Bosna i Hercegovina ima napredan pravni
sistem kojim se regulira sloboda medija. Parlamentarna
skuptina Vijea Evrope je kao osnovni indikator demokratije
prednost dala slobodi izraavanja i informiranja u medijima. 317
Stoga je veoma bitna i informacija po kojoj se Bosna i
Hercegovina, prema stanju slobode medija u svijetu 318, nalazila na
34. mjestu, dok je prema trenutnom stanju za 2008. godinu na 19
mjestu.
Pravo na slobodu izraavanja je regulirano ustavnom
materijom na dravnom i entitetskom nivou. Ustav Bosne i
Hercegovine eksplicitno ne regulira pravo na slobodan pristup
informacijama, ali budui da se Evropska konvencija za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda direktno primjenjuje u Bosni i
Hercegovini i ovo pravo je obuhvaeno lanom II/3h Ustava BiH.
Na osnovu ovog tumaenja, u Bosni i Hercegovini je usvojen i
Zakon o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini
(Sl. glasnik BiH, br. 28/00 i 45/06). 319
Zakoni kojima se regulira sloboda pristupa informacijama
uspostavili su pravni okvir kojim ...svaka osoba ima pravo
316
Izvjetaj o stanju slobode medija u Bosni i Hercegovini, OSCE, Predstavnik
za slobodu medija, Mikls Haraszti, 29. marta 2007. godine, strana 2.
317
Indikatori za procjenu medijskih sloboda u zemljama lanicama Vijea
Evrope (Odluka 1636 (2008.)).
318
Izvjetaj pripremljen od strane Reporters Without Borders.
319
Istu materiju i na isti nain reguliraju Zakon o slobodi pristupa
informacijama Republike Srpske i Zakon o slobodi pristupa informacijama
Federacije BiH.
230
pristupa ovim informacijama u najveoj moguoj mjeri sukladno

javnom interesu, te da javna tijela imaju odgovarajuu obvezu
objavljivanja informacije. Ovakvo rjeenje je usaglaeno sa
praksom Evropskog suda za ljudska prava koji je potvrdio pravo
pristupa informacijama u predmetima Observer i Guardian protiv
Velike Britanije 320 i Autronic protiv vicarske 321, dok je obavezu
objavljivanja informacija potvrdio u predmetu Guerra i drugi
protiv Italije 322, kada je sud ustvrdio:
da pravo da se dobije informacija, predviena lanom 10,
stav 2, Evropske konvencije, u osnovi zabranjuje vladama
onemoguavanje osobama primanje informacija koje drugi ele ili
bi mogli eljeti da podjele sa njim.
Ipak, u praksi Evropskog suda za ljudska prava jo uvijek
nije utvrena obaveza da drava objavljuje informacije
samoinicijativno, ali jeste utvrdila obavezu objavljivanja
informacija na zahtjev pojedinaca, to, naravno, moe podlijegati
ogranienjima predvienim u nastavku lana 10, stav 2, Evropske
Ogranienja, odnosno izuzeci, koji se mogu utvrditi od
objavljivanja traene informacije utvruju se u skladu sa
izuzecima predvienim u lanovima 6 i 7. Ova ogranienja
ukljuuju sluajeve koji moraju ispunjavati situacije kada bi se od
otkrivanja informacije moglo oekivati izazivanje tete po
legitimne ciljeve 323, to korespondira sa mogunou predvianja
izuzetka iz lana 10.2 Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda. 324 Legitimni ciljevi predvieni ovim
lanom ukljuuju vanjsku politiku, interese odbrane i sigurnosti,
320
Observer i Guardian protiv Velike Britanije (26. novembar 1991. godine,
serija A, broj 216).
321
Autronic protiv vicarske (22. maj 1990. godine, serijs A, broj 178).
322
Guerra i drugi protiv Italije (19. februar 1998. godine).
323
lan 6 Zakona o slobodi pristupa informacijama.
324
Iako ovaj stav Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim
slobodama predvia ...ogranienja neophodna u demokratskom drutvu....
231
kao i zatitu javne sigurnosti, interese monetarne politike,

spreavanje kriminala i svako otkrivanje kriminala, zatita procesa
donoenja odluka od strane javnog tijela u davanju miljenja,
savjeta ili preporuka od strane javnog tijela, zaposlene osobe u
javnom tijelu, ili svake osobe koja vri aktivnosti za, ili u ime
javnog tijela, a ne obuhvata injenine, statistike, naune ili
tehnike informacije. Od ogranienja predvienih u lanu 10.2
ovaj lan jedino nije ukljuio ogranienje koje se tie zatite
zdravlja i morala. lan 7 predvia izuzetak u pogledu povjerljivih
komercijalnih informacija, a lan 8 se odnosi na izuzetak kod
zatite privatnosti.
U Bosni i Hercegovini je stvoren poseban pravni okvir
kojim se regulira izuzetak iz lana 10.2 Evropske konvencije za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a koji se odnosi na
zatitu osobnih podataka. Vezano za zatitu osobnih podataka
pogledajte poglavlje koje se odnosi na pravo na zatitu privatnog
ivota porodice stana i prepiske.
Zakon o zatiti od klevete Federacije BiH i Zakon o zatiti
od klevete Republike Srpske reguliraju dio koji se odnosi na
ogranienja slobode izraavanja predviajui da se ovim
zakonima definira: ...prihvatljiva ogranienja slobode izraavanja
... 325 iz lana 10, stav 2, Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda 326, odnosno ureuju se graanska
odgovornost za tetu nanesenu ugledu fizikog ili pravnog lica
iznoenjem ili prenoenjem izraavanja neistinitih injenica 327
s obavezom da se odredbe ovih zakona tumae tako da se u
325
Zakon o zatiti od klevete Republike Srpske lan 1, stav 1.
326
Ostvarivanje ovih sloboda, budui da ukljuuje obaveze i odgovornosti,
moe podlijegati takvim formalnostima, uvjetima, ogranienjima ili sankcijama
predvienim zakonom, koje su neophodne u demokratskom drutvu u
interesu...ugleda ili prava drugih...
327
Zakon o zatiti od klevete FBIH (Sl. glasnik FBIH, broj 19/03 i 73/05) lan 1,
stav 1.
232
najveoj mjeri osigura princip slobode izraavanja. 328 Oba ova

zakona na jedan uniforman nain reguliraju ovu materiju i to je
najvanije u potpunosti eliminiraju mehanizme krivinog
gonjenja za klevetu i nanoenje sramote, to je prije odluke
visokog predstavnika 329 bilo predvieno krivinim zakonima
entiteta i bilo je direktno upereno protiv slobode izraavanja u
BiH.
4.9.3. Osnivanje i rad elektronskih medija
Zakon o komunikacijama 330 regulira oblast komunikacija,

te uspostavlja Regulatornu agenciju za komunikacije Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija). Agencija je
funkcionalno nezavisna i neprofitna institucija sa statusom
pravnog lica prema zakonima Bosne i Hercegovine. U smislu
ovog zakona komunikacije ukljuuju telekomunikacije, radio,
emitiranje (ukljuujui kablovsku televiziju), i usluge i sredstva
koja su s tim u vezi, to znai, ovim zakonom se stvara okvir za
reguliranje oblasti telekomunikacija, ali i oblast osnivanja i rada
elektronskih medija.
Regulatornom agencijom za komunikacije Bosne i
Hercegovine rukovodi generalni direktor, koji je odgovoran za sve
regulatorne funkcije Agencije. Njega predlae Vijee Regulatorne
agencije za komunikacije BiH (u daljem tekstu: Vijee Agencije), a
potvruje Vijee ministara BiH. Vijee Agencije je tijelo koje vodi
Agenciju u pogledu stratekih pitanja provoenja zakona. Vijee
Agencije usvaja kodeks rada i pravila za emitiranje i
328
lan 2 Zakona o zatiti od klevete Republike Srpske i lan 3 Zakona o zatiti
od klevete FBIH.
329
Odluka o slobodi informiranja i ukidanju krivine kazne za klevetu i uvredu
(Slubeni glasnik BiH, br. 14/99).
330
Slubeni glasnik BiH, br. 31/03 i 75/06.
233
telekomunikacije, te djeluje kao apelaciono tijelo za odluke koje

donosi generalni direktor.
4.9.3.1. Dozvola i postupak izdavanja dozvola za emitiranje

programa. - Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i
Hercegovine (Agencija) odgovorna je za proglaavanje pravila u
oblasti emitiranja i telekomunikacija, osiguranje njihovog
potivanja, izdavanje dozvola emiterima i operaterima
telekomunikacija u skladu s odredbama ovog zakona, te za
praenje potivanja uvjeta kod izdatih dozvola i druge
nadlenosti. Budui da zakon nije u potpunosti regulirao nain
osnivanja medija, Vijee Agencije je usvojilo Pravilo 36/2008 o
nainu dodjele i uvjetima dozvole za distribuciju radio i
televizijskih programa. Sva pravna lica koja su u skladu sa
zakonom registrovana za obavljanje djelatnosti telekomunikacija,
duna su prije zapoinjanja bilo kakvog oblika pruanja usluge
pribaviti dozvolu. 331
Ovim pravilom se predvia da se dozvola dodjeljuje na
neekskluzivnoj osnovi, kao i da se dozvola izdaje u roku od dva
mjeseca od dana dostavljanja zahtjeva Agenciji. Zahtjev za
izdavanje dozvole za distribuciju radio-televizijskog programa
podnosi se na obrascu L 23, koji je sastavni dio ovog pravila.
Zahtjev moe biti odbijen samo ukoliko se utvrdi da je podnosilac
dao netane podatke ili nije platio naknade. Daljnje ogranienje
koje se odnosi na osnivanje medija moe se nai u Pravilu
21/2003 332, koje za cilj ima postizanje pluralizma medija, odnosno
onemoguavanje koncentracije vlasnitva nad medijima. Ovo
pravilo zabranjuje koncentraciju vlasnitva nad medijima 333 i u
331
Zakon o komunikacijama, lan 3, stav 1.
332
Pravilo o medijskoj koncentraciji i vlasnitvu nad elektronskim i tampanim
medijima.
333
U prilogu Preporuke Vijea Evrope broj. R (99) 1, lan 1: Drave lanice
trebaju da razmotre uvoenje zakonodavstva koje je usmjereno da sprijei i
suzbije koncentracija koja bi mogla da ugrozi medijski pluralizam na
234
skladu s njim jedno lice ne moe biti vlasnik dvije, ili vie, radijske
stanice, ili dvije, ili vie, televizijske stanice koje imaju isti
populacijski omjer pokrivanja stanovnitva 334, te dozvoljava
ogranieno mjeovito vlasnitvo jednog printanog medija i jednog
elektronskog medija, odnosno jedne radijske stanice i jedne
televizijske stanice za populacijski omjer pokrivanja
stanovnitva. 335
Kodeks o emitovanju radio-televizijskog programa 336 ureuje
osnovne principe programskih sadraja koji se emituju u
programima radio-televizijskih stanica, te utvruje pravila kojima
se obezbjeuju uvjeti za osiguranje prava na slobodu izraavanja,
te u smislu zatite slobode izraavanja postavlja ope programske
standarde 337, ureuje posebnu zatitu djece i maloljetnika, titi
privatnost, te postavlja posebne programske standarde. 338
dravnom, regionalnom ili lokalnom nivou. Drave lanice trebaju da uzmu u

razmatranje mogunost uvoenja pragova u zakonima ili priliko
autoriziranja, licenciranja ili u slinim postupcima kako bi se ograniio
utjecaj koji bi jedno komercijalno preduzea ili grupa mogla imati u jednom ili
vie medijskih sektora.
334
U smislu ovog zakona vlasnitvo podrazumijeva - vlasnitvo fizikog ili
pravnog lica u iznosu veem od 10 procenata udjela kapitala u elektronskim ili
tampanim medijima, a populacijski omjer pokrivenosti stanovnitva
stanovnitvo koje je se nalazi u podruju zone servisa signala radijske i
televizijske stanice, u skladu sa tehnikim uslovima dozvole izdate od strane
Agencije.
335
lan 3 Pravila 21/2003
336
Sl. glasnik BiH, 20/08
337
Ovdje kodeks ureuje govor mrnje, pristojnost, pravinost i nepristranost,
laan ili varljiv materijal, nasilje i opasno ponaanje, nagost, erotiku i
pornografiju, te regulira obavezu uvoenja upozorenja za publiku.
338
Kodeks, u smislu posebnih programskih standarda, regulira religijske
programe i predstavljanje religije u programima, pravo na odgovor,
izvjetavanje o sudskim procesima, paranormalne sposobnosti, egzorcizam,
okultne radnje, alternativna medicina, te opu zabranu prikazivanja
nadriljekarstva.
235
4.9.4. Odredbe krivinih zakona
Krivini zakoni u Bosni i Hercegovini sadre odredbe koje

ograniavaju ponaanje koje je nastalo koritenjem slobode
izraavanja u tri oblasti koje su pokrivene lanom 10, stav 2,
a posebno radi zatite teritorijalnog integriteta, spreavanja
objavljivanja informacija primljenih u tajnosti, odravanja
autoriteta i nepristranosti suda, dok je potpuna dekriminalizacija
uinjena potpuno u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska
prava 339 u odnosu na djela povrede ugleda drugih u pogledu
klevete.
4.9.4.1. Zatita teritorijalnog integriteta. - Jedino Krivini

zakon Republike Srpske 340 predvia postojanje krivinog djela
koje se odnosi na pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog
ureenja Republike Srpske. Ovo dozvoljeno ogranienje je nastalo
u praksi Evropskog suda za ljudska prava koji je u predmetu
Piermont gdje je sud prihvatio da je ometanje prava nastupilo radi
postizanja dva cilja, spreavanje nereda i u interesu teritorijalnog
integriteta. 341
4.9.4.2. Spreavanje objavljivanja informacija primljenih u

tajnosti. - Stav 2, lana 10 Evropske konvencije o za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda ponudio je jednu iroku
formulaciju koja se odnosi na dozvoljeno ogranienje slobode
izraavanja koje se odnosi na objavljivanje informacija koje su
339
Vidi zakljuke Izvjetaja specijalnog izvjestioca Komisije za ljudska prava
Ujedinjenih nacija za slobodu izraavanja, E/CN.4/2000/63, stav 205; za stav da
krivina odgovornost za klevetu nije razmjerna mjera zatiti ugleda, vidi
presudu Evropskog suda za ljudska prava Dalban protiv Rumunije, ECHR,
App. No. 28144/95 (1999.).
340
KZ Republike Srpske, lan 307, stav 1, 2 i 3.
341
Presuda od 27. aprila 1995. godine, A.314, strana 25.
236
primljene u tajnosti. Krivina djela koja su obuhvaena sa sva tri

krivina zakona, a odnose se na pijunau342, odavanje dravne
tajne 343, odavanje tajne Federacije BiH 344, odavanje tajne
Republike Srpske 345, odavanje slubene tajne 346 i odavanje vojne
tajne 347, oito predviaju ogranienja u interesu nacionalne
sigurnosti, teritorijalnog integriteta ili javne sigurnosti.
4.9.4.3. Odravanja autoriteta i nepristrasnosti suda. - Nae

krivino zakonodavstvo je na pravilan nain usko primijenilo ovo
ogranienje specifino za lan 10 Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda. Jedina ogranienja koja se
odnose na ovaj izuzetak tiu se odavanja identiteta zatienog
svjedoka 348 i na povredu tajnosti postupka 349, gdje se oba mogu
opravdati interesom nacionalne sigurnosti, teritorijalnog
integriteta ili javne sigurnosti, odnosno zatitom ugleda ili prava
drugih.
4.9.5. Zabrana propagiranja rata i pozivanja na nacionalnu,

rasnu ili vjersku mrnju
lan 20 PGP:
1. Svako propagiranje rata je zakonom zabranjeno.
342
KZ BIH lan 163, KZ FBIH lan 157 i KZ RS lan 304.
343
KZ BIH lan 164.
344
KZ FBIH lan 158
345
KZ RS lan 305
346
KZ BIH lan 225, KZ FBIH lan 388 i KZ RS lan 355
347
KZ FBIH lan 415 i KZ RS lan 329
348
349
237
2. Svaki poziv na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju koji

predstavlja podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje,
zakonom je zabranjeno.
U Bosni i Hercegovini zabrana propagiranja rata i

pozivanja na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju predstavlja
krivino djelo, te je regulirano entitetskim krivinim zakonima.
Naalost, ova zabrana nije predviena u Ustavu BiH, niti u
Krivinom zakonu BIH, iako bi na taj nain ova zabrana bila jo
vie naglaena kao nedopustiva u pravnom poretku BiH. Ova dva
krivina zakona ne normiraju na isti nain ovo krivino djelo, ali
se ini da obje odredbe, uz odreena odstupanja, obuhvataju,
smisao lana 20 PGP-a. U smislu stava 2, lana 20 PGP-a, oba
entitetska krivina zakona zabranjuju izazivanje ili raspaljivanje
nacionalne, rasne ili vjerske mrnje, razdora ili netrpeljivosti 350,
meutim ak i definiranju djela ova dva zakona uvode razliite
elemente krivinog djela. Krivini zakon FBiH predvia da se ovo
djelo mora izvriti na nain da se djelo izvri javno, to
predstavlja nepotrebno suavanje samog stava 2, lana 20, PGP-a,
dok nastavlja da posljedica ovog djelovanja moe biti i izazivanje
ili raspaljivanje netrpeljivosti meu konstitutivnim narodima i
ostalima koji ive u Federaciji, ime se, opet, nepotrebno suava
smisao stava 2, lana 20 PGP-a, koji eksplicitno zahtijeva da ovo
djelo odnosi na svako pozivanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku
mrnju bez obzira gdje te osobe ive. Ova odredba moe biti
problematina u primjeni ako se bude usko tumaila, meutim,
ako se ista bude tumaila u skladu sa lanom 3, stav 1 KZ FBiH 351,
350
lan 163, stav 1 Krivinog zakona FBIH i lan 390. stav 1 Krivinog zakona
RS
351
lan 3, stav 1, KZ FBIH Krivina djela i krivinopravne sankcije propisuju
se samo za ona ponaanja kojima se tako ugroavaju ili povrjeuju osobne
slobode i prava ovjeka, te druga prava i drutvene vrijednosti zajamene i
238
koji propisuje izriitu povezivost krivinih djela u zakonu i

meunarodnog prava, onda bi nadleni organ ovo djelo trebao
tumaiti u skladu sa meunarodnopravnim standardima, u ovom
sluaju sa lanom 20, stav 2 PGP-a. Krivini zakon Republike
Srpske iri smisao stava 2, lana 20 PGP-a na nain da uvodi novi
nain izvrenja djela irenjem ideja o superiornosti jedne rase ili
naroda nad drugim bez uvoenja bilo kakvih ogranienja.
I kazneni okvir za ovo krivino djelo razliit je u dva
entitetska zakona. Naime, u Federaciji BiH zaprijeena kazna
iznosi kaznu zatvora od jedne do pet godina, dok je kao donji
zakonski minimum u Republici Srpskoj predviena novana
kazna ili kazna zatvora do dvije godine.
O zabrani propagiranja rata i pozivanja na nacionalnu,
rasnu ili vjersku mrnju govore jo tri odredbe ovih lanova koji
ureuju kvalificirane oblike izvrenje ovog djela na nain da
prisilom, zlostavljanjem, ugroavanjem sigurnosti, izlaganjem
poruzi narodnosnih, etnikih ili vjerskih simbola, oteenjem tuih
simbola, skrnavljenjem spomenika, spomen-obiljeja ili grobova352,
odnosno zloupotrebom poloaja ili ovlatenja, te ureuje
posljedice za izvrioca ovog djela ako nastupe posljedice, odnosno
da je zbog tog djela dolo do nereda, nasilja ili drugih tekih
posljedica za zajedniki ivot (konstitutivnih) naroda i ostalih koji
ive u Federaciji BiH/Republici Srpskoj. 353
Krivini zakon Republike Srpske jo u stavu 4 dodaje
obavezu oduzimanja materijala i predmeta koji nose poruke iz
stava 1 ovog lana, kao i sredstva za njihovu izradu,
razmnoavanje ili rasturanje.
zatiene Ustavom Federacije i meunarodnim pravom da se njihova zatita ne

bi mogla ostvariti bez krivinopravne prinude.
352
lan 163, stav 2 KZ FBIH i lan 390, stav 2 KZ RS.
353
lan 163, stav 3 KZ FBiH i lan 390, stav 3 KZ RS.
239
Krivini zakon FBiH u lanu 363, stav 2, posebno

kvalificira izvrenje ovog djela izvrenog od strane medija ili
novinara na nain da oni, krei standarde profesionalnog
ponaanja, koriste hukaki, govor mrnje ili govor koji oito
poziva ili potie na nasilje, narodnosne ili etnike sukobe i time
dovodi do ugroavanja javnog reda ili mira. Zaprijeena kazna se
kree od novane kazne do kazne zatvora do tri godine to ovo
djelo ini lakim oblikom izvrenja zabranjenog djela iz PGP-a.
Ovakav, ili slian, lan se ne nalazi u Krivinom zakonu BiH ili
Krivinom zakonu Republike Srpske.
Kodeks o emitovanju radio-televizijskog programa u lanu
4 zabranjuje emitiranje programa putem kojeg prenosi jasan i
neposredan rizik od podsticanja etnike ili vjerske mrnje izmeu
zajednica u Bosni i Hercegovini, ili koji od strane gledalaca moe
biti protumaen u smislu poticanja na nasilje, nered i nemire, te
zabranjuje da programski sadraji radio-televizijskih stanica budu
usmjereni na krenje zajamenih sloboda i prava ovjeka i
graanina ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i spolne
netrpeljivosti ili mrnje. Kodeksom je posebno zabranjeno
emitiranje programskih sadraja koji sadre ili podstiu na
diskriminaciju i/ili nasilje na osnovu pripadnosti etnikoj grupi,
spola/roda, spolne i seksualne orijentacije, odnosno koji podstiu
na uznemiravanje ili seksualno uznemiravanje. Jedino iskljuenje
zabrane podsticanja mrnje, govora mrnje i podsticanja na
diskriminaciju se odnosi na programske sadraje ukoliko su oni
dio naunog, autorskog ili dokumentarnog rada i/ili predstavljaju
dio objektivnog novinarskog izvjetaja i objavljeni su bez namjere
da se podstie na te radnje, odnosno sa namjerom da se kritiki
ukae na takve radnje.
240
4.10. Pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu

udruivanja
lan 21 PGP:
Priznaje se pravo mirnog okupljanja. Vrenje ovo prava moe
samo da bude predmet ogranienja nametnutih u skladu sa zakonom, a
koja su potrebna u jednom demokratskom drutvu u interesu
nacionalne bezbjednosti, javne bezbjednosti, javnog reda ili radi zatite
javnog zdravlja ili morala ili prava i sloboda drugih lica.
lan 22 PGP:
1. Svako lice ima pravo da se slobodno udrui sa drugim licima,
ukljuujui i pravo na osnivanje sindikata i ulanjenje u iste radi zatite
svojih interesa.
2. Vrenje ovog prava moe biti samo predmet ogranienja
predvienih zakonom a koja su potrebna u demokratskom drutvu u
interesu nacionalne bezbjednosti, javne bezbjednosti, javnog reda ili
radi zatite javnog zdravlja i morala ili prava i sloboda drugih lica. Ovaj
lan ne spreava da se vrenje ovog prava od strane lanova oruanih
snaga ili policije podvrgne zakonskim ogranienjima.
3. Nijedna odredba ovog lana ne doputa dravama lanicama
Konvencije od 1948. godine Meunarodne organizacije rada o
sindikalnoj slobodi i zatiti sindikalnih prava da donese zakonske mjere
koje bi naruavala ili da primjenjuju zakon na nain koji bi naruavao
garancije predviene navedenom konvencijom.

sloboda:
1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu
udruivanja s drugima, ukljuujui pravo osnivanja sindikata i
pridruivanja sindikatima zbog zatite svojih interesa.
241
2. Ova prava nee biti ograniena izuzev na nain propisan

zakonom i koji je neophodan u demokratskom drutvu u interesu
nacionalne sigurnosti ili javne sigurnosti, u cilju spreavanja nereda ili
zloina, zatite zdravlja ili morala ili zatite prava sloboda drugih. Ovim
se lankom se ne zabranjuje uvoenje zakonitih ogranienja na ona
prava koja uivaju pripadnici oruanih snaga, policije ili dravne
administracije.
Pravo na slobodu mirnog okupljanja i sloboda

udruivanja, kao politika prava, u Bosni i Hercegovini regulirana
su i garantovana pravnim okvirom: Ustavom Bosne i
Hercegovine 354 i ustavima entiteta (Federacije BiH 355 i Republike
Srpske 356), Statutom Distrikta Brko 357, zakonima o javnim
skupovima (ranijim SR BiH 358, Republike Srpske 359,
kantonalnim 360 i Distrikta Brko 361), zakonima o udruenjima i
354
lan II/3 i Ustava BiH.
355
lan II/2.1 i 2 Ustava FBiH.
356
lan 30 i 31 Ustava Republike Srpske.
357
lan 15 Statuta Distrikta Brko.
358
Zakon o javnim skupovima, Slubeni list SR BiH, br. 41/90, 19/01 i 38/01,
Uredba sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o javnim
skupovima, Slubeni list RBiH, br. 13/93, Zakon o potvrivanju uredbi sa
zakonskom snagom, Slubeni list RBiH, br. 13/94.
359
Zakon o okupljanju graana u Republici Srpskoj, Slubeni glasnik Republike
Srpske, br. 21/96.
360
Npr., Zakon o javnom okupljanju, Narodne novine Hercegovako-
neretvanske upanije, br. 4/00.
361
Slubeni glasnik Brko distrikta, br. 26/04.
242
fondacijama 362, Zakonom o politikim organizacijama 363, drugim

zakonima relevantnim za politiko 364, sindikalno365, omladinsko366
i vjersko 367 organizovanje i djelovanje, nacionalne manjine 368, te
odreena poslovna udruenja, poput tzv. profesionalnih
asocijacija 369, kao i meunarodnim dokumentima prihvaenim u
pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, posebno: Opom
deklaracijom o ljudskim pravima 370, Evropskom konvencijom za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda 371, Meunarodnim
paktom o graanskim i politikim pravima 372, te Meunarodnim
paktom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima 373.
Pravo na politiko udruivanje, te slobodno izraavanje
politike volje graana putem izbora, osnivanje i djelovanje
politikih stranaka, formulisanje politikih programa, pristupanje
politikim strankama i izborne procedure i kampanje, regulirani
362
Zakon o udruenjima i fondacijama Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik
BiH, br. 32/01, Zakon o udruenjima i fondacijama FBiH, Slubene novine
FBiH, br. 45/02, Zakon o udruenjima i fondacijama Republike Srpske,
Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 52/01 i 42/05, Zakon o udruenjima i
fondacijama Brko distrikta, Slubeni glasnik Brko distrikta, br. 12/02.
363
Slubeni list SR BiH, br. 27/91.
364
Izborni zakon BiH, Slubeni glasnik BiH, br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02,
4/04, 20/04, 25/05.
365
Npr., Zakon o radu FBiH, Slubene novine FBiH, br. 43/99, Slubeni glasnik
Republike Srpske, br. 38/00, Slubeni glasnik Brko distrikta, br. 43/03
366
Zakon o omladinskom organizovanju, Slubeni glasnik Republike Srpske, br.
98/04
367
Npr. Zakon o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica u
Bosni i Hercegovini, Slubeni glasnik BiH, br. 5/04
368
Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina, Slubeni glasnik BiH,
broj 12/03
369
Npr. Zakon o preduzeima u Republici Srpskoj, Slubeni glasnik Republike
Srpske, br. 24/98, Zakon o privrednim drutvima u FBiH, Slubene novine
FBiH, br. 23/99 i 45/00
370
lan 20
371
lan 11
372
lan 21 i 22
373
lan 8
243
su ustavom Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i

Republike Srpske, Statutom Distrikta Brko, zakonima o
politikim organizacijama i Izbornim zakonom BiH. 374
Meunarodni prakt o graanskim i politikim pravima ne

garantuje svakome pravo mirnog okupljanja, nego samo
priznaje ovo pravo, to je restriktivnija formulacija nastala kao
kompromis u vrijeme hladnoratovskih tenzija.
Savremeni standardi vrenja ovog prava, odnosno uivanja ove
slobode, ne podrazumijevaju samo pasivan odnos drave prema
mirnim okupljanjima, nego od drave zahtijevaju:
- Aktivan angaman i nakon to se skup prijavi, odnosno za njega
izda dozvola (ovisno o reimu koji je u pojedinim zemljama
primijenjen),
- Pruanje zatite grupama koje koriste pravo na mirno
okupljanje, te
- Obezbjeenje okupljanja prilikom kojih u demonstracijama
javno izraavanje pojedinih grupa ne odgovora ili je neprihvatljivo
za neke druge grupacije. 375

osnovnih sloboda odnosi se samo na mirno okupljanje, te stoga
skup sa posebnim ili glavnim ciljem izazivanja nereda ne pripada
pod lan 11. Meutim, ako do poremeaja izazvanog skupom
doe sluajno, takav skup e uivati zatitu lana 11 Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Sud
smatra da lan 11 namee pozitivne obaveze dravama da zatite
pravo slobode udruivanja. Stoga je drava obavezna poduzeti
mjere da zatiti miran skup od nasilja drugih koji ga ele
374
Izborni zakon BiH, Slubeni glasnik BiH, br. 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02,
4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08 i 37/08.
375
Vojin Dimitrijevi, Milan Paunovi, u saradnji sa Vladimirom eriem,
Ljudska prava, Beogradski centar za ljudska prava, Dosije, Beograd, 1997.
244
prekinuti. Dravi je ostavljena iroka sloboda u odluivanju koje

mjere e poduzeti s tim ciljem. 376
Stvarna, djelotvorna sloboda mirnog okupljanja ne moe

biti reducirana na puku dunost od strane drave da se ne mijea:
isto negativan koncept ne bi bio u skladu sa ciljem i svrhom
sloboda. Poput lana 8 Evropske konvencije, lan 11 ponekad
zahtjeva preduzimanje pozitivinh mjera, ako je potrebno, ak i u
sferi odnosa meu pojedincima. 377
Prema ustavnopravnom okviru, u Bosni i Hercegovini,

uivanje prava i sloboda garantovanih ustavima BiH, Federacije
BiH, Republike Srpske, Statutom Distrikta Brko i
meunarodnim sporazumima vaeim u Bosni i Hercegovini, a
posebno onim uz ustave, osigurana su svim licima u Bosni i
Hercegovini, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao to je
spol, rasa, boja, jezik, vjera, politiko i drugo miljenje, nacionalno
ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinama,
imovina, roenje ili drugi status.
Prema Ustavu BiH, Bosna i Hercegovina i oba entiteta e
osigurati najvii nivo meunarodno priznatih ljudskih prava i
osnovnih sloboda.
Prava i slobode predviena Evropskom konvencijom za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima
direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju
prioritet nad svim ostalim zakonima.
376
Christopher Harland, Ralph Roche, Ekkehard Strauss, Komentar Evropske
konvencije o ljudskim pravima prema praksi u Bosni i Hercegovini i
Strasbourgu, Sarajevo, 2003., str. 267. i 268.
377
P. van Dijk, G.J.H. van Hoof, Teorija i praksa Evropske konvencije o
ljudskim pravima, Sarajevo, 2001., str. 555.
245

prava i slobode iz Kataloga prava, to ukljuuje i slobodu mirnog
okupljanja i slobodu udruivanja sa drugima.
Dakle, Ustav Bosne i Hercegovine naglaava direktnu
primjenu ljudskih prava i sloboda zagarantovanih Evropskom
konvencijom za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim
protokolima, za sva lica na teritoriji BiH, sa pravnom snagom nad
svim ostalim zakonima.
Ustavom FBiH propisano je da e Federacija osigurati
primjenu najvie razine meunarodno priznatih prava i sloboda
utvrenih u ustavu i meunarodnim dokumentima navedenim u
Dodatku, uz Ustav FBiH, posebno, izmeu ostalog, i temeljnih
sloboda: slobode okupljanja, slobode udruivanja, ukljuujui
slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima, te slobodu
neudruivanja.
sloboda, te Protokol uz nju, kao i Opa deklaracija o ljudskim
pravima, Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima i
Meunaordni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim
pravima su, prema Dodatku Ustavu FBiH, instrumenti za zatitu
ljudskih prava koji imaju snagu ustavnih odredbi.
Ustav Republike Srpske propisuje da graani imaju pravo
na mirno okupljanje i javni protest. Sloboda okupljanja moe se
zakonom ograniiti samo radi zatite sigurnosti ljudi i imovine.
Zagarantovana je sloboda politikog organizovanja i djelovanja u
skladu sa zakonom. Zabranjeno je politiko organizovanje i
djelovanje usmjereno na ugroavanje demokratije, naruavanje
integriteta Republike Srpske, krenje Ustavom zagarantovanih
sloboda i prava, te raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mrnje
i netrpeljivosti.
Prava i slobode zagarantovana ovim ustavom ne mogu se
oduzeti ni ograniiti. Poglavlje o ljudskim pravima i osnovnim
246
slobodama u Ustavu Republike Srpske dopunjeno je takama od 1

do 3 Amandmana LVII, koje glase:
U sluaju razliitosti u odredbama o pravima i slobodama
izmeu Ustava Republike Srpske i Ustava Bosne i Hercegovine,
primjenjuju se one odredbe koje su za pojedinca povoljnije.
Odredbe lanova 10, 21, 30, 32, 33, 34, 38 i 43 Ustava o
pravima i slobodama graana tretiraju se kao odredbe o ljudskim
pravima i osnovnim slobodama i odnose se na sve, a ne samo na
graane.
Odredbe lanova 13, 22, 23, 24, 25, 26, 28 i 30 Ustava o
pravima i slobodama ostvarit e se u skladu sa odgovarajuim
odredbama lanova od 8 do 11 Evropske konvencije o zatiti
ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Dakle, amandmanom na Ustav Republike Srpske direktno
se upuuje na ostvarivanje prava na mirno okupljanje, javni
protest i slobodu okupljanja u skladu sa Evropskom konvencijom
za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Statut Brko distrikta (lan 15) propisuje da sva lica imaju
pravo na slobodu mirnog okupljanja.
osnovnih sloboda i praksi Evropskog suda za ljudska prava u
Strazburu pravom na slobodu udruivanja garantuje se pravo na
osnivanje i ulanjivanje u udruenja, politike stranke, vjerske
zajednice, sindikate, udruenja poslodavaca, trgovaka drutva i
razne druge oblike udruivanja. Evropski sud za ljudska prava u
Strazburu, u nekoliko navrata je posebno naglasio vanost
politikih stranaka koje u okviru lana 11 uivaju posebnu zatitu
s obzirom na njihovu kljunu ulogu u demokratskom drutvu.
Kao i politikim strankama, Evropski sud za ljudska prava
u Strazburu, posvetio je posebnu panju i udruenjima
247
nacionalnih manjina koje ele koristiti svoje pravo na slobodu

udruivanja.
Prema Zakonu o zatiti prava pripadnika nacionalnih
manjina stoji da: pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na
slobodu okupljanja radi izraavanja svojih kulturnih, vjerskih,
obrazovnih, socijalnih, ekonomskih i politikih sloboda, prava,
interesa, potreba i identiteta.
osnovnih sloboda titi slobodu udruivanja s drugima u
pozitivnom i negativnom aspektu. On obuhvaa pravo na
osnivanje udruenja ili pravo na pridruivanje ve postojeima
(pozitivni aspekt), ali i pravo da se ne bude lanom nekog
udruenja (negativni aspekt).
Ustav FBiH eksplicitno navodi i slobodu neudruivanja.
Zakonodavstvo relevantno za (politiko) udruivanje,
organizovanje i djelovanje, kao i sindikalno, sadri odredbe o
dobrovoljnosti udruivanja, dakle, iskljuuje element obaveznosti
udruivanja i ostavlja prostor negativnom aspektu prava na
udruivanje.
Takoer, prema ustavnom i zakonodavnom okviru, te
relevantnim provedbenim aktima i odredbama nie pravne snage,
jasno je da se ogranienja slobode udruivanja mogu postaviti
samo u skladu sa zakonom, a potujui principe meunarodnih
dokumenata o ljudskim pravima vaeih u Bosni i Hercegovini.
osnovnih sloboda, sloboda udruivanja nije apsolutno pravo, to
znai da se ovo pravo moe ograniiti pod odreenim
okolnostima. lan 11, stav 2, Evropske konvencije postavlja
odreene uvjete moguim ogranienjima prava na slobodu
udruivanja, pa e ogranienje prava na slobodu udruivanja biti
doputeno samo ako je:
248
a) Propisano zakonom (Prema Evropskoj konvenciji za

zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zakonom se
ne smatra samo zakon u formalnom smislu, ve to moe
biti i drugi propis (npr., podzakonski opi akt), ustav,
meunarodni ugovor koji obavezuje dravu, kao i pravo
Evropske unije);
b) Ima legitimni cilj (prema Evropskoj konvenciji sloboda,
udruivanja moe se ograniiti samo radi: interesa dravne
sigurnosti, ili javnog reda i mira, spreavanja nereda ili
zloina, zatite zdravlja ili morala, zatite prava i sloboda
drugih, to su odredbe inkorporirane u ustavne, odnosno
zakonske i akte nie pravne snage u BiH) i
c) Nuno u demokratskom drutvu (ne smije se ograniiti
sloboda udruivanja vie nego to je neophodno, kako bi
se zadovoljila ta potreba - ostvarenja legitimnih ciljeva).
Legitimna ogranienja prava na slobodu udruivanja prema

Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda,
pored sluajeva gdje su kumulativno ispunjeni uslovi
doputenosti ogranienja da je ogranienje propisano zakonom,
imaju legitimni cilj i nuno u demokratskom drutvu, postoje i na
osnovu:
lana 15 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda - drava moe u vrijeme rata ili drugog
izvanrednog stanja, u opsegu koji je strogo odreen
potrebama tih vanrednih prilika, poduzeti mjere kojima
derogira svoju obvezu potivanja prava na slobodno
udruivanje, uz uslov da te mjere nisu nespojive sa ostalim
njenim meunarodnopravnim obvezama;
lana 16 Evropske konvencije - lan11 ne spreava
nametanja ogranienja politikoj djelatnosti stranaca;
249
lana 17 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda - nita se u Evropskoj konvenciji ne
moe tumaiti na nain da ukljuuje pravo na uputanje u
neku djelatnost ili izvrenje nekog ina, koji bi upuivali
na unitenje prava ili sloboda priznatih Evropskom
konvencijom, ili njihovo ograniavanje u veoj mjeri od
one njome predviene.

osnovnih sloboda propisuje da taj lan ne zabranjuje nametanje
zakonskih ogranienja u ostvarivanju prava na slobodno
udruivanje pripadnicima oruanih snaga, policije ili dravne
uprave.
Drave mogu poduzeti mjere koje smatraju potrebnima

radi zatite pravne sigurnosti i ustavnih prava graana, ali to
moraju uiniti u skladu sa Evropskom konvencijom za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda, a poduzete mjere e biti
podlone sudskom nadzoru.
4.10.2. Ogranienja slobode okupljanja
Prema pozitivnim propisima u Bosni i Hercegovini,

ustavima i meunarodnim dokumentima garantovana sloboda
mirnog okupljanja moe se ograniiti samo zakonom.
U Republici Srpskoj zakonodavstvo o slobodi mirnog okupljanja
doneseno je na entitetskom, a u Federaciji Bosne i Hercegovine na
kantonalnom nivou.
250
Prema ranije vaeem zakonu na dravnom nivou,

Zakonu o javnim skupovima 378, pod javnim skupovima
podrazumijevaju se zborovi, mitinzi i drugi skupovi sazvani radi
stvaranja i ispoljavanja javnog miljenja ili razvijanja politike
svijesti i aktivnosti graana na javnom mjestu, kao i uline
povorke, politiki skupovi, te skupovi koji se prireuju radi
izvoenja kulturno-zabavnog programa, sportskog takmienja i
slini skupovi (priredbe) na javnom mjestu.
Vjerska zajednica ne moe sazvati niti organizovati
politiki skup. 379
Zahtijeva se blagovremena, potpuna i uredna prijava
odravanja javnog skupa stanici javne bezbjednosti (nadlenoj
policijskoj stanici upravi), osim u sluajevima odravanja
uenikih ili studentskih priredbi u prostorijama kole ili druge
odgovorajue ustanove, te drugih priredbi u zatvorenoj prostoriji,
ograenom prostoru ili na drugom mjestu na kome se ne odvija
javni saobraaj, ako se na toj priredbi nee odrati sportsko
takmienje, igranke ili slian zabavni program. 380
Stranci (strane fizike i pravne osobe) mogu sazvati i
odravati javni skup samo po prethodnom odobrenju policijske
stanice uprave. 381
Javni skup ne moe sazvati, niti na javnom skupu moe
istupati lice prema kome je sudskom presudom izreena mjera
bezbjednosti zabrane javnog istupanja. 382
378
Slubeni list SR BiH, br. 41/90, 19/01 i 38/01.
379
lan 2 Zakona o javnim skupovima, Slubeni list SR BiH, br. 41/90, 19/01 i
38/01.
380
38/01.
381
38/0.
382
38/01.
251
Zakonom o javnom okupljanju 383 propisano je da se pod

javnim okupljanjem graana smatra svako organizovano
okupljanje graana koje se odrava na za to primjerenom mjestu
(javni skup), te da se javna okupljanja graana odravaju radi
javnog izraavanja politikih, socijalnih i drugih uvjerenja i
interesa, kao mirna okupljanja i javni protesti, javne priredbe kao
okupljanja radi ostvarivanja prihoda u okviru registrovane
djelatnosti, koja, s obzirom na oekivani broj uesnika ili karakter
javnog skupa, zahtijevaju preduzimanje posebnih mjera
obezbjeenja i drugi javni skupovi kao okupljanja graana ija je
svrha ostvarivanje dravnih, vjerskih, humanitarnih, kulturno-
umjetnikih, sportskih i drugih interesa, koja nemaju za cilj
ostvarivanje prihoda i ne prijavljuju se, osim izuzetno, a koji su
slobodni i ostvaruju se na nain propisan ovim zakonom.
Samo ovim zakonom mogu se propisati ogranienja prava
na javno okupljanje radi zatite Ustavom utvrenog poretka,
javnog morala i zdravlja ljudi, kao i zatite sloboda i prava drugih
ljudi.
Sloboda govora i istupanja na javnom skupu je ograniena
zabranom svakog pozivanja i podsticanja na upotrebu nasilja, na
nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu mrnju i netrpeljivost.
Javni skup ne moe sazvati, niti na javnom skupu moe
istupati, lice kome je sudskom odlukom izreena mjera
bezbjednosti zabrane javnog istupanja. S obzirom na to da u
krivinom zakonu Republike Srpske 384 ne postoji mjera
bezbjednosti javnog istupanja, ovu odredbu Zakona o javnom
okupljanju je potrebno uskladiti prema navedenom.
Prostor primjeren za javni skup je javno mjesto koje je
pristupano i pogodno za okupljanje lica iji broj i identitet nije
unaprijed odreen i na kome okupljanje graana ne dovodi do
383
Zakon o javnom okupljanju, Slubeni glasnik RS br. 118/08.
384
Krivini zakon RS, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 49, od 25. juna
2003. godine.
252
ugroavanja prava drugih lica, javnog morala, bezbjednosti ljudi i

imovine, zdravlja ljudi i ometanja javnog saobraaja.
Aktom grada, odnosno optine, odreuje se prostor
primjeren za javni skup.
Izuzev prostora odreenog aktom grada, odnosno optine,
iz ovog zakona, mirno okupljanje ne moe se odravati:
a) U blizini bolnica, na nain da ometa pristup vozilima hitne
pomoi,
b) U blizini djejih vrtia i osnovnih kola, dok u njima borave
djeca,
c) U nacionalnim parkovima i zatienim parkovima prirode,
osim mirnih okupljanja koja imaju za cilj popularizaciju
zatite prirode i ovjekove okoline, kao i obiljeavanje
znaajnih istorijskih datuma,
d) U blizini spomenika kulture, ako bi to moglo prouzrokovati
unitenje ili oteenje zatiene vrijednosti,
e) Na magistralnim, regionalnim i lokalnim putevima na
nain kojim se ugroava bezbjednost saobraaja,
f) U blizini objekata koji se posebno obezbjeuju na
udaljenosti najmanje 50 metara od njih.
Odredba da se mirno okupljanje ne moe odravati u

blizini objekata koji se posebno obezbjeuju na udaljenosti
najmanje 50 metara od njih ostavlja prostor za mogunost
zloupotrebe, zbog nedovoljne odreenosti i preciziranosti u dijelu
objekata koji se posebno obezbjeuju, te bi je bilo potrebno
detaljnije urediti vodei rauna o demokratskim standardima i
principima reguliranja i ostvarivanja ciljeva prava na mirno
okupljanje i javni protest. Takoer, imajui u vidu da se terminom
graanin uobiajeno iskljuivo podrazumijeva dravljanin Bosne
i Hercegovine, bilo bi dobro nai adekvatniji termin i formulaciju
koji bi iskazivali jednakost prava na mirno okupljanje za
dravljanje i strance.
253
U Zakonu o javnom okupljanju u Hercegovako-

neretvanskom kantonu propisano je jo niz ogranienja u smislu
da javna okupljanja ne mogu organizovati politike organizacije
ili udruenja graana iji je rad zabranjen.
Zabranjeno je uesnicima javnih okupljanja i osobama
koje se kreu prema mjestu odravanja javnog okupljanja nositi
oruje, ili predmete, namijenjene, ili podobne, za nanoenje
ozljeda ili oteivanje imovine.
Na javnim okupljanjima zabranjeno je nositi oznake ili
druge simbole, ime se podstie nasilje, nacionalna ili vjerska
mrnja. 385
Zakonom o okupljanju graana u Brko distriktu386
propisuju se jo neka ogranienja:
Javni skup se ne moe odravati ispred kolskih ustanova
dok traje nastava i ispred zdravstvenih ustanova;
Javni skup se moe prijaviti i odvijati kao kretanje
uesnika javnog skupa na odreenom prostoru kad je
mogue dodatnim mjerama osigurati privremenu izmjenu
reima saobraaja, kao i zatitu zdravlja i sigurnost ljudi i
imovine i to samo neprekinutim kretanjem, osim na
mjestu polaska i zavretka;
Javni skup iz prethodnog stava se moe odravati od 8 do
14 sati i od 18 do 23 sata i moe trajati najdue tri sata.
Relevantni navedeni propisi o mirnom okupljanju i
udruivanju u BiH nisu ograniili prava na mirno okupljanje i
javni protest pripadnika oruanih snaga, policije i dravnih
slubenika. Prema meunarodnim dokumentima o ljudskim
pravima vaeim u BiH nije zabranjeno da se nameu zakonska
385
Zakon o javnom okupljanju, Narodne novine Hercegovako-neretvanske
upanije, br. 4/00, lanovi 13,14 i 15.
386
Slubeni glasnik Brko distrikta, br. 26/04.
254
ogranienja u ostvarivanju tih prava pripadnicima oruanih

snaga, policije ili dravne uprave. To je, uglavnom, uinjeno
posebnim zakonima.
4.10.2.1. Politiko i sindikalno organizovanje i djelovanje, te

pravo na trajk. - Opa zabrana trajka suprotna je pravu na
slobodu udruivanja, ali meunarodni radni standardi doputaju
zabranu i ograniavanje prava na trajk odreenim ciljnim
skupinama zaposlenika/javnih slubenika, tako da se, na primjer,
u oruanim snagama i policiji obim prava na organizovanje, a
time i obim prava na trajk, utvruje nacionalnim zakonima ili
drugim propisima.
Slubenici i namjetenici u organima dravne slube svoje
pravo na trajk mogu ostvariti samo pod uvjetima i u proceduri
koja je propisana Pravilima sindikata.
Analizom pozitivnopravnih rjeenja u BiH vezano za

pravo na trajk moe se zakljuiti kako se naelno samo ostavlja
mogunost da se u okviru pojedinih djelatnosti pitanje
doputenosti ostvarivanja prava na trajk uredi na drugaiji
nain. 387 Zakonom o trajku u Federaciji Bosne i Hercegovine 388
ureuje se pravo uposlenika na trajk, pravo sindikata da pozove
na trajk, pravo poslodavca da iskljui uposlenika iz rada i druga
pitanja vezano za trajk. trajk u Vojsci Federacije Bosne i
Hercegovine, pripadnika ministarstava unutarnjih poslova,
organa uprave i slubi za upravu u Federaciji Bosne i
Hercegovine, uredit e se posebnim zakonom. Sindikat, prema
odredbama ovog Zakona, ima pravo pozvati na trajk i provesti ga
radi zatite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava i interesa
svojih lanova.
387
Jasminka Gradaevi - Sijeri , Pravo na trajk u djelatnostima od vitalnog
znaaja, http://www.pulsdemokratije.net/, od 20.6.2007. godine.
388
Zakon o trajku u Federaciji Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik FBiH br.
14/00
255
trajk se moe organizirati samo sukladno ovom ili

drugom zakonu, pravilima sindikata o trajku i kolektivnim
ugovorom. Uposlenik slobodno odluuje o svom sudjelovanju u
trajku. Organiziranje i uestovanje u trajku organiziranom
sukladno odredbama ovoga i drugog zakona, kolektivnog ugovora
i pravilima sindikata o trajku, ne predstavlja povredu ugovora o
radu.
Zakonskim rjeenjem u Republici Srpskoj, trajk je

reguliran u djelatnostima od posebnog i javnog interesa, prema
kojem je osnovni uslov da trajk u tim djelatnostima ne smije
dovesti do poremeaja minimuma procesa rada kojim se
obezbjeuje zatita ivota i zdravlja ljudi i materijalnih vrijednosti.
Prema Zakonu o trajku 389 u Republici Srpskoj, ako se

trajk ispoljava okupljanjem radnika, mjesto okupljanja uesnika
u trajku ne moe biti van radne sredine poslodavca, to se moe
tumaiti kao svojevrsno ogranienje prava na mirno okupljanje i
javni protest.
Ovim zakonom ureen je postupak organizovanog prekida rada
putem kojeg radnici mogu ostvariti zatitu profesionalnih,
ekonomskih i socijalnih prava, a koji se moe organizovati u
preduzeu, ustanovi i kod drugog pravnog i fizikog lica
(poslodavca). Organizovanje trajka, odnosno uee u trajku
pod uslovima utvrenim ovim zakonom, ne predstavlja povredu
radne discipline, ne moe biti osnov za pokretanje postupka za
utvrivanje disciplinske i materijalne odgovornosti radnika, ne
moe biti osnov za udaljavanje radnika sa rada i ne moe za
posljedicu imati otkaz ugovora o radu.
Zakonom o trajku390 u Brko distriktu Bosne i

Hercegovine ureuje se postupak putem kojeg uposlenici, radi
389
Zakon o trajku, Slubeni glasnik RS br. 111/08, od 5.11.2008. godine.
390
Zakon o trajku, Slubeni glasnik Brko distrikta, decembar 2005.
256
zatite svojih ekonomskih i socijalnih prava, ostvaruju ustavno

pravo na trajk u Brko distriktu. trajkom, u smislu ovog zakona,
smatra se organizirani prekid rada u preduzeu, tijelima Brko
distrikta, te kod domaeg i stranog pravnog i fizikog lica koje
zapoljava radnike. Uposlenici slobodno odluuju o svom ueu
u trajku. Organiziranje i uestvovanje u trajku organiziranom u
skladu sa odredbama zakona i odgovarajueg kolektivnog ugovora
ne predstavlja povredu ugovora o radu.
Prema Zakonu o radu 391, u Federaciji Bosne i Hercegovine

je ureeno pitanje osnivanja, pristupanja i istupanja iz sindikata,
odnosno udruenja poslodavaca. Prema navedenom zakonu,
radnik odnosno poslodavac, ne moe biti stavljen u nepovoljan
poloaj zbog toga to jeste, odnosno to nije lan sindikata ili
udruenja poslodavaca. Zakonita djelatnost sindikata, odnosno
udruenja poslodavaca, ne moe se trajno ili privremeno
zabraniti.
Prema odredbama Zakona u o radu 392, u Republici Srpskoj

radnik, kao i lice koje trai zaposlenje, ne moe biti stavljen u
neravnopravan poloaj kod ostvarivanja prava na osnovu rada i
prava na zaposlenje zbog rase, etnike pripadnosti, boje koe,
pola, jezika, religije, politikog ili drugog miljenja i ubjeenja,
socijalnog porijekla, imovnog stanja, lanstva ili nelanstva u
sindikatu, ili politikoj organizaciji, tjelesnog i duevnog zdravlja i
drugih obiljeja koja nisu u neposrednoj vezi sa prirodom radnog
odnosa.
Radnici imaju pravo da, po svom slobodnom izboru,

organizuju sindikat i da se u njega ulanjuju, u skladu sa statutom
391
Slubeni glasnik FBiH, br. 43/99, 32/00 i 29 /03.
392
Zakon o radu, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 38/00, 40/00, 47/02,
38/03, 66/03 i 20/07
257
i pravilima sindikata. Poslodavci imaju pravo da po svom

slobodnom izboru organizuju odgovarajua udruenja
poslodavaca i da se u njih ulanjuju, u skladu sa statutom i
pravilima tih udruenja. Sindikat i udruenja poslodavaca
osnivaju se bez ikakve prethodne saglasnosti bilo kojeg dravnog
organa. Radnici, odnosno poslodavci, slobodno odluuju o svom
istupanju iz sindikata, odnosno iz udruenja poslodavaca.
Poslodavcima i udruenjima poslodavaca, kada djeluju u svoje
ime ili putem drugog lica, lana ili zastupnika, zabranjeno je da se
mijeaju u organizovanje i rad sindikata, ili da, uz davanje
materijalne ili druge podrke sindikatu, kontroliu njegov rad.
Sindikatu, kada djeluje u sopstveno ime ili putem drugog lica,
lana ili zastupnika, zabranjeno je da se mijea u organizovanje,
rad i upravljanje udruenjem poslodavaca. Zakonita djelatnost
sindikata i udruenja poslodavaca ne moe se trajno, niti
privremeno zabraniti. Sindikalne organizacije upisuju se u registar
sindikalnih organizacija, koji propisuje i vodi ministarstvo
nadleno za poslove rada. Radnik ostvaruje pravo na trajk u
skladu sa odredbama vaeeg Zakona o trajku.
Zakon o namjetenicima u organima dravne slube u
Federaciji Bosne i Hercegovine 393 propisuje da namjetenici
organa dravne slube imaju pravo, po svom slobodnom izboru,
organizirati sindikat, te se u njega ulaniti sukladno statutu ili
pravilima tog sindikata, kao to imaju pravo, sukladno zakonu,
trajkati.
Zakon o dravnoj slubi u institucijama Bosne i

Hercegovine 394 regulira prava dravnog slubenika da osnuje ili se
ulani, ali ne i da bude obavezan da se ulani, u sindikat ili
393
lan 5 Zakona o namjetenicima u organima dravne slube u Federaciji
Bosne i Hercegovine, Slubene novine Federacije BiH br. 67/05, od 30.11.2005.
394
Zakon o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine, Slubeni
glasnik BiH br. 12/02, 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06.
258
profesionalno udruenje, u skladu sa zakonom i da trajkuje u

skladu sa zakonom. Dravni slubenik ne moe biti lan upravnih
i drugih odbora politikih stranaka i ne smije slijediti instrukcije
politikih stranaka.
Prema relevatnim odredbama Zakona o policijskim

slubenicima Federacije Bosne i Hercegovine 395, policijski
slubenik e se uvijek suzdravati od javnoga ispoljavanja
politikih i vjerskih uvjerenja dok je na dunosti.
Policijski slubenik ne moe zauzimati poloaj, obnaati

dunost ili obavljati djelatnost koje su nespojive sa njegovim
slubenim dunostima, a posebno:
- Ne moe biti nositeljem bilo kakve javne dunosti;
- Ne moe biti lan politike stranke, niti slijediti naputke

politikih stranaka, kao ni u policijskoj odori nazoiti skupovima
politikih stranaka ili drugim politikim skupovima, osim ukoliko
je na dunosti.
Policijski slubenik dat e ostavku kada se prijavi kao

kandidatat za izbornu javnu dunost ili u momentu kad je
imenovan na poloaj unutar bilo kojega tijela vlasti u Bosni i
Hercegovini.
Policijski slubenik ima pravo osnivati i ulanjivati se u

sindikat ili profesionalnu udrugu, sukladno zakonu.
Zakon o unutranjim poslovima Federacije Bosne i

Hercegovine 396, propisuje da kandidat za direktora policije ne
395
Zakon o policijskim slubenicima Federacije Bosne i Hercegovine Slubene
novine Federacije BiH br. 28/05, od 11.05.2005.
396
Zakon o unutranjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine, Sl. novine
FBiH br. 49/05, od 08.08.2005. godine.
259
moe biti lan politike stranke. Lica koja su, ili koja su bila, na
bilo kojoj poziciji u politikoj stranci, na bilo kojem nivou, ili
imenovana na bilo koju poziciju od politike stranke i lica koja
su, ili koja su bila lanovi izvrnog, odnosno zakonodavnog tijela
na bilo kojem nivou, ne mogu se imenovati na mjesto direktora
policije, niti mogu biti lanovi Nezavisnog odbora koji vri izbor
direktora policije, kao i lica koje tereti IPTF-ov izvjetaj o
nesaradnji.
Prema odredbama Zakona o unutranjim poslovima 397,

lanovi Nezavisnog odbora (koji imenuje direktora policije) ne
mogu biti lanovi politikih stranaka. Direktor policije ne moe
biti lan politike stranke. Kandidati za direktora ne mogu biti
lanovi politikih stranaka, ni lica koja se nalaze na bilo kojem
poloaju u politikoj stranci na bilo kojem nivou, ili ih je politika
stranka imenovala na neki poloaj, odnosno koje su lanovi
izvrnog ili zakonodavnog tijela na bilo kojem nivou.
Policajci u svom radu ne mogu ispoljavati svoja politika
opredjeljenja, niti se rukovoditi istim.
Zaposleni u Ministarstvima unutranjih poslova BiH ne

mogu obavljati funkciju u zakonodavnim i izvrnim organima
vlasti niti biti lanovi upravnih i drugih organa u preduzeima i
drugim pravnim licima i politikim strankama.
Zaposleni u Ministarstvu unutranjih poslova, osim
policajca, ostvaruju pravo na trajk u skladu sa Zakonom o
trajku.
Odredbama Zakona o policiji Brko distrikta 398 regulirano

je da policajci mogu obrazovati struna udruenja, ali ne mogu
397
Zakon o unutranjim poslovima, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 48,
od 24.juna 2003. godine.
398
lan 42 Zakona o policiji Brko distrikta, Slubeni glasnik Brko distrikta,
br. 2/02, od 8.juna 2000.god.
260
biti lanovi politikih stranaka i podravati politike kandidate,

niti platforme politikih stranaka.
Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine 399 propisuje zabranu
politikog angairanja pripadnika oruanih snaga.
Oruane snage ne mogu se koristiti u politike svrhe niti
za aktivnosti politikih stranaka. Politiko i javno djelovanje
pripadnika oruanih snaga regulira se na slijedei nain:
Pripadnici oruanih snaga, ukljuujui generale, neutralni

su u politikim pitanjima i nee se angairati u bilo kojoj vrsti
aktivnosti politikih stranaka, niti biti izabrani, ili imenovani na
javnu dunost.
Ovaj lan ne spreava pripadnike oruanih snaga da se
registriraju za glasanje i glasaju, ili da se kandidiraju za izbore u
skladu s odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Pripadnik rezervnog sastava, koji je izabran ili imenovan
na javnu dunost, nije obavezan dati ostavku na dunost ako je
angairan na redovnoj obuci, ali za vrijeme boravka u oruanim
snagama ne moe djelovati i nastupati kao pripadnik politike
stranke.
Zakonom o slubi u oruanim snagama Bosne i
Hercegovine 400, profesionalnim vojnim licima zabranjeno je
sindikalno i politiko organizovanje.
Vojnim licima u pravilu je zabranjeno javno istupanje
vezano za stanje i odnose u oruanim snagama bez pisanog
odobrenja ministra odbrane, osim u zakonom propisanim
sluajevima.
Vojno lice ima pravo obavljanja vjerskih aktivnosti radi
ostvarivanja vjerskih sloboda u skladu sa specifinostima svake od
vjera.
399
Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH, br. 88/05.
400
Zakon o slubi u oruanim snagama Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik
BiH, br. 88/05, 53/07 i iz 2008. godine.
261
Organizacija i obavljanje vjerskih aktivnosti iz stava (1)

ovog lana zasnivaju se na principu individualne slobode
izraavanja i obavljanja vjerske slube pripadnika oruanih snaga.
Organizacija vjerskih aktivnosti u oruanim snagama
prvenstveno se zasniva na objektivnim vojnim potrebama.
Ministarstvo odbrane BiH, u saradnji sa zakonom
priznatim crkvama i vjerskim zajednicama, propisuje organizaciju
i nain funkcioniranja vjerskih aktivnosti u oruanim snagama i
osigurava ostvarivanje vjerskih sloboda, kako je utvreno
zakonom.
Profesionalno vojno lice u oruanim snagama moe se
ukljuiti u aktivnosti udruenja i nevladinih organizacija samo
ako su te aktivnosti u skladu s ovim Zakonom.
Profesionalno vojno lice moe postati lan stranog profesionalnog
udruenja ili meunarodne organizacije samo po odobrenju
ministra odbrane.
4.10.3 Zabrana javnog skupa
Zabranit e se javni skup ako se na njemu ispoljava

aktivnost koja ugroava ustavni poredak, ili su utvrene okolnosti
iz kojih proizilazi da e se ugroavati, initi kanjiva djela ili
podsticati na njihovo vrenje, naruavati javni red i mir ili
vrijeati javni moral, te da e biti ugroena sigurnost ljudi i
imovine.
Odravanje javnog skupa zabranit e se i kada je to
potrebno radi zatite zdravlja ljudi. Zabranit e se odravanje
javnog skupa koji nije blagovremeno prijavljen, kad je
prijavljivanje obavezno.
Odravanje javnog skupa moe se zabraniti i ako se
osnovano moe oekivati da e se njegovim odravanjem
onemoguiti javni saobraaj, a saziva ili organizator javnog
262
skupa, odnosno policijska stanica uprava, nisu u mogunosti da

blagovremeno obezbijede red i mir na javnom skupu, odnosno
normalan javni saobraaj.
Takoer, policijska stanica uprava poduzet e mjere za
onemoguavanje odravanja, odnosno prekidanja javnog skupa,
koji je zabranjen ili koji nije prijavljen, kad je prijavljivanje
obavezno. 401
Prema Zakonu o javnom okupljanju u Republici Srpskoj,
nadleni organ e rjeenjem zabraniti odravanje mirnog
okupljanja, ako:
- Je usmjereno na ugroavanje Ustavom utvrenog poretka,
- Nije blagovremeno i uredno prijavljeno,
-Je prijavljeno na prostorima na kojima se, u skladu sa ovim
zakonom, ne moe odravati,
- Su ciljevi nesporno usmjereni na krenje zagarantovanih
sloboda i prava ovjeka, odnosno zbog razliitih nacionalnih,
rasnih, vjerskih ili kulturnih osjeanja i pripadnosti mogu
podstai na nasilje,
-Postoji stvarna opasnost da bi odravanjem mirnog okupljanja
bila ugroena bezbjednost ljudi i imovine, ili bi dolo do ozbiljne
opasnosti od nasilja odnosno do naruavanja javnog reda i mira u
veem obimu i
- To je potrebno radi spreavanja ugroavanja zdravlja ljudi, na
zahtjev organa dravne uprave nadlenog za segment zdravstva.
Rjeenje iz stava 1 ovog lana mora se donijeti najkasnije 24 sata
prije prijavljenog poetka odravanja mirnog okupljanja.
Protiv rjeenja o zabrani odravanja mirnog okupljanja

organizator moe izjaviti albu. Nadleni organ duan je da albu
sa spisima odmah dostavi ministru unutranjih poslova Republike
401
Zakon o javnim skupovima, Slubeni list SR BiH, br. 41/90, 19/01, 38/01,
13/93 i 13/94.
263
Srpske. Rjeenje po albi mora se donijeti i dostaviti organizatoru

najkasnije u roku od 24 sata od prijema albe. Ukoliko ministar u
utvrenom roku ne donese odluku na osnovu albe, moe se
odrati mirno okupljanje. Organizator je duan da odmah po
prijemu rjeenja kojim se zabranjuje mirno okupljanje obavijesti
javnost o tome i, po mogunosti, ukloni javno istaknuta
obavjetenja o sazivanju mirnog okupljanja. Protiv ovoga rjeenja
moe se pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom.
Zakon o javnom okupljanju u Hercegovako-

neretvanskom kantonu402 propisuje i da e se odravanje javnog
okupljanja zabraniti:
1. Ako javno okupljanje organizuje osoba kojoj je izreena
mjera sigurnosti, odnosno zabrane javnog istupanja za
vrijeme dok ta mjera traje;
2. Ako javno okupljanje organizuje politika organizacija ili
udruenje graana iji je rad zabranjen 403.
Zabranjeno je istupanje na javnom skupu koji nije
prethodno prijavljen, odnosno nije blagovremeno prijavljen, ili je
njegovo odravanje zabranjeno, kao i na skupu ije je dalje
odravanje prekinuto po odredbama ovog zakona, ako to
istupanje nije usmjereno na stiavanje eventualno nastalog
nereda, ili na razilaenje skupa, kao i istupanje na spontano
nastalom skupu na mjestima na kojima se vri javni saobraaj. 404
402
upanije, br. 4/00.
403
Zakon o javnim skupovima, Slubeni list SR BiH, br. 41/90, 19/01 i 38/01 i
upanije, br. 4/00.
404
38/01.
264
Zakon o okupljanju graana u Brko distriktu propisuje

sljedee:
Policija e zabraniti odravanje javnog skupa ako je on
sazvan radi vrenja aktivnosti usmjerenih na:
- Nasilno mijenjanje poretka utvenog Ustavom
Bosne i Hercegovine i Statutom Brko distrikta;
- Naruavanje teritorijalnog integriteta Brko
distrikta;
- Krenje sloboda i prava ovjeka i graanina
zajamenih Ustavom Bosne i Hercegovine i
Statutom Brko distrikta;
- Izazivanje i podsticanje nacionalne, rasne i vjerske
netrpeljivosti i mrnje;
- Vrenje krivinih djela, ili se tom aktivnou
podstie na vrenje takvih djela;
- Naruavanje javnog reda i mira i vrijeanje javnog
morala.
Odravanje javnog skupa e se zabraniti i kada javni skup
nije blagovremeno prijavljen, kad je prijavljivanje
obavezno.
Policija moe zabraniti odravanje javnog skupa ako se
osnovano moe oekivati da e na javnom skupu biti
naruen javni red i mir, ugroen ivot ili sigurnost ljudi, ili
imovine, odnosno da e se odravanjem javnog skupa
onemoguiti, ili znatno oteati, odvijanje javnog
saobraaja.
265
4.10.4. Sloboda udruivanja
Ustavom BiH i entitetskim ustavima u Bosni i

Hercegovini, te prihvaenim meunarodnim dokumentima,
garantovano je pravo na udruivanje, koje podrazumijeva
mogunost da se graani udruuju radi ostvarivanja svojih
politikih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih, sportskih,
individualnih, kolektivnih i drugih potreba i interesa u dravi.
Pravo na udruivanje predstavlja pravni osnov i za osnivanje i
djelovanje udruenja graana i fondacija.
Prema relevantnim odredbama vaeeg Zakona o
udruenjima i fondacijama, objavljenog u Slubenim novinama
FBiH, 20. septembra 2002. godine, te Zakona o udruenjima i
fondacijama Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike
Srpske, br. 52/01 i 42/05) udruenje je svaki oblik dobrovoljnog
povezivanja vie fizikih ili pravnih lica radi unapreenja i
ostvarivanja nekog zajednikog ili opeg interesa, odnosno cilja, u
skladu s Ustavom i Zakonom, a ija osnovna svrha nije sticanje
dobiti.
Fondacija je pravno lice koje nema svoje lanstvo, a cilj
njenog osnivanja je upravljanje odreenom imovinom u opem ili
zajednikom interesu.
Registar udruenja vodi Federalno ministarstvo ako se
statutom udruenja predvidi da e udruenje djelovati na
podruju dva ili vie kantona. No, ako se statutom predvidi da e
udruenje djelovati na podruju jednog kantona, registar
udruenja e voditi kantonalni organ.
Registar svih fondacija i svih stranih nevladinih
organizacija vodi Federalno ministarstvo. Danom stupanja na
snagu ovog zakona prestaju da vae: Zakon o udruenjima
graana (Slubene novine Federacije BiH, broj 6/95), Zakon o
fondacijama i zakladama (Slubene novine Federacije BiH, broj
266
16/98) i Zakon o humanitarnoj djelatnosti i humanitarnim

organizacijama (Slubene novine Federacije BiH, broj 35/98),
osim pojedinih lanova koji nisu od kljune vanosti za ovo
razmatranje.
Zakon o udruenjima i fondacijama (Slubene novine, br.
32/01, od 28. decembra 2001. godine), koji je usvojila
Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, prvi put doputa
da se nevladine organizacije registruju na dravnom nivou.
Izmeu ostalih odredbi, Zakon:
Uvodi ope naelo dobrovoljne registracije udruenja;
Za osnivanje udruenja zahtijeva najmanje tri fizike
osobe koje su dravljani ili rezidenti BiH, ili tri pravne
osobe registrovane u BiH;
Stavlja u jednak poloaj domaa i strana lica kao osnivae
fondacije;
Stavlja u jednak poloaj domaa i strana lica kao lanove
upravnog odbora fondacije;
Doputa udruenjima i fondacijama da se direktno ukljue
u srodne ekonomske aktivnosti.
Glavne prednosti, na dravnom nivou donesenog, Zakona
o udruenjima graana i fondacijama, zajedno sa kasnije
usvojenim Zakonom o udruenjima graana i fondacijama
Fedracije Bosne i Hercegovine i Zakonom o udruenjima graana
i fondacijama Republike Srpske, jesu stvaranje novog, u veoj
mjeri usklaenog, harmoniziranog pravnog okruenja i okvira za
nevladine organizacije u oba bosanskohercegovaka entiteta i u
dravi Bosni i Hercegovini, kao i postizanje vee podudarnosti sa
meunarodnim standardima i najboljim praksama u regionu.
Udruenja i fondacije samostalno utvruju svoje ciljeve i
djelatnosti, u skladu s Ustavom i Zakonom.
267
Ciljevi i djelatnost udruenja, ili fondacije, ne mogu biti u

suprotnosti sa ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine ili
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija),
niti usmjereni ka njegovom nasilnom ruenju, niti raspirivanju
nacionalne, rasne, vjerske i druge mrnje, ili diskriminacije
zabranjene Ustavom i Zakonom.
Ciljevi i djelatnost udruenja ili fondacije ne mogu
ukljuivati angairanje politikih stranaka i kandidata u
predizbornoj kampanji, prikupljanje sredstava za politike stranke
i njihove kandidate, te finansiranje kandidata, odnosno politikih
stranaka.
4.10.4.1. Osnivanje i registracija udruenja/fondacije. -
Prema pozitivnom zakonodavstvu o udruenjima i fondacijama u
Bosni i Hercegovini 405, udruenje mogu osnovati najmanje tri
fizika, odnosno pravna lica, koja su dravljani Bosne i
Hercegovine, ili stranci koji su stalno nastanjeni, ili borave due
od jedne godine, na teritoriju Federacije sami ili zajedno sa
graanima Federacije.
Udruenje je, prema Zakonu o udruenjima i fondacijama

Bosne i Hercegovine, svaki oblik dobrovoljnog povezivanja tri ili
vie fizika ili pravna lica, u svim kombinacijama, radi
unapreenja i ostvarivanja nekog zajednikog ili opeg interesa,
odnosno cilja, u skladu sa Ustavom i Zakonom, ija osnovna
svrha nije sticanje dobiti.
Udruenja mogu osnivati svoje saveze ili druge oblike

udruivanja u kojima se njihovi interesi povezuju na viem nivou
(udruenja vieg nivoa), koja uivaju sva prava i slobode
405
Zakon o udruenjima i fondacijama, objavljen u Slubenim novinama FBiH,
20. septembra 2002. godine, Slubene novine FBiH, br. 45/02, Zakon o
udruenjima i fondacijama Republike Srpske (Slubeni glasnik Republike
Srpske, br. 52/01), Zakon o udruenjima i fondacijama BiH (Slubeni glasnik
BiH, br. 32/01, od 28. decembra 2001. godine).
268
garantirane udruenjima i imaju pravo slobodno se udruivati, te

saraivati s meunarodnim organizacijama osnovanim radi
unapreenja istih prava i interesa.
Prema Zakonu o udruenjima i fondacijama 406 udruenje

se osniva donoenjem osnivakog akta.
Udruenje stie svojstvo pravnog lica upisom u registar.

Pravne radnje poduzete prije upisa udruenja u registar stvaraju
obaveze samo za lica koja su poduzela te radnje.
Osnivaka skuptina udruenja donosi osnivaki akt,
statut udruenja i imenuje organe upravljanja.
Fondaciju moe osnovati jedno ili vie domaih, odnosno
stranih, fizikih ili pravnih lica.
Fondacija moe biti osnovana jednostranom izjavom volje,
odlukom, ugovorom ili drugim pravno valjanim aktom.
Ukoliko statutom nije drugaije ureeno, smatrat e se da
je fondacija osnovana na neodreeno vrijeme.
Osniva donosi osnivaki akt i statut fondacije.
Fondacija se moe pripajati, razdvajati ili transformisati
samo u drugu fondaciju.
Fondacija moe imati svoje organizacione oblike
(podrunice, urede i sl.), u skladu sa statutom.
Udruenje se upisuje u registar udruenja, a fondacija u
registar fondacija.
Registar udruenja vodi nadleno ministarstvo zavisno od
toga da li se statutom udruenja predvidi da e udruenje djelovati
na podruju jednog, dva ili vie kantona, odnosno na nivou
406
Zakon o udruenjima i fondacijama, Slubene novine FBiH, br. 45/02
269
drave. Registar svih fondacija i svih stranih nevladinih

organizacija vodi nadleno ministarstvo.
Prema Zakonu o udruenjima i fondacijama BiH,
registracija udruenja i fondacija BiH, stranih i meunarodnih
udruenja i fondacija i drugih neprofitnih organizacija, prvobitno
je stavljena u nadlenost Ministarstva civilnih poslova i
komunikacija Vijea ministara BiH, a zatim Ministarstva pravde
BiH.
Postupak za registraciju i prestanak rada udruenja i
fondacija vodi se po odredbama Zakona o udruenjima i
fondacijama Bosne i Hercegovine i Zakona o upravnom
postupku.
Danom upisa u registar udruenje, ili fondacija, stie

svojstvo pravnog lica.
Registar udruenja ili fondacije je otvoren za javnost.
Svako lice ima pravo uvida u podatke upisane u registar,
odnosno pravo da zatrai fotokopiju upisa u registar, ili bilo kojeg
dokumenta iz spisa registriranog udruenja, ili fondacije.
Fotokopija se izdaje u roku od 15 dana od dana podnoenja
zahtjeva.
Ministarstvo vodi registre udruenja i fondacija, u skladu s
odredbama ovog zakona. Svako lice moe lino, ili potom,
zatraiti kopiju bilo kojeg upisa u registar ili bilo kojeg
dokumenta iz spisa, u skladu s odredbama Zakona o slobodi
pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini.
Izuzetno, ovlateni predstavnik udruenja ili fondacije
moe zahtijevati od Ministarstva da odreeni podaci koji su
upisani u registar ne budu dostupni javnosti, ukoliko bi time
mogao ugroziti lini integritet osnivaa ili lanova udruenja ili
fondacije. O ovom zahtjevu Ministarstvo pravde odluuje
posebnim rjeenjem.
270
Nadleni ministar propisuje obrasce i nain voenja

registra udruenja odnosno fondacija.
Uz zahtjev za upis u registar udruenja ili fondacije prilae
se:
1) Osnivaki akt i statut udruenja ili fondacije;
2) Spisak lanova organa upravljanja; i
3) Odluka nadlenog organa o imenovanju lica ovlatenog
za zastupanje i predstavljanje udruenja ili fondacije.
O zahtjevu za upis u registar nadleno ministarstvo donosi
rjeenje u roku od 30 dana od dana podnoenja urednog zahtjeva
za upis u registar.
Osnivaki akt udruenja sadri:
a) Imena, prezimena i adrese, odnosno naziv, skraeni naziv i
sjedite osnivaa;
b) Naziv, sjedite i adresu udruenja;
c) Osnovne ciljeve osnivanja udruenja;
d) Ime i prezime lica ovlatenog za obavljanje poslova upisa u
registar udruenja;
e) Potpise osnivaa ili lica ovlatenih za zastupanje, te jedinstveni
matini broj graana, ukoliko su osnivai dravljani Bosne i
Hercegovine.
Rjeenje o upisu u registar udruenja ili fondacije sadri:
1) Datum upisa;
2) Registracijski broj pod kojim je izvren upis;
3) Naziv i sjedite udruenja ili fondacije;
4) Ciljeve, ili djelatnost, za koje je udruenje, ili fondacija,
osnovano, i
5) Imena lica ovlatenih za zastupanje i predstavljanje.
271
Odredbe zakona o registraciji udruenja i fondacija primjenjuju se

i na registraciju ureda, predstavnitava ili drugog organizacionog
oblika stranog ili meunarodnog udruenja ili fondacije, odnosno
druge meunarodne organizacije, ukoliko zakonom nije drugaije
propisano (u daljnjem tekstu: strane nevladine organizacije).
Uz zahtjev za upis u registar prilae se:
a) Dokaz o upisu strane nevladine organizacije u registar
domicilne zemlje;
b) Akt o otvaranju ureda, predstavnitva ili drugog
organizacionog oblika u Bosni i Hercegovini;
c) Ime i adresa lica ovlatenog za zastupanje nevladine
organizacije u Bosni i Hercegovini (ovjerena kopija
identifikacijskog dokumenta lica ovlatenog za zastupanje);
d) Sjedite i adresa ureda u Bosni i Hercegovini.
Ako prema zakonu domicilne zemlje strane nevladine
organizacije nije propisan upis udruenja u registar, umjesto
rjeenja o registraciji u domicilnoj zemlji, uz zahtjev za upis,
podnosi se druga pismena isprava, ovjerena od nadlenog organa,
kojom se dokazuje da organizacija ima status pravnog lica u
domicilnoj zemlji.
Ukoliko rjeenje o upisu u registar u domicilnoj zemlji ne
sadri podatke o statutarnim ciljevima i djelatnostima udruenja,
uz zahtjev za upis u registar podnosi se i statut ili neki drugi
unutranji akt, iz kojeg su vidljivi ciljevi strane nevladine
organizacije.
4.10.4.2. Privredne djelatnosti udruenja/fondacije. -

Nevladinim organizacijama je dozvoljeno da se direktno ukljue u
srodne ekonomske aktivnosti (tj. one aktivnosti koje su
neophodne za ostvarivanje osnovnih statutarnih ciljeva
organizacije) i prihod steen od takvih ekonomskih aktivnosti
jedino smije se koristiti za osnovne (statutarne) ciljeve, te kao i
svaki drugi prihod i imovina nevladinih organizacija podlijee
ogranienju kojim se brani njegovo distribuiranje, to znai da ga
272
nevladina organizacija ne moe distribuirati, niti ga moe koristiti

za linu dobit osoba povezanih sa samom organizacijom.
Udruenje i fondacija mogu, radi ostvarivanja svojih
statutarnih ciljeva i djelatnosti, osnivati subjekte za privrednu i
drugu djelatnost pod uvjetima utvrenim zakonom i statutom
udruenja odnosno fondacije.
Udruenje, ili fondacija, moe obavljati nesrodne
privredne djelatnosti (privredne djelatnosti koje nisu neposredno
povezane sa ostvarivanjem osnovnih statutarnih ciljeva udruenja
ili fondacije) samo preko posebno osnovanog pravnog lica.
Dobit koju udruenje, ili fondacija, ostvari iz nesrodnih
privrednih djelatnosti moe se upotrijebiti samo za ostvarivanje
ciljeva koji se utvrde statutom.
Nije doputeno direktno, ili indirektno, sticanje dobiti, ili
druge materijalne koristi, ostvarene od djelatnosti udruenja ili
fondacije: osnivaima, lanovima udruenja, lanovima
upravljakih tijela, odgovornim licima, djelatnicima ili
donatorima.
Ogranienje se ne odnosi na naknade za rad, ili nadoknade
trokova, ovim licima vezano za ostvarenje zakonitih ciljeva i
aktivnosti utvrenih statutom udruenja ili fondacije.
Ogranienja nee uticati na imovinu udruenja ili
fondacije:
1) lanarine, kada je u pitanju udruenje;
2) Dobrovoljni prilozi i pokloni fizikih i pravnih lica;
3) Sredstva dodijeljena iz budeta;
4) Prihodi od kamata, dividendi, dobiti od kapitala,
zakupnina, honorara i slinih izvora pasivnih prihoda;
5) Prihodi steeni obavljanjem privredne djelatnosti;
273
6) Drugi prihodi steeni, u skladu sa Zakonom i

statutom.
4.10.4.3. Udruenja/fondacije od javnog interesa i vrenje
javnih ovlatenja. - Zakonom se moe udruenju ili fondaciji
povjeriti da u okviru svoje djelatnosti vri javne ovlasti. (Vidjeti i
4.10.4.4)
Zakon o udruenjima i fondacijama na nivou Bosne i
Hercegovine propisuje i set kriterija na osnovu kojih se pravi
razlika izmeu organizacija za javnu dobrobit i organizacija za
zajedniku/privatnu dobrobit, te omoguava povoljniji poreski
tretman za organizacije za javnu dobrobit, iako je sticanje ovakvog
statusa rijetkost.
Odredbe veoma slinog sadraja propisane su i Zakonom
o udruenjima i fondacijama Republike Srpske.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o

udruenjima i fondacijama Republike Srpske 407 regulirano je da je
udruenje, odnosno fondacija kojoj je povjereno vrenje javnih
ovlasti obavezna osigurati zakonito i nesmetano provoenje
javnih ovlaenja.
Udruenje moe stei status udruenja od javnog interesa
ako njegovo djelovanje prevazilazi interese njegovih lanova i ako
djeluje u interesu javnosti, odnosno nekih njenih segmenata, u
sljedeim oblastima: zdravstvo, nauka, socijalna zatita, zatita
okoline, civilno drutvo, ratni veterani, ljudska prava, prava
manjina, pomo siromanim i socijalno ugroenim kategorijama,
pomo invalidima, djeci i starijim licima, tolerancija, kultura,
amaterski sportovi, vjerske slobode, pomo rtvama elementarnih
nepogoda, udruenja potroaa i drugim oblastima od javnog
interesa.
407
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udruenjima i fondacijama
Republike Srpske, Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 42/05.
274
Smatra se da udruenje djeluje u dobrotvorne svrhe ako je

osnovano s prvenstvenim ciljem da pomae licima i grupama
kojima je pomo potrebna.
Status udruenja od javnog interesa utvruje Vlada
Republike Srpske na prijedlog Ministarstva uprave i lokalne
samouprave Republike Srpske, uz predhodno miljenje
nadlenog ministarstva, na osnovu: 1) istorijskog; 2)
kulturolokog; 3) multietnikog; 4) teritorijalnog i 5)
socijalnog/humanitarnog principa.
Postupak za dodjelu i prestanak statusa udruenja od
javnog interesa, pomo u finansiranju udruenja od javnog
interesa ureuje Vlada Republike Srpske uredbom. "U odreenoj
oblasti, moe se utvrditi status udruenja od javnog interesa za
jedno udruenje, uz primjenu zakonskih kriterija i prema
osnovnom sadraju programa rada. Registrovano udruenje od
javnog interesa moe se pripojiti, razdvojiti ili transformisati samo
u drugo udruenje od javnog interesa. lanstvo u udruenju koja
u okviru svoje djelatnosti vre javna ovlatenja dokazuje se
lanskom legitimacijom."
Ministarstvo je duno u roku od 30 dana od dana prijema
rjeenja od suda o izvrenoj registraciji udruenja pismeno
obavijestiti udruenje o upisu u registar.
4.10.4.4. Nadzor nad radom udruenja/fondacije. - Nadzor

nad zakonitou rada udruenja i fondacija vri nadleni organ
uprave u ije podruje spada praenje stanja u oblasti na koju se
odnosi djelatnost udruenja ili fondacije.
U vrenju upravnog nadzora nad obavljanjem povjerenih
javnih ovlatenja, nadleni organi koji vre nadzor imaju pravo i
dunost naroito da:
1) Rjeavaju po albi protiv donesenih upravnih akata u
vrenju povjerenih javnih ovlatenja;
275
2) Vre druga prava koja po Zakonu ima drugostepeni

organ u upravnom postupku;
3) Daju struna uputstva i objanjenja za primjenu
Zakona, drugih propisa i opih akata koji se odnose na
vrenje povjerenih javnih ovlatenja.
Udruenje, ili fondacija, koja vri javna ovlatenja duna je
organu uprave koji vri nadzor nad njihovim radom da najmanje
jedanput godinje podnese izvjetaje o vrenju povjerenih javnih
ovlatenja.
Ako udruenje, ili fondacija, koje vri javna ovlatenja ne
obavljaju povjerene poslove, u skladu sa svojim dunostima,
nadleni organ uprave, koji vri nadzor, duan je u pismenom
obliku naloiti organu upravljanja udruenja, ili fondacije, mjere
za uklanjanje uoenih nedostataka, kao i poduzeti druge mjere u
okviru svojih prava i dunosti.
Nadzor nad zakonitou i namjenskim koritenjem i
raspolaganjem sredstvima udruenja/fondacije vri ovlateni
organ udruenja, odnosno fondacije, odreen statutom i ovim
zakonom, kao i nadleni organi.
4.10.4.5. Prestanak rada udruenja/fondacije - Udruenje

ili fondacija prestaje s radom:
Zakonom o udruenjima i fondacijama BiH regulirano je
da se udruenja i fondacije briu iz registra kada rjeenje o
prestanku rada udruenja, odnosno fondacije, koje donese
Ministarstvo pravde BiH postane konano ili kad Sud Bosne i
Hercegovine donese pravosnanu presudu o zabrani rada
udruenja ili fondacije.
Udruenje, ili fondacija, moe prestati sa radom

dobrovoljno, ili po sili zakona, pod uslovima utvrenim ovim
zakonom.
276
Ako statutom nije drugaije predvieno, odluka o

prestanku sa radom se donosi dvotreinskom veinom,
kvalifikovanom veinom glasova lanova udruenja, ili
dvotreinskom veinom glasova upravnog odbora fondacije.
U sluaju dobrovoljnog prestanka rada registrovanog

udruenja, ili fondacije, usvaja se plan koji je u skladu sa statutom
i ovim zakonom.
1. Udruenje ili fondacija prestaje raditi :

a) Ako nadleni organ udruenja, odnosno fondacije, donese
odluku o prestanku rada ili odluku o pripajanju, razdvajanju,
odnosno transformaciji udruenja/ fondacije;
b) Ako se utvrdi da je udruenje, ili fondacija, prestala djelovati.
2. Smatrat e se da je udruenje prestalo djelovati:

a) Ako je proteklo dvostruko vie vremena od vremena utvrenog
statutom udruenja za odravanje skuptine, a skuptina
udruenja nije odrana;
b) Ako se broj lanova udruenja smanji ispod tri.
3. Kada Ministarstvo pravde BiH utvrdi injenice iz stava 1

i 2 ovog lana, donosi se rjeenje o prestanku rada udruenja,
odnosno fondacije.
1. Udruenju, odnosno fondaciji, zabranit e se rad ako:

a) Djeluje suprotno odredbama lana 5 stava 2 i 3 ovog zakona
(odredbe o zabranjenim ciljevima i djelatnostima);
b) Nakon prekrajnog kanjavanja u povratu nastavi da obavlja
djelatnosti koje nisu u skladu sa statutarnim ciljevima udruenja
ili fondacije;
c) Nakon prekrajnog kanjavanja u povratu nastavi da djeluje
suprotno odredbama ovog zakona;
277
d) Ako su ispunjeni uslovi iz lana 30 stav 5, ovog zakona

(odredba o donoenju rjeenja o brisanju iz registra udruenja ili
fondacija).
2. Postupak za zabranu rada udruenja, odnosno

fondacije, pred Sudom Bosne i Hercegovine pokree Ministarstvo
pravde BiH, kao i drugi organi nadleni za kontrolu rada
udruenja i fondacija.
1. Presudu o zabrani rada udruenja, odnosno fondacije

donosi Sud Bosne i Hercegovine.
2. Presudom kojom se izrie zabrana rada udruenja,
odnosno fondacije, odredit e se mjere u pogledu imovine, kao i
druge neophodne mjere.
3. U postupku o zabrani rada udruenja, odnosno
fondacije, pokrenutog na osnovu lana 5 stav 2, ovog Zakona,
shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim je ureen krivini
postupak.
Nakon rasputanja i prestanka rada i izmirenja obaveza,

udruenje, ili fondacija, koje nema status udruenja od javnog
interesa, preostalu imovinu i sredstva podjelit e na nain utvren
statutom ili drugom registrovanom udruenju, ili fondaciji kojoj
je dodijeljen status udruenja, ili fondacije, od javnog interesa.
Nakon rasputanja i izmirenja obaveza udruenje, ili

fondacija, kome je odobren status udruenja, ili fondacije, od
javnog interesa, preostalu imovinu i sredstva podjelit e
registrovanom udruenju od javnog interesa, ili fondaciji, koje
ima iste ili sline ciljeve. Ovo se odnosi i na sva udruenja i
fondacije koje su dobile sredstva od drave, javne donacije ili su
ostvarili poreske i fiskalne olakice u skladu sa zakonima iz bilo
koje nadlenosti.
278
U sluaju prestanka rada po sili zakona Minsitarstvo

pravde BiH utvruje raspodjelu preostalih sredstava u skladu sa
principima ovog lana.
Rjeenje Ministarstva pravde BiH o raputanju po sili

zakona i o raspodjeli sredstava udruenja, ili fondacije, bit e
objavljena u Slubenom glasniku BIH, kao i obavijest svim
potencijalnim korisnicima da mogu pokrenuti upravni spor kod
Suda BiH u skladu sa relevantnim lanom ovog zakona.
Prema Zakonu o udruenjima i fondacijama FBiH,

udruenje ili fondacija prestaje s radom:
1) Ako nadleni organ udruenja, odnosno fondacije, donese
odluku o prestanku rada ili odluku o pripajanju, razdvajanju ili
transformaciji udruenja, odnosno fondacije;
2) Ako su ispunjeni uslovi propisani zakonom u pogledu
nemogunosti postojanja dva ili vie udruenja, ili fondacije, sa
istim nazivom u registru, ili ako se utvrdi da je udruenje ili
fondacija prestala djelovati.
Smatrat e se da je udruenje prestalo djelovati:
1) Ako je proteklo dvostruko vie vremena od vremena utvrenog

statutom udruenja za odravanje skuptine, a skuptina
udruenja nije odrana;
2) Ako se broj lanova udruenja smanji ispod broja odreenog
ovim zakonom za osnivanje udruenja, a skuptina udruenja u
roku od tri mjeseca od dana nastupanja ove okolnosti ne donese
odluku o prijemu novih lanova.
Nezavisno od relevantnih odredbi ovog lana, udruenje

nee prestati ako prijem novih lanova nije mogu zbog
objektivnih okolnosti koje su prouzrokovane prirodom
statutarnih ciljeva i djelatnosti udruenja.
279
Nadleno ministarstvo donosi rjeenje o prestanku rada

udruenja, odnosno fondacije.
Udruenju, odnosno fondaciji, zabranit e se rad:
1) Ako djeluje suprotno odredbama o zabranjenim ciljevima i

djelatnostima;
2) Ukoliko nakon prekrajnog kanjavanja u povratu nastavi da
obavlja djelatnosti koje nisu u skladu sa statutarnim ciljevima
udruenja ili fondacije;
3) Ako nakon prekrajnog kanjavanja u povratu nastavi da
djeluje.
Postupak za zabranu rada udruenja, odnosno fondacije,
pokree federalni tuilac, odnosno kantonalni tuilac.
4.10.4.6. Specifinosti koje se odnose na djelovanje

fondacija. - Prema Zakonu o udruenjima i fondacijama BiH,
fondaciju koja ispunjava uslove za registraciju moe osnovati
jedno ili vie fizikih ili pravnih lica (osnivai), s tim da osnivai
ne mogu biti drava BIH, entiteti, kantoni, gradovi, opine,
mjesne zajednice, dravni organi, dravna preduzea i fondovi.
Osnivai ne moraju biti dravljani ili pravna lica iz BIH.
Fondacija moe biti osnovana jednostranom izjavom

volje, ugovorom, testamentom, legatom ili drugim odgovarajuim
pravnim aktom i mora imati osnivaki akt, statut i upravni odbor,
odnosno akte i organe, koji su im sutinski ekvivalentni. Za stranu
ili meunarodnu fondaciju dovoljno je da ima akte bez obzira
kako su nazvani i organe, koji vre funkcije kako ih definira ovaj
zakon.
Osnivaki akt fondacije naroito sadri:
a. Imena, prezimena i adrese osnivaa;
280
b. Naziv fondacije, skraeni naziv, ukoliko postoji, sjedite i

adresu fondacije;
c. Ciljeve zbog kojih je fondacija osnovana;
d. Iznos novanih sredstava, ili drugih vidova imovine, koje
osniva ulae;
e. Ime, prezime i adresu lica koje zastupa fondaciju u BiH i
ovlateno je za obavljanje poslova registracije fondacije;
f. Potpise osnivaa, a za dravljane Bosne i Hercegovine i
jedinstvene matine brojeve.
Odredbe Zakona o udruenjima i fondacijama propisuju

da, za razliku od udruenja, fondaciju moe osnovati jedno ili vie
domaih odnosno stranih fizikih ili pravnih lica.
Fondacija moe biti osnovana jednostranom izjavom

volje, odlukom, ugovorom ili drugim pravno valjanim aktom.
Ukoliko satutom nije drugaije ureeno, smatrat e se da

je fondacija osnovana na neodreeno vrijeme.
Osniva donosi osnivaki akt i statut fondacije.
Fondacija se moe pripajati, razdvajati ili transformisati
samo u drugu fondaciju.
Fondacija moe imati svoje organizacione oblike
(podrunice, urede i sl.), u skladu sa statutom.
Osnivaki akt fondacije sadri, izmeu ostalog, i novana
sredstva ili druge oblike imovine koje osniva ulae, a koji ne
mogu biti manji od 2.000,00 konvertibilnih maraka;
Organ upravljanja fondacijom je upravni odbor.
Osniva, ili lice ovlateno od osnivaa, imenuje upravni
odbor.
Statutom se mogu predvidjeti i drugi organi fondacije.
Upravni odbor:
1) Ostvaruje ciljeve fondacije utvrene u statutu;
2) Daje saglasnost za pravne radnje koje su preuzete u ime
fondacije prije njenog upisa u registar;
281
3) Upravlja imovinom fondacije;

4) Vri izmjene i dopune statuta i drugih akata, ukoliko nije
drugaije ureeno statutom;
5) Imenuje lice ovlateno za zastupanje i predstavljanje fondacije;
6) Odluuje o pripajanju, razdvajanju, transformaciji i prestanku
rada fondacije;
7) Priprema finansijske i druge izvjetaje;
8) Vri druge poslove u skladu sa Zakonom i statutom.
Upravni odbor ine najmanje tri lana.
lan upravnog odbora moe biti fiziko ili pravno lice preko
ovlatenog zastupnika.
lanovi upravnog odbora ne mogu biti:
1) Maloljetna lica;
2) Lica zaposlena u fondaciji;
3) lanovi drugih organa fondacije;
4) Lica koja vre nadzor nad radom fondacije.
4.11. Pravo na mirno uivanje imovine
lan 1 Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju za zatitu

ljudskih prava i osnovnih sloboda:
Zatita imovine
Svako fiziko ili pravno lice ima pravo na neometano
uivanje svoje imovine. Niko ne moe biti lien svoje imovine,
osim u javnom interesu i pod uvjetima predvienim zakonom i
opim naelima meunarodnog prava.
Prethodne odredbe, meutim, ni na koji nain ne utiu na
pravo drave da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim
da bi nadzirala koritenje imovine u skladu s opim interesima ili
da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni.
282
Pravo na mirno uivanje imovine obuhvata tri posebna

pravila. Prvo pravilo je ope prirode i izraava princip mirnog
uivanja imovine. Drugo pravilo se odnosi na liavanje imovine i
podvrgnuto je izvjesnim uvjetima. Tree pravilo dozvoljava da
drave potpisnice imaju pravo, izmeu ostalog, kontrolirati
koritenje imovine u skladu sa opim interesom provoenja onih
zakona koje smatraju potrebnim u tu svrhu 408. Drugim rijeima,
mijeanje u pravo na mirno uivanje imovine se ne moe
nametnuti zakonskom odredbom koja samo ispunjava uvjete
vladavine prava i slui legitimnom cilju u javnom interesu, nego
mora odrati i razuman odnos proporcionalnosti izmeu
upotrijebljenih sredstava i cilja koji se eli ostvariti bilo kojom
mjerom kojom se oduzima ili ograniava imovina 409.
Ocjena proporcionalnosti izmeu upotrijebljenih
sredstava i cilja koji se namjerava postii zavisi i od zakonskih
uvjeta za kompenzaciju, te pomae odgovoriti na pitanje da li
poduzete mjere potuju pravinu ravnoteu i da li one aplikantu
predstavljaju prevelik teret. Sudska praksa ne garantira pravo na
punu kompenzaciju u svim okolnostima, jer legitimni ciljevi
javnog interesa mogu opravdati plaanje nieg iznosa od trine
vrijednosti. Takoer, nepostojanje kompenzacije ne mora nuno
da predstavlja neproprocionalno mijeanje u pravo na mirno
uivanje imovine, ali moraju postojati iznimne okolnosti koje
opravdavaju ovakvo postupanje.
408
Presuda Jahn i drugi protiv Njemake,
(http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/portal.asp?sessionId=8802101&skin=hudoc
-en&action=request) i Holy Monasteries protiv Grke
(http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/portal.asp?sessionId=8802101&skin=hudoc
-en&action=request).
409
Sporrong i Lnnroth protiv vedske,
(http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?item=2&portal=hbkm&action=ht
ml&highlight=sporrong&sessionid=8949928&skin=hudoc-en).
283
Katalog prava iz lana II/3.k Ustava BiH predvia da sve

osobe na teritoriju BiH uivaju, izmeu ostalih, i pravo na
imovinu. Ustav BiH, u isto vrijeme, ne sadri izriitu odredbu
kojom se predvia da je oduzimanje imovine mogue iskljuivo
ako je predvieno zakonom, ako slui javnom interesu, uz davanje
naknade i uspostavljanje pravine ravnotee izmeu javnog i
privatnog interesa. Meutim, u lanu II/3 Ustava BiH 410 istaknuto
je da se prava i slobode predviene Evropskom konvencijom za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima
direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini, ime je odreeno da
ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima. Ovim je
odredbama Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda dat prioritet u primjeni propisa u BiH i
utvrena vanost usklaivanja domaih propisa sa standardima
Evropske konvencije.
Ustavima na entitetskom nivou garantira se zatita prava
na imovinu u skladu sa najviim meunarodnim standardima.
Ustav Federacije BiH 411 garantira izriito i zatitu prava na
imovinu u lanu II.2k. Ustav Republike Srpske 412 detaljnije
propisuje zatitu prava vlasnitva 413. Ovaj ustav propisuje pravnu
zatitu svih oblika vlasnitva, a oduzimanje ili ograniavanje ovog
prava moe se propisati samo zakonom i uz pravednu naknadu. U
Ustavu se odreuje i mogunost zakonskog ogranienja
raspolaganja, ili posebnog naina upotrebe dijela sredstava osoba,
fizikih ili pravnih, za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne
opasnosti ili vanrednog stanja. Navedene su i generalne odredbe o
stjecanju prava vlasnitva stranih osoba i eventualna ogranienja
za strane osobe kada to zahtijeva opi interes. Za sluaj zakonskog
ogranienja upotrebe i iskoritavanja stvari od posebnog
410
Ustav BiH, Meunarodni standardi.
411
Sl. novine FBIH, br. 1/94, 13/97 i 22/02.
412
Sl. glasnik Republike Srpske (RS), br. 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92.
413
Ustav Republike Srpske lanovi od 54 - 60.
284
kulturnog, znanstvenog, umjetniog, historijskog znaaja ili

znaaja za zatitu prirode i ovjekove okoline predviena je puna
naknada vlasniku. U pogledu zatite prava na nekretnine, Ustav
titi vlasnitvo na poljoprivrednom zemljitu, umi i umskom
zemljitu u zakonskim granicama.
Kantonalnim ustavima i Statutom Brko distrikta
osiguravaju se mjere zatite ljudskih prava i sloboda utvrenih
Ustavom BiH, to, u isto vrijeme, znai da ovi ustavi, odnosno
Statut, ne preciziraju posebnu zatitu prava na imovinu.
4.11.2. Eksproprijacija
Eksproprijacija je oduzimanje ili ogranienje prava

vlasnitva na nekretnine, uz naknadu prema trinoj vrijednosti
nekretnina.
S obzirom da eksproprijacija po sebi predstavlja ozbiljno
oduzimanje ili ogranienje prava na mirno uivanje imovine,
uvjet koji se treba ispuniti je uspostavljanje pravine ravnotee
izmeu zadovoljenja javnog i privatnog interesa. U prilog
uspostavljanju pravine ravnotee ulazi i naknada prema trinoj
vrijednosti nekretnine.
U Bosni i Hercegovini na snazi su tri zakona kojima se
regulira pitanje eksproprijacije. U Republici Srpskoj vai Zakon o
ekpropriaciji iz 1996. godine 414. U Federaciji BiH, nakon to je
dugi niz godina vaio Zakon o eksproprijaciji iz 1987. godine 415,
na snagu je stupio Zakon o eksproprijaciji FBiH 416 iz 2007. godine
kojim je prestao da vai raniji zakon. U Brko distriktu na snazi je
414
Sl. glasnik Republike Srpske, br.8/96, 37/07, 66/08.
415
Sl. list SRBiH, br.12/87 i 38/89 i Sl.list RBiH, br.3/93 i 15/94.
416
Sl. novine FBiH, br.70/07.
285
Zakon o eksproprijaciji nekretnina u Brko distriktu 417 od 22. jula

2004. godine.
Prijedlog za eksproprijaciju moe podnijeti korisnik
eksproprijacije nakon utvrenog javnog interesa za izgradnju
objekta ili izvoenje radova. U zavisnosti od toga da li se
namjerava graditi, ili izvoditi radove na podruju kantona, vie
opina ili jedne opine unutar Federacije BiH, postojanje javnog
interesa svojom odlukom utvruju vlada Federacije BiH, vlada
kantona odnosno, opinsko vijee. U Republici Srpskoj o
postojanju javnog interesa odluuje vlada Republike Srpske. U
Brko distriktu, Skuptina Brko distrikta svojom odlukom
utvruje da li je izgradnja objekta, ili izvoenje radova, u javnom
interesu.
Federalni zakon predvia da se prijedlog za eksproprijaciju
podnosi opinskoj slubi za upravu, a isti podnosi nadleno
pravobraniteljstvo u ime pravnih osoba koje zastupa po zakonu.
Zakon Republike Srpske propisuje da prijedlog, u ime Republike
Srpske, Republikoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne
poslove podnosi Republiki javni pravobranilac. U Distriktu
Brko o prijedlogu odluuje Odjel za eksproprijaciju. Zakon
Federacije BiH predvia da korisnik eksproprijacije, prijedlog za
eksproprijaciju, moe podnijeti u roku od dvije godine od dana
stupanja na snagu odluke o utvrivanju javnog interesa, dok u
Republici Srpskoj i u Brko distriktu taj rok iznosi jednu godinu.
Protiv rjeenja o eksproprijaciji, kojim se usvaja prijedlog
za eksproprijaciju, dozvoljena je alba. U Federaciji BiH o albi
odluuje Federalna uprava, a u drugom BiH entitetu Republika
uprava. Zakon o eksproprijaciji Brko distrikta navodi da je alba
dozvoljena, meutim, nije precizirano koji organ odluuje o ovom
pravnom lijeku. U praksi se, meutim, alba na rjeenje upuuje
apelacionoj komisiji sastavljenoj od pet diplomiranih pravnika, a
417
Sl. glasnik Brko distrikta, br.26/04.
286
putem prvostepenog organa koji je donio oalbeno rjeenje.

Ovakva praksa propisana je Zakonom o upravnom postupku
Brko distrikta 418.
Zakoni o eksproprijaciji predviaju da korisnik
eksproprijacije moe stupiti u posjed nekretnine prije
pravomonosti, odnosno konanosti, rjeenja o eksproprijaciji
ako na zahtjev korisnika eksproprijacije Vlada Federacije BiH,
Vlada Republike Srpske, odnosno gradonaelnik Brko distrikta,
odlui da je to neophodno zbog hitnosti sluaja, ili radi
otklanjanja znatnije tete.
Zakoni propisuju da se naknada za ekspropriranu
nekretninu odreuje davanjem druge odgovarajue nekretnine
koja odgovara visini vrijednosti nekretnine koja se eksproprira u
istoj opini ili gradu, na nain da se vlasniku nekretnine omogue
priblino isti uvjeti koritenja kakve je imao koristei tu
nekretninu. Zakon Federacije BiH je predvidio da je korisnik
eksproprijacije prije podnoenja prijedloga za eksproprijaciju
duan pokuati sa vlasnikom nekretnine sporazumno rijeiti
sticanje prava vlasnitva nad odreenom nekretninom.
Ukoliko vlasnik ne prihvati na ime naknade drugu
nekretninu, naknada se odreuje u novcu prema visini trine
vrijednosti nekretnine, nakon to je dugi niz decenija zakonom
bilo predvieno davanje pravine naknade, ija je visina obino
bila daleko ispod trine vrijednosti imovine. Praksa Evropskog
suda za ljudska prava zasniva se na stanovitu da se u pravilu za
ekspropriranu nekretninu isplauje puna, odnosno trina
naknada, a isplata nia od trine cijene, uglavnom, predstavlja
krenje lana 1 Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda, dok se potpuni izostanak
naknade moe opravdati samo u izuzetnim okolnostima 419. Zakon
418
Sl. glasnik Brko distrikta, br.3/00, 5/00, 9/02, 8/03, 8/04, 25/05.
419
Jahn i drugi protiv Njemake, vidjeti gore.
287
predvia posebno izraunavanje naknade za razliite objekte

eksproprijacije.
U sluaju da strane u postupku ne postignu sporazum oko
naknade, opinski organ uprave u Federaciji BiH, odnosno
podruna jedinica Uprave u Republici Srpskoj, ili odjel uprave u
Brko distriktu, dostavlja pravomono rjeenje sa svim spisima o
eksproprijaciji nadlenom sudu na ijem podruju se nalazi
eksproprirana nekretnina. Nadleni sud e u vanparninom
postupku odluiti o visini naknade za ekspropriaciju. Postupak za
odreivanje naknade za ekspropriranu nekretninu je hitan.
4.11.3. Povrat bespravno oduzete imovine i obeteenje ranijih

vlasnika
Restitucija je vraanje prava vlasnitva nacionalizirane

imovine 420. Denacionalizacija, kao pravni pojam, podrazumijeva
postupak ukidanja svih pravnih posljedica nacionalizacije tue
imovine, bilo pravnih ili fizikih lica 421. Iako se o
denacionalizaciji, kao o naturalnom vraanju nacionalizirane
imovine, ili nadoknaivanju te imovine drugom imovinom, ili
novanom naknadom, govori od kraja posljednjeg rata, u BiH jo
uvijek nije donesen zakon koji bi na jedinstven nain regulirao
ovo pitanje.
Komisija za restituciju, koju je uspostavilo Vijee
ministara BiH Odlukom o imenovanju Komisije za restituciju 422 u
julu 2004. godine, nadlena je za pripremu okvirnog zakona o
restituciji u BiH.
420
Prijedlog Zakona o denacionalizaciji BiH, lan 5, stav1j.
421
Studija izvodljivosti restitucije u BiH, Ekonomski institut Sarajevo, str.12,
http://www.eis.ba/ei/download/studije/restitucija_ba.pdf.
422
Sl. glasnik BiH, br.44/04.
288
Principi za provoenje restitucije imovine zasnivaju se na

interesu da se na pravedan i objektivan nain ispravi nepravda
koju su drava i njeni organi uinili u prolosti oduzimanjem
imovine od njenih ranijih vlasnika, te da se provede restitucija u
BiH na nain koji ne ugroava makroekonomsku stabilnost BiH,
da se otkloni restitucija kao izvor nesigurnosti koja spreava
proces privatizacije i sadanje vlasnike da investiraju u poboljanje
svoje imovine, kao i da podri dalji razvoj trine privrede u BiH.
Komisija je do danas izradila Prijedlog zakona o
denacionalizaciji u BiH. Prijedlogom zakona se predvia ureenje
osnove i postupka vraanja ili naknade za nepokretnu ili pokretnu
imovinu koja je prinudno prenesena u openarodnu imovinu,
dravno, zadruno, odnosno drutveno vlasnitvo na osnovu
zakona i propisa, odlukom dravnog organa, ili na osnovu
prisilno iznuenog pravnog posla bez pravne osnove od 1. januara
1945. godine do stupanja na snagu Zakona o denacionalizaciji
BiH. Osnovni principi denacionalizacije prema Nacrtu zakona su:
vraanje oduzete imovine vlasniku u naturalnom obliku, davanje
vlasniku u zamjenu za oduzetu imovinu jednako vrijedno
materijalno dobro iste vrste, ako iz opravdanih razloga nije
mogue vratiti oduzetu imovinu, davanje vlasniku oduzete
imovine pravinu novanu naknadu, ako imovinu vlasniku nije
mogue vratiti u naturalnom obliku, niti ga obetetiti zamjenskom
imovinom.
Na sjednici Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH od
31. januara 2008. godine, po prvi put je razmatran Prijedlog
zakona o denacionalizaciji. Izjanjenje povodom ovog Prijedloga
odgoeno je za narednu sjednicu koja se odrala 26. februara
2008. godine, meutim, Prijedlog zakona je odbijen.
Pored ovoga, na nivou drave BiH ne postoji jedinstven
zakon koji bi na jedistven nain regulirao materiju stvarnog prava
kao jednog od prioriteta u reformi pravnog poretka. Ovakav
zakon, koji bi bio rezultat reforme vlasnikih odnosa, trebao je biti
289
jedan od prvih koraka zajedno sa donoenjem propisa o restituciji

i privatizaciji, te iako postoji Nacrt zakona o stvarnim pravima na
dravnom nivou ve skoro tri godine, do njegovog usvajanja i
donoenja entitetskih zakona, u skladu sa dravnim, jo nije dolo.
Zakonima o graevinskom zemljitu koji su nametnuti
odlukom visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini od 15. maja
2003. godine, zapoet je proces restitucije. Zakoni su usvojeni u
oba entiteta 423 sa istovjetnim tekstom. Tom odlukom visokog
predstavnika stavljen je van snage Zakon o graevinskom
zemljitu BiH iz 1986. godine. Jedna od kljunih novina zakona je
podjela graevinskog zemljita na zemljite u dravnom i
privatnom vlasnitvu s obzirom da po starom zakonu nije bilo
mogue stjecati privatno vlasnitvo na gradskom graevinskom
zemljitu. Nadalje, nositelji privremenog prava koritenja na
neizgraenom gradskom zemljitu mogu to zemljite stavljati u
promet, to je bitna razlika u odnosu na raniji zakon prema kojem
je neizgraeno zemljite bilo van prometa. Kao novina uveden je
postupak po kojem se dodjela zemljita vri putem javnog
konkursa. Osim ovoga, dozvoljeno je podnijeti zahtjev kojim
predratni korisnici mogu traiti reviziju rjeenja o dodjeli
zemljita u svrhu graenja, koja su donesena bez njihove
saglasnosti u periodu od 6. aprila 1992. godine do donoenja
novih zakona 424. Nametnutim zakonima propisano je da prestaje
dravno vlasnitvo na gradskom graevinskom zemljitu, koje je
postalo drutveno, odnosno dravno, temeljem opinskih odluka,
a koje nije realizovano za namjenu u skladu sa regulacionim
planom i uspostavlja se raniji vlasniki odnos, kao i da prestaje
dravno vlasnitvo na izgraenom gradskom zemljitu koje
423
Sl. novine FBiH, br.25/03 i Sl. glasnik Republike Srpske, br.86/03.
424
Prije donoenja ovih zakona u Bosni i Hercegovini gradsko graevinsko
zemljite bilo je u dravnom vlasnitvu na osnovu Zakona o nacionalizaciji
najamnih zgrada i graevinskog zemljita (Sl. list FNRJ, br.52/58) i Zakona o
odreivanju graevinskog zemljita i odreenim naseljima gradskog karaktera
(Sl. list SRBiH, br.24/68) i opinskih odluka.
290
prelazi u vlasnitvo vlasnika izgraenog objekta. Na ovaj nain, u

dravnom vlasnitvu je ostalo neizgraeno gradsko graevinsko
zemljite koje je postalo drutveno, odnosno dravno, prema
Zakonu o nacionalizaciji najamnih zgrada i graevinskog
zemljita, pa se ne moe zakljuiti da je restitucija gradskog
graevinskog zemljita u cijelosti provedena donoenjem ovih
zakona. Republika Srpska je 2006. godine usvojila novi Zakon o
graevinskom zemljitu 425, kojim je prestao da vai Zakon o
graevinskom zemljitu Republike Srpske iz 2003. godine i kojim
je predvieno da dravno vlasnitvo na neizgraenom zemljitu, a
koje je postalo dravno temeljem Zakona o nacionalizaciji iz 1958.
godine, prestaje po sili zakona stupanjem na snagu Zakona iz
2006. godine.
4.11.4. Utvrivanje, raspodjela i upravljanje imovinom Bosne

i Hercegovine
Bosna i Hercegovina je izvrila ratifikaciju Sporazuma o

pitanju sukcesije (Slubeni glasnik BiH - Dodatak: Meunarodni
ugovori, br.10/2001), koji je od strane bivih republika SFRJ
zakljuen u Beu, 29 juna 2001. godine. Predmetnim
Sporazumom odreeno je pitanje nasljeivanja imovine bive
Socijalistike federativne republike Jugoslavije, po kojem su
novonastale suverene drave ravnopravne nasljednice. Pitanja
Sporazuma su svrstana u ukupno sedam aneksa (Pokretna i
nepokretna imovina, Diplomatska i konzularna imovina,
Finansijska potraivanja i dugovanja, Arhivska graa, Penzije,
Ostala prava, Koristi i dugovanja i Privatna svojina i steena
prava).
425
Sl. glasnik Republike Srpske, br.112/06.
291
Zbog sloenosti odnosa koji su se formirali tokom vie

decenija trajanja Socijalistike federativne republike Jugoslavije,
kao i potrebe potivanja steenih prava i nunosti uvaavanja
privatnog vlasnita, znaaja pravne sigurnosti i uspostavljanja
osnova za buduu saradnju izmeu drava u regiji, drave
nasljednice su ovu materiju regulirale posebnim Aneksom G
Sporazuma o pitanjima sukcesije bive Socijalistike federativne
republike Jugoslavije. Danas su u dravama nasljednicama SFRJ
svi oblici vlasnitva, pa i dravnog, svojina u pravno-tehnikom
smislu. Drava upravlja dravnom svojinom na osnovu istih
ovlatenja kao i drugi vlasnici, a na trite i u pravni promet
stavlja je na osnovu autonomije volje.
S obzirom da se radi o sporazumu izmeu vie drava, on
ne moe biti osnova za uknjibu prava vlasnitva. Pitanje imovine,
koja je BiH pripala po tom sporazumu, unutranje je pitanje
Bosne i Hercegovine, o kojem samo Parlamentarna skuptina BiH
i Vijee ministara mogu odluivati. injenica jeste da je BiH titu-
lar i vlasnik naslijeene imovine, meutim, ne postoji zakon o
dravnoj imovini kojim se vri konana raspodjela prava i obaveza
na nepokretnu i pokretnu imovinu unutar drave. Iako, prema
Sporazumu izriito vai da e nepokretna dravna imovina bive
SFRJ pripasti dravama sljednicama na ijim se teritorijama ta
imovina nalazi", predvia se da e veliki dio imovine po
teritorijalnom principu biti raspodijeljen na entitete, kantone ili
opine unutar Bosne i Hercegovine. Ovakav nain raspodjele
dravne imovine upuuje na zakljuak da se radi o sukcesiji
unutar BiH, o emu e se odluiti konanim usvajanjem Zakona o
dravnoj imovini.
Kako je to unutranje pitanje, Komisija za dravnu
imovinu, utvrivanje i raspodjelu dravne imovine, odreivanje
prava i obaveza Bosne i Hercegovine, entiteta i Brko distrikta kod
upravljanja dravnom imovinom, zaduena je za izradu zakona o
dravnoj imovini Bosne i Hercegovine. Vijee ministara BiH je u
292
decembru 2004. godine 426 osnovalo Komisiju za dravnu imovinu

sa prvenstvenim zadatkom da izradi zakon kojim e biti utvreno
koja imovina pripada kojem nivou vlasti, kao i da izradi propise za
budue upravljanje ovom imovinom, te predloi nacrte zakona o
pravima vlasnitva i upravljanja dravnom imovinom. Ovaj zakon
je bitan zbog toga da bi drava, kao i nii nivoi vlasti, dobili
imovinu kako bi mogli obavljati svoje zakonom i Ustavom
predviene nadlenosti. Dok se ovo pitanje ne rijei, visoki
predstavnik u BiH donio je u martu 2005. godine Odluku o
zabrani raspolaganja dravnom imovinom u Federaciji BiH,
Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini 427, koja je nekoliko puta
produavana. Razlog za donoenje Odluke je osiguranje da prava
vlasnitva nad javnom imovinom ne budu naruena eventualnom
prodajom prije usvajanja zakona.
Nakon vie od tri godine, koliko se radi na nacrtu ovog
zakona, istie se da postoji saglasnost u tome da svaki nivo vlasti u
BiH, i entiteti i drava sa svojim institucijama, kao i drugi nivoi
vlasti, mogu biti titulari nad dravnom imovinom. Stvarni i
odrivi razvoj BiH je mogu jedino uz ispunjenje uvjeta da
imovina Bosne i Hercegovine dobije svog titulara. Pri tome e
Komisija primijeniti kombinaciju funkcionalnog i teritorijalnog
principa za rjeavanje ovog pitanja. U okviru nacrta predvieno je
da e imovina van Bosne i Hercegovine, koju je dobila sukcesijom
bive SFRJ, biti iskljuivo u vlasnitvu drave, a sva druga imovina
unutar BiH, bez obzira da li se radilo o imovini dobijenoj
sukcesijom ili imovini steenoj od Socijalistike republike Bosne i
Hercegovine, bit e predmet raspodjele drave, entiteta, kantona,
pa ak i opina.
Donoenje ovog zakona je bitno i zbog toga to je pitanje
raspodjele dravne imovine jedan od kljunih ciljeva koji su
426
Sl. glasnik BiH, br.10/05, 18/05, 69/05, 70/05.
427
Sl. novine FBiH, br.20/05, Sl. glasnik BiH, br.18/05, 29/06, 85/06, 32/07,
41/07, 74/07, 99/07, 58/08, Sl. glasnik Republike Srpske, br.32/05.
293
vezani za prestanak mandata Ureda visokog predstavnika u BiH,

meutim, neizvjesno je kada e biti donesen.
4.11.5. Stanarsko pravo
U skladu sa Aneksom 7 Opeg okvirnog sporazuma za mir

u BiH, sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo na vraanje
imovine i na naknadu imovine koja se ne moe vratiti. Prema
tome, nositelji stanarskog prava na stan koji je proglaen
naputenim imali su pravo na povrat stana. Osobe koje su u
Federaciji BiH napustile svoje stanove izmeu 30. aprila 1991. i 4.
aprila 1998. godine, kada je Zakon o prestanku primjene 428 stupio
na snagu, smatrale su se izbjeglicama ili raseljenim licima.
Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo u
Federaciji BiH 429, nositelji stanarskog prava stekli su pravo na
otkup stana ime su postali vlasnici. U Republici Srpskoj, prema
Zakonu o prestanku primjene Zakona o koritenju naputene
imovine od 19. decembra 1998. godine, izbjeglice i raseljene osobe
su mogle traiti povrat stana u drutvenom vlasnitvu na kojima
je postojalo stanarsko pravo. Nositelji stanarskog prava su mogli
428
Godine 1992., u Federaciji BiH donesen je Zakon o naputenim stanovima
kojim je bilo ureeno da nositelj stanarskog prava gubi pravo na koritenje
stana ako je stan zajedno sa lanovima svoga domainstva napustio nakon 30.
aprila 1991. godine, a naputenim se smatrao i stan koji su nositelj stanarskog
prava i njegovi lanovi domainstva privremeno prestali da koriste. Ovaj zakon
se prestao primjenjivati stupanjem na snagu Zakona o prestanku primjene
Zakona o naputenim stanovima, kojim je predvieno da se vie nee donositi
odluke o proglaavanju stanova naputenim, a svi upravni, sudski i drugi akti
na osnovu kojih je prestalo vaiti stanarsko pravo u skladu sa novim zakonom,
oglasile su se nitavim.
429
Sl. novine FBiH, br.27/97, 11/98, 22/99, 27/99, 7/00, 32/01, 61/01, 15/02,
54/04, 36/06, 51/07, 72/08.
294
otkupiti stan prema Zakonu o privatizaciji stanova 430. Ovim

zakonima su propisani uvjeti i nain prodaje stanova na kojima
postoji stanarsko pravo, kao i nain odreivanja cijene i prestanak
stanarskog prava. Danom sklapanja ugovora o kupoprodaji stana
prestaje stanarsko pravo. Nositelj stanarskog prava je gubio to
pravo ako nije podnio zahtjev do 4. oktobra 1999. godine u
Federaciji BiH, a u Republici Srpskoj do 19. februara 2000. godine.
U Distriktu Brko, povrat imovine se vrio prema Zakonu o
vraanju naputene imovine 431, a otkup po odredbama Zakona o
otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo u Brko
distriktu.
Izbjeglicom se u smislu Zakona o prodaji stanova
Federacije BiH ne smatra nositelj stanarskog prava koji je iz istog
stambenog fonda bive Jugoslovenske narodne armije (JNA), ili
novoformiranih fondova oruanih snaga drava nastalih na
prostorima bive SFRJ, stekao novo stanarsko pravo ili pravo koje
odgovara tom pravu.
Jedinstvenu problematiku predstavlja povrat stanova za
koji su nositelji stanarskog prava imali zakljuene ugovore o
kupoprodaji sa bivim Saveznim sekretarijatom za narodnu
odbranu (SSNO) prema Zakonu o stambenom obezbjeenju u
JNA 432, koji je stupio na snagu 6. januara 1991. godine, a kojim su
se regulirale stambene potrebe za vojne i civilne pripadnike
Jugoslovenske narodne armije. Ove osobe se prema vaeim
zakonima ne smatraju izbjeglicama ili raseljenim osobama, te im
nije dozvoljen povrat. Njima je umjesto povrata stana dato pravo
na naknadu433, koja je nia od trine cijene stana. Pitanje koje je,
430
Sl. glasnik Republike Srpske, br.11/00, 18/01, 20/01, 35/01, 47/02, 65/03,
17/04, 70/04, 2/05, 67/05, 118/05, 70/06, 38/07, 60/07, 59/08.
431
Sl. glasnik Brko distrikta, br.5/01, 1/02.
432
Sl. list SFRJ, br.84/90.
433
Zakon o prestanku primjene Zakona o naputenim stanovima i Zakon o
prodaji stanova za koje postoji stanarsko pravo vie puta su se mijenjali prema
odlukama Doma kojima je utvrena povreda prava iz Evropske konvencije o
295
prije svih, bilo neophodno rijeiti jeste da li se pravo koje se

odnosi na stan Jugoslovenske narodne armije moe smatrati
imovinom u smislu lana 1 Protokola br. 1 uz Evropsku
konvenciju za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Dom za
ljudska prava je, dosljedno u svojim odlukama 434, utvrdio da
prava, prema ugovoru o kupovini stana zakljuenim sa JNA, u
skladu sa gore navedenim zakonom, predstavljaju imovinu u
smislu lana 1 Protokola br. 1. Kako je predviena naknada,
umjesto povrata, postavlja se pitanje na koje jo nema konanog
odgovora, a to je da li je isplata nie naknade od trine suprotna
principu proporcionalnosti koji se mora ostvariti izmeu
upotrijebljenih sredstava i cilja koji se elio ostvariti. Pred
Evropskim sudom za ljudska prava u toku je postupak po
aplikaciji unutar koje aplikant trai da Sud utvrdi povredu prava
na mirno uivanje imovine iz lana 1 Protokola 1 uz Evropsku
konvenciju za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog
toga to mu je onemoguen povrat stana za koji je zakljuio
zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako bi konano bili usklaeni sa

standardima iz Konvencije. U postupku ispitivanja apstraktne kontrole
ustavnosti, Ustavni sud BiH je u odluci U-83/03 od 22.09.2004. godine,
zakljuio da su odredbe zakona u skladu sa lanom 1 Protokola br.1 uz
Evropsku konvenciju o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda u skladu sa
Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o atiti ljudskih prava i temeljnih
sloboda. Novim lanom 39e Zakona o prodaji stanova iskljueno je pozivanje
na lan 3 i 3a Zakona o prestanku primjene u predmetima gdje postoji
zakljueni ugovori o kupoprodaji, s obzirom da se te osobe ne smatraju
nositeljima stanarskog prava, nego vlasnicima. Izmjene i dopune navedenog
zakona predviaju da se nositelji stanarskog prava za stanove koji su proglaeni
naputenim na teritoriji Federacije BiH, a kojima raspolae Federalno
ministarstvo odbrane, koji su nakon 19. maja 1992. godine ostali u slubi, bilo
vojnoj ili civilnoj, u nekoj od oruanih snaga van teritorije Bosne i
Hercegovine, ne smatraju izbjeglicom, niti imaju pravo na povrat stana u
Federaciji BIH. Izuzetak su lica kojima je prije 14.12.1995. godine, odobren
boravak i status izbjeglice ili drugi vid zatite koji odgovara tom statusu, u
nekoj od zemalja izvan teritorije bive SFRJ.
434
CH/96/3 Medan i drugi, CH/97/60 Miholi i drugi.
296
valjan kupoprodajni ugovor sa bivom SSNO, kao i da se u

zemljine knjige uknjii kao vlasnik. Aplikant, takoer, vidi
povredu prava na imovinu i u tome to je eventualna naknada
nia od stvarne vrijednosti stana. Ostaje da se vidi na koji nain
e Evropski sud za ljudska prava u ovom predmetu odluiti,
odnosno da li e prihvatiti stavove Ustavnog suda BiH, odnosno
Doma za ljudska prava BiH, koji su se tokom vremena vie puta
mijenjali. Aktuelan stav Doma za ljudska prava BiH i Ustavnog
suda BiH odnosi se na zakonitost i opravdanost nemogunosti
povrata stana osobama koje imaju zakljuen kupoprodajni
ugovor, ukoliko su iste ostale u slubi u nekoj od oruanih snaga
van teritorije BiH, s obzirom da takve osobe nemaju status
izbjeglice. Izuzetak predstavljaju one osobe kojima je odobren
status izbjeglice, ili drugi vid zatite, koji odgovara tom statusu u
nekoj od zemalja izvan teritorija bive SFRJ.
Zakonom o vraanju, dodjeli i prodaji stanova na nivou
Federacije BiH 435 propisano je da se stanovi iz lana 13 Zakona o
prestanku primjene Zakona o naputenim stanovima vraaju
davatelju stana na koritenje pod uvjetom da su na podruju
opine na ijoj teritoriji se nalaze takvi stanovi izvrena rjeenja
po svim zahtjevima za vraanje u posjed stana. Navedeni lan
propisuje prestanak stanarskog prava usljed toga to nije
podneen zahtjev za povrat u predvienom vremenskom roku ili
prestanak stanarskog prava po sili zakona ukoliko se u zakonskom
roku ne pone sa koritenjem stana. U tom sluaju davalac stana
ima pravo da vraenim stanovima raspolae i stanove dodijeli
obiteljima svojih radnika poginulih u domovinskom ratu, svojim
radnicima, ratnim vojnim invalidima i invalidima rada, svojim
radnicima demobiliziranim braniteljima, umirovljenim
radnicima koji do dana stupanja na snagu ovog Zakona nisu na
drugi nain rijeili stambeno pitanje, deficitarnim kadrovima, te
ostalim radnicima koji do dana stupanja na snagu ovog Zakona
435
Sl. novine FBiH, br.28/05.
297
nisu na drugi nain rijeili stambeno pitanje. Ovaj Zakon, takoer,

predvia da iznimno, ukoliko meu vraenim stanovima ima
nacionaliziranih stanova, davatelj stana na koritenje nee vriti
dodjeljivanje takvih stanova do donoenja posebnog zakona o
restituciji.
4.11.6. Stara devizna tednja
Pod starom deviznom tednjom podrazumijeva se tednja

koja se u stranoj valuti polagala u banke sa sjeditem u
republikama bive Socijalistike federativne republike Jugoslavije.
Stara devizna tednja je unutranji javni dug koji su naslijedile sve
drave raspadom bive SFRJ. Za raune stare devizne tednje
garancije je davala biva Socijalistika federativna republika
Jugoslavija. Republika Bosna i Hercegovina donijela je Odluku o
ciljevima i zadacima devizne politike 436, na temelju koje je
Republika Bosna i Hercegovina prvi put izriito priznala svoju
odgovornost i preuzela garancije za tednju. Ovom odlukom je
predvieno da pitanja tednje i kamata na tednju budu rijeena
usvajanjem zakonskih propisa koji se tiu javnog duga BiH.
Zakoni koji su uslijedili na entitetskim nivoima, koji su
regulirali pitanja javnog duga, imali su za rezultat nejednako
postupanje prema graanima BiH i naruavanje principa
jednakosti kod prava graana. Nakon obraanja jednog dijela
tedia Domu za ljudska prava BiH, donesene su odluke kojima se
utvrdila povreda prava iz Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda i Ustava BiH, te data je uputa za
rjeavanje ovog pitanja na jedinstven nain donoenjem
zakonskog propisa na dravnom nivou. Odlukom Ustavnog suda
br. U-14/05 od 2. decembra 2005. godine odreeno je da BiH
436
Sl. list RBiH, br.13/96, 72/07.
298
uredi zakonodavni okvir za rjeavanje pitanja stare devizne

tednje i to na jedinstven nain za sve graane BiH, u skladu sa,
izmeu ostalog, standardima iz lana 1 Protokola br. 1 uz
Evropsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Bosna i Hercegovina je konano usvojila Zakon o
izmirenju obaveza po osnovu rauna stare devizne tednje 437, u
aprilu 2006. godine. Zakon, izmeu ostalog, predvia verifikaciju
stare devizne tednje, nakon ega se do kraja 2007. godine na ime
verificirane svote svakom tedii treba isplatiti iznos od najvie
1.000 konvertibilnih maraka, a preostala svota e se naknadno
isplatiti u dravnim obveznicama koje e biti isplaene najkasnije
do 31. decembra 2020. godine uz kamatu od 2.5 posto na
godinjem nivou. Ovaj zakon je predviao da i izvrne sudske
presude, kojima se dosuuje isplata stare devizne tednje,
podlijeu postupku verifikacije 438. Ovaj lan zakona je izmijenjen
na nain da su oni kojima su dosuene izvrne presude duni
dostaviti iste entitetskom ministarstvu finansija, odnosno
Direkciji za finansije Distrikta Brko. Takoer je skraen rok za
isplatu stare devizne tednje sa ranijih 13 na devet godina, dok je
Vijee ministara BiH naknadno utvrdilo rok od sedam godina.
Republika Srpska je, krajem 2007. godine, iznenada
donijela Zakon o uslovima i nainu izmirenja obaveza po osnovu
rauna stare devizne tednje emisijom obveznica 439 koji vrijedi za
ovaj entitet. Prema ovom Zakonu obveznice e dospijevati na rok
od pet godina. Na ovaj nain Republika Srpska je donijela zakon
koji nudi povoljnije uvjete u odnosu na one koji su predvieni
Zakonom o izmirenju obaveza po osnovu rauna stare devizne
tednje na nivou BiH. Pored skraenog roka, ovim zakonom
poveana je i gotovinska isplata sa 1.000 na 2.000 konvertibilnih
437
Sl. glasnik BiH, 28/06, 76/06, 72/07.
438
lan 27 Zakona o izmirenju obaveza po osnovu rauna stare devizne tednje
BiH.
439
Sl. list Republike Srpske, br.1/08.
299
maraka, te je pomjeren rok prve emisije obveznica sa 31. marta

2008. godine na 1. mart 2008. godine. Ovakvo postupanje je u
suprotnosti sa namjerom da se pitanje rijei jedinstveno na nivou
BiH, s obzirom da je predvieno da je emitent dravnih obveznica
Bosna i Hercegovina u ime entiteta i distrikta, a nadlena
insitucija je Ministarstvo financija i trezora BiH. Donoenjem
Zakona na nivou entiteta, Republika Srpska preuzima obavezu
emisije entitetskih dionica.
Protiv odreenog broja odredbi lanova Zakona o
izmirenju obaveza po osnovu rauna stare devizne tednje i
Zakona o uvjetima i nainu izmirenja obaveza po osnovu rauna
stare devizne tednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj,
pokrenuti su postupci za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom
Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je odluio da zahtjeve iz
ovih predmeta spoji u jedan predmet, s obzirom da se svi zahtjevi
tiu istog ili slinog pitanja. Prvi zahtjev se odnosio na
neusklaenost odredbi lana 22 i 23 dravnog Zakona o izmirenju
obaveza po osnovu rauna stare devizne tednje, jer Centralnoj
banci BiH nisu date nadlenosti koje su predviene osporenim
odredbama navedenog Zakona, niti Zakonom o Centralnoj banci
BiH. Drugi zahtjev se odnosio na neustavnost odredbi lanova 8,
9, 10, 11, 12, 13, 14 i 16 Zakona o uvjetima i nainu izmirenja
obaveza na osnovu rauna stare devizne tednje emisijom
obveznica u Republici Srpskoj koje se tiu propisivanja emitenta
obveznica, uvjeta za izdavanje obveznica, amortizacionog plana i
dospijea obveznica, te davanja garancija za njihovu isplatu po
dospijeu.
Ustavni sud BiH je 4. oktobra 2008. godine donio
440
odluku kojom je odbio kao neosnovane zahtjeve za ocjenu
ustavnosti spomenutih odredbi. Prije svega, Ustavni sud BiH je
utvrdio da su odredbe lana 22 i 23 dravnog Zakona o staroj
deviznoj tednji u skladu sa Ustavom BiH i lanom 1 Protokola
440
Odluka Ustavnog suda BiH br.U 3/08 od 04.10.2008. godine.
300
br. 1 uz Evropsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i osnovnih

sloboda, zbog toga to Centralna banka BiH ima pravo da izdaje
obveznice kada smatra da je to potrebno, s obzirom da Ustav BiH
ne iskljuuje mogunost da se nadlenosti Centralne banke BiH
donesu po osnovu vie zakona, s tim to je potrebno da to bude
zakonodavac na dravnom nivou. U konkretnom sluaju
Parlamentarna skuptina BiH donijela je Zakon o izmirenju
obaveza na osnovu rauna stare devizne tednje, pa se na to
odnose odredbe lana 22 i 23 dravnog Zakona o staroj deviznoj
tednji u saglasnosti sa Ustavom BiH.
U pogledu odluivanja o drugom zahtjevu, Ustavni sud
BiH je, takoer, utvrdio ustavnost odredbi osporenih lanova
Zakona o uvjetima i nainu izmirenja obaveza po osnovu rauna
stare devizne tednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj.
Ustavni sud je istakao da zatita imovinskih prava u okviru pitanja
isplate stare devizne tednje spada, kako u nadlenost drave, tako
i entiteta, te da ova obaveza proizilazi iz Ustava BiH, a to znai da
se zatita mora osigurati i tako to e i drava i entiteti donijeti
odgovarajue propise. S obzirom da je Republika Srpska iskoristila
mogunosti koje je predvidio dravni zakon u pogledu odstupanja
entitetskog zakona od dravnog i pronala bolje i povoljnije uvjete
za isplatu stare devizne tednje, izvrena je pozitivna
diskriminacija u korist tedia, kao i da se isplatom stare devizne
tednje ne utie na monetarnu politiku Bosne i Hercegovine.
S obzirom na injenicu da Ustavni sud BiH nije osporio
nadlenost entiteta za isplatu stare devizne tednje, Federacija BiH
bi uskoro trebala poeti izdavati obveznice za izmirenje obaveza
po osnovu rauna stare devizne tednje na nain kako je to uinila
Republika Srpska.
tedie ija je tednja bila poloena u banke u drugim
republikama bive SFRJ ne uivaju zatitu isplate tednje prema
ovim zakonima, nego se isplata njihove tednje vee za Sporazum
o sukcesiji, prema kojem odgovornost za ove obaveze pripada
301
republikama u kojima je bilo sjedite predmetnih banaka, a BiH

ima pozitivnu obavezu da uini sve kako bi zatitila prava svojih
graana koji imaju tednju u drugim dravama.
Evropski sud za ljudska prava, vezano za staru deviznu
tednju, je protiv Bosne i Hercegovine donio dvije presude i to u
predmetu Jelii protiv BiH 441, 31. oktobra 2006. godine, i u
predmetu po tri aplikacije aplikanata Pejakovi, Peji i Kusi 442 od
18. decembra 2007. godine. Predmetnim presudama Evropski sud
za ljudska prava utvrdio je da se radi o povredi lana 6 Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (pravo na
pravino suenje) i lana 1 Protokola 1 uz Evropsku konvenciju
(prava na mirno uivanje imovine), zbog neizvrenja
pravomonih i izvrnih presuda domaih sudova kojima su
aplikantima dosueni iznosi njihove stare devizne tednje. U ovim
predmetima Sud je naao povredu prava na mirno uivanje
imovine prvenstveno iz razloga neizvrenja pravomonih presuda,
dok nije razmatrao povredu ovog prava koja je navodno uinjena
neisplaivanjem iznosa tednje u bankama. Iako je Evropski sud
za ljudska prava, prilikom odluivanja, imao u vidu i navode o
visini javnog duga, te ekonomskoj stabilnosti koja bi bila ugroena
isplatom ukupnog iznosa stare devizne tednje, Evropski sud za
ljudska prava je istakao da ne vidi razloga da odstupa od svoje
dobro utvrene sudske prakse po kojoj se ne dozvoljava nekoj
dravi da nedostatak finansijskih sredstava koristi kao izgovor za
neisplaivanje duga po presudi. Sud je napomenuo da je predmet
Pejakovi, Peji i Kusi gotovo identian predmetu Jelii, kao i da
bi izmjena lana 27 Zakona o izmirenju obaveza po osnovu stare
devizne tednje konano mogla dovesti do potpunog izvravanja
441
Jelii v. Bosna i Hercegovina,
http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?item=1&portal=hbkm&action=ht
ml&highlight=jelicic&sessionid=8948827&skin=hudoc-en.
442
Pejakovi, Peji i Kusi v. Bosna i Hercegovina,
http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?item=1&portal=hbkm&action=ht
ml&highlight=pejakovic&sessionid=8948827&skin=hudoc-en.
302
presuda o koima je rije, ali da izgleda da se to jo nije

dogodilo.
4.12. Prava nacionalnih manjina
lan 27 PGP:
U dravama gdje postoje etnike, vjerske ili jezike manjine, lica
koja pripadaju tim manjinama ne mogu biti liena prava da imaju,
zajedno sa drugim lanovima svoje grupe, svoj posebni kulturni ivot,
da ispoljavaju i upranjavaju svoju sopstvenu vjeru ili da se slue svojim
jezikom.
4.12.1 Opa razmatranja
U poslijeratnom periodu, BiH je ratifikovala niz

meunarodnih ugovora koji pored osnovnih, garantuju i
specifina prava nacionalnih manjina: Meunarodni pakt o
graanskim i politikim pravima, 443 Meunarodna konvencija o
ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 444; Evropska konvencija
za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda 445 i njen Protokol 12
(Opa zabrana diskriminacije) 446, te Okvirna konvencija za zatitu
prava nacionalnih manjina (u daljem tekstu: Okvirna
443
Ovom paktu BiH je pristupila sukcesijom, 01.9.1993, Slubeni list RBiH,
25/93.
444
Ovoj Konvenciji je BiH pristupila sukcesijom, 16.7.1993., Slubeni list RBiH,
25/93.
445
Ova Konvencija je potpisana 24.04.2002. godine, ratificirana 12.07.2002.
godine stupila na snagu 12.07.2002. godine.
446
Ovaj Protokol je potpisan uz Konvenciju, 24.04.2002. godine, a ratifikovan
29.07.2003. godine.
303
konvencija) 447. Iako nabrojana u Dodatku Aneksa 6 Dejtonskog

mirovnog sporazuma, Evropska povelja o regionalnim ili
manjinskim jezicima do danas nije ratifikovana.
U preambuli svog Ustava, BiH je naznaila da je
inspirirana, izmeu ostalog, i Deklaracijom o pravima lica koja
pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezikim
manjinama. Takoer, pored niza specifinih ljudskih prava, Ustav
BiH garantuje i princip nediskriminacije.
U Ustavu BiH nema definicije nacionalne manjine. Naime,
u preambuli Ustav BiH definira Bonjake, Hrvate i Srbe kao
konstitutivne narode, i ostale, te generalno graane BiH.
Pored problema nejednakosti graana BiH proistekle iz ove
odredbe, javlja se i problem definicije ostalih, s obzirom da nije
jasno definirano da li su se pripadnici ostalih tako izjasnili zato
to pripadaju jednoj od manjina, ili zato to ne ele biti povezani
sa jednim od tri konstitutivna naroda.
S obzirom da u BiH, prije posljednjeg rata (1992.-1995.
godina), poloaj manjina nije bio reguliran posebnim
zakonodavstvom, pristupilo se izradi potpuno novog zakona. Kao
rezultat niza inicijativa poduzetih od strane domaih institucija i
uz jaku podrku meunarodne zajednice, a na osnovu lana IV 4a
Ustava BiH, Parlamentarna skuptina BiH, na sjednici
Predstavnikog doma odranoj 20. juna 2002. godine i na sjednici
Doma naroda odranoj 1. aprila 2003. godine, usvojila je Zakon o
zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina. Ovaj Zakon je
stupio na snagu 14. maja 2003. godine 448 i time je odigrao vanu
ulogu u obezbjeivanju pravnog okvira za zatitu pripadnika
nacionalnih manjina, kao i u podizanju svijesti o pravima
pripadnika nacionalnih manjina.
447
Ova Konvencija je potpisana i ratificirana 24.02.2000. godine, a stupila na
snagu 01.06.2001. godine.
448
304
Nacrt ovog Zakona pripremilo je Ministarstvo za ljudska

prava i izbjeglice BiH, a visoki predstavnik u BiH zatraio je od
Venecijanske komisije, kao savjetodavnog tijela Vijea Evrope,
zaduenog za pitanja ustavnog prava zemalja lanica, da pripremi
svoje miljenje o tekstu nacrta Zakona, kako bi se osigurala
njegova usklaenost sa osnovnim regionalnim instrumentima za
zatitu prava pripadnika nacionalnih manjina. Venecijanska
komisija je, izmeu ostalog, istakla da odreena prava spomenuta
u tekstu nacrta Zakona o zatiti pripadnika nacionalnih manjina
garantuju i vie od standarda postavljenih meunarodnim aktima
za zatitu nacionalnih manjina. Ova inicijativa je, prema miljenju
Komisije, pozitivna, ali s obzirom na kompleksnu strukturu vlasti
u BiH, moglo bi doi do problema kod implementacije ovih
odredbi na lokalnom nivou. Naime, s obzirom da jako malo
kompetencija lei na dravnom nivou, implementacija ovih
odredbi zavisit e od finansijskih mogunosti lokalnih vlasti.
Uz snaan pritisak domaeg nevladinog sektora 449, Zakon
o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti prava pripadnika
nacionalnih manjina u BiH usvojen je 2005. godine. Na izmjene
koje su, po miljenju nevladinog sektora, bile neophodne, osvrnut
emo se u daljem tekstu.
U lanu 7. Zakona o zatiti prava pripadnika nacionalnih
manjina BiH stoji da e entiteti, kantoni, gradovi i opine u BiH, u
okviru svojih ovlatenja, svojim zakonima i drugim propisima
potpunije urediti prava i obaveze koje proistiu iz ovog zakona i
meunarodnih konvencija kojima se ureuju pitanja od znaaja za
nacionalne manjine. U skladu s tim, Narodna skuptina
Republike Srpske je u decembru 2004. godine usvojila Zakon o
zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina Republike Srpske.
Ovaj Zakon, osim to garantuje ista prava nacionalnih manjina
kao i istoimeni dravni zakon, nudi i nekoliko specifinih odredbi
449
Nosioci aktivnosti bili su udruenja Biro za ljudska prava i Centri civilnih
inicijativa.
305
koje idu u prilog nacionalnim manjinama koje ive na teritoriji

Republike Srpske. Jedna od takvih odredbi je i preciziranje
novanih kazni za pravna lica koja ne potuju odredbe ovog
Zakona. 450 to se tie Federacije BiH, Zakon o zatiti prava
pripadnika nacionalnih manjina usvojen je tek nedavno, a u
slubenom listu objavljen je u septembru ove godine, 451 tako da je
rano govoriti o tome kako e se ovim zakonom u praksi tititi
prava i interesi pripadnika nacionalnih manjina u ovom entitetu.
Zbog kompleksne strukture Federacije, zanimljivo je spomenuti
da je Federalni zakon u svom lanu 23 niim organima vlasti
propisao da se na svom nivou, a u odreenom vremenskom roku,
pozabave pravima pripadnika nacionalnih manjina: Kantoni,
gradovi i opine e svojim propisima blie odrediti prava
pripadnika nacionalnih manjina u skladu sa odredbama ovog
Zakona u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu.
Iako je u prvobitnoj verziji dravnog zakona Brko distrikt
spomenut samo u zavrnoj odredbi (lan 27), u smislu da e isti
biti objavljen u slubenim glasilima entiteta i Brko distrikta,
usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti
prava pripadnika nacionalnih manjina, 2005. godine, ispravljen
je ovaj propust. Naime, ovim izmjenama zakona u lanu 26:
Republika Srpska i Federacija BiH donijet e i uskladiti svoje
propise o pravima nacionalnih manjina, kao i druge zakone i
propise u kojima se propisuju i tite prava nacionalnih manjina, sa
ovim zakonom u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu
450
Novanom kaznom od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM, kaznie se za
prekraj pravno lice ako: u programskoj emi ne predvidi posebne emisije za
pripadnike nacionalnih manjina (lan 13 ovog zakona); ne omogui upotrebu
jezika nacionalnih manjina u skladu sa lanom 15 ovog zakona. Za prekraj iz
stava 1 ovog lana, kaznie se odgovorno lice u pravnom licu, novanom
kaznom u iznosu od 200,00 KM do 1.000,00 KM., lan 19 Zakona o zatiti
prava pripadnika nacionalnih manjina Republike Srpske, Slubeni glasnik
Republike Srpske, br. 2/04.
451
Slubene novine Federacije BiH, broj 56/08 /8.9.2008./.
306
ovog zakona, dodat je i Brko distrikt. Ni danas, u Brko distriktu,

ovakav zakonski akt nije donesen, pa pripadnicima nacionalniih
manjina preostaje samo da se pri zatiti svojih prava pozivaju na
dravni zakon.
4.12.2. Definicija nacionalne manjine
Iako meunarodna zajednica generalno izbjegava ponuditi

opu definiciju manjina s obzirom na itav niz situacija u
kojima manjine postoje, najprihvatljivija definicija je ona po kojoj
je manjina nedominirajua grupa pojedinaca koja ima odreene
nacionalne, etnike, vjerske ili jezike karakteristike, razliite od
karakteristika veinskog stanovnitva 452.
S druge strane, dravni Zakon o zatiti prava pripadnika

nacionalnih manjina definira nacionalnu manjinu kao dio
stanovnitva-dravljana BiH koji ne pripadaju nijednom od tri
konstitutivna naroda, a sainjavaju je osobe istog ili slinog
etnikog porijekla, iste ili sline tradicije, obiaja, vjerovanja,
jezika, kulture i duhovnosti i bliske ili srodne povijesi i drugih
obiljeja. 453
Vano je spomenuti da su u BiH prava pripadnika

nacionalnih manjina ograniena iskljuivo na njene dravljane 454.
to se tie meunarodnih standarda, Komitet za ljudska prava
Ujedinjenih nacija je u svom Opem komentaru broj 23, kojim se
tumai lan 27 Meunarodnog pakta o graanskim i politikim
pravima, naglasio da drave lanice ne mogu ograniavati prava
452
Ured Visokog komesara za ljudska prava Ujedinjenih Nacija, Broura br. 18:
Nacionalne manjine.
453
Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina u BiH, lan 3.
454
Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina u BiH, lan 3.
307
zagarantovana lanom 27 samo na svoje dravljane 455. Takoer, u

Okvirnoj konvenciji za zatitu nacionalnih manjina nigdje ne stoji
da pripadnici nacionalnih manjina moraju biti i dravljani te
zemlje da bi ostvarili svoja prava.
Kako stoji u Zakonu, BiH titi poloaj i ravnopravnost
Albanaca, Crnogoraca, eha, Italijana, Jevreja, Maara,
Makedonaca, Nijemaca, Poljaka, Roma, Rumuna, Rusa, Rusina,
Slovaka, Slovenaca, Turaka, Ukrajinaca, te drugih koji ispunjavaju
uvjete iz stava 1, lana 3 ovog Zakona. Ovaj spisak nacionalnih
manjina uzet je iz popisa stanovnitva iz 1991. godine, iako,
obzirom na migracije u prethodne dvije decenije, popis
stanovnitva ne reflektira de facto sadanju situaciju u BiH. 456 457
Meutim, uvaavajui problem popisa stanovnitva,
Savjetodavni komitet Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih
manjina 458, miljenja je da je neophodno da vlasti, pogotovo na
lokalnom nivou, ne koriste nedostatak novog popisa da opravdaju
nedostatak zatite prava pripadnika nacionalnih manjina. 459
455
Opi komentar broj 23, Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija,
paragraf 5.1, CCPR/C/21/Rev.1/Add.5.
456
Drugi izvjetaj BiH o zakonodavnim i drugim mjerama na provoenju
naela utvrenih u Okvirnoj konvenciji za zatitu nacionalnih manjina, Vijee
Ministara BiH, juni 2007. godine, str. 66.
457
Ovo su zvanini podaci o broju pripadnika nacionalnih manjina prema
popisu stanovnitva iz 1991. godine: Albanci 4.922; Crnogorci 10.048; esi
590; Italijani 732; Jevreji 426; Maari 893; Makedonci 1.596; Nijemci
470; Poljaci 526; Romi 8.864; Rumuni 162; Rusi 297; Rusini 133;
Slovaci 297; Turci 267 i Ukrajinci 3.929.
458
Implementaciju Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina
procjenjuje Komitet ministara Vijea Evrope, uz pomo Savjetodavnog
komiteta Okvirne konvencije. Sastav i procedure Savjetodavnog komiteta
Okvirne konvencije regulirane su Rezolucijom (97) 10, koju je Komitet
Ministara Vijea Evrope usvojio 1997. godine.
459
Miljenje o BiH Savjetodavnog komiteta Okvirne konvencije za zatitu
nacionalnih manjina, usvojeno 27. maja 2004. godine, taka 14 i 15.
308
Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina

Republike Srpske u svom lanu 2 definira nacionalne manjine na
identian nain, kao i istoimeni dravni Zakon.
Za razliku od dravnog zakona i zakona Republike Srpske,
u Zakonu o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina
Federacije BiH, pored toga to su nabrojane iste nacionalne
manjine, one su definirane kao dio stanovnitva-dravljana koji se
ne izjanjavaju kao pripadnici jednog od tri konsitutivna naroda, a
sainjavaju je ljudi istog ili slinog etnikog porijekla, iste ili sline
tradicije, obiaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti i bliske
ili srodne historije i drugih obiljeja. 460
4.12.3 Pravo na ouvanje nacionalnog, kulturnog i drugog

identiteta manjina
lan 5 Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina

obavezuje drave lanice Vijea Evrope, i druge potpisnice ove
Konvencije, da unapreuju uvjete potrebne za odravanje i
razvijanje kulture pripadnika nacionalnih manjina i ouvanje
neophodnih elemenata njihovog identiteta: vjere, jezika, tradicije i
kulturnog naslijea.
Dravni Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih
manjina u svom lanu 5 predvia pravo na ouvanje nacionalnog,
kulturnog i drugog identiteta manjina. Zakon o zatiti prava
pripadnika nacionalnih manjina Republike Srpske identinom
formulacijom, kao i dravni Zakon u svom lanu 4, predvia isto
pravo za graane koji ive na teritoriji Republike Srpske. U
Zakonu o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina Federacije
BiH, pozivajui se na dravni zakon i na Okvirnu konvenciju za
460
lan 3, Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina Federacije
BiH.
309
zatitu nacionalnih manjina, ovo pravo je ve u u lanu 1, u kojem

se utvruje svrha samog zakona, formulirano kao obaveza
organa vlasti da potuju i tite, ouvaju i razvijaju etniki,
kulturni, jeziki i vjerski identitet svakog pripadnika nacionalne
manjine u Federaciji koji je dravljanin Federacije odnosno Bosne
i Hercegovine. 461
4.12.4 Sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti i zabrana

diskriminacije na osnovu pripadnosti nacionalnoj
manjini
Ustav BiH, u svom lanu II (Ljudska prava i temeljne

slobode), prepoznaje princip nediskriminacije: Uivanje prava i
sloboda iz ovoga lana ili meunarodnih sporazuma popisanih u
Dodatku I ovoga Ustava osigurava se svim osobama u BiH, bez
diskriminacije na bilo kojoj osnovi poput spola, rase, boje koe,
jezika, vjere, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili
socijalnog porijekla, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine,
roenja ili drugog statusa. 462 Nadalje, u Aneksu 7 Dejtonskog
sporazuma, koji se odnosi na izbjeglice i raseljena lica, stoji da e
strane osigurati da se izbjeglicama i raseljenim osobama omogui
siguran povratak, bez rizika od uznemiravanja, zastraivanja,
proganjanja ili diskriminacije, naroito zbog njihovog etnikog
porijekla, vjeroispovijesti ili politikog uvjerenja.
U lanu 4 Zakona o zatiti prava pripadnika nacionalnih
manjina BiH stoji da svaki pripadnik nacionalne manjine ima
pravo da slobodno bira da se prema njemu ophode, ili ne ophode,
kao prema nacionalnoj manjini i ne smije doi u nepovoljan
461
lan 1, Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina Federacije
BiH.
462
lan II, Ljudska prava i temeljne slobode, Ustav BiH.
310
poloaj zbog takvog opredjeljenja i bilo kakav drugi oblik

diskriminacije na osnovu toga je zabranjen. Ista odredba ponavlja
se i u lanu 3 Zakona o zatiti prava pripadnika nacionalnih
manjina Republike Srpske, kao i u lanu 4 istoimenog zakona u
Federaciji.
Uzimajui u obzir prirodu meunarodnog prava o
ljudskim pravima, tj. primarne odgovornosti dravnih organa
vlasti i njihovih slubenika da tite ljudska prava svojih graana,
od izuzetne je vanosti spomenuti Krivini zakon BiH, iji lan
145(1) glasi: Slubena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i
Hercegovine koja na osnovu razlike u rasi, boji koe, nacionalnoj ili
etnikoj pripadnosti, vjeroispovijesti, politikom ili drugom
uvjerenju, polu, seksualnom opredjeljenju, jeziku, obrazovanju,
drutvenom poloaju ili socijalnom porijeklu, uskrati ili ogranii
graanska prava utvrena Ustavom Bosne i Hercegovine,
ratificiranim meunarodnim ugovorom, zakonom Bosne i
Hercegovine, drugim propisom Bosne i Hercegovine ili opim
aktom Bosne i Hercegovine, ili koja na osnovu ove razlike ili
pripadnosti ili kojem drugom poloaju daje pojedincima
neopravdane povlastice ili pogodnosti, kaznit e se kaznom zatvora
od est mjeseci do pet godina.
Meutim, prema miljenju Savjetodavnog komiteta
Okvirne konvencije, u BiH i institucionalni djelokrug kao i sudski i
vansudski naini borbe protiv diskriminacije ve su due vrijeme
nestabilni. 463 Takoer, prema miljenju domaeg nevladinog
sektora, postojee ustavne i zakonske odredbe nisu dovoljno
djelotvorne. Stoga je grupa nevladinih organizacija pristupila
izradi nacrta zakona protiv diskriminacije u BiH 464. Nadalje, vrei
463
Miljenje o BiH Savjetodavnog komiteta Okvirne konvencije za zatitu
nacionalnih manjina, usvojeno 27. maja 2004. godine, taka 35.
464
U 2007. godini koju je Evropska komisija proglasila godinom jednakih
mogunosti za sve, Helsinki komitet, uz podrku vie od 100 nevladinih
organizacija, prezentirao je javnosti i predloio nadlenim tijelima usvajanje
311
uvid u aktuelno de iure i de facto stanje, radna grupa za izradu

nacrta ovog zakona ustanovila je, izmeu ostalog, da ranjive
socijalne grupe nemaju dostatan i efikasan zakonski
instrumentarij koji bi im garantovao jednake mogunosti i
nediskriminaciju, te da u postojeem zakonodavstvu, direktna i
indirektna diskriminacija nisu jasno definirane. Naalost, uprkos
iscrpljujuim naporima nevladinog sektora u BiH, zakon o
zabrani diskriminacije u BiH jo uvijek nije usvojen. Naime,
Vijee ministara BiH uvrstilo je u svoj Program rada za 2008.
godinu izradu prijedloga zakona protiv diskriminacije kao dio
zakonodavnih aktivnosti, a kao nosioca aktivnosti odredilo je
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. Rok za dostavljanje
prijedloga ovog zakona Vijeu ministara je novembar 2008.
godine.
4.12.5. Zatita manjina od progona i mrnje
Prema Meunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika

rasne diskriminacije, drave su obavezne kazniti svaku vrstu
nasilja koja je motivirana pripadnou nekoj rasnoj, etnikoj ili
nacionalnoj grupi. lan 4a ove Konvencije glasi: drave lanice se
obavezuju da e utvrditi kao krivino djelo svako irenje ideja
Zakona protiv diskriminacije u BiH. Zakon protiv diskriminacije potreban je

BiH, prije svega, zbog zatite njenih graana i graanki od sveprisutne
diskriminacije koju registruju sva relevantna istraivanja. Diskriminacija po
razliitim osnovama je, prema svim ovim istraivanjima, najei uzrok krenja
ljudskih prava u BiH. Gledano iz perpektive zakonodavstva i perspektive
ljudskih prava, predlagai - vie od sto nevladinih organizacija iz cijele BiH -
ovog nacrta konstatuju da antidiskriminatorne odredbe u okviru Dejtonskog
ustava i ukupnog bosanskohercegovakog zakonodavstva nisu dovoljno
djelotvorne. Helsinki komitet za ljudska prava BiH; Tekst nacrta ovog zakona
moe se nai na internet stranici Helsinkog komiteta za ljudska prava u BiH:
http://www.bh-hchr.org/Saopstenja/Nacrt_zakona.pdf.
312
zasnovanih na superirornosti ili rasnoj mrnji, svako podsticanje

na rasnu diskriminaciju, kao i sva djela nasilja, ili izazivanje na
takva nasilja, uperena protiv svih rasa ili svake grupe lica druge
boje ili drugog etnikog porijekla, kao i pruanje pomoi rasistikim
aktivnostima, podrazumijevajui tu i njihovo finansiranje.
Meutim, u meunarodnom pravu jo uvijek postoji dilema da li
ovakva vrsta nasilja treba na domaem nivou biti regulirana
posebnim zakonom ili, jednostavno, kroz postojee krivine
zakone, s obzirom da sam tekst ove Konvencije ne daje specifian
odgovor na ovu dilemu.
lan 25 BiH Zakona o zatiti prava pripadnika nacionalnih
manjina glasi: Na osnovu krivinih zakona entiteta u BiH,
zabranjena je i kanjiva svaka radnja, podsticanje, organiziranje i
pomaganje djelatnosti koje bi mogle ugroziti opstanak neke
nacionalne manjine, izazvati nacionalnu mrnju, dovesti do
diskriminacije ili stavljanja pripadnika nacionalne manjine u
neravnopravan poloaj. lanom 13 Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina
u BiH izbrisan je dio na osnovu krivinog zakona entiteta u BiH i
dodat je stav 2 ovom lanu, koji glasi: Krivino gonjenje i
sankcioniranje poinilaca djela, iz prethodnog stava, vri se prema
odgovarajuem krivinom ili prekrajnom zakonodavstvu u BiH.
Krivini zakon BiH propisuje da je kanjiv progon bilo koje
grupe ljudi ili kolektiva na politikoj, rasnoj, nacionalnoj, etnikoj,
kulturnoj, vjerskoj, spolnoj ili drugoj osnovi koja je univerzalno
prihvaena kao nedopustiva po meunarodnom pravu, u vezi s bilo
kojim krivinim djelom iz ovog stava ovog lana, bilo kojim
krivinim djelom propisanim u ovom zakonom ili bilo kojim
krivinim djelom u nadlenosti Suda BiH. Isti Zakon progon
definira kao namjerno i teko, meunarodnom pravu suprotno
313
uskraivanje osnovnih prava, zbog pripadnosti skupini ljudi ili

zajednici 465.
Takoer je vano je napomenuti da u Bosni i Hercegovini
ne postoji zakon o zabrani neofaistikih organizacija. 466 Naime, u
toku ove godine, postojao je niz inicijativa za usvajanje ovakvog
zakona, pogotovo zbog injenice da, kako se navodi u
obrazloenju, naa zemlja mora imati politike volje da se uhvati
u kotac sa problememom javnog ispoljavanja i irenja faizma i
diskriminacije, kao i sa injenicom da bosanskohercegovako
zakonodavstvo ima brojne manjkavosti koje ga onemoguavaju da
se efikasno bori protiv ovih drutveno tetnih pojava. 467 Naravno,
ovakav zakon bi, barem sa pravne strane, bolje osigurao zatitu
pojedinaca i grupa od od progona i mrnje, a pogotovo
pripadnike ugroenih skupina, kao to su nacionalne manjine.
U specifinoj situaciji, u Bosni i Hercegovini, gdje se ne
smije zanemariti vanost povratka izbjeglica i raseljenih lica za
stablizaciju stanja u zemlji i stvaranje meusobnog povjerenja,
neophodno je spomenuti da Dejtonski mirovni sporazum u
Aneksu 7 navodi sljedee mjere neophodne za izgradnju
povjerenja: opozvati sve domae pravne propise i administrativne
mjere s diskriminirajuim namjerama ili uincima; sprijeiti i
hitno suzbiti bilo kakvo pismeno ili usmeno poticanje, putem
medija ili na drugi nain, na etniku ili vjersku netrpeljivost ili
mrnju; zatititi etniko i/ili manjinsko stanovnitvo, gdje god se
ono nalazilo...otputanje ili premjetanje, ako je to pogodno, osoba
iz vojnih, paravojnih i policijskih snaga, te javnih slubenika
465
Krivini zakon BiH, lan 172, Slubeni list BiH, br. 3/03.
466
Vie informacija o inicijativama nevladinog sektora po pitanju zakona o
zabrani neofaistikih organizacija moe se nai na: http://www.bh-
hchr.org/Saopstenja/27-01-05.htm.
467
http://www.parlament.ba/vijesti/1/0/458.html.
314
odgovornih za ozbiljna krenja osnovnih prava osoba koja

pripadaju etnikim ili manjinskim grupama.
4.12.6. Pravo na informiranje (javno obavjetavanje) na

manjinskom jeziku
lan 9 Okvirne konvencije garantuje pravo pripadnika

nacionalnih manjina na informiranje na manjinskom jeziku. U
skladu s tim, dravni Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih
manjina u svom lanu 15 osigurava pravo pripadnicima
nacionalnih manjina da osnivaju svoje radio i televizijske stanice,
te da izdaju novine i druge tampane informacije na jezicima
nacionalne manjine kojoj pripadaju. Isti zakon namee obavezu
radio i televizijskim stanicama iji su osnivai BiH, entiteti,
kantoni, gradovi i opine, a koji ostvaruju ulogu javne slube, da u
svojim programskim emama predvide posebne emisije za
pripadnike nacionalnih manjina, kao i da osiguraju druge sadraje
na jezicima manjina (lan 16). Ovim institucijama se nalae i da
najmanje jednom nedjeljno osiguraju posebnu informativnu
emisiju za pripadnike nacionalnih manjina na njihovom jeziku.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti prava
pripadnika nacionalnih manjina u BiH na lan 16 dodaje i emisije,
na slubenim jezicima o pripadnicima nacionalnih manjina u BiH.
Entitetski zakoni o zatiti prava pripadnika nacionalnih
manjina osiguravaju ista ova prava.
U ovom kontekstu, zanimljivo je istai da je primjena ove
odredbe uvjetovana procentom zastupljenosti nacionalnih
manjina: entiteti i kantoni e svojim propisima utvrditi prava iz
stava 1. ovog lana, na osnovu procenta zastupljenosti nacionalnih
manjina u entitetu, kantonu, gradu i opini (lan 16), a suvino je
spominjati da i u ovom segmentu popis stanovnitva iz 1991.
godine predstavlja problem, jer ne odraava stvarnu demografsku
315
sliku stanovnitva u BiH, pa je samim tim njena sprovedba

dovedena u pitanje. Ova odredba postoji i u istoimenim
entitetskim zakonima.
4.12.7.Sloboda upotrebe jezika i pisma, koritenja imena i

toponima na maternjem jeziku i pravo na upotrebu
simbola nacionalnih manjina na javnim mjestima
Prema Zakonu o zatiti prava pripadnika nacionalnih

manjina BiH, a u skladu sa Okvirnom konvencijom za zatitu
nacionalnih manjina (lanovi 10 i 11), pripadnici nacionalnih
manjina imaju pravo upotrebljavati svoj jezik slobodno i bez
ometanja, privatno i javno, usmeno i pismeno, ukljuujui pravo
upotrebe vlastitog imena i prezimena na maternjem jeziku.
Nadalje, prema Krivinom zakonu BiH, kanjivo je
uskraivanje ili ograniavanje upotrebe jezika i pisama
konstitutivnih naroda i ostalih koji ive na teritoriji BiH pri
obraanju organima vlasti i institucijama BiH, privrednim
drutvima i drugim pravnim osobama. 468
lan 12 dravnog Zakona o zatiti prava nacionalnih
manjina omoguava upotrebu topografskih oznaka namijenjenih
javnosti, kao i upotrebu jezika manjine u komunikaciji izmeu
njenih pripadnika i organa vlasti. Prema prvobitnom zakonu iz
2003. godine, da bi ostvarili ovo pravo, pripadnici nacionalne
manjine trebali su initi apsolutnu ili relativnu veinu
stanovnitva u gradovima, opinama i mjesnim zajednicama u
kojim ive, ali je ova odredba Zakonom o izmjenama i dopunama
Zakona o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina u BiH iz
2005. godine izbrisana. U mjestima gdje pripadnici nacionalnih
468
Krivini zakon BiH, lan 145(2).
316
manjina ne ine veinu, gradovi i opine im mogu svojim

statutima omoguiti ovo pravo.
Takoer, dravni Zakon omoguava pripadnicima
nacionalnih manjina da slobodno istiu i nose znakove i simbole
nacionalne manjine kojoj pripadaju, kao i njihovih organizacija,
udruga i institucija, s tim da su obavezni uz te simbole isticati i
slubene znakove i simbole BiH, kao i simbole i znakove entiteta,
kantona i opina, u skladu sa njihovim propisima.
Istoimeni entitetski zakoni sadre iste odredbe.
4.12.8 Pravo na obrazovanje na jeziku manjina
U duhu Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih

manjina (lanovi od 12 do 14), i dravni i entitetski zakoni o
zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina ureuju pitanje
prava obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina na njihovom
maternjem jeziku. Naime, dravni Zakon prua mogunost da se
u okviru obrazovnog programa pripadnicima nacionalnih
manjina omogui obrazovanje na maternjem jeziku, u gradovima,
opinama i naseljenim mjestima gdje ine apsolutnu ili relativnu
veinu. U lanu 13 ovog zakona stoji da su oba entiteta i kantoni u
Federaciji BiH obavezni osigurati ovo pravo. Zakon o zatiti prava
pripadnika nacionalnih manjina Republike Srpske sadri iste
odredbe vezane za obrazovanje na maternjem jeziku.
Nadalje, manjinama se kroz ova dva zakona prua
mogunost osnivanja i voenja vlastitih privatnih institucija za
obrazovanje i struno usavravanje. Zbog kompleksne strukture
vlasti u Federaciji BiH, dravni zakon napominje da e kantoni
utvrditi ovu mogunost, dok je to pitanje u Republici Srpskoj
regulirano entitetskim zakonom.
317
Takoer, u lanu 14 Zakona o zatiti prava pripadnika

nacionalnih manjina BiH, prvobitno je stajalo da neovisno o broju
pripadnika nacionalne manjine, entiteti i kantoni obavezni su
osigurati da pripadnici nacionalne manjine, ako to zahtijevaju,
mogu uiti svoj jezik, knjievnost, istoriju i kulturu na jeziku
manjine kojoj pripadaju, kao dodatnu nastavu. Zakonom o
izmjenama i dopunama Zakona o zatiti prava pripadnika
nacionalnih manjina u BiH, ovaj lan postao je konkretniji:
Pripadnici nacionalne manjine mogu uiti jezik, knjievnost,
historiju i kulturu i na jeziku manjine kojoj pripadaju. Obrazovne
vlasti u BiH, u okviru svog obrazovnog programa (predkolskog,
osnovnog i srednjeg), obavezne su u kolama, u kojima uenici -
pripadnici jedne nacionalne manjine ine najmanje jednu treinu,
osigurati obrazovanje na jeziku te manjine, a ako ine jednu petinu
- osigurati dodatnu nastavu o jeziku, knjievnosti, historiji i kulturi
manjine kojoj pripadaju, ako to zahtijeva veina njihovih roditelja.
Radi ostvarivanja prava iz prethodnog stava, nadlene obrazovne
vlasti obavezne su osigurati finansijska sredstva za osposobljavanje
nastavnika koji e izvoditi nastavu na jeziku nacionalne manjine,
osigurati prostor i druge uslove za izvoenje dopunske nastave, kao
i tampanje udbenika na jezicima nacionalnih manjina.
I konano, dravni zakon nalae entitetima, kantonima,
gradovima i opinama da osiguraju finansijska sredstva za
neophodne trokove, to, naravno, zbog nedostatka preciznijih
odredbi predstavlja problem u praksi.
Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH
iz 2003. godine, u lanu 8, ureuje upotrebu jezika i pisma
nacionalnih manjina: Jezik i kultura svake znaajnije manjine koja
ivi u BiH potivat e se i uklapati u kolu u najveoj mjeri u kojoj
je to izvodivo, u skladu s Okvirnom konvencijom o zatiti prava
nacionalnih manjina. Meutim, kao i u drugim oblastima, u lanu
59 istog Zakona stoji da e se svi zakoni u entitetima, kantonima i
Brko Distriktu BiH, kao i drugi odgovarajui propisi iz oblasti
318
obrazovanja uskladiti s odredbama ovog zakona, najkasnije u roku

od est mjeseci po stupanju na snagu ovog zakona. Prema izvjetaju
o stanju ljudskih prava Helsinkog komiteta za ljudska prava iz
2007. godine usaglaavanje postojeih ili izrada novih
podzakonskih akata u ovoj oblasti, koji treba da osiguraju laku i
bru implementaciju principa i ciljev, utvrenih okvirnim
zakonom, jo nije zavreno. 469 Takoer, iako su ovim zakonom
propisana tijela za uspostavu standarda u obrazovanju, njihova
uloga u smislu potivanja jezika i kulture nacionalnih manjina nije
jasno definirana.
4.12.9. Pravo na uee u javnom i politikom ivotu
Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima,

lan 25 glasi: Svaki graanin ima pravo i mogunost, bez ikakve
diskriminacije pomenute u lanu 2. i bez neosnovanih ogranienja:
a) da uestvuje u upravljanju javnim poslovima, bilo neposredno,
bilo preko slobodno izabranih predstavnika; b) da bira i da bude
biran na povremenim istinskim, optim, jednakim i tajnim
izborima, koji obezbeuju slobodno izraavanje volje biraa; c) da
bude primljen, pod optim jednakim uslovima, u javne slube svoje
zemlje.
lan 15 Okvirne konvencije obavezuje zemlje lanice da
stvore neophodne uslove za efikasno uee pripadnika
nacionalnih manjina u kulturnom, socijalnom i ekonomskim
ivotu i javnim poslovima, naroito onim koji se njih tiu.
Ustav BiH garantuje demokratska naela: Bosna i
Hercegovina demokratska je drava koja funkcionira na naelima
469
Izvjetaj o stanju ljudskih prava u BiH, analiza za period januar decembar
2007. godine. Helsinki komitet za ljudska prava u BiH, br. 02-02/08.
319
pravne drave, te ima slobodne i demokratske izbore (lan 1, stav

2).
Meutim, i pored demokratskih naela i navedenih
principa nediskriminacije, Ustav sadri vie nedosljednih odredbi
koje predstavljaju ustavna ogranienja za pripadnike nacionalnih
manjina, to je ve opisano u poglavlju o definiciji nacionalnih
manjina.
Imajui u vidu vanost Dejtonskog mirovnog sporazuma
za osiguranje mira i stabilnosti u BiH, ipak se s pravom moe rei
da i Ustav BiH i Izborni zakon BiH i dalje, trinaest godina nakon
potpisivanja Mirovnog sporazuma, ograniava graane BiH koji
ne pripadaju jednom od konstitutivnih naroda da podjednako
uestvuju u organima vlasti. 470
U lanu IV Ustava BiH stoji da: Dom naroda ima 15
poslanika, od toga dvije treine iz Federacije (pet Hrvata i pet
Bonjaka) i jedna treina iz Republike Srpske (pet Srba). Takoer,
lan IV Ustava BiH omoguava samo Srbima, Bonjacima i
Hrvatima da budu birani za predsjednika i podpredsjednika i
Zastupnikog doma i Doma naroda.
U lanu V Ustava BiH stoji da se Predsjednitvo BiH
sastoji od tri lana: jednog Bonjaka i jednog Hrvata, od kojih je
svaki direktno biran na podruju Federacije BiH, te jednog Srbina
direktno biranog na podruju Republike Srpske. Ova ustavna
odredba prisutna je u Izbornom zakonu BiH (lan 8.1).
U lanu VII Ustava BiH stoji da se Upravni odbor
Centralne banke BiH sastoji od guvernera (koji nije dravljanin
BiH), i tri lana koje imenuje Predsjednitvo, po jedan iz reda
svakog od tri konstitutivna naroda.
470
Vidi Miljenje o BiH Savjetodavnog komiteta Okvirne konvencije za zatitu
nacionalnih manjina, usvojeno 27. maja 2004. godine, taka 13.
320
Ustav Federacije BiH, takoer, prepoznaje definiciju tri

konstitutivna naroda i ostale 471. U lanu 11 Poglavlja IV A2
Ustava Federacije stoji da svaki dom iz reda svojih lanova bira
predsjedavajueg i zamjenika predsjedavajueg doma, koji ne
mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda. Ova odredba
sama po sebi iskljuuje mogunost da predsjedavajui i zamjenik
predsjedavajueg oba doma bude pripadnik nacionalnih
manjina 472.
Bez obzira na zakonsku mogunost uea pripadnika
nacionalnih manjina u radu Doma naroda Federacije BiH,
ponovo se javlja problem popisa stanovnitva iz 1991. godine, tj.
realne demografske slike u BiH, a samim tim i realnih mogunosti
uea pripadnika nacionalnih manjina u radu Doma naroda
Federacije BiH. Takoer, u lanu 18 istog poglavlja stoji: Odluke
koje se tiu vitalnih interesa bilo kog od konstitutivnih naroda
zahtijevaju saglasnost veine delegata u Domu naroda, ukljuujui
veinu bonjakih delegata i veinu hrvatskih delegata. Uz nejasnu
definiciju vitalnih interesa konstitutivnih naroda, ova odredba
dovodi u pitanje jednakost graana Federacije BiH, koja je
zagarantovana svim meunarodnim sporazumima o ljudskim
pravima.
471
lan I Ustava Federacije BiH.
472
Helsinki komitet za ljudska prava u BiH, uz podrku Fondacije Heinrich
Bll Ured za BiH, organizovao je tokom 2007. godine, seriju javnih debata na
temu: Ustav BiH izmeu individualnih i kolektivnih prava. Kao najvanije
zakljuke sa svih skupova, organizator je naveo da je neophodno promijeniti
odredbe Ustava BiH koje odreuju koje funkcije predsjedavajueg i njegovih
zamjenika u domovima Parlamentarne skuptine BiH su rezervisane iskljuivo
za pripadnike tri konstitutivna naroda, te da je u Ustav BiH potrebno unijeti
izmjene kako bi se garantovala prava pripadnika nacionalnih manjina, kao i
onih graana koji ne pripadaju ni konstitutivnim narodim, a ni nacionalnim
manjinama.
321
Kada je u pitanju izvrna vlast Federacije BiH, u lanu 2,

Poglavlja IV B, stoji: u izboru Predsjednika i Potpredsjednika
Federacije Klub bonjakih delegata i Klub hrvatskih delegata u
Domu naroda odvojeno kandidiraju po jednu osobuPredsjednici
Federacije, jedan za drugim, ne mogu biti iz istog konstitutivnog
naroda. Ovim je jo jednom potvrena Ustavom utemeljena
nejednakost graana Federacije BiH u ueu u vlasti, to je
protivno meunarodnim sporazumima o ljudskim pravima.
lan 12.3 Izbornog zakona BiH ureuje izbor predsjednika
i potpredsjednika Republike Srpske na slijedei nain: Bira se
kandidat iz reda svakog konstitutivnog naroda koji dobije najvei
broj glasova. Izmeu ta tri kandidata, po jedan iz svakog
konstitutivnog naroda, za predsjednika se bira kandidat koji dobije
najvei broj glasova, a dva kandidata koji se po broju osvojenih
glasova nalaze na drugom i treem mjestu biraju se za
potpredsjednike.
Takoer, u lanu 11.1 Izbornog zakona BiH stoji:
najmanje etiri lana svakog konstitutivnog naroda bit e
zastupljeno u Narodnoj skuptini Republike Srpske. Ova odredba,
bez obzira to ne iskljuuje uee pripadnika nacionalnih
manjina u radu Skuptine, predstavlja vid indirektne
diskriminacije s obzirom da se osigurava pravo uea
minimalnog broja samo za konstitutivne narode.
Uprkos gore navedenim ustavnim ogranienjima, Zakon o
zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina Bosne i
Hercegovine posveuje kompletno poglavlje ueu pripadnika
nacionalnih manjina u organima vlasti. 473 Naalost, prema
postojeem zakonu postoje najmanje dva ogranienja na ovo
pravo. Prije svega, u lanu 19 ovog zakona stoji da pripadnici
nacionalnih manjina iz lana 3. ovog zakona imaju pravo na
473
Sline odredbe mogu se nai i u istoimenom zakonu u Republici Srpskoj
(lanovi 17-18).
322
zastupljenost u organima vlasti i drugim javnim slubama na svim

nivoima, srazmjerno procentu njihovog uea u stanovnitvu
prema posljednjem popisu u BiH. To znai da sve dok ne bude
izvren novi popis stanovnitva, realno srazmjerno uee
pripadnika nacionalnih manjina u organima vlasti nee biti
ostvareno.
Drugo ogranienje ogleda se u lanu 20 istog zakona, gdje
stoji: nain i kriteriji izbora predstavnika nacionalnih manjina u
parlamentima, skuptinama i vijeima, u smislu prethodnog lana,
blie e se urediti izbornim zakonima BiH i entiteta, te statutima i
drugim propisima kantona, gradova i opina. Nakon analize
ustavnog okvira i Izbornog zakona BiH, suvino je rei da ni ovaj
zakon nije uspio premostiti problem nejednakosti konstitutivnih
naroda i kategorije ostalih kojoj, kako je ranije reeno, prema
postojeem pravnom okviru pripadaju nacionalne manjine.
to se tie lokalnog nivoa, od 2004. godine, usvajanjem
izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, pripadnici nacionalnih
manjina su na opinskom nivou imali de iure veu mogunost
uea u organima vlasti: Pripadnici svih nacionalnih manjina u
Bosni i Hercegovini imaju pravo birati svoje predstavnike u
skuptine opina/opinska vijea. Pripadnicima svih nacionalnih
manjina, koji u ukupnom broju stanovnitva opine uestvuju
ukupno do 3% stanovnitva, garantira se najmanje jedno mjesto u
opinskom vijeu/skuptini opine. Pripadnicima svih nacionalnih
manjina, koji u ukupnom broju stanovnitva opine uestvuju
ukupno preko 3% stanovnitva, garantiraju se najmanje dva (2)
mjesta u opinskom vijeu/skuptini opine. 474 Problem se ponovo
javio u de facto smislu, s obzirom da se Izborni zakon BiH osvre
na popis stanovnitva iz 1991. godine, koji ne reflektira stvarnu
demografsku sliku stanovnitva.
474
Izborni zakon BiH, lan 13.14, Poglavlje 13A.
323
Meutim, u aprilu 2008. godine, Parlamentarna skuptina

usvojila je novi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona
BiH, koji je dodatno umanjio mogunost uea pripadnika
nacionalnih manjina na lokalnom nivou. Naime, prema novom
zakonu, pravo uea se omoguava samo u mjestima gdje
nacionalne manjine ine vie od tri posto od ukupnog broja
stanovnitva 475. U praksi, prema aktuelnom popisu stanovnitva,
ova mogunost postoji samo u nekoliko opina.
4.12.9.1. Vijea nacionalnih manjina. - U skladu sa

odredbama Okvirne konvencije za zatitu nacionalnih manjina,
Zakon o zatiti pripadnika nacionalnih manjina Bosne i
Hercegovine predvia da Parlamentarna skuptina BiH treba
osnovati Vijee nacionalnih manjina BiH kao posebno
savjetodavno tijelo koje e sainjavati pripadnici nacionalnih
manjina iz lana 3 ovog zakona. Vijee moe delegirati strunjaka
za radu u Ustavno-pravnoj komisiji, Komisiji za ljudska prava i
drugim komisijama i radnim tijelima oba doma Parlamentarne
skuptine BiH. Kroz dugotrajan proces i konstantan pritisak
meunarodne zajednice u BiH, ukljuujui i Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o zatiti prava pripadnika nacionalnih
manjina u BiH, kojim je Parlamentarna skuptina BiH bila
obavezna formirati Vijee nacionalnih manjina BiH u roku od 60
dana od dana stupanja na snagu (ovog) zakona, tek 2007. godine,
Parlamentarna skuptina je de facto formirala ovo vijee.
Naalost, kako je dosadanja praksa pokazala, jo uvijek se
postavlja pitanje efikasnog funkcioniranja ovog Vijea.
475
Broj pripadnika nacionalnih manjina koji se neposredno biraju u optinsko
vijee, odnosno skuptinu optine i gradsko vijee, odnosno skuptinu grada
utvruje se statutom optine odnosno grada, pri emu se pripadnicima svih
nacionalnih manjina koji u ukupnom broju stanovnitva te izborne jedinice
prema zadnjem popisu stanovnitva uestvuju sa vie od 3% garantuje
najmanje jedno mjesto. Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona
BiH, lan 61.2, Slubeni list BiH, 33/2008.
324
U Republici Srpskoj, Savjet nacionalnih manjina

Narodne skuptine Republike Srpske formiran je, takoer, 2007.
godine, u skladu sa lanom 17 Zakona o zatiti prava pripadnika
nacionalnih manjina Republike Srpske 476.
Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina
Federacije BiH ne sadri odredbe vezane za uee pripadnika
nacionalnih manjina u organima vlasti. Umjesto toga,
kompletno poglavlje posveeno je Vijeu nacionalnih manjina
Federacije (lanovi 16-21). S obzirom da je konano usvajanje
Federalnog zakona kao i rad na nacrtu teksta ovog zakona
rezultat nesebinog zalaganja nevladinog sektora, pretpostavlja
se da je ovako detaljan pristup formiranju vijea za nacionalne
manjine i njegovom funkcioniranju doao kao neka vrsta
odgovora na mnogobrojne prepreke sa kojima su se pripadnici
nacionalnih manjina susreli pri lobiranju za formiranje vijea za
nacionalne manjine na dravnom nivou. Naime, injenica da je
dravni zakon usvojen 2003. godine, a da je vijee na dravnom
nivou formirano tek 2007. godine, dok je njegovo efikasno
funkcioniranje jo uvijek pod upitnikom. Pripadnici nacionalnih
manjina, u saradnji sa drugim nevladinim organizacijama,
insistirajui na detaljnim odredbama vezanim za Vijee
nacionalnih manjina BiH, jasno su eljeli sprijeiti da se slini
problemi jave i na federalnom nivou, te da se formiranje vijea u
Federaciji obavi na to bri i efikasniji nain. to se tie samog
Vijea za nacionalne manjine FBiH, ono prema zakonskim
odredbama treba biti sainjeno od pripadnika nacionalnih
manjina definiranih u ovom Zakonu. Svoje predstavnike u
Vijee delegirat e udruenja nacionalnih manjina, a broj
476
Narodna skuptina Republike Srpske osnovat e Savjet nacionalnih manjina
Republike Srpske, kao posebno savjetodavno tijelo, koje e sainjavati
pripadnici nacionalnih manjina iz lana 2 ovog zakona. Narodna skuptina
Republike Srpske bira Savjet nacionalnih manjina Republike Srpske iz reda
kandidata koje predlae Savez nacionalnih manjina.
325
predstavnika odreuje se tako da se na svakih 1.000 lanova

udruenja pripadnika nacionalnih manjina bira po jedan
predstavnik u Vijee, s tim da nijedna nacionalna manjina ne
moe imati vie od pet predstavnika, izuzev Roma koji mogu
imati najvie sedam. Razlog ovako detaljnim odredbama u
pogledu broja pripadnika nacionalnih manjina ogleda se u
prepoznatoj injenici da popis stanovnitva iz 1991. godine vie
nije relevantan, pa se na ovaj nain pokuao premostiti problem
nedostatka novog popisa. Uloga Vijea je da prati stanje i
primjenu propisa, zauzima stavove, daje prijedloge i preporuke
organima vlasti u Federaciji o svim pitanjima koja su od znaaja
za poloaj i ostvarivanje prava pripadnika svih nacionalnih
manjina u Federaciji. 477 S obzirom da je Federalni zakon tek
nedavno objavljen u slubenim novinama, a da je zakonski rok
za formiranje vijea 60 dana od stupanja na snagu ovog zakona,
ostaje da se vidi koliko e ovi napori biti uspjeni, odnosno do
koje mjere e pripadnici nacionalnih manjina u Federaciji na
ovaj nain imati mogunost da izraze svoje stavove i miljenja
relevantnim organima vlasti, s obzirom da zakonski imaju vrlo
malo drugih mogunosti da to urade.
4.13. Politika prava
lan 25 PGP:
Svaki graanin ima pravo i mogunost, bez ikakve diskriminacije
pomenute u lanu 2. i bez neosnovanih ogranienja:
a) da uestvuje u upravljanju javnim poslovima, bilo
neposredno, bilo preko slobodno izabranih predstavnika;
477
Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina Federacije BiH, lan
18.
326
b) da bira i da bude biran na povremenim istinskim, optim,

jednakim i tajnim izborima, koji obezbjeuju slobodno
izraavanje volje biraa;
c) da bude primljen, pod optim jednakim uslovima, u javne
slube svoje zemlje.
lan 3 Protokola br. 1 uz Evropsku konvenciju za zatitu

ljudskih prava i osnovnih sloboda:
Visoke strane ugovornice se obavezuju da u primjerenim
vremenskim razmacima odravaju slobodne izbore s tajnim
glasanjem, pod uvjetima koji osiguravaju slobodno izraavanje
miljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela.
Graanska i politika prava proizilaze iz Ope deklaracije

o ljudskim pravima i tiu se odnosa pojedinca i drave. Ova prava
obuhvataju pravo na ivot, pravo na slobodu i sigurnost, slobodu
od muenja i ropstva, politiku participaciju, slobodu uvjerenja,
slobodu izraavanja, slobodu miljenja, savjesti i vjere, slobodu
okupljanja i udruivanja i dr.
Graanska prava naglaavaju autonomiju ovjeka u
odnosu na dravu i dravnu vlast, koja moe zalaziti u privatnu
sferu pojedinca samo u onoj mjeri koja je potrebna za zajedniki
ivot u zajednici. Politika prava su prava participacije, odnosno
prava pojedinca da uestvuje u upravljanju javnim (dravnim)
poslovima. Takva prava su, na primjer, birako pravo i pravo na
pristup javnim slubama. Da bi se zaista ostvarivao
zadovoljavajui nivo zatite graanskih i politikih prava u jednoj
dravi, moraju se uzeti u obzir i neka prava koja se nalaze izmeu
327
graanskih i politikih prava, kao to su sloboda izraavanja,

sloboda okupljanja i udruivanja.
Za oblast politikih prava, najznaajnija je tzv. politika
participacija ili uee u politikom odluivanju, odnosno procesu
donoenja odluka na razliitim nivoima politikog organizovanja
unutar jedne drutvene zajednice drave. Bosna i Hercegovina
(BiH) u tom smislu je specifina njen nesvakidanji pravno-
politiko-teritorijalni ustroj ini je jedinstvenom dravnom
tvorevinom u svijetu. Naime, drava BiH sastoji se od dva entiteta
(Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska) i jednog
distrikta (Brko distrikt Bosne i Hercegovine). Takoer, kao
etvrti nivo 478 administrativnog i politiko-teritorijalnog ustroja
jeste dravni nivo. Svaki od ovih nivoa ima zaseban set
pravnih pravila (ustavi, zakoni i dr.) koja, nekad na slian nain, a
nekad vrlo razliito, reguliraju ukupan ivot unutar tog nivoa
vlasti. Ovakva neobina unutranja dravna struktura, koja se
sastoji od jedne federacije, jedne republike i jednog
distrikta 479, uslovila je i sadrinu pravnog okvira za izbore.
478
Ne radi se o nivoima u klasinom, hijerarhijskom smislu u kojem je jedan
nivo nadreen/podreen drugom, mada je ukljuena i ova dimenzija. Naime,
dva entiteta su ve postojala kada je Opim okvirnim sporazumom za mir u
Bosni i Hercegovini (General Framework Agreement for Peace in Bosnia and
Herzegovina), popularno nazvanim Dejtonski mirovni sporazum, decembra
1995. godine, zaokruen dravno-pravni (ustavni) ustroj novonastale drave,
koji je inaugurisao centralnu dravnu vlast i njene nadlenosti. Brko distrikt
Bosne i Hercegovine, rezultat je, takoer, "meunarodnog" rjeenja, po kojem
je nekadanji grad Brko sa uom okolinom postao distrikt, na osnovu odluke
Meunarodne arbitrae (Final Award of the Arbitral Tribunal for Dispute over
Inter-Entity Boundary in Brcko Area).
479
Niti jedan od entiteta nije drava (niti je Federacija BiH federacija, niti je
Republika Srpska republika), iako bi se to, sudei po njihovom nazivu, moglo
zakljuiti. Oba su entiteti u sastavu drave koja se zove Bosna i Hercegovina,
to je ustavno-pravna akrobatika bez pandana u teoriji i praksi organizacije
modernih drava.
328
Prema odredbama lana 25 Meunarodnog pakta o

graanskim i politikim pravima 480, svaki graanin ima pravo i
mogunost, bez ikakve diskriminacije i bez neosnovanih
organienja, uestvovati u upravljanju javnim poslovima bilo
neposredno, bilo preko slobodno izabranih predstavnika, zatim
birati i biti biran na povremenim, opim i tajnim izborima, koji
osiguravaju slobodno izraavanje volje biraa, kao i biti primljen,
pod jednakim uslovima, u javne slube svoje zemlje.
Pravo na politiku participaciju je, takoer, regulirano
lanom 3 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda, koja propisuje da e Visoke strane ugovornice, u
razumnim razdobljima, provoditi slobodne izbore tajnim
glasanjem, u uslovima koji osiguravaju slobodno izraavanje
miljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela.
Ustav Bosne i Hercegovine, u lanu II (Ljudska prava i
osnovne slobode) utvruje sljedee:
1. Ljudska prava
Bosna i Hercegovina i oba entiteta e osigurati
najvii nivo meunarodno priznatih ljudskih prava
i osnovnih sloboda [...].
2. Meunarodni standardi
Prava i slobode predvieni u Evropskoj konvenciji
za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u
njenim protokolima se direktno primjenjuju u
Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad
svim ostalim zakonima 481.
480
Na Pakt se poziva Ustav BiH u preambuli. Pakt je, takoer, sastavni dio seta
meunarodnih instrumenata za zatitu ljudskih prava koji su sastavni dio
Ustava BiH i primjenjuju se u BiH prema izriitoj ustavnoj normi (Annex I,
Aadditional human rights agreements to be applied in Bosnia and
Herzegovina).
481
Ispravan pravni termin bio bi primat. Greka je nastala laikim prevodom
Ustava BiH (koji je, kao i Ustav Federacije BiH) oktroiran (nametnut) od strane
329
Prema ovoj normi, Evropska konvencija za zatitu ljudskih

prava i osnovnih sloboda ima primat nad nacionalnim (domaim)
zakonodavstvom. Njene odredbe imaju kvalitet tzv. "direktne
primjenjivosti" (direct applicability) i smatraju se integralnim
dijelom domaeg (pozitivnog) prava. Sve odredbe domaega prava
koje su u koliziji sa odredbama Evropske konvencije neustavne su,
nezakonite i ne smiju se primjenjivati.
4.13.2. Ogranienja u obavljanju javne funkcije
Javne funkcije se, ni u BiH, ne mogu vriti bez odreenih

ogranienja, koja su, u BiH, propisana Zakonom o sukobu
interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine. 482 Ovaj zakon
ureuje posebne obaveze izabranih zvaninika, nosilaca izvrnih
funkcija i savjetnika u institucijama vlasti BiH u obavljanju
dunosti. Izabrani zvaninici, nosioci izvrnih funkcija i savjetnici
koji obavljaju javne funkcije trebaju se ponaati savjesno i
odgovorno, ne ugroavajui povjerenje i pouzdanje graana, te
potivati, kako zakonske, tako i druge propise kojima se odreuju
prava, obaveze i odgovornosti u obavljanju javnih funkcija. U
obavljanju javne dunosti izabrani zvaninici, nosioci izvrnih
funkcija i savjetnici moraju se pridravati etike poziva i funkcije
koju obavljaju i ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad
javnog interesa. 483
meunarodne zajednice, to znai da je, izvorno, nastao na engleskom jeziku, a

kasnije prevoen na jezike u slubenoj upotrebi jedinice za koju je nametnut
(drava BiH, Federacija BiH, Brko distrikt, iji Statut ima sva obiljeja ustava).
Ustav Republike Srpske, meutim, nije nametnut.
482
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 13/02, 16/02, 14/03 i 12/04.
483
lan 1 Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine.
330
Pojam sukoba interesa zakon definira kao situaciju u kojoj

izabrani zvaninici, nosioci izvrnih funkcija i savjetnici imaju
privatni interes koji utjee, ili moe utjecati, na zakonitost,
otvorenost, objektivnost i nepristranost u obavljanju javnih
funkcija. 484
Zakon propisuje i principe djelovanja izabranih
zvaninika, nosioca izvrnih funkcija i savjetnika 485, koji pri
obavljanju javnih funkcija moraju postupati zakonito, efikasno,
nepristrano, asno, te se pridravati principa odgovornosti,
potenja, savjesnosti, otvorenosti i vjerodostojnosti. Oni su
odgovorni za svoje djelovanje u obavljanju javnih funkcija na koje
su imenovani, odnosno izabrani, i politiki su odgovorni tijelu ili
graanima koji su ih imenovali ili izabrali. Ova lica ne smiju
(is)koristiti javnu funkciju za linu dobit osobe koja je sa njima
povezana, niti biti u kakvom odnosu zavisnosti prema osobama
koje bi mogle uticati na njihovu objektivnost. Izabrani zvaninici,
nosioci izvrnih funkcija i savjetnici, kao javne osobe, moraju
djelovati u interesu graana. Pri obavljanju funkcija obavezni su
imovinu, sredstva za rad i financijska sredstva koja su im
povjerena, koristiti iskljuivo u svrhu za koja su namijenjena i na
efikasan nain. U vrijeme obavljanja javne funkcije ovi zvaninici
primaju platu i naknade za funkciju koju obavljaju i ne smiju,
484
Ibidem.
485
Izabranim zvaninicima smatraju se lanovi Predsjednitva BiH; poslanici i
lanovi Parlamentarne skuptine BiH; sekretari oba doma Parlamentarne
skuptine BiH; direktori, zamjenici i pomonici direktora organa dravne
uprave, agencija i direkcija, te zavoda, imenovani od strane Savjeta ministara
BiH, ili Parlamentarne skuptine BiH, odnosno Predsjednitva BiH. Nosiocima
izvrnih funkcija smatraju se ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara
BiH. Savjetnicima smatraju se savjetnici izabranim zvaninicima i nosiocima
izvrnih funkcija kako je utvreno Zakonom o dravnoj slubi u institucijama
vlasti Bosne i Hercegovine (lan 3 Zakona o sukobu interesa u institucijama
vlasti Bosne i Hercegovine).
331
osim ako ovim zakonom to nije izriito propisano, primati

nikakvu drugu naknadu. 486
Zakon predvia i institut nespojivosti funkcija. lanstvo u
poslovodnom odboru, upravnom odboru, nadzornom odboru,
izvrnom odboru, ili u svojstvu ovlatene osobe u javnom
preduzeu, nespojivo je sa javnim funkcijama izabranog
zvaninika, nosioca izvrne funkcije ili savjetnika. lanstvo u
poslovodnom odboru ili direkciji, ili obavljanje funkcije direktora
agencije za privatizaciju, nespojivo je sa javnim funkcijama
izabranog zvaninika, ili nosioca izvrne funkcije. Angaman u
privatnom preduzeu, u uslovima u kojima se stvara sukob
interesa, nespojiv je sa javnim funkcijama izabranog zvaninika,
nosioca izvrne funkcije ili savjetnika. Pod ovim uslovima,
takoer, i angaman bliskih srodnika izabranih zvaninika,
nosilaca izvrnih funkcija i savjetnika, opet, dovodi do situacije u
kojoj za ove zvaninike, nosioce izvrnih funkcija i savjetnike
dolazi do pojave sukoba interesa. 487
Izabrani zvaninici, nosioci izvrnih funkcija i savjetnici
ne mogu biti lanovi upravnog odbora, nadzornog odbora,
izvrnog odbora, niti biti u svojstvu ovlatene osobe u javnom
preduzeu. 488 Navedena lica ne mogu biti lanovi direkcije, ni
upravnog odbora, niti direktori agencija za privatizaciju. 489 Ova
lica moraju podnijeti ostavku na svaku od tih nespojivih dunosti
prije preuzimanja funkcije. 490
Izabrani zvaninici ne mogu glasati po bilo kojem pitanju
koje se direktno tie privatnog preduzea u kojem taj zvaninik, ili
njegovi bliski srodnici, imaju financijski interes. Zvaninici koji se
486
487
488
Ova odredba se primjenjuje godinu dana nakon to zvaninici, nosioci
izvrnih funkcija i savjetnici prestanu vriti funkciju.
489
V. supra, fus-nota 11.
490
332
nau u takvim situacijama uzdrat e se od glasanja, te na

otvorenoj sjednici objasniti razloge zbog kojih su uzdrani.
Nosioci izvrnih funkcija i savjetnici nee poduzimati nikakve
slubene radnje koje bi mogle direktno uticati na privatno
preduzee u kojem nosilac izvrne funkcije ili savjetnik, ili njegov
bliski srodnik, imaju financijski interes. Nosioci izvrnih funkcija i
savjetnici, u takvim situacijama e proslijediti donoenje odluke o
poduzimanju radnje drugom nadlenom tijelu i pismeno navesti
razloge za takvo prosljeivanje 491.
Zvaninicima je, izmeu ostalog, zabranjeno primiti ili
zahtijevati poklon, ili drugu korist, obeanje poklona, ili druge
vidove koristi radi obavljanja javnih funkcija; primiti dodatnu
naknadu za poslove vrenja javnih funkcija; obeavati zaposlenje,
odnosno neko drugo pravo u zamjenu za poklon ili obeanje; ne
smiju privilegovati osobe radi stranakog ili drugog opredjeljenja,
odnosno radi porijekla, linih i porodinih veza, te na drugi nain
koristiti svoj poloaj kako bi utjecali na odluku zakonodavne,
izvrne ili sudske vlasti, te tako postigli linu korist, ili korist
bliskog srodnika, neku povlasticu ili pravo, sklopili pravni posao,
odnosno na drugi nain interesno pogodovali sebi, odnosno
drugom bliskom srodniku. 492
Izborna komisija (Centralna izborna komisija BiH), u
skladu sa Zakonom o sukobu interesa, djeluje kako bi osigurala
politiku odgovornost i vjerodostojnost izabranih zvaninika,
nosilaca izvrne funkcije i savjetnika, vodei rauna o zatiti
integriteta funkcije, a ne osobe koja vri tu funkciju; donosi upute,
propisuje obrasce i organizaciju registra radi primjene odredbi
ovog zakona; donosi Pravilnik o voenju registra, obrasce, pravila
o voenju postupka i dostavljanju odluka, te sastavljanju
izvjetaja; donosi odluke o tome da li neko djelovanje, ili propust,
predstavljaju krenje odredbi ovoga zakona; podnosi izvjetaj o
491
492
333
svome radu Predsjednitvu BIH svakih est mjeseci, a javnosti

najmanje jednom godinje; podnosi izvjetaj nadlenom
tuilatvu o svakom sluaju krenja ovog zakona koje moe
predstavljati povredu Krivinog zakona. 493
4.13.3. Politike stranke
Politikim strankama, u smislu Zakona o financiranju

politikih stranaka 494, smatraju se organizacije u koje se graani
slobodno i dobrovoljno organizuju, te se u skladu sa zakonom
registruju kod nadlenog suda u bilo kojem entitetu, u svrhu
ispoljavanja politikih aktivnosti i ostvarivanja politikih ciljeva.
Da bi uestvovala na izborima, politika stranka mora podnijeti
493
lan 17 Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i
Hercegovine. Postupak pred Izbornom komisijom BiH pokree se na zahtjev
Izborne komisije, ili na zahtjev osobe o kojoj se radi. Izborna komisija moe
pokrenuti postupak i na osnovu prijave neke druge osobe. Izborna komisija
ima pravo utvrditi injenice vlastitom istragom, ili pribaviti injenice i dokaze
djelovanjem drugih tijela izvrne vlasti. Svi organi vlasti, institucije i sudovi na
svim nivoima u BiH su obavezni da Izbornoj komisiji prue zatraenu pravnu
pomo i sve druge vidove pomoi. Izborna komisija e o sluaju sumnje o
postojanju krenja obaveze, prema ovom zakonu, obavijestiti datu osobu za
koju postoji osnovana sumnja da je prekrila ovaj zakon, traei od nje izjavu o
navodima sadranim u prijavi. Ako postoji sumnja vezana za mogue
postojanje krenja ovog zakona, Izborna komisija BiH e dati svoje miljenje na
zahtjev svake osobe koja to od nje zatrai. Prije izricanja sankcije, Izborna
komisija mora uzeti izjavu osobe na koju se sankcija odnosi (lan 18 Zakona o
sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine). albe na odluke
Izborne komisije BiH mogu se uputiti Upravnom odjelu Suda Bosne i
Hercegovine. Sankcije koje komisija izrie su novane kazne.
494
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 22/00.
334
prijavu za evidentiranje Izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine 495,

pod istim imenom pod kojim je registrovana kod nadlenog suda.
Politika stranka moe obezbjeivati sredstva iz
lanarina 496, priloga pravnih i fizikih lica, prihoda od imovine u
vlasnitvu politike stranke, budeta BiH za finansiranje
parlamentarnih grupa, u skladu sa odredbama ovog zakona, 497 kao
i iz entitetskih budeta i svih njihovih niih jedinica u skladu sa
entiteskim zakonima, te na osnovu dobiti od prihoda preduzea u
vlasnitvu politike stranke. 498
Pravna i fizika lica mogu dati priloge politikim
strankama, ili lanovima stranaka, koji djeluju u njihovo ime. 499 U
smislu ovog zakona, prilog politikoj stranci, ili lanovima stranke
koji djeluju u njeno ime, podrazumijeva i poklone date stranci ili
lanu stranke koji djeluje u njeno ime, besplatne usluge, pruanje
usluge politikoj stranci ili lanovima stranke koji djeluju u njeno
ime pod uslovima kojima se ta stranka stavlja u povlaten poloaj
u odnosu na druge. 500 Pravno, ili fiziko lice, koje politikoj
495
U ovom zakonu izraz Izborna komisija znai Izborna komisija Bosne i
Hercegovine, odnosno Centralna izborna komisija Bosna i Hercegovine (CIK
BiH).
496
lanarina je samo redovni iznos koji lan plaa prema odredbama statuta
politike partije. Prilozi su uplate koje prelaze iznose navedene lanarine.
497
Pitanje regulira lan 10 Zakona o financiranju politikih stranaka.
498
Preduzee, u smislu ovog lana, moe se baviti samo djelatnou u vezanom
za kulturu ili izdavaku djelatnostav
499
Ukupan iznos jednokratnog priloga ne smije premaiti osam prosjenih
plaa, prema zvaninim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine u
jednoj kalendarskoj godini i ne smije se dodjeljivati vie od jednom godinje
(lan 5, stav 1 Zakona o financiranju politikih stranaka). Budetska izdvajanja
za politike omladinske organizacije ne podlijeu ogranienja iznosa priloga
koji se regulira ovim lanom (lan 5, stav 2 Zakona o financiranju politikih
stranaka). Budetska izdvajanja za politike omladinske organizacije prikazuju
se na obrascima na kojima politika stranka prikazuje svoje finansijsko stanje
odvojeno od drugih prihoda stranke (lan 5, stav 3 Zakona o financiranju
politikih stranaka).
500
lan 4, stav 1 Zakona o financiranju politikih stranaka.
335
stranci prua uslugu, ili proda proizvod, mora stranci ispostaviti

raun, bez obzira na to ko snosi plaanje usluge ili proizvoda,
odnosno, bez obzira na to da li je usluga pruena, ili je proizvod
dat, bez naplate. 501 Ako ukupni iznos priloga jednog lica iz stava 1,
lana 4 premauje 100 konvertibilnih maraka, ta uplata se mora
unijeti u finansijski izvjetaj. 502
Dravni, entitetski i kantonalni organi, organi opinskih i
mjesnih zajednica, javne institucije, javna preduzea, humanitarne
organizacije, preduzea koja su po samoj svojoj djelatnosti
iskljuivo neprofitna, vjerske zajednice, kao i privredna udruenja
u kojima uloeni javni kapital iznosi najmanje 25 procenata, ne
mogu finansirati politike stranke. Privatna preduzea, koja
obavljaju javne usluge na osnovu ugovora sa vladom, ne mogu
finansijski pomagati politike stranke. 503
Zabranjeno je vriti bilo kakav politiki pritisak na pravna
i fizika lica prilikom prikupljanja priloga za politike stranke.
Zabranjeno je obeavati povlastice i line koristi bilo koje vrste
donatorima politikih stranaka. 504
Finansiranje parlamentarnih grupa zastupljenih u
Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine rasporeuje se na
nain da se 30 procenata sredstava rasporeuje jednako svim
parlamentarnim grupama, dok 70 procenata od ukupnog iznosa
se rasporeuje srazmjerno broju poslanikih mjesta koje svaka
parlamentarna grupa ima u trenutku raspodjele. 505
Politike stranke vode evidenciju o svojim prihodima i
rashodima. Politika stranka je obavezna da Izbornoj komisiji BiH
podnese finansijski izvjetaj za svaku kalendarsku godinu
(raunovodstvenu godinu). Politika stranka podnosi poseban
501
lan 4, stav 2 Zakona o financiranju politikih stranaka.
502
lan 6 Zakona o financiranju politikih stranaka.
503
504
505
336
finansijski izvjetaj za period izborne propagande na nain

utvren Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. 506
Izborna komisija BiH uspostavlja slubu za reviziju
finansijskog poslovanja koja pregleda i kontrolira finansijske
izvjetaje koje podnesu politike stranke. Revizija finansijskih
izvjetaja politike stranke ukljuuje izvjetaje iz dravnog i
entitetskog sjedita (ukljuujui i Brko distrikt) i najmanje dvije
regionalne kancelarije koje izabere sluba za reviziju finansijskog
poslovanja. Ako nakon podnoenja zavrnog pismenog izvjetaja
o reviziji nema prigovora, revizor slubeno potvruje nalaze
revizije. Ovom potvrdom se dokazuje da je stanje finansijskog
poslovanja, nakon pravilno obavljene revizije i na osnovu knjiga i
dokumenata politike stranke, te informacija i dokaza koje su
dostavili izvrni odbori, u skladu sa odredbama ovog zakona. Ako
su uloeni prigovori, revizor mora da odbije da slubeno potvrdi
reviziju, ili mora da je izmijeni u skladu sa prigovorom. U potvrdi
koju daje revizor moraju se navesti imena regionalnih kancelarija
u kojima je revizija izvrena. Potvrda revizora mora da se priloi
uz finansijski izvjetaj koji se dostavlja i objavljuje u Slubenom
glasniku Bosne i Hercegovine. Izborna komisija BiH osniva
slubu za reviziju finansijskog poslovanja vodei rauna o
profesionalnoj osposobljenosti revizora. Izborna komisija je
zaduena za zapoljavanje i smjenjivanje radnika u slubi za
reviziju finansijskog poslovanja. 507
Svaka nepravilnost koju utvrdi sluba za reviziju
finansijskog poslovanja dostavlja Izbornoj komisiji BiH. U sluaju
da politika stranka ne postupi prema odredbama ovog zakona,
Izborna komisija je ovlatena da izrekne novanu kaznu u skladu
sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: IZ
BiH). Ako je politika stranka dobila sredstva u iznosu koji
premauje najvei utvreni godinji prihod odreen zakonom,
506
507
337
odnosno premauje najvei utvreni iznos priloga odreen

zakonom, ili na nain koji je zabranjen, Izborna komisija
politikoj stranci izrie novanu kaznu iji iznos ne prelazi
trostruki iznos sume koja je dobivena na nezakonit nain. Ovim
lanom, ovakva kazna se dozvoljava i izrie, ak i ako ukupan
iznos novane kazne prekorauje deset hiljada konvertibilnih
maraka (10.000 KM). 508 Apelaciono vijee ima nadlenost da
razmotri albe na odluke Izborne komisije Bosne i Hercegovine.
Apelaciono vijee je ovlateno da izrekne novane kazne u skladu
sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. 509 Izborna komisija
BiH je obavezna da svake godine podnese izvjetaj o pregledanom
stanju finansijskog poslovanja Parlamentarnoj skuptini BiH. 510
Sva sredstva od novanih kazni koje izrekne Izborna
komisija ili Apelaciono vijee, kao i nezakonito prikupljanje
priloga, raspodjeljuju se na slijedei nain: a) 70 posto iznosa
dodjeljuje se na budetsko finansiranje parlamentarnih grupa,
kako je predvieno u lanu 10; 30 posto iznosa dodjeljuje se za
finansiranje Izborne komisije BiH, Slube za reviziju finansijskog
poslovanja i Apelacionog vijea. 511
4.13.4. Aktivno i pasivno birako pravo
Svaki dravljanin Bosne i Hercegovine sa navrenih

osamnaest (18) godina ivota ima pravo da glasa i da bude biran
(birako pravo), u skladu s odredbama Izbornog zakona Bosne i
Hercegovine. Da bi ostvario svoje birako pravo, dravljanin mora
508
509
510
511
338
biti upisan u Centralni biraki spisak, u skladu sa izbornim

zakonom. 512
Dravljani BiH, koji imaju birako pravo u skladu sa
Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, imaju pravo da glasaju
lino u opini u kojoj imaju prebivalite. Dravljanin BiH, koji
privremeno ivi u inostranstvu i ima birako pravo, ima pravo
glasati lino, ili potom, za opinu u kojoj je imao prebivalite
prije odlaska u inostranstvo, ako u toj opini ima prijavljeno
prebivalite i u trenutku podnoenja prijave za glasanje van
zemlje. Dravljanin BiH, koji ima dvojno dravljanstvo513, u
smislu odredaba Ustava Bosne i Hercegovine, ima pravo glasati
samo ako je Bosna i Hercegovina drava njegovog prebivalita. 514
Nijedno lice koje je na izdravanju kazne izreene od
Meunarodnog suda za ratne zloine za bivu Jugoslaviju, kao i
nijedno lice koje je pod optunicom Suda, a koje se nije
povinovalo naredbi da se pojavi pred Sudom, ne moe biti
upisano u Centralni biraki spisak, niti moe biti kandidat/kinja,
niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju
na teritoriji BiH. Sve dok neka politika stranka, ili koalicija, ima
na nekoj funkciji, ili poloaju, u politikoj stranci lice opisano u
prethodnom stavu, smatrat e se da ne ispunjava uslove za
sudjelovanje na izborima. 515
Nijedno lice koje je na izdravanju kazne koju je izrekao
Sud BiH, Sud Republike Srpske, Sud Federacije BiH i Sud Brko
distrikta, ili koje se nije povinovalo naredbi da se pojavi pred
Sudom BiH, Sudom Republike Srpske, Sudom Federacije BiH i
Sudom Brko distrikta, zbog ozbiljnih povreda humanitarnog
prava, a Meunarodni sud za ratne zloine za bivu Jugoslaviju
razmatrao je njegov predmet (dossier) prije hapenja i utvrdio da
512
lan 1.4 IZ BiH.
513
U skladu sa odredbom lana I 7d Ustava BiH.
514
lan 1.5 IZ BiH.
515
lan 1.6 IZ BiH.
339
zadovoljava meunarodne pravne standarde, ne moe biti

upisano u Centralni biraki spisak, niti moe biti kandidat, niti
vriti bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na
teritoriji BiH. 516
Jedno lice moe obavljati najvie jednu neposredno
izabranu javnu dunost ili najvie jednu neposredno i jednu
posredno izabranu dunost, osim ako ovim zakonom nije
drugaije regulirano. Nespojivo je istovremeno vrenje ovih
funkcija sa vrenjem funkcija u izvrnim organima vlasti. Takoer
je nespojivo istovremeno vrenje vie od jedne funkcije u izvrnim
organima vlasti. Jedno lice ne moe istovremeno vriti javnu
izabranu funkciju u BiH i javnu izabranu, ili politiki imenovanu
funkciju, u drugoj dravi. Nosilac izborne, ili politiki imenovane
funkcije, u drugoj dravi duan je, u roku od etrdeset osam sati
nakon potvrde njegovog mandata u BiH, vratiti jedan od ova dva
mandata. Nosilac javne izborne funkcije u BiH, koji je izabran ili
imenovan na politiki imenovanu funkciju u drugoj dravi, duan
je u roku od etrdeset osam sati od izbora ili imenovanja u drugoj
dravi, vratiti mandat u BiH. 517
4.13.5. Izborni postupak
4.13.5.1. Organi za provoenje izbora. - Organi nadleni za

provedbu izbora su izborne komisije i biraki odbori. Izborne
516
lan 1.7 IZ BiH.
517
lan 1.8 IZ BiH. Pod izvrnom funkcijom, u smislu odredaba ovog lana,
podrazumjeva se Predsjednitvo BIH, Savjet ministara BiH, predsjednik i
potpredsjednici Federacije BiH, predsjednik i potpredsjednici Republike
Srpske, Vlada Federacije BiH, ukljuujui premijera, Vlada Republike Srpske,
ukljuujui predsjednika Vlade, Vlada Brko distrikta, kantonalna vlada,
gradonaelnik, zamjenik gradonaelnika, gradska vlada, naelnik opine,
zamjenik naelnika opine, rukovodei slubenici koje je imenovao naelnik
opine, te ostale izvrne funkcije utvrene zakonom.
340
komisije i biraki odbori nezavisni su i nepristrasni u svom radu.

lan izborne komisije ili birakog odbora nee uestvovati u
donoenju odluke kada taj lan, ili lan njegove ue porodice, ima
lini ili finansijski interes, ili ako postoji drugi sukob interesa, koji
moe dovesti u sumnju njegovu sposobnost da djeluje
nepristrasno. 518
Svi organi vlasti na svim nivoima i dunosnici u BiH i
diplomatsko-konzularnim predstavnitvima BiH obavezni su
pomagati organima nadlenim za provoenje izbora.
lanovi izbornih komisija i birakih odbora jesu lica sa
pravom glasa. lanovi izbornih komisija i birakih odbora jesu
lica sa odgovarajuom strunou i iskustvom u provoenju
izbora. Centralna izborna komisija Bosna i Hercegovine (CIK
BiH) utvruje koje su kvalifikacije potrebne za lanove izbornih
komisija i birakih odbora u smislu prethodnog stava. lanovi
organa za provoenje izbora su obavezni stalno se obuavati
tokom vrenja mandata u skladu sa planom i programom
edukacije koje donosi CIK BiH. 519
Za lana izborne komisije, ili birakog odbora, ne moe
biti imenovano lice koje se ne moe kandidovati u smislu
odredaba Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje je lan
najvieg izvrno-politikog organa politike stranke ili koalicije
(predsjednik, potpredsjednik, generalni sekretar, lan izvrnog
odbora ili glavnog odbora); koje je nosilac izabranog mandata ili
je lan izvrnog organa vlasti, osim u sluajevima predvienim
Izbornim zakonom; koje je kandidat za izbore za bilo koji nivo
vlasti i kojem je izreena kazna za radnju koja predstavlja teu
povredu izbornih zakona, ili propisa za koju je lino odgovorno, u
posljednje etiri godine, raunajui od dana pravosnanosti
518
lanovima ue porodice smatraju se brani drug, djeca i lanovi
domainstva prema kojima kandidat ima zakonsku obavezu izdravanja (lan
15.7, stav 2 IZ BiH).
519
lan 2.2 IZ BiH.
341
odluke. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK

BiH) odluuje da li teina povrede, ili lina odgovornost, u ovom
sluaju lice ini nepodobnim da bude lan izborne komisije ili
birakog odbora. 520
lanovi izborne komisije imenuju se na pet (5) godina i
mogu biti imenovani u istu izbornu komisiju najvie dva puta
uzastopno. lanovi birakog odbora imenuju se za svake izbore.
4.13.5.1.1. Sastav Centralne izborne komisije Bosne i

Hercegovine. - Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine
(CIK) sastoji se od sedam lanova: dva iz reda Hrvata, dva iz reda
Bonjaka, dva iz reda Srba i jedan iz reda ostalih. Kandidate za
Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine (CIK) zajedniki
predlau lanovi komisije za izbor i imenovanje. Kandidati za CIK
BiH su pravni strunjaci sa iskustvom u provoenju izbora i/ili
strunjaci za izbore i ne mogu obavljati dunost u organima
stranke, udruenja ili fondacija koje su organizacijski ili finansijski
povezane sa strankom, niti mogu biti ukljueni u bilo kakvu
stranaku aktivnost. 521 Predsjednik CIK BiH bira se iz reda
lanova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine. Po
jedan lan Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine iz
reda Hrvata, Bonjaka, Srba i lan iz reda ostalih obavljaju
funkciju predsjednika CIK BiH, po principu rotacije i to jednom u
pet godina u trajanju od petnaest mjeseci. 522
Za postupke izvrene u okviru dunosti i obaveza, a koje
su utvrene ovim i drugim zakonima, lanovi Centralne izborne
komisije Bosne i Hercegovine ne mogu biti krivino i graanski
odgovorni. Na ovaj imunitet lanovi CIK BiH mogu se pozvati u
bilo koje vrijeme za postupke izvrene u okviru njihovih dunosti
i obaveza u Centralnoj izbornoj komisiji BiH, ali se on ne moe
520
lan 2.3 IZ BiH.
521
lan 2.5 IZ BiH.
522
lan 2.6 IZ BiH.
342
smatrati opom preprekom za krivino gonjenje ili pokretanje

parninog postupka. 523
Sastav izborne komisije treba biti multietnian, tako da
odraava zastupljenost konstitutivnih naroda, ukljuujui i ostale,
u izbornoj jedinici za koju se organ nadlean za provoenje izbora
osniva, vodei rauna o posljednjem popisu stanovnitva
provedenom na dravnom nivou. Ako sastav izborne komisije ne
bude u skladu sa prethodnim stavom, Centralna izborna komisija
BiH e ponititi imenovanje lanova i o tome izvjestiti organ
nadlean za imenovanje. Organ nadlean za imenovanje e u roku
od sedam dana od dana donoenja odluke Centralne izborne
komisije BiH izvriti ponovno imenovanje organa, u skladu sa
kriterijem iz prethodnog stava. Ako izborna komisija ponovo ne
bude odgovarajueg sastava, Centralna izborna komisija BiH
imenuje lanove izborne komisije. 524
Anahroni i bizarni princip konstitutivnih naroda je,
osim to je inaugurisan preambulom Ustava BiH, pojaan i
razraen u mnogim odredbama Ustava, gdje se ak ni formalno
ne spominju ostali ili graani. Sastav svih zajednikih
institucija (Parlamentarna skuptina BiH, Predsjednitvo BiH,
Savjet ministara BiH, domae sudije Ustavnog suda BiH, itd.)
utemeljen je na formuli jedna drava, dva entiteta tri naroda,
to predstavlja koncept koji je, ini se, unikatan u teoriji i praksi
ustavnog prava i politikih sistema u svijetu i kao takav je
neodriv, jer predstavlja "institucionalizovanu diskriminaciju"
onih koji nisu konstitutivni.
4.13.5.1.2. Nadlenosti Centralne izborne komisije Bosne i

Hercegovine. - Centralna izborna komisija BiH koordinira,
nadgleda i regulira zakonitost rada svih izbornih komisija i
523
lan 2.8 IZ BiH.
524
lan 2.14 IZ BiH.
343
birakih odbora u skladu sa izbornim zakonom; donosi

administrativne propise za provedbu ovog zakona; donosi odluku
o odravanju neposrednih izbora u BiH, propisanih Izbornim
zakonom; predlae budet za CIK BiH i podnosi izvjetaj o
izvrenju budeta; odgovorna je za tanost, aurnost i ukupni
integritet Centralnog birakog spiska za teritoriju BiH; osigurava
statistike evidencije razvrstane po spolu za svaki dio izbornog
procesa; ovjerava politike stranke, koalicije, liste nezavisnih
kandidata i nezavisne kandidate za uee na svim nivoima
neposrednih izbora u BiH; potvruje i ovjerava kandidatske liste
za sve nivoe neposrednih i posrednih izbora u BiH; odgovorna je
za pravovremeno tampanje, distribuciju i sigurnost glasakih
listia i obrazaca za neposredne izbore na svim nivoima u BiH;
utvruje sadraj i formu glasakih listia za sve nivoe neposrednih
izbora u BiH; potvruje rezultate svih neposrednih i posrednih
izbora obuhvaenih Izbornim zakonom BiH, ovjerava da su ti
izbori provedeni u skladu sa Izbornim zakonom BiH i objavljuje
rezultate svih neposrednih i posrednih izbora obuhvaenih IZ
BiH; izdaje uvjerenje licima koja su dobila mandat na svim
nivoima neposrednih i posrednih izbora u BiH obuhvaenih
Izbornim zakonom BiH; obavjetava izbornu komisiju, biraki
odbor ili bilo koje drugo tijelo nadleno za provodenje izbora da
ne postupaju u skladu s odredbama IZ BiH, ili da ih kre, i
nadlenom organu nalae poduzimanje odgovarajuih mjera;
objavljuje u slubenim glasilima i sredstvima javnog informiranja
u BiH i van nje poslovnike, propise i izborne rezultate
neposrednih i posrednih izbora u BiH obuhvaenih ovim
zakonom, informacije za birae, te ostale informacije neophodne
za provedbu ovog zakona i svih izbornih zakona; obavlja sve
izborne aktivnosti za izbor lanova Predsjednitva BiH i lanova
Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH; provjerava
odluku nadlenog organa o prestanku mandata izabranog
dunosnika na svim nivoima neposrednih i posrednih izbora u
BiH obuhvaenih Izbornim zakonom BiH, kako bi se osiguralo da
344
je mandat izabranog dunosnika prestao u skladu sa IZ BiH i u

sluaju kada je izabrani dunosnik podnio ostavku, da je to uinio
svojom voljom; podnosi godinji izvjetaj Parlamentarnoj
skuptini BiH o provoenju izbora u BiH, provoenju Izbornog
zakona BiH i inicira izmjene ovog zakona i obavlja sve druge
poslove utvrene zakonom.
Administrativno-tehnike i strune poslove za Centralnu
izbornu komisiju BiH obavlja Sekretarijat kojeg osniva CIK BiH.
Sekretarijat ima generalnog sekretara kojeg imenuje Centralna
izborna komisija BiH po postupku i na nain utvren Zakonom.
Centralna izborna komisija BiH donosi Pravilnik o unutranjoj
organizaciji Sekretarijata na prijedlog generalnog sekretara, uz
prethodnu saglasnost Savjeta ministara BiH. 525
4.13.5.1.3. Opinske izborne komisije. Opinska izborna

komisija se sastoji od tri ili pet lanova. Centralna izborna
komisija BiH utvruje broj lanova opinske izborne komisije
prema broju biraa upisanih u Centralni biraki spisak i veliini
opine, a ovlatena je i da koristi druge kriterije pri utvrivanju
broja lanova opinske izborne komisije. lanove opinske
izborne komisije imenuje i razrjeava opinsko vijee, odnosno
skuptina opine, uz saglasnost Centralne izborne komisije BiH.
4.13.5.2. Prestanak mandata. - Mandat pripada izabranom

nosiocu mandata, a ne politikoj stranci, koaliciji ili listi
nezavisnih kandidata koja ga je predloila na kandidatskoj listi.
Mandat ne moe prestati osim u zakonom predvienim
sluajevima. Ukoliko izabrani nosilac mandata, u toku trajanja
mandata, istupi iz politike stranke, koalicije ili liste nezavisnih
kandidata koja je uestvovala na izborima i na ijoj je
525
lan 2.11 IZ BiH.
345
kandidatskoj listi bio izabrani nosilac mandata, postaje samostalni

vijenik/odbornik, odnosno poslanik/zastupnik. 526
Izabranom lanu organa vlasti na svim nivoima prestaje
mandat prije isteka vremena na koje je izabran: ako podnese
ostavku; ako umre; ako je pravosnanom sudskom presudom
osuen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od est mjeseci ili
due; ako je pravosnanom sudskom odlukom lien poslovne
sposobnosti (proglaen mentalno nesposobnim); ako bude
izabran ili imenovan na funkciju ije je vrenje nespojivo sa
funkcijom izabranog lana odredenog organa, kao to je
predvieno zakonom; ako odjavi prebivalite sa podruja izborne
jedinice u kojoj je upisan u Centralni biraki spisak da glasa i u
kojoj je izabran, istekom roka od est mjeseci od dana odjave
prebivalita, ili ako iz razloga utvrenih zakonom izgubi pravo da
bude biran. Izabranom lanu organa vlasti na bilo kojem nivou
prestaje mandat sa danom od kada se pojavi neki od razloga za
prestanak mandata utvrenih Izbornim zakonom BiH. Nadleni
organ utvruje prestanak mandata u roku koji ne moe biti dui
od petnaest dana od dana kada se pojavio razlog prestanka
mandata, odnosno saznanja o razlogu prestanka mandata. Ako
lan podnese ostavku, duan je podnijeti je na obrascu koji utvrdi
CIK BiH. 527
4.13.5.3. Ponitenje izbora. - Centralna izborna komisija

BiH ima ovlatenje da poniti izbore u izbornoj jedinici, ili na
nekom birakom mjestu, ako ustanovi da je za vrijeme glasanja, ili
brojanja glasakih listia, dolo do nepravilnosti koje mogu
utjecati na rezultate izbora. 528
Ponovni izbori vre se na osnovu istih kandidatskih listi i
istih izvoda iz Centralnog birakog spiska koji su koriteni na
526
lan 1.9 IZ BiH.
527
lan 1.10 IZ BiH.
528
lan 2.10 IZ BiH.
346
ponitenim izborima i provode se na dan koji odredi Centralna

izborna komisija BiH, najkasnije 14 dana od dana pravosnanosti
odluke CIK BiH o ponitenju izbora. 529
4.13.6. Pravna zatita
4.13.6.1. Prigovor. - Zatitu izbornog prava osiguravaju

izborne komisije i Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine. 530
Bira i politiki subjekt ije je pravo ustanovljeno Izbornim
zakonom BiH povrijeeno moe izbornoj komisiji uloiti
prigovor najkasnije u roku od 48 sati od uinjene povrede.
Izborne komisije mogu, po saznanju za uinjenju povredu,
pokrenuti postupak po slubenoj dunosti protiv politikog
subjekta i zaposlenog u izbornoj administraciji zbog krenja
pravila ponaanja iz Izbornog zakona BiH. Inicijativu za
pokretanje postupka moe podnijeti pravno, ili fiziko lice, preko
nadlene opinske izborne komisije u pisanoj formi, u kojoj je
obavezno navesti mjesto, vrijeme, sadraj uinjene povrede i
poinioca. 531
Prigovor se podnosi u pismenoj formi. Prigovor sadri
kratak opis uinjene povrede i prilog - dokaze koji potvruju
navode prigovora. Prigovor mora potpisati podnosilac prigovora.
Ako je podnosilac prigovora politika stranka ili koalicija,
prigovor potpisuje predsjednik, ovlateni predstavnik politike
stranke, ili koalicije, uz priloeno ovlatenje. Ovlatenim
predstavnikom politike stranke smatra se predsjednik opinskog
organizacijskog oblika politike stranke, ili lice ovlateno
statutom. Ako na nivou opine nije formiran opinski
529
Clan 14.1 IZ BiH.
530
lan 6.1 IZ BiH.
531
lan 6.2 IZ BiH.
347
organizacijski oblik politike stranke, ovlatenim predstavnikom

smatra se predsjednik organizacijskog oblika stranke neposredno
na viem nivou. Ovlatenim predstavnikom koalicije smatra se
predsjednik opinskog organizacijskog oblika jedne od politikih
stranaka lanica koalicije, ili lice ovlateno statutom.
Prigovor se dostavlja bez odgaanja svim stranama
navedenim u prigovoru. Strane navedene u prigovoru mogu se u
roku od 24 sata od prijema prigovora, u pismenoj formi, izjasniti
o navodima prigovora. Nadleni organi mogu odrediti sasluanje
strana. Centralna izborna komisija BiH utvruje proceduralne
upute za rjeavanje po prigovorima podnesenim izbornim
komisijama. Prigovor koji je podnijelo neovlateno lice, ili je
prigovor podnesen neblagovremeno, ili je nepotpun, odbacuje se.
Prigovor e biti odbaen i ako se ne moe utvrditi ko je podnosilac
prigovora. Podneseni prigovor, odnosno alba u postupku zatite
izbornog prava, ne odgaaju obavljanje izbornih radnji koje su
propisane ovim zakonom. 532
Opinska izborna komisija u opini ima prvostepenu
nadlenost za odluivanje po prigovorima uloenim zbog povreda
pravila ponaanja, osim u sluajevima u kojima odluuje
Centralna izborna komisija BiH. Opinska izborna komisija
duna je da razmotri prigovor i da donese odluku u roku od 48
sati. Opinska izborna komisija duna je da o svojoj odluci odmah
obavijesti podnosioca prigovora, kao i druge strane.
Neblagovremen prigovor i prigovor koji je podnijelo neovlateno
lice, odbacuje se. 533
Na odluke svih izbornih komisija moe se uloiti alba
Centralnoj izbornoj komisiji BiH. CIK BiH duna je da razmotri
prigovor i albu, te da donese odluku u roku od 48 sati nakon
isteka roka utvrenog Izbornim zakonom BiH. Centralna izborna
532
lan 6.3 IZ BiH.
533
lan 6.4 IZ BiH.
348
komisija BiH duna je da o svojoj odluci odmah obavijesti

podnosioca prigovora, kao i druge strane. Prigovor, koji je
podnijelo neovlateno lice, ili ako prigovor nije pravovremeno
podnesen, odbacuje se. 534
4.13.6.2. Sankcije. - Centralna izborna komisija BiH, kada

odluuje o prigovorima i albama, ima ovlatenja da naredi
izbornoj komisiji, centru za biraki spisak ili birakom odboru da
preduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrene nepravilnosti.
Centralna izborna komisija BiH, takoer, ima ovlatenja da
izrekne sljedee sankcije: (1) novanu kaznu koja ne prelazi iznos
od 10.000 konvertibilnih maraka; (2) uklanjanje imena kandidata
sa kandidatske liste, ako se utvrdi da je kandidat lino odgovoran
za povredu; (3) ponitenje ovjere politike stranke, koalicije, liste
nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata i (4) zabranu
angaovanja odreenog lica za rad na birakom mjestu, u centru
za biraki spisak, u opinskoj izbornoj komisiji ili drugoj izbornoj
komisiji uspostavljenoj u skladu sa Izbornim zakonom BiH. 535
Ako izborna komisija smatra da je uinjeno krivino djelo,
koje se odnosi na izborni proces, duna je da to djelo prijavi
nadlenom tuilatvu. Prilikom podnoenja prijave, izborna
komisija navodi i dokaze koji su joj poznati, te preduzima
potrebne mjere da bi se sauvali tragovi navodno uinjenog
krivinog djela, predmeti kojima, ili pomou kojih, je uinjeno to
djelo i drugi dokazi. 536
4.13.6.3. Nadlenost Apelacionog odjela Suda Bosne i

Hercegovine. - Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine
nadlean je da rjeava po albama na odluke Centralne izborne
komisije BiH. alba se podnosi Apelacionom odjelu Suda Bosne i
534
lan 6.6 IZ BiH.
535
lan 6.7 IZ BiH.
536
lan 6.8 IZ BiH.
349
Hercegovine u roku od dva dana od dana prijema odluke CIK

BiH. alba se podnosi preko Centralne izborne komisije BiH, a
Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine duan je donijeti
odluku po albi u roku od tri dana od dana prijema albe.
4.13.6.4. Krivinopravna zatita. - Specifinost

dravnopravnog i administrativno-teritorijalnog ustroja BiH
reflektuje se i na njen pravni sistem. Naime, kao i u veini drugih
oblasti, u krivinopravnoj oblasti ova specifinost je stvorila
situaciju u kojoj postoje etiri krivina zakona: dravni nivo,
zatim dva entiteta i Brko distrikt. U ovim zakonima nije na
jednak nain regulirana materija krivinopravne zatite izbornih
prava. No, ipak, svaki od njih je aplikabilan u zavisnosti od
injenice za koji "nivo" vlasti se organizuju izbori. 537
Krivinopravnu zatitu izbornih prava predvia Krivini
zakon Bosne i Hercegovine 538, u glavi XV, pod nazivom Krivina
djela protiv slobode i prava ovjeka i graanina. Zakon predvia
sljedea krivina djela: uskraivanje birakog prava (lan 150),
povreda slobode opredjeljenja biraa (lan 151), prevara pri
glasanju (lan 152), povreda tajnosti glasanja (lan 153), izborna
prevara (lan 154), unitavanje izbornih isprava (lan 155).
Krivini zakon Republike Srpske, 539 u glavi XVIII predvia
Krivina djela protiv izbornih prava i to: spreavanje odravanja
izbora i glasanja (lan 184), povreda prava kandidovanja na
izborima (lan 185), povreda birakog prava (lan 186), povreda
slobode opredjeljenja biraa (lan 187), zloupotreba birakog
prava (lan 188), podmiivanje pri izborima ili glasanju (lan
537
Ipak, nije sasvim jasno koji zakon se primjenjuje ako se radi o opim
izborima. Saglasno pravnim principima (naelima) koji su, po pravnoj snazi
"iznad zakona", moe se zakljuiti da se, u zavisnosti od toga na kojem teritoriju
je djelo izvreno, primjenjuje zakon te administrativno-teritorijalne jedinice
("nivoa" vlasti) prema principu mjesta izvrenja krivinog djela (lex loci delicti
commissi).
538
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 37/03.
539
Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 49/03.
350
189), povreda tajnosti glasanja (lan 190), izborna prevara (lan

191), unitavanje izbornih isprava (lan 192).
U Federaciji Bosne i Hercegovine, zatita je predviena u
Krivinom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine 540, u glavi XIII,
pod nazivom Krivina djela protiv slobode i prava ovjeka i
graanina. To su sljedea djela: uskraivanje birakog prava (lan
194), povreda slobode odluivanja biraa (lan 195), prevara pri
glasanju (lan 196), povreda tajnosti glasanja (lan 197), izborna
prevara (lan 198), unitavanje izbornih isprava (lan 199).
Krivini zakon Brko distrikta 541, u glavi XVII, takoer,
predvia krivina djela protiv slobode i prava ovjeka i graanina,
a meu njima: uskraivanje birakog prava (lan 191), povredu
slobode odluivanja biraa (lan 192), prevaru pri glasanju (lan
193), povredu tajnosti glasanja (lan 194), izbornu prevaru (lan
195) i unitavanje izbornih isprava (lan 196).
4.14. Posebna zatita porodice i djeteta

lan 23 PGP:
1. Porodica je prirodni i osnovni sastavni dio drutva i ima
pravo na zatitu drutva i drave.
2. Pravo na slapanje braka i osnivanja porodice priznaje se
ovjeku i eni kada su dorasli za enidbu.
3. Nijedan brak se ne moe sklapati bez slobodnog i potpunog
pristanka buduih suprunika.
4. Drave lanice ovog pakta donijee odgovarajue mjere radi
obezbjeenja jednakosti u pravima i odgovornosti suprunika u pogledu
braka za vrijeme braka i prilikom njegovog raskida. U sluaju raskida
braka, preduzimaju se mjere radi obezbjeenja potrebne zatite djece.
540
Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj 35/03.
541
Slubeni glasnik Brko distrikta Bosne i Hercegovine, br. 10/03.
351
lan 24 PGP:
1. Svako dijete, bez diskriminacije zasnovane na rasi, boji, polu,
jeziku, vjeri, nacionalnom ili socijalnom porijeklu, imovnom stanju ili
roenju, ima pravo da mu njegova porodica, drutvo i drava ukazuju
zatitu koju zahtjeva njegov status maloljetnika.
2. Odmah poslije roenja, svako dijete mora biti upisano u
matinu knjigu roenih i nositi neko ime.
3. Svako dijete ima pravo da stie neko dravljanstvo.

U vezi s brakom, u toku braka i u sluaju njegovog raskida,
suprunici imaju jednaka prava i odgovornosti u pogledu privatno-
pravnog karaktera meusobno i u svom odnosu prema djeci, pri
sklapanju braka, za vrijeme braka i u sluaju raskida. Ovim lanom
drave ne sprjeavaju preduzimaju takvih mjera koje su neophodne u
interesu djece.
lan II/3 f Ustava Bosne i Hercegovine, u relevantnom dijelu

glasi:
prava i slobode iz stava 2. ovog lana, to ukljuuje:
j) Pravo na brak i zasnivanje porodice.
lan 36, stav 1, Ustava Republike Srpske glasi:
352
Obitelj, majka i dijete imaju posebnu zatitu.
lan II/A2 Ustava FBiH u relevantnom dijelu glasi:

Sve osobe ne teritoriji Federacije uivaju prava:
j) zatitu obitelji i djece
4.14.2. Znaenje pojma "porodica"
Prema odredbi lana 2 Porodinog zakona, porodica se u

Bosni i Hercegovini definira kao ivotna zajednica roditelja i djece
i drugih srodnika. Ovako definirana porodica u irem smislu, jer
ona, osim roditelja i djece, obuhvata i srodnike, to ini dobar
pravni okvir i dobro pravno odreenje, pt ostavlja mogu nost
za iri krug ljudi odgovornih za ostvarivanje prava djeteta, to za
emocionalni razvoj djeteta ima veliki znaaj.
Prema odredbi lana 2 Zakona o osnovama socijalne
zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom
porodicu ine: brani drug, odnosno vanbrani drug, dijete
(brano, vanbrano, usvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto
na izdravanje), otac, majka, djed, baka-nena (po ocu i majci), te
braa i sestre branih drugova.
I drugim pravnim propisima Bosne i Hercegovine, kao to
su Zakon o nasljeivanju, Zakon o stambenim odnosima, Zakon o
penzijskom i invalidskom osiguranju i dr., porodica se definira u
smislu odreivanja ireg kruga lica kod utvrivanja pojedinih
prava i odnosa.
353
4.14.3. Posebna zatita porodice
Olakice za formiranje porodice u BiH ukljuuju:

- Naknade zarade za vrijeme porodiljskog odsustva;
- Materinski dodatak na koji ima pravo svaka majka
koja ne ostvaruje pravo na naknadu zarade za
vrijeme porodiljskog odsustva, to znai da svaka
nezaposlena majka ima pravo na ova davanja do
godinu dana ivota djeteta;
- Pomo za opremu novoroeneta na koje ima
pravo svaka porodica;
- Organizirana ishrana djece u akim kuhinjama;
- Dodatak na djecu, koji se isplauje porodici u
skladu sa zakonom.
Pored navedenih prava u cilju olakavanja zasnivanja
porodice u Bosni i Hercegovini, zakoni obezbjeuju i druga prava
i oblike socijalne i djeije zatite i to: jednokratnu pomo,
pozajmice, savjetodavni rad u oblasti porodino-pravnih odnosa,
trokove za nabavku, udbenika i kolskog pribora i sl.
Poseban naglasak je stavljen na zatitu materinstva. Za
vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na
porodiljsko odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno. U
toku koritenja poroajnog odsustva, zaposlenica ima pravo na
naknadu plae. U Republici Srpskoj u visini prosjeka zadnje
isplaene tri plae, a u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema
propisima kantona ima razlike u visini isplata. Samo su etiri
kantona donijela propise za ene - majke porodilje, tako da sve
ene nisu u istom poloaju u pogledu koritenja ovih prava. I otac
djeteta moe da koristi ovo pravo. Zakon o radu Republike Srpske
propisuje da oevi mogu da koriste porodiljsko odsustvo pod
uslovom da se roditelji djeteta sporazumiju da odsustvo nakon
354
isteka 60 dana od dana roenja djeteta, umjesto majke, nastavi da

koristi otac djeteta. Zakon o radu Federacije BiH propisuje da
oevi mogu da koriste porodiljsko odsustvo u sluaju smrti majke,
ako majka napusti dijete, ili ako je iz opravdanih razloga
sprijeena da koristi to pravo.
4.14.4. Brak
Samo Ustav Bosne i Hercegovine u svom lanu II/3 f

eksplicitno garantuje pravo na brak:
prava i slobode iz stava 2. ovog lana, to ukljuuje:
j) Pravo na brak i zasnivanje porodice.
I Porodini zakon FBiH i Porodini zakon Republike

Srpske na isti nain definiraju brak kao zakonom ureenu
zajednicu ivota ene i mukarca, te jasno kao uvjet za zakljuenje
braka postavljaju razliitost spolova buduih suprunika.
Eksplicitni uvjet razliitosti spolova je ponovljen i u uslovima za
zakljuenje braka 542.
Praksa Evropskog suda za ljudska prava i presude u
sluajevima brakova homoseksualaca i transseksualaca nisu
jedinstvene. 543 Meutim, iako ni u jednom sluaju nije presudio u
korist prava homoseksualaca na brak, Evropski sud za ljudska
prava sve fleksibilnije tumai odredbe lana 12 s tendencijom
omoguavanja zakljuenja braka transseksualcima.
Krivini zakon FBIH i Krivini zakon Republike Srpske, u
glavi XX, navodi krivina djela protiv braka. Najznaajnija
542
Porodini zakon FBIH lan 8, stav 1, taka a, te Porodini zakon Republike
Srpske lan 14, stav 1.
543
Vidi sluaj Van Oosterwijck protiv Belgije, App. No. 7654/76 i Cossey protiv
Ujedinjenog Kraljevstva, App. No. 10843/84).
355
krivina djela za posebnu zatitu porodice se odnose na djela

nasilja u porodici, ili porodinoj zajednici, te krivina djela
izbjegavanja izdravanja.
Porodini zakoni 544 predviaju obavezu meusobnog
izdravanja lanova porodice i branih partnera, te normira da
odricanje od prava na izdravanje nema pravnog uinka.
4.14.5. Posebna zatita djeteta
4.14.5.1. Opa razmatranja. - Konvenciju o pravima

djeteta, Bosna i Hercegovina je preuzela u svoj pravni poredak u
skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine (Aneks I, Dodatni
sporazum o ljudskim pravima). Konvenciju je ratificirala 1993.
godine, to je potvreno Opim okvirnim sporazumom za mir u
Bosni i Hercegovini, odnosno Aneksom 4, lan II, taka 7 u kojoj
se navodi da e Bosna i Hercegovina ostati ili postati potpisnica
meunarodnih sporazuma navedenih u Aneksu Ustava BiH.
Svoj inicijalni izvjetaj Komitetu za pravo djeteta Bosna i
Hercegovina je uputila u 2004. godini. Podaci su prikupljeni na
osnovu Prvog izvjetaja Federacije Bosne i Hercegovine o
ostvarivanju Konvencije o pravima djeteta Ujedinjenih nacija za
period od 1992. do 1998. godine i Prvog izvjetaja Republike
Srpske o provoenju Konvencije o pravima djeteta Ujedinjenih
nacija za period od 1992. do 1998. godine. Komitet je dao svoja
zakljuna razmatranja u junu 2005. godine unutar kojih je imao
generalnu zamjerku koja se odnosi na politiku i administrativnu
strukturu drave lanice, koja moe predstavljati ozbiljnu
prepreku za razvoj i implementaciju dravnih politika, te
544
Porodini zakon FBIH, lan 213 i Porodini zakon Republike Srpske, lan
231.
356
sveobuhvatnih i koordinirajuh pravnih akata koji bi bili potpuno

usklaeni sa odredbama Konvencije.
Maloljetne osobe-djeca mogu da rade tek sa navrenih 15
godina, s tim da se zabranjuje rad djece na opasnim poslovima,
odnosno, poslovima pod oteanim uvjetima. Maloljetna osoba
nije vojni obveznik i ne moe biti mobilirana kao vojni obveznik
prije navrenih 18 godina ivota. Bosna i Hercegovina je
potpisnica Opcionog protokola na Konvenciju o pravima djeteta o
ueu djece u oruanim sukobima.
Bosna i Hercegovina je usvojila Akcijski plan za djecu
Bosne i Hercegovine za period od 2002. do 2010. godine, u aprilu
2002. godine. U cilju monitoringa implementacije Akcijskog
plana, Vijee ministara Bosne i Hercegovine Odlukom formira
stalno tijelo na nivou Bosne i Hercegovine - Vijee za djecu Bosne
i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijee za djecu BiH). Naalost,
iako se nalazimo u drugoj polovini vremenskog perioda na koji se
odnosi, ovaj akcijski plan jo nije postao prioritet Vijea ministara
BiH, niti su osigurani mehanizmi i resursi za potpuno
funkcioniranje Vijea za djecu. 545
U Bosni i Hercegovini odreeno je da je utvrivanje i
osiguranje zatite djece, kao i socijalne zatite djece, u nadlenosti
entiteta.
Zakonom o socijalnoj zatiti predvieno je pruanje
pomoi (materijalna davanja, osposobljavanje za ivot i rad,
smjetaj u ustanove socijalne zatite, kuna njega, pomo u kui i
pomo u dnevnom zbrinjavanju) maloljetnicima koji se nalaze u
stanju socijalne potrebe kao korisnici socijalne zatite. U tu grupu
spadaju:
- Djeca bez roditeljskog staranja;
545
Izvjetaj Komisionara za ljudska prava tokom posjete Vijea Evrope Bosni i
Hercegovini, Starsbourg 20. februar 2008. godine
357
- Djeca ometena u fizikom ili psihikom razvoju;

- Odgojno zanemarena i zaputena djeca;
- Djeca iji je razvoj ometen obiteljskim prilikama;
- Pruanje pomoi roditeljima koji nemaju dovoljno
sredstava za izdravanje svoje maloljetne djece.
U Federaciji Bosne i Hercegovine, odgovornost za
utvrivanje i planiranje politike, te donoenje zakona u oblasti
socijalne politike u nadlenosti je federalne vlasti, a odgovornost
za implementaciju socijalne politike i socijalne zatite jeste na
vlastima kantona i opina.
Zakonom o zatiti djece Republike Srpske utvrena su
prava na naknadu trokova za boravak u predkolskoj ustanovi za
tree i etvrto dijete po redu roenja, s ciljem pomoi dnevnom
zbrinjavanju ove djece i realizira se samo u opinama sa
negativnom stopom prirodnog prirataja, pravo na predkolsko
vaspitanje i obrazovanje za djecu bez roditeljskog staranja, djecu
sa smetnjama u razvoju i djecu na duem bolnikom lijeenju, a
obuhvata organizirane odgojno-obrazovne programe u trajanju
od tri do pet sati dnevno, dok su djeca smjetena u zdravstvenoj
ustanovi ili ustanovi socijalne zatite, odgojno-obrazovni program
u godini pred polazak u kolu i ima za cilj kvalitativnu pripremu
djece predkolskog uzrasta za polazak u kolu i ukljuivanje djece
u obrazovni proces. Zakonom je utvreno da ta prava obezbjeuje
opina. S obzirom na nizak nivo razvijenosti opina i entiteta ova
prava ostvaruje mali broj djece.
Iako je nivo izdvajanja iz budeta za sistem socijalne zatite
na nivou regije, struktura same raspodjele sredstava iz fondova
socijalne zatite je takva da onemoguava pristup socijalnim
primanjima porodicama sa djecom. Zatita djece u Republici
Srpskoj ostvaruje se kao sistem prava roditelja i djece i posebno
organizirane djelatnosti i aktivnosti ustanova, slubi i Javnog
fonda zatite djece. U FBIH gdje se ovo pravo regulira na nivou
358
kantona, problem se, uglavnom, odnosi na nedostatak budetskih

sredstava, te se djeiji doplatak jedino i isplauje u Sarajevskom
kantonu, to dovodi do nejednakog pristupa ovom pravu djeci iz
drugih kantona.
Dodatan problem u BiH predstavljaju djeca bez
roditeljskog staranja. Neke procjene pokazuju da u BiH trenutno
postoji 3000 djece bez roditeljskog staranja i da su ona, uglavnom,
zbrinuta kroz institucionalni sistem zatite. Naalost, sistem
zatite varira izmeu entiteta, ali i kantona (u FBiH), a veina ovih
institucija nema adekvatno osposobljeno, i/ili adekvatan broj
profesionalnog osoblja, u odnosu na broj djece, te ne omoguava
uslove da se djeca bez roditeljskog staranja pripreme za
samostalan ivot nakon naputanja ovih institucija. Iako se 1400
djece nalazi u usvojiteljskim porodicama, odnos djece koje su
zbrinuta kroz institucionalni sistem zatite je vei, nego to je to
evropski standard, gdje je praksa da se takav sistem zatite koristi
samo kao krajnje rjeenje.
Eksplicitna zabrana fizikog kanjavanja ne postoji u
pravnom sistemu BiH. Ipak, djeca su zatiena od ozbiljne
zloupotrebe i zanemarivanja cijelim nizom zakona. 546 Ne postoje
podaci o broju sluajeva nasilja nad djecom, niti drutvena svijest
da se fiziko kanjavanje djece u porodici treba spreavati.
4.14.5.2. Zatita maloljetnika u krivinom pravu i

postupku. - Krivino zakonodavstvo u BIH na jedinstven nain
regulira krivinopravnu zatitu maloljetnika. Krivini zakoni
normiraju krivina djela spolnog nasilja nad djecom,
iskoritavanje djece i maloljetnih lica u pornografske svrhe i
posebno krivino djelo: proizvodnju i prikazivanje djeije
pornografije. Zabranjeno je izvravanje krivinih sankcija prema
maloljetniku koji u vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrio
14 godina (dijete). Maloljetniku izmeu 14 i 16 godina mogue je
546
Vidi iznad.
359
izrei vaspitne mjere, dok maloljetniku koji je u vrijeme izvrenja

krivinog djela navrio 16 - a nije navrio 18 godina (stariji
maloljetnik) - mogu se izrei vaspitne mjere pod uslovima
predvienim ovim zakonom, a izuzetno mu se moe izrei
maloljetniki zatvor. U prvom izvjetaju Komiteta za prevenciju
torture, komitet je izrazio svoju zabrinutost zbog nedostatka
odgovarajuih ustanova za maloljetnike u Bosni i Hercegovini.
Maloljetnici kojima je izreena kazna maloljetnikog zatvora,
uglavnom, se upuuju u kazneno-popravne ustanove, gdje u
veini sluajeva borave sa starijim zatvorenicima, to umnogome
onemoguava mogunost rehabilitacije. U pravilu se prema njima
postupa kao i prema starijim zatvorenicima bez posebnog reima
posjeta, obrazovanja i bez osoblja koje je profesionalno
osposobljeno da im prui neophodnu podrku. Najvaniji
napredak u ovom pogledu odnosi se na usvajanje Dravne
strategije protiv maloljetnike delinkvencije za period od 2006. do
2010. godine, zajedno sa akcijskim planovima koji predviaju
usvajanje zakonodavnih izmjena, alternativnih mjera,
institucionalnog tretmana, prevencije i primjene krivinog
zakonodavstva za maloljetnike u praksi. Meutim, u praksi za
sada ne postoji efektivna primjena mjera predvienih u
strategiji 547, a najvea zamjerka upuena od strane Komesara za
ljudska prava Vijea Evrope odnosi se na injenicu da je
koordinacija nad strategijom povjerena Ministarstvu sigurnosti
BIH, iako mnoge mjere zahtijevaju multidisciplinarni pristup, a
posebno u pogledu ljudskih prava, a preporuka je da se
koordinicija nad strategijom prepusti Ministarstvu pravde BiH
kao loginijem izboru.
4.14.5.3. Nasilje nad djecom - Bosna i Hercegovina je

usvojila Dravnu strategiju za borbu protiv nasilja nad djecom za
547
Komesar je primijetio da se jo nije poelo sa primjenom mjera iz strategije,
iako je proces razvijanja iste ukljuivao visok nivo profesionalizma i impresivan
proces konsultacija.
360
period od 2007. do 2010. godine. - Najznaajniji okvir za zatitu

djece od nasilja utvren je u krivinom zakonodavstvu u Bosni i
Hercegovini. U okviru postojeih krivinih zakona, jednostavnim
pristupom moemo razlikovati vie krivinih djela koja
kanjavaju nasilje nad djecom, odnosno uvode pravnu zabranu
nasilja nad djecom, ukljuujui seksualno zlostavljanje i
eksploataciju, fiziko kanjavanje i sve druge oblike poniavajue
kazne na, i u svim, mjestima gdje se nasilje nad djecom deava, a
posebno u porodinom okruenju.
U BiH ne postoje posebni zakoni koji su vezani za
prevenciju nasilja nad djecom. Specifino, entitetski zakoni o
zatiti od nasilja u porodici ureuju: zatitu od nasilja u porodici;
pojam nasilja u porodici; osobe koje se smatraju lanovima
porodice u smislu ovog zakona; nain zatite lanova porodice; te
vrstu i svrhu prekrajnih sankcija za poinioce nasilnih radnji.
Na nivou entiteta doneseni su novi porodini zakoni kojim
se reguliraju prava i dunosti roditelja, kao i prava djece, a
posebno prava djece na zatitu od svih oblika nasilja, zloupotrebe,
zlostavljanja i zanemarivanja u porodici. Pod nasilnikim
ponaanjem podrazumijeva se svako naruavanje fizikog ili
psihikog integriteta u smislu lana 4 Zakona o ravnopravnosti
spolova u Bosni i Hercegovini. 548 Jedna od novina je odredba
prema kojoj su roditelji duni uvati dijete, zadovoljavati njegove
potrebe i tititi ga od svih oblika nasilja, povrede, ekonomske
eksploatacije i seksualne zloupotrebe od drugih osoba, a
istovremeno su duni i, u zavisnosti od uzrasta i zrelosti,
kontrolisati ponaanje djeteta. U cilju to bolje zatite djeteta
predviene su i odredbe kojim je organ starateljstva duan po
slubenoj dunosti preduzimati potrebne mjere radi zatite prava i
interesa djeteta na osnovu neposrednog saznanja ili obavjetenja.
548
lan 4, stav 2 Porodinog zakona FBiH.
361
Takoer, ovim zakonima reguliraju se pitanja oduzimanja

roditeljskog prava i starateljstva nad djecom koja su izloena
nekom od oblika nasilja, odnosno definiraju situacije koje se
odnose na vaspitno zanemarivanje djece. Ukoliko roditelji
ugroavaju interese djeteta i u veoj mjeri zanemaruju podizanje,
odgoj i obrazovanje djeteta, sud e takvim roditeljima u
vanparninom postupku oduzeti pravo da ive sa djetetom, a
uvanje i odgoj djeteta povjerit e drugoj osobi ili ustanovi i vratit
e to pravo kada to bude u interesu djeteta. Izricanjem ove mjere
ne prestaju druge dunosti, odgovornosti i prava roditelja prema
djetetu.
4.14.5.4. Djeca sa posebnim potrebama. - Djeca sa

posebnim potrebama u BiH nemaju adekvatnu medicinsku
zatitu, niti odgovarajue mogunosti za obrazovanje. U skladu sa
Okvirnim zakonom o osnovnoj i srednjoj koli 549, djeca i mladi s
ozbiljnim smetnjama i potekoama u razvoju mogu se
djelimino, ili u cjelini, obrazovati u specijalnim odgojno-
obrazovnim ustanovama ako im nije mogue pruiti odgovarajue
obrazovanje u redovnim kolama. to se tie socijalne zatite,
odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite
porodice sa djecom 550 regulirana su prava na: linu invalidninu,
dodatak za njegu i pomo od strane druge osobe (ako nije
ostvaren po nekom drugom osnovu) i ortopedski dodatak.
4.15. Dravljanstvo
lan 15 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima:
549
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 18/03.
550
Slubene novine Faderacije Bosne i Hercegovine, broj 54/04.
362
Svako ima pravo na neko dravljanstvo.

Niko ne sme biti samovoljno lien svog dravljanstva niti
prava da promeni dravljanstvo.
lan 24, stav 3 PGP:

Svako dijete ima pravo da stie neko dravljanstvo.
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima predvia pravo

svakog oveka na dravljanstvo, kao i zabranu proizvoljnog
oduzimanja dravljanstva i uskraivanja prava na promenu
dravljanstva (l. 15). PGP ne govori posebno o pravu na
dravljanstvo. Ipak, lan 24 PGP, koji se bavi poloajem deteta, u
stavu 3 garantuje pravo svakog deteta na sticanje dravljanstva.
Ova odredba samo obavezuje drave da novoroenoj deci omogue
sticanje dravljanstva, a ne nuno da svakom detetu daju svoje
dravljanstvo. Nain i uslovi sticanja dravljanstva regulisani su
unutranjim propisima drave. U svakom sluaju, ne sme se praviti
diskriminacija izmeu novoroene dece. 551
Evropska konvencija o dravljanstvu552 postavlja osnovne
principe, pravila i preporuke koji se odnose na dravljanstvo. 553
551
Ljudska prava u Srbiji, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd, 2008.
552
European Convention on Nationality, Strasbourg, 6. XI 1997., www.coe.int.
553
Osnovni principi Evropske konvencije o dravljanstvu jesu da svaka zemlja
svojim unutranjim pravom propisuje ko e biti njen dravljanin i da to pravo,
ukoliko je u skladu s meunarodnim konvencijama na snazi, meunarodnim
obiajnim pravom i ope prihvaenim pravnim principima u materiji
dravljanstva, treba da prihvate i ostale drave (lan 3). Prema Konvenciji,
363
Bosna i Hercegovina je potpisala ovu konvenciju 31. marta 2006.

godine, meutim jo uvijek je nije ratifikovala.
Ustav Bosne i Hercegovine u lanu 1, stav 7, propisuje
uslove pod kojima Parlamentarna skuptina BiH, te entiteti, mogu
da reguliraju pitanje dravljanstva BiH. Tako Ustav BiH osigurava
da: Nijednoj osobi nee se uskratiti dravljanstvo Bosne i
Hercegovine ili nekog od entiteta na osnovu spola, rasne
pripadnosti, boje koe, jezika, vjere, politikog ili drugog miljenja,
nacionalnog ili socijalnog porijekla, pripadnosti nacionalnoj
manjini, vlasnitva, roenja ili drugog statusa. (lan 1, stav 7, taka
b). Takoer, Ustavom je regulirano da osobe koje su prije
izdvajanja Bosne i Hercegovine iz Socijalistike federativne
republike Jugoslavije bile dravljani Republike BiH jesu dravljani
Bosne i Hercegovine, a da Parlamentarna skuptina BiH treba
regulirati dravljanstvo onih osoba koje su naturalizovane nakon
6. aprila 1992. godine. (lan 1, stav 7, taka c).
U Bosni i Hercegovini je na snazi Zakon o dravljanstvu
Bosne i Hercegovine 554 koji u skladu sa Ustavom BiH regulira
pitanja stjecanja i prestanka dravljanstva BiH. Takoer, imajui u
vidu dvoentitetsko ureenje BiH, zakoni o dravljanstvu postoje i
na nivou entiteta s tim to su isti u skladu sa Zakonom o
dravljanstvu BiH. Zakon o dravljanstvu BiH svojim odredbama
ne odstupa od naela propisanih u Evropskoj konvenciji o
dravljanstvu.
svako ima pravo na dravljanstvo, apatridija treba da bude spreavana i

suzbijana, niko ne moe biti proizvoljno lien dravljanstva, a brak i prestanak
braka izmeu dravljanina drave ugovornice i stranca, kao i promjena
dravljanstva jednog od suprunika tokom braka ne mogu automatski uticati
na dravljanstvo drugog branog druga (lan 4). Pravni poreci drava
ugovornica u oblasti dravljanstva ne mogu sadravati diskriminatorna pravila
po osnovu pola, religije, rase, boje koe, nacionalnog ili etnikog porekla, a
zabranjeno je i diskriminatorno ponaanje drave prema njenim dravljanima
bez obzira da li su dravljanstvo stekli roenjem ili naknadno (lan 5).
554
Slubeni glasnik BiH, br. 4/97, 13/99, 6/03 i 14/03.
364
4.15.2. Stjecanje dravljanstva Bosne i Hercegovine
Prema lanu 5 Zakona o dravljanstvu BiH, dravljanstvo

Bosne i Hercegovine stie se porijeklom, roenjem na teritoriji
BiH, usvajanjem, naturalizacijom i meunarodnim sporazumom.
Dijete e stei dravljanstvo Bosne i Hercegovine
porijeklom, bez obzira na teritorij gdje je roeno, ukoliko su mu
oba roditelja dravljani BiH u trenutku roenja, dok u sluaju
kada je jedan roditelj dravljanin BiH, dijete stie dravljanstvo
porijeklom ako je roeno na teritoriji BiH (lan 6, stav 1 i 2).
Takoer, radi izbjegavanja apatridije, zakonodavac je regulirao i
sticanje dravljanstva u sluaju kada je jedan roditelj dravljanin
BiH, a dijete roeno u inostranstvu. Tada se dravljanstvo Bosne i
Hercegovine stie samo ako e dijete u suprotnom ostati bez
dravljanstva. U tom sluaju, uvjet je da dijete do vremena kada
napuni 23 godine bude registrovano kod kompetentnih vlasti BiH
i da ima stalno mjesto boravka na teritoriji Bosne i Hercegovine
(lan 6, stav 3 i 4).
Stjecanje dravljanstva naturalizacijom regulirano je
lanom 9 Zakona. Stranac moe na taj nain stei dravljanstvo
Bosne i Hercegovine ukoliko ima napunjenih 18 godina starosti,
prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriju BiH i to najmanje
osam godina prije podnoenja zahtjeva, ako poznaje jedan od
jezika ustavotvornih naroda Bosne i Hercegovine, a da mu
istovremeno nije izreena mjera protjerivanja ili udaljavanja sa
teritorija BiH, te da nije osuivan za krivina djela sa
predumiljajem na due od tri godine u periodu od osam godina
od podnoenja zahtjeva.
lan 10 Zakona regulira stjecanje dravljanstva olakanom
naturalizacijom u sluajevima kada je stranac brani drug
dravljanina Bosne i Hercegovine. U tom sluaju, stranac moe
stei dravljanstvo Bosne i Hercegovine ukoliko je u braku sa
dravljaninom Bosne i Hercegovine pet godina prije podnoenja
365
zahtjeva i ukoliko ima stalno mjesto boravka u BiH, najmanje u

posljednje tri godine. Istovremeno, propisano je da se stranac
odrie svog ranijeg dravljanstva nakon stjecanja
bosanskohercegovakog dravljanstva, ukoliko ne postoji
bilateralni sporazum izmeu Bosne i Hercegovine i drave iji je
dravljanin prije bio.
Emigranti koji su se vratili u BiH, kao i prva i druga
generacija njihovih potomaka koja su se vratila u BiH, imaju
pravo na stjecanje dravljanstva Bosne i Hercegovine bez potrebe
da ispunjavaju uslov o prijavljenom stalnom mjestu boravka na
teritoriji BiH najmanje osam godina prije podnoenja zahtjeva
(lan 12).
4.15.3. Prestanak dravljanstva Bosne i Hercegovine
Zakon osigurava da, ni pod kojim uvjetom, dravljanstvo

Bosne i Hercegovine se ne moe izgubiti, ukoliko bi time osoba
ostala bez dravljanstva, odnosno bila apatrid. Na ovaj nain
zakonodavac je regulirao pitanje apatridije i izbjegao mogunost
njenog pojavljivanja, to je u skladu sa Evropskom konvencijom o
dravljanstvu. lan 16 Zakona propisuje mogue naine
prestanka dravljanstva Bosne i Hercegovine i to po sili zakona,
odricanjem, otpustom, oduzimanjem i na osnovu meunarodnog
sporazuma.
Sluaj prestanka dravljanstva po sili zakona nastaje kada osoba
dobrovoljno stekne drugo dravljanstvo, a da istovremeno ne
postoji bilateralni sporazum izmeu Bosne i Hercegovine i drave
ije dravljanstvo stie (lan 17). Meutim, pojedine politike
snage u BiH smatraju ovaj lan spornim, naroito radi statusa bh.
dijaspore, imajui u vidu da znaajan broj ima i dravljanstvo
drave sa kojom BiH nema potpisan bilateralni sporazum.
Punoljetna osoba ima pravo da se odrekne dravljanstva Bosne i
366
Hercegovine ukoliko ivi u inostranstvu i stie dravljanstvo

druge drave. Dijete ima pravo na prestanak dravljanstva Bosne i
Hercegovine odricanjem na zahtjev oba (ili jednog roditelja u
sluaju da je drugi mrtav, ili izgubio roditeljsko pravo) roditelja
ije je dravljanstvo prestalo odricanjem (lan 19).
Do oduzimanja dravljanstva Bosne i Hercegovine dolazi u
sluajevima kada je isto steeno prevarom, na osnovu lanih
informacija ili skrivanjem bitnih injenica vezanih za podnosioce
zahtjeva. Takoer, u sluaju kada je dravljanin osuen
pravosnanom presudom suda u BiH radi naruavanja ustavnog
poretka i sigurnosti Bosne i Hercegovine, te ukoliko je osuen
radi lanstva u organizaciji koja preduzima takve radnje ako iste
tete vitalnim interesima Bosne i Hercegovine. Dravljanstvo
Bosne i Hercegovine se oduzima i u sluaju kada je dravljanin
osuen pravosnanom presudom suda u BiH za krivino djelo
krijumarenja vatrenog oruja, narkotika, eksploziva,
radioaktivnog materijala, ilegalni prevoz i trgovinu materijalima i
opremom za proizvodnju oruja i sredstava masovnog unitenja,
te ilegalni ulazak u BiH, krijumarenje i trgovinu ljudima, ukoliko
takve radnje tete vitalnim interesima Bosne i Hercegovine (lan
23). Za pitanje revizije dravljanstava koja su dodijeljena
strancima u BiH, u periodu od 6. aprila 1992. godine do 31.
septembra 2006. godine, zaduena je dravna Komisija za reviziju
odluka o naturalizaciji stranih dravljana u BiH. Komisija je od
1808 revidiranih sluajeva, oduzela 681 dravljanstava, a 41 osoba,
kojoj je oduzeto dravljanstvo, podnijela je tubu Sudu Bosne i
Hercegovine. Trenutno je 34 predmeta u toku. Sluaj Imad al
Husina (Abu Hamza) jeste jedan od predmeta koji se naao pred
Ustavnim sudom BiH (AP-1222/07) u vidu apelacije na odluku
Suda BiH (Presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj U-1172/07 i
Presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj Uvl-03/08).
367
4.16. Sloboda kretanja
lan 12 PGP:
1. Svako lice koje se legalno nalazi na teritoriji neke drave ima
pravo da se slobodno kree u njoj i da slobodno izabere svoje mjesto
stanovanja.
2. Svako lice ima pravo da napusti bilo koju zemlju, ukljuujui i
svoju.
3. Naprijed navedena prava mogu biti ograniena samo ako su
ova ogranienja zakonom predviena, ako su onda potrebna radi zatite
nacionalne bezbjednosti, javnog reda, javnog zdravlja ili morala ili prava
i slobode drugih lica, i ako su u skladu sa ostalim pravima koja priznaje
ovaj pakt.
4. Niko ne moe biti proizvoljno lien prava da ue u svoju
zemlju.

1. Svako ko se zakonito nalazi na teritoriji jedne drave ima, na
toj teritoriji, pravo na slobodu kretanja i slobodu izbora boravita.
2. Svako je slobodan da napusti bilo koju zemlju, ukljuujui i
vlastitu.
3. Nikakva ogranienja ne mogu se postaviti u odnosu na
ostvarivanje ovih prava osim onih koja su u skladu sa zakonom i koja su
nuna u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti ili
javne sigurnosti, radi ouvanja javnog poretka, za sprjeavanje
kriminala, za zatitu morala ili radi zatite prava i sloboda drugih.
4. Prava iz stava 1. mogu se takoer, u posebnim oblastima
ograniiti u skladu sa zakonom i opravdati javnim interesom u
demokratskom drutvu.
lan 3
368
1. Niko ne moe biti protjeran, bilo pojedinanom ili

kolektivnom mjerom, s teritorije drave iji je dravljanin.
2. Niko ne moe biti lien prava da ue na teritoriju drave iji
je dravljanin.
lan 4
Zabranjeno je kolektivno protjerivanje stranaca.

1. Stranac koji zakonito boravi na teritoriji jedne drave ne moe se
iz nje protjerati, osim na osnovu odluke donijete u skladu sa zakonom, i
ima pravo:
(a) da podnese razloge protiv svog protjerivanja;
(b) da se njegov predmet preispita; i
(c) da u te svrhe bude zastupan pred nadlenim organom ili licem
ili licima koje taj organ odredi.
2. Stranac se moe protjerati i prije nego to iskoristi svoje pravo na
osnovu stava 1. a, b i c ovog lana, ako je protjerivanje nuno u interesu
javnog poretka ili se zasniva na razlozima nacionalne sigurnosti.
4.16.1. Azil
Pod azilom se podrazumijeva zatita koju jedna drava

prua nekom strancu (stranom dravljaninu ili apatridu), a
predstavlja odbijanje da se to lice izrui dravi koja zahtijeva
njegovu ekstradiciju 555.
555
Krivokapi, Boris. Leksikon meunarodnog prava (Beograd: Radnika
tampa: Institut za uporedno pravo, 1998), str. 33
369
Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. godine i Protokol o

statusu izbjeglica iz 1967. godine ine sastavni dio Ustava BiH.
Takoer, Bosna i Hercegovina je potpisnica meunarodnih
dokumenata (lan 2, stav 7) koji su navedeni u Dodatku I Ustava
BiH, a to su: Meunarodni pakt o graanskim i politikim
pravima, Konvencija Ujedinjenih nacija protiv muenja i drugih
surovih, neovjenih ili poniavajuih postupanja i kanjavanja,
Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda,
Evropska konvencija za spreavanje muenja, neovjenih ili
poniavajuih postupanja ili kanjavanja, Konvencija o pravima
djeteta Ujedinjenih nacija.
4.16.1.1. Ustavni okvir. - Prema Ustavu BiH: Sve osobe

unutar podruja Bosne i Hercegovine uivaju ljudska prava i
temeljne slobode (...) koje ukljuuju: (...) f) pravo na slobodu
kretanja i prebivalita (lan 2, stav 3). Ovaj lan se indirektno
odnosi i na pitanje azila. Meutim, Ustav odreuje da nadlenost
nad politikom, vezano za pitanje useljavanja, izbjeglica i azila,
imaju ustanove Bosne i Hercegovine 556. Pitanje nadlenosti
pojedinih institucija BiH definirano je poblie Zakonom o
ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine 557,
prema kojem pitanja azila i meunarodne zatite u BiH spadaju u
podijeljene nadlenosti Ministarstva sigurnosti BiH, Ministarstva
za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstva civilnih poslova
BiH.
4.16.1.2. Zakonski okvir. - Zakon o kretanju i boravku

stranaca i azilu 558 regulira pitanja azila u okviru poglavlja VII od
postupka podnoenja zahtjeva za azil, odobrenja azila i prestanka
istog, nadlenosti organa vlasti za primjenu Zakona i druga
556
lan 3, stav 1, Ustav BiH.
557
Sl. glasnik BiH br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04 i 45/06.
558
Sl. glasnik BiH br. 29/03, 04/04 i 53/07.
370
pitanja vezana za azil. Zakon odreuje opa pitanja azila, dok

detaljniju razradu preputa Ministarstvu sigurnosti BiH da kroz
podzakonske akte regulira sva pitanja koja proizilaze iz postojeih
zakonskih odredbi, a tiu se azila.
lan 72 Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu
definira tano kojim licima se odobrava azil u BiH. U ovom lanu
se zakonodavac oslanja na Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951.
godine i Protokol o statusu izbjeglica iz 1967. godine na osnovu
kojih stranac559 ima status izbjeglice. Prema tome, azil se odobrava
strancu koji ima takav status izbjeglice, a zbog opravdanog straha
od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti
nekoj drutvenoj grupi, ili zbog svojih politikih miljenja, nae se
izvan zemlje iji je dravljanin i istovremeno ne moe, ili zbog
straha, nee da trai zatitu te zemlje (lan 72, taka a). Takoer,
strancu koji nema dravljanstvo, a nalazi se izvan zemlje u kojoj je
imao uobiajeno mjesto boravka u koju se ne moe, ili zbog straha
se, ne eli u nju vratiti uslijed gore spomenutih razloga, odobrava
se azil (lan 72, taka b).
Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu obezbjeuje da
se strancu koji ne ispunjava uslove iz pomenute Konvencije i
Protokola moe izdati dozvola za privremeni boravak iz
humanitarnih razloga ukoliko je u pitanju rtva organiziranog
kriminala, odnosno trgovine ljudima, maloljetno lice, ako je
naputeno ili rtva organiziranog kriminala, licima bez
dravljanstva (lan 35), te ukoliko bi ivot, ili sloboda, tog stranca
bio ugroen zbog njegove rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti
odreenoj drutvenoj grupi ili zbog politikog miljenja, bez
obzira da li su zvanino dobili azil (lan 60). Takoer, Zakon
potuje princip zabrane vraanja (lan 60), kao i
neprimjenjivanja sankcija zbog ilegalnog ulaska, ili prisustva, u
zemlji, ukoliko stranac dolazi direktno sa teritorija gdje mu je bio
559
Stranac je svako lice koje nema dravljanstvo BiH, ili lice bez dravljanstva
(lan 4, taka (a) Zakona).
371
ugroen ivot ili sloboda (lan 75), to je u skladu sa

meunarodnim standardima.
Prema Zakonu o kretanju i boravku stranaca i azilu,
drava koristi koncept sigurne tree zemlje odreujui da azil
moe biti odbijen strancu koji je ve dobio azil, ili status izbjeglice,
u nekoj drugoj zemlji, te je u mogunosti da se u tu zemlju vrati i
koristi zatitu obezbijeenu svojim statusom tamo (lan 73, stav
2). Meutim, u isto vrijeme postavlja se imperativ da bi drava u
tom sluaju trebala da detaljno ispita uslove i stepen sigurnosti po
to lice u sluaju vraanja u drugu zemlju u kojoj mu je prethodno
dodijeljen azil, jer postoji mogunost da e lice biti tamo
podvrgnuto progonu.
Veoma je bitno istai nastojanje zakonodavca da uskladi
zakonske odredbe sa Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951.
godine i na taj nain obezbijedi primjenu meunarodnih
standarda iz oblasti azila u BiH. Takoer, zakonodavac nastoji da
obezbijedi maksimum potivanja prava izbjeglica propisujui da
e odredbe ovog Zakona, te drugih relevantnih domaih zakona,
ili meunarodnih dokumenata koji su na snazi u BiH, imati
prednost pred odredbama Konvencije, ukoliko su povoljnije za
stranca s priznatim statusom izbjeglice (lan 81, stav 2). Meutim,
ovdje treba biti oprezan, jer postoji pitanje ta se tumai kao
povoljnija odredba u ovom sluaju.
Nadleni organi. Zakon, kao nadleno tijelo za pitanja
azila (razmatranje zahtijeva i donoenje odluke u formi rjeenja),
navodi da su Ministarstvo sigurnosti BiH i organizacijska jedinica
Ministarstva nadleni za azil, kao potpuno osposobljeni u oblasti
azila i izbjeglikog prava (lan 76, stav 1). U skladu sa lanom 2
Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu, Ministarstvo
odreuje broj organizacijskih jedinica i njihovo ureenje u svrhu
provoenja i primjene odredbi Zakona. Organizacijska jedinica
372
Ministarstva, koja je nadlena za pitanja azila, jeste Sektor za

azil 560.
Postupak. to se tie samog postupka azila, Zakon

postavlja okvir za reguliranje postupka i nadlenosti za donoenje
rjeenja o azilu, dok su Pravilnikom o azilu u BiH 561 detaljnije
regulirana sva pitanja koja se tiu postupka azila, prava i obaveza
traitelja azila i izbjeglica, te druga relevantna pitanja iz ove
oblasti.
Zahtjev za azil u BiH stranac podnosi lino nadlenom
terenskom centru Slube za poslove sa strancima, Sektoru za azil
ili Ministarstvu unutranjih poslova entiteta/Policije Brko
distrikta. Po prijemu zahtjeva, ovlateno slubeno lice u Sektoru
za azil vri registraciju traitelja azila. Nakon obavljenog intervjua
i pregleda injenica i okolonosti, Sektor za azil donosi odluku u
formi rjeenja po zahtjevu za azil. Naalost, mogunost albe na
rjeenje o dodjeljivanju/nedodjeljivanju azila ne postoji. tavie,
Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu izriito naglaava da
alba protiv rjeenja nije dozvoljena (lan 78, stav 1).
Istovremeno, postoji mogunost pokretanja tube kojom se
odgaa izvrenje rjeenja (lan 78, stav 2). Tuba se pokree
upravnim sporom na Sudu BiH u roku od dva mjeseca od dana
dostavljanja odluke po zahtjevu za azil 562.
560
Sektor za azil vri upravne i druge strune poslove koji se odnose na
izvrenje i sprovoenje politike i postupka azila u Bosni i Hercegovini,
koordinira radom nadlenih organizacionih jedinica, vri poslove koji se
odnose na izradu prednacrta i nacrta zakona i podzakonskih akata iz ove
oblasti, obezbjeuje prihvat, smjetaj i podrku traioca azila, prati stanje u vezi
sa postizanjem evropskih standarda o ovoj oblasti, vri analizu i izvjetavanje,
kao i druge poslove koji po svojoj prirodi spadaju u nadlenost ovog sektora.
(http://www.msb.gov.ba/home/index.php?option=com_content&task=view&i
d=20&Itemid=36) (Pristupljeno 05.06.2008. god.)
561
Sl. glasnik BiH br. 26/04.
562
lan 19 Zakona o upravim sporovima BiH (Sl. glasnik BiH br. 19/02).
373
Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu predvia da e

se zahtjev za azil odbiti osobi za koju se osnovano vjeruje da je
poinila zloin protiv ovjenosti, ratni zloin u skladu sa
meunarodnim dokumentima, te ukoliko je poinila teak
nepolitiki zloin izvan zemlje izbjeglitva prije ulaska u istu (lan
73, stav 1).
Prava lica koja trae azil, izbjeglica i lica kojima je

dodijeljena subsidijarna zatita. Prije svega, Zakon o kretanju i
boravku stranaca i azilu, lanom 6, osigurava jednak tretman
stranaca i zabranjuje diskriminaciju po bilo kojem osnovu.
Istovremeno, lanom 81 regulirana su prava izbjeglice kako je i
propisano Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951. godine.
Zakon propisuje da e strancu kojem je priznat status izbjeglice
biti omoguen rad, obrazovanje, zdravstvena i socijalna zatita
pod istim uvjetima kao i dravljanima BiH (lan 81, stav 3).
Meutim, prava traitelja azila i izbjeglica su detaljnije regulirana
podzakonskim aktom, tanije Pravilnikom o azilu. Glava IV
Pravilnika definira prava traitelja azila. Traitelju azila je
obezbijeeno pravo na boravak u BiH tokom postupka azila, kao i
pravo da mu se po potrebi obezbijedi osnovna zdravstvena zatita,
smjetaj u azilantskom centru, ishrana koja zadovoljava
meunarodne nutritivne standarde, osnovno obrazovanje,
besplatna pravna pomo po pitanjima vezanim za postupak,
socijalna zatita, odjea, obua i sredstva za higijenu (lan 32).
Pravilnikom je odreeno da prava izbjeglica budu detaljnije
regulirana podzakonskim aktom Ministarstva za ljudska prava i
izbjeglice u BiH. Trenutno od podzakonskih akata koji reguliraju
odreena prava izbjeglica na snazi je Pravilnik o nainu
ostvarivanja zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zatite osoba
kojima je priznat izbjegliki status, ili drugi vid meunarodne
pravne zatite, u BiH 563, te Pravilnik o linom stanju i upisu
563
374
injenica roenja, vjenanja i smrti izbjeglica i osoba pod

meunarodnom zatitom u BiH u matine knjige 564.
Pravo na spajanje porodice. Zakon o kretanju i boravku

stranaca i azilu u okviru definiranja prava izbjeglica propisuje da
se status izbjeglice dodjeljuje, takoer, i branom drugu i
maloljetnoj djeci, kao i drugim lanovima ue porodice, ukoliko
ive u istom domanistvu (lan 81, stav 3). Pravo na jedinstvo
porodice i princip najboljeg interesa djeteta su regulirani
Pravilnikom o azilu, te Pravilnikom o linom stanju i upisu
injenica roenja, vjenanja i smrti izbjeglica i osoba pod
meunarodnom zatitom u BiH u matine knjige (u daljem
tekstu: Pravilnikom o linom stanju). Pravilnik o azilu nalae da
se Ministarstvo sigurnosti BiH, kao i svi drugi nadleni organi u
BiH, trebaju, u svojim aktivnostima koja se tiu djeteta, voditi
principom najboljeg interesa djeteta i osigurati zatitu prava
djeteta. Takoer, duni su da osiguraju potivanje principa
jedinstva porodice kada su u pitanju traitelji azila, izbjeglice, ili
lica pod subsidijarnom zatitom, na teritoriju BiH (lan 6). lan 6
Pravilnika o azilu, takoer, propisuje pravo izbjeglica na spajanje s
porodicom pri emu se posebna panja posveuje najboljim
interesima djeteta, a navode se lanovi ue porodice izbjeglice koji
imaju pravo na spajanje s porodicom (brani drug, maloljetna
djeca, kao i drugi izdravani lanovi porodice iz istog
domanistva). Pravilnikom o linom stanju, na slian nain kao i
Pravilnikom o azilu, odreuje se obaveza potivanja najboljeg
interesa djeteta i ouvanja jedinstva porodice u pogledu upisa
injenica roenja, vjenanja i smrti.
Ogranienje kretanja. Zakon o kretanju i boravku

stranaca i azilu ne propisuje striktno uvjete pod kojima strancima,
koji borave u BiH, moe biti ogranieno kretanje, ve samo
564
375
navodi da se to moe odrediti ovim ili drugim posebnim zakonom

(lan 5). Dakle, Zakon obezbjeuje uivanje slobode kretanja
unutar zemlje i slobodan izbor mjesta boravka, ukoliko drugaije
nije odreeno.
Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice

(UNHCR) i nevladine organizacije. Zakon propisuje saradnju sa
Visokim komesarijatom Ujedinjenih nacija za izbjeglice navodei
da se podnosiocima zahtjeva za azil omoguava komunikacija sa
UNHCR-om, ili drugim organizacijama za pitanja izbjeglica, u
toku postupka (lan 86, stav 1). Isti lan Zakona o kretanju i
boravku stranaca i azilu propisuje da e predstavnik UNHCR-a
biti obavjetavan o toku postupka azila, te odlukama nadlenih
organa, kao i da moe iznositi sopstvena zapaanja. Takoer, u
svrhu osiguravanja realizacije prava traitelja azila i izbjeglica,
potpisan je Protokol o pruanju besplatne pravne pomoi 565
izmeu Ministarstva sigurnosti BiH i Udruenja Vaa prava
Bosne i Hercegovine kojim se regulira pruanje besplatne pravne
pomoi traiteljima azila, izbjeglicama i osobama koje imaju
pravo na privremeni boravak iz humanitarnih razloga.
565
Zakljuen 05.12.2005. godine u Sarajevu.
376
II
LJUDSKA PRAVA U PRIMJENI
1. Uvod
Izvjetavanje o ljudskim pravima u

bosanskohercegovakim medijima i percepcija razliitih vrsta
diskriminacije unutar medijskog diskursa mogu se promatrati,
analizirati i itati na razliitim nivoima: od (ne)prisutnosti
diskriminatorskog jezika, sveobuhvatnosti tema i naina praenja
specifinih pitanja, (ne)osnaivanja nasilja, (ne)poticanja
diskriminatorskih praksi, kao i (ne)postojanja razliitih, ili
konkretnih, mehanizama za istinsko senzibiliziranje medijskog
prostora.
Kako ne postoji dovoljno istraivakog materijala,
konkretnih istraivanja medija na godinjem nivou, te uzevi u
obzir ranije navedene karakteristike medijskog izvjetavanja o
ljudskim pravima u BiH, Centar za ljudska prava Univerziteta u
Sarajevu inicirao je projekat Ljudska prava u Bosni i Hercegovini
godinji izvjetaj sa istraivanjem javnog mnijenja za 2008
godinu, usredsreujui se na praenje kljunih
bosanskohercegovakih medija fokusirajui se na ljudska prava
sadrana u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i
377
Ljudska prava u primjeni
osnovnih sloboda 566, koja je u BiH stupila na snagu 1. novembra

1998. godine.
Fokus analize bio je na utvrivanju obima izvjetavanja o
specifinim temama unutar jasno odreenih kategorija Evropske
konvencije za zatitu ljudska prava i osnovnih sloboda, naina
izvjetavanja, broja tekstova i specifinosti medijskih diskursa.
Za potrebe ovog izvjetaja analizirali smo tampane medije
u BiH, odnosno njihovo izvjetavanje o ovim specifinim temama
tokom cijele 2008. godine. Za medijsku scenu u BiH
karakteristina je polarilizanost i orijentiranost medija na
specifine politiko-drutvene miljee. U BiH djeluje veliki broj
medijskih kua: preko 180 televizijskih i radio stanica, osam
dnevnih tampanih medija, te 40 periodinih tampanih
novinskih izdanja 567, to malo trite u BiH ini prezasienim. Ne
postoje jedinstvene i konzistentne medijske politike na nivou
drave. Sloboda medija je, na osnovu brojnih recentnih analiza 568
ocijenjena zadovoljavajuom, ali ipak i dalje je veoma teko
govoriti o postojanju nezavisnih medija.
1.1. Metodologija istraivanja
Istraivaki tim Centra za ljudska prava Univerziteta u

Sarajevu uradio je dvanaestomjeseno istraivanje na uzorku
tampanih medija, jer se njihovom analizom moe dobiti
objektivna mapa stanja izvjetavanja o ljudskim pravima u bh.
566
Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Vijee
Evrope Savjet Evrope www.coe.ba.
567
Izvjetaj o stanju slobode medija u BiH Javni radiotelevizijski servis BiH,
www.osce.org, te web stranice Regulatorne agencije za komunikacije BiH,
www.cra.ba, i Vijea za tampu BiH, www.vzs.ba.
568
Izvjetaji Misije OSCE-a i sarajevskog Mediacentra i Media plan instituta,
analize Vijea za tampu i RAK-a.
378
medijima. Elektronski i tampani mediji koriste slian diskurs,

zavisno od politikog i drutvenog konteksta/okruenja u kojem
se nalaze.
Mediji kao izvori podataka - Istraivanje bh. medija je
raeno za period od januara do decembra 2008. godine i
obuhvatilo je sljedee dnevne, sedmine i petnaestodnevne
novine: Dnevni avaz (Sarajevo), Glas Srpske (Banjaluka), Dnevni
list (Mostar), Nezavisne novine (Banjaluka/Sarajevo),
Osloboenje (Sarajevo), BH Dani (Sarajevo), Slobodna Bosna
(Sarajevo), Novi reporter (Banjaluka), SAFF (Sarajevo) i Start BiH
(Sarajevo). Veina navedenih novina distribuira se na veem
dijelu teritorija BiH, zavisno od mjesta matine redakcije. Tako,
na primjer, Dnevni list se distribuira, uglavnom, u FBiH, kao i
veina novina koje matine redakcije imaju u Sarajevu. Izuzetak
su Nezavisne novine koje izlaze u matinim redakcijama u
Sarajevu i Banjaluci, te, samim tim, se distribuiraju na prostoru
gotovo itave BiH. Glas Srpske se distribuira na podruju
Republike Srpske. Konzorcijum Nezavisnih novina kupio je Glas
Srpske u januaru 2008. godine. 569
U toku 2008. godine, u Bosni i Hercegovini izlazilo je
devet dnevnih listova, sa dnevnim tiraom koji ne prelazi 250.000
primjeraka. Na teritoriju BiH izlaze i etiri politika magazina.
Ostali izvori podataka - U obzir su uzimani i vjerodostojni
tekstovi, istraivanja i analize objavljeni u drugim novinama, koje
nisu odreene kao primarni izvori, kao i izvjetaji o stanju
ljudskih prava relevantnih institucija, poput ombudsmana za
ljudska prava ili meunarodnih organizacija:
Analiza o primjeni dravnog Zakona o zatiti prava
manjina u BiH, Biro za ljudska prava, Tuzla;
Godinji izvjetaj obudsmana Federacije BiH o stanju
ljudskih prava za 2007. godinu;
569
Regionalni poslovni portal SEEbiz, 2008, www.seebiz.eu.
379
Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine u potivanju i

razvoju ekonomskih i socijalnih prava u 2007. godini u
okviru procesa evropskih integracija sa preporukama,
Agencija za lokalne razvojne inicijative (ALDI);
Monitoring i analiza tretmana Roma u medijima Bosne i
Hercegovine i regiona (15. maj 15. novembar 2007.
godine), Media plan institut;
Monitoring i analiza tretmana Roma u medijima Bosne i
Hercegovine i regiona (1. januar 1. septembar 2008.
godine), Media plan institut;
Rodni stereotipi: Reprezentacija ena u medijima u
jugoistonoj Evropi (2006. godina) Mediacentar Sarajevo;
Godinji izvjetaji Helsinkog komiteta za ljudska prava u
Bosni i Hercegovini;
Izvjee o stanju ljudskih prava u kontekstu politiko-

drutvenih dogaaja u Bosni i Hercegovini za 2007.
godinu Komisije Justitia at Pax, Biskupske konferencije
u BiH,
Izvjetaj o stanju trgovine ljudima i ilegalnoj imigraciji u

Bosni i Hercegovini i Izvjetaj o provedbi akcijskog plana
za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije u
Bosni i Hercegovini za 2006. godinu, Dravni koordinator
za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije u
Bosni i Hercegovini;
Prava i slobode LGBTIQ osoba u Bosni i Hercegovini:
Analiza relevantnih pravnih akata (2006.), Udruenje Q;
Narrowing the Impunity Gap: Trials before Bosnia's War
Crime Chamber, Human Rights Watch 2006;
Izvjetaj State Departmenta o BiH za 2007. godinu;
380
Izvjetaj State Departmenta o stanju ljudskih prava za

2008. godinu: Bosna i Hercegovina, Biro za demokratiju,
ljudska prava i rad (25. februar 2009. godine).
Struktura / sadraj izvjetaja - Izvjetavanje o ljudskim
pravima u bh. medijima praeno je kroz 14 kategorija odreenih
sloboda. Utvrene su sljedee glavne kategorije na osnovu lanova
i protokola Evropske konvencije:
Diskriminacija (lan 14 zabrana diskriminacije),
prava manjina (lan 14 zabrana diskriminacije);
Zabrana ropstva i poloaja slinog ropstvu (lan 4
zabrana ropstva i prinudnog rada);
Pravo na pravino suenje i stanje u pravosuu
(lan 6 pravo na pravino suenje);
Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti (lan 9
sloboda misli, savijesti i vjeroispovijesti), sloboda
izraavanja (lan 10 sloboda izraavanja);
Pravo na imovinu (lan 1 Protokola 1 zatita
imovine);
Politika prava (lan 14 zabrana diskriminacije,
lan 16 ogranienja politike aktivnosti stranaca);
lan 3 Protokola 1 pravo na slobodne izbore;
Prava ena (lan 14 zabrana diskriminacije);
Prava djece (lan 14 zabrana diskriminacije) i
Ekonomska (lan 14 zabrana diskriminacije),
socijalna i kulturna prava.
Sporedne ili otvorene kategorije definirane za istraivanje su:
Pravo na ivot i ljudsko dostojanstvo (lan 2 pravo na
ivot);
381
Pravo na zatitu privatnog prostora, porodice, stana i

prepiske (lan 8 pravo na potivanje privatnog i
porodinog ivota) i
Pravo na slobodu mirnog okupljanja (lan 11 sloboda
okupljanja i udruivanja).
Neke od navedenih kategorija se pominju u vie lanova i

protokola Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda, tako na primjer, prava djeteta obuhvataju, kako
zabranu diskriminacije (lan 14), tako i pravo na ivot (lan 2),
pravo na obrazovanje (lan 2 Protokola 1); pravo na pravino
suenje obuhvata kategorije prava na suenje (lan 6), zabranu
dunikog zatvora (lan 1 Protokola 4), kanjavanje samo na
osnovu zakona (lan 7), pravo na slobodu i sigurnost (lan 5),
pravo na albu u krivinim postupcima (lan 2 Protokola 7).
Prava ena, osim zabrane diskriminacije (lan 14), tiu se i prava
na ivot (lan 2), na zabranu ropstva i prinudnog rada (lan 4),
pravo na obrazovanje (lan 2 Protokola 1), jednakost suprunika
(lan 5 Protokola 7) itd.
Glavne i sporedne/otvorene kategorije definirane su na
osnovu ranijih i prisutnih izvjetavanja u medijima mehanizmom
najfrekvetnijih kategorija unutar kojih je istraivaki tim
rasporeivao konkretne teme/problematike/sluajeve koji su
zastupljeni u medijima. Sporedne/otvorene kategorije praene su
jednako kontinuirano kao i glavne kategorije, jedino to su
postavljene na drugi nivo, zbog manje frekventnosti i prisutnosti
u medijima u odnosu na glavne kategorije.
Analiza je izvedena u dva koraka. Prvi korak je
podrazumijevao biljeenje broja/procenta lanaka objavljenih
unutar jedne kategorije i kljune pojmovne orijentacije, kao to je
na primjer za kategoriju diskriminacije (seksualne manjine, osobe
sa invaliditetom, ovisnici/ovisnice, penzioneri/penzionerke,
382
demobilisani borci i dr.), prava ena (nasilje, politika i drutvena

participacija, socijalni poloaj i dr.) itd. Drugi korak analize
odnosio se na konkretne sluajeve zabiljeene tokom praenja
medija i bavio se kvalitativnom analizom sadraja lanaka kroz
prisustvo osnovih kljunih rijei, na primjer ovisnik/narkoman,
Rom/Ciganin, ubica/monstrum i slino.
1.2. Generalni rezultati / zapaanja
Za potrebe ovog izvjetaja analitiki tim je izdvojio 12.962

novinska teksta. Najvie tekstova (2.535 ili 21 %) odnosio se na
ekonomska, socijalna i kulturna prava, slijede pravo na pravino
suenje (2.505 ili 19 %), pravo na ivot (1.777 ili 14 %), prava
manjina (1.535 ili 12 %), politika pravda (1.182 ili 9 %), prava
djeteta (939 ili 7 %) i sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti (689
ili 5 %). Sve ostale kategorije bile su zastupljene sa manje od tri
procenta.
injenica da su (ugroena) ekonomska, kulturna i
socijalna prava najprisutnija u medijskom izvjetavanju,
ilustrativan je primjer opeg stanja u bh. drutvu, gdje su
najugroenije socijalne kategorije radnika klasa, osobe sa
invaliditetom, demobilisani borci, penzioneri i da se problemi sa
kojima se suoavaju pripadnici ovih populacija gomilaju, jer
odgovorni nivoi vlasti (dravni, entitetski, kantonalni) nisu u
stanju da ispune svoje obaveze. Razlozi su brojni, a u ovoj analizi
kao najuestaliji pokazali su se sljedei: rairena korupcija u svim
porama bh. drutva, veliki broj politikih afera, zloupotreba
poloaja, kao i sama injenica da su u BiH kolektivna prava iznad
individualnih, tako da su njeni narodi manjine u zavisno u
kojem dijelu BiH ive. U izvetaju State Departmenta za 2007.
godinu stoji kako drava BiH slabo potuje ljudska prava, a kao
pitanja koja izazivaju zabrinutost navedena su:
383
... zloupotreba poloaja od strane policije,

neadekvatni uslovi u zatvorima, maltretiranje i
zastraivanje novinara, diskriminacija i nasilje nad enama
i etnikim i vjerskim manjinama, opstrukcija povratka
izbjeglica, trgovina ljudima i ogranienje prava pri
zapoljavanju. 570
Zanimljivo je da se, kada je izvjetavanje o sudskim
procesima u pitanju, najvie pisalo o suenjima i presudama za
razne kriminalne radnje, poput pljaki i zloupotrebe poloaja.
Takvih tekstova bilo je 941. Slijede suenja za ratne zloine (882),
suenja i presude za ubistva (376), dok je tekstova koji su se
odnosili na rad sudova bilo 306. Mediji o sudskim procesima ne
izvjetavaju dovoljno korektno. Napise (tekstove) o sudskim
procesima koji se vode za poinjene ratne zloine karakterie
vidna politika intoniranost u veini analiziranih medija. esto se
lanci, koji bi trebalo da prenose informacije o sudskim
procesima, baziraju na snanoj refleksiji prolosti, manipuliranju
brojkama stradalih u ratu, generalnim nepovjerenjem prema
sudstvu i centraliziranosti sudskih institucija u Sarajevu. Ovo je
posebno sluaj sa Glasom Srpske, gdje su indikativni naslovi
nekih od lanaka: Vode istrage samo protiv Srba (28.02.), U BiH se
osporavaju Srpske rtve (25.02.) i dr. Ovo je posebno obraeno u
dijelu izvjetaja koji se bavi pravom na pravino suenje.
Neke teme su, to se u analizi moe lako uoiti, analizirane
u sklopu razliitih kategorija. Na primjer, ubistvo maloljetnog
Denisa Mrnjavca u Sarajevu, o kojem su mediji mnogo
izvjetavali, svrstano je i analizirano u kontekstu ubistava,
maloljetnike delinkvencije, suenja za ubistva, prava na slobodu
okupljanja (kao reakcija na ubistvo i porast maloljetnike
delinkvencije, graani Sarajeva su u prvoj polovini 2008. godine
570
Izvori su: Dnevni avaz, 12. mart 2008, strana 2 i Osloboenje, 12. mart 2008,
strana 10.
384
organizirali nekoliko protesta). Takva preklapanja bilo je,

jednostavno, nemogue izbjei.
Kvalitativni dio analize medija pokazao je da jo uvijek u
BiH postoji snana diskriminatorska praksa veine medija, koja se
u najveoj mjeri ogleda u upotrebi neadekvatne terminologije,
politiki obojenog izvjetavanja, nedostatku relevantnih izvora i
sugovornika/sugovornica, senzacionalistikog pristupa, posebno
kod politikih tema i nacionalistike retorike. Medijsko
izvjetavanje, kada govorimo o naruavanju ljudskih prava na
osnovu Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda, moe se predstaviti kroz sljedee karakteristike:
a) Nedostatak senzibiliziranosti za adekvatnu terminologiju
(mediji nerijetko izvjetavaju o odreenim problemima
koristei kolokvijalnu terminologiju i imenovanja koja u
odreenim kontekstima mogu biti diskriminirajua:
narkoman/narkomanka, maloljetnika prostitucija,
monstrum, mentalno zaostao, psihiki bolesnik);
b) Senzacionalistiki pristup (mediji o temama, poput ratnih
zloina ili maloljetnike delinkvencije, ali i kada je rije o
ubistvima, samoubistvima i slino, izvjetavaju
senzacionalistiki, sa naslovima u kojima prije bilo kakvog
sudskog procesa, ili donoenja presude, optueni, ili
osumnjieni, su ve nazvani monstrumom, zloincem,
ubicama i slino, ovdje se, takoer, ubraja i objavljivanje
fotografija djece, bilo da su poinila djelo, ili im je
nanesena odreena teta/naslinitvo);
c) Koritenje neprihvatljive i diskriminatorske terminologije,
kao to je sluaj sa medijskim izvjetavanjem o LGBTIQ
populaciji: neprirodno, bolesno i devijantno ponaanje
(Dnevni avaz, 28.08.), njima treba medicinska pomo
(Dnevni avaz, 28.08.), nemoralnih i razvratnih
iivljavanja, pederi i njihovi donatori i promotori
(SAFF, 22.08.), to su oni to im ne smeta kad brkovi are i
385
to hemoroide lee ubadanjem, ako je re o mukoj

varijaciji na tu temu. Kod ena, ta pojava objanjena je
higijenom maaka u kojoj je potrebno mnogo lizanja da bi
se postiglo savrenstvo u istoi (Novi reporter, 03.09.);
d) Naruavanje etikog kodeksa novinarske profesije
ustanovljenog od strane Vijea za tampu BiH (problem
potivanja Kodeksa je svakodnevan, bilo kada govorimo o
diskriminatorskim praksama prema odreenim
nacionalnim, seksualnim, spolnim manjinama, bilo
preuzimanjem uloge suca/sutkinje, gdje mediji donose
presudu prije samog suda, nedovoljnom zatitom djece,
posebno kada je rije o objavljivanju fotografija, adrese
stanovanja, naziva kole koju pohaa i drugo).
Osim Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda korisni dokumenti i mehanizmi za praenje
potivanja i naruavanja ljudskih prava su Konvencija o pravima
djeteta Ujedinjnih nacija i Konvencija o eliminaciji diskriminacije
ena (CEDAW Convention on the Elimination of
Discrimination against Women).
386
2. Ljudska prava u Bosni i Hercegovini opi dio
Tokom 2007. godine objavljen je veliki broj izvjetaja o

stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini - od godinjeg
izvjetaja Helsinkog komiteta za ljudska prava u BiH, izvjetaja
Ureda ombudsmana FBiH, izvjetaja State Departmenta do
izvjetaja raznih komisija i drugih organizacija. U uvodnom dijelu
navest emo samo najznaajnije dijelove, zapaanja i probleme
koje su ovi izvjetaji navodili, a prenijeli su ih mediji.
Tako je u svom Izvjeu o stanju ljudskih prava u
kontekstu politiko-drutvenih dogaanja u Bosni i Hercegovini
za 2007. godinu, komisija Justitia at Pax Biskupske konferencije u
BiH ukazala na
...sveopu obespravljenost skoro svih kategorija
bosanskohercegovakog stanovnitva. Pri tome, posebno se ukazuje
na obespravljenost izbjeglih i raseljenih osoba, povratnika, ena,
djece, uposlenih i neuposlenih, umirovljenika, bolesnih i
unesreenih, a dotie se i drugih pojava u drutvu koja izravno
utjeu na odravanje stanja sveope obespravljenosti. 571
U Izvjetaju o ljudskim pravima u BiH (Country Reports
on Human Rights Practicies 2007) uraenom od strane US State
Departmenta Biro za demokraciju, ljudska prava i rad, navodi se
da je
...nasilje nad enama, ukljuujui nasilje u porodici i
seksualno zlostavljanje veoma raireno u praksi, ali slabo
zastupljeno u izvjetajima. Prema opim procjenama nevladinih
organizacija svaka trea ena u BiH je preivjela nasilje u porodici.
U Hercegovako-neretvanskom kantonu, jedna nevladina
organizacija je izvjestila o poveanom broj nasilja u porodici tokom
godine. Od 89 sluajeva, 24 ukljuuje rtve koje su bile maloljetne,
571
Portal Necenzurirano.com, 2008, http://www.necenzurirano.com
387
42 nasilnika su dobila krivine kazne i 8 nasilnika je dobilo

prekraj za nasilniko ponaanje. Oba entiteta su usvojila Zakon o
zatiti od nasilja u porodici koji zahtijeva intervenciju policije: kao
i uvijek nasilje u porodici obino nije izvijeeno autoritetima.
Strunjaci/strunjakinje procjenjuju da samo 1 od 10 sluajeva
nasilja u porodici budu reportirani policiji. Do oktobra 2007.
godine prijavljena su 1.973 sluaja nasilja u porodici. 572
Kada je u pitanju diskriminiranje i povreivanje osnovnih
prava nita manje ne zaostaju ni prava djece, kako se navodi u
Izvjetaju o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini (januar
decembar 2006.) Helsinkog komiteta za ljudska prava u Bosni i
Hercegovini. U Izvjetaju stoji:
... kako su djeca u Bosni i Hercegovini izloena razliitim
vidovima diskriminacije i neravnopravnog ostvarivana svojih
prava i da se djeca svakodnevno susreu sa preprekama u
ostvarivanju prava na zdravstvenu i socijalnu zatitu. Izvjetaj
dalje navodi: da, po nekim procjenama, 60% stanovnitva u BiH
nema obavezno zdravstveno osiguranje, to za refleksiju ima da i
taj procenat djece nije osiguran. Ovaj problem je posebno izraen
kod djece predkolskog uzrasta. Stoga se biljei da u oba bh. entiteta
broj roene djece i umrlog stanovnitva je gotovo izjednaen, ime
stanovnitvo Bosne i Hercegovine stagnira. Drava nema usvojenu
politiku i strategiju ili programe demografskog razvoja Bosne i
Hercegovine. 573
U izvjetaju Udruenja Q Za promicanje i zatitu
ljudskih prava i identiteta queer osoba spominje se da je:
572
Bosnia and Herzegovina- Country Reports on Human Rights Practicies
2007, US Department of State, www.state.gov.
573
Izvjetaj o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini (Analiza za period
januar decembar 2006.) Helsinki komitet za ljudska prava u Bosni i
Hercegovini, www.bh-hchr.org.
388
LGBTIQ zajednica u BiH stigmatizirana, zatvorena i

inertna u mnogim pogledima. Ni drutvo, ni drava ne nude
nikakvu podrku osobama koje se ne uklapaju u drutvene stanrade
spola, roda, seksualne orijentacije, spolnog identiteta, rodnog
identiteta i/ili izraavanja. U ovakvom okruenju LGBTIQ
osobama je mnogo tee prihvatiti sebe, te aktivno sudjelovati u
stvaranju drutva i drave gdje se ljudska prava i slobode cijelog
stanovnitva u BiH potuju, tite i nadograuju. 574
Kada je rije o trgovini ljudima, prema izvjetaju U.S. State
Departmenta, BiH se ubraja meu 15 zemalja svijeta gdje je
najloija situacija po ovom pitanju. U izvjetaju Dravnog
koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne
imigracije u Bosni i Hercegovini, navodi se da se u toku 2006.
godine
...nastavio se koristiti trend koritenja teritorije Bosne i
Hercegovine kao tranzitne teritorije za ilegalne migracije prema
zemljama Zapadne Evrope. U izvjetaju Evropske komisije o
napretku za 2006. godinu, navedeno je da iako se Dravni plan za
borbu protiv trgovine ljudima za razdoblje 2005. 2007.
primjenjuje u praksi, jo uvijek postoje problemi vezano za efikasno
gonjenje poinitelja ovog krivinog djela usljed nekonzistentnosti
izmeu zakona na dravnoj i entitetskoj razini i blage kaznene
politike. 575
Organizacija Human Rights Watch navodi da je u oblasti
transparentnosti suenja za ratne zloine
574
Prava i slobode LGBTIQ osoba u Bosni i Hercegovini: Analiza relevantnih
pravnih akata. Sarajevo: Udruenje Q, 2006., str. 5
575
Izvjetaj o stanju trgovine ljudima i ilegalnoj imigraciji u Bosni i Hercegovini
i Izvjetaj o provedbi akcijskog plana za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne
imigracije u Bosni i Hercegovini za 2006. godinu. Sarajevo: Dravni
koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije u Bosni i
Hercegovini, 2006., str. 4.
389
...uinjen znaajan napredak u ispunjavanju mandata i

ostvarivanju vane uloge u donoenju pravde za zloine poinjene
za vrijeme rata. Problemi postoje u oblasti sudske politike za
selekciju sluajeva kao i kod irokog koritenja zatvorenih sesija i
negativnih implikacija da ovakav nedostatak transparentnosti ima
utjecaj na povjerenje javnosti na komoru u cijelini. Neadekvatan
domet i komunikacijski napori da se objasni rad suda i uiniti ga
smislenim za zajednicu koja je najpogoenijom krenjem uinjenog
moe dalje podsijecati utjecaj komore na vladavinu prava. 576
U uvodu svog Izvjetaja o stanju ljudskih prava za 2007.
godinu, Ured ombudsmana FBiH navodi kako je
...loe stanje ljudskih prava, odnosno krenje skoro svih
odredbi o ljudskim pravima u Ustavu Federacije BiH, dovelo do
zakljuka da su nacionalne ideologije u cijeloj BiH uspjele
bojkotovati Dejtonski sporazum i naroito Aneks VII i tako razoriti
i podijeliti drutvo koje je i inae uniteno u toku rata i u 13 godina
mira. Njegujui i odravajui bolesno stanje sa masovnim
traumama, vodee nacionalne strukture vlasti - koje se uglavnom
nisu mijenjale i iji je odnos prema demokratskim promjenama vie
nego upitan - uspijevaju opstati na vlasti i drati glasako tijelo pod
stalnim tenzijama straha, nepovjerenja i ugroenosti od drugih. 577
Zbog uestalih reakcija i intervencija visokog predstavnika,
Bosna i Heregovina je degradirana u godinjem izvjetaju o stanju
sloboda amerike agencije Freedom House. Za potivanje
politikih prava dobila je ocjenu etiri, dok je za graanske
slobode dobila ocjenu tri. 578
576
Narrowing the Impunity Gap: Trials before Bosnias War Crime Chamber,
Human Rights Watch 2006, http://hrw.org/report.
577
Godinji izvjetaj Obudsmena Federacije BiH za 2007. godinu o stanju
ljudskih prava, strana 1
578
Nezavisne novine, 18. januar 2008., strana 6
390
Helsinki komitet za ljudska prava Bosne i Hercegovine

prezentirao je tokom februara svoj izvjetaj za 2007. godinu gdje
je konstatirano da BiH ne titi svoje graane i to je ilustrirano
podatkom da je od planiranih 135 zakona, usvojeno svega 27,
dok je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u proceduru
uputilo svega 13 posto planiranih akata. U istom izvjetaju
Helsinki komitet upozorava i na diskriminaciju povratnika, kao i
na sofisticirane metode etnikog ienja u mirnodopskom
periodu. 579 To potvruje i Izvjetaj Ureda ombudsmana FBiH, u
kojem stoji kako je
...na kraju 2007. godine definitivno uspio plan i cilj preuzet
prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma (pri stanju
nezadovoljstva i sa maksimilastikim zahtjevima svake strane) da
potpisnici Sporazuma, tj. sve tri strane, nastavljaju i dalje rat
politikim sredstvima. U nedostatku egzaktnih pokazatelja etnikog
ienja koje se dogaalo i kasnije u miru, oito je da su sve tri
strane izigravanjem Aneksa VII i drugim politikim sredstvima
uspjele podijeliti BiH po vjerskom i nacionalnom kriterijumu i
svaka na 'svojim' teritorijama druga dva naroda pretvoriti u
manjine sa minornim procentom do 10%. 580
Iako su vlasti u BiH ratificirale kljune evropske i
meunarodne ugovore o zatiti ljudskih prava te usvojile
potrebnu legislativu i planove u mnogim oblastima, krajnje je
vrijeme za energine mjere radi promjena postojeeg stanja,
navodi se u izvjetaju povjerenika Vijea Evrope za ljudska prava
Thomasa Hammarberga, koji je poetkom godine predstavljen u
sjeditu Evropske unije. Izvjetaj posebno ukazuje na ugroenost
ljudskih prava raseljenih i manjinskih povratnika, Roma, djece,
siromanih i socijalno iskljuenih osoba, a kao prva mjera se
579
Izvori su Osloboenje, 18. februar 2008., strana 6 i Nezavisne novine, 12.
februar 2008., strana 5
580
Godinji izvjetaj obudsmena Federacije BiH za 2007. godinu o stanju
391
navodi osiguranje smjetaja i infrastrukture za povratak interno

raseljenih. Segregacija u kolama, nefikasno pravosue, te
znaajan broj osumnjienih za ratne zloine koji se nalaze na
javnim funkcijama, takoer, su navedeni kao problemi. Uz prava
manjina i prava Roma, borba protiv nasilja nad enama i djecom,
takoer, je markirana kao urgentno pitanje. 581
Na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu do sada
je doneseno osam odluka i etiri presude protiv Bosne i
Hercegovine, ali godinje se protiv BiH u prosjeku podnese 500
tubi. 582
U izboru tri bh. ombudsmana za ljudska prava ponovljeni
proces zapoeo je konstituisanjem Zajednike ad hoc komisije
Parlamenta BiH. Prole je godine proces propao zbog nedostatka
podrke Srbima iz Federacije BiH i Bonjacima iz Republike
Srpske. Ombudsman za ljudska prava BiH, Safet Pai, istakao je
kako je stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini na najnioj
moguoj razini. On se u svom saoptenju za javnost usprotivio
ocjenama koje iznose zvaninici, a koje predstavljaju pokuaj
okrivljavanja dravne institucije ombudsmana zbog neuspjele
reforme, odnosno objedinjavanja institucije ombudsmana u BiH.
Pai je, takoer, upozorio na nedopustivo kanjenje u preustroju
institucija ombudsmana u skladu sa Zakonom o izmjenama i
dopunama Zakona o ombudsmanu BiH, prema kojem je ovaj
proces trebao biti okonan krajem 2006. godine. Ovim se, smatra
Pai, nanosi nesaglediva teta zatiti i ujednaavanju ljudskih
prava na prostoru BiH. 583
581 Dijelove izvjetaja citiraju slijedee dnevne novine - Dnevni avaz, 23. februar
2008., strana 6; SAN, 23. februar, strana 17; i Veernji list, 23. februar 2008.,
strana 6
582
Slobodna Bosna, 7. februar 2008., strane 44 47
583
O ovome je Osloboenje izvjetavalo u nekoliko navrata - 6. februara 2008.,
strane 8 i 9; 5. marta 2008., strana 11; i 11. marta 2008., strana 10
392
Usklaivanje Ustava BiH sa Evropskom konvencijom za

zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, pristupanje Konvenciji
o manjinskim jezicima i ratifikacija Socijalne povelje, najbitnije su
postprijemne obaveze koje BiH treba da ispuni da bi izala iz faze
monitoringa i postala ravnopravni lan Savjeta Evrope. 584
Navedeni izvjetaji predstavljaju samo dio mapiranog
stanja u generalnoj procjeni stanja potivanja ljudskih prava u
Bosni i Hercegovini, ocjenjivanih tokom 2006. i 2007. godine.
Kategorije koje slijede u nastavku izvjetaja daju pregled
specifinih dogaaja koji su obiljeili period od januara do
avgusta 2008. godine.
3. Diskriminacija
Kategorija diskriminacije se odnosi na veliki dio populacije

BiH meu kojima su u medijskom izvjetavanju najzastupljeniji
bili tekstovi o penzionerima, Romima, LGBTIQ osobama,
studentima, porodicama nestalih i ubijenih tokom rata,
invalidima i drugima. Analiza specifinih sluajeva praenih u
odreenom periodu u medijima raena je na osnovu pregledanih
256 tekstova.
Panja je tokom analize usmjerena i na terminologiju koju
novinari koriste u izvjetavanju o odreenim kategorijama ljudi
koji su ugroeni. Diskriminirajua terminologija dominira kada
su u pitanju LGBTIQ osobe, nestale osobe, osobe sa invaliditetom,
ovisnici, pa i kod izvjetavanja o ekonomskim i socijalnim
pravima. Ovdje navodimo jedan primjer iz Devnog avaza u kojem
se porede plae u odreenim profesijama:
584
Glas Srpske, 22. april 2008., strana 3
393
Izjednaene plae policajaca i istaica: Prema novoj Uredbi

za utvrivanje osnovice plae, platnih razreda i koeficijenata
inova za policijske slubenike u Hercegovako-neretvanskom
kantonu, koju je Vlada donijela na sjednici 28. marta i koja e se
uskoro nai pred poslanicima, plae policajaca i nekvalificiranih
radnika, poput istaica, skoro su izjednaene! Plaa pomonog
radnika via je za 36 posto i iznosit e 492 KM, a policajca za samo
16 KM via i iznosit e tek 508 maraka. 585
Magazin BH Dani izvjetavao je o protokolu (ne)usvajanja
Zakona protiv diskriminacije:
Nacrt zakona protiv diskriminacije, koji je trebao jo u
novembru prole godine ui u parlamentarnu proceduru, naiao je
na opstrukcije Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice na elu sa
Safetom Haliloviem. Iako je Vijee ministara podralo ideju da na
njemu rade iskljuivo nevladine organizacije, to je rijetkost, im je
nacrt predat resornom ministarstvu, koje se trebalo javiti kao
predlaga zakona, Halilovi se usprotivio svim temeljnim
stavkama. 586
Povodom aktuelnog prijedloga zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih
rtava rata i zatite obitelji sa djecom, otvoreno pismo
parlamentarcima Federacije BiH uputio je Ognjen Delibegovi,
lan Upravnog odbora Unije paraplegiara i oboljelih od djeije
paralize FBiH, pitajui se kako bilo ko moe tvrditi da su osobe
sa invaliditetom saglasne o tome da glavni kriterij za ostvarivanje
temeljnih prava po osnovu invalidnosti bude imovinski census, a
ne posljedice invalidnosti. 587
585
Dnevni avaz, 10.04.2008.
586
BH Dani, 27.06.2008.
587
Osloboenje, 21.07.2008.
394
3.1. LGBTIQ osobe
Retorika medija obojena jezikom mrnje, homofobije,

nacionalizma, religijskog fanatizma i drugih oblika
diskriminatorskog jezika i hukanja, bila je prisutna u 2008.
godini i moe posluiti kao ilustracija stvarnog stanja potivanja
osnovih ljudskih prava i sloboda u bosanskohercegovakom
drutvu. Povod bezobzirnoj medijskoj kampanji bilo je
organiziranje i pokuaj odravanja prvog Queer Sarajevo Festivala
(24.-28. oktobra 2008. godine), koji je zbog eskalacije nasilja
predvoenog viemjesenom medijskom kampanjom prekinut
ve prvo vee, tokom samog otvaranja Festivala.
U sedminiku Slobodna Bosna objavljeni su komentari
ovakvog pisanja medija:
...Talibanska kristalna no u centru Sarajeva: Nedjeljama
su oficijelne strukture Islamske zajednice BiH, vladajue bonjake
politike stranke i njihovi mediji prije svega ksenofobino
primitivni Dnevni avaz najavljivale, podstrekavale i prieljkivale
nasilje i teror nad organizatorima i simpatizerima sarajevskog
Queer Festivala; na njihovu radost i na nesreu ostatka normalnog
svijeta u BiH nasilje se zbilja desilo i krv nedunih ljudi je potekla
ulicama Sarajeva; Vehabijski fanatizirani batinai premlaivanjem
novinara, umjetnika, policajaca ... pokazali ko, zapravo, vlada
Sarajevom! 588
Mediji su intenzivno, tokom avgusta i septembra 2008.
godine, izvjetavali o pripemama prvog Queer Sarajevo Festivala,
gdje su pojedini mediji, poput Dnevnog avaza i SAFF-a, koristili
jezik mrnje protiv pripadnika / pripadnica LGBTIQ populacije,
koji su diskriminatorskim jezikom i homofobnom retorikom
naruili vie lanova Kodeksa za tampu BiH Vijea za tampu
BiH, meu kojima je najzapaenije krenje lana 3 hukanje
588
Slobodna Bosna, 25. septembar 2008.
395
(primjeri: smee sa Zapada, namjerno to rade u ramazanu,

promoviranje nakaradnih ideja, pokuava se aktivirati neto to
je strano ljudskoj prirodi, Bh. javnost protiv odravanja Queer
festivala i dr.; te lana 4 diskriminacija (primjeri: njima treba
medicinska pomo, neprirodno, bolesno i devijantno
ponaanje, promoviranje nakaradnih ideja). 589
BH javnost protiv odravanja Queer festivala: Ko
Bonjacima podvaljuje gej okupljanje u ramazanu? emu javno
ispoljavanje i promoviranje takvih ideja koje su strane svim
religijama...To je neprirodno, bolesno i devijantno ponaanje...590
Dnevni avaz je u nekoliko navrata koristio potpuno neprihvatljivu
terminologiju poput njima treba medicinska pomo,
devijantno ponaanje, homoseksualizam bolest, provokativni
gej skup u ramazanu, propagiranje ideja koje nisu temeljne
vrijednosti591, to je nemoral, ljam, moramo to osuditi592,
slobodu ne treba koristiti za promociju tog smea sa Zapada 593.
...Opasno poigravanje sa vjerskim osjeajima Bonjaka:
Festival homoseksualaca u asnom ramazanu... pa ipak bi
ramazanska radost mogla biti pomuena nevienom provokacijom
koju za ovaj sveti mjesec planiraju izvesti bosanskohercegovaki
pederi... 594
Gokevi i gejue: Kao istinski kosmopolitski grad, Sarajevo se
priprema za jo jednu velianstvenu, a naravno i kosmopolitsku, te
jo naravnije multietniku manifestaciju. Rije je o festivalu
takozvane gej populacije. Za manje upuene, to su oni to im ne
smeta 'kad brkovi are' i to hemoroide lee ubadanjem, ako je re o
'mukoj' varijaciji na tu temu. Kod ena, ta pojava objanjena je
589
Dnevni avaz, 2. septembar 2008., 28. avgust 2008.
590
Dnevni avaz, 28. avgust 2008.
591
Dnevni avaz, 28. avgust 2008.
592
Dnevni avaz, 5. septembar 2008.
593
Dnevni avaz, 2. septembar 2008.
594
SAFF, 22. avgust 2008.
396
higijenom maaka u kojoj je potrebno mnogo lizanja da bi se

postiglo savrenstvo u istoi. Problem kod sarajevskih kosmopolita
nastao je u veri. Islam ne poznaje 'gejove' tokom Ramazana,
verskog praznika kod muslimana. I tu je dolo do pogrenog
tumaenja. Age i begovi, sultani i veziri kroz istoriju bili su poznati
po svojoj sklonosti ka pedofiliji i leenju hemoroida akupunkturom,
dok su njihove haremske lepotice bile znane po sklonosti da u
nedostatku sultanove ili vezirove ljubavi posegnu za majom
higijenom. To to se danas zove pederlukom ili lezbijstvom izraz je
'trulog Zapada' i zatucanih Balkanaca, ali, sve bi bilo uredno da se
cela manifestacija ne odrava na Ramazan. Moda i nije problem u
tome. Moda je problem u injenici da e 'gejovi' i 'gejue' proetati
po svee ofarbanim, u zeleno, ulicama jednog od centara islamizma
u svetu. To ba i nije najbolja reklama. S druge strane, ni u Kuranu
nije razjanjeno da li ramazanski post znai i uzdravanje od
seksa. Bez obzira na to koliko nastran bio. Tumai su na potezu.
Zasada se i gejovi i gejue oseaju komotno u Sarajevu. U skladu
sa kosmopolitskim i multietnikim vlastima. Istina, na
funkcijama u tom gradu nisu gejovi. Vie su obini pederi. Ma,
kako to neevropski zvualo. 595
Dodatni primjer samovolje medija jeste ogluivanje na
javna saoptenja koja su objavljivali udruenja i organizacije,
poput Amnesty Internationala, Udruenja BH novinara, Alumni
asocijacije Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije -
ACIPS, Pravo ljudski i druge organizacije i udruenja.
Udruenje/udruga BH novinari izrazila je zabrinutost
zbog prijetnji upuenih jednom broju medija u Sarajevu koji su
svoje sluatelje i itatelje nepristrasno i uz puno potivanje etikih
standarda informirali o dogadjajima u vezi sa Queer Sarajevo
festivalom. Upuivanje prijeteih pisama redakcijama eFM
Studentskog radija, Radio Sarajeva, BH radija 1 i magazina BH
595
Reporter, 03.09.2008.
397
Dani predstavlja gnusan i veoma opasan napad na slobodu

izraavanja i pravo medija da informiraju gradjane o aktualnim
zbivanjima i dogadjajima od interesa za bh. javnost. Po svom
sadraju i veoma grubim i otvorenim prijetnjama ova su pisma
atak i na linu sigurnost uposlenika u reenim medijima, sigurnost
lanova njihovih porodica i njihove imovine. Sa aljenjem moramo
konstatirati kako su slanje ovih pisama, prijetnje smru medijskim
djelatnicima i manipulacija ratnom prolou Sarajeva direktna
posljedica brojnih homofobinih istupa u bh. javnosti u vezi sa
najavljenim Queer festivalom. 596
Sarajevo Queer Festival mora biti zatien: Mnoge
publikacije, ukljuujui popularni SAFF i Dnevni avaz su koristili
pogrdan jezik za lezbijske i gej osobe. Oni su pozivali na lin,
kamenovanje, polijevanjem benzinom ili protjerivanjem iz zemlje
organizatorice festivala. Prijetnje smru protiv aktivista za prava
LGBTIQ populacije su bile objavljivane na internetu. Apeli su
takoer poslani u javnost da se prekine festival. Mi se ne osjeamo
sigurno kao ni nae porodice. Neki od nas su morali pronai novi
smjetaj jer su naa imena i adrese objavljeni javnosti. Plaimo se
koristiti javni prijevoz ili ii vani same. Nai psi su nam trenutno
najbolja zatita. Osjeamo se izolirane, stoji u izjavi aktivistice
Udruenja Q za Amnesty International. Amnesty International
snano osuuje koritenje homofobinog jezika u medijima i poziva
na prepoznavanje odgovornosti istog u jaanju netolerantne klime i
preuzimanju uloge drutva u dekonstruiranju predrasuda. 597
Drugaiji primjer izvjetavanja o ovom dogaaju
primjeen je kod medija poput BH Dana i Starta BiH:
...Peder sam nisam lopov: etiri djevojke iz Udruenja Q
su prolog ljeta poele planirati 1. Queer Sarajevo Festival. Bile su
596
Saopenje za javnost, Sarajevo: Udruenje BH novinari, 5.09.2008.
597
Bosnia and Herzegovina: Sarajevo Queer Festival must be protected,
Amnesty International Press Release, 18. septembar 2008.
398
dovoljno hrabre da s minimalnim budetom i gotovo nikakvom

podrkom vjeruju da i za LGBTIQ populaciju ima mjesta u ovom
gradu. Nakon najave ovog dogaaja, pitaju se nisu li
preambiciozno vjerovale da je Sarajevo onaj grad kakvim se voli
predstaviti multietian, multikulturalan,
multitolerantan...Prijetnje na portalima i medijsko propagiranje
otvorene homofobije ulijevaju strah meu pripadnike gay
populacije 598
Pederi protiv gay populacije: Nema ega tu nema. Od
prozivanja homoseksualaca bolesnicima, nenormalnim i
devijantnim osobama, od strane politikih drolja i ekstremista,
preko ataka na sekularistiko ureenje zemlje, sve do poziva na
lin i stravine zloine, u reiji ovdanjeg bin-ladeonovskog
podmlatka.599 (Nezavisne novine, 05.09., 14.09., 19.09., BH Dani
05.09., 12.09. tri lanka, 19.09., Start BiH 16.09., Osloboenje,
29.08., 30.08., 04.09. dva lanka).
Naalost, izvjetavanje medija o Queer Sarajevo Festivalu
samo je jedna od ilustracija diskriminatorskog izvjetavanja o
LGBTIQ populaciji, kao i nepostojanju stvarnih mehanizama da
se ovakve medijske prakse sankcioniraju i kanjavaju.
3.2. Logorai /logoraice
Logorai/logoraice predstavljaju marginaliziranu

populaciju, diskriminiranu najvie kroz onemoguavanje
priznavanja odreenog procenta invalidnosti i njihovog
ekonomskog zbrinjavanja. Iako je Bosna i Hercegovina usvojila
Zakon o zatiti rtava torture (novembar 2005. godine) njegova
598
BH Dani, 29.08.2008.
599
Start BiH, 02.09.2008.
399
implementacija izostaje zbog ega su bivi logorai i logoraice

nezadovoljni.
Slobodna Bosna je izvjetavala o onemoguavanju
logoraima da obiljee stradanje u Bratuncu:
...Vlada Milorada Dodika zabranila je u utorak, 6. maja,
odlukom ministra prosvjete i kulture Antona Kasipovia,
postavljanje Izlobe dokumentarnih fotografija Preivjeli logorai
Bratunac 1992, ije je otvaranje bilo planirano za subotu, 10.
maja 2008. godine, u fiskulturnoj sali O Vuk S. Karadi u
Bratuncu. Upravo u ovoj sali u periodu izmeu 17. aprila i 17.
maja 1992. godine ubijeno je 120 civila, a na prostoru oko kole
njih jo 150. 600
Tokom medijskog izjetavanja u 2008. godini, bila je
aktuelna i tuba logoraa Republike Srpske protiv Federacije BiH
radi ostvarivanja prava za naknadnu materijalne tete pretrpljene
za vrijeme zatoenitva u logorima na podruju FBiH.
...Logorai Biraa zapitali su odgovorne u Tuilatvu i Sudu
BiH zato je ovo muilite za srpski narod trajalo due od rata u
BiH... Srpski zatoenici bili smjeteni u prostoru koji je, praktino,
bio betonski skelet i u kojem uslovi za boravak nisu bili ni za
ivotinje, prisjea se Slavko Jovii... 601
O procesuiranju tube za ratne zloine poinjene nad
Srbima pisale su Nezavisne novine 26. aprila 2008. godine:
Predsjednik Saveza logoraa RS Branislav Duki i
predsjednik Borake organizacije RS Pantelija urguz predali su
tuiocu za ratne zloine Srbije Vladimiru Vukeviu devet krivinih
prijava protiv vie lica bonjake nacionalnosti zbog zloina nad
Srbima u Brkom poinjenih 1992. i 1993. godine tokom rata u
BiH. U saoptenju iz Tuilatva za ratne zloine Srbije navodi se da
600
Slobodna Bosna, 8. maj 2008.
601
Glas Srpske, 26. - 27. januar 2008.
400
je Vukevi obeao Dukiu i urguzu da e preduzeti sve aktivnosti

u okviru svoje nadlenosti.
Bosna i Hercegovina jo uvijek nije usvojila Konvenciju o
zatiti prava osoba sa invaliditetom Ujedinjenih nacija. Osim
procjenjivanja invalidnosti logoraa/logoraica, mediji su
izvjetavali i o osobama oboljelim od postraumatskog stresnog
poremeaja (PTSP):
...Komisija za rad i socijalnu politiku federalnog
ministarstva za boraka pitanja ukinula je granicu 12. mart 1997.
godine do koje su bivi pripadnici Armije BiH i HVO-a mogli
ostvariti invalidninu na osnovu postraumatskog stresnog
poremeaja (PTSP). Ovo je za'Osloboenje potvrdio Alija
Muratovi, predsjednik tuzlanskog Udruenja Steak, koje je
iniciralo promjenu granice. Naime, pet amandmana predatih na
jedinstveni nacrt zakona o pravima boraca od strane ovog
udruenja prihvatile su dvije. 602
U Sudu BiH, pred kojim se procesuiraju optueni za ratne
zloine, zaposlen je sudija Davorin Juki, koji je u ratu dolazio u
logor Silos u Tarinu i sudio zatvorenim srpskim civilima,
izjavila je za Glas Srpske, 58-godinja Radojka Pandurevi iz
Bratunca. Predsjednik Saveza logoraa Republike Srpske, Branislav
Duki, tvrdi da u Sudu BiH sjedi jo nekoliko sudija koji su
Srbima sudili u Silosu i u kasarni Viktor Bubanj, a meu njima su
Amir Jaganjac, Miso Salem i Idriz Kamenica. 603
3.3. Nestale osobe

Od oko 28.000 ljudi, koliko ih je prema procjenama nestalo
u ratu, pronaeni su posmrtni ostaci njih oko 20.000. Preostalo je
602
Osloboenje, 2. april 2008.
603
Glas Srpske, 18. avgust 2008., strana 3
401
da se pronae jo 8.000 tijela ili ostataka tijela, no jedan broj

naalost nee biti mogue pronai, uzimajui u obzir da su tijela
spaljena, ukopana na teko dostupnim mjestima, rekao je Amor
Maovi, direktor Instituta za nestale osobe u BiH. 604
Na osnovu podataka Instituta za nestale osobe BiH
(International Commission of Missing Persons), u Bosni i
Hercegovini se oko 13.500 osoba vodi kao nestalo. U posebno
tekom poloaju nalaze se porodice koje trae svoje nestale unutar
kompleksnog poslijeratnog politikog i administrativnog sistema.
Ne postoji centralizirana politika, ni mehanizmi koji bi olakali i
pospijeili traenje nestalih. Mediji su, uglavnom, pisali o
pojedinanim sluajevima porodica nestalih osoba za vrijeme rata.
Majda upina, jedna od onih ena koje se, poput Esme
Pali, neumorno i uporno bez bilo kakvih predstavnika i udruenja
ve cijelu jednu deceniju bore za pravdu svojih ubijenih, nanovo
apelira na vlasti da joj pomognu u traenju posmrtnih ostataka
njenog supruga - Mustafe upine. Bio je prvi ovjek SDA u
Nevesinju, predsjednik Opinskog odbora SDA Nevesinje, lan
Glavnog odbora SDA BiH, komandant Patriotske lige i
Teritorijalne odbrane u Nevesinju, a ubijen je 17. juna 1992. 605
Od 2000. godine do kraja 2008. godine, Meunarodna
komisija za nestale osobe je utvrdila podudarnost uzoraka krvi i
kostiju putem DNK analize u 15.066 sluaja, od kojih se 11.935
odnosi na zemlju i sakupila je preko 86.759 uzoraka krvi od osoba
u srodstvu sa 28.694 nestale osobe, od ega su 68.763 uzorka,
povezana sa 23.168 osoba, relevatna za zemlju. 606
Kako je prenio Dnevni avaz:
604
Osloboenje, 18. novembar 2008., strana 5
605
Osloboenje,12. januar 2008.; Dnevni avaz,12. januar 2008.
606
Izvjetaj o stanju ljudskih prava za 2008. godinu: Bosna i Hercegovina, Biro
za demokratiju, ljudska prava i rad, 25. februar 2009. godine.
402
...Esma Pali, supruga komandanta odbrane epe Avde

Palia, oekuje presudu Suda za ljudska prava u Strazburu. Ona je
od te institucije zatraila pomo u provedbi odluke Doma za
ljudska prava i Ustavnog suda BiH, prema kojoj je Vlada RS davno
bila duna utvrditi injenice, pronai tijelo pukovnika Palia i
kazniti njegove ubice. Nada se da na donoenje odluke nije utjecala
prologodinja potraga u Rasadniku kod Rogatice, za koju tvrdi da
je tek dobro izreirana predstava Vladine komisije.
3.4. Bolesnici/bolesnice
Prema pisanju Nezavisnih novina iz Banja Luke od 24.

avgusta 2008. godine:
...Bosni i Hercegovini nedostaje Zakon o pravima
pacijenata koji bi definisao ne samo prava korisnika
zdravstvenih usluga ve i obaveze ljekara i zato je njegovo
donoenje prijeko potrebno, smatraju stranjaci iz ove
oblasti. Zbog neznanja i nezainteresiranosti graani
trenutno ne koriste prava koja im pripadaju prema
postojeim zakonima u oblasti zdravstva.
Izdvojili smo i nekoliko lanaka u kojima je vie puta
upotrijebljen izraz narkoman/i. Narkoman s pitoljem i
bombama 607, Izlaz za lijeenje narkomana608, Privedena dva
narkomana609, Na HIV nije testirano 75 odsto narkomana610 i
Mjetani ne ele narkomanke u blizini. Nezavisne novine od 15.
januara 2008. godine piu:
607
608
609
610
Nezavisne novine, 11.04.2008.
403
...o izgradnji enskog odjela Centra za lijeenje

ovisnika Smolua u tom selu, koja je zbog negodovanja
mjetana obustavljena prije dva mjeseca. Radnici Centra su
se, bez sukoba, povukli, tako da policija Tuzlanskog
kantona nije imala razloga za intervenciju. Mjetani sela su
istrajni u svom stavu da ne dozvole otvaranje odjela za
lijeenje ovisnica u blizini njihovih kua zbog straha za
vlastitu sigurnost.
Osim koritenja neadekvatne terminologije prilikom

izvjetavanja o ovisnicima/ovisnicama slina diskriminatorska
praksa deava se kada je rije o osobama sa posebnim potrebama,
odnosno osobama sa onesposobljenjem. Nezavisne novine su 19.
aprila objavile lanak pod naslovom Podrka socijalizaciji
mentalno retardiranih osoba u kojem stoji kako je aktiv ena
Gradskog odbora DNS-a, Banjaluka, posjetio Udruenje za
mentalno nedovoljno razvijena lica u banjalukom naselju
Starevica i tom prilikom su urueni prigodni pokloni: vaskrnja
jaja, hrana i sokovi za tienike ovog dnevnog centra.
4. Prava manjina
4.1. Prava i dikriminacija Roma
Problemi Roma, kao najbrojnije nacionalne manjine u

Bosni i Hercegovini, koja je drutveno, ekonomski i politiki
marginalizirana skupina, raznovrsni su. Problemi se kreu od
pitanja obrazovanja i diskriminacije pri zapoljavanju, preko
stambenih i imovinskih pitanja, pitanja ouvanja romske kulture
tradicije i jezika. Romi se u poslijeratnoj BiH suoavaju sa
nizom potekoa pri ostvarivanju velikog broja elementarnih
ljudskih prava, koja su zajamena Ustavom BiH. Ove potekoe
404
jo vie je iskomplikovalo raseljavanje, do kojega je dolo zbog

ratnih stradanja u BiH, u protekloj deceniji. Osobito je vano
pitanje imovinskih prava i mogunost dobijanja linih
dokumenata romske populacije.
U toku 2008. godine, Media plan institut iz Sarajeva uradio
je analizu medijskog praenja aktivnosti problema romske
zajednice. Analiza je uraena na uzorku od 656 tekstova
objavljenih u tampanim medijima, u periodu od 1. januara do 31.
augusta 2008. godine. U tom periodu analiziran je 41 tampani
medij, od ega su 13 bile dnevne novine i 28 periodinih
magazina. Rezultati analize sumirani su u sljedeem pasusu.
Prema pisanju medija, te sudei po zakljucima sa raznih
tribina o poloaju nacionalnih manjina, prema izjavama romskih
zvaninika i dravnih funkcionera, Romi su i dalje najugroenija
manjinska zajednica u Bosni i Hercegovini. U odnosu na prolu
godinu, kada je Media plan institut, takoer, radio analizu
sadraja medijskih objava u BiH, odnos medija prema ovoj
zajednici se nije poboljao, ak moemo rei da je u kvalitativnom
smislu loiji. Apsolutna dominacija tekstova koji su svrstani u
crnu hroniku i koji ine 23 posto od ukupnog broja objavljenih
tekstova jeste neto to je zabrinjavajue, kao i injenica da su
mediji i novinari, i pored pozivanja na standarde profesije i
novinarsku etiku, i dalje skloni da istiu nacionalnu pripadnost
Roma kada izvjetavaju o kriminalnim radnjama. To su, bez
izuzetka, inili svi dnevni mediji. Problematian je i odnos medija
prema romskoj zajednici. On je pasivan, konstatira injenino
stanje, no primjetno je odsustvo angairanijeg medijskog
izvjetavanja o romskim problemima kao i deficit analitikih
novinarskih formi kroz koje bi se problemi realnije sagledali, a
405
odgovorni za ovakvo stanje prozvali i natjerali da neto

poduzmu. 611
4.2. Prava nacionalnih manjina
Bosna i Hercegovina je u martu 2003. godine ratifikovala

Okvirnu konvenciju o zatiti nacionalnih manjina i usvojila
Zakon o zatiti prava pripadnika nacionalnih manjina, koji je,
zahvaljujui naporima nevladinih organizacija i predstavnika
nacionalnih manjina u BiH, sa izmjenama i dopunama u oba
doma Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, usvojen
2005. godine. Zakon na entitetskom nivou usvojila je Narodna
skuptina Republike Srpske, dok je na federalnom nivou usvojen
polovinom 2008. godine, kao posljednji u nizu.
U Bosni i Hercegovini ivi 17 Zakonom priznatih
nacionalnih manjina, od kojih je romska nacionalna manjina
najbrojnija (procjenjuje se da u BiH ivi izmeu 80.000 i 100.000
pripadnika romske populacije). Meutim, u nekim svojim
istraivanjima, Vijee Evrope i OSCE navode da se ta brojka
kree izmeu 30.000 i 60.000 Roma.
Pripadnici nacionalnih manjina u RS nisu diskriminisani,
osjeaju se kao svoji na svome i u potpunosti dijele sudbinu
naroda sa kojim ive, izjavio je, u intervjuu za Glas Srpske, Stevo
Havreljuk, predsjednik Saveza nacionalnih manjina Republike
Srpske. Kao jedan od najveih problema manjina, koji pogaa i
veinske narode, Havreljuk je istakao nezaposlenost, zatim kao
specifine ouvanje jezika, knjievnosti i kulture, jer nema
adekvatnih kadrova koji bi mogli izvoditi nastavu na ovim
611
Monitoring i analiza tretmana Roma u medijima Bosne i Hercegovine i
regiona (1. januar 1. septembar 2008. godine), Analitiki centar Media plan
instituta i Medijskih inicijativa, http://www.mediaonline.ba/ba/?ID=448.
406
jezicima. 612 Havreljuk je izjavio da bi vlasti u BiH trebalo da u

Ustav uvrste kategoriju nacionalnih manjina. Prema njegovim
rijeima Ustav BiH ne poznaje odredbu nacionalne manjine, nego
su one svrstane pod ostale. Dodao je da je Zakon o nacionalnim
manjinama doprinio da se u okviru Narodne skuptine Republike
Srpske formira Savjet za nacionalne manjine koji je savjetodavno
tijelo Skuptine. 613
Misija OSCE-a u BiH je predstavila Prirunik o
nacionalnim manjinama u BiH koji je namijenjen uenicima od
etvrtog do estog razreda osnovne kole koji e nacionalnim
manjinama pruiti izuzetnu mogunost da mladima predstave
svoju bogatu kulturnu batinu. 614
Na seminaru za novinare Nacionalne manjine u
medijima BiH, koji je tokom maja odran u Bijeljini, uesnici su
ocijenili da su manjine u medijima prikazane kao uzronici
problema u drutvenom sistemu, te da su, uglavnom, prikazane u
negativnom kontekstu, shodno stereotipima koji vladaju na ovim
prostorima, ili su, najee, prikazivane folkloristiki, povodom
nekih tradicionalnih dogaaja. 615
Najnovije izmjene Izbornog zakona BiH predviaju da e
nacionalnim manjinama u lokalnim parlamentima pripasti jedno
ili dva mjesta, u zavisnosti od procentualne zastupljenosti. 616
Izmjenama Statuta Opine Kozarska Dubica manjine su dobile
jedno osigurano mjesto u institucijama lokalne vlasti. 617 Za razliku
od Kozarske Dubice, u Skuptini optine Bijeljina ne ele kolege iz
redova ostalih odbornici, po drugi put ove godine, nisu usvojili
Prijedlog izmjena Statuta ove opine, kojim se predlagalo da dva
612
613
Glas Srpske, 24. jul 2008., strana 7
614
Dnevni list, 29. februar 2008., strana 5
615
Glas Srpske, 24. 25. maj 2008., strana 16
616
Dnevni list, 31. januar 2008., strana 4
617
Glas Srpske, 10. mart 2008., strana 15
407
od 31 odbornika mjesta budu rezervirana za predstavnike

manjinskih naroda, odnosno predstvnika ostalih. 618
Albanska manjina - Odmah na poetku 1990. godine, od
uvoenja viestranaja u BiH, ova populacija je osnovala svoju
politiku stranku pod nazivom Demokratska stranka Albanaca. S
obzirom da nije imala podrku svoje zajednice, ona se sama
ugasila, pa je nastavila da djeluje kao udruenje pod nazivom
Zajednica Albanaca u BiH i tako i danas djeluje. Procjenjuje se da
na podruju Federacije BiH ivi oko 12.000 pripadnika albanske
nacionalne manjine. Takoer, prema podacima navedenim u
Izvjetaju Biroa za ljudska prava iz Tuzle, u Sarajevu ivi oko
10.000 Albanaca. Taj broj, u toku rata, smanjio se raseljavanjem,
pa se procjenjuje da trenutno u FBiH ima oko 4.000 do 5.000
Albanaca. Opi je utisak da su sada sva prava Albanaca daleko
ispod onih kakva su imali u Socijalistikoj republici Bosni i
Hercegovini. Tada ih je bilo svih strunih kvalifikacija na visokom
nivou i raznih zanimanja, a bili su i dekani fakulteta, direktori
instituta i zavoda, efovi klinika i sl. Danas nije takva situacija i
prema njima se vlasti odnose vrlo nekorektno. Prema izjavama
predstavnika ove manjine, pripadnici ove manjine su
diskriminirani u nekim segmentima ivota, naroito u domenu
zapoljavanja, a ni predstavnici politikih stranaka nemaju
interesa da ih zatite. 619
Manjina Slovenaca - U Bosni i Hercegovini ivi oko 800 do
1.200 pripadnika slovenake nacionalne manjine, te oko 3.900
lanova Udruenja Slovenaca. Broj lanova udruenja proizilazi iz
injenice da je veliki broj djece iz mjeovitih brakova ulanjeno u
udruenje. U Sarajevu trenutno ivi od 350 do 500 Slovenaca.
Udruenje Cankar organizuje aktivnosti na kulturnom,
humanom, sportskom, tradicionalnom podruju i potpuno
618
Dnevni avaz, 24. april 2008., strana 8
619
Analiza o primjeni dravnog Zakona o zatiti prava manjina u BiH, Biro za
ljudska prava, Tuzla, strana 10 i 11
408
samostalno djeluje u zatiti svih prava koja proistiu iz dravnog

Zakona. 620 Poetkom 2008. godine, u Sarajevu je obiljeena 15-
godinjica od obnove Slovenakog kulturnog drutva Cankar
koje je doprinjelo ouvanju slovenakog jezika i kulture u BiH. 621
Italijanska manjina - U Kantonu Sarajevo ivi oko 70
lanova italijanske nacionalne manjine. U BiH postoje samo dva
udruenja Italijana, jedno u Sarajevu, a drugo u Tuzli. Podaci
govore da u Sarajevu, sa stanovita ekonomsko-socijalnih prava,
ova nacionalna manjina nema nikakvih problema. Jedan broj
starijih pripadnika italijanske nacionalne manjine u toku rata se
iselio u Italiju, a neki su se od njih vratili, a neki su svoj status
regulirali stalnim ostankom u Italiji. 622
Makedonska manjina - U gradu Sarajevu djeluje udruenje
graana nacionalne manjine Makedonaca. Slabije organiziran rad
udruenja posljedica je nezainteresiranosti predstavnika manjine
za pitanja ostvarivanja prava Makedonaca. Prije posljednjeg rata
(1992.-1995. godine), u Sarajevu je ivjelo oko 800 Makedonaca, a
danas, po slobodnoj procjeni, ivi oko 200 do 300. Meu
Makedoncima, koji su ranije ivjeli u Sarajevu, a i sada ive,
najvie je raznih zanatlija. Prije rata u BiH, bilo je Makedonaca
uposlenih u raznim institucijama kao ljekari, medicinsko osoblje
sa srednjom strunom spremom u sarajevskim bolnicama i dr.
lanovi Udruenja Makedonaca u Sarajevu nisu zadovoljni
vlastitim odnosima koje imaju sa svojom ambasadom, jer im se ne
prua bilo kakva pomo, dok sa vlastima imaju vrlo korektan
odnos. Prije rata su imali svoj asopis Udruenja Makedonac, ali
je on, zbog malog interesa, ukinut. Utisak je da ovo Udruenje ne
radi organizirano, nema stabilno rukovodstvo i moglo bi se rei
620
ljudska prava, Tuzla, strana 8 i 9
621
Osloboenje, 16. mart 2008., strana 43
622 Analiza o primjeni dravnog Zakona o zatiti prava manjina u BiH, Biro za
ljudska prava, Tuzla, strana 9
409
da, kao i vei broj udruenja nacionalnih manjina u Sarajevu,

ivotare. 623
Manjine u Republici Srpskoj - Prema procjenama, u
Republici Srpskoj ivi oko 11.000 pripadnika nacionalnih
manjina, ne ukljuujui pripadnike romske nacionalne manjine.
Kada je rije o Romima, procjene se drastino razlikuju.
Predpostavlja se da ih ima od 11.000 do 15.000. Podaci kojima
Helsinki parlament graana, Banja Luka, raspolae, kada su u
pitanju oba bh. entiteta, djelimini su i odnose se na nacionalne
manjine i to: Jevreje (850), Maare (130), Italijane (oko 300) i
Ukrajince (40). Prema spomenutoj nevladinoj organizaciji iz
Banja Luke, u oba entiteta ukupno djeluje 89 udruenja
nacionalnih manjina, od kojih je oko 50 organizacija Roma. 624
Ohrabruje podatak da bi uskoro u Banjoj Luci trebalo da pone
gradnja jevrejskog kulturnog centra. Grad Banja Luka dodijelio je
parcelu povrine 5000 kvadratnih metara Jevrejskoj opini Banja
Luka. Ovo je rezultat dugih pregovora Udruenja Jevreja sa
vlastima Banja Luke i Republikom Srpskom i njime je rijeeno
pitanje povrata prostora na kojem je bilo jevrejsko groblje. Grad
Banja Luka, u posljednje vrijeme, otvorio je Klub nacionalnih
manjina, u prostoru veliine od oko 200 kvadratnih metara, u
kojem je sjedite veine banjalukih udruenja i Saveza
nacionalnih manjina Republike Srpske. U renoviranje ovog Kluba,
grad je uloio 20.000 konvertibilnih maraka, a godinje pomae
udruenja sa 65.000 konvertibilnih maraka, a to je iznos dodijeljen
u 2007. godini. U Savezu nacionalnih manjina kau da se pozitivni
trendovi finansiranja iz budeta javljaju i u opinama: Prijedor,
623
624
410
Gradika, Prnjavor, Doboj i Bijeljina, dok je istoni dio Republike

Srpske potpuno zapostavljen. 625
Iako je kamen temeljac za sinagogu postavljen 23. aprila
2001. godine, Jevrejska opina Mostar do danas nije dobila
dozvolu za izgradnju vjerskog objekta u ovom gradu. Razlog je to
to se lokacija na Bulevaru 626, gdje je jo prije sedam godina
odreeno da se gradi sinagoga, u meuvremenu nala na u zoni
koja je u neposrednoj blizini zatienog podruja UNESCO-ve
batine. 627
Bosna i Hercegovina, zbog injenice da granii sa Srbijom i
Hrvatskom, iji su veinski narodi konstitutivni i u BiH, zbog
velikog broja zakonom priznatih nacionalnih manjina, te njihove
malobrojnosti (osim Roma), nikada nije stekla osjeaj za
kvalitetnije rjeavanje manjinskih pitanja. Ono se u postratnom
periodu svodilo, uglavnom, na reguliranje poloaja konstitutivnih
naroda koji su u manjini na pojedinim teritorijama, dok su
prave manjine bile zaboravljene (misli se na pripadnike 17
nacionalnih manjina u BiH). 628
4.3. Prava konstitutivnih naroda
Prema vaeem Ustavu i zakonima u BiH ive tri

konstitutivna naroda (Bonjaci, Hrvati i Srbi), pripadnici 17
zakonom priznatih nacionalnih manjina, kao i graani iz reda
ostalih. Iako je Ustavni sud BiH 2000. godine donio odluku o
konstitutivnosti svih naroda BiH na cijeloj teritoriji ove zemlje, u
625
626
Bulevar revolucije
627
Dnevni avaz, 16. novembar 2008., strana 6
628
411
praksi je primjena ove odluke i danas problematina. Izvjetaji, ali

i pisanje medija, pokazuju da su oni narodi, koji su u svom
okruenju brojano u manjini, trpe odreenu vrstu diskriminacije
i pored zakonskih garancija koje postoje. Pri tome, mediji, u
skladu sa njihovom orijentacijom, pri izvjetavanju favorizuju
odreenu nacionalnu grupu, te potenciraju parcijalnu ugroenost
jednog od konstitutivnih naroda.
Tako je, izmeu ostalog, mostarski Dnevni list, prenio
saoptenje upanijskog odbora HSS NHI koji konstatira da se u
BiH esto dogaaju zlostavljanja, pljake, prijetnje, premlaivanja
i ubojstva pripadnika naroda koji su u manjini, a u poslijednje
vrijeme to je postalo izraenije u Sarajevu. 629
Zanimljivo je da kada su prava konstitutivnih naroda u
pitanju, u toku 2008. godine, analizirano je 984 teksta, od toga se
najvie odnosilo na Hrvate (340), zatim na povratnike, generalno i
na nacionalni balans (223), zatim Srbe (219) i najmanje, 150
tekstova, na Bonjake.
4.3.1. Nacionalni balans
O nepotivanju principa o nacionalnoj zastupljenosti

konstitutivnih naroda u institucijama BiH izvjetava Glas Srpske u
broju od 19. marta 2008. godine, gdje se u naslovu konstatuje
kako u institucijama dravne vlasti ima najmanje zaposlenih
Srba. U Slubenom glasniku BiH rade tri Srbina, od ukupno 30
zaposlenih citira Glas Srpske Lazara Prodanovia, poslanika
SNSD-a u Parlamentu BiH. Dalje, u Graninoj policiji BiH
zaposleno je 878 Bonjaka, 689 Hrvata i 498 Srba, dok, sa druge
strane, izvrni direktor PDP-a Gavrilo Antoni smatra kako su
629
412
proizvoljni navodi da je meu dravnim slubenicima BiH

najvie Srba.
O nesrazmjernoj zastupljenosti u dravnim organima pie
i Dnevni avaz. Prema ovoj novini problem je to to su ak 42,3
posto direktora Srbi, slijede Bonjaci sa 30,8 procenata, dok su na
treem mjestu Hrvati sa 23 posto zastupljenosti. Ovo je rezultat
analize koja je uraena za potrebe meunarodnih organizacija, po
kojoj Bonjaka ima najvie meu sekretarima dravnih
ministarstava. 630
U kantonalnom Zavodu za javno zdravstvo iz Mostara
potrebno je uspostaviti nacionalni balans, pie Dnevni list od 15.
januara 2008. godine, i dodaje - od 42 zaposlena u Zavodu, 38 je
Bonjaka, iako je pravi problem to to je od ukupnog broja
zaposlenih samo troje ljekara, dok su ostali nie strune spreme.
U 16 ministarstava Vlade FBiH zaposleno je 769 Bonjaka,
244 Hrvata, 61 Srbin i 22 lica koja se izjanjavaju kao ostali. Kako
pie Glas Srpske, ovi su podaci najbolji dokaz da se u FBiH ne
potuju Ustav BiH i odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti
naroda i poraavajui je podatak da u F BiH radi manje od 2
posto Srba. 631
U Ministarstvu inostranih poslova BiH od 210 zaposlenih
u sjeditu, 108 su Bonjaci, 54 Srbi, 41 Hrvat, a sedam je iz reda
ostalih, navedeno je u informaciji Odsjeka za ope poslove MIP
BiH. 632
630
Dnevni avaz, 17. mart 2008., strana 4
631
Glas Srpske, 28. jul 2008., naslovna strana
632
Nezavisne novine, 18. novembar 2008., strana 3
413
4.3.2. Poloaj Hrvata
Poetkom januara, komentator dnevnog lista Osloboenje

preispituje poloaj konstitutivnih naroda u BiH. Kod treeg
naroda, Hrvata, sve ozbiljniji problem predstavlja injenica da ih
se veliki broj iselio i da ih je sve manje u odnosu na Bonjake i
Srbe. 633
U Bosni i Hercegovini se osniva Agencija za pomo
Hrvatima iz BiH zbog poraavajuih podataka 92,62 posto
Hrvata nedostaje u Republici Srpskoj, u odnosu na predratni
period, 84 posto se vratilo u Federaciju BiH, dok je 86.298 Hrvata
prognano. Obrazovani hrvatski kadar iz Sarajeva nepoeljan je u
vlasti, ali i u stranakim tijelima. Oni koji su u vlasti dolaze iz
stranaka koje nemaju hrvatski predznak, a eljko Komi je
najjai meu takvim kadrovima. 634
Bonjaka djeca su u Srednjobosanskom kantonu u
podreenom poloaju to ilustruje podatak da kolovanje jednog
aka bonjake nacionalnosti kota 1.189 konvertibilnih maraka,
dok Hrvati za svoju djecu moraju izdvojiti 5.702 konvertibilnih
maraka, tvrdi zastupnik u Parlamentu Srednjobosanskog kantona,
Munir Kari. 635
Klub hrvatskih izaslanika u Domu naroda BiH odbacio je
izjavu Harisa Silajdia kojom je ovaj proglasio odluku o
ratifikaciji ugovora o dvojnom dravljanstvu BiH i Hrvatske
destruktivnom po vitalni interes Federacije BiH, optuivi
Silajdia da provodi etniko ienje Hrvata. O ovom sluaju je
putem pisma Republiku Hrvatsku upozorio Franjo Topi,
633
Osloboenje, 2. januar 2008., strana 7
634
Dnevni list, 3. januar 2008., strana 6; i 6. januar 2008., strana 5
635
Dnevni avaz, 19. januar 2008., strana 12
414
direktor Hrvatskog kulturnog drutva Napredak, i ukazao na

tetnost ukidanja dvojnog dravljanstva. 636
U Skuptini, Vladi i institucijama Tuzlanskog kantona
veina su Bonjaci, dok na elnim pozicijama nema Hrvata. 637
U Ured ombudsmana FBiH u Hercegovako-
neretvanskom kantonu, u toku prvih est mjeseci 2008. godine, za
pomo se obratilo 800 graana zbog krenja ljudskih prava ili
sloboda. Najee su pomo traili Hrvati, u 48 posto sluajeva,
zatim Bonjaci, 29 posto, a Srbi, Slovenci i ostali bili su zastupljeni
sa 23 posto. Graani su se najvie alili na razne oblike
diskriminacije (51 posto), zatim 32 posto na rad pravosua, te sa
14 posto na krenje prava na na socijalnu zatitu, rad i imovinu. 638
O problemima u Ministarstvu vanjskih poslova BiH,
izvjetavali su brojni mediji. Veliko kadrovsko spremanje,
Alkalaj sprovodi po svom nahoenju bez ikakve logike i kriterija.
Sluaj Nade Zdravi, savjetnice u Uredu za odnose s javnou,
mogao bi dobiti i sudski epilog. Sve je poelo dolaskom Zlatana
Burzia na mjesto savjetnika ministra vanjskih poslova BiH, Svena
Alkalaja, koji je pod izravnu kontrolu stavio rad Ureda za odnose
s javnou. 'Ne volim prebrojavanja krvnih zrnaca, ali sve ovo
dogaa mi se jer sam Hrvatica, a primljena sam regularno preko
javnog natjeaja 2000. godine. Od 1.200 kandidata bila sam na 28
mjestu po uspjenosti. Nije tajna da se ministar Alkalaj voli
ponekad sluiti sitnim provokacijama. Tako me je na jednom
slubenom ruku ironino upitao kakva sam ja to Hrvatica, kad
mi prezime zavrava na ''. Stjecajem okolnosti moj otac je roen
u Umagu, bio je ugledni sarajevski lijenik, zavrio je Medicinski
fakultet u Zagrebu, a poginuo je u prometnoj nesrei u Hrvatskoj,
gdje je i pokopan, u svom rodnom Umagu. Jo od djeda to se
'tvrdo ' povlailo po rodnim listovima, i tako je ostalo do danas.
636
Dnevni list, 14. mart 2008., strane 2 i 4
637
638
Dnevni list, 25. jul 2008., strana 8
415
Za predstavljanja Burzia suradniku Doljaku i savjetnici Nadi

Zdravi Alkalaj je otrim tonom kazao 'Zlatan Burzi je ja', to je
valjda trebalo biti jasna poruka to nas eka ubudue', navodi
Zdravieva. 639
Iz nevladine organizacije Croatia Libertas saoptili su da su
najvee opine i gradovi u Federaciji BiH potpuno etniki oieni
zahvaljujui politici bonjakih stranaka koje zastrauju
nebonjake i kre njihova osnovna ljudska prava uskraujui im
pravo na zaposlenje. 640
4.3.3. Poloaj Srba
Povodom napada na Sarajku Ljubicu oki-Spasojevi,

koju su dva maloljetnika zapalila ispred ulaza u njenu zgradu,
oglasio se regionalni odbor SNSD-a sa apelom da se zatite Srbi u
Sarajevu. Nadleni istrani organi utvrdili su da ovaj zloin nije
bio nacionalno motiviran. Istoga dana Glas Srpske, u sklopu
teksta o stravinom zloinu u Sarajevu, donosi anterfile koji je
naslovljen Mrnja prema Srbima, a u tekstu stoji: ...uslijedio je
stravian zloin u Sarajevu nad staricom Ljubicom oki
Spasojevi, koju su maloljetnici zadojeni mrnjom spalili pred
njezinim stanom, a koji je mali broj sarajevskih medija samo
konstatovao. 641
U Vlasenici se nastavlja lov na Srbe, pie isti list u tekstu
u kojem se istie kako Tuilatvo BiH bez zazora optuuje i hapsi
639
Vijest je objavljena na web portalu http://www.sarajevo-
x.com/forum/viewtopic.php?f=3&t=56793
640
641
Izvori: Dnevni avaz, 23. januar 2008., strane 9 i 17; Glas Srpske, 23. januar
2008., strana 8
416
Srbe, a u isto vrijeme zatakava brojne zloine koji su poinjeni

nad srpskim narodom. 642
Sarajevski Srbi nemaju osigurana osnovna ljudska prava, a
prema podacima Demokratske inicijative Srba, u Kantonu
Sarajevo danas ivi 25 do 30 hiljada Srba koji ne uspijevaju da
ostvare, prije svega, pravo na zaposlenje i to ilustruju podatkom
da u preduzeima javnog sektora nema vie od pet posto
zaposlenih Srba. 643
Sedamnaest srpskih porodica ne moe da se vrati u Jasike
na periferiji Sarajeva, jer im lokalne vlasti to ne dozvoljavaju zbog
toga to su, kako lokalne vlasti tvrde, njihove kue u vodozatitnoj
zoni, zanemarivi injenicu da je u istoj toj zoni bespravno
izgraeno oko 500 drugih objekata. 644
Obiljeja Republike Srpske, na entitetskim linijama, sve
ee su na meti vandala, izvjestio je Glas Srpske u dvobroju od
8./9. marta. Za manje od dva mjeseca, dva puta je oteen jarbol sa
zastavom Republike Srpske koji se nalazi pored magistralnog puta
Pelagievo Gradaac.
Ministarstvo inostranih poslova BiH je jedina institucija u
BiH koja ne potuje konstitutivnost naroda, ne samo to nemaju
Srbe na rukovodeim pozicijama, ve i na web stranicama nemaju
srpski jezik i irilicu. 645
U srebrenikom naselju Soloua Pretuen Srbin Mile
Stanojevi (naslovna stranica Glasa Srpske od 16./17. avgusta).
Ovog taksistu pretukla su dvojica nepoznatih mladia koji su mu
poruili: Znamo da si etnik sa Zalazja, zaklaemo te u
Potoarima.
642
Glas Srpske, 30. januar 2008., strana 9
643
Glas Srpske, 4. februar 2008., strana 2
644
Nezavisne novine, 13. mart 2008., strana 9
645
417
4.3.4. Poloaj Srba pravo na samoopredjeljenje / referendum

u Republici Srpskoj
U toku 2008. godine, veliki je broj medija sa razliitim

otklonima izvjetavao o najavama dijela politiara i nevladinih
organizacija o mogunosti da se u Republici Srpskoj raspie
referendum o odvajanju ovog entiteta iz Bosne i Hercegovine.
Jedan od povoda za ove nagovjetaje jeste i proglaenje
nezavisnosti Kosova u prvoj polovini godine.
Premijer Republike Srpske i predsjednik SNSD-a, Milorad
Dodik, izjavio je da je princip samoopredjeljenja za otcepljenje
vrhovni princip Povelje UN te eli da se to pravo ugradi i u bh
Ustav kao mogunost. Visoki predstavnik, Miroslav Lajak,
odgovorio mu je kako Republika Srpska nema to pravo. 646
Asocijacija nevladinih organizacija SPONA od Narodne
skuptine Republike Srpske traila je da se iskoristi pravo na
samoopredjeljenje naroda i proglasi nezavisnost Republike
Srpske, jer je to dozvoljeno i Kosovu. U sluaju da se Skuptina ne
oglasi, SPONA e pokrenuti tu aktivnost, jer, kako se navodi u
njenom saoptenju, ona predstavlja 70 posto graana Republike
Srpske. 647
Na sastanku u Briselu, Upravnog odbora Vijea za
implementaciju mira (PIC) usvojilo je Deklaraciju po kojoj
nijedan entitet nema pravo na otcjepljenje. U svojoj Deklaraciji,
PIC naglaava znaaj slobode izraavanja, ukljuujui slobodne i
nezavisne medije, i konstatujui da Dejtonski mirovni sporazum
obavezuje BiH, ukljuujui oba entiteta, da osigura najvii nivo
meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. 648
646
Izvori: Dnevni avaz, 30. januar 2008., strana 8; i Osloboenje, 31. januar
2008., strana 4
647
Dnevni avaz, 19. februar 2008., strana 11
648
418
Predsjednik Skuptine Crne Gore, Ranko Krivokapi,

tokom svoje posjete Banja Luci izjavio je kako traenjem
otcepljenja RS indirektno priznaje Kosovo. 649
Raspisivanje referenduma o nezavisnosti RS-a, iako
neustavan in, svoj bi legitimitet upravo mogao crpiti iz prava na
samoopredjeljenje, ak i kada isto naruava naelo suvereniteta i
teritorijalnog integriteta BiH. Upravo je Kosovo glavni adut
secesionista koji prigovaraju primjeni dvostrukih arina u pogledu
iskoritavanja i uivanja ovog elementarnog prava naroda, pie
Dennis Gratz i dodaje kako ipak, referendum o nezavisnosti
Republike Srpske, i pored svoje politike atraktivnosti i
promovirane opravdanosti jednostavno nije mogu. Pored
nepostojanja odgovarajue zakonske regulative, prepreke su prije
svega funkcionalne i etike naravi. 650
Vijee srpske nacionalne manjine iz Benkovca, grada u
Hrvatskoj, zamolilo je Banja Luku za pomo zbog, kako su naveli
u svom pismu, sve uestalijih napada Hrvata zbog ega su njihovi
ivoti i imovina ugroeni. 651
4.3.5. Poloaj Bonjaka
Bonjaci ponovo prodaju imovinu i iseljavaju se iz istone

Hercegovine, a u posljednjem valu napada, u naselju Bihovo,
vandali su upali u kuu Murata Alijagia i razbili stolariju i
prozore. Nevolje Bonjaka u Srebrenici vidljive su i kod
kolovanja, gdje se radi po nastavnom planu i programu manjeg
entiteta, a djeca priaju ekavicom i latinica im je nepoznata. 652 U
Livnu vie od 600 uenika bonjake nacionalnosti u osnovnim i
649
Nezavisne novine, 21. februar 2008., strana 9
650
BH Dani, 21. mart 2008., strane 26 i 27
651
Nezavisne novine, 14. maj 2008., strana 4
652
Dnevni avaz, 15. januar 2008., strana 10; i 22. januara 2008., strana 11
419
srednjim kolama ve 15 godina nastavu pohaa na hrvatskom

jeziku. 653
O nestanku Bonjaka pie u komentaru Faruk Vele i
naglaava kako u gradskom dijelu Gacka, od prijeratnih 4.000
Bonjaka, danas ivi samo jedna Bonjakinja, dok ih je u Bilei
svega 13 za razliku od prijeratnih 2.000. Istona Hercegovina
bolno potvruje da je projekat etnikog ienja posve uspio,
zakljuuje Vele. 654
Od ukupnog broja nestalih osoba u BiH, 87,8 posto je
Bonjaka, istakli su u organizaciji Meunarodnog crvenog krsta u
BiH. 655
U policijskoj stanici u Srebrenici na spisku deurnih
policajaca nema Bonjaka, dok je u istoj policijskoj stanici
zaposleno nekoliko policajaca Srba koji su na spisku osumnjienih
za ratne zloine poinjene 1995. godine u Srebrenici. 656
Djeaci Srbi u Vlasenici tjerali svoje vrnjake Bonjake da
ljube Drainu zastavu, to je proizvod obrazovnog sistema koji
se 12 godina razvija u Republici Srpskoj, pie u komentaru
Dnevnog avaza od 4. marta 2008. godine.
Nekoliko bonjakih uenika koji u Centru za policijsko
obrazovanje u Banja Luci pohaaju policijski kurs, telefonom je,
poetkom septembra, zatrailo pomo od poslanika SDA u
Narodnoj skuptini Republike Srpske, Ramiza Salkia, zbog
uestalih nacionalistikih provokacija koje doivljavaju od kolege
srpske nacionalnosti, takoer, polaznika tog kursa. 657
653
654
655
656
657
Dnevni avaz, 3. septembar 2008., strana 8
420
4.3.6. Povratak uopeno
Ombudsmani Federacije BiH ocjenili su da se u Federaciji

najvie kri pravo na povratak koje je pravo samo na papiru,
dok vlasti ignoriu preporuke ombudsmana. Prema rijeima
Esada Muhibia, ombudsmana, politike stranke na vlasti su u
2007 godini postupno bojkotovale Aneks 7 Dejtonskog mirovnog
sporazuma, koji garantuje pravo na povratak i time su uspjele
podijeliti BiH po vjerskom i nacionalnom kriteriju, a na svojim
teritorijama pretvoriti druga dva naroda u manjinu sa
minimalnim procentom do 10 posto. 658
Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, Safet Halilovi,
izjavio je da se u Republiku Srpsku vratilo 4.977 lica, a u
Federaciju BiH 1.888 ljudi. Tokom revizije brojanog stanja i
statusa raseljenih osoba u BiH, taj status je potvren za oko
125.000 osoba. 659
U Drvaru ivi oko 8.000 povratnika srpske nacionalnosti i
oko 700 Hrvata, a zaposlen je tek svaki osmi povratnik. 660 U
Sanskom Mostu je od 7.000 povratnika zaposleno tek 76, saoptili
su iz Srpskog graanskog vijea, najvie ih radi u policiji, 25, dok
ih u opinskim organima radi tek etvoro. 661
U intervjuu za Nezavisne novine, od 5. aprila, banjaluki
biskup, Franjo Komarica, istakao je kako ne postoji politika volja
za povratak, te da povratnike najvie mue osnovni materijalni
problemi, nepostojanje doma, infrastrukture, radnog mjesta i
socijalne zbrinutosti.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Federalno
ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstvo za
658
659
660
661
421
izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, te Brko distrikt,

potpisali su Sporazum o udruivanju i nainu realizacije sredstava
za podrku procesu povratka u BiH, u 2008. godini, u iznosu od
38,8 miliona konvertibilnih maraka. Od toga e 21,8 miliona
konvertibilnih maraka biti izdvojeno za zajedniki projekt
rekonstrukcije stambenih jedinica. 662
4.4. Oduzimanje dravljanstava (sluajevi Abu Hamze

i alirske grupe)
Tokom procesa revizije dravljanstava, nadlena Komisija

pri BiH, donijela je odluku da bez dravljanstva ostane 660 osoba,
uglavnom afroazijskog porijekla, kojima su dravljanstva
dodjeljivana pod sumnjivim okolnostima. Na elu skupine bivih
mudahedina, nalazio se i Sirijac Abu Hamza kome je bh.
Komisija, takoer, oduzela dravljanstvo, ime je zajedno sa
ostalimo izgubio pravo na azil. Bosanskohercegovaka
dravljanstva oduzeta su Mohammedu Maktoufu, dravljaninu
Iraka, zbog toga to je proglaen krivim za zloine protiv
ovjenosti i Kamelu Ben Karrayu iz Tunisa zbog davanja lanih
informacija prilikom upisa u knjigu dravljana BiH. Ukoliko
Hamzu, zbog prijetnje da mu se u Siriji dosudi smrtna kazna, ne
bude bilo mogue deportovati u zemlju porijekla, bh. vlasti
deportovat e ga u zemlju iz koje je u BiH doao, a to je Hrvatska.
Sirijac Imad al-Husein, poznatiji kao Abu Hamza, izjavio je za
medije kako ga Sulejman Tihi i Mirsad Kebo, obojica visoki
elnici SDA, proteruju iz Bosne i Hercgeovine, te kako je to zemlja
bez ljudskih prava. On je odbio zahtjev dravne Slube za poslove
sa stranicma da dobrovoljno napusti BiH i tim povodom oglasio
se direktor Slube za strance pri Ministarstvu sigurnosti BiH,
Dragan Mekti, i zbog ovog sluaja sistem ocijenio nefikasnim.
662
422
Ovo znai da trenutno mimo svih propisa i zakona BiH Abu

Hamza bez statusa, odnosno ilegalno, boravi u naoj zemlji,
rekao je Mekti. Organizacija Human Rights Watch uputila je
ministru sigurnosti BiH, Tariku Sadoviu, pismo u kojem je
izrazila zabrinutost zbog progona Attoua Mimouna iz BiH u
Alir, 9. decembra 2007. godine, te radi moguih daljnjih
protjerivanja zbog oduzimanja bh. dravljanstva. Helsinki odbor
za ljudska prava BiH zatraio je od Ustavnog suda BiH da
suspenduje rad dravne Komisije za reviziju odluka o
naturalizaciji stranih dravljanstava u BiH dok njen mandat ne
bude usklaen sa Ustavom BiH. Zajednika komisija za ljudska
prava, prava djeteta, mlade, imigracije, izbjeglice, azil i etiku u oba
doma Parlamentarne skuptine BiH usvojila je Izvjetaj o radu
Komisije za reviziju odluka o naturalizovanim stranim
dravljanima u BiH i konstatirala da u postupku revizije i provjere
nisu prekrena ljudska prava i da su sve procedure bile u skladu sa
zakonom. Odluku da se Abu Hamzin progon iz BiH obustavi do
daljnjeg donio je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. U
Zenici se okupilo oko 2.500 ljudi na skupu podrke Abu Hamzi
pod nazivom Halali nam Hamza. Mi nismo nita loe uradili i
zato neka ovu nedunu djecu ne ostavljaju bez oeva, poruio je
tom prilikom Aiman Avad, predsjednik udruenja Ensarije.
Skupu su prisustvovali i dobitnici najviih ratnih priznanja iz
Zeniko-dobojskog kantona, te pozvali su bh. graane da dignu
glas protiv protjerivanja nekadanjih pripadnika Armije BiH.
Korektan tekst o zenikom mitingu podrke Abu Hamzi objavio
je i Glas Srpske u dvobroju od 2./3. februara 2008. godine na
naslovnoj strani. Dan kasnije, 4. februara, Glas Srpske prenosi
poruku uesnika skupa da je Dodik vea prijetnja za BiH od Abu
Hamze i da je islam njihova viza za budunost. 663
663
Izvori: Dnevni list, 24. januar 2008., strana 3; 26. janua 2008.r, strana 3; 30.
januar 2008., strana 2; 4. mart 2008., strana 7; Osloboenje, 29. januar 2008.,
strana 10; 1. februar 2008., strana 4; 5. februar 2008., strana 8; 7. mart 2008.,
strana 4; Nezavisne novine, 3. februar 2008., strana 2; Glas Srpske, 4. februar
423
Kada bi se drava brinula o svim svojim graanima onako

kako to radi prema onima koji ilegalno uu u nau zemlju, ne bi
nam mogao parirati ni zapadni ivotni standard, zakljuak je
novinara Dnevnog avaza, nakon posjete novootvorenom
Imigracijskom centru u Sarajevu koji su poredili i sa hotelom sa
pet zvjezdica. 664 To su u svom pisanju demantirali novinari
Osloboenja, ustvrdivi kako je centar opasan icom, kako se
nalazi u umi i kako je Imad al-Husin, poznatiji kao Abu Hamza,
otkako boravi u Imigracijskom centru u Istonom Sarajevu,
smrao deset kilograma jer, kako je izvjestilo Osloboenje, ne
vjeruje u kvalitet obroka koji mu se serviraju i jede samo kada mu
u posjetu dolazi porodica i donese mu halal-hranu. 665
Petorica, od est pripadnika alirske grupe, bit e u prvoj
polovini 2009. godine putena iz zatvora Guantanamo, nakon to
je ameriki sud u Vaingtonu utvrdio da ne postoje nikakvi dokazi
da su na bilo koji nain planirali neprijateljske aktivnosti na
amerike ciljeve u BiH. 666 Podsjetimo se samo da su u januaru
2002. godine, estorica dravljana BiH Mustafa Idir, Mohamed
Necla, Had Boudella, Lakhdar Boumedienne, Belkacem
Bensayah i Saber Lahmar izrueni amerikim vojnim snagama
pod sumnjom da su povezani sa meunarodnim teroristikim
grupama, Al Qaidom i Osamom bin Ladenom. Oni su
osumnjieni za planiranje napada na amerike i britanske ciljeve u
BiH. Iako je prvobitno Vrhovni sud Federacije BiH naredio
njihovo oslobaanje uz obrazloenje da nedostaje elemenata za
njihovo dalje dranje u pritvoru, Vaington je zahtjevao da ih
vlada BiH izrui vojnim snagama Sjedinjenih amerikih drava, s
obzirom da Sjedinjene drave jo uvijek smatraju da oni
predstavljaju prijetnju amerikim interesima. Zvaninici su isticali
2008., strana 3; 22. 23. mart 2008., strana 4; i Dnevni avaz, 28. mart 2008.,
strana 10
664
Dnevni avaz, 28. oktobar 2008., strana 9
665
666
Osloboenje, 3. novembar i 21. novembar 2008.
424
tom prilikom da je gospodin Belkacem, kada je uhapen, u

memoriji svog mobilnog telefona jo uvijek imao broj kljunog Al
Qaidinog operativca i da je obavio desetinu poziva za Afganistan,
u septembru i oktobru 2001. godine. 667
5. Pravo na ivot i ljudsko dostojanstvo
Tokom 2008. godine zabiljeili smo 1.777 tekstova koji su

se pojavili u ovoj kategoriji. Najvie tekstova odnosilo se na
ubistva (600), zatim na prava rtava (487), opasnost od epidemije
bruceloze (166), samoubistva (148), prijetnje smru javnim
linostima (129), problem zagaenog okolia (104), neadekvatne
uslove ivota koji su esto uzrok smrtnih sluajeva (56),
nesavjesno i nestruno lijeenje (48), te generalno na humanost i
(ne)povredivost ljudskog dostojanstva (39).
U nekoliko navrata mediji su izvjetavali o neadekvatnim,
pa esto i brutalnim, metodama policije. Tako Glas Srpske,
izvjetava o dogaaju od 5. januara 2006. godine u selu Bjelogorci
kod Rogatice, u akciji EUFOR-a, koja je za cilj imala hapenje
Drage Abazovia koji se sumnjii za ratne zloine, poginula je
njegova supruga Rada (47), a teke povrede zadobio je njihov
devetogodinji sin Dragoljub kome je tom prilikom oteen dio
kimenog stuba, lijeva noga, abdomen i tanko crijevo. 668 Braa
Vranii iz Banja Luke prijavili su da ih je 20-ak policijaca u civilu
brutalno pretuklo, udarajui ih pitoljima po glavi. Po njima,
povoda za ovakvo nasilje nije bilo, a spasila ih je policijska patrola
koja je naila. 669 Poslije optube brae Vrani iz Banja Luke da ih
je policija brutalno pretukla, sluaj se naao i na banjalukom
667
Izvor: Glas Amerike, http://www.voanews.com/bosnian/archive/2002-01/a-
2002-01-18-5-1.cfm
668
Glas Srpske, 5.- 7. januar 2008. godine, strana 2
669
425
Okrunom tuilatvu. 670 Advokat pravoslavnih svetenika,

Jeremije i Aleksandra Starovlaha, Miljan Pucar pozvao je prvog
zamjenika visokog predstavnika u BiH, Rafija Gregorijana, da im,
nakon hapenja, Radovana Karadia i dokazanosti da Starovlasi
nisu bili mrea njegove podrke, pomogne da naplate tetu.
Starovlasi su teko povrijeeni 1. aprila 2004. godine kada su
pripadnici SFOR-a izveli akciju s ciljem hapenja Karadia u
Parohijskom domu na Palama. U Izvjetaju Komisije za
utvrivanje istine o dogaajima na Palama Parlamentarne
skuptine BiH navodi se kako su Starovlasi povrijeeni
prekomjernom upotrebom sile SFOR-a. Za oteenje Parohijskog
doma, SFOR je ckrvenoj opini Pale platio 6.150 eura, dok su kao
in dobre volje za lijeenje Starovlaha nudili 70.000 konvertibilnih
maraka, ali ne kao odtetu. 671
Poetkom marta 2008. godine, radnoj jedinici pogrebne
usluge Javnog komunalnog preduzea Gradska groblja Visoko
obratio se Samid Sinanovi iz Visokog zbog prijave smrti i
zahtjeva za organiziranje ukopa mrtvoroenog djeteta njegovog
brata. Meutim, kada je pomonik direktora za javne slube
Gradskog groblja Visoko, Sabahudin osovi, stupio u kontakt sa
uposlenikom mrtvanice u Klinikom centru Univeziteta u
Sarajevu, obavijeten je da Gradsko groblje Visoko ne moe
preuzeti tijelo mrtvoroenog djeteta s obzirom da Kliniki centar
ima potpisan ugovor o preuzimanju i sahranjivanju mrtvoroenih
beba, amputiranih dijelova tijela, te drugog patolokog otpada sa
preduzeem Pokop iz Visokog, iji je vlasnik visoki hoda,
Mehmed Omanovi. 672
670
671
Glas Srpske, 26. 27. jul 2008., strana 2
672
Slobodna Bosna, 22. maj 2008., strane 36 - 38
426
5.1. Ubistva
Ubistva su esto bila tema medijskog izvjetavanja i,

uglavnom, su punila stupce crne hronike u analiziranim
medijima. Najee su u pitanju bili obrauni mafije i raznih
grupa bliskih kriminalu, neto rjee ubistva motivirana pljakom.
Zabiljeeno je i nekoliko sluajeva maloljetnike delinkvencije.
Ubistva su sigurno jedna od najprisutnijih tema u tampanim
medijima. Primjetno je da su izvjetavanja o ubistvima mukaraca
prisutnija od izvjetavanja o ubistvima ena. Na osnovu analize
navedenih tekstova, primjetno je da veina medija imaju
tendenciju ka senzacionalizmu, te zbog toga naruavaju osnovne
etike kodekse novinarske profesije, a detaljnim navoenjem
nasilnih scena potiu nasilje, ime kre lan 3 Kodeksa za tampu
BiH. 673 Tako je Dnevni avaz objavio lanak o ubistvu ene od
strane supruga: Pokuao enu zadaviti pertlama, a onda je
usmrtio sjekirom... Prema izjavama nadlenih policijskih
inspektora, u sobi gdje je ena ubijena na sve strane je bilo krvi. 674
Dogaaj koji je dobio najvie medijskog prostora u
proteklom periodu je ubistvo djeaka Denisa Mrnjavca: Mnogi
su se zabrinuli za svoju bezbjednost i bezbjednost svoje djece,
zbog sluaja Denisa Mrnjavca, djeaka koji je preminuo nakon to
su ga u tramvaju bez povoda napali. 675 Jedan od njih je izvukao
no i Denisa ubo u stomak, nakon ega su sva trojica pobjegla iz
tramvaja. Policija je privela Nermina Sikiria (17), za kojeg je,
prema svim dokazima, utvreno da je ubo Denisa Mrnjavca.
Neto kasnije, na lokalitetu Starog Grada uhapeni su i Ademir
Lelovi (18) i Berin Tali, koji su uestvovali u premlaivanju i
673
tampa nee ni pod kakvim okolnostima podsticati krivina djela ili
nasilje, lan 3, Kodeks za tampu, Sarajevo: BH Savjet za ampu, 2006.
674
Dnevni avaz, 26. januar 2008.
675
Nezavisne novine, 17. februar 2008.
427
ubistvu Denisa Mrnjavca. Utvreno je da je Ademir Lelovi tek

napunio 18 godina i navodno je uenik Ugostiteljske kole.676
Mediji, osim toga, imaju tendenciju stigmatiziranja osobe
koja je poinila ubistvo, ime dodatno potiu nasilje u drutvu.
Tako je Dnevni avaz izvjetavao o viestrukom ubistvu koje se
desilo u selu Lipinica: Monstrum ubio estoro: U selu Lipnica,
zaselak Trstije, kod Tuzle, juer ujutro, nekoliko minuta prije est
sati, u ubilakom pohodu na svoje roake i komije,
etrdesetpetogodinji Tomislav Petrovi iz Trstija, ubio je est
osoba, a jednu teko ranio. Prema tvrdnjama komija, od kojih su
mnogi bili oevici ovog masakra.677
Ubistvo o kojem su mediji dosta pisali bila je eksplozija
bombe na Palama u kojoj su poginuli Vlatko Maar i Mladen
Vlaki. Ubistvu Maara, za koje se tvrdi da je jedna od epizoda u
obraunu paljanske mafije, mediji su posvetili znaajnu panju.
Prilikom ubistva, stradao je i Milan Vlaki (25). Kako su izvjestili
mediji:
...u ranim prijepodnevnim satima, u srijedu 30. januara, na
Palama je na do sada nezapameno svirep nain, aktiviranjem
auto-bombe, likvidiran Vladimir Vlatko Maar, moni lokalni
kriminalac, pri emu je poginuo i sluajni prolaznik Milan Vlaki,
a ranjeno jo pet nedunih graana.
Nakon ubistva na Palama, Nezavisne novine prenose
tunu ispovjest Mare Vlaki, majke nevino stradalog Milana:
Milan mi je bio sve, a sada sam ostala sama. 678
676
Dnevni avaz, 07. februar 2008.
677
Dnevni avaz, 01.06., 03.06., 04.06., 06.06., 07.06., 13.06., 24.06., 28.06., 02.08.,
Osloboenje, 01.06., 23.06., 25.06., 28.06., 14.08., Nezavisne novine 07.08.2008.
678
Izvori: Slobodna Bosna, 31. januar 2008., strane 6 9; Nezavisne novine, 1.
februar 2008., strana 3; i 2. februar 2008., strana 3.
428
Osim pojedinanih sluajeva ubistava, mediji su redovno

pratili izvjetaje o poinjenim ubistvima izdate od strane
ministarstava unutranjih poslova:
...Prole godine u Federaciji je bilo 29 ubistava i sva
su rasvijetljena. Smanjen je broj krivinih djela i prekraja,
ali nismo zadovoljni stanjem sigurnosti drumskog
saobraaja jer je broj saobraajnih nesrea povean za 11,6
odsto, rekao je Ali u pauzi radnog sastanka ministara i
policijskih komesara posveenog poboljanju koordinacije
policijskih. 679
Nezavisne novine (05.01.2008.) i Dnevni list (06.01.2008)
objavili su izvjetaj o registriranim ubistvima poinjenim u
Republici Srpskoj.
Samo jedno ubistvo nije rasvijetljeno: U prvih pola
godine zabiljeena su i 122 samoubistva, odnosno sedam vie. Bilo
je i devet napada vie na policajce, a 121 pripadnik MUP-a naao
... 680
Nerasvijetljeno 137 ubistava: ... je iz osvete, svae,
koristoljublja, nerijeenih imovinsko-pravnih odnosa, a nerijetka
su i ubistva poinjena u klasinim mafijakim obraunima. Prema
podacima koje je Dnevni avaz dobio iz ... 2000., kada je ova
policijska agencija formirana. Od tada smo na podruju Distrikta
imali tri ubistva koja nisu rijeena. Meu njima je i ubistvo
djevojice Suzane Simiki, poinjeno 2001. ... izjavio je Emki. Od
1. januara 1996. do 30. juna ove godine u FBiH su izvrena 744
ubistva, od kojih 77 jo nije razrijeeno. 681
Ubistva, pljake, razbojnitva, silovanja, krae
automobila: Ubistva, pljake, razbojnitva, silovanja, krae
automobila... U prvih est mjeseci 2008. godine u Kantonu
679
Nezavisne novine, 12. mart 2008.
680
681
429
Sarajevo ubijeno je pet ljudi, osam ih je preivjelo pokuaj ubistva,

65 ih je prolo ... u oblasti djela protiv imovine krae, provale,
razbojnitva; zatim ivota i tijela ubistva, pokuaji ubistva, teke
povrede...682
Tokom 2008. godine, mediji su u znaajnoj mjeri
izvjetavali i o ubistvu Milana Vukelia koje se desilo krajem 2007.
godine, u banjalukom naselju Starevia, u ulici Jug Bogdana,
u neposrednoj blizini sjedita Ministarstva unutranjih poslova
Republike Srpske. Pojedini su mediji, uglavnom oni iz Republike
Srpske, smatrali da je u pitanju bio obraun ljudi bliskih
podzemlju, dok su mediji iz Federacije, prije svega magazini,
tvrdili da je u pitanju politiki motivirano ubistvo. U rjeavanje
ovog ubistva ukljuio se i ameriki FBI683, dok su Vlada i
Ministarstvo unutranjih poslova Republike Srpske raspisali
nagradu prema kojoj je za informaciju o ubistvu Vukelia mogue
je dobiti i do 100.000 konvertibilnih maraka. 684
5.2. Samoubistva
Izvjetavanje o samoubistvima inilo je dobar dio tekstova

u ovoj kategoriji. Veinom su to bile kratke vijesti, ili izvjetaji,
koji nisu ulazili u motive poinioca.
Pored izvjetavanja o pojedinanim sluajevima
samoubistava, mediji su u nekoliko navrata izvjetavali i o
trendovima samoubistava koristei se statistikom. Tako je Dnevni
list poetkom februara 2008. godine, konstatirao kako su u
Mostaru zabiljeena dva samoubistva u etiri dana, to je
682
Start BH, 05.08.2008.
683
Osloboenje, 12. februar 2008., strana 21
684
Dnevni avaz, 24. maj 2008., strana 9
430
zabrinulo njihove sugraane, jer statistika pokazuje da su se za

etiri posljednje godine u ovom gradu ubile 102 osobe.
Kako je izvjestilo Osloboenje, statistiki podaci za
Federaciju BiH pokazuju da je u ovom dijelu drave recesija (tako
se tvrdi u tekstu) izazvala i vei broj samoubistava, bar kada se
posmatra isti period (januar) u toku 2008. godine. Samo u januaru
2009. godine na podruju Federacije BiH zabiljeeno je 20
samoubistava, dok je u toku 2008. godine u Federaciji zabiljeeno
225, a u Republici Srpskoj 266 samoubistava. Najvei broj
samoubica starije je od 50 godina (u Republici Srpskoj je 171 lice
te dobi stradalo na ovaj nain, u Federaciji je taj broj 122), dok je
u oba entiteta najmanje samoubica meu najmlaima u dobi do
18 godina (u Republici Srpskoj je etvoro a u Federaciji troje
maloljetnika diglo ruke na sebe).
Zabrinjavajua je statistika samoubistava i za prvu
polovinu 2008. godine, upozorava isti list nekoliko mjeseci kasnije
i ona pokazuje da su u tom periodu ruku na sebe digle ak tri
osobe mlae od osamnaest godina. Do kraja juna 2008. godine
ubilo se 155 osoba, od toga 113 mukih i 42 ene. Najvie (95)
starosne je dobi iznad 50 godina, dok je 35 samoubica imalo od 30
do 50 godina. Najvie se ljudi ubilo vjeanjem (79), zatim
vatrenim orujem (34), runom bombom (15), utapanjem (14)
dok se 13 osoba ubilo na neki drugi nain. 685 U Republici Srpskoj
je u prvih est mjeseci 2008. godine evidentirano 155
samoubistava, to je za 11,5 posto vie u odnosu na isti period
2007. godine. Podaci Ministarstva unutranjih poslova Republike
Srpske pokazuju da je vei broj ubica mukog spola i to njih
113. 686
685
Dnevni list, 28. septembar 2008., strana 20
686
Dnevni avaz, 25. avgust 2008. godine, strana 8
431
5.3. rtve ratova
Rat koji se vodio u Bosni i Hercegovini poetkom

devedesetih godina ostavio je iza sebe veliki broj civilnih rtava
rata, iji su status i egzistencija i 14 godina nakon mirovnog
dogovora upitni.
U pitanju su obiljeavanja godinjice stradanja, kao to je u
Bosni i Hercegovini sluaj sa 11. julom, kada je u Srebrenici 1995.
godine ubijeno 8.000 civila bonjake nacionalnosti. Svi mediji su
u znaajnoj mjeri izvjetavali o tom dogaaju i o obiljeavanju ove
tragedije, a poetkom 2009. godine je Evropski parlament
proglasio 11. jul danom seanja na genocid u Srebrenici i tu je
inicijativu je podrala i Evropska komisija. 687
Mediji sa hrvatskim, odnosno srpskim predznakom,
potencirale su u svom izvjetavanju da je u BiH bilo rtava i
drugih nacionalnosti. Tako je banjaluki Glas Srpske izvjestio 17.
januara 2008. godine kako je u Skelanima obiljeena godinjica
stradanja Srba u prolom ratu u BiH, a naslov teksta objavljenog
na naslovnici Glasa Srpske je Prikriveni genocid. Mostarski
Dnevni list je pisao o tribini o rtvama II svjetskog rata, koja je
odrana u Hrvatskom Kulturnom Drutvu Napredak, gdje je
naznaeno kako se Hrvate Hercegovine planski unitavalo, a
prema podacima ubijeno ih je vie od 18.000.
Osloboenje pie 3. aprila 2008. godine kako e se u
Sarajevu, konano, nakon 63 godine, podii memorijalni
spomenik rtvama, radi se o 55 objeenih koji su se suprotstavili
Nezavisnoj dravi Hrvatskoj (NDH).
O diskriminaciji rtava i njihovih porodica koja je prisutna
svakodnevno u BiH, svjedoi i slijedei primjer. Policija Republike
Srpske sprijeila je 15. jula 2008. godine srebrenike majke da u
687
Izvor je Deutsche Welle, http://www.dw-
world.de/dw/article/0,,3947922,00.html
432
zgradi Magacina otkupa u Kravici poloe cvijee u znak sjeanja

na 1.500 Srebreniana ubijenih na tom mjestu u noi 13. jula
1995. godine. Stotinjak Srebrenianki koje su u dva autobusa i
jednom minibusu krenule prema Kravici, u selu Sandii zaustavilo
je pedesetak pripadnika Ministarstva unutranjih poslova
Republike Srpske i saoptilo im da je Policijska stanica u Bratuncu
donijela privremeno rjeenje o zabrani njihove posjete
Kravicama. 688 Direktor policije Republike Srpske, Uro Pena,
smatra da je u ovom sluaju entitetska policija postupila krajnje
profesionalno. Pena je u razgovoru za Dnevni avaz odbacio svaku
tvrdnju da su u tome sudjelovali i pripadnici Specijalne jedinice,
navodei da ih je u svom trogodinjem mandatu svega tri puta
angairao, uglavnom za pretrese. On je naveo kako je
obiljeavanje stradanja Bonjaka u Kravici ove godine prvi put
prijavljeno i dolo je do odreenih tenzija samoorganizovanja
stanovnika Kravica na jednoj strani i moguih uesnika. Da ne bi
dolo do pogoranja situacije, posebno meunacionalnih odnosa,
policija je skup zabranila, objasnio je Pena. 689
5.4. Nesavjesno i nestruno lijeenje
Neadekvatni uslovi lijeenja, a posebno greke ljekara koje

su uzrokovale smrt pacijenata bile su esta tema novinskih
pisanja. Dok Amerikanci javno priznaju da godinje izgube
100.000 ivota zbog propusta i greaka u lijeenju, kod nas se
prijavljivanje greaka esto prikriva iz straha od posljedica po
ugled ustanove i ljekara. U Klinikom centru Banja Luka potvrdili
su da ne postoji Protokol koji ih obavezuje da se greke i propusti
moraju prijaviti. 690
688
Dnevni avaz, 16. jul 2008., naslovna strana
689
Dnevni avaz, 20. jul 2008., strana 5
690
Nezavisne novine, 26. maj 2008. godine, strana 7
433
O uslovima lijeenja generalno, 6. februara 2008. godine

piu Nezavisne novine i istiu kako privatne medicinske ustanove
u FBiH nemaju adekvatne uslove za rad, a operacije se rade bez
obezbijeene krvi.
Svjetska zdravstvena organizacija dozvolila je korienje
djeijih vakcina Euvaks B protiv hepatitisa B u BiH, u periodu
od 2002. do 2007. godine. Jagoda Savi iz SOS telefona 1209
tvrdi da je koritenje ovih vakcina obustavljeno u toku 2002.
godine, ali da je nastavljeno sa njihovim uvozom u BiH iz Indije.
Savieva posjeduje i fotografije beba na kojima su uoljivi veliki
deformiteti zbog koritenja ove vakcine. 691
Dnevni avaz istrauje od ega je umrla Senada
Sadikovi i da li je za njenu smrt kriva greka ljekara u
Hadiima. 692
Policija je pokrenula istragu protiv doktora Klinikog
centra u Banja Luci, Tomislava Zrilia i Milana Jevtovia, jer su
nesavjesnim lijeenjem protivpravno prekinuli trudnou E. . iz
Jajca, da bi ovaj dvojac bio naknadno uhapen, a potom i
privremeno suspendiran sa posla u Klinikom centru Banja
Luka. 693
Pero Basara u Luci Palanci preminuo je od modanog
udara, jer su doktori iz Sanskog Mosta odbili da mu prue pomo,
uz obrazloenje da je bio osiguranik Fonda Penzijsko-invalidskog
osiguranja Republike Srpske (PIO RS), a ne Federacije BiH. 694
Zeniani Ilija Ani i njegova ker Ilijana prijavili su
policiji, Kantonalnom tuilatvu i upravi Kantonalne bolnice u
Zenici hirurga Ibrahima Ceru, smatrajui ga odgovornim za
691
Glas Srpske, 22. maj 2008., naslovna strana
692
693
Glas Srpske, 27. mart 2008.; Nezavisne novine, 27. mart 2008., strana 3; 28.
mart 2008., strana 2
694
Glas Srpske, 30. maj 2008., naslovna strana
434
nedavnu smrt supruge i majke Anice, koja je operirana tri puta u

Zenici, a potom dva puta u Tuzli. Dan nakon prve operacije,
doktor Cero je otputovao u Maarsku, a operiranu Anicu est
dana do otpusta iz bolnice niko nije pregledao od njegovih kolega,
a kada je tri dana nakon otpusta dola na previjanje u bolnicu,
ustanovljeno je obilato gnojenje i komplikacije. Tek se pri treoj
operaciji ustanovilo da je doktor Ceri eni prorezao crijeva, to je
bio i uzrok njene smrti. 695
Nakon to su za uzrok smrti 31-godinje trudnice, Jasmine
Brati, iz Mostara njeni roditelji upitali ljekare Regionalnog
medicinskog centra Dr. Safet Muji, ljekari su rekli da je ona
umrla uslijed komplikacija koje su nastale zbog visokog krvnog
pritiska, koji u trudnoi zna biti koban, i po majku i po dijete.
Roditelji i njen suprug, Anhos Brati, smatraju da je Jasmina pala
u komu, jer je kroz infuziju dobila tri razliite tablete za pritisak,
apaurin, nitroglicerin, a propisali su joj i bromengon za prekid
mlijeka i eljezo ampulu od 10 miligrama. 696
5.5. Zabrana muenja
Tretman zatvorenika u ustanovama irom Bosne i

Hercegovine, kao i prijetnje tubama za maltretiranja i muenja u
logorima tokom rata u BiH, bili su najee u fokusu.
Prema izvjetaju Amnesty Internationala, policija i
zatvorski uvari u BiH sprovode torturu nad zatvorenicima, a
takva praksa ostaje nekanjena ve dui vremenski period.
Najgore stanje je u zenikom zatvoru gdje su zatvorenici u
samicama premlaivani, a kritelji prava zatvorenika ostaju
695
696
435
nekanjeni. 697 Komisija za ljudska prava BiH zatraila je hitno

izmjetanje iz Kazneno-popravnog zatvora Zenica. Tamo je u
nehumanim uslovima boravilo 29 osuenika, a ukupan broj
zatvorenika za dvije stotine je prelazio propisani broj. 698
Zatvorenik banjalukog Kazneno-popravnog zatvora Tunjice
tvrdi da su vodnici bukvalno tukli pobunjenike, a zatvor je nakon
toga posjetila ombudsman Republike Srpske, Nada Grahovac. 699
Za poboljanje uvjeta u bh. zatvorima, Evropska komisija
je donirala 200.000 eura, novac je prije svega bio namijenjen za
obuku zatvorskih slubenika. 700
U Trebinju je promoviran film Muenici koji predstavlja
svojevrsno svjedoenje o muenjima nad Srbima tokom ratova u
BiH. 701
5.6. Prijetnje smru javnim linostima
Putem internet stranice Bosnia nepoznata osoba pozivala

je na likvidaciju Srba u BiH. Nakon reakcije Udruenja Front iz
Tuzle, Dravna agencija za istrage i zatitu (SIPA) je pokrenula
istragu vezanu za sadraje na ovoj internet stranici. 702
Tekstom od 6. aprila 2008. godine, Nezavisne novine
odgovaraju na alarmantnu uestalost prijeteih poruka i poziva
javnim linostima i graanima. Takve poruke dobijali su Drago
Kalabi, predsjednik Kluba SNSD-a u Predsjednikom domu
Parlamenta BiH, Branislav Duki, predsjednik Saveza logoraa
697
Dnevni avaz, 3. februar; Nezavisne novine, 7. februar; Osloboenje, 7.
februar; Glas Srpske, 7. februar 2008.
698
Osloboenje, 8. avgust 2008. godine, strane 2 i 3
699
700
701
702
436
Republike Srpske, vladika Grigorije... Kako navodi Sead eri,

zamjenik glavnog tuioca Okrunog tuilatva u Banja Luci,
godinje primaju oko 110 prijava za krivino djelo ugroavanja
sigurnosti u koje se svrstavaju i prijetnje.
Automobil ministra finansija Hercegovako-neretvanskog
kantona, Semina Boria, zapaljen je stotinjak metara od njegove
kue u Konjicu. Bori tvrdi da nije bio u konfliktu, niti postoji
sumnja da iza napada na dunosnika SDA stoji ikakav politiki
motiv. 703
Predsjedniku Medlisa Islamske zajednice Gacko, Lutvi
Fazlagiu, prijetili su da e ga zaklati pred njegovom djecom, a
osoba koja je zvala predstavila se kao vojvoda Mile Blagojevi. 704
Predsjednik Helsinkog komiteta za ljudska prava
Republike Srpske, Branko Todorovi, poetkom avgusta 2008.
godine, dobio je anonimne prijetnje smru. Pretpostavlja da je
razlog tome, njegovi sve zapaeniji istupi u javnosti, u kojima
kritizira neprocesuiranje ratnih zloina. Todorovi smatra da je
problem u tome to je na sceni jo uvijek veliki broj ratnih lobija
koji su prisutni u institucijama vlasti, kojima smetaju njegova
upozorenja o neuinkovitosti vlasti i pravosua: Mislim da su
potrebne unutranje reforme policije jer oigledno da u policiji u
BiH i dalje rade oni koji bi trebali da se nau pred licem zakona i
da odgovaraju za ono to je poinjeno tokom rata. Todorovi
ukazuje da on nije prva osoba koja je dobila prijetnje u Republici
Srpskoj, te da, i kada su one realizovane, policija nije otkrila
poinitelje. Istovremeno, smatra Todorovi, nevladine
organizacije u Republici Srpskoj imaju sve manje prostora za rad,
te su osjetni pritisci, zastraivanja... Kao primjer navodi sluaj
organizacije Transparency International (u daljem tekstu: TI),
koja je 10. jula ove godine iz sigurnosnih razloga obustavila
703
Dnevni list, 6. mart 2008., strana 3
704
437
svoje redovne aktivnosti. Ove sedmice TI je nastavio s radom,

nakon to su dobili podrku od brojnih meunarodnih
organizacija.
Predsjednik nevladine organizacije Narodni front,
Dragomir Babi, zbog pritisaka i prijetnji u Republici Srpskoj,
odrao je sredinom jula 2008. godine konferenciju u Sarajevu na
kojoj je izjavio kako reimski mediji iz Republike Srpske tite
premijera Milorada Dodika, a njega i Slobodana Vaskovia blate
na sve strane. Kako je Babi naveo, sve je poelo dolaskom SNSD-
a na vlast, kada su iznijeli podatke o kriminalu oko prodaje
Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, izgradnji zgrade Vlade
Republike Srpske, autocesti, ubistvu Milana Vukelia, sukobu
Dodikove vlasti sa organizacijom Transparency International. 705
Potpredsjednik Federacije BiH, Mirsad Kebo, primio je
sredinom novembra 2008. godine dvije prijetnje: prvu, kada je u
zgradu u kojoj ivi nasilno pokuao ui mladi predstavljajui se
kao radnik kablovske televizije, dok mu je u drugoj prilici, na
jednom sastanku, preneseno da e biti uloeni ogromni novci za
njegovo i Tihievo unitenje. Ovaj je sluaj istraivala Dravna
agencija za istrage i zatitu (SIPA). 706
U Srebrenici je pretuen Irfan Mustafi, predsjednik
Upravnog odbora Udruenja majki Srebrenice i Podrinja i autor
knjige Planirani haos zbog koje su mu mnogi Bonjaci
zamjerili. 707
705
706
707
438
5.7. Neadekvatni uvjeti ivota
Milan Tesla, roak slavnog naunika, danas ivi u tekim

uslovima i bez struje u Tesliu u Bosni i Hercegovini. Protjeran iz
Like, Tesla je utoite pronaao u Tesliu, sasvim sluajno, na
nagovor prijatelja, nadajui se da e u maloj sredini lake doi do
posla i krova nad glavom. Ali, naalost, njegova se oekivanja nisu
ispunila nije dobio ni stan, ni plac, tako da sada ivi u jednoj
tronoj naputenoj kui u teslikom naselju Buleti. 708
Nikola Jovanovi (65), Srbin, koji je sa porodicom izbjegao
u sela Rainovci u Hrvatskoj, ivi u tali Hrvata, Marijana Pavia,
u branskom naselju Gredice. 709
Dnevni avaz je objavljivao sluaj ugroene sigurnosti
povratnika/povratnica nacionalistiki intonirajui tekst: etnici
prijete klanjem povratnika (naslov): Dvadesetak dana nakon to je
primio vie telefonskih prijeteih poruka, predsjednik Medlisa
Islamske zajednice u Gacku, bonjaki povratnik Lutvo Fazlagi iz
Fazlagia Kule, ponovo se naao na udaru Ravnogorskog
etnikog pokreta (RP). Fazlagi je, naime, ovog puta primio i
dva pisma u kojima se ne prijeti samo njemu i njegovoj porodici
nego i svim bonjakim povratnicima u Fazlagia Kulu.
Najnoviji incidenti nee ugroziti bezbjednost (naslov): Direktor
policije RS Uro Pena izjavio je juer u Banjoj Luci da je policija u
Trebinju identificirala maloljetnu osobu koja je nedavno poslala
prijeteu poruku Bonjacima u Fazlagia Kuli. To je Pena kazao
juer nakon sastanka s potpredsjednikom RS Adilom
Osmanoviem, koji danas putuje u Trebinje i Gacko. U
hercegovakoj regiji stanje je zadovoljavajue, a najnoviji incidenti
nee i ne smiju ugroziti stanje bezbjednosti. 710
708
Nezavisne novine, 9. mart 2008., strana 5; Glas Srpske, 6. mart 2008., strana
15
709
710
Dnevni avaz, 18. april 2008. i 23. april 2008.
439
5.8. Problem zagaenog okolia
Dnevni avaz i Nezavisne novine najvie su, u odnosu na

ostale praene tampane medije, u proteklom periodu, izvjetavali
o problemu prisutnosti zagaenog okolia.
Tuzli prijeti ekoloka katastrofa: Sve vei broj oboljelih od
bruceloze, kao i injenica da nijedno odlagalite u Tuzlanskoj
upaniji nema dozvolu za rad, zabrinjava tuzlansku javnost.711
Nezavisne novine objavile su tekst o ugroenosti biljnih i
ivotinjskih vrsta: Zahvaljujui nepostojanju takozvane crvene
knjige ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta, kao i tome to je BiH
jedina zemlja u okruenju koja dozvoljava komercijalni lov,
domae stanovnitvo u lovnim podrujima poelo je da ui strane
jezike. Rekli bi ovo optimisti kojima nije poznato da naa zemlja
na taj nain svakodnevno gubi dio svog ivotinjskog fonda, po
kojem je upravo ona karakteristina, a veoma veliki broj
endemskih vrsta potpuno nestaje.712
Plin bi mogao ugroziti okolinu: Uzrok poarnih arita
unutar rudarskog kopa Vihovii kod Mostara, koje ve nekoliko
mjeseci ispituju i pokuavaju ugasiti domai i strani strunjaci,
jeste kontinuirano izviranje plina iz unutranjosti ovog kopa,
potvrdio je za Dnevni avaz prof. dr. Abdulah Bai, dekan
Rudarskog fakulteta u Tuzli. Trenutno je u toku nalijevanje oko
400 tona vode u buotine, odnosno priprema sistema za hlaenje
prostora. 713
Osim gore izdvojenih tema na osnovu broja objavljenih
pregledanih lanaka, kategorija prava na ivot obuhvata i pogibije
u saobraajnim nesreama. Tokom proteklog perioda, biljeeni su
izvjetaji ministarstava unutranjih poslova o stradanju u
711
Dnevni list, 07. jul 2008., Dnevni list, 22. jul 2008.
712
Nezavisne novine, 06. maj 2008.
713
Dnevni avaz, 26. jun 2008.
440
saobraajnim nesreama prezentirani u medijima. Na podruju

BiH u proteklih pet godina dogodilo se 173.260 saobraajnih
udesa, u kojima je poginulo 2.059, a povrijeeno 47.626 ljudi.
Zbog ovih alarmantnih podataka, vlasti u FBiH napravile su
polazne osnove strategije sigurnosti drumskog saobraaja, s ciljem
poboljanja sigurnosti saobraaja za 30 osto u naredih pet godina.
'Osnovni cilj strategije je da bude smanjen broj poginulih u
saobraajnim udesima', kazao je Muhidin Ali, ministar FMUPa,
na prezentaciji ovog dokumenta. 714
5.9. Bruceloza
U ovu kategoriju ubrajaju se i tekstovi o brucelozi o kojoj

su mediji dosta izvjetavali tokom 2008. godine. Bruceloza bi
mogla uzeti danak (naslov): Na podruju HNK trenutno je 15
oboljelih od bruceloze, meu kojima prvi put ima i djece, dok ih je
tokom prole godine ukupno bilo 16. Ako se bolest nastavi iriti
ovom dinamikom, imat emo neslavno rekordnu godinu, kazala
je na jueranjem predavanju o brucelozi Zarema Obradovi,
efica Epidemiolokog odjela Zavoda za javno zdravstvo HNK. 715
U Srpsku uvoena stoka zaraena brucelozom:
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede raspolae
informacijama o dokazima o sluajevima stoke koja je zaraena
brucelozom, a koja je bila donirana velikom broju povratnikih
krajeva, poput Srebrenice, Gacka, Nevesinja i drugih. 716
714
715
Dnevni avaz, 22. maj 2008.
716
Glas Srpske, 29. jul 2008.
441
6. Zabrana ropstva i poloaja slinog ropstvu
U kategoriji zabrana ropstva i poloaja slinog ropstvu,

najprisutnije u medijima su bile teme koje su se odnosile na
trgovinu i krijumarenje ljudi (83), prostituciju (64),
maloljetniku prostituciju (21) i zabranu muenja (14). Za
potrebe analize pregledano je ukupno 182 lanka.
6.1. Prostitucija / djeija prostitucija
Mediji su u izvjetavanju naruavali kodeks zatite

malodobnih lica objavljivanjem identiteta djeteta. Pao jo jedan
lanac prostitucije: Inspektori MUPa Tuzlanskog kantona u
saradnji sa Specijalnom policijom jue su u naselju Slatina u Tuzli
uhapsili enu, iji identitet nije saopten, koja se posljednjih
nekoliko godina bavila organizovanjem prostitucije. Radi se o
izvjesnoj Sabini, koja je od Sevlete K. prije dvije godine iznajmila
stan na etvrtom spratu u Ulici Albina Herljevia 13. Osim
svodnice Sabine, u stanu je zateena i neimenovana prostitutka, a
privedena je i Sabinina malodobna kerka. (Novinari su duni
zatiti identitet djeteta u postupcima u kojima je, inae, iskljuena
javnost lan 11.) 717
Jedan od etvoro uhapenih zbog organizovanja
prostitucije u Tuzli Zvonko Kovaevi (31), zvani Munja, u
Opinskom sudu u Tuzli osuen je na 13 mjeseci zatvora, dok je
protiv Slavice Daki (50) iz Tuzle, u ijem stanu je organizovana
prostitucija, podignuta optunica. Kovaevi je s kantonalnom
tuiteljicom Dijanom Mili sklopio sporazum o priznanju krivnje
717
Kodeks za tampu BiH, Sarajevo: BH Savjet za tampu, 2006; tekst je
objavljen u Nezavisnim novinama, 26. februar 2008. godine
442
i prihvatio da mu se, bez suenja, izrekne kazna od 13 mjeseci

zatvora. 718
Pripadnici ministarstava unutranjih poslova Federacije
BiH i Tuzlanskog kantona pretresli tokom jula ugostiteljski
objekat motel Tuzla u ikom Brodu kod Tuzle, te uhapsili
vlasnika, Mustafu Krasnia, i jo dvojicu mukaraca zbog sumnje
da organizuju prostituciju u objektu. Kako je saoptilo
Ministarstvo unutranjih poslova Tuzlanskog kantona, u akciji su
pronaene etiri djevojke koje su tu radile, od kojih su tri
dravljanke Srbije, a jedna je iz nae zemlje, te su sve prebaene u
sigurnu kuu. 719
Diskriminatorska terminologija nazivanja
ovisnika/ovisnica narkomanima/narkomankama zapaeni su u
Dnevnom avazu: Vrbovali narkomanke za prostituciju. 720
Mediji su intenzivno pratili sluaj otkrivanja djeije prostitucije.
Derventa, grad u kome majke rtava prostitucije mole pravosue
da radi svoj posao, naslov je teksta u kojem se opisuje dogaaj iz
oktobra 2007. godine kada su tri srednjokolke prijavile dobojskoj
policiji da su, gotovo tri godine kontinuirano, rtve prisilne
prostitucije. Od devet uhapenih, pritvor je odreen Goranu
Jevtiu i Slavii Vukoviu. Majke rtava su ogorene jer su na
slobodi ostali organizatori i osumnjieni makroi Milivoje Novi i
edo Markeli.721 estorica optuenih za maloljetniku
prostituciju u Derventi izjasnili su se na Sudu BiH da nisu krivi.
Goran Jevti (26), Slavia Vukovi (29), Davor Cvijanovi (33),
Milivoje Novi (55), Branislav Novi (29) i edo Markeli (51)
718
719
Osloboenje, 20.07.2008., Dnevni avaz, 20.07.2008.
720
Dnevni avaz, 13. januar 2008.
721
BH Dani, 18. januar 2008.; Glas Srpske, 18. mart 2008.; Nezavisne novine,
26. avgust 2008.
443
optueni su da su seksualno iskoritavali maloljetnice, kao i da su

organizovali pruanje seksualnih usluga maloljetnica. 722
Sluajevi djeije prostitucije bili su najmnogobrojniji u
izvjetavanju medija u proteklom periodu. Dinko Tanovi (26) i
Alma atibui (21) iz Tuzle, uhapeni prije mjesec dana nakon
prijave petnaestogodinjakinje da je prisiljena na bludne radnje,
optueni su zbog navoenja maloljetnica na prostituciju,
saopteno je jue iz Kantonalnog tuilatva Tuzla. Tanovi je s
prijateljicom Almom sredinom prole godine u tri navrata AB.
(14) i E.B. (15) iz Tuzle odvezao u Gradaac, gdje su nepoznatim
mukarcima pruale seksualne usluge. 723
6.2. Trgovina i krijumarenje ljudima
Prema nalogu Tuilatva BiH, u velikoj akciji Dravne

agencije za istrage i zatitu (SIPA) u Trebinju, uhapeno je 12
osoba koje se sumnjie da su povezane s krijumarenjem ljudi i
trgovinom droge, potvrdio je to u svom javnom nastupu
portparol Tuilatva BiH, Boris Grubei. Prema informacijama
drugog izvora, u Trebinju je uhapeno deset osoba. 724
Pripadnici banjaluke kriminalistike policije uhapsili su
poetkom maja 2008. godine pet osoba osumnjienih da su
poinili krivina djela trgovine ljudima radi vrenja prostitucije i
spolnog nasilja nad djetetom. Uhapeni su D. T. (30) iz Srpca, .
C. (54) i O. B. (53) iz Laktaa, te N. V. (58) i G. R. (62), obojica iz
Banje Luke. D. T. se tereti da je poinio krivino djelo trgovine
ljudima radi vrenja prostitucije. 725
722
Nezavisne novine, 12. jul 2008., Glas Srpske, 12. jul 2008.
723
724
Dnevni avaz, 17. april 2008.
725
Dnevni avaz, 29. maj 2008.
444
7. Pravo na pravino suenje i stanje u pravosuu
Pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini ini kompleksna

administracijska struktura. Pored Suda BiH, koji kroz tri
odjeljenja procesuira sluajeve suenja za ratne zloine,
organizirani kriminal i opi kriminal, u BiH djeluju ustavni
sudovi i vrhovni sudovi na entitetskim nivoima, te kantonalni
(Biha, Novi Travnik i Sarajevo) i okruni sudovi (Banja Luka i
Bijeljina). Na opinskom nivou djeluje Opinski sud epe, a na
nivou Brko distrikta Apelacioni sud Brko distrikta i Osnovni
sud Brko distrikta.
Izvjetavanje medija o sudskim procesima na opinskom,
kantonalnom, entitetskom i dravnom nivou jo uvijek ne protie
sasvim transparentno i sudskim izvjetavanjima, posebno kada je
rije o izvjetavanjima sa suenja za ratne zloine, mediji i dalje
izvjetavaju u skladu sa svojom ureivakom politikom, koja je,
uglavnom, nacionalistika ili zastupa parcijalne interese jedne
nacionalne grupe. Sudski proces,i bilo da se radi o ubistvima,
raznim oblicima nasilnitva, ili ratnim zloinima, veoma su
prisutni u bh. tampanim medijima.
Ova je kategorija na drugom mjestu po zastupljenosti sa
2.505 tekstova ili 19 posto od ukupnog broja selektiranih
novinskih tekstova za analizu. U okviru ove kategorije, mediji su
najvie izvjetavali o suenjima i presudama za razne kriminalne
radnje (941 tekst), zatim o suenjima za ratne zloine (882), o
suenjima i presudama za ubistva izvjetavali su 376 puta, dok su
uopeno o radu sudova i reformi pravosua pisali 306 puta.
445
7.1. Suenja za ratne zloine
Rezultati monitoringa medija pokazuju da teme ratnih

zloina i suenja optuenima za ratne zloine i dalje imaju snaan
utjecaj u podravanju nacionalistikih ideologija, entitetske
polariziranosti i pokazuje se kao odlian instrumentarij u
dodatnom irenju istih. Ovakva slika jasno ukazuje na
nepostojanje transparentnosti i kvalitetne suradnje izmeu
sudova i medija gdje mediji esto kreiraju vlastitu sliku onoga to
sluajevi za ratne zloine predstavljaju i nain na koji se vode i
procesuiraju na sudu. Ovo je posebno vidljivo prilikom
izvjetavanja o radu Suda BiH. Dnevni list je u svom lanku
kritizirao rad suda: SUD BiH postao politiki, po uzoru na Haag
(naslov): Predsjednik Saveza logoraa Republike Srpske Branislav
Duki ocijenio je da je oslobaajua presuda za efika Alia pred
Sudom BiH poraavajua i sramna za srpske rtve te da potvruje
da je taj sud postao politiki. 726
Branko Mitrovi, okruni tuilac za procesuiranje ratnih
zloina iz Banja Luke, na konferenciji Centra civilnih inicijativa
(CCI), povodom prezentacije dokumenta "Procesuiranje ratnih
zloina u BiH: zakljuci i preporuke", izjavio je kako u BiH ne
moemo biti zadovoljni dosadanjom dinamikom procesuiranja
predmeta ratnih zloina. 727
Nacionalistiki diskurs dosta je vidljiv u nainu
izvjetavanja Glasa Srpske sa vrlo dominantno prisutnim
prefiksom srpski: Vode istrage samo protiv Srba: Inisistiramo na
promjeni odnosa prema pitanju procesuiranja ratnih zloina u RS
jer su vlasti FBiH osmislile kampanju s ciljem da samo Srbe
726
Dnevni list, 12. april 2008.
727
Nezavisne novine, 24. april 2008.
446
prikau kao zloince, a Bonjake kao rtve i tako osnae u namjeri

za ukidanjem RS 728 ili U BiH osporavaju srpske rtve. 729
Samo se Srbima i Hrvatima sudi: Pravosue, sudstvo i
nadlena tuilatva u BiH u jednom dijelu uope ne funkcioniraju,
a u drugom se procesuiraju selektivno prema principu nacionalne
pripadnosti, ocijenilo je Udruenje Croatia libertas. "Nad
Hrvatima i Srbima se pokreu postupci, ali nad Bonjacima ne.
Iako su prijavljeni za ratne zloine, tuilatva ne pokreu procese
u skladu sa zakonom i preporukom Medunarodnog suda za ratne
zloine (ICTY)", saopteno je iz Udruenja. 730 Sud BiH ima
jednostran pristup ratnim zloinima i stalo mu je da ovdanju
javnost i meunarodnu zajednicu uvjere da je Republika Srpska
(RS) nastala na ratnom zloinu i genocidu, izjavio je predsjednik
Borake organizacije RS-a, Pantelija urguz, a prenijelo je
Osloboenje. 731
Premijer Republike Srpske, Milorad Dodik, izjavio je
prilikom posjete Gradiki kako treba obiljeavati dan stradanja
Srba u akciji Hrvatske vojske Bljesak kako bi se ukazalo na
potrebu da se, naveo je, procesuiraju zloini poinjeni tom
prilikom, javila je Fena. 732
Kada je rije o praenjima pojedinanih sudskih sluajeva i
suenja za ratne zloine mediji su, izmeu ostalih, intenzivno
pratili suenja Rasimu Deliu (Dnevni avaz: 07.04., 15.04., 16.04.,
17.04., 23.04., 04.05., 08.05.2008., Dnevni list: 05.03.2008., Glas
Srpske: 12.-13.04.2008., Osloboenje: 09.04., 11.04., 18.04., 22.04.,
26.04., 08.05.2008., BH Dani: 18.04., 04.04.2008.), optuenom za
zloine mudahedina u centranoj Bosni i Iliji Juriiu, za napad na
vojnike JNA, tzv. Tuzlanska kolona (BH Dani: 16.05.2008.,
728
Glas Srpske, 28. februar 2008.
729
Glas Srpske, 25. februar 2008.
730
731
Osloboenje, 6. maj 2008.
732
447
Dnevni avaz: 23.02., 27.02., 01.04., 06.04., 11.04., 12.04., 14.04.,

11.04., 22.05.2008., Dnevni list: 11.01., 16.01., 18.01., 22.01.,
23.01., 23.02.2008., Nezavisne novine: 23.02., 01.04.2008.,
Osloboenje: 23.02., 26.02., 11.04., 17.05., 23.05.2008., Glas
Srpske: 26.02., 28.03., 11.04., 12.-13.04.2008.), te reagirali na
oslobaajuu presudu Ramuu Haradinaju (Dnevni avaz,
12.04.2008., Nezavisne novine, 05.04.2008., Reporter 09.04.,
16.04.2008., Glas Srpske, 04.04., 05.-06.04.2008.) Teko je i poeti
priu o oslobaajuoj presudi izreenoj Ramuu Haradinaju
(Ramush) po optunici u 37 taaka, koja ga tereti za zloine protiv
ovjenosti i krenja zakona i obiaja ratovanja. Kompletan je
proces, po mnogo emu, bio prava lakrdija i ostavio je mrlju na
Meunarodnom tribunalu za zloine na podruju bive
Jugoslavije (ICTY). Neposredni rezultat presude je irenje, a
nikako suavanje ogromnog jaza koji postoji izmeu dvije
ukljuene etnike grupe. 733
Da beogradski proces Ilije Juriia ima sve odlike
montiranog, svjedoe i pritisci kojima je izloen u zatvoru. Kada
se, nakon devetomjesenog pritvora u beogradskom Okrunom
zatvoru, pojavio pred sudskim vijeem Okrunog suda u
Beogradu, Ilija Jurii je svoju odbranu poeo ovako: Nisam
nikakav kriminalac, pogotovo nisam ratni zloinac. Do sada u
ivotu nikad nisam sudski odgovarao. Bukvalno reeno, ja nemam
ni ukor razrednog starjeine u svom ivotu. 734
Dnevni list i Glas Srpske su dosta izvjetavali o tubi
logoraa Republike Srpske za naknadu nematerijalne tete i
zloine poinjene u logorima u FBiH (Dnevni list, 09.01., 13.01.,
21.01.2008.; Glas Srpske, 26.-27.01.2008.).
...Hrvatski logorai Domovinskog rata najavili su
tubu protiv BiH zbog svih patnji i stradanja koje su
733
Glas Srpske, 05.-06. april 2008.
734
BH Dani, 16. maj 2008.
448
pretrpjeli tijekom godina provedenih u zatoenitvu u

logorima pod kontrolom Armije BiH i Vojske RS-a. 735
Biljana Plavi, nakon nepunih est godina odsluene
kazne, u augustu 2008. godine godine izlazi iz zatvora?!, naslov je
teksta u kojem stoji kako e Biljana Plavi, jedina ena koju je
Haki tribunal osudio za zloine protiv ovjenosti,
najvjerovatnije izai iz zatvora. lanovi odbora za putanje na
slobodu Biljane Plavi, Svetozar Mihajlovi i Ostoja Kneevi,
boravili su u vedskom zatvoru Hinseberg u posjeti bivoj
predsjednici Republike Srpske kako bi se s njom dogovorili o
zahtjevu za prijevremeno putanje na slobodu. 736
asopis Novi reporter izvjetavao je o donoenju
oslobaajue presude Naseru Oriu: Pomilovanje: Prosto reeno,
albeno vee 'poderalo je ionako 'sakatu' optunicu Hakog
tuilatva, te ozbiljno naruilo Pretresno vee koje se ni samo nije
previe trudilo da razjasni nejasnoe koje je pred sudije iznelo
Tuilatvo tokom trajanja suenja. Prema miljenju onih koji su
pratili tok suenja, dokazi i svedoci na nain kako ih je Tuilatvo
izvelo nisu tako ubedljivo teretili Oria. Naroito su bile groteskne
situacije u kojima su pojedini svedoci Tuilatva govorili sve
najbolje o optuenomNaser Ori vratio se etvrtog jula po
podne iz Hakog tribunala u BiH kao slobodan ovek. Na
sarajevskom aerodromu saekali su ga kao 'heroja' njegovi saborci.
Oni su sada jo uvereniji neko vie, neko manje da imaju razloga
da budu zadovoljni nakon oslobaajue presude Oriu koju je
donelo petolano albeno vee Hakog tribunala, tim pre to ni
Tuilatvo BiH do sada nije pokazalo ni najmanje volje da optui
nekog od 'orievaca'. 737
Slinim intezitetom izvjetavao je Glas Srpske: Sramota
Hakog tribunala: albeno vijee Hakog tribunala oslobodilo je
735
Dnevni list, 19. februar 2008.
736
Slobodna Bosna, 15.05.2008.
737
Reporter, 9.07.2008.
449
ratnog komandanta bonjakih snaga u Srebrenici Nasera Oria

odgovornosti za ratne zloine poinjene nad Srbima tokom 1992. i
1993. godinePortparol Tuilatva za ratne zloine Srbije Bruno
Vekari izjavio je da odluka Apelacionog vijea Hakog tribunal
da oslobodi Oria nee doprinijeti pomirenju u region, 738, te
Dnevni list Naser Ori osloboen svih optubi: Odvjetnik
Miroslav Mike smatra da je oslobaajua presuda Naseru Oriu
'krah smisla Hakog tribunala onako kako je predvidio UN kad ga
je osnovao. Odluke suda se inae ne komentiraju, ali je evidentno
da je najvei broj Srba optuen u Hagu, zatim Hrvata i najmanji
broj Bonjaka'. 739
Jednako je praen i rad sudova o broju procesuiranih
sluajeva za ratne zloine. Tako Nezavisne novine izvjetavaju
kako je MUP RS od 1992. godine podnio tuilatvima 705
krivinih prijava protiv 6.701 osobe osumnjiene za ratne zloine
nad 21.283 rtve. Tom je prilikom Gojko Vasi, naelnik Uprave
kriminalistike policije Ministarstva unutranjih poslova
Republike Srpske, izjavio kako je nezadovoljan dinamikom
pojedinih istraga. 740
Tuiteljstvo BiH ima podatke o zloinima nad Srbima,
izvjestilo je Osloboenje, pozivajui se na izjavu lana Tima za
istraivanje i dokumentiranje kaznenih djela ratnog zloina pri
Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Srpske, Radovana
Pejia, koji je najavio kako su svi podaci o zloinima nad Srbima
u apljini i Stocu poznati Tuiteljstvu BiH i da se sada eka
procesuiranje. 741
Meu znaajnijim dogaajima bilo je hapenje Radovana
Karadia optuenog za ratne zloine poinjene tokom rata u BiH.
Ovakav dogaaj kreirao je pogodnu platformu za ispoljavanje
738
Glas Srpske, 4.07.2008., Glas Srpske, 5. i 6.07.2008.
739
Dnevni list, 4.07.2008.
740
741
450
nacionalistike, faistike i homofobne retorike u medijima, pa sve

do koritenja neprihvatljive terminologije. Jedan od primjera je
izvjetavanje Dnevnog avaza. Krvolok optuen za genocid i
zloine protiv ovjenosti: Karadi je optuen pred Hakim
tribunalom za genocid, umijeanost u genocid, likvidacije,
ubistva, kanjavanja, deportaciju, nehumane akte i ostale zloine
poinjene prema Muslimanima. 742
Balkanska istraivaka mrea (Balkan Investigative
Reporting Network BIRN BiH) i Fondacija Konrad Adenauer,
na bazi monitoringa i analize medijskih natpisa o hapenju
Radovana Karadia, za period 24. jul 31. jul 2008. godine, izdali
su publikaciju Historija u sjeni senzacije Regionalni mediji o
hapenju Radovana Karadia. Na promociji u Sarajevu, istakla
je urednica ove knjige, Nidara Ahmetaevi: Generalni
zakljuak publikacije jeste da se u vremenu odmah nakon
hapenja Karadia pisanje odmie od sutine prie i okree
senzacionalizmu. Ono to smo vidjeli kroz monitoring jeste da
je i dalje u regionu prisutna politika propaganda u medijima...
Takoer se moe konstatovati da su mediji, zaokupljeni utrkom za
ekskluzivnim vijestima, zaboravili rtve, pa donekle i pravila
profesije, kazala je Ahmetaevi. Rad na publikaciji poeo je ve
u septembru 2008. godine, dodala je Ahmetaevi, a uraen je
monitoring preko 1.000 lanaka iz dvadesetak sedminih i
dnevnih novina. 743
7.2. Suenja i presude za ubistva
Suenja i presude za ubistva su na treem mjestu po

brojnosti nakon suenja za nasilnitva, organizirani kriminal,
742
Dnevni avaz, 31. jul 2008.
743
Vie o publikaciji i projektu na stranici http://www.bim.ba/bh/1/50/16608/
451
korupciju, kao i tekstove koji su se odnosili na suenja za ratne

zloine. Dva dogaaja, koja su obiljeila prolu godinu kada je
rije o medijskom izvjetavanju, intezitetu i kontinuitetu praenja,
jesu ubistvo Denisa Mrnjavca (Dnevni avaz, 09.02., 16.02.,
21.02.2008., Nezavisne novine, 18.02., 19.02., 20.02.2008., BH
Dani, 15.02.2008. - devet lanaka, Osloboenje,16.02.2008., Glas
Srpske, 12.02., 16.-17.02.2008., Dnevni list, 14.02.2008. tri
lanka, 13.02.2008. - dva lanka, 12.02.2008., Dnevni avaz, 07.02.,
09.02.2008. - tri lanka, 11.02., 12.02.2008. - etiri lanka, 13.02.,
16.02.2008. - dva lanka, 20.02.2008. - dva lanka, 26.02.2008.,
Nezavisne novine, 09.02., 11.02.2008. - dva lanka, 12.02.2008. -
dva lanka, 14.02.2008. - tri lanka, 23.02.2008. - dva lanka,
26.02.2008., Osloboenje, 09.02.2008. - tri lanka, 12.02., 13.02.,
14.02., 16.02.2008. - dva lanka, 20.02.2008. - dva lanka,
21.02.2008. - dva lanka, 23.02.2008. - tri lanka, 24.02.2008., Start
BiH, 19.02.2008. - dva lanka, Glas Srpske, 07.02.2008. - veoma
mali tekst, 13.02.2008., BH Dani, 22.02.2008. - tri lanka,
Reporter, 20.02.2008. - dva lanka, Start BiH, 19.02.2008.,
Nezavisne novine, 15.02.2008. - tri lanka, 15.02.2008.,
Osloboenje, 12.02.2008., Slobodna Bosna, 14.02.2008.,
Osloboenje, 12.02.2008., Dnevni list, 14.02.2008. - etiri lanka,
13.02.2008. - tri lanka, 11.02., 12.02.2008. - tri lanka,
22.02.2008., Dnevni list, 24.02.2008. - dva lanka, 28.02.2008. -
dva lanka, 15.02., 20.02.2008.) i ubistvo Ljubice Spasojevi-
oki (Nezavisne novine, 22.01.2008., Dnevni avaz, 21.01.2008.,
Glas Srpske, 22.01., 23.01., 28.01.2008., Dnevni list, 22.01., 23.01.,
24.01., 28.01.2008., Nezavisne novine, 08.05., 09.05., 16.05.2008.,
Osloboenje, 06.05., 07.05.2008. - dva lanka, 09.05., 16.05.2008.,
Dnevni avaz, 06.05., 21.05.2008.), odnosno suenja za pomenuta
ubistva.
Krajem januara 2008. godine, u sarajevskom naselju
Hrasno, dvojica su maloljetnika poinila ubistvo tako to su
benzinom polili i zapalili sedamdesetdvogodinjugodinju
Sarajku, Ljubicu oki Spasojevi. Poetkom februara, u
452
tramvaju u uem centru Sarajeva, noem je izboden

sedamnaestogodinji Denis Mrnjavac. Ubistvo koje je poinio
maloljetni Nermin S. (17) uz sauesnitvo Ademira Lelovia (18) i
Berina Talia (18), podiglo je grad na noge. Dva ubistva na
poetku godine, svako od njih brutalno na svoj nain, u prvi plan
su stavili (ne)sigurnost graana i problem maloljetnike
delinkvencije. Iz nezadovoljstva graana gradskim vlastima
izrodili su se i prvi masovni graanski protesti gdje su traene
ostavke gradskih i kantonalnih funkcionera.
Prva zanimljiva injenica odnosi se na medijsko
izvjetavanje o ova dva dogaaja i karakterie je senzacionalizam i
etniko-nacionalno karikiranje. U sluaju ubistva starice, veina
medijskih objava poivala je na slinoj matrici: Dvojica
maloljetnika romske nacionalnosti u sarajevskom naselju Hrasno
napali staricu, a potom je posuli benzinom i zapalili. Iako je u
pitanju maloljetniki kriminal, koji se tokom 2008. godine u BiH
pokazao u nekoliko runih epizoda, gotovo svi su mediji u ovom
sluaju isticali nacionalni identitet maloljetnih poinilaca zloina.
(Navest emo samo neke primjere gdje se pominje konstrukcija
maloljetni Romi, i to su: Dnevni avaz, 21. januar 2008., strana
14 i 22. januar 2008., strana 17; Nezavisne novine, 22. januar
2008., strana 3; SAN, 22. januar 2008., strana 7; Euroblic, 22.
januar 2008., strana 15; Veernje novosti, 22. januar 2008., strana
13; Osloboenje, 23. januar 2008., strana 22; Glas Srpske, 23.
januar 2008., strana 8). S druge strane, u sluaju ubistva Denisa
Mrnjavca, pojedini mediji iz Hrvatske (posebno televizija Nova i
agencija HINA) su isticali kako je Denis Mrnjavac Hrvat i kako su
maloljetnici koji su ga ubili Bonjaci.
Opinski sud u Sarajevu je poetkom oktobra 2008. godine
izrekao prvostepenu presudu u procesu koji se vodio protiv
izvritelja ubistva Denisa Mrnjavca. Kako stoji u presudi,
sedamnaestogodinji Nermin S. proglaen je krivim za poinjeno
ubistvo Denisa Mrnjavca te je osuen na 9,5 godina zatvora.
453
Njegovim pomagaima sudi se u odvojenim procesima. Poetkom

2009. godine, Kantonalni sud u Sarajevu donio je odluku da se
prvostepenska presuda, kojom se Nermin Sikiri osuuje na devet
godina i est mjeseci zatvora, preinai, te da se optuenom povea
kazna, zatraivi punu kaznu od 10 godina zatvora. Na odluku se
alila i odbrana koja je traila ponovno suenje i manju kaznu.
7.3. Suenja i presude za druge kriminalne radnje
Pod drugim kriminalnim radnjama podrazumijevaju se

provale, krae, ugroavanje javne sigurnosti, utaje poreza,
trgovina ljudima i drugo.
Mediji su najvie panje posvetili suenju organiziranoj
kriminalnoj grupi na ijem se elu nalazi Muhamed Ali Gai. U
jednom od tekstova, koji je objavio sarajevski magazin BH Dani,
stoji: Istraga koju Kantonalno tuilatvo Sarajeva vodi protiv
Muhameda Alija Gaija povodom osnovanih sumnji za neka od
najteih krivinih djela istovremeno otkriva labirint moi, straha,
korupcije i kriminala kojim se mijenjaju davno usvojeni
urbanistiki planovi i legalizira nepojmljiva drskost u bespravnoj
gradnji. BH Dani donose hronologiju nastanka Gaijevog
poslovnog objekta u centru Sarajeva kojem su gradski monici
namijenili legalizaciju 744
Suenje je voeno pred Vijeem Kantonalnog suda u
Sarajevu kojim predsjedava sutkinja Dalida Burzi, a uz
Muhameda Gaija, optueni za udruivanje u zloinaku
organizaciju radi vrenja vie krivinih djela jesu i Aziz Gai,
Mirsad Krasni, Amir Kasumi, Engin Proha, Muharem auevi,
Edin Hot i Sinan Ljuca. Ova se grupa, od poetka godine, nalazila
u pritvoru sarajevskog Kazneno-popravnog zatvora. Optunica
744
BH Dani, 25.05.2008.
454
obuhvata i Adnana Alomerovia i Ljirima Bitiija, koji su u bijegu

i za kojima je raspisana potjernica. Suenje se odvijalo pod jakim
obezbjeenjem sudske policije. U 12 taaka optunice, koja je
podignuta 30. jula ove godine, brai Gai i ostalima stavlja se na
teret veliki broj krivinih djela, kao to su iznuda, nasilniko
ponaanje, bespravna gradnja, utaja, te ubistvo Ramiza Delalia.
Optunicom je obuhvaeno vie od stotinu svjedoka i blizu 1.000
materijalnih dokaza koji trebaju biti uloeni na suenju.
7.4. Rad sudova
to se tie rada sudova, najvie tekstova zabiljeeno je o

radu sudija/sutkinja, o mehanizmima njihovog izbora, njihovim
smjenama radi zloupotrebe poloaja, te reformi pravosua. U
nekoliko navrata mediji su izvjetavali i o razliitim strategijama i
inovacijama u radu sudova, prvenstveno u sluajevima ratnih
zloina.
Mediji su redovno izvjetavali o radu sudova kada je rije o
periodinim i godinjim izvjetajima procesuiranih sudskih
sluajeva i rijeenih predmeta. Vrhovni sud Federacije BiH
prole godine rijeio je 4.557 predmeta, to smatram veoma
dobrim rezultatom s obzirom na to da smo zaostatke smanjili za
18 posto. U tom periodu primili smo 3.407 novih predmeta, dok
su iz 2006. godine zaostala 6.533 sluaja, kazao je juer na pres-
konferenciji Amir Jaganjac, predsjednik Vrhovnog suda FBiH.
Prole godine rijeeno je 13 predmeta ratnih zloina, sueno je za
125 ubistava, a izreeno je ukupno 1.037 godina zatvora. 745
Van zatvora 105 osuenika (naslov): Stotinu pet
osuenika s podruja Zenice, koji svoju kaznu moraju odsluiti u
Kazneno-popravnoj ustanovi u Busovai, nalaze se kod svojih
745
455
kua i nisu otili na izdravanje jer za njih nema mjesta u tom

zatvoru, kazala je predsjednica Opinskog suda Zenica Dijana
Ajanovi. Primljeno je samo 11 osuenika, a ak 230 puta smo
zabiljeili vraanje s kapije KPZ-a Busovaa kae Ajanovi. 746
Dnevni avaz je dosta prostora poklanjao kritikama rada
sudova, nainima procesuiranja ratnih zloina i reformi
pravosua: Dovoljno garancija da nevini nee biti osueni:
Visoko sudsko i tuilako vijee BiH (VSTV BiH) poziva sve
politiare i zvaninike u BiH da u svojim istupima podre
izgradnju nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosua, a
ne da rade suprotno, kazao je juer za 'Dnevni avaz' Zekerija
Mujkanovi, potpredsjednik VSTV-a, reagirajui na izjavu
premijera RS Milorada Dodika da je 'Sud BiH osnovan s
namjerom da disciplinuje Srbe i Hrvate'. 747 Tuilatvo ne smije
tititi politike licemjere: Supruga jednog pripadnika 'alirske
grupe' Hada Boudele (Boudellaa), Naa Dizdarevi, od novinara
'Dnevnog avaza' juer je saznala za Naredbu Kantonalnog
tuilatva Sarajevo. Prolog ponedjeljka podnijela sam apelaciju
Sudu za ljudska prava u Strazburu protiv BiH, FBiH i Tuilatva
BiH, jer su vie od dvije godine opstruirali moju krivinu prijavu
protiv Lagumdije i ostalih odgovornih za deportaciju.748;
Sramno je da je Sud BiH na stranim donacijama: Predsjednik
Helsinkog odbora za Republiku Srpsku (RS) Branko Todorovi
rekao je za agenciju Justice Report da su najea krenja ljudskih
prava u BiH etnika i religijska diskriminacija, koje su
sistematske, prenosi Srna. On smatra da procesuiranje ratnih
zloina ne ide oekivanim tempom i da Vijee ministara BiH
treba otvoriti to pitanje749.
746
Dnevni avaz, 23. februar 2008., Nezavisne novine, 25. februar 2008.
747
748
749
456
Pravo i pravda: Grad na Neretvi potresla je vijest o

treoj po redu oslobaajuoj presudi u sluaju Vranica
protiv zapovjednika Vojne policije HVO-a Mostar eljka
Didia Dide i ostalih. Mada je Mostarcima sasvim
poznato da su veina iz grupe optuenih bili gospodari
ivota i smrti u njihovom gradu tokom ratne 1993. godine,
presuda sudije Slavka Pavlovia, ipak, konstatira
suprotno. 750
Protesti pred Sudom BiH idue sedmice:
Udruenje Istina Kalinovik 92 idue sedmice organizirat
e proteste pred Sudom BiH zbog jueranje odluke tog
suda da orislava Akrabu i Neu Zeljaju pusti da se
brane sa slobode. Porodice nestalih, preivjele rtve i
svjedoci ogoreni su takvom odlukom i od svih
relevantnih institucija u BiH trait emo da se optueni
vrate u pritvor.751
orbo: U Bijeljini mogu biti mirni samo poinioci
zloina: Helsinki odbor za ljudska prava RS nezadovoljan
je radom pravosua na istragama i procesuiranju zloina
koji su se desili 1992. u Bijeljini, kazao je Sadik Pazarac,
predstavnik HO, na okruglom stolu u Bijeljini o temi
'Znaaj i uvjeti procesuiranja ratnih zloina', koji je
organizirala Misija OSCE-a u BiH. Salem orbo,
predsjednik Udruenja 'Povratak', naglasio je da je
nezadovoljan radom Okrunog tuilatva, istiui da u
Bijeljini mogu biti mirni samo oni koji su zloine
poinili. 752
Sluaj Alirska grupa, gdje se elnici BiH iz perioda
vladavine Alijanse za promjene (2000. 2002.) terete za predaju
est osoba amerikim vlastima, zauzimao je dosta medijskog
750
751
752
Dnevni avaz, 13. jun 2008., 15. jun 2008.
457
prostora: Zato Tuilatvo ne procesuira Lagumdiju, Limova i

ostale? Zato Tuilatvo ne procesuira Lagumdiju, Limova i
ostale? Naa Dizdarevi, supruga jednog od bh. dravljana
zatoenih u amerikoj bazi Gvantanamo na Kubi, podnijela je
apelaciju Meunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu
protiv BiH i FBiH zbog 'odugovlaenja u procesuiranju
odgovornih' za predaju est osoba amerikim vlastima, koje su
nakon toga prebaene na Kubu. 753
U Mostaru su predstavnici Posebnog odjela za ratne
zloine Tuilatva BiH predstavili novi pristup i novu strategiju u
procesuiranju optuenih za ratne zloine. Nova strategija predvia
selektivan pristup, po kojem prednost dobijaju oni predmeti koji
se odnose na najvee zloine poinjene protiv svakog od tri
konstitutivna naroda. U dosadanjih 16 godina za ovakve zloine
u BiH procesuirano je 250 osoba. 754
8. Pravo na zatitu privatnog ivota, porodice,

stana i prepiske
Kada je u pitanju ova kategorija, mediji su joj posvetili

najmanje panje, a najzastupljenije su bile teme uvoenja novog
sistema prislukivanja, pretresi stanova, dok je zabiljeen i jedan
dio tekstova koji su bili openitije tematike, ali su se odnosili na
privatnost.
U toku protekle godine, mediji su dosta panje posvetili
otuivanju dokumenata iz porodine kue Radovana Karadia,
kao i kua osoba na koje se sumnja da u njima ive Karadievi
suradnici/suradnice. Tako su Nezavisne novine pisale kako je
753
Dnevni avaz, 11. i 26. jun 2008.; Slobodna Bosna, 26. jun 2008., Nezavisne
novine, 25. jun 2008.
754
458
jedinica za posebne istrage MUP-a Republike Srpske pretresla

kue Borie Barianina i Duka Mhajlovia sa Pala, ratnih lanova
pratnje hakog bjegunca Radovana Karadia. Pozivajui se na
izvore iz Ministarstva unutranjih poslova Republike Srpske, ovaj
list izvjetava kako je pretres izvren po nalogu Suda BiH, u cilju
otkrivanja eventualnih tragova i dokaza koji bi Barianina i
Mihajlovia mogli dovesti u vezu sa pomagakom mreom
Karadia. Pretres je poeo u ranim jutarnjim asovima u saradnji
sa Jedinicom za podrku Istono Sarajevo i trajao je nekoliko
sati. 755
Pripadnici NATO snaga, uz asistenciju Ministarstva
unutranjih poslova Republike Srpske, pretresli su krajem aprila
2008. godine kuu banjalukog biznismena Gorana Marinkovia.
Akcija, koja je trajala oko pet asova, izvedena je po nalogu
Hakog tribunala. Kako je saopteno, nakon petoasovne akcije,
pripadnici NATO snaga su pronali materijal koji e biti od
velike koristi u hvatanju osumnjienih za ratne zloine. 756
Poetkom godine, prvi ovjek SIPA-e, Mirko Luji, izrazio
je svoje sumnje u postojanje pasivnih sistema za prislukivanje, te,
stoga, graanima Bosne i Hercegovine nije mogao garantirati
potpunu zatitu od prislukivanja, jer i sam ne zna ko ga sve moe
prislukivati. 757 Na istu temu pisale su i Nezavisne novine,
naglasivi kako graani BiH nisu zatieni od nezakonitog
prislukivanja i kako se prislukivanje moe organizovati i za 100
konvertibilnih maraka. 758 Povodom obiljeavanja Evropskog dana
zatite linih podataka stiglo je i upozorenje kako su u BiH este
malverzacije sa linim podacima, jer CIPS-ov sistem nije dobar.
755
Nezavisne novine, 09. maj 2008.
756
757
758
Nezavisne novine, 28. januar 2008., strane 4 i 5
459
Kada je u pitanju sluaj Ilije Juriia, CIPS-ovom bazom se sluilo

Tuilatvo BiH i slalo line podatke Tuzlaka u Srbiju. 759
Predsjednik opozicione stranke u Republici Srpskoj,
Srpske drmokratske stranke (SDS), Mladen Bosi tvrdi da u
Republici Srpskoj postoji prislukivanje telefona pojedinaca koje
se zloupotrebljava u politike svrhe, ali da bezbjednosne slube u
Republici Srpskoj to ne smiju priznati. 760
Veliki broj medija najavio je kako e sistem za
prislukivanje telefonskih razgovora, presretanje SMS poruka i
elektronske pote, koji e koristiti Agencija za istrage i zatitu
(SIPA) biti aktiviran poetkom avgusta 2008. godine. 761
Zanimanje za sigurnost internetskih mrea i podataka u
Bosni i Hercegovini sve je vee, tako da je u Sarajevu ve
najavljena obuka prve generacije tzv. etikih hakera, ija e
osnovna misija biti da se bore protiv internet kriminala.
Zanimanje za ovakvu vrstu profila, ve su pokazale slube
unutranjih poslova. 762
Fondacija Toe Proeskog tui Bonjaka iz Mostara zbog
zloupotrebe lika i djela Proeskog, jer je izdao album sa slikama
tragine pogibije i sahrane makedonskog pjevaa. 763
Za sedamdesetdvogodinjeg Sarajliju Hasana Fazlinovia,
popularna bh. televizijska serija Lud, zbunjen, normalan
izazvala je brojne probleme, jer ga mnogi poistovjeuju sa sa
glavnim likom iz te serije, Izetom Fazlinoviem. Zbog tog
poistoveivanja sa likom iz serije, koja je po Hasanu puna
759
Dnevni list, 30. januar 2008., strana 8; Dnevni avaz, 27. februar 2008., strana
10
760
Glas Srpske, 28. maj 2008., strana 3
761
Osloboenje, 26. avgust 2008.; Nezavisne novine 07. avgust 2008.; 08. avgust
2008.; 20. avgust 2008.; 26. avgust 2008.; Dnevni avaz 06. avgust 2008.; 26.
avgust 2008.; Slobodna Bosna 14. jul 2008.
762
Osloboenje, 17. april 2008., strana 7
763
460
bljuvotina, njega esto zaustavljaju na ulici i vrijeaju ga: Vi

Fazlinovii ste seksualni manijaci. Pravi Fazlinovi najavio je da
e traiti obustavu televizijske serije i da e sigurno prestati plaati
televizijsku pretplatu. 764
9. Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti
Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti jeste sa 689 objava

bila meu srednje zastupljenim kategorijama. Najvie se tekstova
odnosilo na napade na vjerske objekte i zajednice, irenje etnike,
nacionalne i religijske mrnje (249), slijede problemi pri izgradnji
vjerskih objekata (239 tekstova), zatim odnos drave i crkve, te
sukobi izmeu vjerskih zajednica (121), (zlo)upotreba vjerske
slube i simbola (53) i na kraju napadi na vjerske slubenike (27).
Zanimljivo je da, ukoliko obratimo panju na medije i
njihovu nacionalnu i interesnu usmjerenost, da su oni uglavnom
potencirali ugroenost i probleme u svojoj vjerskoj zajednici.
Tako je Dnevni avaz najvie pisao o napadima na damije, ali i o
sluaju Fate Orlovi u Konjevi polju, Glas Srpske je, veinom,
pisao o napadima na pravoslavne crkve i o ugroenosti sprskog
naroda, dok je mostarski Dnevni list potencirao ugroenost
katolika i hrvatskog naroda, uope. 765
764
Dnevni avaz, 9. novembar 2008., strana 6
765
Istraivanje koja je raeno 2007. godine i uvrteno je u publikaciju Mediji i
religija, potvruje ovu tezu o potenciranju parcijalne ugroenosti religijskih
zajednica u BiH, dostupno na www.mediaplan.ba.
461
9.1. Napadi na vjerske zajednice/objekte i irenje vjerske

mrnje
U izvjetavanju o napadima na islamske vjerske objekte,

prednjaili su Dnevni avaz i Osloboenje, oba lista sa adresom u
Sarajevu. Isti je sluaj kada govorimo i o napadima na objekte
Srpske pravoslavne crkve (prednjai Glas Srpske), odnosno na
katolike objekte i groblja (Dnevni list je najvie izvjetavao o
ovome).
Tako je Dnevni avaz prenio kako je reisu-l-ulema efendija
Mustafa Ceri sazvao vanrednu sjednicu Rijaseta Islamske
zajednice BiH zbog napada na zakonom utvrena vjerska prava,
kontinuirane i sve brutalnije satanizacije vrijednosti islama i IZ u
BiH od strane nekih politikih partija putem elektronskih i
pisanih medija. Reagirajui na saoptenje SDP-a BiH u kojem
ova stranka reisa upozorava da ne dijeli djecu, Ceri je rekao
kako upravo SDP ima potrebu da satanizira IZ. 766 Tokom prvih
osam dana mjeseca ramazana irom Republike Srpske zabiljeeni
su brojni napadi i skrnavljenja damija, te fizike prijetnje i
provokacije upuene muslimanima. Na podruju Muftijstva
banjalukog desilo se nekoliko veoma ozbiljnih sluajeva, poput
napada na Sefer-begovu damiju, ili ruenja ograde oko
Arnaudije. 767
No, Dnevni avaz je pisao i o napadima na crkvene objekte i
vjerske slubenike koji nisu dio Islamske zajednice BiH. Tako,
krajem januara, ovaj list pie kako su razbojnici pitoljem prijetili
fra Miji Dolanu, nakon to su provalili u Franjevaki
provincijalat u Sarajevu. Kako je sam fra Dolan izjavio, motiv
ovoga napada nije bio vjerski, niti nacionalni, ve je to bila
pljaka. 768 Isto tako, Dnevni avaz objavljuje kako je Kantonalno
766
Dnevni avaz, 11. feburar 2008., strana 4; i 13. februar 2008., strana 13
767
768
Dnevni avaz, 23. januar 2008., strana 3; i 24. januar 2008., strana 8
462
tuilatvo Unsko-sanskog kantona podiglo optunice protiv etiri

mladia zbog osnovane sumnje da su u dva navrata izvrili
kazneno djelo pljake crkvenog objekta u Bosanskom Petrovcu. 769
O napadu na objekte Islamske zajednice BiH izvjetavali su
i drugi mediji, prednjaile su Nezavisne novine iz Banja Luke.
Nepoznati napadai opljakali su Medlis Islamske zajednice u
Zenici, uavi kroz prozor i naivi tetu ija se vrijednost
procjenjuje od 10 do 15 hiljada konvertibilnih maraka. 770
Uvredljivi grafiti pojavili su se na mostarskoj damiji na Babunu
koja je obnovljena 1969. godine. 771 U saopenju Medlisa Islamske
zajednice Mostar stoji kako je
...fizika prijetnja mostarskom muftiji ef. Smajkiu
prijetnja cijelom bonjakom narodu. 772
Bizarni dogaaj desio se i u Srebrenici, gdje je iz tamonje
crkve ukradeno sedam konvertibilnih maraka. 773
Najvie prostora, vandalskom inu skrnavljenja kipa
Gospe na Brdu ukazanja iznad Meugorja, posvetio je mostarski
Dnevni list. Kako su izvjestili mediji krajem avgusta, talijanskog
sveenika koji je doao u posjet Meugorju, na Brdu ukazanja
doekao je neobian prizor Gospinom kipu nedostajala je lijeva
ruka.
Udruga graana Front iz Tuzle pozvala je graane
pravoslavne vjere da u miru doekaju Boi, te da bojkotuju
liturgiju ukoliko je bude predvodio ratni huka i dokazani
mrzitelj svega to nije srpsko, vladika Vasilije Kaavenda. 774
769
770
Izvori: Osloboenje, 3. januar 2008., strana 20; i Nezavisne novine, 3. januar
2008., strana 13
771
772
Nezavisne novine, 29. februar 200.8, strana 4
773
774
463
U centru Zenice vandali su iarali zid Sinagoge koja je

izgraena jo daleke 1903. godine. 775
9.1.1. irenje vjerske mrnje
Vjerska netrpeljivost, vrijeanje pripadnika drugaijih

religijskih uvjerenja, ak i irenje mrnje, dio su bh.
svakodnevnice, bar prema pisanju medija. Ovdje navodimo samo
neke primjere koji su zaokupili medijsku panju.
U Mostaru je, na zidu sruene damije, osvanuo grafit: I
eat musli for breakfast! I like muslims!, na to je reagirala Islamska
zajednica u Mostaru. 776
SMS poruka, ksenofobinog sadraja, stigla je na mobilni
telefon petnaestogodinje Tuzlanke. Mali Turin tri poljem, a ja
za njim da ga koljem. Njemu mater pone plakat, ta u moram i
nju zaklat. Stignem bulu aim noi, da joj kaem ta je Boi,
stajalo je u sadraju SMS poruke koji je poslat sa broja poetnog
prefiksa 065, a enski glas koji se javio na taj broj, na upit
novinara, odgovorio je da je to trebalo da bude boina ala i
nakon toga je osoba prekinula vezu. 777
Tarik Sadovi je istakao kako je pria Darka Trifunovia iz
Beograda, inae samoprozvanog eksperta, o islamskom terorizmu
interesantna Evropi i da to stvara pogrenu sliku o bosanskim
muslimanima. 778
775
776
777
778
464
Voza gradskog trolejbusa izvrijeao je putnicu Sabahetu

Dahar rijeima: uti, ubre matoro, psujui joj Boga i govorei
joj kako je pokrivena da bi mogla krasti. 779
U epu su petnaestogodinjeg Josipa M., uenika
hrvatske nacionalnosti, na putu prema autobuskoj stanici pretukli
uenici bonjake nacionalnosti, to je izazvalo brojne reakcije, pa
i proteste njegovih sugraana. Vrlo brzo su identificirani napadai
na maloljetnog Hrvata u epu, a policija Zeniko-dobojskog
kantona podnijela je prijave protiv Merseda D. (20), Edina M.
(18), Edina M. (20) i Huse M. (26), jer su su 25. februara 2008.
godine, oko 19 asova, na autobuskoj stanici nanijeli teke tjelesno
povrede Josipu M. (16). Novinar Dnevnog lista, Predrag Zvijerac,
autor je teksta o protestima u epu. Na mirne proteste Hrvata,
bonjaki uenici odgovorili sa parolom Bit e mesa, klat emo
Hrvate. To je, ujedno, bio i naslov teksta, a postojanje te parole,
novinaru je potvrdio jedan od svjedoka protesta. Iz epa je
izvjetavao i novinar magazina BH Dani, koji je u svom tekstu
tvrdio kako se u ovom mjestu djeca dijele na nau i njihovu, ali
da niko nije vidio natpis Bit e mesa, klat emo Hrvate, to je
proizvod mate novinara Dnevnog lista. 780
Nedaleko od Starog mosta, na objektima u strogoj jezgri
Mostara, koja je pod zatitom UNESCO-a, osvanuli su faistiki
grafiti, a da skandal bude vei. to se desilo ba u trenutku kada je
Mostar posjetio direktor UNESCO-a, Koichiro Matsuura. 781
Nepoznate osobe, u noi s nedjelje na ponedjeljak, sruile
su ogradu koja se nalazi oko objekta Arnaudija damije u Banjoj
Luci. Predsjednik Medlisa Islamske zajednice u Banjoj Luci,
779
780
Izvori: Glas Srpske, 29. februar 2008., strana 4; 3. mart 2008., strana 4;
Dnevni list, 4. mart 2008., strane 2 i 3; i BH Dani, 14. mart 2008., strane 32 34
781
465
Kasim Mujii, izjavio je za Dnevni avaz kako smatra da je ovo

nedjelo direktno vezano za poetak obnove ove damije. 782
9.2. Odnosi drave i crkve i sukobi vjerskih zajednica
Rijaset Islamske zajednice u BiH priprema Ugovor drave

BiH i Islamske zajednice BiH po uzoru na sline ugovore izmeu
drave BiH i Katolike, te Pravoslavne crkve, najavio je Dnevni
avaz u broju od 14. marta 2008. godine.
Glas Srpske u broju od 14. aprila 2008. godine pie o
nedoreenosti Zakona o slobodi vjere i pravnog poloaja crkava i
vjerskih zajednica BiH, gdje kao problem istie injenicu da je za
registraciju vjerske zajednice potrebno samo 300 potpisa to
omoguuje velikom broju sekti da se registruje. U tekstu se poziva
na uslove koji su ugraeni u zakonodavstva zapadnih zemalja gdje
je za registraciju vjerske zajednice potrebno 10.000 potpisa i
tridesetogodinja tradicija postojanja i rada. 783
Mediji su dosta panje posvetili izvjetavanju o
nerijeenom statusu crkvene imovine: Imovina: Srpska
pravoslavna crkva u utorak je ponovo upozorila da aktuelne vlasti
godinama ignoriraju njene zahtjeve za povratom crkvene imovine
oduzete nakon Drugog svjetskog rata. Islamska zajednica ...
pojedinci kojima je imovina oduzeta te politiari moraju biti vrlo
paljivi pri izboru za sve najboljeg rjeenja. 784
SPC najavila tubu protiv vlasti u Sarajevu: Njegovo
visoko-preosvetenstvo mitropolit dabrobosanski Nikolaj izjavio
je da do danas skoro nita nije vraeno od imovine koju su
782
783
784
Nezavisne novine, 24.07.2008., Osloboenje, 30.07.2008.
466
komunistike vlasti u Sarajevu oduzele od Srpske pravoslavne

crkve. 785
Vjeronauk - Veliki broj tekstova u medijima, sa razliitim
otklonima i ocjenama prijedloga, bio je posveen uvoenju
vjeronauke u predkolske ustanove u BiH, kao i dilemama o
izvoenju postojeeg programa vjeronauke u osnovnim kolama.
Poetkom januara 2008. godine, Javna ustanova Djeca
Sarajeva provela je netransparentnu anketu meu sarajevskim
roditeljima o tome ele li da njihova djeca ue vjeronauk u ovoj
predkolskoj ustanovi. JU Djeca Sarajeva ukljuuje 24 vrtia u
Kantonu Sarajevo koje pohaa preko 2.000 djece. Javna ustanova
se finansira uplatama roditelja (140 konvertibilnih maraka
mjeseno), sufinansirana je od Kantona Sarajevo (od poreskih
obveznika) i iz ostalih prihoda (izdavanja poslovnog prostora) i
donacija. Pomenutom anketom (usmenom ili pismenom) JU
Djeca Sarajeva anketirala je samo roditelje islamske
vjeroispovijesti, koji ine veinu na podruju Sarajevskog
kantona. Uz brojne reakcije koje je izazvalo ovo anketiranje,
reagirala je i Misija OSCE-a u BiH, koja je u jednom od svojih
saoptenja naglasila kako bi obrazovanje u Bosni i Hercegovini
trebalo biti ukljuivo, a ne iskljuivo i da svaka vrsta iskljuivosti
u jednoj vienacionalnoj zemlji poput BiH prijeti da ugrozi
temeljne slobode garantirane u ustavu same zemlje. Ako ne bude
gajila i stvarala osjeaj pripadnosti kod svojih graana, bez obzira
na njihovu rasu, vjeru i kulturu, BiH ima malo izgleda da e
zauzeti eljeno mjesto u velikoj evropskoj porodici demokratskih
drava. 786 Misija OSCE-a u BiH je u svom saoptenju navela kako
je uvoenje vjeronauke u vrtie prijetnja osnovnim ljudskim
785
Glas Srpske, 23.07.2008.; Osloboenje, 23. avgust 2008.
786
Preuzeto sa Southeast European Times,
http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/bs/features/setimes/features/20
08/05/19/feature-02
467
slobodama. 787 Reis Ceri iznenaen je stavom Misije OSCE-a u

BiH povodom uvoenja vjeronauka u predkolske ustanove i
izjavio je kako su na djelu predrasude prema islamu i
nerazumijevanje. 788 SDP BiH je poruio reisu Ceriu kako vri
brutalnu podjelu i kako bi se umjesto dijeljenjem djece prema
nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti trebao baviti promocijom
duhovnog jedinstva svih bh graana i naroda. 789
Povodom uvoenja vjeronauka u vrtie, magazin Start BiH
je objavio intervju sa Adnanom Silajdiem, profesorom na
Fakultetu islamskih nauka, koji je istakao kako bi bio
nemusliman ukoliko bi tvrdio da ateisti nemaju morala i istakao
da je protiv uvoenja vjeronauka u predkolske ustanove. 790
Protojerej Srpske pravoslavne crkve u Tuzli, Niko Toi,
izjavio je kako se u Tuzlanskom kantonu kre ljudska prava u
vezano za vjeronauku u obrazovnim institucijama. On je
pomenuo sluaj osnovne kole u Branskoj Malti gdje, od
tridesetoro srpske djece, samo jedno pohaa vjeronauku, a razlog
zbog kojeg roditelji ne putaju ostalih dvadesetdevetoro djece na
vjeronauku lei u tome, ne zato to su protiv crkve, ve zbog toga
to ne ele da se njihova djeca izdvajaju od veinske bonjake
djece. 791
Kako stoji u izvjetaju State Departmenta za 2008. godinu,
neke manjinske vjerske zajednice tvrde da postoji diskriminacija
prilikom izbora nastavnika vjeronauka, s obzirom da se nastavnici
iz veinske vjerske zajednice u odreenoj opini biraju na pozicije
na kojima primaju plau i uivaju beneficije, dok su drugi
nastavnici vjeronauka plaeni manje, samo po satu.
787
788
789
790
Start BiH, 19. februar 2008., strane 10 13, strana 85
791
468
9.3. Napadi na vjerske slubenike
Tekstovi koji su se odnosili na napade na vjerske

slubenike nisu bili toliko esti, ili su se odnosili generalno na
ugroenost jedne od vjerskih zajednica. Napad na franjevca, Miju
Dolana, upravo je stavljen u takav kontekst i spomenut je ranije
u okviru ove kategorije. Zabiljeili smo jo jedan zanimljiv sluaj, i
to u Mostaru, gdje je napada sa maskom na glavi grekom,
umjesto u kuu mostarskog muftije Seida ef. Smajkia, upao u
kuu njegovih prvih komija i brutalno pretukao Rasemu
Pajevi. 792
9.4. (Zlo)upotreba vjerske slube i simbola
Vjernik tuio asnu sestru iz Meugorja, naslov je teksta

u Dnevnom listu gdje stoji kako je Ljubo Ivani dobio presudu
Opinskog suda u Mostaru prema kojoj sestra Bogoljuba Pelivan
mora vratiti 50.000 konvertibilnih maraka koje joj je pozajmio za
izgradnju kapelice u Duiima. 793
asna sestra otuila 50.000 konvertibilnih maraka: Ni
Bogoljube, ni Ljubinog novca, pie Osloboenje, 8. januara 2008.
godine (strana 6).
Kruno i Kata Muci optuuju asnu sestru Bogoljubu
Pelivan iz Bijakovia za prevaru. Ovaj brani par tvrdi da im je
poglavarica Drube sestara franjevki pomonica ostala duna
50.000 konvertibilnih maraka. 794
792
793
Dnenvi list, 5. januar 2008., strana 8
794
Dnevni list, 15. januar 2008., strane 8 i 9
469
U Srebrenici je bespravno postavljen krst iznad Starog

795
grada.
U Sarajevu se diglo mnogo bure oko najave logoraa iz
Republike Srpske da e na Trebeviu iznad Sarajeva biti postavljen
krst u spomen rtvama stradalim u ratu. To je, izmeu ostalog,
najavila i predsjednica Organizacije porodica poginulih i nestalih
iz Istonog Sarajeva, Mirjana Simani. U Istonom Sarajevu su se
sastali gradonaelnik Radomir Kezunovi i gradonaelnica
Sarajeva Semiha Borovac i osudili ove najave, kao i izjave koje su
imale namjeru podii tenzije. 796 Prema pisanju Osloboenja, sa
mjesta na Zlatitu, gdje Savez logoraa Republike Srpske
namjerava postaviti krst, snage Vojske Republike Srpske etiri su
godine imale Sarajevo na dlanu (13. mart 2008.). Graani Sarajeva
su na mostu Suade Dilberovi i Olge Sui protestovali protiv
izgradnje krsta na Zlatitu, uz poruke kako je Sarajevo uvijek bilo
multireligijsko i da e takvo ostati. 797
Medlis Islamske zajednice u Mostaru pobunio se
smatrajui potez vinara iz Blagaja provokacijom: za simbol vina iz
Kuline uzeta je dervika tekija. 798
Povodom snjene prepreke u obliku pravoslavnog krsta na
prilaznom putu ka povratnikom naselju Kula Grad kod
Zvornika, oglasio se Fadil Banjanovi ispred opinskog odbora
SDP BiH i istakao kako su te provokacije djela pojedinaca, a ne
organizovani atak na Bonjake. 799
U Bosni i Hercegovini su este zloupotrebe vjerskih
pozdrava u javnim ustanovama i esti su sluajevi da se, i pored
injenice da je BiH sekularna drava graana razliitih vjerskih
795
Dnevni avaza, 3. mart 2008., strana 10
796
Osloboenje, 10. mart 2008., strana 6; Dnevni avaz, 20. mart 2008., strana 4
797
Nezavisne novine, 6. april 2008., strana 5
798
Osloboenje, 10. januar 2008., strana 6; Dnevni avaz, 10. januar 2008., strana
9
799
Osloboenje, 7. i 11. januar 2008., strana 10
470
uvjerenja, uposlenici institucija, umjesto sa Dobar dan,

pozdravljaju sa Selam, Merhaba, Eselam alejkum, Bog,
Hvaljen Isus, itd... Iako su, vjersko konotirani, ti pozdravi
pozitivni, oni u svjetovnom kontekstu bivaju podvrgnuti
zloupotrebi i misija OSCE-a u BiH je predloila da svaka opina u
BiH to pitanje rijei sopstvenim etikim kodeksom. 800
9.5. Izgradnja i obnova vjerskih objekata
Za obnovu mostarske Saborne crkve Svete Trojice, Vijee

ministara BiH izdvojilo je 600.000 konvertibilnih maraka, a isto
toliko e finanisjki biti potpomognuta restauracija Franjevakog
samostana Plehan kod Dervente i damije Ferhadija u Banja Luci.
801
Mitropolit dabrobosanski Nikolaj pozitivno je ocijenio

obnovu i izradnju pravoslavnih hramova u BiH, uz napomenu da
je meureligijski dijalog u naoj zemlji na zavidnom nivou, ime
je dokazano da se nije vodio vjerski rat. 802
Dosta prostora u medijima dobila je i obnova Saborne
crkve u Mostaru, koju je, izmeu ostalog, finansijski pomogao
advokat Faruk upina sa 10.000 konvertibilnih maraka. 803
Opiran tekst o tome objavila je i Slobodna Bosna u broju od 1.
maja 2008. godine.
Obnavljali su se i katoliki vjerski objekti. U Banja Luci je
sredinom juna 2008. godine odran donatorski ruak za
prikupljanje sredstava za obnovu poruene crkve sv. Ante
Padovanskog. Ruak su inicirali provincijal Bosne Srebrene, fra
800
801
Dnevni list, 30. mart 2008., strana 11
802
803
471
Mijo Dolan, banjaluki biskup, monsinjor Franjo Komarica, a

domain je bio premijer Republike Srpske, Milorad Dodik.
Najvei donator upravo je Vlada Republike Srpske sa milion
konvertibilnih maraka, upola manje donirat e Vlada Federacije
BiH, Republika Hrvatska podrat e izgradnju sa 400.000
konvertibilnih maraka, dok su po 20.000 konvertibilnih maraka
dali vlade Zapadno-hercegovakog i Posavskog kantona, te
Slobodan Stankovi, biznismen iz Laktaa. 804
Mjetani Martin Broda kod Drvara strahuju da e na rijeci
Uvac biti izgraena hidroelektrana na 700 metara iznad
srednjovijekovnog manastira Rmanj, kojem prijeti potapanje i
potpuno unitenje. 805
Jedna od tema oko koje su se u velikoj mjeri neslaganje
pokazale hrvatske politike opcije u Mostaru, uoi lokalnih izbora,
bila je i (ne)izgradnja crkve Krstova uskrsnua sa pastoralnim
centrom, u strogom centru grada. Prema projektu arhitekte
Marijana Hria, gradnja crkve poela je 1996. godine, nakon ega
su izgraene kripta sv. Ivana, kao i pastoralni centar do nivoa
drugog sprata. Nakon toga je gradnja stala, a prema pisanju
Dnevnog lista, mostarska je javnost o bila obasipana raznim
(dez)informacijama o razlozima za to. Kao problemi navodi se da
Opinsko vijee Mostara. Iako je dalo urbanistiku saglasnost,
nikada nije usvojilo regulacijski plan, niti je graevinska dozvola
zatraena u zakonskom roku od godinu dana. Kao problemi javili
su se prvo zahtjev Islamske zajednice za gradnju islamskog centra
sa damijom tik uz gradilite, gdje bi trebalo da je izgraena crkva,
dok je sa druge strane obitelj mostarskog idova, Altijasa
Salomona, tuila Opinu Mostar, jer je zemljite koje im je
nacionalizacijom oduzeto dodijelila Katolikoj crkvi. 806
804
Slobodna Bosna, 26. jun 2008., strane 28 - 32
805
Glas Srpske, 20. mart 2008., naslovna strana
806
Dnevni list, 3 novembar, 2008. i 10. novembar 2008. godine
472
Rijeen je problem izmjetanja crkava u Konjevi Polju, na

imanju Fate Orlovi i Divu. Nove lokacije hramova dogovorili su
episkop zvorniko-tuzlanski, Vasilije Kaavenda, i muftija
tuzlanski, Husein Kavazovi. 807 Problem je, kako se kasnije
ispostavilo, rijeen samo na papiru, jer premjetaj crkve, bar do
kraja ove analize, nije ni poeo. No, slian sluaj mogao bi se
desiti u Mostaru: mostarski Srbin, Anelko Lozo, tvrdi da je
najvea mostarska damija napravljena na njegovom imanju i
trai da se ona ukloni. 808
10. Sloboda izraavanja
Sloboda izraavanja je u Bosni i Hercegovini, sudei prema

institucionalnoj / formalno-pravnoj zatiti, jedno od bolje
zatienih prava. itav set zakona koji garantiraju ovo pravo
rezultat je uticaja meunarodne zajednice. Sloboda izraavanja,
medijske slobode, zatita od klevete, samo su neka od temeljnih
prava dobro zatienih u BiH. Zatita ovih prava je u sferi entiteta,
kada je Republika Srpska u pitanju, odnosno kantona, kada
govorimo o Federaciji. No, problem je implementacija tih zakona
u praksi.
Kada je u pitanju funkcioniranje medija, na nivou Bosne i
Hercegovine postoje dvije nezavisne agencije, Vijee za tampu i
Regulatorna agencija za komunikacije, koji nadgledaju rad medija
i uspostavljaju principe i pravila funkcioniranja medija. Koliko je
u nekom momentu problematian sam rad medija i zloupotreba
novinarskog poloaja u prilog odailjanja, bilo djelimino tanih,
ili neprovjerenih informacija, ili raspirivanja mrnje (primjer smo
naveli u Poglavlju 1, kada se govorilo o diskriminaciji, posebno o
807
808
Dnevni list, 6. februar 2008., strane 2 i 3
473
medijskom linu uoi najavljenog Queer festivala), problem je i

u predstavnicima domaih vlasti koji nisu navikli na otvorenu
kritiku, te su pojedini novinari kritiki raspoloeni spram vlasti, u
namjeri da razotkriju kriminal i korupciju, bili napadani, ili su
dobijali prijetnje.
Ope / medijske slobode - Prema podacima Linije za
pomo novinarima Free Media Help Line tokom protekle
godine broj prijavljenih sluajeva pritisaka, prijetnji, fizikih
napada na novinare u Bosni i Hercegovini je udvostruen u
odnosu na prethodne. Psovke, izbacivanja iz kancelarija uz fiziku
silu, policijska pratnja zbog ugroene sigurnosti, te javne prozivke
dio su novinarske svakodnevnice u BiH. 809 Linija za pomo
novinarima (u sklopu Udruenja BH novinari) registrirala je 54
sluaja povrede prava i sloboda novinara i pritisak od strane vlasti
i organa za provoenje zakona. Bilo je 17 sluajeva vrenja pritiska
na novinare i prijetnji upuenih novinarima, 13 fizikih napada
na novinare i jedan sluaj odbijanja pristupa informacijama. Ovo
je bio povod da sarajevski Mediacentar organizira tribinu, krajem
januara 2009. godine, pod nazivom: Napadi na novinare u BiH
strategije preivljavanja, na kojoj je, izmeu ostalog, uestvovao i
Bakir Hadiomerovi, urednik politikog magazina 60 minuta
Federalne televizije, koji izvjetava o kriminalu i korupciji u
politikom miljeu Bosne i Hercegovine i koji je, zbog svojih
priloga, doao u verbalni i sudski obraun sa premijerom
Republike Srpske, Miloradom Dodikom.
Povodom Meunarodnog dana slobode medija, 3. maja,
Glas Srpske napominje kako je jedan od najdrastinijih napada na
slobodu medija u Republici Srpskoj i BiH, napad na poznatog
novinara eljka Kopanju, vlasnika tri preduzea Glasa Srpske i
direktora Nezavisnih novina, iji poinioci do danas nisu naeni.
U okviru teksta, citira se saoptenje Vlade Republike Srpske gdje
809
http://oneworldsee.org/sq/node/17515
474
se kae kako su sloboda novinarskog izraavanja, ali i potpuna

odgovornost za objavljenu rije, od presudnog znaaja za
unapreenje demokratskih procesa u ovom drutvu. 810
Zbog toga to je BHT 1 direktno prenosio Sjednicu
kosovske Skuptine na kojoj je proglaena nezavisnost Kosova, ne
elei direktno da komentariu dogaaj, pojedini politiari srpske
nacionalnosti su osudili ovaj medij i postavili pitanje smisla
njegovog postojanja. 811
Pritisci na medije, prijetnje i napadi na novinare Ve
pomenuti sukob na relaciji Dodik Hadiomerovi, sigurno da je
bio najeksponiraniji i najvie koriten primjer u javnosti, koji
ilustruje pritisak i prijetnje koje novinari dobivaju od politiara.
Dodik je u toku prvih osam mjeseci 2008. godine podnio 16
privatnih prijava protiv Federalne radio-televizije (u daljem
tekstu: FTV), najvie protiv Hadiomerovia i njegovog politikog
magazina, kao i protiv dopisnika FTV-a iz Banja Luke, Slobodana
Vaskovia, zbog Vaskovievih izvjetaja objavljenih u emisiji 60
minuta u kojima se Dodik optuuje za kriminal i korupciju.
Dana 14. jula 2008. godine, je Opinski sud u Sarajevu je odbio
jednu krivinu prijavu zbog toga to je Dodik visokorangirani
javni dunosnik koji bi trebao tolerirati vii nivo javno upuene
kritike, nego to je to u stanju obian graanin. Dana 5. marta
2008. godine, Regulatorna agencija za medije (RAK) odbila je
Dodikove pritube protiv FTV-a i emisije 60 minuta vezane za
navodno neprofesionalno i pristrasno izvjetavanje. 812
Saradnici Milorada Dodika uinili su korak dalje, pa je
tako Pero Simi, savjetnik premijera Republike Srpske za
informiranje, najavio je da e biti iskoritene sve zakonske
810
Glas Srpske, 3. 4. maj 2008., strana 6
811
812
Ministarstvo inozemnih poslova SAD-a, Izvjetaj o stanju ljudskih prava za
2008. godinu: Bosna i Hercegovina,
(http://bosnian.sarajevo.usembassy.gov/ljudska-prava-2008.html).
475
mogunosti kako bi se Milorad Dodik i njegovi saradnici zatitili

od uvreda i neistina koje plasiraju FTV i njeni novinari, najavivi
tubu za klevetu. 813 Kako je izvjestio Dnevni avaz, takoer se
pozivajui na Peru Simia, iza medijske kampanje FTV protiv
predsjednika Vlade RS Milorada Dodika stoje politiki
nalogodavci koji bi da uspore premijera i RS na uspjenom putu
ispunjavanja preduslova za ulazak BiH u EU. 814
Dodik nije tedio ni druge medije, tako je uputio otro
intonirano pismo u kojem optuuje BHRT da je medijski
poslunik SDP-a, te stoga neophodno postojei servis eliminirati u
skladu sa zakonom, a potom kreirati medijski servis koji e sluiti
interesima svih graana BiH. 815
Milorad Dodik, premijer Republike Srpske, ozbiljno je
zainteresiran za kupovinu Alternativne televizije (u daljem tekstu:
ATV) iz Banja Luke. Naime, nakon to je stavio pod svoju
kontrolu gotovo sve tampane medije u Republici Srpskoj, Dodik
je odluio da do predizborne kampanje pod kontrolom ima i
veinu elektronskih medija. Vlasnica ATV-a je Nataa Teanovi
i, kako tekst u Slobodnoj Bosni navodi, cijena ATV-a iznosi oko
sedam miliona eura. Dodik nije lino razgovarao sa
Teanovikom, ali je na pregovore poslao svoje najblie saradnike.
Takoer je preko svojih emisara aktuelni premijer ponudio da
otkupi bijeljinsku BN TV, jednu od najgledanijih televizijskih
kua u Republici Srpskoj, ija se ureivaka politika, kada je rije
o informativnom programu, ne dopada Dodiku. Meutim,
Vladan Trii, vlasnik BN TV, poruio mu je da njegova
televizijska kua nije na prodaju. 816
Ranije pomenuto pismo Milorada Dodika predstavlja
samo jedan u nizu pritisaka i pokuaja destabilizacije dravnih
813
814
815
816
Slobodna Bosna, 10. jul 2008., strana 10
476
medija, gdje je pored Radio-televizije Bosne i Hercegovine

(BHRT), na meti bila i Regulatorna agencija za medije (RAK) i to
je bilo oigledno uoi i tokom izbora direktora, gdje je Dodik
zahtijevao da to mora biti neko srpske nacionalnosti, ne ulazei u
profesionalne kapacitete i iskustvo kandidata.
Nakon to je Upravni odbor BHRT-a, na prijedlog srpskog
lana Nikole Deretia, smijenio menadment BHRT-a, na elu sa
Mehmedom Agoviem, u zgradi ove medijske kue organizirana
je konferencija za medije na kojoj su uz Agovia prisustvovali i
direktori radio i televizijskih programa, Milenko Voki i Senada
umurovi, te lan upravnog odbora, Mehmed ili. Ukazujui
na neregularnosti tokom smjene, ili je istakao kako je pravna
drava doivjela krah i kako je Dereti izvadio davno napisanu
odluku sa obrazloenjem o smjeni. Kako je Dereti objasnio UO
je nepovjerenje i nesigurnost prema menadmentu, na ijem je
elu gospodin Agovi, stvorio kroz frizirane izvjetaje o
poslovanju za prolu godinu. Revizorski izvjetaj, naglasio je
Dereti, jasno je naznaio da se u poslovnim knjigama BHRT-a
nalaze skriveni gubici u iznosu od najmanje 9,13 miliona
konvertibilnih maraka. 817 U oktobru je Sud BiH ukinuo odluku
Upravnog odbora BHRT-a kojom je generalni direktor, Mehmed
Agovi, razrijeen dunosti. Sud je donio rjeenje o privremenoj
mjeri kojom se Agovi vraa na dunost generalnog direktora. U
meuvremenu je Upravni odbor imenovao vritelja dunosti.
Zagovornici medijskih sloboda su izrazili zabrinutost, tvrdei da
je odluka Upravnog odbora bila politiki motivirana i primijetili
su proceduralne kontroverze. Ombudsman za ljudska prava je
izjavio da je Odbor izvrio povrede Agovievih ljudskih prava i
apelirao na Ministarstvo transporta i komunikacija BiH da ocijeni
situaciju na BHRT-u. Dana 3. decembra 2008. godine, Sud BiH je
prihvatio albu Upravnog odbora i cijeli sluaj vratio na poetak,
kada je Upravni odbor imenovao novog generalnog direktora.
817
Dnevni list, 14. septembar 2008., strane 4 i 5
477
Meutim, Sud je naknadno donio rjeenje o privremenoj mjeri,

26. decembra 2008. godine, kojom je ponitio imenovanje sve dok
prvostepeni sud ne donese odluku o zakonitosti novog
imenovanja. Do kraja godine sluaj nije rijeen. 818
Novinar FTV-a, Slobodan Vaskovi, podnio je krivine
prijave protiv zvaninika Vlade Republike Srpske, ministra
unutranjih poslova, Stanislava ae, i Miloa ubrilovia,
savjetnika predsjednika Vlade Republike Srpske za sigurnost, zbog
nezakonitog vaenja listinga njegovog mobilnog telefona i
pritisaka na osobe sa kojima je komunicirao. 819
Zastupnik dravnog Parlamenta, Sadik Bahti, inae lan
Stranke za BiH, fiziki je sprijeio novinara Federalne televizije,
Avdu Avdia, i kamermana ove kue, Refika Vejsilagia, da
prisustvuju zakazanoj konferenciji za tampu u prostorijama
Kantonalnog odbora Stranke za BiH u Bihau. Fiziki nasrtaj
zabiljeen je kamerom. Bahti je istoga dana na neprimjeren nain
iz stranakih prostorija udaljio i novinara Slobodne Bosne,
Mirsada Fazlia. Mediji su i ranije bili izloeni pritiscima
zastupnika Sadika Bahtia, prenijela je Federalna televizija, kao i
veina medija u BiH. U znak solidarnosti, oko 200-ak novinara
okupilo se u Sarajevu radi odbrane profesije i protesta protiv
bahatosti i nasilnog ponaanja vlasti prema novinarima.
Predsjednitvo Stranke za BiH prihvatilo je na sjednici u Sarajevu
ostavku koju je Sadik Bahti podnio na poziciju lana
predsjednitva ove stranke. Odlukom o prihvatanju njegove
ostavke, predsjednitvo ove stranke je sankcioniralo Bahtiev
nedavni napad na novinare u Bihau. Prihvatili smo ostavku
Sadika Bahtia kao njegov moralni in i mislimo da je na taj nain
kada je rije o Stranci za BiH zadovoljeno ono to smo najavili da
emo sankcionirati, izjavio je novinarima potpredsjednik ove
818
Izvjetaj o stanju ljudskih prava za 2008. godinu: Bosna i Hercegovina, Biro
za demokratiju, ljudska prava i rad
819
Dnevni list, 7. april 2008., strana 4.
478
stranke, Beriz Belki. On je najavio da e naknadno biti

procijenjeno da li postoji potreba za daljnim aktivnostima u
stranci vezano za ovo pitanje, ali da smatra kako za tim nema
potrebe.
Federalni ministar energetike, industrije i rudarstva, Vahid
Heo, napao je fotoreportera Dnevnog avaza, Samira Jordanovia,
koji ga je pokuao fotografirati ispred zgrade Tuilatva Kantona
Sarajevo. Fotoreporter je dan nakon napada protiv Hee podnio
krivinu prijavu zbog fizikog napada na radnom mjestu. 820
U etvrtak, 18. septembra 2008. godine, pojedini sarajevski
mediji, Radio Sarajevo, magazin BH Dani, Studentski eFM radio,
dobili su anonimno pismo u kojem se kao glavni razlog prijetnji
navodi podrka Queer festivalu. Podravajui Queer Sarajevo
Festival otili ste predaleko i time prelili au nae tolerenacije...
pie, izmeu ostalog, u ovom pismu, koje se zavrava i prijetnjom
Od ovog vremena, u kojem ste sami sebi presudili, pa u beskraj
budunosti, neete biti mirni, uz potpis gnjevni ratni veterani
Sarajeva. 821
Danijeli Dodo, novinarki Radio-televizije Republike
Srpske (RTRS) iz Prijedora, nepoznati mukarac putem telefona
zaprijetio je smru, a poruku je poslao 25. avgusta 2008. godine.
Dodo je bila u redakciji kada je ujutro oko deset sati nazvao
mukarac dubljeg glasa i rekao da se njih dvoje ne znaju i da je
bolje da se nikad ne upoznaju, priprijetivi da se, ukoliko joj je
mila glava, okane pria i akanja oko prijedorskog Celpaka. 822
Guenje slobode javne rijei/cenzura - Sloboda izraavanja
uskraena je nekolicini istaknutih ljudi iz Republike Srpske, koji
se navodno nalaze na Dodikovoj crnoj listi nepodobnih
820
Dnevni avaz, 12. jul 2008., strana 9
821
Objavljeno na http://www.radiosarajevo.ba/, web stranici je pristupljeno 18.
septembra 2008. godine.
822
Nezavisne novine, 26. avgust 2008., strana 5
479
sagovornika za tamonje medije. Na toj listi nalaze se Svetlana

Ceni, biva ministrica finansija u Vladi Republike Srpske, Boris
Divjak iz organizacije Transparency International, Slobodan
Vaskovi, novinar, Damir Miljevi, iz Saveza poslodavaca
Republike Srpske, Tanja Topi, medijska analitiarka, kao i mnogi
drugi. 823
Nakon ponienja u Berlinu i debakla u Londonu,
Sadovia neko mora zaustaviti u daljem blamiranju BiH, naslov
je teksta u magazinu Slobodna Bosna u kojem se ministar
sigurnosti BiH optuuje da je izblamirao svoju zemlju. Smueni
trebinjski arhitekta kojem je, samo nakaradnom kadrovskom
politikom SDA, dopalo da se bavi ozbiljnim sigurnosnim
poslovima, bio je, naime, jedini sudionik 11. Europskog
policijskog kongresa u Berlinu, kojem nije dozvoljeno da odri
govor. Nakon ponienja, Sadovi je bio uvjeren kako iza
njegovog javnog ponienja stoje odreeni krugovi koji su sve
unaprijed isplanirali kako bi jednog bh ministra islamske
vjeroispovijesti sprijeili da govori o borbi protiv terorizma. 824 O
istoj temi izvjetavao je i banjaluki Glas Srpske, u dvobroju od
2./3. februara, u tekstu naslovljenom: Neuspjeno soliranje
Tarika Sadovia.
Vlada Milorada Dodika zabranila je 6. maja 2008. godine,
odlukom ministra prosvjete i kulture, Antona Kasipovia,
postavljanje izlobe dokumentarnih fotografija Preivjeli logorai
- Bratunac 1992, ije je otvaranje bilo planirano za subotu, 10.
maja 2008. godine, u fiskulturnoj sali O Vuk S. Karadi u
Bratuncu. Upravo u ovoj Sali, u periodu izmeu 17. aprila i 17.
maja 1992. godine, ubijeno je 120 civila, a na prostoru oko kole
ubijeno ih je jo 150. Na esnaestu godinjicu ovih zloina, u
fiskulturnoj sali bilo je planirano postavljanje spomen-ploe na
kojoj je trebalo pisati: Na ovom mjestu bio je logor u kojem su
823
824
Slobodna Bosna, 31. januar 2008., strana 23
480
zloinci ubili 1992. godine 300 civila. Iako ovaj tekst nikoga nije
vrijeao, ministar Kasipovi zabranio je postavljanje spomen-
obiljeja i to istim dokumentom kojim je zabranio postavljanje
izlobe sa osamdeset fotografija preivjelih logoraa, na ijim su
elima, leima i miicama ucrtani krievi, a po cijelom tijelu su
vidne najtee povrede. 825
Prodaja informacija Skandalozno je da se informacije o
mjestima gdje su sahranjeni poginuli civili u proteklom ratu
plaaju, rekao je za Glas Srpske Nedeljko Mikovi, predsjednik
Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih
civila u Republici Srpskoj, komentariui Nacrt pravilnika o
finansiranju informacija o mjestima pojedinanih i masovnih
grobnica, koji je predloio Institut za nestale BiH.
11. Pravo na slobodu mirnog okupljanja
Pravo na slobodu mirnog okupljanja bilo je tokom 2008.

godine, a posebno u prvih nekoliko mjeseci, jedno od najee
koritenih graanskih prava u Bosni i Hercegovini. S jedne strane,
koristili su ga graani i graanke Sarajeva u nastojanju da iskau
nezadovoljstvo radom lokalnih vlasti (kantona i grada) okupljali
su se svake subote u centru grada i protestirali. Na drugom po
redu okupljanju u Sarajevu, graani su otetili fasadu kamenicama
i razbili prozore na zgradi Vlade Kantona Sarajevo. S druge strane,
u Banja Luci je nakon proglaenja nezavisnosti Kosova dolo do
masovnih protesta koje su organizirala razna udruenja (SPONA,
Izbor je na...), a koje je podrala i Vlada Republike Srpske.
Protesti su rezultirali nemirima i razbijanjem radnji sa amerikim,
hrvatskim, slovenakim i drugim proizvodima. Tokom godine
ovo su pravo koristili i pripadnici raznih drutveno ugroenih
825
Slobodna Bosna, 1. maj 2008., strane 12 - 13
481
populacija (radnici, demobilisiani borci...) kako bi iskazali svoje

nezadovoljstvo egzistencijalnom situacijom. Ono to je pozitivno
u ovim sluajevima jeste da su graani prepoznali i iskoristili svoje
legitimno i demokratsko pravo javnog ispoljavanja miljenja.
Upitna je bila i pod sumnju dovoena, prije svega u prva dva
sluaja, konotacija i politika pozadina protesta. Negativno je to i
u jednom i drugom sluaju imamo primjere zloupotrebe tog prava
i posljedice koje nisu demokratske, a to je razbijanje i
nekontrolisano divljanje. Na protestu u Banja Luci su mlai
uesnici, studenti, pozivali na pokolj i veliali zloine pjevajui
etnike pjesme i skandirajui imena ratnog zloinca Ratka
Mladia, dok se u Brkom sakupilo oko 200 ljudi koji su nosili
kokarde, podizali tri prsta i vikali: Kolji Turke. 826 U sluaju
Sarajeva, lokalni funkcioneri iskoristili su ove dogaaje da u
nedemokratskom autokratskom maniru, graane koji protestuju
nazovu ruljom, divljacima, nekontrolisanom gomilom... Na kraju
su, ak, 6. aprila 2008. godine, zbog proslave Dana grada Sarajeva,
donijeli odluku da zabrane proteste. Nevladine organizacije u
BiH, reagirale su na sarajevske proteste protiv nasilja: Vlada KS
manipulie injenicama. 827 Ocjenu rada sarajevskih vlasti
ilustruju i injenice navedene u Izvjetaju Ombudsmana FBiH:
...nesaradnju sa ombudsmenima u 2007. godini najvie
su ispoljile vlasti na podruju Sarajevskog kantona - u
74,2% sluaja nisu dostavile nikakav odgovor! Zbog toga se
moe dati ocjena da su one bezmalo bojkotovale ne samo
ombudsmene ve u prvom redu svoje graane zbog kojih i
postoje. 828
826
Izvori: Osloboenje, 19. februar 2008., strana 4; Dnevni avaz, 21. februar
2008., strana 9
827
828
482
Kao rezultat, Uprava policije Ministarstva unutranjih

poslova Kantona Sarajevo objavila je da je zabranjeno protestno
okupljanje koje je neformalna grupa graana najavila za nedjelju,
6. aprila 2008. godine, u 19 sati ispred Narodnog pozorita u
Sarajevu. Jusuf Zorni, portparol Ministarstva unutranjih
poslova Kantona Sarajevo, izjavio je za Dnevni avaz da je mjera
zabrane donesena zbog odravanja Sveane sjednice Gradskog
vijea, u povodu obiljeavanja Dana grada Sarajeva, iji je poetak
zakazan za 20 sati. 829 Restriktivne mjere uvedene su i u drugom
dijelu drave. U Nacrt zakona o javnim okupljanjima koji se
polovinom godine naao pred poslanicima Narodne skuptine
Republike Srpske, uvedeno je niz ogranienja u pogledu mjesta na
kojima e graani moi iskazati nezadovoljstvo. Tako su protestna
okupljanja zabranjena ispred sjedita Narodne skuptine i Vlade
Republike Srpske, na magistralnim, regionalnim i lokalnim
putevima, u blizini bolnica, djejih vrtia i osnovnih kola, ali i na
svim drugim mjestima ukoliko bi to moglo da ugrozi kretanje i
rad veeg broja graana. 830 Komentariui Zakon o javnom
okupljanju koji je stupio na snagu u Republici Srpskoj, analitiar
Damir Miljevi napisao je sljedee: Jedan od razloga zato je
Zakon o javnom okupljanju dobar jeste to to napokon znamo
koliko je ljudi potrebno da se okupi da bi se vlast prepala. Taj
famozni broj je 21. Naime, ako se nas vie od 20, ne daj Boe,
neodgovornih graana okupi na preskupom trgu kod zgrade
Vlade RS da se npr. sunamo, vlast e reagovati i zabraniti nam
sunanje. Ispod tog broja nismo interesantni i moemo se sunati
do mile volje ispred zgrade Vlade RS. 831
Krajem juna 2008. godine je u Sarajevu zabiljeen veliki
protest radnika, ije je nezadovoljstvo uslovima ivota i nebrigom
vlasti kulminiralo do te mjere da se oko 8.000 radnika okupilo
829
830
Osloboenje, 26. jun 2008., strane 8 - 9
831
Novi reporter, 16. juli 2008., strana 17
483
ispred zgrade Vlade FBiH, traei odgovornost njenih elnika.

Radnici su zahtijevali da im se uvee sta, da se donese zakon o
reviziji privatizacije, da se odrede stimulativne mjere za preduzea
i kontinuirano usklade najnie plate sa rastuim trokovima
ivota. Njima se obratio premijer Federacije BiH, Nedad
Brankovi, i obeao rjeenja ve u septembru. Prosjena plata u
FBiH u tom momentu bila je 735 konvertibilnih maraka, dok je
plata protestanata iznosila svega 300 konvertibilnih maraka, to je
manje, kako su oni naveli, od telefonskih rauna u institucijama
vlasti. Problem je i to ne postoji tana evidencija radnika koji su
ostali bez posla, a nepohodna je radi uvezivanja staa prema
podacima Vlade FBiH, takvih radnika je oko 8.000, dok je broj
ovakvih sluajeva, prema podacima federalnog Sindikata, izmeu
20.000 i 30.000. 832
Mediji su izvjetavali i o estokom sukobu demonstranata i
policije, ispred Fudbalskog/nogometnog saveza BiH (NSBiH).
Savez napolje!, Hoemo promjene, Hoemo ostavke, neke
su od parola kojim su navijai iskazali nezadovoljstvo radom
NSBiH. Demonstranti su traili smjenu kompletnog rukovodstva
nakon posljednjih previranja u bh. kui nogometa, pokrenutog
postupka kod nadlenih organa za nezakonito poslovanje Saveza,
zadnjih neuspjeha reprezentacije BiH. Sve je kulminiralo
nedavnom smjenom selektora Mehe Kodre. 833
12. Pravo na imovinu
Pravo na imovinu ukljuuje svu kompleksnost

administracije nastale u poslijeratnom drutvu od vojne imovine,
restitucije nacionalizirane imovine do ilegalnih gradnji i drugih
oblika korupcije.
832
Nezavisne novine, 26. juna 2008., strana 2
833
484
Ova je problematika relativno zastupljena u analiziranim

medijima, gdje smo za potrebe ovog izvjetaja u toku 2008. godine
proanalizirali 253 teksta.
Stanovi u vlasnitvu vojnih lica - Tema imovine, posebno
stanova u vlasnitvu vojnih lica, predstavlja i dalje bitnu politiku
temu ovdanje javnosti i medijskog diskursa. lanci o ovoj
problematici su brojni u izvjetavanju medija, no kvalitet i
iskoristivost veine informacija je upitna, jer su manje-vie, u
zavisnosti od izvora i orijentacije dotinog medija, istrgnuti iz
konteksta. Mi smo se u analizi oslonili samo na najobuhvatnije i
najobjektivnije.
Dom naroda Parlamenta FBiH, na sjednici zakazanoj za
23. april 2008. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o prestanku primjene Zakona o
naputenim stanovima, predlagaa poslanika iz Predstavnikog
doma FBiH, Jasmina Duvnjaka. Ovaj akt usvojio je i Predstavniki
dom, a u parlamentarnoj proceduri nalazio se nekoliko puta.
Ovim izmjenama, kada budu usvojene u Domu naroda, omoguit
e se otkup i knjienje vie od 2.500 vojnih stanova iji je otkup do
sada bio blokiran. 834
Mediji su izvjetavali i o problemu zamrzavanja imovine
hakih bjegunaca, koja se i tokom prole godine aktuelizirala u bh.
javnosti. 835 Mediji su ponovo, u skladu sa svojom nacionalnom
orijentacijom, izvjetavali i o ovim temama. Hoe li biti vraen
stan zloinca koji je uhapsio Izetbegovia?, naslov je teksta
objavljenog u Dnevnom avazu, gdje stoji kako je supruga
nekadanjeg komandanta etvrtog Sarajevsko-romanijskog
korpusa, Vojislava urevca, ije ime e zauvijek pamtiti sve
834
835
Dnevni avaz, 4. februar 2008., 5. februar 2008.
485
Sarajlije koje su preivjele etverogodinju opsadu glavnog grada

BiH, zatraila povrat stana u Sarajevu!? 836
Sluaj Fate Orlovi koji je prole godine izazvao veliku
medijsku panju i u ovom periodu se spominjao povremeno: Iz
Fatine avlije crkvu premjetaju na zemlju Bonjaka (naslov): Iako
su Srpska pravoslavna crkva (SPC) i Islamska zajednica Bosne i
Hercegovine (IZBiH) prije dvadesetak dana u Bijeljini postigli
sporazum o izmjetanju nezakonito sagraene crkve na zemljitu
Fate Orlovi u Konjevi Polju, a Vlada Republike Srpske (RS)
Zvorniko-tuzlanskoj eparhiji za kupovinu zemljita na kojem e
biti izgraena nova crkva u ovom naselju dodijelila 180 hiljada
maraka, do realizacije ovog dogovora dugo nee doi. 837
Deloacije - ezdesetpetogodinji Dragia Ini iz sela
Deleue kod Bilee kae da je otjeran sa zemlje koja je bila u
vlasnitvu njegove porodice jo od vremena Austro-ugarske
monarhije. Taj nezaposleni voza kamiona za sve krivi vercere
cigaretama koji su livadu na kojoj je nekada napasao stoku
pretvorili u vercersku rutu. Dvadesetak metara dalje, na niijoj
zemlji uz granicu Bosne i Hercegovine (BiH) i Crne Gore, stoji
dotrajala kamp-kuica. 838
etvrti put e upaliti, uvjereni su u Klubu zastupnika
SDP-a BiH Zastupnikog doma PSBiH. Njihov prijedlog, koji nosi
puni naziv Zakon o Agenciji za kontrolu i osiguranje prisilnog
oduzimanja imovine steene kaznenim djelima i upravljanje
oduzetom imovinom, upuen je u redovnu parlamentarnu
proceduru. Dva puta u 2004. zakon je pao sa samo jednim
glasom vie, a trei je pao na Ustavno-pravnoj komisiji. 839
836
837
Osloboenje, 17. februar 2008.; Dnevni avaz, 24. i 25. jun 2008. godine
838
Reporter, 19. mart 2008.
839
486
Mediji su kontinuirano pratili process usvajanja Zakona o

nelegalno steenoj imovini (BH Dani: 18.04.2008., Dnevni list,
02.03.2008., Glas Srpske, 05.03.2008., Nezavisne novine:
08.04.2008., 14.04.2008., Reporter: 02.04.2008., Osloboenje,
12.03.2008., Dnevni avaz: 07.03., 08.03., 12.03.2008.).
13. Politika pravda
U toku monitoringa izdvojili smo 1.182 teksta u

tampanim medijima, koji su se odnosili na kategoriju politika
pravda. Najvie tekstova odnosilo se na politike afere (546), koje
su svakodnevno punile novinske stupce, zatim na korupciju i
zloupotrebu poloaja (374), izbore i krenje izbornih prava, uoi i
tokom lokalnih izbora u BiH (153), te sukob interesa (93) i
finansiranje politikih partija (16).
13.1. Izbori
Prve sedmice oktobra 2008. godine, u Bosni i Hercegovini

su odrani lokalni izbori. Pozivajui se na relevantne izvore
(nezavisne posmatrae, izvjetaje Misije OSCE-a u BiH, Izvjetaj
State Departmenta, Centralni izborni komitet BiH), opinski
izbori su provedeni propisno. Lokalne izborne komisije i
nezavisni promatrai, dravnoj Izbornoj komisiji su prijavili samo
manje nepravilnosti na birakim mjestima. Odaziv biraa je
generalno bio manji u veim gradovima, a vei u manjem broju
ruralnih podruja gdje je u toku kampanje voena estoka borba
meu kandidatima.
Za pojedince, koji su smijenjeni odlukama dosadanjih
visokih predstavnika, u BiH vie nee vaiti zabrana kandidiranja
487
na izborima ove godine, potvrdio je portparol OHR-a, Mario

Brki, i dodao kako se istek ovog roka ne odnosi samo na osobe
koje su kanjene zbog opstrukcije u saradnji sa Hakim
tribunalom. 840
Poslanik u Predstavnikom domu BiH, efik Daferovi,
insistirao je na izmjenama Izbornog zakona BiH, kojima bi se
omoguila proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda u
opinama i gradskim vijeima prema broju stanovnika koji su
tamo ivjeli prije rata. Uz to trai se da i kandidati nacionalnih
manjina u tijelima lokalne samouprave imaju zagarantovano
mjesto. 841 Daferovi je uloio amandman na Izborni zakon u
kojem se trai da Srebreniani dobiju pravo glasa na lokalnim
izborima bez obzira na mjesto prebivalita. Neprihvatljivo je
Srebrenicu izdvajati iz ustavno-pravnog poretka BiH, odgovorio
je Drago Kalabi, ef Kluba zastupnika SNSD-a, suprotstavljajui
se takvom zahtjevu. 842
Dnevni avaz pie o tome ta znae iznenadne promjene
Izbornog zakona i Zakona o lokalnoj samoupravi u Republici
Srpskoj i nagovjetava da bi on osigurao da opinske naelnike,
umjesto graana, biraju opinske skuptine u kojima Dodik
predvia da bi SNSD mogao imati veinu u gotovo svim
gradovima Republike Srpske, a kao posljedica toga, Srebrenica bi
mogla ostati bez naelnika Bonjaka.
Izmjene i dopune statuta koje se odnose na zagarantirani
broj predstavnika manjina u skuptinskim odborima lokalnih
zajednica u oba entiteta u BiH do polovine maja, sedmicu dana
uoi zakljuenja izbornih spiskova u Centralnom izbornom
komitetu BiH (CIK BiH), zagarantirala je 41 opina. Kako je
rekao lan CIK BiH, Branko Petri, sve opine i optine u BiH
koje su u skladu sa popisom stanovnitva iz 1991. godine imale
840
841
842
488
registrirane vie od 3 posto svih predstavnika manjina u odnosu

na ukupan broj stanovnika trebaju ispotovati odredbe i izmjeniti
statute. Ukoliko tako ne urade, to im moe naloiti Ministarstvo
uprave i lokalne samouprave u Republici Srpskoj, odnosno
Ministarstvo pravde u FBiH. 843
Centralna izborna komisija BiH odluila je, 28. avgusta
2008. godine, da 2.048 Hrvata prognanih tokom rata iz Posavine,
koji nemaju validna uvjerenja o bh. dravljanstvu, nee moi
ostvariti pravo da glasaju putem pote na lokalnim izborima koji
su odrani 5. oktobra 2008. godine. Time nije uskraeno pravo
glasa tim graanima i oni ga mogu ostvariti na redovnim birakim
mjestima ako do dana odravanja izbora podnesu zahtjeve za
izdavanje CIPS-ove line karte. 844
13.2. Finansiranje politikih partija
Zbog krenja Zakona o finansiranju strana, SDP BiH je

kanjen sa 555.000 konvertibilnih maraka, odluka je Centralne
izborne komisije BiH (CIK BiH), a kao razlog je navedeno
prekoranje limita na visinu novanih priloga stranci. Nakon
nekoliko krugova albi i viemjesenih parnica, Apelaciono
upravno vijee Suda BiH, sa predsjednikom Brankom Moraitom i
lanovima Nedadom Popovcem i idom Jaarspahi, donijelo je,
poetkom 2009. godine, rjeenje kojim je ponitena odluka
Centralne izborne komisije o kanjavanju SDP-a BiH novanom
kaznom u iznosu od 555.000 konvertibilnih maraka.
Vlada Republike Srpske predlae novi nain finansiranja
politikih partija po kojem bi politike partije u Republici Srpskoj
ubudue za izbornu kampanju mogle dobijati najvie 1,5 miliona
843
Osloboenje, 13. maj 2008., strana 7
844
Dnevni avaz, 29. avgust 2008., strana 4
489
konvertibilnih maraka i duplo vie novca za pokrivanje redovnih

trokova. 845
Prema izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju
politikih stranaka, dosadanji limit od osam prosjenih plaa u
BiH, koji je bio dozvoljen u vidu donacija pravnih i fizikih osoba
strankama, bit e uvean na 15 linih dohodaka, to iznosi oko
9.000 konvertibilnih maraka. 846
13.3. Politike afere
Danas se rat politikim sredstvima u BiH manifestira

otvorenim nastojanjem da se to due ouvaju bogatstva i
materijalne privilegije politikih elita na vlasti.
Kako stoji u Izvjetaju Ombudsmana FBiH za 2007.
godinu svaka od tri strane odugovlae s poetkom reintegracije
vjetaki podijeljenih naroda i odgaaju uspostavu procesa
pomirenja i povjerenja, kao i uspostavu pune jednakosti
konstitutivnih naroda. Strankama to odgovara, jer uvruju
svoju vlast, a imaju lagodnu poziciju da mogu nadzirati i
kontrolirati gotovo svu pokretnu i nepokretnu imovinu u BiH, sve
javne resurse i posebno javni sektor, zajedno sa javnim
preduzeima kao monopolistima i bilo kakvu mogunost
objektivne revizije poslovanja u njemu, o emu su informacije
nedostupne ak i predstavnicima meunarodne zajednice, tako da
su nepoznati stvarni prihodi i njihova podjela, broj zaposlenih i
njihove plae, kao i nacionalna struktura zaposlenih itd. Ovakva
politika situacija upuuje na to da je cilj nacionalnih elita da dre
pod kontrolom velike monopolistike firme i visoke cijene bez
konkurencije i da se ovako stanje eli produiti na neodreeno
vrijeme dok traju povlastice uskog kruga ljudi koji su izvan svake
845
846
Osloboenje, 8. juli 2008., strane 2 i 3
490
kontrole. U takvoj situaciji ne donose se, ili se ne primjenjuju,

zakoni i propisi koji bi deblokirali ovakve kompetencije
nacionalne iskljuivosti u najbitnijim sferama ivota. 847
Rezultat takvog stanja su brojne afere, poput afere u
energetskom sektoru Federacije BiH, u koju su umjeani brojni
aktuelni dunosnici na vlasti od premijera Federacije, Nedada
Brankovia, do, esto po novinama pominjenog, ministra Vahida
Hee. U toku prva etiri mjeseca aktuelno je bilo suenje i bivem
premijeru Republike Srpske, Mladenu Ivaniu, za sluaj Srpske
ume, zatim predsjedniku HDZ BiH, Draganu oviu, za
zloupotrebu poloaja u sluaju Sokol. Mediji su nagovjetavali
umijeanost premijera Republike Srpske, Milorada Dodika, u
razne korupcijske afere, u tome je prednjaio magazin 60
minuta FTV-a, protiv kojeg je Dodik podnio tubu za klevetu.
Nezavisne novine pisale su o tome kako je u BiH postalo praksa
da krivino gonjenje i presude politiarima u BiH nisu razlog za
ostavke, primjeri su Hadipai, arovi, ovi, Doki itd. i da oni
svoju funkciju obavljaju i dalje nesmetano. 848
Afera Elektroprivreda BiH/afera Heo - Vlada Federacije
BiH jo je 2006. godine izvan natjeaja i ispod stola, za
stratekog partnera za izgradnju tri velike hidroelektrane u
gornjem toku Neretve odabrala konzorcij na elu s tvrtkom
Intrade energija. Za elektrane na Neretvi, dodijeljene ovoj tvrtki,
nije bio raspisan natjeaj nego je Vlada prihvatila
samoinicijativnu ponudu, kako kau, zbog: visoke saglasnosti
lokalne zajednice, sudjelovanja domaih tvrtki i ponuene
investicije, te ekoloke prihvatljivosti projekta. Juna 2006. godine,
Ministarstvo energije, industrije i rudarstva FBiH objavilo je poziv
investitorima za izgradnju osam novih elektrana u FBiH. Na
natjeaj za projekt, vrijedan 3,5 milijarde konvertibilnih maraka,
847
ljudskih prava, strane 2 i 3
848
Broj od 20. aprila 2008. godine, strane 12 i 13
491
prijavilo se trideset i sedam potencijalnih ulagaa iz cijeloga

svijeta. Tvrtka Intrade energija nije domaa i vlasnik joj je
slovenaki Istrabenz, koji je opet u vlasnitvu OMV-a. Meu
prvima je odreagirala stranka Zelenih BiH i najavila je opi
bosanskohercegovaki otpor suludim idejama, roenim u
glavama energetskog lobija u kojem se nalaze Vahid Heo i Enver
Kreso. Jula 2007. godine, Zastupniki dom Parlamenta Federacije
BiH podrao je ambiciozni plan stranog investiranja u
elektroenergetski sektor Federacije koji je zastupnicima predoio
Vahid Heo, federalni ministar industrije, energetike i rudarstva i
uinilo se da postoje realne anse da barem ovaj strateki vaan
sektor donese toliko oekivani novac u ovu zemlju. No, nije to sve
tako glatko ilo i u energetski projekat su uli i drugi igrai.
Energetska afera doivjela je svoju kulminaciju poetkom 2008.
godine, kada je po pisanju pojedinih medija, skuptina dioniara
Elektroprivrede BiH izazvala prvorazredni skandal u Federaciji:
mali dioniari nisu glasali u skladu sa dogovorom Sulejmana
Tihia i Harisa Silajdia i nisu izabrali za predsjednika
Nadzornog odbora agilnog predsjednika Sabora Islamske
zajednice BiH Edhema Biakia. Tada je generalni sekretar
putem Dnevnog avaza zaraio smjenu federalnog ministra
energije, rudarstva i industrije, Vahida Hee. Novinska kua, koja
je na poetku afere, 2006. godine, drala Heinu stranu, pretvorila
se u njegovog najveeg krvnika. 849 U samo prva tri mjeseca 2008.
godine, napisano je preko stotinu tekstova koji su razotkrili
sramna ministrova djela dovodei ga u vezu sa brojnim ljudima
koji imaju interes da zauzmu pozicije u energetskom sektoru, a
meu njima je i Safet Oruevi, bivi mostarski gradonaelnik i
predstavnik austrijske grupacije Apet. Nakon to je za
predsjednika Nadzornog odbora Elektroprivrede izabran
Zehrudin Sikira, a ne stranakim dogovorom favorizirani Edhem
Biaki, Dnevni avaz je otro udario na resornog ministra
849
Pogledati arhivu Dnevnog avaza, posebno brojeve u januaru i februaru 2008.
godine.
492
Vahida Heu i Safeta Oruevia, optuujui ih, izmeu ostalog, za

ruenje stranake koalicije SDA i SBiH, ali i za razliite nelegalne
aktivnosti. Kako pie Slobodna Bosna, uoljivo je da se poetak
medijske kampanje protiv ministra Hee poklapa s odlukom
Vlade Federacije BiH kojom vlasnik Dnevnog avaza, Fahrudin
Radoni, nikako nije zadovoljan. Rije je o spornom potraivanju
graevinske kompanije Vranica, koja je glavni izvoa radova na
novoj zgradi Dnevnog avaza. Kompanija Vranica je prije rata
radila neke poslove u Iraku i po tom osnovu trebala je naplatiti
oko 1,3 miliona dolara. No, kako je Vranica u meuvremenu
privatizirana, sva prava, ali i obaveze iz tzv. pasivnog podbilansa
pripadaju dravi, a ne novim vlasnicima kompanije. Ministar
Heo, u ijoj je nadlenosti ova oblast, izloen je stalnim
pritiscima da ne cjepidlai i da malo progleda kroz prste, ali su
sve intervencije i nagovori okonani bez uspjeha. 850
Afera Srpske ume - Sud BiH podigao je optunicu protiv
lidera PDP-a, Mladena Ivania, i etiri dunosnika ove stranke, te
nekoliko direktora umarija vezano za kriminal poinjen u
Srpskim umama i nelegalno finansiranje predizborne
kampanje 2002. godine. Ivani se tereti da je, kao premijer
Republike Srpske, 2001. godine potpisao odluku da se preduzeu
Trgokomerc, iji je vlasnik Miro Jurii, odobri sjea ume zbog
navodnog duga za izgraenu zgradu opine Ribnik, iako je znao
da dug ne postoji, ime je ova opina oteena za vie od 500.000
konvertibilnih maraka. Dalje, Ivania se tereti, osim zloupotrebe
poloaja, i za zloinako udruivanje i podsticanje na zloupotrebu
poloaja, dok se Miri Juriiu na teret stavlja krivino djelo krae
drvea. Ostale osumnjiene za kriminal, Pericu Bundala,
Rodoljuba Trkulju i Stojka Blagojevia optunica tereti za
zloinako organizovanje i krivino djelo podsticanja na
zloupotrebu poloaja, a Zoran upeta, Dragia Dragutinovi,
Zdenko Sakan, Milorad Marjanovi, Mirko Rokvi, Radenko
850
Slobodna Bosna, 17. jul 2008., strana 12
493
Borojevi i Novica Davidovi optueni su za krivino djelo

zloupotrebe poloaja. U toku prva etiri mjeseca 2008. godine
vodili su se sudski pretresi protiv osumnienih.
Mladen Ivani, u junu 2008. godine je na Sudu BiH osuen
na godinu i est mjeseci zatvora zbog nesavjesnog rada u slubi,
krivinog djela koja je poinio kao premijer RS-a, kojim je Javnom
preduzeu Srpske ume i Optini Ribnik nanio tetu od 178,816
maraka. 851
Afera Robne rezerve- Poetkom godine, mediji su javnost
upoznali sa novom aferom u Federaciji BiH: rezerve hrane i
neophodnih ivotnih namirnica, koje su na lageru u Direkciji za
robne rezerve, nisu ispravne za upotrebu. Kako je pisalo
Osloboenje, finansijska policija proirila je istragu o dravnom
ulju, inspekcijski pregled robnih rezervi nije vren od 2002.
godine (dok je analiza potvrdila da penica nije ispravna za
ishranu ljudi a, kako se ini, ni za stoku). 852 Dnevni avaz je
izvjestio da e svih 250.000 konzervi mesnih narezaka kompanija
BIM Galames iz Brkog i Levita iz Gradike, koje se nalaze u
Direkciji za robne rezerve, zavriti na otpadu, jer nisu ispravne
za ljudsku ishranu. 853
Dodik vs. Transparency International Poelo je javnim
upozorenjem Transparency Internationala BiH da su
sporazumom izmeu Vlade Republike Srpske i kompanije EZ o
ulaganju u nove elektrane u Republici Srpskoj, prekreni zakoni i
ustavna prava graana 854 da bi problem bio nagovijeten
poetkom ljeta, kada je u razgovoru za Osloboenje, izvrni
direktor organizacije Transparency International BiH (TI BiH),
Sran Blagovanin, rekao kako ih istrauju Dodikove paralelne
institucije. Istakao je kako su on i njegove kolege rtve smiljene i
851
Osloboenje, 25. jun 2008., naslovna, 2 i 3. strana
852
Osloboenje, 4. januar 2008., strana 2 i 19. januar 2008., strane 2 i 3
853
854
Osloboenje, 5.januar 2008., strana 18
494
orkestrirane propagandne kampanje protiv TI BiH i da je to

dokaz monopola koji vlada u entitetu pod apsolutnom
dominacijom premijera Republike Srpske. 855 U tom periodu u
dnevnim listovima Glas Srpske i Nezavisne novine objavljeno je
na desetine tekstova i kraih razgovora sa razliitim biznismenima
i ljudima iz poslovnog svijeta, koji rade u Republici Srpskoj, koji
su tvrdili kako ih ljudi iz TI BiH reketiraju i ucjenjuju. Prema
istraivakim timovima banjalukih novina, u iznuivanje
novca redovito je bio angairan stanoviti Ljubinko Lekovi,
analitiar TI BiH. Njega su za iznudu, na stranicama ova dva lista,
optuili Milo Lazovi, smijenjeni direktor podrunice Telekoma
Srpske u Foi, te bivi funkcioneri Republike Srpske, Nedeljko
ekanovi i Momilo Komljenovi, koji su tvrdili kako im je
Lekovi traio od pet do deset tisua konvertibilnih maraka (2500
do 5000 eura) za posredovanje kod meunarodnih dunosnika,
koje bi osiguralo uklanjanje njihovih imena s popisa osoba
osumnjienih za potporu poiniteljima ratnih zloina.Tuiteljstvo
BiH opovrgnulo je postojanje bilo kakve kaznene prijave protiv TI
BiH i njenih funkcionera, a Policija Republike Srpske objavila je
kako o ovom sluaju provodi tek izvianja. Dodik je obeao
zatitu svima onima koji mogu posvjedoiti o navodnim
ucjenama ljudi povezanih s organizacijom Transparency
International BiH. Glasnogovornik ogranka TI za BiH, Sran
Blagovanin, odluno je odbacio ovakve optube nazvavi ih
ludostima, najavivi istodobno kako e svi oni koji ire takve
informacije imati priliku za dokazivanje na sudu. Centrala
Transparency Internationala u Berlinu tim je povodom izdala i
posebno priopenje u kojemu je, meu ostalim, zatraena zatita
za lanove ove organizacije koji rade u BiH.
Bankrot Federacije BiH - Tuilatvo Kantona Sarajevo
uputilo je, krajem juna prole godine, zahtjev Ministarstvu
unutranjih poslova Federacije BiH da prikupi potrebna
855
Osloboenje, 10. juli 2008., strana 5
495
obavjetenja od premijera FBiH, Nedada Brankovia, i

federalnog ministra finansija, Vjekoslava Bevande, povodom
informacije da Federaciji BiH prijeti finansijski kolaps. Jedno od
nerijeenih pitanja, ujedno i veliki problem, jeste reguliranje
obaveza prema socijalno ugroenim kategorijama, kakvi su i
demobilisani borci. Kada se raspravljalo o zakonima kojima bi se
regulirala isplata naknada demobilisanim borcima, bilo je svega
20.000 potencijalnih korisnika, u meuvremenu je taj broj
narastao na 100.000 i neki od njih primaju naknade po vie
osnova. 856
13.4. Korupcija i zloupotreba poloaja
Korupcija i zloupotreba poloaja su, makar sudei po

broju tekstova u medijima (374), vrlo zastupljeni u bh. drutvu.
Konsultirajui razliite medijske izvore, a uzevi u obzir i
prethodni dio izvjetaja i veliki broj korupcijskih afera, u BiH su
rijetki politiki, vjerski i drugi javni drutveni funkcioneri, koji
nisu ukljueni u neku od korupcijskih afera u BiH.
Finansijska policija FBiH podigla je krivine prijave zbog
zloupotrebe poloaja, povrede ravnopravnosti i prevare u
obavljanju privrednih djelatnosti protiv ministra energetike FBiH,
Vahida Hee, biveg premijera FBiH, Ahmeta Hadipaia i jo 18
lica sa kojima su oni bili povezani i to zbog sumnje da nisu
potivali pravila i kriterije prilikom dodjele koncesije Intrejd
energiji za gradnju hidroelektrana. 857
856
Glas Srpske, 27. jun 2008., strana 3
857
496
Kako pie sarajevski sedminik BH Dani, svoj poloaj je

zloupotrebio reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri i to pri nabavljanju
stana od 237 kvadratnih metara u samom centru Sarajeva. 858
Ministarstvo unutranjih poslova Livanjskog kantona
podnijelo je krivinu prijavu protiv Gordane Cikojevi, ministrice
obrazovanja u kantonalnoj Vladi, zbog osnovane sumnje da je
zloupotrijebila poloaj i ovlatenja prilikom dodjele licenci za
predavae i ispitivae teorijske nastave. 859
Bivi direktor Agrokomerca, emsudin Husi, osuen je
na tri i po godine zatvora uz obavezu da toj firmi vrati 100.000
eura za koliko je otetio, zloupotrebivi svoju direktorsku
funkciju. 860
Funkcioneri dravnih institucija ne plaaju PDV prilikom
hranjenja u restoranima dravnih institucija, dok obini graani
na cijenu svake namirnice dodaju 17 posto od te cijene. 861
U Novom Travniku, zabiljeen je neuspjean pokuaj
podmiivanja policajca, gdje je E. D. iz Bugojna deurnom
policajcu ponudio novac kako bi izbjegao platiti kaznu zbog
pogrenog parkiranja. 862
Kantonalno tuilatvo u Sarajevu zatrailo je pritvor za
Nadu Jelisavac zbog sumnje da je utajila najmanje 300.000
konvertibilnih maraka, zbog toga to je u periodu od 2005. do
2008. godine, kao osnivaica i direktorica jedne fiktivne firme,
zajedno sa svojim sauesnicima, polagala novac nepoznatog
porijekla na raune te firme kod dvije poslovne banke u BiH. 863
858
BH Dani, 25. januar 2008., strane 26 - 29
859
Nezavisne novine, 5. feburar 2008., strana 5
860
861
Osloboenje, 16. februar 2008.
862
863
497
Protiv ministra Boe Ljubia, krivinu prijavu za

zloupotrebu poloaja podnijelo je Pomorsko drutvo BiH zbog
toga to je u Zagrebu 2007. godine Ljubi, bez prethodnog
odobrenja Parlamenta BiH i nadlenih bh. institucija, potpisao
Protokol o spajanju u mjestu Bijaa, kojim je kao junu kontaktnu
taku Koridora 5c odredio mjesto Bijaa i, takoer, svoj potpis
stavio na Ugovor za izradu glavnog izvedbenog projekta trase
Koridora 5c Mostar sjever Poitelj Bijae, a da to nijedna
nadlena institucija BiH nije odobrila i time je nanio tetu dravi
u kojoj obnaa dunost ministra. 864
Generalni sekretar predsjednika Republike Srpske, Mirko
Stoji, godinu dana je primao dvije plate, tako da su mu mjesena
primanja u 2007. godini bila 9.000 konvertibilnih maraka. U
razgovoru za Nezavisne novine, Stoji je potvrdio kako je primao
dvije plate, no iznos je bio mnogo manji od navedenog kao
sekretar predsjednika Republike Srpske primao je 2.000
konvertibilnih maraka, dok je kao ef kabineta primao 1.500
konvertibilnih maraka. Pritisnut medijskim napisima o mutnim
radnjama kod renoviranja predsjednike zgrade i rastronog
troenja budetskog novca, Mirko Stoji je podnio ostavku na
mjesto generalnog sekretara predsjednika Republike Srpske
krajem marta. 865
Direktorica Centra za socijalni rad u Banja Luci, Borka
Vukajlovi, zloupotrebila je svoj poloaj uposlivi u toj ustanovi
svoga sina, njegovog prijatelja, brata od tetke, te njegovu snahu. 866
Tuilatvo BiH tereti bive elnike Nogometnog saveza
BiH za poreznu utaju, produeno krivino djelo porezne utaje, te
zloupotrebu poloaja i ovlatenja. Optunicom se Munib
Uanovi i Miodrag Kure terete da su u periodu od 2001. do
864
865
Nezavisne novine, 13. mart, strana 3; 14. mart, strana 5; i 29. mart 2008.,
strana 3
866
498
2006. godine utajili 2,3 miliona konvertibilnih maraka, otetivi za

toliko budet FBiH i BiH. 867
Rijeki kardiokirurg, Ognjen imi, koji je 25. avgusta 2008.
godine, presudom upanijskog suda u Rijeci osuen na
devetogodinju kaznu zatvora zbog primanja mita, trei je poznati
bjegunac u posljednjih godinu i po dana, koji je iz Hrvatske
umakao u BiH. imi je u Sarajevo doao u nedjelju, dan prije
izricanja presude, navodno u posjetu ocu doktoru Sreku imiu,
jednom od najpoznatijih i najpriznatijih bosanskih ginekologa. I
mada nema nikakve dvojbe da je njegov povratak u rodni grad bio
ranije isplaniran, kao i da je Ognjen imi raunao da e biti
proglaen krivim, u Sarajevo je doputovao poput bilo kojeg
slobodnog hrvatskog graanina, koristei se svojim osobnim
dokumentima. Dravno odvjetnitvo u Rijeci, naime, nije imiu
oduzelo putne isprave, drei da ne postoji opasnost od bijega. Bijeg
u Bosnu i Hercegovinu doktora imia, nakon to je
(nepravomomono) osuen na devet godina zatvora, iznova je
aktuelizirao zakonsku poroznost odnosa izmeu BiH i Hrvatske.
Meu bjeguncima koji su ove poroznosti koristili nalaze se i Ante
Jelavi, Ivan Bender, Svjetlan Stani, Jozo urkovi. 868
13.5. Sukob interesa
Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) utvrdila je da

postoji sukob interesa kod ministra inostranih poslova BiH, Svena
Alkalaja, te zamjenika ministra civilnih poslova BiH, Senada
epia, i zamjenika ministra odbrane BiH, Igora Crnadka, zbog
ega se njima trojici izriu sankcije zabrane kandidovanja na bilo
koju funkciju u naredne etiri godine. CIK BiH je utvrdila da je
867
Izvori: Osloboenje, 18. mart 2008., strana 3; i Nezavisne novine, 18. marta
2008., strana 12
868
Slobodna Bosna, 28. avgust 2008., strane 6 - 9
499
Alkalaj u sukobu interesa, jer je lan Nadzornog odbora VGT

osiguranja iz Visokog, koje je poslovalo sa organima vlasti u
iznosu veem od 5.000 konvertibilnih maraka, Senad epi je bio
u sukobu interesa od februara do decembra 2007. godine, jer je
njegov punac bio vd direktora Javnog komunalnog preduzea
Babunar iz Travnika, dok Crnadak, prema odluci CIK-a BiH,
nee moi biti kandidat ni za jednu funkciju do aprila 2012.
godine, jer je za vrijeme dravnog mandata njegov otac bio
direktor Incel Hodlinga u Banja Luci. 869
Zbog neutvrivanja sukoba interesa federalnog premijera
Nedada Brankovia, organizacija Transparency International
BiH pokrenula je spor protiv Centralne izborne komisije BiH.
Zakon predvia da sukob interesa postoji u situacijama u kojima
izabrani zvaninici, nosioci izvrnih funkcija i savjetnici imaju
privatni interes koji utjee ili moe utjecati na zakonitost,
otvorenost, objektivnost i nepristrasnost u obavljanju javnih
funkcija. TI smatra da se u sluaju Brankovia radi o postojanju
sukoba interesa jer je vidljivo da pozicija premijera i njegov
privatni interes u fondu ABDS moe da utjee na sve ove stvari
koje Zakon nabraja. 870
Udruenje graana Front ocijenilo je:
...sramnom i bezobraznom odluku Centralne izborne
komisije BiH o stavljanju van snage Pravilnika o sukobu interesa,
te njihovo tumaenje odredbi Zakona o sukobu interesa po kojem
su sukobu interesa podloni samo izabrani zvaninici na dravnom
nivou vlasti. 871
Postoji osnovana sumnja da ministar finansija i trezora
BiH, Fuad Kasumovi, nije naveo prilikom kandidature na
869
Izvori: Dnevni avaz, 7. januar 2008., strana 3; 7. februar 2008., strana 2; i 25.
april 2008., strana 2; i Nezavisne novine, 25. april 2008., strana 3
870
871
500
ministarsko mjesto da je vlasnik dionica u preduzeu Zmajevac u

vrijednosti od 140.000 konvertibilnih maraka. 872
Opinski odbor Stranke demokratske akcije (SDA) Biha
uputio je Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK BiH) prijavu
protiv naelnika Bihaa, Hamdije Lipovae, uz tvrdnju da je
prekrio odredbe Zakona o sukoba interesa. Kako tvrde u SDA,
sukob interesa se odnosi na angaman Hamdije Lipovae kao
predavaa na Pravnom fakultetu u Bihau, zatim na obavljanje
dunosti predsjednika Upravnog odbora Razvojne agencije
ARDA, te funkcije predsjednika Komisije za dodjelu graevinskog
zemljita u dravnom vlasnitvu u Opini Biha, za ta dobija i
naknadu. Dalje navode kako je Lipovaa kao protuslugu za
odobrena sredstva namijenjena izgradnji munare damije u Kulen
Vakufu dobio zemljite u tom naselju, a od jednog mobilnog
operatera mobitel u vrijednosti od 1.000 konvertibilnih maraka, te
da je u sukobu interesa zbog toga to mu otac obavlja dunost
direktora bianske direkcije Elektroprivrede BiH, a punac
dunost direktora Mjeovite elektrotehnike kole u Bihau. U
Kabinetu naelnika Lipovae, prijavu SDA CIK-u BiH
prokomentirali su da je rije o jo jednom prljavom pokuaju
SDA Biha da aktuelnog naelnika ometu u ponovnoj kandidaturi
za predstojee izbore.
Visoki predstavnik Miroslav Lajak je od Brankovieve
Vlade, odnosno, od Federalnog parlamenta, zatraio urno
usvajanje zakona o sukobu interesa na entitetskoj razini, budui
da je, za razliku od njihovih kolega u dravnim institucijama, na
stotine federalnih, kantonalnih i opinskih dunosnika, u tom
smislu, poteeno svake odgovornosti. Kako pie Slobodna Bosna,
osim to je reagirao sa stanovitim zakanjenjem, nema nikakve
dvojbe da je Lajak zahtjev za usvajanje zakona o sukobu interesa
u Federaciji BiH posve krivo adresirao. Visoki je predstavnik o
dosljednoj primjeni ovog zakona trebao najprije razgovarati sa
872
501
onima kojima je to posao - elnicima Centralne izborne komisije

BiH, a ne sa Nedadom Brankoviem zbog kojeg je, izmeu
ostalih, provedba zakona o sukobu interesa u Federaciji BiH i
suspendirana. Predstavnici organizacije Transparency
International su, jo koncem prole godine, pokrenuli sudski spor
pred Sudom BiH, traei odgovornost onih koji su zadueni za
provedbu Zakona o sukobu interesa, ali i onih koji ga kre. Budui
da nisu nali niti jedan argument u Brankovievu korist, a nisu
imali politiku saglasnost da ga kazne, navodno nezavisni lanovi
Centralne izborne komisije su, na koncu, posegnuli za
kompromisnim rjeenjem i, jednostavno, odluili da Zakon o
sukobu interesa ne vai za federalnog premijera! 873
Organizacija Transparency International BiH (TI BiH)
uputila je pismo Parlamentu BiH u kojem ukazuje na
kontinuiranu opstrukciju provoenja Zakona o sukobu interesa
koju ini Centralna izborna komisija BiH prema zahtjevu za
utvrivanje sukoba interesa u sluaju federalnog premijera
Nedada Brankovia. U pismu se navodi kako CIK BiH nije donio
nikakvu odluku u zatraenom roku, zbog ega je Transparency
International pokrenuo upravni spor zbog utnje administracije
pred Sudom BiH. Sud BiH je 26. avgusta 2008. godine donio
presudu kojom se CIK-u BiH nalae da u roku od 15 dana donese
odluku o tome da li je premijer FBiH u sukobu interesa, ali se
Komisija proglasila nenadlenom u ovom sluaju. Ovakvom
praksom CIK-a BiH na direktan i flagrantan nain se kri zakon i
odbija provoenje presude Suda BiH te alje poruka javnosti da
postoje pojedinci koji su iznad zakona, istie organizacija
Transparency International. U pismu se ocjenjuje da ovakvi
postupci imaju dalekosene posljedice po vladavinu zakona kao
temeljni princip u demokratskim drutvima, te da zavreuju da se
o njima kao i o odgovornosti lanova CIK BiH izjasni
Parlamentarna skuptina BiH. Pismo, koje je upueno i OHR-u i
873
Slobodna Bosna, 28. avgust 2008. godine, strana 29
502
OEBS-u, potpisali su i Helsinki odbor za ljudska prava BiH,

Centri civilnih inicijativa, ALDI, Global rights, Fond otvoreno
drutvo BiH, Centar za promociju civilnog drutva, Cepos, ACIPS
i ICVA. Organizacija Transparency International je traila da se
utvrdi da li je Brankovi u sukobu interesa zbog toga to je
istovremeno premijer i dioniar u Drutvu za upravljanje
fondovima ABDS. 874
14. Prava ena
Diskriminacija bazirana na tradicionalno-spolnoj i rodno

utvrenoj moi, posebno je osnaena kroz medijski diskurs, ali,
naalost, nameui se stereotipnim konstrukcijama i
patrijarhalnom perceptivnou uloge ene u drutvu sa
primarno zadatim identitetima majke, supruge, domaice i
uvarice doma i ognjita. Tome u prilog ide i jedno od opaanja
izneseno u knjizi Stereotipizacija: Predstavljanje ena u
tampanim medijima u jugoistonoj Evropi, koju je izdao
sarajevski Mediacentar: Ono to je paradoksalno kod medijske
proizvodnje i koritenja stereotipa i eksplicitnog i/ili implicitnog
irenja predrasuda, naprije se odnosi na diskurs same novinarske
profesije, koja svoj autoritet, kao to je dobro poznato, uspostavlja
na 'objektivnom' informiranju i kodeksu 'podjednakog tretmana'
svih osoba eliminacijom svih oblika diskriminacije. Drugi je
paradoks to se ini da je novinarska profesija, osobito u
zemljama u tranziciji, u velikom stepenu feminizirana, pa tako
ispada da su za stereotipno predstavljanje ena u medijima
velikim dijelom krive i same ene. Ali ne treba zaboraviti da je
novinarstvo najstarija medijska profesija i da osnivaki mitovi i
vjetine koje donose novinarsku medijsku slavu uglavnom
afirmiraju patrijarhalnu kulturu mukosti, te u objanjenju tog
874
Izvori su SEEbiz.eu i Dnevni avaz, 16. septembar 2008., strana 4
503
fenomena ni u kom sluaju ne mogu biti zanemarena dva faktora

socijalizacija ena i njihova edukacija. ene su u novinarstvo
ule teko i napredovale sporo. 875
Rezultati istraivanja, koje je radio Mediacentar, Sarajevo,
2007. godine, u vidu dvomjesenog monitoringa tampanih
medija, pokazuje da dok mukarci dominiraju novinama, ene i
druge rodne grupe su nedovoljno zastupljene. Pored toga enama
su dodijeljene sfere zabave i privatnosti, te su time
marginalizirane. To se postie sistematskim pozicioniranjem ena
u 'marginalne' prie gurajui ih sa naslovnih stranica na zadnje
stranice i tzv. 'meke' teme (mukarci su ak 81.3% prisutniji na
naslovnim stranicama u odnosu na ene koje zauzimaju svega
17.6% naslovnih stranica). to se tie njihovog pozicioniranja
unutar vijesti, ene rijetko imaju centralnu ulogu u tekstu i rijetko
su glavni izvori informacija u njemu. enski su glasovi esto
utiani i rijetko predstavljaju glas autoriteta i strunosti). 876
Rezultat monitoringa medija za 2008. godinu nije znatno
drugaiji od rezultata ranijih monitoringa. Iako je broj
analiziranih tekstova koji se bave (ugroenim) pravima ena mali
(320 ili, svega, 2 posto), generalni je utisak da i dalje postoji velika
diskriminirajua praksa i nesenzibiliranost medija, posebno kada
je rije o izvjetavanju o sluajevima nasilja. Najprisutnije teme
bile su nasilje u porodici i drugi oblici nasilja (fiziki napadi na
ene).
14.1. Nasilje
Nezavisne novine su esto obraivale teme sa sluajevima

nasilja u porodici, ali, naalost, esto je vidljiva nedovoljna
875
Stereotipizacija: Predstavljanje ena u tampanim medijima u jugoistonoj
Evropi, Sarajevo: Mediacentar Sarajevo, 2007. godina, str. 22
876
Isto., str. 66
504
senzibiliziranost novinara/novinarke u izvjetavanju o ovim

temama. Tako se ene obino imenuju kao rtve ime se dodatno
osnauje nasilnost i kreira slika ena kao bespomonih bia
izloenih raznim oblicima nasilja i tortura. Izvjetavajui o
primjeni zakonske regulative o zatiti od nasilja u porodici,
Nezavisne novine prenose: Nasilja u bh. porodicama je uvijek
bilo. Nemamo relevantne podatke o broju nasilja u porodicama,
tako da ne moemo govoriti da li je u porastu. Ali evidentan je
porast ... rekla je Zahiragieva. Mranovi je dodao da je u 2007.
godini u FBiH podneseno 78 zahtjeva za izricanje zatitnih mjera
zbog nasilja u porodici, 17 ih je izreeno, a 31 rtva bila je
zatiena. 877
Analiza je ukazala i na problematine naslove, kao to je
sluaj sa lankom u Osloboenju - Batinama do statusa gazde u
kui. U daljem tekstu stoji: Stereotip u umovima nekih
bosanskohercegovakih mukaraca da su enidbom, kako kae
profesor i socijalni psiholog Ismet Dizdarevi, dobili vlasnitvo
nad suprugom i pravo da nju i djecu nasilno vaspitavaju,
proteklog vikenda 15 puta je izaao na vidjelo u Federaciji BiH.
Naime, policije kantonalnih MUP-ova tokom subote i nedjelje
zabiljeile su 15 krivinih djela nasilja u porodici, od ega je
najvie registrovano u Unsko-sanskom kantonu etiri, te u
sarajevskom tri. 878
Dnevni avaz je objavio lanak o krvnoj osveti kod
Albanaca i pravu na ubijanje ene ukoliko u brak ne stupi
nevina. Osim upoznavanja sa ovom vrstom tradicije, lanak nije
pruio nikakav kritiki ton prilikom izvjetavanja o krvnoj osveti
prisutnoj u nekim tradicijama. lanak je napisan kao potpuno
podrazumijevanje specifinih tradicija i obiaja. Osim to je u
tekstu ubijena djevojka imenovana nesretnom, cijeli dogaaj
ubistva od vratio je nesretnu djevojku, do zakon je uzeo u
877
Nezavisne novine, 29. januar 2008.
878
Osloboenje, 26. februar 2008.
505
ruke, predstavljen je bez ikakve osude ili kritike. U tekstu stoji

kako je nakon prve brane noi 20-godinja kosovska Albanka
Hadira Sahiti surovo ubijena prema tradicionalnom albanskom
Kanonu Leke Dukainija. Uz obrazloenje da njegova izabranica
nije bila nevina, njen suprug Skender vratio je nesretnu djevojku
roditeljima. Zakon je uzeo u ruke Hadirin stariji brat Ismet, koji
je, perui obraz porodice u skladu s Kanonom Leke Dukainija, iz
pitolja ispucao sedam metaka u sestru, a zatim je sahranio u
oblinjoj umi. 879
U proteklom periodu objavljeno je nekoliko izvjetaja o
stanju sa nasiljem u porodici. Nezavisne novine su objavile dio
izvjetaja sa blagim kritikim osvrtom, to je pomak u odnosu na
suhoparno prenoenje statistikih podataka. Samo jedan nasilnik
udaljen iz kue, naslov je teksta u kojem stoji: Iako je Zakonom
o zatiti od nasilja u porodici u Federaciji BiH predviena mjera
udaljavanja nasilnika iz kue, u Federaciji je u proloj godini
izreena samo jedna takva mjera, podaci su Gender centra FBiH.
Ovu jedinu mjeru izrekao je Optinski sud u Livnu. Ana Vukovi,
direktorica Gender centra FBiH, kae, pak, da je 12 optinskih
sudova u FBiH primilo 78 zahtjeva za izricanje zatitnih mjera
predvidenih Zakonom o zatiti od nasilja u porodici. 880
ene se sve ee odluuju da prijave nasilne mueve,
brau ili roditelje. To moda ponajbolje ilustruje podatak da su
kantonalni MUP-ovi u 2007. evidentirali 775 sluajeva nasilja u
porodici, to je za 63 vie u odnosu na 2006. Prema policijskim
podacima, u samo tri dana u BiH prijavljeno je najmanje 11 takvih
sluajeva, a meu rtvama su maloljetnica iz Sarajeva i ena iz
Modrie. 881
Najee rtve porodinog nasilja su ene, ali i djeca koja,
ukoliko nisu direktno izloena nasilju, prisustvuju u stresnim
879
Dnevni avaz, 29. mart 2008.
880
881
Osloboenje, 19. mart 2008.
506
scenama nasilja oeva nad majkama. Kako je rekla Dragana

Miljevi iz banjaluke organizacije Udruene ene, najei
problemi na koje ene nailaze i zbog kojih dolaze u sigurnu kuu
povezani su sa fizikim nasiljem. Prema njenim rijeima u
sigurnoj kui je krajem avgusta 2008. godine boravilo est ena,
isto toliko djece, koje su preivjele nasilje u porodici. ene su
starosti od 21 do 55 godina, a djeca od pet mjeseci do 17 godina. 882
Nesenzibiliranost je prisutna u veini ovdanjih medija
koji potiu nasilje, ili ga velikim dijelom ne osuuju, ve ga
podrazumijevaju kao postojei fakt odreenog drutva. Batine i
za Dan ena, naslov je teksta objavljenog u Glasu Srpske, O
enskim dilemama, naslov je lanka u Nezavisnim novinama o
izvoenju predstave Vaginini monolozi, koja je posveena borbi
protiv nasilja u cijelom svijetu. Nasilje se ovdje imenuje kao
enska dilema ili enski problem!
Osloboenje je objavilo lanak o sluaju prijavljenog
nasilja u porodici na sljedei nain: Tukao i silovao bivu
suprugu? (naslov): H. I. (21) iz Ljubovije prijavila je tuzlanskoj
policiji da ju je u nedjelju naveer u njenoj kui u naselju
Mihatovii kod Tuzle napao i vie puta silovao njen bivi
nevjenani suprug B. M. (34). Naime, H. I. je ispriala policiji da
ju je B. M. presreo ispred kue, pretukao, oduzeo pedeset maraka i
vie puta silovao. Djevojka je, zatim, prevezena u slubu Hitne
medicinske pomoi u tuzlanskom Domu zdravlja, odakle je
upuena na Odjel ginekologije UKC-a Tuzla. 883
Jo jedan sluaj koji je poprilino interesirao medije u
proteklom periodu bio je napad na profesoricu u Tehnikoj koli
u Banja Luci od strane uenika. Jedan neopravdan as izmijenio
je profesorici banjaluke Tehnike kole Milki Kukolj ivot...
Radei svoj posao, upisujui neopravdan as ueniku koji
882
Glas Srpske, 23. 24. avgust 2008., strana 27
883
507
izostanak niim nije opravdao, Kukoljeva je pretuena, zauvijek

istraumatizirana i poniena. Posao, kome je godinama posveena,
sad predstavlja mjesto straha, runih slika i sjeanja. Obijesni
petnaestogodinjak, izrevoltiran zbog neopravdanog asa,
naoigled svojih ravnodunih drugara, iamarao je krhku
profesoricu i, to je najtraginije, proao. 884 Ovdje, svakako, treba
podcrtati krhku profesoricu, kao kontinuirano imenovanje
bespomonosti ena.
Mediji su veliku pozornost dali sluaju ubistva majke koju
je ubio tridesetjednogodinji sin. Ubistvo se desilo 14. juna 2008.
godine: Armin Isakovi u tekom psihikom stanju: Kantonalno
tuilatvo Sarajevo donijelo je naredbu za provoenje istrage
protiv Armina Isakovia (31), koji je noem usmrtio svoju majku
Fatimu (61) u subotu popodne u njihovom stanu u centru
Sarajeva. Na prijedlog Tuilatva, sudija za prethodni postupak
Vladimir poljari je Isakoviu odredio jednomjeseni pritvor.
Kantonalni tuilac Milutin Koprivica, koji provodi istragu u ovom
sluaju, nije elio davati nikakve informacije. 885
Armin Isakovi, predat je Centru za socijalni rad (naslov):
Vijee Kantonalnog suda Sarajevo utvrdilo je da je Armin
Isakovi majku Fatimu Isakovi ubio u stanju neuraunljivosti, te
je predmet uputilo Centru za socijalni rad Opine Centar na
daljnje postupanje (u skladu s odredbama Krivinog zakona koji
je stupio na snagu 2003. godine). 886
884
Nezavisne novine, 23. maj 2008., 25. maj 2008.
885
Dnevni avaz, 17. jun 2008.; Dnevni avaz, 17. jun 2008., BH Dani, 27. jun
2008., Nezavisne novine, 17. jun, 06. avgust, 13. avgust, 22. avgust 2008.,
Osloboenje, 17. jun, 12. jul, 31. jul, 06. avgust 2008.
886
Osloboenje, 29. avgust 2008.
508
14.2. Mobing, dobizam, zdravstvena zatita i

politika participacija
Osim nasilja, koje je kao tema najprisutnije u ovdanjim

medijima, pregledom lanaka utvreno je i prisustvo slijedeih
tema: ene rtve rata, mobinga, dobne diskriminacije, zdravstvene
zatite, te politika i drutvena participacija ena u javnom ivotu.
Mobing ili sistematsko psihiko zlostavljanje na radnom
mjestu je sve uestalija pojava u RS i BiH, rekla je slubenik za
odnose s javnou Gender centra Vlade RS Jelena Milinovi. Ona
je kao uzroke mobinga navela ekonomsku neizvjesnost, nizak
ivotni standard, visoku stopu nezaposlenosti, neureenu
privatizaciju, visoku stopu kriminala i korupcije, koja radnike
stavlja u teku poziciju.887
U magazinu Slobodna Bosna je objavljen lanak o
(ne)ueu ena u politikom ivotu sa dominantnim
podsmijeljivim tonom i potpunim obeshrabrivanjem
participacije ena u politici: Smijenjene dame bh. diplomatije
Daria, eljana, Lidija, rtve Komiieve sablje: Nakon sada ve
bive veleposlanice BiH u Austriji Darije Krstievi i njezine
kolegice Lidije Topi, do sredine septembra prole godine efice
Misije BiH pri Europskoj uniji, svoj je diplomatski angaman u
Francuskoj prije desetak dana okonala i eljana Zovko, trea
uspjena diplomatkinja koju je na veleposlaniku dunost,
svojedobno, imenovao nekadanji hrvatski lan dravnog
Predsjednitva Dragan ovi. 888
Kroz medijski prostor provlaile su se i druge stereotipne
interpretacije, poput Uhvaena ena deparo 889, Meu
887
888
889
Dnevni list, 31. januar 2008.
509
kockarima sve vie ena 890, ene problematinije od mukih

zatvorenika 891 do stereotipizacije profesija Uspjeno rade i
muke poslove 892, Najbolju rakiju napravila ena893, Polugola
pjevaica igrala pred elnicima Distrikta. 894 Zatim diskriminacija
vezana za osmi mart: Od potlaenih od
emancipovanih....Vremenom je ovaj praznik izgubio politiku
konotaciju i postao dan za slavljenje enske ljepote i
majinistva 895, Haris Silajdi je za Dan ena uposlenice
Predsjednitva BiH iz dravnog budeta galantno poastio s 200
KM. 896
Nestala ploa s mosta u Viegradu (naslov): S mosta
Mehmedpae Sokolovia u Viegradu nestala je limena ploa koju
su u utorak bespravno postavile lanice Udruenja 'ene rtve
rata' iz Sarajeva, potvreno je jue u viegradskoj policiji. 'Policija
nije bila obavezna da uva ovu plou, koju su nepoznati poinioci
uklonili, nakon to je jue bespravno postavljena', rekao je Zoran
Uumli, komandir Policijske stanice u Viegradu. 897
rtvama status socijalne kategorije: Neophodno je
osnivanje fonda za obeteenje i osiguranje besplatne pravne
pomoi rtvama trgovine ljudima, kao i stabilno finansiranje iz
dravnog budeta organizacija koje pruaju pravnu pomo
rtvama, zakljueno je na etvrtoj regionalnoj konferenciji o
suzbijanju trgovine ljudima, koja je juer zavrena u Sarajevu.
Ukazana je i potreba pokretanja inicijative da rtve trgovine
890
Dnevni list, 25. februar 2008.
891
892
Osloboenje, 16. mart 2008.
893
894
895
Glas Srpske, 8.-9.03.2008.
896
897
510
ljudima dobiju status socijalne kategorije u zakonima socijalne

zatite, kako bi imale pravo na sve beneficije. 898
Mediji redovito prate teme vezane za zdravstvenu zatitu.
Jedino porodilje u HNK ne titi zakon (naslov):
Dvadesetdevetogodinja Medina, majka trogodinje djevojice,
strahuje da bi uskoro mogla ostati bez posla nakon to rodi i
drugo dijete. U SMS-u koji je ova Konjianka poslala redakciji
'Dnevnog avaza', izmeu ostalog, stoji da se s tim strahom danas u
Hercegovako-neretvanskom kantonu suoava na hiljade
zaposlenih trudnica. 899
Oevi ne idu na porodiljsko, naslov je teksta u
Nezavisnim novinama, u kojem pie kako oevi u BiH, iako po
zakonu mogu da uzimaju porodiljsko odsustvo, rijetko koriste to
pravo, a i poslodavci ga mukarcima nerado odobravaju. Dragi
Gaanoviu iz Donje Snjegotine kod elinca, koji je dobio trojke i
sada ima petoro djece, 'eljeznice RS' nisu odobrile zahtjev za
porodiljsko odsustvo.900
U istoj novini pie: Iako ljekari trudnicama preporuuju
da na preglede idu u Savjetovalite Doma zdravlja, kako ne bi
dolazile u kontakt s virusima, veliki broj njih primoran je da ide i
kod drugih ginekologa u Domu zdravlja. 901
Rodno osjetljiv jezik u RS trebao bi biti standardizovan, a
u tom poslu moraju da se udrue politike, prosvetne, jezike i
novinarske elite, smatra Svenka Savi, profesorka psiholingvistike
na Univerzitetu u Novom Sadu. Ona je jue u Banjaluci na
okruglom stolu 'Rod i jezik' odrala predavanje na temu 'ena
sakrivena jezikom medija: Kodeks neseksistike upotrebe jezika'
898
899
900
901
511
na kojoj je Savi poruila kako se kod nas jo od 1999. godine eka

na primjenu Deklaracije UN-a o rodno osetljivom jeziku.902
Stereotipne medijske interpretacije i dalje su prisutne kod
imenovanja odreenih mukih profesija: Djevojke u mukom
sportu: Fudbalski klub 'Leotar-tex' iz Trebinja ovogodinji je
ampion Republike Srpske u enskom fudbalu. Viceampionke
BiH i finalistkinje Kupa BiH, do ampionske titule dole su u
Tesliu nakon pobjede nad banjalukim 'Borcem' boljim
izvoenjem jedanaesteraca 7: 6 (u regularnom dijelu utakmice
bilo je 3:3).903
Denana Zolota i Zlata Behram, novinarke Informativnog
programa FTV-a, najavile su da e protiv menadmenta ove
televizije podnijeti tubu, jer su obavijetene o promjetanju sa
Federalne televizije na Radio FBiH bez ikakvog obrazloenja, dok
su bile na bolovanju. Zolota i Behram tvrde da su morale
produiti bolovanje zbog stresa i mobinga, a to je uzrokovano
stalnim telefonskim pozivima da e biti premjetene i to
protivzakonito. 904
15. Prava djeteta
Sa 939 medijskih natpisa, ili 7 posto od ukupnog broja

analiziranih tekstova, prava djeteta su bila meu zastupljenijom
kategorijom u medijima. Monitoring medija za 2008. godinu
pokazao je da se djeci posveuje dosta medijskog prostora, ali
kvalitativno, to su tekstovi koji, uglavnom, piu o raznim
kriminalnim radnjama kada se one ve dogode. Takav je sluaj sa
problemima u obrazovanju (etnika i nacionalna netrpeljivost,
902
903
Reporter, 18. jun 2008.
904
Dnevni list, 5. novembar 2008.
512
podijeljene kole), koji su sa 334 teksta na prvom, odnosno

maloljetnikom delinkvencijom, koja se sa 223 teksta nalazi na
drugom mjestu. Sluajevi seksualnog zlostavljanja i drugih oblika
nasilja, poput pedofilije, bili su tretirani 88 puta, dok se na ope
teme o pravima djeteta odnosilo 294 teksta.
Na primjer, meu tekstove koje smo svrstali u kategoriju
ope, svrstali smo i naredna dva koji problematiziraju usvajanje
djece u BiH.
Procedura usvajanja djece bez roditeljskog staranja u BiH
je komplikovana i traje i do pet godina, a cijeli proces dodatno
oteava i injenica da postoji veliki broj djece koja ne mogu biti
usvojena, jer bioloki roditelji ne daju saglasnost za usvajanje, iako
ne ele da preuzmu brigu o njima. Prema podacima kojima
raspolae Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite Republike
Srpske, godinje se obavi oko 20 usvojenja, a u Republici Srpskoj,
trenutno, ima oko 577 djece bez roditeljskog staranja, koja su,
uglavnom, u hraniteljskim porodicama. 905 I Mostarci su slabo
zainteresirani za usvajanje djece. Iako je sa projektom
hraniteljstva, mostarski Centar za socijalni rad zapoeo jo prije
dvije godine, jo nijedno dijete iz Doma za nezbrinutu djecu nije
udomljeno kroz ovaj vid zbrinjavanja. U Centru se pred kraj 2008.
godine nalazilo 14-oro nezbrinute djece. 906
15.1. Maloljetnika delinkvencija
Mediji su najvie izvjetavali o prisutnosti maloljetnike

delinkvencije potaknuti ubistvom djeaka Denisa Mrnjavca, zatim
stanjem u obrazovanju, prisutnou nacionalizma u kolama, te
905
906
Dnevni list, 9. novembar 2008., strana 13
513
neto manje o seksualnom zlostavljanju u porodici, odnosno

sluajevima incesta.
Stravino ubistvo sedamnaestogodinjeg djeaka u
tramvaju, Denisa Mrnjavca, koje se dogodilo 5. februara 2008.
godine, izazvalo je veliku medijsku panju i pojaalo, kao nikada
do sada, interesovanje za prisustvo maloljetnike delinkvencije
(Dnevni avaz, 07.02., 09.02.2008. - tri lanka, 11.02., 12.02.2008. -
etiri lanka, 13.02., 16.02.2008. - dva lanka, 20.02.2008. - dva
lanka, 26.02.2008., Nezavisne novine, 09.02., 11.02.2008. - dva
lanka, 12.02.2008. - dva lanka, 14.02.2008. - tri lanka,
23.02.2008. - dva lanka, 26.02.2008., Osloboenje, 09.02.2008. -
tri lanka, 12.02., 13.02., 14.02., 16.02.2008. - dva lanka,
20.02.2008. - dva lanka, 21.02.2008. - dva lanka, 23.02.2008. - tri
lanka, 24.02.2008., Start BiH, 19.02.2008. - dva lanka, Glas
Srpske, 07.02.2008. - veoma mali tekst, 13.02.2008., BH Dani,
22.02.2008. - tri lanka, Reporter, 20.02.2008. - dva lanka, Start
BiH, 19.02.2008., Nezavisne novine, 15.02.2008. - tri lanka,
Nezavisne novine, 15.02.2008., Osloboenje, 12.02.2008., Dnevni
list, 14.02.2008. - etiri lanka, 13.02.2008. - tri lanka, 11.02.,
12.02.2008. - tri lanka, 22.02.2008., Dnevni list, 24.02.2008. - dva
lanka, 27.01., 28.02.2008. - dva lanka, 15.02., 20.02.2008.,
Dnevni avaz, 12.02., 15.02., 16.02., 17.02., 18.02., 23.02.2008.,
Nezavisne novine, 13.02., 20.02., 23.02.2008., Osloboenje, 11.02.,
12.02.2008. - dva lanka, 13.02., 14.02., 15.02.2008., Dnevni list,
14.02.2008., Dnevni avaz, 09.02.2008., Nezavisne novine,
09.02.2008., Dnevni list, 24.02.2008., Dnevni avaz, 12.02., 15.02.,
16.02., 17.02., 18.02., 23.02.2008., Nezavisne novine, 13.02., 20.02.,
23.02.2008., Osloboenje, 11.02., 12.02.2008. - dva lanka, 13.02.,
14.02., 15.02.2008., Dnevni list, 14.02., 13.02., 12.02., 22.02.,
24.02., 15.02.2008.).
Magazin Start BiH posjetio je zeniki zatvor i razgovarao
sa tri zatvorenika ije prie su sline hiljadama drugih pria
maloljetnih delinkvenata ija igra i dokazivanje zavre tragino i
514
odvedu ih u zatvor. Tamo su smjeteni zajedno za viestrukim

ubicama i bez ikakvih kvalitetnih programa resocijalizacije. 907
Slobodna Bosna je objavila lanak pod nazivom Djeca
koja teroriziraju Sarajevo: esnaestogodinji Rom Roberto
Hrusti, kojeg su sarajevski policajci uhapsili 21. januara, poinio
je u 2007. godini ukupno 128 tekih kaznenih djela!!! No, sve do
20. januara kada je Hrusti zapalio ibicu i bacio je na Ljubicu
oki-Spasojevi, koju je njegov dvije godine mlai prijatelj
Robert Muit prethodno polio benzinom, ovaj je
esnaestogodinjak bio problem samo za sarajevsku policiju, te jo
stotinjak graana koji su bili rtve njegovog kriminala. 908
Slini su naslovi tekstova objavljenih u Nezavisnim
novinama: Kada djeca postanu ubice909 i u Osloboenju - Djeca
kriminalci slobodno etaju bh. ulicama 910.
Osim ubistva Denisa Mrnjavca mnogo se izvjetavalo i o
ubistvu starice Ljubice Spasojevi koje su poinili tri maloljetnika
(Nezavisne novine, 22.01.2008.; Dnevni avaz, 21.01.2008.; Glas
Srpske, 22.01., 23.01., 28.01.2008.; Dnevni list, 22.01., 23.01.,
24.01.2008.). Oba ubistva ve su spomenuta i obraena u dijelu
ovog izvjetaja koji se odnosi na pravo na ivot.
Kao odgovor na rastuu prijetnju maloljetnikog kriminala i
delinkvencije, Vlada Kantona Sarajevo je ograniila kretanje
maloljetnika/maloljetnica, kojima je kretanje iza 23.00 sata
dozvoljeno samo uz prisustvo starijih lica (Nezavisne novine,
21.02., 22.02., 23.02 - dva lanka, 25.02., 29.02.2008., Osloboenje,
21.02., 23.02.2008., Dnevni list, 26.02.2008.).
907
Start BiH, 04.03.2008.
908
909
910
515
15.2. Obrazovanje
Tekstovi o obrazovanju, uglavnom, su usmjereni na

izgradnju novih kola, opremanje uionica i slinih vidova
pomoi djeci. Mediji mnogo manje izvjetavaju o nacionalizmu u
kolama (sa izuzetkom sluaja osnovne kole u apljini), kao i
nasilju o i korupciji, koji su prisutni u kolama.
U kontekstu tema koje se bave nacionalizmom prisutnim u
kolama, dosta esto se pisalo o sluaju naputanja uenika i
uenica srednje kole koja je za vrijeme rata bila logor Hrvatskog
vijea odbrane (HVO). O tom su sluaju pisali gotovo svi mediji
(Dnevni avaz, 03.04., 04.04., 05.04., 08.04., 18.04., 21.04.,
22.04.2008., Nezavisne 01.04., 02.04.2008. - dva lanka, 03.04.,
08.04., 09.04.2008. - dva lanka, 18.04.2008., Osloboenje, 03.04.,
08.04.2008., Nezavisne novine, 22.04., 23.04.2008. - dva lanka,
Nezavisne novine, 02.02., 03.02., 04.02., 05.02., 09.02., 10.02.,
11.02.2008. - tri lanka, 12.02., 13.02., 21.02., 23.02., 25.02.2008. -
dva lanka, 26.02., 27.02., 28.02., 29.02.2008. - tri lanka,
Osloboenje, 04.02.2008. - dva lanka, 16.02.2008., Reporter,
27.02.2008., Dnevni list, 12.02., 13.02., 15.02, 22.02., 23.02., 24.02.,
26.02., 27.02., 28.02.2008.).
Problem dvije kole pod istim krovom, takoer, je punio
stupce novina. Ve je postalo otrcano govoriti o
nezainteresiranosti bh. politiara za probleme graana, ali sluaj
apljina je kap koja je prelila au, te su apljinski Bonjaci bili
prisiljeni uzeti stvari u svoje ruke. Zbog prividne
nezainteresiranosti vlasti HNZ bonjaki povratnici u apljini
najprije su prestali slati svoju djecu na nastavu u O apljina da
bi ih naposljetku ispisali iz te kole i sada ih alju na nastavu u 30
km udaljeni Mostar.911 Centri civilnih inicijativa (CCI) dali su
podrku nastojanjima roditelja djece povratnika u apljini koji se
bore protiv segregacije djece u Osnovnoj koli apljina. CCI
911
516
navodi da je neuveno da u 21. vijeku djecu razdvajaju po

nacionalnoj osnovi i to u sredini gdje se konano poinje osjeati i
jaati suivot. 912
Dnevni list je pisao o reagiranju ministara o izdavanju
udbenika na sljedei nain: Hrvatski ministri prosvjete u
Federaciji ele zatiti pravo na obrazovanje na materinskom jeziku
i nezadovoljni su predloenim sporazumom o postupku pripreme
i odobravanja udbenika.... 913 U drugom lanku isti list objavljuje
tekst naslovljen: Hrvatski ministri ne daju da se knjige tiskaju u
Sarajevu, uz dalji citat: Mi nikada neemo prihvatiti da se
udbenici za hrvatsku djecu tiskaju u Sarajevu ni da nabava
udbenika ide s jednog mjesta, federalnog ministarstva 914
Osloboenje, u jednom od svojih tekstova, pie o
najrigidnijem obliku kanjavanja djece tzv. autonomaa zbog
politikog i ratnog opredjeljenja njihovih oeva koji su tokom rata
krenuli drugim putevima. U tekstu stoji kako su institucije
sistema i u kojoj se na najrigidniji i najradikalniji nain trai od
nevine djece da u svojim sirotinjskim ivotima istrpe ideoloke,
politike i ratne krivice svojih otaca. ... u dananjoj BiH oito je
nemogue, kao to nije oigledno je to na primjeru ove nevine
djece mogue ni pomirenje u drutvu krajnjih ideolokih
iskljuivosti. 915
Devet kola u BiH nije promijenilo sporne nazive, a kako
pie mostarski Dnevni list, najkritinija je Sarajevska upanija, jer
u njoj osam kola nosi imena po sudionicima proteklog rata, kao i
jedna kola u Hercegovako-neretvanskoj upaniji. 916
Mediji su dosta izvjetavali o protestu hrvatskih uenika u
epu, nakon to su maloljetnog Josipa M., na putu prema
912
913
Dnevni list, 22.01.2008., 25.01.2008.
914
915
916
517
autobuskoj stanici, istukli uenici bonjake nacionalnosti. 917

Nakon odluke da se identificirani vinovnik incidenta, Sabahudin
Tutnji, iz Srednje mjeovite kole, kazni iskljuenjem iz
nastavnog procesa, bojkot su otpoeli uenici bonjake
nacionalnosti i to bojkotom nastave. Oni su traili ponitenje
odluke, jer smatraju da je njihov kolega nevin, ali i kanjavanje
ostalih vinovnika prolosedminih incidenata. Sabahudinov otac,
Hazim, uputio je kritiku upravi kole, te zatraio potivanje
materijalnih dokaza policije i suda. 918
kole nisu mjesta za vjerske rituale, naslov je teksta u
Nezavisnim novinama, gdje dalje stoji kako Uprava i kolski
odbor O 'Branko Radievi' Bratunac smatraju da je
neprimjereno da se u kolskim objektima, uz vjerski ritual,
obiljeavaju godinjice stradanja. Ovako je direktor te kole Jovan
Nikoli prokomentarisao namjeru Bonjakog udruenja logoraa
i Udruenja 'ene Podrinja' da 11. maja u kolskoj fiskulturnoj sali
uz vjerski obred, izlobu slika i postavljanje spomen ploe,
obiljee godinjicu stradanja Bonjaka.919
Iako je udaljena nepuna dva kilometra od centra Teslia,
Podruna kola "Vuk Stefanovi Karadi", u naselju Stenjak,
nema grijanje, kao ni sanitarni vor. Uenici koriste poljski WC.
Unutranjost kolske zgrade je oronula, krov prokinjava, a kroz
polupane prozore ulaze kia i snijeg. Najgore je, kau aci, zimi
kada im vjetar sjeverac "ubije" i ono malo toplote koja dolazi od
stare pei. 920
Od 580 podrunih kola u Republici Srpskoj, ak 46 kola
pohaa samo pet, pa i manje uenika, potvreno je u Ministarstvu
prosvjete i kulture Republike Srpske. Duka Goli, vii struni
saradnik za strateko planiranje osnovnog obrazovanja, ocijenila
917
Glas Srpske, 29.02.2008.
918
Dnevni avaz, 4. mart 2008., Nezavisne novine, 4. mart 2008.
919
920
518
je da se, osim ekonomske opravdanosti postojanja ovih kola,

namee i pitanje svrsishodnosti i kvalitete rada. 921
Najnoviji podaci o stanju u obrazovanju pokazali su da
BiH, kada je rije o srednjokolskom obrazovanju, u velikoj mjeri
zaostaje za skoro svim zemljama, novim lanicama Evropske
unije. Centri civilnih inicijativa (CCI) upozoravaju da svaki trei
uenik u BiH ne okona srednju kolu, koju mnogi prekidaju ve
po zavretku prvog razreda. 922
U Tuzli su zbog sumnje da su studentice, u zamjenu za
dobre ocjene, profesorima pruale seksualne usluge, uhapen je
Jasmin Mai, voza u Vladi Tuzlanskog kantona, koji je bio
veza izmeu studentica i profesora Pravnog fakulteta
Univerziteta u Tuzli. Kako su izvijestili mediji, Mai je uhapen
nakon viegodinje istrage Ministarstva unutranjih poslova i
Tuilatva Tuzlanskog kantona, pod optubom za kazneno djelo
navoenja na prostituciju, davanje darova i drugih oblika
koristi. 923
Kad je u pitanju visoko obrazovanje, Osloboenje je pisalo

o navodnom iskljuivanju predmeta Ljudska prava sa liste
matinosti:
...Senat Sarajevskog univerziteta, poetkom akademske
godine, donio je odluku na osnovu koje se predmet Ljudska prava
iskljuuje sa liste matinih predmeta na fakultetima. Na upite
docentice Lade Sadikovi, profesorice na predmetu Ljudska prava
na Fakultetu kriminalistikih nauka, nisu odgovorili ni rektor
Univerziteta u Sarajevu, Faruk aklovica, ni kantonalni ministar
prosvjete, Safet Keo, samo je reagovao ombudman za ljudska
prava BiH, Safet Pai, koji je nadlene podsjetio da je jedna od
921
922
923
Dnevni list, 15. septembar 2008., strana 7; 13. septembar 2008., strane 2 i 3
519
obaveza koju je BiH prihvatila na putu ka pridruivanju i aktivnija

uloga na polju zatite ljudskih prava. 924
15.3. Seksualno zlostavljanje i drugi oblici nasilja
Tekstovi koji tematiziraju sluajeve seksualnog

zlostavljanja i drugih oblika nasilja nad maloljetnicima, obiluju
senzacijama.
Uz senzacionalistiki naslov Silovana 13-godinjakinja
rodila amidino dijete, koji je objavljen u Dnevnom avazu,
slijedi i tekst kako je otac djeteta koje je nedavno u Kantonalnoj
bolnici Zenica rodila 13-godinjakinja iz jednog zenikog sela,
njen je amida, a prema podacima MUP-a ZDK, dijete je zaeto
silovanjem kada je djevojica tek napunila 12 godina.
Ministarstvo unutranjih poslova Zeniko-dobojskog kantona
dobio je izvjetaj DNK analize, koji je potvrdio da je silovatelj njen
amida, koji je uhapen i priveden, a Kantonalni sud Zenica
odredio mu je dugoroni pritvor. 925
Jo jedan primjer senzacionalizma pronalazimo u
Slobodnoj Bosni, koja pie o presudi za seksualno nasilje nad
malodobnicom. Josef Frizl u Zenici: Kako zaustaviti pohotne,
incestuozne zvijeri, naslov je teksta u kojem stoji kako je na
Kantonalnom sudu u Zenici monstruozni silovatelj Ermin
Skender osuen na 22 godine zatvora zbog seksualnog nasilja nad
malodobnom kerkom svog roenog brata. Ova visoka kazna na
prvi pogled se moe uiniti neobinom, ali pravosudne institucije
u Zenici vjeruju da se samo drakonskim kaznama moe zaustaviti
924
925
520
porast jezivog trenda seksualnog nasilja nad djecom u ovom dijelu

BiH. 926
Osim sluajeva incesta, u analiziranom periodu bila je
prisutna i tema maloljetnike prostitucije, koja je pomenuta u
dijelu pod nazivom Zabrana ropstva i poloaja slinog ropstvu.
Ova tema se, itekako, dotie prava djeteta, zolupotrebe i
poinjenog krivinog djela nad djetetom. Jednako je sa temom
trgovine maloljetnicama. No, pomenuti lanci su bili manje brojni
u odnosu na ranije navedene teme maloljetnike delinkvencije i
obrazovanja.
Sedamnaest maloljetnih osoba iz BiH bile su rtve
trgovine ljudima u 2006. godini, dok je broj djece rtava trgovine
u proloj godini bio manji, izjavio je Samir Rizvo, dravni
koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije,
prilikom prezentacije prirunika Standardizirani postupci
razliitih profesija u zatiti i postupanju s djecom rtavama i
rtvama svjedocima trgovine ljudima. 927
Povodom Meunarodnog dana borbe protiv trgovine
ljudima, koji se obiljeava 26. juna, Caritas je upozorio da su rtve
registrirane u BiH, u toku 2007. godine, u 44 posto sluajeva bile
maloljetne osobe i dravljani BiH. Kao rtva trgovine ljudima radi
navoenja na prostituciju, 2007. godine, je identificirana 41 osoba,
od ega su 24 smjetene u sigurne kue. Meu
novoidentificiranim rtvama je 73 posto bh. dravljana. 928
Mediji su pored sluajeva maloljetnike prostitucije
objavljivali tekstove i o sluajevima pedofilije. Za godinu dana
otkriven 21 pedofil, pie u jednom od analiziranih tekstova u
mostarskom Dnevnom listu. Iskoritavanje djeteta radi
pornografije, za razliku od pedofilije, relativno je nova pojava na
926
Slobodna Bosna, 22. maj 2008.
927
928
521
naim prostorima, kae za ovaj list glasnogovornica Tuiteljstva

Sarajevskog kantona, Edina Pirija. Prema statistici Federalne
uprave policije, u protekloj godini je registrirano 12 sluajeva
spolnog odnosa sa djetetom na podruju ovog entiteta. 929
Sluaj ubistva jednogodinje djevojice Ajle Durakovi,
koja je preminula usljed povreda zadobivenih batinama od strane
ouha, bio je dosta prisutan u medijima koji su, opet, preuzimali
uloge sudaca koristei nazive poput ouh monstrum. 930
Sluaj male Ajle Durakovi je jedno od najstravinijih ubistava
ikada zabiljeenih u Bosni i Hercegovini. Jednogodinja Ajla
Durakovi, rtva jednog od najstravinijih i najmonstruoznijih
zloina ikada zabiljeenih u BiH, juer je sahranjena u Bratuncu,
rodnom gradu njene majke Jasne. Minijaturni koveg, u kojem je
bilo njeno tijelo, izgledao je jo manji u rukama roaka koji su ga
unijeli u pogrebno vozilo Komemorativnog centra Tuzla. 931
lanci o djeci sa posebnim potrebama jesu meu najmanje
brojnim u proteklom periodu.
Nezavisne novine su objavile lanak o novanoj pomoi
djeci sa posebnim potrebama. Za pomo mentalno oboljeloj djeci
165000 KM: Ministarstva u Vladi KS sa 165.000 KM finansirat e
Centar za dijagnostiku i opservaciju djece s mentalnom
retardacijom, te obezbijediti ljekare. Definirano je ovo juer
Protokolom o meusobnoj saradnji za podrku u odgoju i
obrazovanju djece s potekoama u razvoju i uenju u KS. 932
Centar za socijalni rad iz elina, na podruju te opine,
otkrio je sedamnaestoro djece s problemima u psihofizikom
razvoju. Ovo je otkriveno tokom realizacije projekta Rano
929
Dnevni list, 3. jun 2008.
930
Osloboenje, 9. februar 2008. Nezvisne novine, 9. februar, 20. avgust 2008.,
Dnevni avaz 9. februar, 20. avgust, 21. avgust 2008., Osloboenje, 9. februar
2008., Dnevni list, 13. februar 2008., Dnevni list, 15. februar 2008.
931
932
522
otkrivanje djece s posebnim potrebama i njihovih razvojnih

problema, koji je Centar sproveo na podruju opine. 933
Problemi nasilja u porodici spadaju u prisutnije teme.
Jedan od dogaaja o kojem su mediji izvjetavali bio je napad
majke na dijete. Dvoipogodinjeg sina zbola kuhunjskim noem
(naslov): Branka Komneni (46) iz Trebinja preksino je s vie
uboda kuhinjskim noem teko povrijedila svog dvoipogodinjeg
sina, koji je zbrinut na Odjelu intenzivne njege Ope bolnice
Trebinje, a njegovo zdravstveno stanje za sada je stabilno. Tuilac
Obrad Rajievi izjavio je da je majka pokuala ubiti sina
kuhinjskim noem, nakon to ga je iznijela iz stana u oblinji
umarak, u naselju Tini, gdje i stanuju. 934
Slina je situacija sa stradanjem etverogodinjeg djeaka
od zalutalog metka. Vjetaenjem utvreno da je djeaka u glavu
pogodilo puano zrno (naslov): etverogodinji E. S. iz Sarajeva,
kojeg je u subotu zalutali metak ranio u glavu, i dalje je u tekom
stanju i ivot mu je ugroen, potvrdila nam je Biljana Jandri,
portparol Klinikog centra Univerziteta u Sarajevu. Maliana je
metak pogodio u dvoritu kue njegovog djeda u ulici Dervia
Fevzi Mostarca do broja 48 u Sarajevu, u momentu kada se igrao
sa djecom i sjedio u autiu. U bolnicu je dovezen u komi, a
operativnim zahvatom izvaen mu je metak iz glave. 935
Meu rtvama prostitucije, posljednjih godina, u BiH sve
je vie maljoljetnica. Prema podacima Kancelarije dravnog
koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne
imigracije, od 41 ene koje su u BiH iskoritavane za prostituciju,
ak 30 su bile dravljanke BiH. 936
933
934
935
Dnevni avaz, 19. maj 2008.; Dnevni avaz, 19. maj 2008. - dva lanka, 20. maj,
21. maj, 27. maj 2008., Nezavisne novine, 20. maj 2008., Osloboenje 19. maj,
21. maj 2008. - dva lanka
936
Glas Srpske, 18. avgust, strana 14
523
16. Ekonomska, socijalna i kulturna prava
Kategorija ekonomska, socijalna i kulturna prava bila je

najzastupljenija u medijima tokom analize za 2008. godinu sa
ukupno 2.535 lanaka ili 21 posto od ukupnog broja selektiranih i
analiziranih novinskih tekstova. To samo ide u prilog tvrdnjama o
looj ekonomskoj situaciji, odustvu strategija i planiranja u oblasti
zapoljavanja, socijalnog zbrinjavanja, nemara prema kulturi.
Kada su podkategorije u pitanju, najvie se tekstova
odnosilo na socijalno ugroene grupe (909). Meu tim grupama
mediji su najvie pisali o populaciji boraca i njihovim porodicama
(379 natpisa, ukljuujui demobilisane borce i ratne vojne
invalide), zatim dosta je pisano o invalidima, osobama ometenim
u razvoju (191 tekst), o penzionerima (69) i decertificiranim
policajcima (24). Sindikalno djelovanje i trajkovi nalaze se, sa
549 tekstova na drugom mjestu, a kategorije koje su, prema
pisanju medija, najvie trajkovale bili su radnici (248), policija
(granina i decertificirani policajci) sa 89 lanaka, prosvjetari (39),
dravni slubenici (28), zdravstveni radnici (22), rudari (11) i
vatrogasci (8). Slijede podkategorije koje su se odnosile na uslove
rada (300 tekstova), zatim izdvajanja za kulturu (198),
nezaposlenost (173), zdravstvena zatita (143) i rad na crno
(36). ak 227 tekstova svrstano je i analizirano u podkategoriji
ope.
16.1. Opa razmatranja
Na konferenciji o socijalnom dijalogu u FBiH, u Sarajevu,

predstavnik Saveza samostalnih sindikata, Edhem Biber, istakao je
kako nema dovoljno socijalne pravde, ali, isto tako, ima
524
pomaka, poput onog koji je donio potpisan opi kolektivni

ugovor, ime su zaposlenima omoguena osnovna prava. 937
Nezavisne novine objavile su tekst u kojem otkrivaju
kolike su plate sindikalnih voa. Edhem Biber, predsjednik Saveza
samostalnih sindikata BiH, prima mjeseno 1.200 konvertibilnih
maraka sa kanjenjem od dva mjeseca i 160 konvertibilnih maraka
za topli obrok. Denana Tanovi-Hadi, predsjednica Sindikata
srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja nauke i kulture BiH, ima
platu od 1.350 konvertibilnih maraka i topli obrok od 160
konvertibilnih maraka, dok primanja Ranke Mii, predsjednice
Saveza sindikata Republike Srpske, sa svim doprinosima, iznose
1.500 konvertibilnih maraka. Kada su u pitanju lideri nevladinih
organizacija u BiH, Fadil ero iz Centra za promociju civilnog
drutva, u zavisnosti od projekata, zarauje od 1.700 do 2.200
konvertibilnih maraka, predsjednica Udruenja za zatitu
deviznih tedia, Amila Omersofti, radi volonterski, dok Pantelija
urguz iz Borake organizacije dobija 830 konvertibilnih
maraka. 938
Nakon provedenog monitoringa potivanja meunarodno
priznatih ekonomskih i socijalnih prava, Agencija za lokalne
razvojne inicijative (ALDI) prezentirala je jasne dokaze da uzroci
krenja ekonomskih i socijalnih prava nisu posljedica nedostatka
javnih resursa, ve nepotivanje meunarodnog i domaeg
zakonodavstva od strane bh. vlasti na svim nivoima. 939
U skladu sa Ustavom BiH, oblast radnog i socijalnog prava
u Bosni i Hercegovini je u iskljuivoj nadlenosti entiteta, tako da
ne postoji jedinstven zakon o radu na nivou drave, koji bi
regulirao osnovne principe iz oblasti radnih odnosa. Bosna i
Hercegovina se suoava za izuzetno tekim problemima koji
onemoguavaju znaajnije uivanje meunarodno priznatih
937
Dnevni list, 23. januar 2008, strana 8
938
939
Osloboenje, 4. april 2008., strana 4
525
ekonomskih prava. Prema stopama ekonomske aktivnosti, stope

zaposlenosti i nezaposlenosti, Bosna i Hercegovina se nalazi na
dnu evropske i svjetske ljestvice. Prema podacima za 2006.
godinu, od 3,3 miliona stanovnika, ekonomski je aktivno tek 1,1
milion, to je za 13 procenata manja stopa u odnosu na evropski
prosjek. ene u Bosni i Hercegovini su jo manje ekonomski
aktivne, svega jedna etvrtina populacije ena je ekonomski
aktivna, to je za 16 procenata manja stopa u odnosu na evropski
prosjek.
Prema razliitim domaim istraivanjima, kljuni trenutni
problemi kod potivanja radnih prava jesu nejasnost,
nedoreenost i neadekvatnost zakonodavstva, neusklaenost
domaeg zakonodavstva sa meunarodnim konvencijama,
nepotivanje i neprimjenjivanje meunarodnih konvencija,
razliiti radno pravni zakonodavni okviri u entitetima,
zloupotreba u oblasti radnog prava od strane poslodavaca, te
neobezbjeenost adekvatne i efikasne zatite prava zaposlenika u
domaem zakonodavstvu. Prema informacijama Agencije za rad i
zapoljavanje Bosne i Hercegovine, trenutno stanje sa
zaposlenou, a posebno nezaposlenou, uzrok je i posljedica
cjelokupnog drutveno-ekonomskog stanja u Bosni i
Hercegovini. 940
Zanimljiv je sluaj penzionera Duka Karanovia koji je
dobio spor pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
On je penzionisan 1987. godine, pravo na penziju stekao je na
teritoriji dananje Federacije BiH, koju je napustio 1992. godine i
penzija mu nije isplaivana godinama. Tvrdei da je diskriminisan
po etnikim osnovama, spor je prebacio u Strazbur i tamonji sud
je presudio u njegovu korist i Federaciji BiH naloeno je da se
940
Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine u potivanju i razvoju ekonomskih
i socijalnih prava u 2007. godini u okviru procesa evropskih integracija sa
preporukama, Agencija za lokalne razvojne inicijative (ALDI), 2008., strane 109
- 113
526
Karanoviu prizna pravo na isplatu penzija iz Zavoda penzijsko-

invalidskog osiguranja FBiH. Nedugo nakon presude, poetkom
marta, Zavod penzijsko-invalidskog osiguranja FBiH poeo je
provoditi sudsku presudu i isplaivati penziju Duku Karanoviu,
nakon sedam godina. U Federaciji BiH se iri strah da e na bazi
presude u korist Duka Karanovia i 38.000 korisnika penzija iz
Republike Srpske prei u Federaciju. 941
Bosna i Hercegovina kasni u izvravanju generalnih mjera
koje proizilaze iz prve presude Evropskog suda za ljudska prava u
Strazburu doneene protiv BiH, u sluaju Rua Jelii protiv
BiH, upozorila je Monika Miji, agentica Bosne i Hercegovine
pred Evropskim sudom za ljudska prava. Iako je presuda, da se
Rui Jelii isplati materijalna i nematerijalna odteta u ukupnom
iznosu od 167.460 eura, donesena prije dvije godine, ona jo nije
sprovedena. Kako je rekla Miji, ova presuda nee biti izvrena sve
dok se u BiH ne rijee svi sluajevi tedia koji su u istoj poziciji
kao i Jelii. 942
16.2. Nezaposlenost
Kada je u pitanju stanje u oblasti zaposlenosti, u Bosni i

Hercegovini je u 2006. godini bilo ukupno zaposleno 811 hiljada
radnika, a stopa zaposlenosti je iznosila minimalnih 35 procenata
to je za skoro 30 procenata manja stopa u odnosu na prosjek
Evropske unije. Stopa zaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24
godine je na izuzetno niskom nivou i iznosi 12,6 procenata, to je
trostruko manja stopa u odnosu na prosjek Evropske unije.
Ukupna nezaposlenost iznosi 11,1 procenata, to je skoro tri
941
Izvori: Glas Srpske, 11. januar 2008., naslovna strana; i 12. 13. januar 2008.,
strana 3; Dnevni avaz, 11. januar 2008., strana 10; i Nezavisne novine, 2. mart
2008., strana 5
942
Dnevni avaz, 27. oktobar 2008., strana 3
527
procenta vea stopa u odnosu na Evropsku uniju. Stopa

nezaposlenosti ena je jo vea i iznosi 31,1 procenat. Stopa
nezaposlenosti mlaih od 25 godina je izuzetno visoka i iznosi
62,3 procenta, dok je dugorona nezaposlenost izuzetno visoka,
jer pet od est nezaposlenih nezaposleno je due od godinu dana.
943
U Zavodu za zapoljavanje Republike Srpske, u prvoj

polovini 2008. godine, evidentirano je 135.000 nezaposlenih lica, a
meu njima je 2.800 lica sa visokom strunom spremom i 20
magistara. U ovoj godini Zavod planira da zaposli 30.000 radnika,
a pripremili su i dva programa za zapoljavanje koja su predloili
Vladi Republike Srpske. 944
Uprkos injenici da je najbogatiji i najmoniji u Federaciji
BiH, Sarajevski kanton neuspjeno rjeava problem
nezaposlenosti, jer nema ni strategiju ni viziju kojom bi uredio
ovu oblast. Ovu je ocjenu dao Centar za promociju civilnog
drutva u saradnji sa Centrom za politika istraivanja, u analizi
kojom je ocijenjena javna politika Kantona Sarajevo u sferi
zapoljavanja. Krajem marta, prema evidenciji JU Sluba za
zapoljavanje, u Sarajevskom kantonu bilo je 64.430 nezaposlenih,
a poslodavci su iskazali potrebu da zaposle svega 170 ljudi.
Prostom raunicom dolazi se do katastrofalnog zakljuka da je na
jedno radno mjesto konkurisalo 379 nezaposlenih. 945
Povodom Meunarodnog dana mladih, 12. avgusta, u BiH
su saopteni zabrinjavajui rezultati prema anketi o radnoj
943 Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine u potivanju i razvoju

ekonomskih i socijalnih prava u 2007. godini u okviru procesa evropskih
integracija sa preporukama, Agencija za lokalne razvojne inicijative (ALDI),
2008., strana 109
944
945
Osloboenje, 19. juni 2008., strana 7
528
snazi, 2007. godine nezaposlenost mladih u BiH iznosila je 58

posto i ta je stopa jedna od najviih u regiji. 946
Nezaposlenost osoba izmeu 16 i 30 godina u BiH vea je
etiri puta nego u zemljama Evropske unije, a bez posla je 58,5
odsto mladih. U veini sluajeva mladi u BiH se zapoljavaju kao
konobari, trgovci, prosvjetni radnici ili zanatlije. Ove podatke
objavila je Komisija za koordinaciju pitanja mladih Savjeta
ministara BiH, nakon to je sprovela istraivanje Analiza
poloaja mladih i omladinskog sektora u BiH. Istraivanje je
pokazalo da svaka etvrta mlada osoba radi posao koji se u
potpunosti razlikuje od onog za koji se kolovala, a svaka peta
zaposlena mlada osoba nema ugovor sa poslodavcem. Oni su,
takoer, istakli da obino protekne gotovo godinu dana od
zavretka kole ili studija do prvog zaposlenja. Devedeset pet
odsto mladih se izjasnilo da u BiH pri zapoljavanju postoji praksa
podmiivanja, a svaka druga djevojka smatra da se prema enama
vri diskriminacija na tritu rada. 947
16.3. Sindikalno djelovanje i trajkovi
Bez obzira to je stopa zaposlenosti na izuzetno niskom

nivou, te injenice da veliki broj stanovnika Bosne i Hercegovine
nije u stanju da iskoristi svoja ekonomska prava, poloaj
zaposlenih radnika nije ni malo ohrabrujui. Naime, iako ne
postoje precizni statistiki podaci, poloaj velikog broja
zaposlenih radnika je samo neznatno povoljniji od poloaja armije
nezaposlenih s obzirom da veliki broj radnika prima minimalne,
ili manje od minimalnih plata. Minimalna plata, koja je utvrena
u iznosu od 308 KM, nedovoljna je za osiguravanje minimalnog
standarda ivota za lanove radnikih porodica u Federaciji BiH,
946
947
Nezavisne novine, 9. jun 2008., strana 4
529
ali i u Republici Srpskoj, gdje je garantovana minimalna plata jo

nia i iznosi 205 konvertibilnih maraka. To je uzrok velikog broja
trajkova radnika. 948
Radnici firme Zrak vratili su se na posao, jer oekuju da
uskoro bude postignut Sporazum o poslovima koji se ne mogu
prekidati kako bi bili stvoreni svi preduslovi za generalni trajk.
Radilo se o trajku upozorenja radnika firme Zrak koji od 2003.
godine nisu dobili plate. Radnici firme Zrak zabranili su ulazak
direktora u krug preduzea zbog neisplaenih plata. Premijer
FBiH, Nedad Brankovi, posjetio nezadovoljne radnike Zraka i
obeao rjeenje za nekoliko dana. Prekinuti su protesti radnika
Zraka, a za 60 dana se oekuje rasprava o eventualnoj
odgovornosti uprave i nadzornog odbora. Sindikat firme Zrak
uputio je zahtjev nadzornom odboru u kojem trae smjenu
direktora i izmirenje obaveza. 949
Radnici Fabrike maina Unis iz Novog Gorada stupili u
trajk zbog katastrofalnih uslova rada ponekad su morali da
rade i na 10 stepeni Celzijusa. Vlasnik fabrike Unis najavio je da
e, umjesto onih koji trajkuju, zaposliti nove radnike. Nakon
dramatinih deavanja, radnici su najavili prekid trajka, jer je
vlasnik obeao plate i bolje grijanje. 950
Sindikati Granine policije BiH i SIPA-e upozoravali su u
nekoliko navrata da e stupiti u bijeli trajk ukoliko se u
948
- 111
949
Izvori: Nezavisne novine, 9. januar 2008., strana 9; Dnevni avaz, 8. januar
2008., strana 9; 12. januar 2008., strana 11; Osloboenje, 13. januar 2008.,
strana 4; 19. januar 2008., strana 3; Nezavisne novine, 28. januar 2008., strana
16.
950
Nezavisne novine, 11. januar 2008., strana 8; 12. januar 2008., strana 7; i 22.
januar 2008., strana 8
530
Prijedlogu zakona o plaama uvedu platni razredi, jer smatraju da

bi ih to dovelo u katastrofalan materijalni poloaj. 951
Radnici goradanskog Azota najavili su trajk glau zbog
teke ekonomske situacije u kojoj se nalaze. Oni se u trajku
nalaze ve pet godina, ali su se sada opredijelili za radikalnije
mjere trajka. Dvoje radnika bive Hemijske industrije Azot, koji
su uestvovali u trajku, zatrailo je ljekarsku pomo, jer im je
pozlilo. 952
Zaposleni u visokokolskim ustanovama Republike Srpske
najavili su, sredinom marta 2008. godine, da e stupiti u generalni
trajk ako se u roku od mjesec dana ue u proceduru izmjene i
dopune Pravilnika i Zakona o platama, uz zahtjev da se
koeficijenti zaposlenih u visokokolskim ustanovama izjednae sa
ostalim budetskim korisnicima. 953
U prvoj polovini juna 2008. godine, ispred zgrade Ureda
visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) u Sarajevu,
glau je trajkovala grupa decertificiranih policajaca iz Republike
Srpske, te Sarajevskog, Zeniko-dobojskog, Tuzlanskog i
Srednjobosanskog kantona u znak protesta zbog nerjeavanja
njihovog viegodinjeg problema, a to je povratak na posao.
Predstavnik decertificiranih policijaca navedenih kantona, Kemal
Kobilica, rekao je novinarima da su se policajci okupili zbog toga
to OHR ne dozvoljava da se u potpunosti implementira
predsjednika izjava Vijea sigurnosti Ujedinjenih nacija od 30.
aprila 2007. godine, prema kojoj bi ovoj grupi ljudi trebalo
omoguiti da se vrate na posao. Konano, 21. juna 2008. godine,
nakon deset dana trajka glau i brojnih zdravstvenih problema,
policajci su prekinuli sa trajkom nakon to ih je posjetio Mirsad
Kebo, dopredsjednik Federacije BiH i prenio da postoji politika
podrka za donoenje Vladine uredbe sa zakonskom snagom
951
952
Izvori: Dnevni avaz, 9. februar 2008., strana 17; 13. februar 2008., strana 11
953
Glas Srpske, 22. 23. mart 2008., strana 6
531
kojom e se otvoriti mogunost za odlazak u penziju 38

decertificiraih policajaca. 954
Devad Balta iz Breze ve 35 godina radi u rudniku, a
njegova plata iznosi 450 konvertibilnih maraka. Sa tim novcem
nemogue je preivjeti i samo on zna kako je u takvim uslovima
teko kolovati djecu. On je bio jedan od 8.000 radnika koji su se
krajem juna okupili u znak protesta ispred zgrade Vlade
Federacije BiH, u organizaciji Saveza samostalnih sindikata u BiH.
Prema nepotpunim informacijama ove organizacije, u BiH je oko
20.000 ljudi ostalo bez uvezanog radnog staa. Kako je za Novi
reporter izjavio predsjednik Saveza samostalnih sindikata u BiH,
Edhem Biber, u vrijeme dok je federalni premijer bio Ahmet
Hadipai, Vlada je donijela program zbrinjavanja radnika koji
su u toku procesa privatizacije ostali bez posla. Program je ukinut
onog momenta kada su sredstva namijenjena radnicima
preusmjerena na podmirivanje obaveza prema demobilisanim
borcima. 955
16.4. Rad na crno i crno trite
Akcija suzbijanja rada na crno u Federaciji BiH,

sprovedena od 2. do 31. jula i od 5. novembra do 1. decembra
2007. godine, bila je uspjena. Poreski inspektori su, tokom prvog
dijela akcije, utvrdili neplaene obaveze na osnovu poreza na plate
i doprinose za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje u
iznosu od 27 miliona konvertibilnih maraka, kao i milion i po
konvertibilnih maraka ostalih neplaenih poreza. U drugoj
954
Osloboenje, u periodu od 9. do 21. juna 2008.
955
Novi reporter, 2. jul 2008., strane 20 i 21
532
polovini godine zabiljeeno je da je na crno radilo vie od 25

hiljada ljudi. 956
Na podruju Herceg-bosanskog kantona nelegalno je
zaposleno izmeu 1.700 i 2.000 radnika, javio je mostarski Dnevni
list. 957
Inspektori rada i zatite na radu uvtrdili su da od 13.417
radnika u Republici Srpskoj, koje su kontrolisali u prva tri mjeseca
2008. godine, nije bilo prijavljeno 207. Mira Bonjak, republika
inspektorka rada i zatite na radu, istakla je kako su meu
neprijavljenima najee mladi ljudi koji rade u ugostiteljstvu i
koji ne ele da budu prijavljeni, jer smatraju da e kod privatnika
raditi privremeno. Kada pronau neprijavljenog radnika,
inspektori poslodavca kanjavaju minimalnom kaznom od 2.000
konvertibilnih maraka, a ta kazna moe da iznosi i do 15.000
konvertibilnih maraka. 958
Prema nezvaninim podacima Saveza sindikata u
Republici Srpskoj, krajem godine, je bilo oko 38.000
neregistrovanih radnika. Kako je rekla Radmila Puzi, glavna
inspektorka za rad u Inspektoratu Republike Srpske, u protekle tri
godine prekontrolisano je 156.514 radnika, od ega je
neprijavljeno bilo 8.913, a naknadno je prijavljeno 6.318 radnika.
Za prvih osam mjeseci 2008. godine, prekontrolisano je 29.685
radnika, od ega je neprijavljeno bilo 800, a naknadno je
prijavljeno 575 radnika. 959
956
957
958
959
533
16.5. Uvjeti rada
Loi uvjeti rada koji uzrokuju ozbiljne, a ponekad i smrtne

povrede radnika/ radnica, posebno onih angairanih na
graevinama i slinim radnim mjestima, bili su prisutni u
medijskom izvjetavanju i obino su predstavljeni kroz
pojedinane sluajeve stradanja ili pogibije radnika/radnice. Tako
je u Slobodnoj Bosni, u broju od 31. januara 2008. godine, pisalo o
porodici Emsada Husia, radnika poginulog u pogonu kompanije
Arcelor Mittal Zenica u oktobru prole godine, kojoj je
menadment firme ponudio 40.000 konvertibilnih maraka kako bi
odustali od eventualne tube, koju bi mogli pokrenuti s obzirom
na okolnosti nesree. Za Emsadovo dvoje malodobne djece
ponueno je po 20.000 konvertibilnih maraka, a dvojici brae i
sestri po 7.000 konvertibilnih maraka. 960
U prostorima Arcelor Mittala u Zenici, Ekrem ahinovi
(46), VKV elektriar, pronaen je mrtav. Ljekari su utvrdili da je
smrt nastupila prirodnim putem, ali su najavili i dalju istragu oko
pravih uzroka. Iz kompanije su izjavili kako je ahinovi
najvjerovatnije zaspao i da je smrt nastupila tokom sna i da ne
postoji sumnja da je smrt ovog radnika na bilo koji nain
povezana sa njegovim radnim aktivnostima. 961
Miodrag Jokanovi iz Prijedora sedamnaesti put doekao
je Novu godinu na poslu, radei kao portir u zgradi Opine
Prijedor. 962
Generalni direktor mostarske kompanije Aluminij, Mijo
Brajkovi, najavio je da su, zbog problema sa dostavom struje,
mogui otkazi radnika i gaenje dijela proizvodnje. 963
960
961
Nezavisne novine, 14. maj 2008., strana 5
962
963
534
Direktor kompanije Metalno uruio je Zenianinu Emiru

Sokoloviu otkaz, jer nije htio primati platu. Sutinski povod bila
je prijava Kantonalnoj inspekciji rada, jer Metalno ne dostavlja
platne liste koje su, prema lanu 70 Zakona o radu, obavezne. 964
U Sarajevu su sve uestaliji napadi graana na uposlenike
Gradskog saobraajnog preduzeam (Gras). Samo u januaru i u
prvoj polovici februara 2008. godine zabiljeeno je ve 18 napada
na vozae i revizore gradskog prevoza u Sarajevu. Poinioci su
najee putnici, mlaa lica, koja ne ele platiti kartu, ali incidente
izazivaju i narkomani koristei noeve, palice, kamenje. 965
Kineski trgovci uspostavili su monopol na trgovinu
jeftinom robom u BiH. Meutim, cijena koju za to plaaju je
visoka i esto su meta fizikog i psihikog maltretiranja
kriminalaca i estih posjeta poreznika. 966
U Rudniku mrkog uglja Kakanj, uslijed eksplozije plina,
smrtno je stradao rudar Mugdin Spahi. 967
U Rudniku mrkog uglja urevik kod ivinica desila se
eksplozija na dubini od 300 metara, a ugljen-monoksidom
otrovano je osam rudara. Direktor rudnika kod ivinica, Adnan
abi, negirao je da su rudari otrovani ugljen-monoksidom. abi
tvrdi da su oni povrijeeni uslijed vazdunog udara do kojeg je
dolo nakon obruavanja. 968
U Prijedoru je obespravljeno 230 radnika zaposleno u
kompaniji Borac. Oni primaju plate u iznosu od 180 do 260
964
965
Izvori: Osloboenje, 18. januar 2008., strana 14; i Dnevni avaz, 19. februar
2008., strana 15
966
Dnevni list, 19. januar 2008., strane 24. i 25 - dodatak Danas
967
Osloboenje, 27. januara 2008., strana 2
968
Izvori: Nezavisne novine, 1. februar 2008., strana 5; i 2. februar 2008., strana
7; Dnevni list, 1. februar 2008., strana 3
535
konvertibilnih maraka, nemaju ni zdravstveno, ni penzijsko

osiguranje, te rade u nehumanim uslovima. 969
Najnia cijena rada za zaposlene u resorima trgovine,
turizma i ugostiteljstva uveana je sa 100 na 120 konvertibilnih
maraka, saoptili su iz Sindikata poslodavaca i Udruenja
poslodavaca. 970
U istraivanju koje je sproveo sarajevski Mediacentar, na
temu krenja prava radnika novinara u BiH, najea krenja su
zabiljeena vezano za sa isplate plata (niske naplate, neredovne
plate, itd.), uslove rada, kao i nepovoljan poloaj novinara-
saradnika. 971
Voza firme Sarajevo-taksi, Mirza . (1957), tee je
povrijeen i hospitaliziran nakon tue sa kolegom S. B. (1953),
koji ga je ubo noem u stomak. 972
Mladii iz Tetova rade posao na granici smrti: Amir
dnevno zaradi pet, deset, a nekad i 20 konvertibilnih maraka.
Njegov posao je da saeka kamione koji izlaze iz kruga kompanije
Arcelor Mittal Zenica, u vonji uskoi u njih, iskopa nekoliko
komada berne, to jest eljeza zalutalog u ljaku i pepeo nastalu
topljenjem u pei. Za njim ide njegov poznanik, prikuplja te
komade, a potom ih prodaju lokalnim otpadima za desetak
feninga po kilogramu. 973
Novi vlasnici privatizovanih firmi u BiH, u nemogunosti
da zbog zakonskih ogranienja otpuste radnike, koriste psihiko
zlostavljanje radnika kao vid pritiska kako bi oni sami napustili
969
Nezavnisne novine, 16. februar 2008., strana 7
970
Glas Srpske, 26. 27. januar 2008., naslovna strana
971
Start BiH, 22. januar 2008., strana 7
972
973
536
posao. Na ovu pojavu, tzv. mobing, upozorili su predstavnici

sindikalnih organizacija iz BiH. 974
Centar za humanu politiku iz Doboja pozvao je na proteste
graane Republike Srpske zbog Dodikove plate od 5.000
konvertibilnih maraka, to je 27 zajamenih plata, 37 najniih
penzija, i 134 naknade za socijalno ugroene u RS. 975
etrdeset radnika sa prostora bive Jugoslavije, od toga
njih deset iz Kozarske Dubice, sprema tubu protiv Markusa
Feringera iz njemakog grada Obertojringen, jer tvrde da ih je od
25. maja do 7. juna 2008. godine psihiki zlostavljao i izrabljivao
na njegovoj plantai jagoda. Ova grupa radnika, uputila se krajem
maja u Njemaku na sezonski rad koji je podrazumijevao berbu
jagoda na plantai povrine od 15 hektara. Prema njihovim
rijeima, oglas za odlazak u Njemaku su pronali u oglasima, a
posrednik i kontakt osoba koja ih je tamo uputila bio je, kako
kau, Vojislav Damjanovi iz Gradike. "U oglasima je pisalo da se
radniku nudi posao na plantai jagoda, te da je sat radnog
vremena plaen 5,35 evra. Osim toga, pisalo je da e u jednoj sobi
koja nudi pristojne uslove za boravak spavati etiri do pet osoba,
to podrazumijeva odvojene muke i enske sobe. Meutim, mi
smo izvarani i nita nije bilo tako", kau radnici. Oni naglaavaju
da su na plantai pretrpjeli psihiko zlostavljanje i izrabljivanje
koje podsjea na vrijeme robovlasnitva i da ni danas ne mogu
mirno spavati zbog pretrpljenog straha. 976
Za radnike koji cijeli dan provode na suncu, kao to su
graevinci, radnici na asflatiranju puteva i pijacama, ne postoji
nikakva zakonska mjera zatite, koja bi ih sauvala od izloenosti
visokim temperaturama koje su tokom juna i jula 2008. godine
dostizale i 40 stepeni Celzijusa. Kako su izjavili u Ministarstvu
rada i borako-invalidske zatite Republike Srpske ne postoji
974
Nezavisne novine, 6. april 2008., strana 22
975
976
537
neka granica visoke temperature koja bi dovela do vanredne

zatite, a poslodavcima se preporuuje da povedu rauna o
svojim radnicima, da preraspodjele radno vrijeme ili na neki drugi
nain zatite radnike. 977
U Fabrici sode Lukavac radnici su bili izloeni opasnosti,
jer tri vree bojnog otrova cloracetofenon, zakopane pod zemljom
u krugu fabrike, nije niko elio da ukloni. Ovaj otrov, koji
predstavlja opasnost po zdravlje radnika, vjeruje se, pripada
zaostaloj namjenskoj proizvodnji od prije petnaestak godina. Iako
je Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, Tuzla, izdala nalog
za uklanjanje ovog otrova, menadment fabrike, na elu sa
steajnim upravnikom, Fehimom Ugljaninom, to je odbila, uz
obrazloenje da o tom otpadu ne postoji nikakva dokumentacija,
te da se on sada nalazi na zemljitu koje je kupio iedam soda
Lukavac. 978
Republika inspekcija rada u Banja Luci imala je osam
prijava radnika/radnica koji su se alili zbog mobinga, odnosno
zlostavljanja i ikaniranja na radnom mjestu. Ovi predmeti
upueni su na rjeavanje nadlenim sudovima. 979
Radnica gradske biblioteke u Bosanskom amcu, Ankica
Derveni, teko je povrijeena kada je propala kroz truli pod u
zgradi gdje radi. Dok je obavljala nudu u toaletu biblioteke koja
se nalazi na spratu Vatrogasnog doma, obruio se pod kroz koji je
propala u donji dio zgrade. Prilikom pada sa etiri metra visine,
ostala je bez svijesti i zadobila je tee povrede glave, kime i
drugih dijelova tijela. 980
Za tri spremaice, koje su po dolasku na posao u Zavod za
transfuzijsku medicinu FBiH odbile potpisati ugovor za prelazak
977
978
979
980
538
u firmu Commodore Express, vrata Zavoda ostala su zatvorena.

Alija Fazlija, Kristina Stankovi i Sandra Azinovi bile su okirane
kada im je direktorica Zavoda, Hasija Hadi, zaprijetila otkazom,
jer ne ele da potpiu ugovor o prelasku u firmu o kojoj nita ne
znaju. 981
Kako pie mostarski Dnevni list, domai prodavai u
Meugorju ale se kako im kineska roba odvlai kupce. Naveli su
da suveniri koje prodaju Kinezi prave se od nekog udnog
materijala koji doslovno smrdi i puno su jeftiniji nego domai.
Turiste ne zanima mnogo kvalitet suvenira i gledaju da prou to
jeftinije, objanjavaju prodavai. 982
esto su se medijski tekstovi odnosili i na stradavanja od
mina, objavljujui kako pojedinane sluajeve, tako i izvjetaje sa
statistikim podacima.
Mine, postavljene tokom agresije na Bosnu i
Hercegovinu, pie u Dnevnom avazu od 23. marta 2008. godine,
odnijele su jo tri ivota. Kako se navodi u tekstu, crna statistika
skoro da svakodnevno ubire novi danak u krvi. Dan uoi
objavljivanja teksta, u minskom polju su nastradala dvojica
policajaca i jedan radnik Civilne zatite. Time se broj rtava od
ovog opakog oruja od 1996. godine naovamo popeo na 500. Sva
zvona na uzbunu trebala su ve odavno zvoniti najjaim zvukom!
Naa zemlja najkontaminiranija je minama u Evropi, pie u
ovom tekstu. 983
981
982
983
539
16.6. Izdvajanja za kulturu
Kultura je zapostavljena oblast u Bosni i Hercegovini, a

tome su uzrok jo uvijek nerijeene ustavne reforme, nepostojanje
adekvatnog ministarstva na nivou BiH, kao i nepostojanje jasne
strategije kulturne politike drave. Rezultat takvog stanja su brojni
problemi na terenu.
Tome svjedoi i injenica da je Vijee ministara BiH
izdvojilo za kulturu, u 2008. godini, svega tri miliona
konvertibilnih maraka. 984 Republika Srpska planira da iz budeta
izdvoji 12 miliona konvertibilnih maraka za kulturu u 2008.
godini, no to je jo uvijek veoma daleko od evropskog postotka. 985
Jedan od kulturnih prioriteta je filmski festival u Banja Luci, za
koji je iz budeta izdvojeno milion konvertibilnih maraka. 986 U
Kantonu Sarajevo, Ministarstvo kulture je studentima dodjelilo
60.000 besplatnih karata za razne kulturne sadraje. 987
Od Nove godine i zvanino je zatvorena sarajevska caffe-
knjiara Karabit, to je rezultat nebrige drave prema kulturi,
kako tvrdi knjievnik i jedan od vlasnika, Goran Samardi. 988
Narodnom pozoritu u Mostaru izostala je finansijska
podrka iz gradskog i kantonalnog budeta u 2008. godini i prijeti
mu zatvaranje poslije 60 godina. 989 Mostar je jedan od rijetkih
gradova u BiH koji nema kino dvoranu. Dva prijeratna kina,
Partizan i Zvijezda, unitena su, a prema rijeima
gradonaelnika Ljube Belia, iako to do sada nije bio prioritet,
planovi su se promijenili i Mostar bi uskoro trebalo da dobije tri
kino dvorane. Mostarski knjievnik, Veselin Gatalo, izrazio je
984
985
Glas Srpske, 24. januar 2008., strana 18
986
Nezavisne novine, 5. feburar 2008., strane 24 i 25
987
988
989
540
skepticizam, izjavivi kako su Mostarci umjesto multiplkes kina,

dobili multipleks sklerozu. 990
Kulturno blago Bosne i Hercegovine propada zbog
nebrige, izvjetavaju banjaluke Nezavisne novine, a razlozi za
nebrigu su razliiti, kako je nabrojala u razgovoru za ovaj list
Ljiljana evo, potpredsjednica Komisije za ouvanje kulturnog
naslijea BiH ratna razaranja, nedovoljna briga za spomenike
ranijeg sistema, sadanji nedostatak finansijskih sredstava,
nezakonita izgradnja, i vrijeme koje je uinilo svoje. 991
Zbog loe opreme i slabe posjeenosti bioskop
Mrakovica u Prijedoru do daljnjeg je obustavio prikazivanje
filmova. 992
Bosna i Hercegovina nema nijednu profesionalnu kameru,
a svi znaajni filmovi, ukljuujui i pobjednike najveih svjetskih
festivala filma, snimani su iznajmljenim kamerama. Ministar za
kulturu i sport Federacije BiH, Gavrilo Grahovac, kae da razlog
tome to 35-milimetarska kamera nije nabavljena jeste izostanak
podrke Udruenja filmskih radnika Bosne i Hercegovine i
Akademije scenskih umjetnosti Sarajeva, te jednog dijela bh.
filmaa. 993
Pred Vijeem ministara BiH naao se, kako je ocijenio
novinar BH Dana, katastrofalan Prijedlog zakona o kulturnim
dobrima BiH, koji kri Dejtonski sporazum, ali i brojne evropske
konvencije koje je BiH potpisala, jer de facto podrazumijeva
nestanak Komisije za zatitu nacionalnih spomenika na dravnom
990
Izvori: Dnevni avaz, 25. februar 2008., strana 26; Osloboenje, 11. april
2008., strana 10
991
992
993
541
nivou i prenosi nadlenosti na jednonacionalne entitetske i

kantonalne zavode. 994
Istaknuti kulturni radnik i pozorini reiser, Dino
Mustafi, pokrenuo je sa grupom graana peticiju za spas
hercegovakog dragulja, grada Poitelja. Mustafi je istaknuo kako
je Poitelj vieznaan, u neposrednom, simbolinom, duhovnom
smislu. Prema njemu svako od umjetnika ima svoj odnos, on je
inspiracija, za putopisce senzacija, za istoriare dragulj, a za turiste
je intrigantan. Jednom rijeju, Poitelj ima svoju estetiku
vrijednost koja tvori jedan poseban kosmos. 995
16.7. Zdravstvena zatita
Ustav Bosne i Hercegovine direktno ne garantuje prava na

zdravstvenu zatitu. Ulogu da osiguraju potivanje meunarodno
priznatih prava na zdravstvenu zatitu, preuzeli su entiteti. U
Federaciji BiH nadlenost za osiguravanje zdravstvene zatite
podijeljena je izmeu entiteta i kantona na nain da entitet vodi
zdravstvenu politiku i nastoji da podstie i razvija zdrave ivotne
navike stanovnitva, te da provodi aktivnosti na prevenciji i
suzbijanju zaraznih bolesti, dok kantoni siguravaju ostvarivanje
prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja u skladu sa Zakonom o
zdravstvenom osiguranju i osiguravanju sredstava za osnivanje,
izgradnju i opremanje ustanova primarne, sekundardne i
tercijalne zatite. Pravo na zdravstvenu zatitu u cijeloj BiH imaju
sve osigurane osobe zajedno sa lanovima svoje porodice, te
specifine kategorije stanovnitva, koje su propisane posebnim
zakonima.
994
BH Dani, 14. mart 2008., strane 60 62
995
542
U poslijeratnom periodu konstantno se pogorava

zdravstveno stanje stanovnitva Bosne i Hercegovine, a glavni
razlozi su: socio-ekonomska situacija, nezaposlenost, migracije,
veliki broj raseljenih lica, nedovoljna pokrivenost zdravstvenim
osiguranjem, nezdrav nain ivota itd. Zbog zdravstvenih
potekoa, 22 posto stanovnitva iznad 17 godina starosti, u BiH,
navodi povremena ogranienja aktivnosti u svakodnevnom
ivotu, 24 procenta ima hronine, a 4 procenta ima ozbiljne
smetnje. Uz to, znaajno pogoranje zdravstvenog stanja
stanovnitva nastalo je kao posljedica dejstva dugotrajnog stresa
tj. posttraumatskog stresnog poremeaja (PTSP). Bosna i
Hercegovina je u 2006. godini na zdravstvenu zatitu izdvajala 6,2
procenata bruto domaeg proizvoda (BDP), ne ukljuujui
privatne izdatke na zdravstvo osiguranih i neosiguranih lica. Iako
su izdvajanja za zdravstvo priblina evropskom prosjeku, svaki
deseti stanovnik Bosne i Hercegovine nema zdravstveno
osiguranje, pa samim tim niti pravo na koritenje osnovnih
zdravstvenih prava, to je jedan od najveih zdravstvenih
problema u Bosni i Hercegovini. 996
Bolniki i kliniki centri u Republici Srpskoj do 31. marta
2008. godine moraju da nabave sve to je neophodno njihovim
pacijentima, od papua i pidama do lijekova i ortopedskih
pomagala, to ranije nije bio sluaj. 997
Bolnicama i klinikim centrima u BiH, iako su zadnjih
godina znaajno obnovili medicinsku opremu i dalje nedostaje
vanih aparata, a dio opreme kojom raspolau je stara i vie od 30
996
- 126
997
543
godina, kao to je sluaj sa Opom bolnicom Abdulah Naka u

Sarajevu. 998
Magazin BH Dani je u dva nastavka novinske reportae
donio pregled zdravstvenih usluga i uvjeta u zdravstvenim
ustanovama u Kantonu Sarajevo, istakavi u svom naslovu
osnovno pitanje, odnosno problem koji se istraivao:
Mogu li lijenici do podne lijeiti u bolnici a
poslijepodne u svoojj privatnoj ordinaciji. 999
U ambulanti u Breznianima kod Prijedora, medicinska
sestra, Gina Desnica, pronala je meu zdravstvenim kartonima
zmiju. Ova institucija nalazi se na spisku za renoviranje. 1000
U intervjuu za Nezavisne novine, ministar zdravstva u
Vladi Federacije BiH, Safet Omerovi, istie kako su, zbog
segmentacije Federacije BiH na kantone, stanje i uvjeti vezani za
zdravstvenu zatitu neujednaeni u razliitim kantonima i neki
kantoni imaju bolnice koje ne ispunjavaju ni osnovne uvjete. 1001
S druge strane, u Doboju, zbog velikog priliva pacijenata
na Odsjek akutne i hronine psihijatrije Ope bolnice Sveti
apostol, dolazi do situacije da i po dva bolesnika spavaju na
jednom krevetu, ili se spoje dva kreveta na kojima mogu da lee
po tri pacijenta. Na utrb kvaliteta rada pokuavamo da
zadovoljimo potrebe koje se nameu. Umjesto lijeenja koje bi
trebalo da traje 21 dan, skratimo ga na 15 dana, nekad i na 10
dana, objanjava Sinia urii, uposleni ljekar u toj
zdravstvenoj ustanovi. 1002
Bosna i Hercegovina jo uvijek nema zakon o pravima
pacijenata koji bi regulirao ne samo prava korisnika zdravstvenih
998
Nezavisne novine, 31. mart 2008., strane 4 i 5
999
BH Dani, 2. maj 2008., strane 37 44
1000
Glas Srpske, 8. april 2008., naslovna strana
1001
1002
544
usluga, ve i obaveze ljekara. U meuvremenu, dok se ne donese

ovakav zakon, graani zbog neznanja i nezainteresovanosti ne
koriste prava koja im pripadaju prema postojeim zakonima u
oblasti zdravstva. Prema sadanjim zakonima koji reguliraju
oblast zdravstvene zatite, pacijent ima pravo na naknadu tete
koja mu je nanesena pruanjem neodgovarajue zdravstvene
zatite u sluaju dokazane strune greke, zatim graani imaju
pravo na slobodan izbor porodinog lijenika, doktora medicine i
doktora stomatologije, pravo na hitnu neodlonu medicinsku
pomo u trenutku kada mu je potrebna, pravo na tano
obavjetavanje ili poduku o svim pitanjima koja se tiu njegovog
zdravlja, kao i pravo na odbijanje da bude predmet naunog
istraivanja, ili bilo kog drugog pregleda, odnosno medicinskog
tretmana bez svoje saglasnosti. 1003
Narodna skuptina Republike Srpske usvojila je poetkom
novembra Zakon o zdravstvenoj zatiti, koji definira obaveze
entiteta, lokalnih jedinica i poslodavaca u obezbjeivanju
zdravstvene zatite, te ulogu ovjeka u ouvanju i unapreenju
sopstvenog zdravlja. 1004
16.8. Socijalno ugroene grupe
Mediji su u toku 2008. godine, pokazala je analiza, najvie

izvjetavali o demobilisanim borcima i ratnim vojnim invalidima,
379 tekstova je bilo posveeno ovoj populaciji. Slijede tekstovi o
osobama sa onesposobljenjima, fizike ili mentalne prirode, koje
su se u medijima u najveem broju sluajeva nazivale invalidi
(191 tekst). Penzioneri sa 69 i decertificirani policajci sa 24 teksta,
bili su, takoer, meu zastupljenim ugroenim kategorijama.
1003
Nezavisne novine; 24. avgust 2008., strane 10 i 11
1004
545
Demobilisani borci - Iako zakoni u Bosni i Hercegovini po

raznim osnovama tite sljedee kategorije: demobilisane
borce/branitelje, borce branitelje i lanove njihovih porodica,
prava lanova porodica ehida, poginulih, umrlih i nestalih
boraca, ratnih vojnih invalida, kao i nosilaca najviih odlikovanja i
priznanja, u praksi se veoma malo radi na njihovoj
implementaciji, te nabrojane kategorije su ujedno i najugroenije
u BiH. Tokom 2008. godine, ovakvo stanje rezultiralo je njihovim
nezadovoljstvom i estim protestima, trajkovima usmjerenim
protiv vlasti, uglavnom federalnih.
Jedan od problema za implementaciju zakona i
zbrinjavanje pripadnika navedenih kategorija, uz male budete,
jeste i neprovjerena i nekompletna evidencija svih onih koji su
zaista u stanju socijalne potrebe, a pripadaju nekoj od zakonom
definiranih kategorija. Prema rijeima predsjednika Udruenja
demobilisanih pripadnika Hrvatskog vijea odbrane FBiH (HVO
FBiH), Ivana Jurevia, inspektori u Federaciji su tokom 2008.
godine otkrili ak 25.000 lanih korisnika novanih naknada, koje
se u visini od 150 konvertibilnih maraka isplauju nezaposlenim
demobilisanim pripadnicima nekadanje Armije BiH i HVO-a.
On je naglasio da su zbog ovog problema mjesecima ispatali
demobilisani pripadnici Armije BiH i HVO-a, koji su pravo na
novanu naknadu stekli prema federalnom Zakonu o pravima
demobilisanih boraca i lanova njihovih porodica.
Mnoge javne linosti primaju invalidninu na spisku se
nalazi i ime Vlade uljka, efa Ureda premijera Vlade
Hercegovako-neretvanskog kantona, koji mjeseno prima 234,88
konvertibilnih maraka kao pripadnik pete kategorije invaliditeta.
Najoitiji primjer zloupotrebe prava ratnih vojnih invalida, kakvih
ima u svim dijelovima BiH, je sluaj Ante Pranjia, nekadanjeg
zamjenika ministra unutranjih poslova Tuzlanskog kantona.
Sluba za borako-invalidsku zatitu Tuzlanskog kantona tri puta
je donosila rjeenje kojim se Anti Pranjiu priznaje svojstvo
546
ratnog vojnog invalida od 80 posto uslijed povreda zadobivenih u

saobraajnoj nesrei tokom rata. 1005
Federalni ministar za pitanje boraca i invalida, Zahid
Crnki, najavio je veliku reviziju u sektoru korisnika razliitih
prava u FBiH, odnosno reviziju izdate dokumentacije na osnovu
koje se prava ostvaruju. On je rekao da e biti neophodno, putem
Instituta za medicinsko vjetaenje FBiH, uraditi reviziju oko
27.000 ratnih vojnih invalida koji su stekli pravo na invalidnine
desetak godina nakon rata. 1006 Nekoliko mjeseci kasnije, Crnki je
izjavio kako je broj demobilisanih boraca, koji ostvaruju pravo na
julsku naknadu, smanjen sa 87.085 na 62.579, a razlog smanjenju
tog broja jeste u tome to su neki pravo na naknadu ostvarili samo
na period od jedne godine. 1007
Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i
nestalih civila Istonog Sarajeva smatra da je nedopustivo da
nijedan visoki predstavnik do sada nije primio predstavnike
organizacija porodica stradalih Srba, ali su redovno razgovarali sa
istim bonjakim udruenjima, izjavila je predsjednica te
organizacije, Mirjana Simani. 1008
Udruenje ratnih zarobljenika Vijenca i Vozue ponovo e
uputiti zvanian zahtjev Tuilatvu BiH i Sudu BiH da se pokrene
postupak protiv civilnih i vojnih vlasti FBiH zbog izmjetanja
grobnica i prikrivanja zloina. U pitanju je 11 grobnica na
teritoriji oko Vozue u kojima je bilo 137 tijela ubijenih Srba. 1009
Osobe sa onesposobljenjima - Kao i kod zdravstvene zatite
i na polju zatite prava osoba sa onesposobljenjem definiran je
razliit zakonski okvir u zavisnosti od entiteta i djelimino u
zavisnosti od kantona u Federaciji BiH. U Bosni i Hercegovini su
1005
Dnevni avaz, 12. april 2008., strana 7, i 13. april 2008., strana 2
1006
Dnevni avaz, 26. jun 2008., strana 2
1007
1008
1009
547
na snazi razliiti zakoni koji tite ekonomska prava osoba sa

onesposobljenjima, koja se primjenjuju razliito u zavisnosti od
uzroka nastanka onesposobljenja (ratni vojni invalidi, civilne
rtve rata i neratni invalidi).
Prema entitetskim zakonima o socijalnoj zatiti, prava osoba
sa onesposobljenjem su osigurana kroz socijalnu zatitu jedne ili
vie kategorija stanovnitva koje su prepoznate u ovim zakonima.
To su sljedee kategorije:
Djeca bez roditeljskog staranja;
Odgojno zanemarena djeca i odgojno zaputena djeca;
Djeca iji je razvoj ometen porodinim prilikama;
Lica sa invaliditetom i lica ometena u fizikom i
psihikom razvoju;
Materijalno neosigurana i za rad nesposobna lica;
Starija lica bez porodinog staranja;
Lica sa drutveno negativnim ponaanjem;
Lica i porodice u stanju socijalne potrebe, kojima je
uslijed posebnih okolnosti potrebna socijalna zatita.
Sistem socijalne zatite u oba entiteta je u velikim
problemima, jer se suoava s poveanim potrebama za raznim
vidovima socijalne pomoi, koje i dalje rastu. Funkcioniranje
sistema oteano je neadekvatnim zakonima, koji propisuju mnogo
iri opseg socijalne zatite nego to su mogunosti budeta.
Problem dodatno komplikuje razdvojenost nadlenosti izmeu
nivoa vlasti, posebno u FBiH, gdje entitet propisuje nivo socijalne
zatite, a nii nivoi vlasti su obavezni da osiguraju sredstva za
njenu realizaciju. Tekou predstavlja i nepostojanje aurnih i
potpunih baza podataka o korisnicima socijalne zatite. Prema
Izvjetaju o napretku BiH u potivanju i razvoju ekonomskih i
socijalnih prava u 2007. godini, Agencije za lokalne razvojne
inicijative:
...socijalnu zatitu u oba entiteta karakterizira
materijalna ugroenost veine stanovnitva i stalno
548
pogoranje socijalnih uvjeta, to proizvodi stalni rast broja

ljudi koji trae socijalnu pomo (izbjeglice, civilne rtve
rata, povratnici, demobilisani borci i dr.), neostvarivanje
zakonom utvrenih socijalnih prava, kao i slaba uvezanost
nosioca socijalne zatite na opinskom i entitetskom nivou u
RS, finansiranje oblika socijalne i djeije zatite na nivou
kantona u FBiH praeno je ozbiljnim potekoama, zbog
nedovoljnih sredstava u budetima kantona. 1010
Bosna i Hercegovina jo uvijek nije potpisala Konvenciju o
pravima osoba sa invaliditetom Ujedinjenih nacija i jedina je
zemlja u regionu koja to nije uinila zbog, navodno, potrebe da se
prevede na tri jezika. Zbog toga su invalidi i u Banja Luci i
Sarajevu izlazili na ulice i putem protesta traili svoja prava i bolji
poloaj u drutvu. 1011
U Sarajevu je odrana meunarodna konferencija Od
uzroka do posljedica novi pristup invalidnosti, na kojoj su
vlasti i drutvo pozvani da preispitaju svoj odnos prema ovoj
grupi ljudi i da im osiguraju jednaka drutvena prava. 1012
Pojedini mediji su poprilino kritini prema neaktivnosti i
nemaru vlasti prema rjeavanju problema socijalno ugroenih
kategorija. Sarajevska vlast umanjila je prava osoba sa oteenjem
sluha: Sebi kupanje u Rivieri, invalidima koriteni aparati. 1013
U ulici Mustafe Kameria, u sarajevskom naselju Dobrinja,
utom je trakom obiljeen prijelaz za invalide, ali su na tim
1010
Izvjetaj o napretku Bosne i Hercegovine u potivanju i razvoju
ekonomskih i socijalnih prava u 2007. godini u okviru procesa evropskih
integracija sa preporukama, Agencija za lokalne razvojne inicijative (ALDI),
2008., strane 96 - 98
1011
Izvori: Osloboenje, 27. mart 2008., strana 3; Glas Srpske, 3. april 2008.,
strana 7
1012
1013
549
mjestima najee parkirana vozila pa se osobe u kolicima teko

mogu kretati. 1014
Vie od 15.000 graana u Federaciji BiH nee dobiti
invalidsku penziju dok Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje
FBiH ne isplati dug od oko 6 miliona konvertibilnih maraka
Institutu za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja u
Federaciji BiH. 1015
1014
1015
Nezavisne novine, 12. septembar 2008., strana 5
550
III
LJUDSKA PRAVA U PRAVNOJ SVIJESTI
GRAANA I GRAANKI
BOSNE I HERCEGOVINE
1. Uvodne napomene
Vodei se praksom praenja pravne svijesti o ljudskim

pravima koju Beogradski centar za ljudska prava sprovodi jo od
1998. godine, Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu je
odluio po prvi put uvesti ovu praksu u Bosni i Hercegovini.
Ukoliko se budu stekli uslovi da se praenje pravne svijesti o
ljudskim pravima sprovodi redovno svake godine, ili barem svake
druge godine, za pretpostaviti je da emo doi do dragocjenih
podataka o percepciji ljudskih prava kod graana i graanki
Bosne i Hercegovine, koji e, izmeu ostalog, biti znaajan
pokazatelj (ne)uspjeha brojnih inicijativa i projekata vladinog
sektora, graanskog drutva ili inicijativa i projekata koji su
proizvod podrke meunarodne zajednice. Istraivanje je sprovela
agencija Partner Marketing (Partner MCA) iz Banja Luke.
551
Ljudska prava u pravnoj svijesti graana i graanki Bosne i Hercegovine
1.1. Metodologija
Istraivanje je sprovedeno u periodu od 1. do 9. decembra

2008. godine na uzorku od 1.101 punoljetnom graaninu Bosne i
Hercegovine, metodom anketiranja licem u lice (face-to-face).
Ispitanici nisu samostalno popunjavali upitnik, ve su odgovarali
na pitanja koja im je itao anketar. Ovakva vrsta istraivanja,
pokazala se najefikasnijom kod upitnika sa velikim brojem
pitanja. Dodatno, ispitanici su na pitanja odgovarali u poznatom
okruenju (njihovim domovima), pa su bili oputeniji i
raspoloeniji za iskren razgovor.
Terenski rad obavili su kontrolori i anketari Agencije
PARTNER Marketing iz Banja Luke.
U Republici Srpskoj ispitano je 500 ispitanika u 27 opina,
a u Federaciji BiH 601 ispitanik u 25 opina. Prilikom kreiranja
uzorka vodilo se rauna o:
Broju stanovnika u entitetima;
Broju stanovnika u pojedinim regionima/kantonima;
Veliini opina u pojedinim regionima/kantonima;
Odnosu gradskog i seoskog stanovnitva u entitetima;
Podjednakom broju mukaraca i ena;
O podjednakoj zastupljenosti sve tri nacije, naravno,
ovisno o geografskom podruju u kojem je istraivanje
raeno.
Istraivanje je obavljeno u sljedeim opinama:
Republika Srpska
Region Banja Luka: Banja Luka, Srbac, Laktai, Kneevo,

Mrkonji Grad,
ipovo, Prnjavor, Kotor Varo;
552
Region Prijedor: Prijedor, Novi Grad, Kozarska Dubica;

Region Doboj: Doboj, Modria, Tesli, Petrovo;
Region Bijeljina: Bijeljina, Brko, Ugljevik;
Region Zvornik: Zvornik, Vlasenica, Srebrenica;
Region Istona Republika Srpska: Istono Sarajevo, Pale,
Viegrad;
Region Hercegovina: Trebinje, Ljubinje, Bilea.
Federacija BiH
Unsko-sanski kanton: Biha, Cazin, Kladua;

Tuzlanski kanton: Tuzla, Banovii, Lukavac, Kalesija;
Zeniko-dobojski kanton: Zenica, Kakanj, Vitez, Maglaj;
Srednjobosanski kanton: Jajce, Travnik, Novi Travnik;
Hercegovako-neretvanski kanton: Mostar, itluk,
Jablanica;
Zapadnohercegovaki kanton: iroki Brijeg;
Kanton Sarajevo: Opine Centar, Ilida, Novi Grad, Novo
Sarajevo, Stari Grad, Vogoa;
Herceg-bosanski kanton: Tomislavgrad.
Svi upitnici su predmet logike kontrole, dok je 20 posto

upitnika provjereno od strane Agencije i dodatnih 15 posto
upitnika provjerava supervizor-kontrolor, bilo direktnim
izlaskom na teren, zajedno sa anketarom, bilo telefonskom
kontrolom.
553
1.2. Demografski podaci
Tabela 1. Spol ispitanika

Frekvence %
Mukarci 566 51.4

ene 535 48.6
Total 1101 100.0
Tabela 2. Starost
Frekvence %
Od 18 do 29 godina 270 24.5

Od 30 do 44 godine 374 34.0
Od 45 do 59 godina 281 25.5
Preko 60 godina 171 15.5
Odbija 5 0.45
Total 1101 100.0
Tabela 3. Obrazovanje
Frekvence %
Osnovna kola 119 11.8

Zanat 212 19.2
Srednja kola etvrti stepen 504 45.7
Via i visoka kola 249 22.6
Odbija 17 1.5
Total 1101 100.0
554
Tabela 4. Region u kome se vri ispitivanje

Frekvence %
Republika Srpska 500 45.4

Federacija BiH 601 54.6
Total 1101 100.0
Tabela 5. Tip naselja

Frekvence %
Grad 607 55.1

Selo 494 44.9
Total 1101 100.0
Tabela 6. Ukupan mjeseni prihod cijele porodice

Frekvence %
Do 250 KM 194 17.6

Od 251 KM do 500 KM 207 18.8
Od 501 do 1000 KM 413 37.5
Preko 1000 KM 286 26.0
Odbija 1 .1
Total 1101 100.0
Tabela 7. Vaa vjeroispovijest

Frekvence %
Islamske 413 37.5

Katolike 212 19.3
Pravoslavne 467 42.4
Neka druga 9 .8
Total 1101 100.0
555
Tabela 8. Koje ste nacionalnosti

Frekvence %
Hrvat 201 18.3

Bonjak 422 38.3
Srbin 460 41.8
Bosanac 11 1.0
Odbija 7 .6
Total 1101 100.0
2. Shvatanje ljudskih prava
2.1. Poimanje ljudskih prava
Graani Bosne i Hercegovine skloniji su

jusnaturalistikom shvatanju ljudskih prava po kojem ljudska
prava po prirodi stvari pripadaju svakom ovjeku, budui da ih
tako doivljava 62 posto ispitanika, dok je 38 procenata ispitanika
sklono pravnopozitivistikom shvatanju, prema kojem su ljudska
prava dio prava koji je reguliran meunarodnim dokumentima.
Ljudska prava su
prava koja po prirodi st vari

pripadaju svakome 61,8
prava regulisana medjunarodnim
dokument ima i ustavom 38,0
ne znam
0,3
0% 20% 40% 60% 80%
Grafikon 1
556
2.2. Zatita ljudskih prava u BiH
Da su ljudska prava obaveza zatiena meunarodnim

dokumentima smatra 59,4 procenata graana, dok je njih 29,5
procenata uvjereno da se radi o unutranjoj stvari Bosne i
Hercegovine. Tu je i znaajan procenat, 11,1 procenata onih koji
su odgovorili da ne znaju kako se tite ljudska prava.
Kako se tite ljudska prava
obaveza zatiena odgovarajuim

meunarodnim dokumentom 59,4
unutranja stvar BiH

29,5
ne znam
11,1
0% 20% 40% 60%
Grafikon 2
2.3. Znaaj pojedinih ljudskih prava i njihovo potivanje

u BiH
Pravo na ivot (48,2 %), pravo na rad (15,8 %) i pravo na

slobodu izraavanja (15 %) najei su odgovori bh. graana na
pitanje: Koja ljudska prava im prva padaju na pamet?. Uoljiva
je izuzetno velika razlika koja govori o naroito istaknutom
vrednovanju prava na ivot. Primjera radi, kod odgovora na ovo
pitanje, graani Srbije i Crne Gore su se 2005. godine izjasnili u
gotovo priblinom omjeru za pravo na rad (50 %) i pravo na ivot
(48 %).
557
Koja ljudska prava vam prva padaju na pamet?

(prvi odgovor)
Bez odgovora 8,9

pravo na rad 15,8
pravo na kolovanje 3,0
pravo na ivot 48,2
pravo na slobodu izraavanja 15,0
pravo na vjeroispovijest 1,4
pravo na lijeenje 0,7
pravo na slobodu kretanja 1,3
socijalna prava 1,6
pravo na jednakost pred 1,8
pravo na imovinu 1,1
pravo na slobodu 1,2
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Grafikon 3
Za tri najznaajnija ljudska prava, od ukupno sedam

ponuenih, graani BiH smatraju pravo na ivot, pravo na
slobodu i bezbjednost i pravo na jednakost pred zakonom, pri emu
je pravo na ivot, opet, neprikosnoveno, jer ga 90 procenata
graana svrstava u prvi rang po znaenju, dok se 59 procenata
odluilo za pravo na slobodu i bezbjednost na drugom mjestu i
35,2 procenata za pravo na jednakost pred zakonom na treem
mjestu.
Izuzetno su zabrinjavajui podaci koji govore o tome kako
graani ocjenjuju potivanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.
Tako 75,8 procenata graana smatra da se pravo na rad i izbor
zaposlenja u BiH ne potuje, 69,9 procenata to isto smatra i za
pravo na jednakost pred zakonom, a slijedi pravo na socijalno
558
osiguranje i ekonomska prava za koja 63,8 procenata graana

tvrdi da se ne potuju. Potrebno je naglasiti da, iako veina
graana (62,7 %), pravo na ivot, smatra najznaajnijim ljudskim
pravom, izuzetno znaajan procenat graana, njih 34,7 %, smatra
da se ono ne potuje u Bosni i Hercegovini.
Da li se u BiH postuje pravo na ?
0% 20% 40% 60% 80% 100%
pravo na ivot 62,7 34,7 2,6
pravo na slobodu i bezbjednost 40,0 55,7 4,4
pravo na jednakost pred zakonom 26,3 69,9 3,7
pravo na rad i izbor zaposlenja 22,3 75,8 1,8
pravo na slobodu izraavanja, misli

55,5 41,0 3,5
i vjeroispovijesti
pravo na socijalno osiguranje,

31,8 63,8 4,5
ekonomska prava
pravo na obrazovanje 60,8 35,6 3,6
Da Ne Ne znam
Grafikon 4
559
3. Posebna prava
3.1. Zabrana diskriminacije
Znaajan procenat graana BiH (natpolovina veina)

izraava uvjerenje u postojanje diskriminacije u naoj zemlji.
Vie od polovine graana BiH (52,2 %) smatra da u Bosni i
Hercegovini postoji diskriminacija homoseksualaca, dok njih 51
% vjeruje da su ene u Bosni i Hercegovini u nepovoljnijem
poloaju od mukaraca u pogledu zapoljavanja i napredovanja u
poslu. Da su ene u nepovoljnijem poloaju vjeruje 60,2 procenata
ispitanih ena i 42,2 procenata mukaraca. Primjetna je stabilna
tendencija da mukarci pozitivnije doivljavaju poloaj ena u
odnosu na same ene ija je perspektiva izraeno negativna.
Da li su u BiH ene u nepovoljnijem poloaju od mukaraca

u pogledu zapoljavanja i napredovanja na poslu?
Pol ispitanika:
Mukarci ene Total
Da 42.2% 60.2% 51.0%
Ne 49.8% 34.6% 42.4%
Ne znam 6.2% 5.0% 5.6%
Odbija 1.8% .2% 1.0%
Total 100.0% 100.0% 100.0%
Tabela 1
Neto manji procenat ispitanika, njih 48,6, smatra da su

nacionalne manjine, uope, u nepovoljnijem poloaju od
veinskog stanovnitva. Pri tome, veina graana srpske
nacionalnosti (49,1 %) smatra da nacionalne manjine nisu u
nepovoljnijem poloaju, dok veina onih koji su se izjasnili kao
560
Hrvati i Bonjaci smatraju da manjine jesu u nepovoljnijem

poloaju (58,7 % Hrvata i 52,1 % Bonjaka).
Da li su u BiH nacionalne manjine u nepovoljnijem poloaju od veinskog

stanovnitva?
Koje ste nacionalnosti? procijenite
Hrvat Bonjak Srbin Total

Da 58.7% 52.1% 40.2% 48.3%
Ne 32.8% 33.9% 49.1% 40.2%
Ne znam 8.5% 10.9% 10.7% 10.3%
Odbija 3.1% 1.2%
Total 100.0% 100.0% 100.0% 100.0%
Tabela 2
ak 57,9 procenata graana smatra da su ene premalo

zaustupljene u politikom ivotu Bosne i Hercegovine, nasuprot
njih je 29,9 procenata onih koji smatraju da su zastupljene u
pravoj mjeri, uz 5,2 procenata, uglavnom mukaraca, koji
smatraju da su previe zastupljene. U pogledu ansi prilikom
zapoljavanja, 45,5 procenata graana (55,3 % mukaraca i 35,1 %
ena) vjeruje da su anse mukaraca i ena jednake, dok 44,2
procenata graana smatra da su anse ena znatno loije u odnosu
na mukarce.
Kada su u pitanju nacionalne manjine, 44,4 procenata
graana vjeruje da manjine imaju iste anse u pogledu
zapoljavanja i daljeg napredovanja u slubi, a 39 procenata
ispitanih vjeruje da su njihove anse manje, uz izraen procenat
(14,2 %) onih koji su odgovorili da ne znaju.
561
Kakve anse u pogledu zapoljavanja i daljeg

napredovanja u slubi imaju pripadnici nacionalnih
manjina u odnosu na Srbe, Hrvate i Bonjake?
iste 44,4
gore 39,0
bolje 2,5
ne znam 14,2
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Grafikon 5
3.2. Pravo na ivot
Veina populacije (68 %) smatra da je ivot graana u

Bosni i Hercegovini ugroen, pri emu ga najvie ugroavaju
neimatina, kriminal, nacionalizam i politika.
Neimatinu, kao faktor koji ugroava ivot, vidi najvei
procenat ispitanika, njih 26,3 procenata, a slijedi je kriminal (21,3
%), te nacionalizam i politika (11,8 % i 10,4%).
ta najvie ugroava ivot graana u BiH?
Bez odgovora 21,0

kriminal 21,3
neimatina 26,3
politika 10,4
nacionalizam 11,8
ratna prolost, 3,3
saobraaj 0,8
mudahedini 0,5
bolest 0,1
stavovi 0,2
droga i alkohol 2,5
sigurnost 1,5
policija 0,5
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30%
Grafikon 6
562
Veina, koju ini 88 procenata ispitanika, zna da u Bosni i

Hercegovini ne postoji smrtna kazna.
3.3. Zabrana muenja, neovjenog ili poniavajueg

postupanja i kanjavanja
Na pitanje da li je u naoj zemlji, radi dobivanja priznanja,

dozvoljena upotreba sile nad osumnjienim za teko krivino
djelo potvrdno je odgovorilo 12,8 procenata graana. Njih 32,9
procenata vjeruje da je upotreba sile u ove svrhe dozvoljena, ali ne
tolika da ugroava zdravlje osumnjienog. Tu je i zabrinjavajuih
18,6 procenata onih koji ne znaju da li je ovakva upotreba sile
dozvoljena ili ne i samo 35,7 procenata graana koji znaju da
upotreba sile radi dobijanja priznanja nije dozvoljena. Primjera
radi, 2005. godine u Srbiji i Crnoj Gori 62 procenata graana je
izrazilo uvjerenje da ovakva upotreba sile nije dozvoljena.
Da li je, u naoj zemlji, radi dobijanja priznanja

dozvoljena upotreba sile nad osumnjienim za
teko krivino djelo?
da 12,8
da, ali ne tolika da ugroava
32,9
njegovo zdravlje
ne 35,7
ne znam 18,6
0% 10% 20% 30% 40%
Grafikon 7
563
3.4. Pravo na slobodu i bezbjednost linosti i postupanje sa

licima lienim slobode
Vie od polovine graana (54 procenata, ve u prvom

odgovoru) navelo je pravo na odbranu i advokata kao pravo koje
ima osoba liena slobode, ali je izuzetno visok procenat (36,1 %)
onih koji nisu ponudili nikakav odgovor na ovo pitanje.
Koja prava ima osoba liena slobode?
(prvi odgovor)
ne zna 36,1
krov nad glavom 5,0
na odbranu, advokata 54,0
da uti 1,8
pravo na jedan telefonski poziv 0,6
nikakva prava 2,5
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Grafikon 8
3.5. Zabrana ropstva i prinudnog rada
Neto manje od polovine populacije u Bosni i Hercegovini

(48,6 %) smatra da je problem trgovine ljudima u znaajnoj mjeri
prisutan u naoj zemlji.
564
U kojoj mjeri u BiH postoji trgovina

ljudima?
prilino - mnogo 48,6
i da i ne 36,4
ne - malo 5,3
ne znam 9,7
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Grafikon 9
Takoer, 73,5 posto graana je uvjereno da se nadlene

institucije u izuzetno maloj mejri bave ovim problemom.
3.6. Pravo na pravino suenje
Graani, uglavnom, (ukupno 61,6 procenata; bez izuzetaka

19,8 procenata, sa izuzecima u sluajevima koje zakon predvia
41,8 procenata) vjeruju da se u Bosni i Hercegovini primjenjuje
pravo na javnost sudskog postupka.
Da li se u BiH primjenjuje pravo na javnost sudskog

postupka?
da 19,8
da, sa izuzecima u zakonski predvienim
sluajevima
41,8
ne 19,2
ne znam 19,3
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Grafikon 10
565
Takoer, veina graana (70,3 %) vjeruje da se u Bosni i

Hercegovini primjenjuje pravilo da je svako nevin dok se ne
dokae da je kriv.
Iako se moe rei da graani imaju izraenu svijest o
postojanju i primjeni pojedinih pravnih instituta koji ine pravo
na pravino suenje, ono to zabrinjava, mada je oekivano, jeste
nepovjerenje u sudije. ak 47,3 posto graana smatra da sudije,
uglavnom, loe obavljaju svoj posao i da zavise od politiara, dok
34,9 posto smatra da se sudije trude da u postojeim uslovima
ostanu poteni. Tek 9,2 procenata ispitanih smatra da sudije,
uglavnom, dobro obavljaju svoj posao i da su nezavisni.
ta mislite o sudijama koje danas sude na teritoriji BiH?
sudije su uglavnom loe i zavise

47,3
od politiara
sudije se trude da u postojeim 34,9
uslovima ostanu poteni
sudije su uglavnom dobri i
9,2
nezavisni
ne znam 8,6
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Grafikon 11
566
3.7. Pravo na zatitu privatnog ivota, porodice, stana i

prepiske
U oblasti prava na zatitu privatnog ivota, porodice, stana

i prepiske, graani, uglavnom, vjeruju da policija moe izvriti
pretres privatnog stana ako postoji sudski nalog (70,2 %), a u
manjim procentima ako postoji nalog ministarstva unutranjih
poslova ili SIPA-e. Postoji i uvjerenje 15,3 procenata graana da
se pretres moe izvriti uvijek kada je ugroena bezbjednost, ali i
8,6 procenata onih koji vjeruju da se to moe uiniti uvijek kada
se ocijeni da postoji potreba. 1016
U kojim sluajevima policija moe da izvri pretres privatnog stana?
0% 20% 40% 60% 80% 100%
ako postoji sudski nalog 29,8 70,2
ako postoji nalog MUP-a 75,3 24,7
uvijek kada je ugroena bezbjednost 84,7 15,3
uvijek kada ocijeni da je to potrebno 91,4 8,6
ako postoji nalog SIPE 91,7 8,3
nije spomenuto spomenuto
Grafikon 12
Prema miljenju 52,8 procenata graana, otvaranje pisama

i prislukivanje telefona je dozvoljeno pod razliitim okolnostima,
dok 30,1 procenata smatra da ovakva praksa nije dozvoljena ni
pod kojim uvjetima.
1016
Ovdje je potrebno napomenuti da su se svi ispitani graani oitovali po
svim ponuenim opcijama.
567
3.8. Pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti
Izuzetno velika veina graana (91,5 %) smatra da u Bosni

i Hercegovini postoji sloboda ispovjedanja i ispoljavanja vjerskih
ubjeenja, pri emu 60,9 procenata smatra da ova sloboda postoji
u pravoj mjeri, a 30,6 procenata smatra da postoji u pretjeranoj
mjeri. Nasuprot njima, tu je i 8 procenata onih koji vjeruju da ova
sloboda ne postoji.
Sloboda ispovijedanja i ispoljavanja vjerskih

ubjeenja kod nas?
postoji u pravoj mjeri 60,9

postoji u pretjeranoj mjeri 30,6
ne postoji 8,0
ne znam 0,5
0% 20% 40% 60% 80%
Grafikon 13
3.9. Sloboda izraavanja
U izvjetaju iz 2005. godine u Srbiji i Crnoj Gori, u

segmentu koji se odnosi na slobodu izraavanja, uoena je
kontradiktornost u stavovima graana koja se ogledala u injenici
da je njih 72 posto izrazilo uvjerenje da u zemlji postoji sloboda
irenja informacija i miljenja, a istovremeno su u velikom
procentu (66 %) bili miljenja da postoji, bilo zvanina, bilo
nezvanina cenzura tampe. Ista kontradiktornost uoena je i u
stavovima graana BiH u oblasti slobode izraavanja. Tako 73,2
568
posto graana smatra da u Bosni i Hercegovini postoji sloboda

irenja informacija i miljenja, pri emu 42,2 posto vjeruje da
postoji potpuna sloboda, a 31 procenata smatra da sankcionisanje
postoji samo za naruavanje neijeg ugleda.
Da li u BiH postoji sloboda irenja informacija i

miljenja?
postoji potpuna sloboda 42,2

sankcionisanje postoji samo za
31,0
naruavanje neijeg ugleda
ne postoji 15,0
ne znam 11,8
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Grafikon 14
Istovremeno, veina graana, 68,3 procenata, vjeruje da u

naoj zemlji postoji cenzura tampe, pri emu 19,3 procenata
vjeruje u zvanino postojanje cenzure, a 49 procenata u
nezvanino cenzurisanje tampe. Tu je i znaajan procenat onih,
22,9 posto, koji ne znaju da li u Bosni i Hercegovini postoji
cenzura tampe.
Da li postoji cenzura tampe?
da, zvanino 19,3
da, nezvanino 49,0
ne 8,7
ne znam 22,9
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Grafikon 15
569
Nezavisni mediji su oni koji objavljuju razliita miljenja

smatra 27,8 procenata naih graana, a iza njih je 26,4 procenata
graana koji doivljavaju kao nezavisne one medije koji nisu
osnovali drava ili dravne ustanove, te 24,2 posto onih koji
vjeruju da su mediji u privatnom vlasnitvu, zapravo, nezavisni
mediji.
Veina graana smatra da nezavisni mediji u Bosni i
Hercegovini ne dominiraju medijskim prostorom, odnosno 36,7
procenata smatra da su nezavisni mediji u manjini, a 34,9
procenata vjeruje da ih ima jednako koliko i onih koji nisu
nezavisni. Da su nezavisni mediji u veini misli 20,6 procenata
graana BiH.
U Bosni i Hercegovini ima vie graana koji imaju neku
vrstu negativne percepcije organizacija koje ukazuju na krenja
ljudskih prava (29,5 procenata smatra da su to besmislene
organizacije, a 19,5 procenata je uvjereno da se radi o plaenikim
organizacijama), u odnosu na 41,9 posto graana koji smatraju da
se radi o korisnim organizacijama.
ta mislite o organizacijama koje ukazuju

na krenja ljudskih prava?
korisne
41,9
organizacije
besmislene
29,5
organizacije
plaenike
19,5
organizacije
ne znam 9,1
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Grafikon 16
570
3.10. Pravo na slobodu mirnog okupljanja
Da su okupljanja na javnom mjestu zakonita samo uz

prijavu policiji zna 41 procenata graana, dok 37,1 procenata
smatra da se okupljanja mogu organizovati samo uz dozvolu
policije. S druge strane, znaajan procenat graana (48,6 %) ne
zna ta mogu biti razlozi za uskraivanje prava na mirno
okupljanje, to se moe smatrati izuzetno problematinim, budui
da u takvoj situaciji i najbanalnija objanjenja mogu sprijeiti
graane u ostvarivanju prava na mirno okupljanje. Oni graani
koji su imali odgovor na ovo pitanje najee smatraju da su
neredi (26,8 %) i ometanje javnog reda i mira (13,8 %) razlozi za
uskraivanje prava na mirno okupljanje.
Okupljanja na javnom mjestu su:
zakonita samo uz prijavu policiji 41,0

zakonita samo uz dozvolu
37,1
policije
dozvoljena bez potrebe
13,6
prijavljivanja ili traenja dozvol
ne znam 8,4
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Grafikon 17
3.11. Sloboda udruivanja
Tek 25,3 posto graana vjeruje da zakoni ne predviaju

lanstvo u nekoj vladajuoj stranci za izbor na bilo koju javnu
funkciju. No zato, 45,1 procenata graana smatra da zakon
571
predvia lanstvo u nekoj od vladajuih stranaka kao uslov za

izbor funkcionera i slubenika u dravnim organima, uz 32,2
procenata onih koji vjeruju da je tako neto predvieno i prilikom
izbora direktora dravnih preduzea. Odreen procenat graana,
njih 20,5 posto, ne zna kada se, po zakonu, trai lanstvo u nekoj
vladajuoj stranci.
Kada se, po zakonu, trai lanstvo u nekoj vladajuoj

stranci?
0% 20% 40% 60% 80% 100%
ni u kom sluaju 74,7 25,3
prilikom izbora funkcionera,

54,9 45,1
slubenika u dravnim organima
prilikom izbora direktora preduzea
67,8 32,2
(dravnim - mjeovitim)
prilikom izbora sudija 91,2 8,8
ne znam 79,5 20,5
Grafikon 18
Veina graana, njih 83,7 procenata, doivljava djelovanje

sindikata krajnje negativno: 47 procenata smatra da su sindikati
loe organizovani i slabo zastupaju interese radnika; 22,5
procenata vidi sindikate kao paravan za manipulacije direktora i
politiara; a za 14,2 procenata graana sindikati postoje samo na
papiru. Ipak, mora se napomenuti da je tu i 16,2 posto graana
koji smatraju da su sindikati dobro organizovani i da zastupaju
interese radnika.
572
3.12. Prava pripadnika manjina
Da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da

objavljuju knjige i pohaaju kole na maternjem jeziku smatra
73,6 procenata ispitanika, pri emu 49,8 procenata vidi to pravo
bez ikakvih ogranienja, dok za 23,8 posto graana ostvarenje
ovog prava zahtijeva odobrenje nadlenog dravnog organa. I
lini stav graana u pogledu ostvarenja ovog prava nacionalnih
manjina je pozitivan, pa tako 59,4 procenata smatra da se pravo
na objavljivanje knjiga i pohaanje kole na maternjem jeziku
treba omoguiti bez ogranienja, a 29,5 procenata jeste za
omoguavanje ovog prava, ali uz odreena ogranienja.
Kakav je va lini stav u pogledu prava na

objavljivanje knjiga i pohaanja kole manjina
na materinjem jeziku?
treba im omoguiti bez ogranienja 59,4

treba im omoguiti uz odreena
29,5
ogranienja
ne znam 11,1
0% 20% 40% 60%
Grafikon 19
Graani BiH ne mogu se pohvaliti visokim stepenom

tolerancije. Veliki procenat graana (40,8 %) bi imao neto protiv
da pripadnici nacija, poput Albanaca i Roma budu dravljani
BiH, njih 42,4 posto ih ne bi eljeli kao susjede, 36 procenata bi
imali neto protiv da pripadnici ovih nacija budu na poziciji
njihovog efa, a za 42,2 procenata ispitanika bi predstavljala
573
problem injenica da neko iz njihove porodice eli sklopiti brak sa

pripadnikom/pripadnicom pomenutih nacija.
Da li biste imali nesto protiv da pripadnici sljedeih
nacija (Albanci, Romi) budu?
0% 20% 40% 60% 80% 100%
dravljani BiH 40,8 59,2
42,4 57,6
va ef 36,2 63,8
42,2 57,8
da ne
Grafikon 20
3.13. Politika prava
Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini potuju politika

prava, 51,6 procenata graana je odgovorilo negativno, dok 47,6
procenata smatra da se ova prava potuju. U najveem procentu
(42,2 %) graani smatraju da viepartijski sistem, slian kao u
zemljama Zapada, u Bosni i Hercegovini postoji samo formalno,
uz 7,4 posto onih koji smatraju da takav sistem u naoj zemlji ne
postoji, te uz zabrinjavajue visok procenat (9,7 %) onih koji ne
znaju da li Bosna i Hercegovina ima viepartijski sistem.
574
U BiH postoji viepartijski sistem isti kao i u

zemljama Zapada?
da 40,6
samo
42,2
formalno
ne 7,4
ne znam 9,7
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Grafikon 21
I pored prilino negativne percepcije potivanja politikih

prava i postojanja viepartijskog sistema, veina graana (86,6 %)
je uvjerena da imaju pravo da biraju svoje predstavnike u
organima vlasti. Meutim, na pitanje da li izabrani zastupaju
interese koje su propagirali u predizbornim kampanjama, 62,7
procenata graana je odgovorilo negativno (38,4 procenata -
uglavnom ne i 24,3 procenta - uope ne, ak i kada date okolnosti
nisu prepreka).
575
Da li izabrani zastupaju interese koje su propagirali u

predizbornim kampanjama?
da, u potpunosti 2,0

uglavnom da, ukoliko je mogue u
7,6
datim okolnostima
i da i ne 25,7
uglavnom ne 38,4
uopte ne, ak i kad date okolnosti
24,3
nisu prepreka
ne znam 2,0
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40%
Grafikon 22
Ovi pokazatelji, vjerovatno, kriju i jedan dio odgovora na

pitanje o tome ta je zapravo uzrok izraene politike apatije u
Bosni i Hercegovini. Naprosto se ini da situacija i ne moe biti
drugaija u drutvu u kojem graani znaju da imaju mogunost
da biraju svoje politike predstavnike, ali su, u isto vrijeme, svjesni
da se njihovi izabrani politiki zastupnici nee zalagati za
ispunjenje predizbornih obeanja.
3.14. Posebna zatita porodice i djeteta
U Bosni i Hercegovini je veoma izraena svijest o pravima

na posebnu zatitu porodice i djeteta. Pa tako ak 92,4 procenta
graana znaju da je nasilje nad enama i djecom u Bosni i
Hercegovini zakonom kanjivo. Takoer, 92 procenata graana
vjeruje da su u Bosni i Hercegovini prisutni sluajevi nasilja nad
enama i djecom. Tek 6,3 procenata graana smatra da ovakvih
pojava ima, ali na zanemarljivom nivou.
576
Da li u BiH ima pojava nasilja nad enama i

djecom?
da 92,0
da, ali
6,3
zanemarljivo
nema 0,5
ne znam 1,3
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Grafikon 23
ak 86,3 procenata graana imaju negativnu percepciju

naina na koji se drava i njene institucije bave ovim problemom:
41 procenat vjeruje da se ne bave dovoljno, 31 procenat smatra da
se bave, ali nefikasno, i 14,3 procenata graana smatra da se
drava i njene institucije uope ne bave ovim problemom. Tek
10,9 procenata ispitanih smatra da se drava i njene institucije
bave ovim problemom.
Samo 18,2 procenata naih sugraana smatra da ne postoje
nikakve prepreke zakljuivanju nacionalno mjeovitih brakova u
naoj sredini. Za razliku od njih, 22,3 procenta prepreke vidi u
propagandi koja se uvukla u intimni ivot ljudi, a najvei
procenat, njih 54,5, smatra da se prepreke zakljuivanju
mjeovitih brakova nalaze u samim ljudima koji smatraju da
mijeanje razliitih naroda nije dobro.
577
U emu je najvea prepreka zakljuivanju mjeovitih

brakova u naoj sredini, ako postoji?
ne postoje nikakve prepreke 18,2

u propagandi koja se uvukla u intimni ivot ljudi 22,3
u samim ljudima i njihovom shvatanju 54,5
ne znam 5,1
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
Grafikon 24
3.15. Pravo na dravljanstvo
Uz 17,6 procenata onih koji ne znaju nita o uvjetima za

stjecanje dravljanstva Bosne i Hercegovine, najvei broj graana,
30,2 procenata, smatra da pomenuti uvjeti nisu jasni, te da u tom
segmentu vlada haos. Tu je i 23 posto ispitanika koji smatraju da u
je pogledu uvjeta za stjecanje dravljanstva nae zemlje prisutno
dosta diskriminacije. Na drugoj strani, 29,2 posto graana smatra
da se radi o korektnim uvjetima.
Graani, uglavnom, (42,8 %) smatraju da je odnos drave
prema razliitim grupama ljudi, koji imaju nereguliran status u
pogledu dravljanstva, popustljiv, uz 29,6 procenata onih koji
smatraju da je taj odnos korektan. Tek 6,5 procenata ispitanih
vjeruje da drava ima vrst, odnosno strog stav prema ovoj
populaciji. Tu je i znaajan procenat, 21,1 %, onih koji ne znaju
kakav je odnos drave prema azilantima i izbjeglicama.
578
Odnos drave prema (izbjeglicama,

azilantima...) u pogledu dravljanstva je...?
popustljiv 42,8
korektan 29,6
strog - vrst 6,5
ne znam 21,1
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Grafikon 25
3.16. Sloboda kretanja
Moe se primijetiti da je svijest o slobodi kretanja u naoj

zemlji, sasvim sigurno, jedna od oblasti koja e zahtijevati panju i
vladinog i nevladinog sektora pri planiranju svojih buduih
aktivnosti. Da graani Bosne i Hercegovine mogu, bez ikakvih
uvjeta, da se nastane gdje ele, vjeruje tek 49,5 posto ispitanika.
Takoer, 27,2 procenata graana smatra da stanovnici Bosne i
Hercegovine imaju ogranienja u slobodi kretanja, pri emu njih
22,7 procenta, primjera radi, vjeruje da je potrebna dozvola
nadlenog organa da bi se nastanili tamo gdje ele.
579
Graani BiH ...?
mogu bez ikakvih uvjeta da se

49,5
nastane gdje ele
imaju ogranienja u slobodi
27,2
kretanja
moraju da dobiju dozvolu od
22,7
nadlenog organa
ne znam 0,6
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Grafikon 26
Tek neto vie od polovine ispitanika, 51,4 procenat,

uvjereno je da svaki graanin moe slobodno napustiti dravu,
dok, s druge strane, 47,5 procenata graana vjeruje da je za tako
neto potrebna dozvola nadlenog organa.
Dok veina graana vjeruje da se dravljani BiH ne mogu
protjerati sa njenog teritorija, ipak je evidentiran i odreeni
procenat onih koji vjeruju da je i to mogue u odreenim
okolnostima, pa tako 16,2 posto graana smatra da se dravljanin
BiH moe protjerati ukoliko je izvrio krivino djelo, odnosno
ukoliko je nelojalan dravljanin BiH, u to vjeruje 8,6 procenata
ispitanih.
580
Koga naa drava moe danas da protjera sa svog teritorija?
stranca koji nezakonito boravi, dravljanina BiH

nikako 36,0
stranca, ak i ako zakonito boravi, dravljanina
BiH nikako
13,4
stranca i dravljanina BiH ako je izvrio krivino
16,2
djelo
stranca i nelojalnog dravljanina BiH 8,6
stranca i nelojalne pripadnike nacionalnih
manjina
1,5
nikoga 11,8
ne znam 12,5
0% 10% 20% 30% 40%
Grafikon 27
3.17. Ekonomska i socijalna prava
U Bosni i Hercegovini veina graana zna da je

zapoljavanje maloljetnika ispod 16 godina starosti kanjivo,
nasuprot nezanemarljivih 13 procenata koji smatraju da takva
vrsta zapoljavanja nije kanjiva.
Graani BiH smatraju da je radi zapoljavanja potrebno
imati sljedee dokumenate: radnu knjiicu (87,6 %), ljekarsko
uvjerenje (75,8 %), svjedoanstvo kao potvrdu steenog
obrazovanja (71,7 %); dok 29,4 procenata smatra da je neophodan
i rodni list.
581
Radi zapoljavanja potrebno je imati sljedee

dokumenate?
0,0 20,0 40,0 60,0 80,0 100,0
radna knjiica 12,4 87,6
ljekarsko uvjerenje 24,2 75,8
svjedoanstvo 28,3 71,7
potvrdu o stalnom boravku 76,3 23,7
potvrdu o nacionalnosti 96,5 3,5
rodni list 70,6 29,4
ne znam 96,9 3,1
Grafikon 28
4. Ostvarivanje ljudskih prava
Kada je istraivanje slino ovome, 2005. godine,

sprovedeno u Srbiji i Crnoj Gori, 30 procenata graana je
smatralo da ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori nisu ugroena.
Godine 2008., u Bosni i Hercegovini, tek 6,8 posto graana smatra
da njihova ljudska prava nisu ugroena. Uz 10,3 procenata
graana koji ne znaju koje ljudsko pravo je najvie ugroenu u
naoj zemlji, tu je i veina naih sugraana, njih 82,9 procenata,
koji smatraju da su najvie ugroena ljudska prava: pravo na rad
(41,4 %), pravo na ivot (21,3 %) i jednakost pred zakonom (20,2
%).
582
Koje ljudsko pravo smatrate najvie ugroenim u naoj

zemlji?
ne znam 10,3
ljudska prava nisu ugroena 6,8
jednakost pred zakonom 20,2
pravo na ivot 21,3
pravo na rad 41,4
0% 10% 20% 30% 40% 50%
Grafikon 29
Meutim, iako tek 6,8 procenata graana vjeruje da

ljudska prava u BiH nisu ugroena, jedan znaajan procenat,
tanije 18,2 posto graana smatra da u potpunosti uspijeva da
ostvari sva svoja ljudska prava, to znai da je ocjena ostvarivanja
ljudskih prava pozitivnija kada se posmatra iz line perspektive,
nego u naelu. Ovo je trend koji je evidentiran i u istraivanjima
koja je sproveo Beogradski centar za ljudska prava. Ipak, veina
koju ini 72,6 procenata graana smatra da uspijeva tek
djelimino ostvariti svoja ljudska prava, uz 8,7 procenata onih koji
smatraju da nisu u mogunosti ostvariti svoja prava.
583
Da li vi uspijevate da ostvarite vaa ljudska

prava?
da, u potpnosti 18,2
djelimino 72,6
ne 8,7
ne znam 0,5
0% 20% 40% 60% 80%
Grafikon 30
Izjanjavajui se o pravima za koja smatraju da je njima
lino najvie osporeno, graani najee navode upravo pravo na
rad (34,2 %), a zatim i pravo na ivot (8,6 %), pravo na socijalnu
zatitu (7,2 %), pravo na jednakost pred zakonom (5,3 %), pravo
na slobodu (4,9 %) itd.
Koje ljudsko pravo smatrate da vam je najvie

osporeno?
Bez odgovora 36,5

pravo na socijalnu zatitu 7,2
pravo na rad 34,2
pravo na slobodu izrazavanja 4,9
pravo na slobodu kretanja 1,3
pravo na besplatno kolovanje 0,6
pravo na obrazovanje 0,3
pravo na jednakost pred zakonom 5,3
pravo na ivot 8,6
pravo na dravljanstvo BiH 0,3
pravo na imovinu 0,2
pravo na sigurnost 0,6
0% 10% 20% 30% 40%
Grafikon 31
584
IV
LJUDSKA PRAVA U PRAKSI
- ODABRANE TEME
1. Suenja za ratne zloine u Bosni i Hercegovini
1.1. Uvod
Ne tako davni sukobi (1992.-1995. godine) u Bosni i

Hercegovini smatraju se najgorim te vrste od vremena Drugog
svjetskog rata na tlu Evrope. Posljedice rata, u smislu ljudskih
rtava su velike, ali preciznih podataka ni trinaest godina, nakon
potpisivanja Mirovnog sporazuma u Dejtonu, nema.
Kalkulira se podacima da je od 4,5 miliona stanovnika
koliko je ivjelo u BiH 1991. godine, poginulo ak 200.000. No,
prema podacima Istraivako-dokumentacijskog centra iz
Sarajeva ta brojka je upola manja, te od 100.000 osoba, 16.000
rtava bila su djeca. Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za
izbjeglice (UNHCR) registrovao je oko 1.250 povrataka interno
raseljenih lica i 300 izbjeglica tokom prve polovine 2007. godine,
to je priblino polovina broja za isti period iz 2006. godine.
Veina izbjeglica, koje su se vratile tokom 2007. godine, jesu
585
Ljudska prava u praksi Odabrane teme
Bonjaci, dok su, veina interno raseljenih lica koja su se vratila,

Bonjaci ili bosanski Srbi.
Upravo zbog navedene crne bh. statistike, na suenjima za
ratne zloine, Bosna i Hercegovina poloila je vaan ispit
spremnosti da se suoi sa deavanjima koja su se u okviru njenih
granica deavala u periodu od 1992. do 1995. godine. Kako su
ocijenili strunjaci Meunarodnog centra za tranzicijsku pravdu
(MCTP/ICTJ), iskustvo Suda Bosne i Hercegovine bit e
dragocjeno za druge drave.
1.2. Kratka historija
Ideja o uspostavljanju Odjela za ratne zloine Suda BiH

potie od zajednikih zakljuaka koje su u februaru 2003. godine
usvojili Ured visokog predstavnika (OHR) i Meunarodni
krivini sud za bivu Jugoslaviju (MKSJ). Ovaj odjel, takoer,
predstavlja kljunu komponentu strategije rada MKSJ-a.
Poetkom 2005. godine usvojen je paket zakona ime je
formalno uspostavljen Odjel za ratne zloine Suda BiH (poznat
kao Odjel I), a dva mjeseca kasnije je i poeo sa radom.
Glavni udio u finansiranju ove pravosudne institucije ima
meunarodna zajednica, s tim da se uloga bh. vlasti u finansiranju
te dvije institucije poveava. Cilj je da od 2010. godine Odjel za
ratne zloine i Tuilatvo budu finansirani iz dravnog budeta.
1.3. Statistika i monotoring
Bitno je istai da je na podruju Bosne i Hercegovine i

prije uspostave Odjela za ratne zloine Suda BiH procesuiranje
586
ratnih zloina, poinjenih u periodu izmeu 1992. i 1995. godine,

vrilo se pred takozvanim niim sudovima u zemlji, to u ovom
sluaju podrazumijeva kantonalne i okrune sudove u Federaciji
BiH i Republici Srpskoj.
Prema podacima Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini 1017,
u periodu od juna 1996. godine do marta 2005. godine, pred
bosanskohercegovakim sudovima se vodilo 114 predmeta ratnih
zloina koji se odnose na 184 poinilaca.
Prema nedavno objavljenoj studiji Meunarodnog centra
za tranzicijsku pravdu 1018: Meunarodni krivini sud za bivu
Jugoslaviju (MKSJ) pregledao je 3.489 predmeta i klasificirao ih.
Predmeti iz A kategorije su oni koji imaju dovoljno osnova da se
procesuiraju i takvih je bilo 877. Zbog osjetljivosti pojedinih
predmeta odlueno je da se u 202 sluaja postupak vodi pred
Odjelom, a ostali na entitetskom nivou. MKSJ je, takoer,
identificirao 2.379 predmeta kategorije B, u kojima postoji
nedostatak dokaza za podizanje optunice. Predmeti iz kategorije
C, kojih je bilo 702, jesu oni za koje je MKSJ zakljuio da je
potrebna dodatna istraga i ustupio ih je Sudu BiH. Isti izvor
navodi da bi broj predmeta trebao biti ispod 6.000.
Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu (MCTP/ICTJ)
uspio je intervjuirati niz aktera koji su ukljueni u ovaj proces
sudije, tuioce, posmatrae, predstavnike nevladinog sektora...
Uglavnom su njihova razmiljanja o Odjelu I pozitivna.
Konstatuje se da su od marta 2005. godine pred Odjelom I voeni
postupci protiv 84 optuenika u 48 predmeta. Sudska vijea su
izrekla 32 presude (27 osuujuih i pet oslobaajuih). Do
1017
U potrazi za pravdom, BIRN, 2006., str. 6.
1018
Bogdan Ivanievi: Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: Od
hibridnog do domaeg suda, Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu, 2008.,
str. 15. http://www.ictj.org/images/content/1/0/1091.pdf
587
zakljuenja tog izvjetaja objavljenog u oktobru 2008. - bilo je 15

pravomonih presuda. 1019
Prema drugom izvoru, Nacrtu dravne strategije za rad na
predmetima ratnih zloina (ije je dijelove nedavno objavio
Justice Report Balkanske regionalne istraivake mree),
tuilatva u Bosni i Hercegovini ukupno su primili 2.098 prijava
za ratne zloine, koje se odnose na 16.152 osobe. Najvie prijava
(1.037) ima u tuilatvima na podruju Federacije BiH, potom u
Tuilatvu BiH (608), Republici Srpskoj (418), te na podruju
Brko distrikta, gdje je tuilatvo zaprimilo 35 prijava protiv 714
osoba.
Konkretno, u tri godine postojanja, pred Odjelom za ratne
zloine Suda BiH nalo se 78 predmeta, a doneseno je 60
presuda. 1020
Osim dravnog, kantonalni sudovi procesuirali su u
Sarajevu 21 predmet ratnih zloina, u Mostaru 17, u Novom
Travniku 7, u Bihau 7, u Zenici 6, Tuzli 4 i Livnu 2, a pred
okrune sudove dolo je u Trebinju 7, u Banja Luci 11 i u
Prijedoru 1 ovakav predmet.
Broj zatvorenih procesa voenih za ratne zloine na
dravnom nivou jeste 19, u FBiH 46, u Republici Srpskoj 12, te u
Brko distriktu dva.
Prema treem izvoru, web stranici Misije OSCE-a u
1021
BiH, oko 550 sluajeva upueno je vlastima prema proceduri
1019
Bogdan Ivanievi, Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: Od
hibridnog do domaeg suda, Me unarodni centar za tranzicijsku pravdu, 2008.,
str.10.
http://www.ictj.org/images/content/1/0/1091.pdf
1020
Podaci dostupni na web stranici www.sudbih.ba. Prilikom prikupljanja
podataka za ovaj dio izvjetaja, uposlenici slube za odnose s javnou Suda
BiH odbili su davati podatake o broju procesa koji se vode, dajui uputu da je
to mogue pronai na slubenoj stranici.
588
Pravila puta za procesuiranje pred domaim sudovima, u skladu

sa tzv. kategorijom A, koja se odnosi na sluajeve za koje postoji
dovoljno dokaza za provedbu postupka.
Tu se jo istie da se, osim ovih sluajeva, tuioci u BiH
trebaju pozabaviti hiljadama drugih podnesenih krivinih prijava
vezanih za ratne zloine, koje su podnijeli odgovorni za primjenu
odredbi zakona, kao i tuilatva.
U cilju procesuiranja tako velikog broja istranih
postupaka, glavni tuilac BiH radi na Nacionalnoj strategiji za
procesuiranje ratnih zloina. U cilju pruanja podrke glavnom
tuiocu BiH u realizaciji ove aktivnosti, Misija OSCE-a u BiH
pruala je strunu i tehniku pomo, navodi se na oficijelnoj
stranici misije OSCE-a u BiH.
Istie se da, meutim, praenje procesa za poinjene ratne
zloine pred domaim sudovima na entitetskom nivou, kao i
davanje doprinosa reformi zakonodavnog sektora i regionalnoj
saradnji, ostaju prioriteti Misije OSCE-a u BiH. 1022
1.4. Zakoni
Kod suenja u predmetima ratnih zloina, u Bosni i

Hercegovini, primjenjuju se tri krivina zakona: Krivini zakon
Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu u martu 2003.
1021
OSCE Misija za Bosnu i Hercegovinu, Pruanje stru ne i tehni ke pomoi
u vo enju sudskog postupaka za izvrene ratne zloine, pristupljeno na web
stranici:
http://www.oscebih.org/human_rights/bos/warcrimes.asp?d=1
1022
Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini radi na unapreenju i zatiti ljudskih
prava svih graana BiH. U lanu XIII Aneksa 6 Opeg okvirnog sporazuma za
mir, opepoznatom kao Dejtonski mirovni sporazum, nalae se Misiji OSCE-a
u BiH "da paljivo prati stanje ljudskih prava u BiH'', u skladu sa lanom XIII
Aneksa 6.
589
godine, preuzeti Krivini zakon Socijalistike federativne

republike Jugoslavije (SFRJ) i Krivini zakon Federacije Bosne i
Hercegovine iz 1998. godine. Prvi zakon primjenjuje se na Sudu
BiH. Drugi se primjenjuje u Republici Srpskoj i Distriktu Brko,
kao i kod veeg dijela procesa pred sudovima u Federaciji BiH
gdje se djelimino primjenjuje i ovaj trei zakon (entitetski iz
1998.). Bitno je istai da samo dravni zakon sadri potpuniju
definiciju ratnih zloina, ali jedini sadri i odredbe o zloinima
protiv ovjenosti. Ovaj zakon, takoer, jedini definira komandnu
odgovornost i iskljuuje nareenje pretpostavljenog kao
odbranu. 1023
Sudije u Odjelu ratnog zloina Suda BiH, dijelom su iz
Bosne i Hercegovine, a dijelom su stranci. Dok, pak, na niim
nivoima procese vode domai suci.
1.5. Mediji i javno mnijenje
Kako bi se stekla kompletna slika o tretmanu suenja za

ratne zloine, vano je navesti injenicu da su izvjetaji sa ovih
procesa rijetki i vrlo reducirani. Djelimino se ocjenjuje da je ovo
posljedica zasienja bh. javnosti vijestima o ratnim zbivanjima, ali
tu je i injenica da domai mediji malo panje posveuju ovom
segmentu.
Ni jedan televizijski program nije fokusiran na suenja,
dok tampani mediji rijetko kad analiziraju neki predmet do u
detalje. Ako su javne izjave politikih lidera i predstavnika
1023
Na putu ka usaglaenoj provedbi vaeeg zakona u predmetima ratnih
zloina pred sudovima u Bosni i Hercegovini, OSCE Misija u BiH, 2008., str. 2.
590
udruenja rtava indikativne, onda Srbi u BiH daju najmanju

podrku radu Odjela za ratne zloine Suda BiH. 1024
U analizi Meunarodnog centra za tranzicijsku pravdu
(MCTP/ICTJ) 1025 stoji i da Odjel za ratne zloine Suda BiH ne
uspostavlja bliske odnose sa medijima. Sud BiH ne odrava
konferencije za novinare. Mediji su zahtijevali da im Sud
obezbjeuje sedmini indeks sudskih dokumenata kako bi
pomogao novinarima da lociraju odreenu odluku, naredbu ili
prijedlog i da potom zatrae kopiju. Iako Odsjek za odnose s
javnou (PIOS) izrauje indeks dokumenata, on je namijenjen
samo za internu upotrebu.
Jedini medij koji kontinuirano izvjetava o suenjima za
ratne zloine, ak se i specijalizirao za ovaj dio prava jeste Justice
Report Balkanske regionalne istraivake mree BiH (BIRN).
Objektivnim izvjetajima, ova agencija, obezbjeuje mreu
podrke medijima, irokoj javnosti u zemlji, kao i raseljenim
dravljanima Bosne i Hercegovine irom svijeta. Jedina agencija
ove vrste, pored izvjetaja sa suenja, objavljuje i analize, te prati
promjene u pravosudnom sistemu i alternativnim mehanizmima
za utvrivanje istine o proteklim deavanjima u BiH. Svi ovi
dokumenti dostupni su, besplatno, svima zainteresiranim
(http://www.bim.ba/ ).
Iako je primarni zadatak pravosua da okona
izbjegavanje kanjavanja uspostavom pojedinane krivine
odgovornosti za poinjene ratne zloine, pravosudni organi
takoer bi trebali dati doprinos u utvrivanju istine o dogaajima
koji su se odigrali u BiH u, ne tako davnoj, prolosti. inei to, oni
e moi doprinijeti procesu istinskog pomirenja i smanjivanju
1024
Bogdan Ivanievi: Odjel za ratne zloine u Bosni i Hercegovini: Od
hibridnog do domaeg suda, Meunarodni centar za tranzicijsku pravdu, 2008.,
str. 36.
1025
ibid
591
izgleda za izbijanje ponovnog sukoba u BiH, stav je Misije OSCE-

a u BiH. 1026
Na slubenoj stranici Misije OSCE-a u BiH navodi se da u
ovom trenutku, pravosudni organi BiH na entitetskom nivou
nemaju pouzdan program informiranja javnosti, a pruanje
osnovnih informacija preputa se medijima. Istie se kako se
navedenom praksom stvaraju pretpostavke da se te informacije
iskoriste u politike svrhe, to moe voditi manipuliranju u
javnosti. Misija OSCE-a u BiH smatra da razvoj Programa
informiranja pri tuilatvima u BiH ima veliki znaaj.
1.6. Problemi
Iako suenja za ratne zloine u BiH ve imaju historiju, ne

postoji strategija za suenje za ratne zloine. Visoki predstavnik je
u septembru 2007. godine potakao usvajanje takve strategije,
napominjui da porodice rtava ne mogu dovijeka ekati pravdu
na sudovima. 1027
U septembru 2008. godine do javnosti su doprle
informacije da se timovi Tuilatva BiH i Suda BiH, u odvojenim
radnim grupama, bave izradom dokumenta kojim bi se trebalo
rukovoditi u daljem radu sudova kada je rije o ratnim zloinima.
Vrijeme kada su se timovi okupili, prema krtim informacijama
koje su date, poklapa se, upravo, sa preporukom visokog
1026
OSCE Misija za Bosnu i Hercegovinu, Pruanje stru ne i tehni ke pomoi
u vo enju sudskog postupaka za izvrene ratne zloine, pristupljeno na web
stranici:
http://www.oscebih.org/human_rights/bos/warcrimes.asp?d=1
1027
Obraanje visokog predstavnika i specijalnog predstavnika EU Miroslava
Lajaka Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine na zajednikoj sjednici,
pristupljeno na web stranici:
http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/presssp/default.asp?content_id=40429
592
predstavnika, Miroslava Lajaka. Rije je o Nacrtu dravne

strategije za rad na predmetima ratnih zloina zbog ije je sporosti
u izradi, tim napustila predsjednica dravnog suda, Medida
Kreso. Drugi dokument oko kojeg su otvorene mnoge polemike
je, zapravo, uputa za izradu dokumenta (tako tvrde upueni
strunjaci koji su navedeni dokument, koji nije dostupan
javnosti, imali na uvid), koja se zvanino zove A new way a
new beginning, a potpisuju ga prvi ljudi Specijalnog odjela za
ratne zloine Tuilatva BiH. Javnosti je ovaj dokument poznatiji
kao Yellow pages, koji predlae kataloki pristup suenju za
ratne zloine, to bi, prema miljenju ljudi iz Tuilatva BiH,
trebalo da prui bolji uvid u ono to se stvarno desilo na terenu -
masovna ubistva, etniko ienje, seksualne zloine, prisilno
preseljenje, otmice, unitavanje kulturnih dobara... Kako je izjavio
David Schwendiman, ef Odjela za ratne zloine i zamjenik efa
Tuilatva BiH, za BIRN-ov Justice Report, svi ovi zloini
spadaju u zloine protiv ovjenosti.
U strategiji, tj. nacrtu, prije usvajanja, potrebno je da
postoji okvirni pokazatelj o broju nerijeenih predmeta.
Utvrena je ogranienost kadrovskih i materijalno-tehnikih
kapaciteta pravosudnog sistema i policijskih struktura za
procesuiranje ratnih zloina. Takoer se konstatuje da veina
sudova nema odgovarajue sudnice, tuilatva nemaju
odgovarajue prostore za paralelna sasluanja, kao ni dovoljno
prostora za zadravanje... Zatvorski sistem je konstantno
prebukiran i ima problema sigurnosne prirode.
Navedenom problematikom bavila se organizacija Human
Right Watch u studiji U iekivanju: Ostvarivanje pravde za
sluajeve ratnih zloina, zloina protiv ovjenosti i genocida na
kantonalnim i okrunim sudovima u BiH, izdatoj u avgustu
2008. godine. Konstatovani su gore pobrojani problemi, ali i
potekoe sa dokazima iz ratnog perioda, razmjenom dokaza
593
izmeu sudova, nedostatakom kriterija u odreivanju osjetljivosti

predmeta, te cijeli niz nedostataka glede svjedoka...
Konkretnije, Joshua Franco, istraiva Human Rights
Watcha, u izvjetaju daje etiri glavne preporuke, i to: poboljati
programe zatite i podrke svjedocima; uskladiti zakone i sudske
procedure koje se primjenjuju u dva entiteta i Distriktu Brko;
proiriti urede tuitelja, kao i njihove resurse; te ojaati programe
aktivnog otvaranja prema zajednici, s ciljem informiranja javnosti.
I u ovom izvjetaju istie se, to je spominjano, da se veliki
broj sluajeva ratnih zloina, poinjenih tokom rata od 1992. do
1995. godine, nalazi pred domaim okrunim ili kantonalnim
sudovima, iako postoje neslaganja oko tanog broja takvih
sluajeva, navodi se u izvjetaju. U izvjetaju stoji da ured
dravnog tuitelja procjenjuje da postoji izmeu 13.000 i 16.000
takvih sluajeva.
Organizacija Human Rights Watch pozvala je vlasti da
ubrzaju ta suenja.
Mnogi su svjedoci emigrirali, drugi stare ili su umrli.
Pored toga, est je sluaj da svjedoci daju izjave ili bivaju ispitivani
i na okrunim i na kantonalnim sudovima, to dovodi do pojave
zamora svjedoka, koji se s vremenom oituje u mijenjanju
njihovih iskaza. Nedostatak materijalnih dokaza ini da
svjedoenja postaju osnovni dokazi na suenjima za ratne
zloine, pie u izvjetaju. Dokazi se esto nalaze s druge strane
dravnih i entitetskih granica, kazao je Franco, a pravda mora
biti uporediva na svim nivoima. Regionalna saradnja i
upoljavanje posebnih istraitelja i strunjaka za ratne zloine u
uredima tuitelja, u kojima svakako nedostaje osoblja, omoguit
e prikupljanje dokaza, navodi se u izvjetaju.
Uredi tuitelja vrlo esto posjeduju najpotpunije
informacije vezane za pojedinane sluajeve ratnih zloina,
594
zloina protiv ovjenosti i genocida, tvrdi Wanda Troszczynska

Van Genderen, istraiteljica Human Rights Watcha.
Kljuno je kreirati i iriti programe otvaranja prema
javnosti, kako bi se rtve i drugi graani Bosne i Hercegovine
upoznali sa sudskim procesima, kao i rezultatima tih procesa i
donesenim sudskim odlukama, ukoliko elimo osigurati da
suenja proizvedu znaajan uticaj, te da lanovi raznih
zajednica usvoje zajedniko razumijevanje dogaaja iz ratnog
perioda, navodi se u izvjetaju.
Franco i Troszczynska Van Genderen slau se kako je ovo
zapravo kritini trenutak za bosanskohercegovaku vladu.
Jedan od osnovnih problema s kojima se susreu bh.
sudovi i tuilatva u procesima ratnih zloina je neujednaenost
krivinih zakona i to je naglaeno u izvjetajima nevladinih
organizacija koje su se bavile ovom oblasti. Sve studije, uglavnom,
su objavljene u 2008. godini. Interesantno je da su rijetki tragovi
pomnijeg analiziranja iz ranijeg perioda.
Zanimljivo je, takoer, istai da do februara 2008. godine,
u Odjelu za ratne zloine nije bilo niti jednog sporazuma o
priznanju krivice, uprkos mogunosti prema Zakonu o krivinom
postupku BiH, te da je putem sporazuma o priznanju krivice
zakljueno nekoliko predmeta pred sudskim vijeima Odjela za
organizirani kriminal.
Prema studiji Odjel za ratne zloine u Bosni i
Hercegovini: od hibridnog do domaeg suda, tuitelji u
predmetima ratnih zloina generalno su bili nespremni da
iniciraju takve sporazume. Razlozi njihove nevoljkosti bili su
raznovrsne prirode. Tuitelje je, primjerice, brinulo da bi blae
kazne, koje su esto rezultat takvih sporazuma, mogle
isprovocirati negativne reakcije javnosti, to predstavlja rizik koji
oni nisu bili spremni preuzeti.
595
Kada su takvi sporazumi postizani pred Meunarodnim

krivinim tribunalom za bivu Jugoslaviju, neki u BiH su ih
negativno doivjeli, smatrajui ih uvredom za rtve, navodi se u
studiji.
Takoer se istie da potencijalne prednosti sporazuma o
priznanju krivice ukljuujui i rjeavanje nagomilanog broja
predmeta protiv poinitelja nieg ranga i pribavljanje dokaza
potrebnih za krivino gonjenje poinitelja vieg ranga uglavnom
nisu bili predmet debate u BiH.
Ipak, od februara do maja 2008. godine tuitelji su postigli
sporazum o priznanju krivice sa etiri osobe optuene za ratne
zloine. Ta promjena odraava promjenu strategije u Posebnom
odjelu i podudara se sa veom spremnou na rizik od negativnih
reakcija.
Izvjetaj Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) o
kapacitetima sudova i tuilatava BiH za istragu, krivino gonjenje
i procesuiranje ratnih zloina 1028 za cilj ima da se detektirani
problemi, ali i injenice, openito uzmu u obzir prilikom izrade
strategije za procesuiranje predmeta ratnih zloina.
Studija je znaajna jer su, za njene potrebe, anketirani
sudije i tuioci u svim okrunim, kantonalnim, entitetskim i
dravnim sudovima i tuilatvima, te sudu i tuilatu distrikta.
Kod sudova i tuilatava postoje znaajne razlike meu
razliitim kantonima, ili regijama, koje pokrivaju okruna
tuilatva, ili sudovi, ali ak ni Javno tuilatvo, niti Sud Distrikta
Brko, kojima su kao dodatna podrka osigurani veliki iznosi, u
ovom trenutku ne bi mogli efikasno i na pravedan nain
procesuirati veliki broj dodatnih sluajeva ratnih zloina.
1028
Rjeavanje predmeta ratnih zloina u Bosni i Hercegovini, UNDP, 2008.
596
U studiji je identificiran odreeni broj problema koji

kantonalna ili okruna tuilatva spreavaju u procesuiranju
navedenih sluajeva:
- Reformom pravosua i objedinjavanjem tuilatava
znatno je smanjen broj tuilaca koji se dodjeljuju svakom od
tuilatava - u odnosu na broj prije reformi. Visoko sudsko i
tuilako vijee BiH (VSTV BiH), takoer, smatra da e, u sluaju
da se znaajan broj sluajeva kategoriziraju kao osjetljivi i budu
proslijeeni u odgovarajuu mjesnu i stvarnu nadlenost,
kantonalnim i okrunim tuilatvima biti potrebni dodatni
tuioci, pravni saradnici i drugo osoblje;
- Tuioci u okrunim i kantonalnim tuilatvima moraju
sami istraivati sluajeve. Niti jedno od tuilatava nema osoblje
koje je posebno zadueno za istrage;
- Premda neka od tuilatava imaju odjele zaduene za
ratne zloine, tuiocima koji rade u tim odjelima se dodjeljuju i
sluajevi drugih krivinih djela;
- Ocjenjivanje tuilaca se dijelom zasniva i na ispunjavanju
norme, odnosno broju podignutih optunica. Mnogi tuioci su to
naveli kao jedan od razloga za odluku da se ne koncentriraju na
ovakve sluajeve ratnih zloina;
- Brojni su tuioci naveli da velik dio vremena odvajaju za
ekshumacije. Tuioci esto prisustvuju ekshumacijama koje se
odnose na sluajeve koji nee biti procesuirani pred njihovim
nadlenim sudovima;
- Tuioci navode odredbe zakona, kojima se zahtijeva da se
prije podizanja optunice osumnjieni ispita, kao razlog zbog
kojih se mnogi sluajevi ne mogu privesti kraju;
- Tuioci navode da je njihov posao bio uvjeriti svjedoka
da svjedoi bez zatite, jer u suprotnom, jednostavno, sudu ne bi
mogli iznijeti dokaze potrebne za donoenje povoljne presude;
597
- Nekolicina tuilaca je navela da su u odreenim

sluajevima dravni tuioci, dva ili tri sudionika odreenog
krivinog djela, kategorizirali kao veoma osjetljive sluajeve,
dok su 25-30 drugih kategorizirali kao osjetljive. Tuioci, zatim,
istiu da svjedoci, koji su bili ispitivani, te koji jesu ili nisu ve
svjedoili na Sudu BiH, morali su biti nanovo ispitani, a potom i
ponovno svjedoiti u kasnijim postupcima;
- Neujednaenost tumaenja zakona, tuioce posebno
zabrinjava. Ona se odnosi na razliito tumaenje vrhovnih sudova
entiteta i Suda BiH koji zakon primjeniti pri procesuiranju ovih
sluajeva. Kako su izjavili mnogi od tuilaca, optueni se za
odreeno krivino djelo na Sudu BiH moe suoiti s kaznom od
40 godina zatvora, dok je za isto kazneno djelo na entitetskom
sudu predviena kazna od 15 godina zatvora;
- U ovom trenutku, ako domai/lokalni tuilac zna za
postojanje dokaza koji se odnose na istragu koju taj tuilac
provodi, a koji su u posjedu Meunarodnog krivinog suda za
bivu Jugoslaviju (MKSJ/TMKSJ), zahtjev za ustupanje tih dokaza
moe se uputiti putem Tuilatva BiH. Ono to nedostaje jeste
bilo koja mogunost direktnog pristupa tim dokazima, kao i
mogunost pretraivanja podataka pri traganju za relevantnim
informacijama. Veina tuilaca nema saznanja o tome koji bi im
dokazi poput vojnih ili podataka policijskih slubi koje je
oduzeo EUFOR, mogli biti na raspolaganju u MKSJ-u, te stoga
provode vlastite istrage bez traenja takvih materijala;
- S izuzetkom Distrikta Brko, niti jedan od sudova koje
smo posjetili nema adekvatne mehanizme kojima bi osigurao
barem minimum onoga to se ovim Zakonom zahtijeva. U veini
sudova sudnice nisu izgraene tako da omoguuju odvojen ulazak
i izlazak. U nekim sudovima raspored u sudnici zahtijeva od
svjedoka da sjede pored optuenih. Veina sudova nema odvojene
ekaonice za svjedoke i ostalu publiku u sudnici. U veinu sudnica
ulazi se kroz zajedniki ulaz.
598
Razliiti zakoni koji se primjenjuju pri procesuiranju

ratnih zloina, propisuju razliite kazne za poinioce.
Izvjetaj Misije OSCE-a u BiH Na putu ka usuglaenoj
provedbi vaeeg zakona u predmetima ratnih zloina pred
sudovima u BiH, prezentiran 29. oktobra 2008. godine, u
Sarajevu, pri ilustriranju razliite implementacije zakona, navodi
primjer da se u kantonalnim sudovima optueni oslobaa
odgovornosti, jer je propustio da kazni straare koji su fiziki
zlostavljali ratne zatvorenike. Oslobaa se jer u zakonu koji se
primjenjuje nema definicije komandne odgovornosti.
Tako, navodi se u izvjetaju, Sud BiH izrie dvostruko vee
kazne od onih koje se izriu na entitetskim sudovima. Sudovi u
Federaciji BiH i Republici Srpskoj, prema zakonima koje
primjenjuju, za ratni zloin protiv civila izriu kaznu u trajanju od
sedam godina. Nerijetko je kazna i manja, to se moe uporediti sa
kaznom za teku krau ili krivina djela protiv imovine.
Stie se dojam, navodi se u izvjetaju, da su zloini
poinjeni u oruanom sukobu manji u odnosu na one koji su
poinjeni u miru 1029.
U svojoj posljednjoj rezoluciji (septembra 2008.),
Parlamentarna skuptina Vijea Evrope napominje da je u BiH
napredak postignut u oblasti reforme pravosua, ali da su jo
prisutni problemi, kao to su loi materijalni uvjeti rada u
sudovima te nedostatak konzistentnosti u sudskim praksama u
dva bh. entiteta.
Konkretno, Skuptina je pozdravila rad Odjela za ratne
zloine izraavajui aljenje zbog injenice da jo uvijek postoje
nedosljednosti u primjeni krivinog zakona na razliitim
sudovima na dravnom i entitetskom nivou kada je rije o
procesuiranju ratnih zloina, to dovodi do nejednakog tretiranja
1029
Na putu ka usaglaenoj provedbi vaeeg zakona u predmetima ratnih
zloina pred sudovima u Bosni i Hercegovini, OSCE Misija u BiH, 2008., str. 4.
599
graana, a u vezi sa Evropskom konvencijom o ljudskim

pravima. 1030
1.7. Predloena rjeenja
Na prvom mjestu, to je preporueno u svim studijama,

potrebno je objediniti bazu potataka o predmetima ratnog zloina
i precizirati kriterij osjetljivosti predmeta. Prijeko potrebno je
utvrditi kapacitete na lokalnim sudovima. Tek tada je
preporueno usvajati strateguju procesuiranja predmeta ratnih
zloina. Razliita praksa u postupanju pred sudovima entiteta,
prema izvjetaju Misije OSCE-a u BiH, jeste vjerovatno
posljedica nepostojanja sudova na dravnom nivou koji bi mogli
vriti usklaivanje sudske prakse svih sudova u BiH.
Bez takvog jednog suda, razlike u tumaenju zakona koji
se primjenjuju na predmete ratnih zloina mogu i dalje ugroavati
princip pravne sigurnosti i jednakosti pred zakonom, pie u
navedenom izvjetaju.
Uz ovo, Misija OSCE-a u BiH preporuuje da sudovima i
tuilatvima u entitetima, koji procesuiraju ratne zloine, treba
osigurati sveobuhvatnu edukaciju iz oblasti meunarodnog prava
i sudske prakse Meunarodnog krvinog suda za bivu
Jugoslaviju, Suda BiH i drugih drava.
Skuptina poziva dravu da osigura ujednaenu primjenu
Krivinog zakona Bosne i Hercegovine na enitetskom i dravnom
nivou, a posebno u procesima koji su u vezi sa ratnim zloinima, i
da, bez daljnjeg odgaanja, zavri strategiju za preostale sluajeve
ratnih zloina.
1030
Ibid
600
UNDP, pak, preporuuje da se prije samog dogovora o

nacionalnoj/dravnoj strategiji, koja se odnosi na istraivanje i
procesuiranje ratnih zloina, uzmu u obzir postojei i potencijalni
resursi u realnom svjetlu, te na taj nain ispita izvedivost njene
provedbe.
S obzirom da je Bosna i Hercegovina tek u procesu izrade
nacionalne strategije koja e osigurati pravedne i efikasne istrage,
krivino gonjenje i procesuiranje ratnih zloina, ta se strategija -
kako je i napomenuto od strane VSTV BiH mora zasnivati na
injenicama, izvodivosti i analizi trokova. U obzir se, takoer,
mora uzeti i vrijeme potrebno za njenu realizaciju. Bilo koji
prijedlog koji se razmatra mora sadravati i ogranienja s kojima
se trenutno suoavaju i tuilatva i sudovi. Ta e ogranienja u
razliitom omjeru utjecati na izvodivost odreenog prijedloga.
Realizacijom prijedloga o formiranju odjeljenja Suda BiH izvan
sjedita Suda, razrijeilo bi se pitanje ujednaene primjene zakona,
ali za to bi bilo potrebno u znatnoj mjeri poveati broj osoblja
(bilo stalno zaposlenog, ili angairanog po potrebi). To bi,
takoer, zahtijevalo iznalaenje lokacije, ili lokacija, za te odjele
Suda BiH, kao i rekonstrukciju i restrukturiranje zgrada sudova i
sudnica u vie podruja. Pored toga bi bilo potrebno osigurati
mogunost angairanja dodatnih sudija, tuilaca i osoblja.
Takav bi angaman doveo do gubitka sudija, tuilaca i
drugog osoblja na entitetskim sudovima. Stoga bi se ovaj proces
trebao realizirati kroz faze. Ako se odreene strunjake eli
angairati samo na odreeno vrijeme, kako bi se rijeio odreeni
problem, potrebno im je osigurati poticaje.
601
2. Problemi funkcioniranja sistema zatite ljudskih prava
***
Gledano iz ugla Evropske konvencije za zatitu ljudskih

prava i osnovnih sloboda, koja je ugraena u Ustav Bosne i
Hercegovine (Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma), Bosna
i Hercegovina bi se mogla predstaviti kao zemlja ljudskih prava.
U samoj preambuli Ustava BiH pie: Zasnovano na
potivanju ljudskog digniteta, slobode i jednakosti; posveeni
miru, pravdi, toleranciji i pomirenju; ubijeeni da demokratske
strukture vlasti i pravini postupci najbolje stvaraju mirne odnose
unutar pluralistikog drutva; u elji da promoviu opu dobrobit
i ekonomski razvoj kroz zatitu privatnog vlasnitva i promociju
trine ekonomije... 1031
Ove garancije su potvrene i u lanu II Ustava BiH
(Ljudska prava i slobode), u ijem su stavu 2 uvrtena prava i
slobode predviene u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima, te se direktno
primjenjuju u BiH. Evropska konvencija ima prioritet nad svim
drugim pravnim sistemima. Upravo, ljudska prava i insistiranje
na sveobuhvatnoj zatiti i primjeni odredbi iz Evropske
konvencije, elementi su koji na prvi pogled odgovaraju slinim
principima i vrijednostima navedenih u ustavima evropskih
zemalja.
Krucijalni dio novog ustavnog poretka u Bosni i
Hercegovini ali i zametak budueg pravca razvoja tog sistema,
1031
Ustav BiH, Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma, potpisan u SAD-u
1995. godine
602
jesu ljudska prava i njihova zatita, napisao je Faris

Vehabovi. 1032
Meutim, u istom Ustavu BiH u kojem su ljudska prava
dobila centralno mjesto i gdje predstavljaju jednu od temeljnih
smjernica (vjerovatno zbog ratnih okolnosti u kojima je on
nastajao), ve na prvi pogled se moe primijetiti da neke odredbe
Ustava BiH predstavljaju tipini primjer diskriminacije. Najoitiji
primjer su odredbe koje utvruju nain izbora lanova
Predsjednitva BiH i delegata za Dom naroda Parlamentarne
skuptine BiH. Zbog svega toga, postavlja se pitanje odnosa
ustava, kao najvieg pravnog i politikog akta jedne drave, i
kao akta koji u sebi sadri minimum zajednike volje drava-
ugovornica u pogledu materijalnih ljudskih prava koja titi, ali i
mehanizma zatite tih prava, a u okviru toga i obaveza koje
drave-ugovornice moraju ispotovati da bi materijalna prava bila
izvriva, ne samo na nadnacionalnom nivou, nego i u okviru
svakog pojedinanog pravnog sistema. 1033
U svakom sluaju, Bosna i Hercegovina primjer je zemlje u
kojoj su, naalost, ljudska prava floskula u dnevno-politikoj
retorici, a da se, zapravo, ne stvara utisak razumijevanja stvarnog
znaenja tog pojma i svijesti o efektivnim mehanizmima kojima se
ona tite.
Jedan od primjera, koji je u Bosni i Hercegovini aktuelan
posljednjih sedam godina, koncem 2008. godine imao je svoj
epilog. Rije je o sluaju tzv. Alirske grupe koji vrlo slikovito
pokazuje stanje na terenu i razliito tumaenje onoga to su
ljudska prava i to Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda propisuje.
1032
Faris Vehabovi, Odnos Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije
za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Asocijacija Alumni Centra za
interdisciplinarne postdiplomske studije, Sarajevo, 2006., str. 13.
1033
Ibid
603
U januaru 2002. godine, naime, na zahtjev Sjedinjenih

Amerikih Drava (SAD), aktuelne vlasti Bosne i Hercegovine
deportacijom estorice Aliraca prekrili su Evropsku konvenciju
za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i Ustav BiH, a
ignorirana je i Odluka Doma za ljudska prava u BiH.
"Nita manje nego otmica", komentirao je M. Cherif
Bassiouni, profesor prava na Univerzitetu DePaul u Chicagu, bivi
predsjednik povjerenstva Vijea sigurnosti Ujedinjenih nacija za
ratne zloine u bivoj Jugoslaviji, za Los Angeles Times, dan
nakon amerikog odvoenja tzv. ''alirske estorke'' iz Bosne.
Ovo je povratak Divljeg zapada i to e se sigurno odraziti na
vjerodostojnost Sjedinjenih Drava kao zemlje koja je predana
vladavini prava. I to je jo gore, to e dati podrku teroristima
koji tvrde da Sjedinjenim Dravama nedostaje legitimnosti u
onome to ine. 1034
Najgrublje reeno, ova grupa naturalizovanih bh.
dravljana nije mogla biti izruena dravi koja ima zakonom
propisanu sankciju izvrenja smrtne kazne. Helsinki komitet u
BiH, tada je, upravo, sugerirao na krenje Evropske konvencije za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kao nadustavnog akta u
BiH. Sudije Doma za ljudska prava BiH za medije su izjavljivali da
nisu bili upoznati sa odlukom o izruenju, uprkos njihovoj
Odluci. 1035
Ipak, Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, kojem
je navedena estorka podnijela odvojene prijave, koje su kasnije
objedinjene (u periodu od 2006. do konca 2007. godine), ocijenio
je situaciju drugaijom: 18. novembra 2008. godine donio je
odluku da su aplikacije neosnovane. U obrazloenju se navodi da
je Evropski sud za ljudska prava svjestan odluke domae
Komisije za ljudska prava u ovom predmetu (vidjeti taku 46).
1034
Maja Lovrenovi, Ljudska strava, BH Dani, broj 241, 25.01.2002.
1035
Ibid
604
Meutim, imajui u vidu kasnije dogaaje, posebno garancije koje

su vlasti BiH dobile da aplikanti nee biti podvrgnuti smrtnoj
kazni, muenju, nasilju ili ostalim oblicima nehumanog ili
degradirajueg postupanja ili kanjavanja (vidjeti take 49 i 50),
Sud zakljuuje da se moe smatrati da je Bosna i Hercegovina do
dananjeg dana poduzela sve mogue korake, da zatiti osnovna
prava aplikanata kako je to naloeno u navedenim odlukama
domaih organa.
Poetkom decembra 2008. godine, petnaestak dana nakon
to je objavljena navedena Odluka, tri Alirca vraena su u BiH,
jer su ameriki sudovi okonali postupak protiv njih i utvrdili da
su nevini. Prema njihovim tvrdnjama i druga trojica e im se
uskoro pridruiti.
U svakom sluaju, bitno je istai da ljudska prava bez
mehanizma za njihovu zatitu predstavljaju, tek pustu
proklamaciju koja u stvarnom ivotu nema nikakvog, ili gotovo
nikakvog, znaenja.
***
Kakva je zatita ljudskih prava i funkcioniranje njenih

mehanizama u Bosni i Hercegovini?
Kao to je ve navedeno, ljudska prava su dio Ustava BiH,
a s obzirom da je u njega ugraena Evropska konvencija za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda, time je njihovoj zatiti data i
dodatna meunarodna dimenzija. Bosna i Hercegovina se,
takoer, obavezala da potuje niz dodatnih meunarodnih
sporazuma o ljudskim pravima navedenih u Aneksu VII
Dejtonskog sporazuma: Evropska konvencija za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda i njeni protokoli; Meunarodni pakt o
graanskim i politikim pravima; Meunarodni pakt o
ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima; Okvirna
605
konvencija o nacionalnim manjinama; Meunarodna konvencija

o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije. 1036
Domai mehanizmi za zatitu ljudskih prava su: institucija
ombudsmana za ljudska prava, Ustavni sud BiH i Ministarstvo za
ljudska prava i izbjeglice BiH.
Ve nekoliko godina, meutim, evidentno je da su
pokuaji stavljanja u funkciju mehanizama zatite ljudskih prva u
BiH daleko od uspjenih.
Osnovni utisak koji se stie sagledavanjem te nove,
reformirane strukture u svjetlu meunarodnih standarda i
komparativnih iskustava jeste da je u Bosni i Hercegovini rije
samo o formalnom, administrativnom ujedinjenju, a da se
zapravo potvruje dominacija etnikog pristupa zatiti ljudskih
prava, te zadrava primjena principa pariteta, konsenzusa i
internog balansiranja odluka izmeu tri predstavnika
konstitutivnih naroda u toj instituciji. 1037
Prema istom izvoru, Ustavom Bosne i Hercegovine (lan
2, stav 1), te Aneksom VI Dejtonskog sporazuma uspostavljena je
dosta neobina dravna institucija za zatitu ljudskih prava -
Komisija za ljudska prava, sastavljena od Ombudsmana za ljudska
prava BiH i Doma za ljudska prava. Osnovna razlika izmeu njih
jeste to je Dom formiran kao sudsko tijelo koje donosi konane i
obavezujue odluke u sluajevima krenja ljudskih prava graana
BiH, a Ombudsman je institucija ije odluke imaju karakter
autoritativnih, ali pravno neobavezujuih preporuka za tijela vlasti
na nivou BiH.
1036
OSCE Misija za Bosnu i Hercegovinu, Unapreenje i zatita ljudskih prava
svih graana Bosne i Hercegovine, pristupljeno na web stranici:
http://www.oscebih.org/human_rights/bos/?d=1
1037
Edin Hodi, Zatitnik graana i talac konsocijacije: Ombudsman za ljudska
prava BiH, pristupljeno na web stranici:
http://www.pulsdemokratije.net/index.php?a=detail&l=bs&id=199
606
Pored Ombudsmana za ljudska prava BiH, od 1995.

godine, odnosno 2000. godine, takva institucija postoji i na nivou
Federacije BiH, odnosno Republike Srpske. Prestankom mandata
Doma za ljudska prava, 31. decembra 2003. godine, 1038
Ombudsman BiH je ostao jedina dravna institucija za zatitu
ljudskih prava na nivou BiH, dok su Ombudsman FBiH i
Ombudsman Republike Srpske nastavili da djeluju na rjeavanju
sluajeva neodgovarajueg rada javne uprave i krenja ljudskih
prava graana na nivou entiteta.
2.1. Ombudsman za ljudska prava
Formiranje same institucije Ombudsmana za ljudska prava

omogueno je Zakonom o ombudsmanu za ljudska prava koji je
nametnut 2000. godine od strane Ureda visokog predstavnika za
Bosnu i Hercegovinu. Zakon je 2002. godine usvojen od strane
Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, kojim je ureen
pojam, nadlenosti i sve ono to karakterie instituciju
ombudsmana, iji je cilj implementiranje vladavine prava i zatita
ljudskih prava i osnovnih sloboda, kako je to zagarantovano
Ustavom Bosne i Hercegovine i meunarodnim sporazumima
koji se nalaze u dodatku tog Ustava.
Od poetka 2004. godine do danas institucijom
Ombudsmana za ljudska prava BiH rukovode tri ombudsmana
imenovana od strane Parlamentarne skuptine BiH na period od
pet godina. Nadlenost ombudsmana definirana je lanom 1 i 2
Zakona o ombudsmanu za ljudska prava Bosne i Hercegovine. 1039
1038
Komisija za ljudska prava pri Ustavnom sudu BiH, ta je komisija za ljudska
prava?, pristupljeno na web stranici:
http://www.hrc.ba/commission/bos/default.htm
1039
Slubeni glasnik BiH 32/00, 19/02 i 35/04
607
Prema Zakonu svako fiziko i pravno lice se moe aliti

ombudsmanu bez ogranienja. Rad ombudsmana je besplatan i ne
zahtijeva pomo savjetnika ili advokata.
Naroit znaaj institucije ombudsmana ogleda se u
moguosti ombudsmana da komentira odreene zakone i vri
ocjenu njihove usklaenosti sa meunarodnim standardima u
oblasti ljudskih prava.
S obzirom na neophodnost ispunjavanja uslova iz Studije
izvodljivosti pregovaranja izmeu Bosne i Hercegovine i Evropske
unije o Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju, u dijelu koji se
odnosi na spajanje institucija ombudsmana u BiH, nadlene
institucije zapoele su, u 2005. godini, rad na donoenju Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava
Bosne i Hercegovine, koji je rezultovao usvajanjem Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o Ombudsmanu za ljudska prava
Bosne i Hercegovine od strane Parlamentarne skuptine BiH, na
sjednici Predstavnikog doma, odranoj 7. marta 2006. godine i
na sjednici Doma naroda, odranoj 27. marta 2006. godine, koji je
stupio na snagu 3. maja 2006. godine.
Tim Zakonom preciziran je termin "organi vlade", tako da
je odreeno da su organi vlasti u BiH sve institucije, organi,
ustanove i sve druge institucije vlasti u Bosni i Hercegovini
(dravne, entitetske, Brko distrikta, kantonalne i opinske), kao i
ustanove koje obavljaju javne funkcije (lan 1, taka d) Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava
Bosne i Hercegovine).
Prema lanu 6 Zakona, Ombudsman moe proslijediti
predmete o navodnim povredama ljudskih prava najveim
sudskim organima Bosne i Hercegovine, koji su nadleni za
pitanja ljudskih prava, a u skladu sa pravilima koja reguliraju
ulaganje albe tim organima, kad god ustanovi da je to
neophodno za efikasno provoenje svojih dunosti. Takoer, ima
608
ovlatenja da provodi istrage o albama vezanim za povrede

ljudskih prava i sloboda poinjenih od strane vojnih vlasti . 1040
Nadlenost institucije ombudsmana sadri i ovlatenja da
postupa u predmetima koji se odnose na slabo funkcioniranje
sudskog sistema ili kod nepravilnog procesuiranja individualnih
predmeta, te da preporui odgovarajue ope ili pojedinane
mjere. 1041
Stavom 2 ovog lana izriito je propisano da se
Ombudsman nee mijeati u proces odluivanja sudova, to znai
da nije nadlean da se uputa u meritum sudskih odluka, niti iste
moe preispitivati u svojstvu vie instance.
Institucija ombudsmana ne razmatra predmete koji se
odnose na odluke, injenice ili dogaaje koji su se desili prije 15.
decembra 1995. godine. 1042
U decembru 2003. godine, Dragan ovi1043, tadanji
Predsjedavajui Predsjednitva Bosne i Hercegovine, zatraio je
miljenje Venecijanske komisije vezano za reformu institucija
ombudsmana u Bosni i Hercegovini. Paraleno, Vijee ministara
Bosne i Hercegovine formiralo je radnu grupu u cilju pripreme
ove reforme.
Venecijanska komisija je konstatirala da postoji potreba
za restruktuiranjem institucija ombudsmana u Bosni i
Hercegovini u razumnom vremenskom razdoblju. Istakla je,
1040
Poblie vidjeti lan 3 Zakona o Ombudsmanu za ljudska prava BiH,
Slubeni glasnik BiH, 32/00, 19/02.
1041
Poblie vidjeti lan 4, stav 1 Zakona o Ombudsmanu za ljudska prava BiH,
1042
Poblie vidjeti lan 2 Zakona o Ombudsmanu za ljudska prava BiH,
1043
Evropska komisija za demokraciju putem zakona (Venecijanska komisija),
Dogovoreni zakljuci radnog sastanka na temu: ''Rekonstruiranje institucija
Ombudsmana u Bosni i Hercegovini'', pristupljeno na web stranici:
http://www.venice.coe.int/docs/2004/CDL(2004)028-cro.asp
609
takoer, da se postojea razina zatite ljudskih prava se mora

odrati, te da e se konano spajanje institucija obaviti kroz
period tranzicije za vrijeme kojeg e tri institucije koegzistrirati...
Reeno je da e naelo multietninosti institucija biti ouvano
kroz imenovanje zamjenika ombudsmana - sa mogunou
njihovog rotiranja na poziciju ombudsmana.
U miljenju Venecijanske komisije navodi se da e u
razdoblju tranzicije postojati tri institucije, svaka sa jednim
ombudsmanom i dva zamjenika. Istaknuto je da se institucija,
raunajui i razdoblje tranzicije, mora reducirati.
Preporueno je da se postojee infrastrukture, ukljuujui i
infrastrukture entitetskih institucija, moraju ouvati, dok se ne
racionaliziraju. Koordinacija i nehijerarhijski odnosi meu
postojeim institucijama ombudsmana od sutinskog su znaaja i
moraju se osigurati za vrijeme razdoblja tranzicije.
Od 2004. godine do danas tranzicija institucije
ombudsmana jo uvijek traje.
Prvi Javni natjeaj za izbor ombudsmana Bosne i
Hercegovine objavljen je 17. aprila 2007. godine. 1044 Nakon
provedene procedure, komisija je, u skladu sa Zakonom, utvrdila
listu kandidata koji ispunjavaju uvjete traene u natjeaju i
dostavila Zastupnikom domu i Domu naroda na daljnju
proceduru. U svom Zakljuku, prilikom dostavljanja imena
kandidata, Komisija je zakljuila i izriito naglasila, da je to lista
kandidata koji ispunjavaju uvjete i da sukladno Zakonu o
izmjenama i dopunama Zakona o Ombudsmanu to nije nikakva
rang lista. Nakon provedene procedure glasanja u Zastupnikom
domu, veinom glasova je donesena odluka o izboru Mariofila
Ljubia, dok kandidati Vitomir Popovi i Emina Halilovi nisu
dobili potrebnu entitetsku veinu u istom Domu.
1044
Podaci Ureda ombudsmana BiH
610
Na jednoj od narednih sjednica, predsjedavajui

Zastupnikog doma obavjetava Dom naroda da nije uspio izbor
ombudsmana i da se procedura treba ponoviti.
Dom naroda ne zapoinje nikakvu proceduru, iako je to
njegovo pravo i obaveza. Nakon toga, bez ikakvog valjanog
obrazloenja, ne ponitavajui ovaj natjeaj, Parlamentarna
skuptina (Dom naroda i Zastupniki dom) donose odluku o
izboru nove komisije sastavljene od predstavnika oba doma.
Zanimljivo je da tada dolazi do promjene jednog lana iz reda
hrvatskog naroda.
Odluka o izboru lanova komisije nikad nije objavljena,
iako je to bila obaveza.
Javni natjeaj za imenovanje ombudsmana objavljen je 23.
februara 2008. godine. Nakon isteka roka za prijave, Komisija je
zapoela sa radom. Komisija je mimo Zakona uredila svoja
interna pravila i pokuala napraviti rang listu kandidata. Rang
lista se ne spominje kao mogunost nigdje u Zakonu.
Interesantno je da je komisija, kod predhodnog javnog
natjeaja, zauzela stav da, sukladno Zakonu, ona ima mandat
samo da utvrdi listu onih koji ispunjavaju uvjete propisane
Zakonom, a ne da pravi rang listu.
Dalje se nastavlja procedura po ustanovljenoj rang listi u
Zastupnikom domu.
Na 32. sjednici Zastupnikog doma Parlamentarne
skuptine Bosne i Hercegovine, odranoj 9. i 14. jula 2008. godine,
izmeu ostalog, donesena je Odluka o imenovanju na poziciju
ombudsmana Ljubomira Sandia, Mariofila Ljubia i Emine
Halilovi.
Zakonska i poslanika procedura nalagala je da u nastavku
procedure predsjedavajueg Zastupnikog doma, preko svog
sekretarijata, dostavi Odluku Zastupnikog doma Domu naroda
611
na daljnu proceduru. Odluka je dostavljena 15. jula, ali se o njoj

Dom naroda na sjednici od 23. jula 2008. nije oitovao.
Na sjednici Doma naroda odranoj 23. jula 2008., na kojoj
je razmatrano i ovo pitanje, pojedini izaslanici su upozoravali i
traili da se Dom oituje o odluci Zastupnikog doma, meutim
to se nije desilo.
U nastavku te procedure, Dom naroda imenuje Ljubomira
Sandia, Ivu Bradvicu i Jasminku Dumhur, razliito od odluke
Zastupnikog doma. Dolazi do primjene duplih standarda, gdje u
prvom javnom natjeaju, Dom naroda uope ne razmatra ovo
pitanje, a prilikom drugog natjeaja poziva se na njegovu
samostalnost i donoenje samostalnih odluka.
Nakon toga, nastojei se izvui iz oiglednog orsokaka u
koji su poslanici zapali, ne potujui zakonsku proceduru, nastoji
se doi do usaglaavanja kandidata kao da se radi o zakonu, a ne o
imenovanjima. Formira se Komisija od predstavnika dva doma za
usaglaavanje.
Komisija nije razmatrala zakonsku proceduru, ni pravne
mogunosti postizanja suglasnosti, nego se upustila odmah u
razgovor o imenima i prezimenima.
U ovom sluaju, Komisija se nije ni usaglasila, jer svi
lanovi nisu glasali za Zakljuak. U sluaju Mariofila Ljubia,
jedan lan komisije je bio protiv.
Potom je na sjednici Predstavnikog doma razmatrano
Izvjee Zajednikog povjerenstva za usaglaavanje prijedloga za
imenovanje ombudsmana za ljudska prava BiH. Zakljuak ovog
povjerenstva jeste da se od Ministarstva pravde BiH dostavi
miljenje u pogledu valjanosti procedure Zajednikog
povjerenstva za usaglaavanje prijedloga za imenovanje
ombudsmana za ljudska prava BiH.
Konani rasplet nastale situacije oko izbora ombudsmana
BiH bio je 4. decembar 2008. godine kada je Parlamentarna
612
skuptina Bosne i Hercegovine Odlukom broj PSBIH 275/08

imenovala ombudsmene BiH - Ivu Bradvicu, Jasminku Dumhur
i Ljubomira Sandia). Ombudsmeni BiH stupili su na dunost 15.
decembra 2008. godine.
Novoimenovani ombudsmeni BiH su 22. decembara 2008.
godine preuzeli 1003 nerijeena predmeta, a u periodu od
05.01.2009. godine pa do kraja treeg mjeseca Institucija
ombudsmena BiH je zaprimila 327 novih predmeta.
Posljedica ove spore, nedosljedne i komplikovane, politiki
izmanipulisane situacije oko imenovanja ombudsmana BiH jeste
maksimalno oteano funkcioniranje institucije. Jedan od primjera
je injenica da poetkom decembra 2008. godine statistike u
Uredu ombudmena BiH skoro da nisu postojale, jer nije bilo
administratora koji bi ih objedinio rije je o podacima iz
Sarajeva i Banja Luke. Web stranica, takoer, ne funkcionira iz
istog razloga.
U meuvremenu, formiran je Ured ombudsmana za
potroae u Mostaru i, sredinom 2008. godine, Narodna skuptina
Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o Ombudsmanu za
djecu, koji je predloio predsjednik Republike Srpske, Rajko
Kuzmanovi. Zakon o nainu prestanka funkcioniranja institucije
Ombudsmana FBiH u prelaznom periodu i prenosu njenih
nadlenosti na instituciju Ombudsmana za ljudska prava BiH,
donijala je Federacija BiH. Ipak, on u praksi nije dosljedno
primjenjen.
Meutim, u Republici Srpskoj ovakav zakon nikada nije
usvojen. Tanije, Vlada Republike Srpske na 113. sjednici, 26.
februara tekue godine, tek je utvrdila Nacrt zakona o prestanku
funkcioniranja institucije Ombudsmana Republike Srpske -
zatitnik ljudskih prava i uputila ga na razmatranje Narodnoj
skuptini Republike Srpske. Meutim Skuptina ga je do poetka
maja 2009. godine dva puta odbila.
613
Ombudsmani BiH su 17. marta 2008. godine javno

prozivali entitetske vlasti, jer i pored dosljedne primjene zakona,
u aktivnostima su se susreli sa nizom prepreka i ponaanja u oba
entieta, a prije svega u Federaciji BiH. Prema ocjeni Ombudsmena
BiH, to je u suprotnosti sa vaeim propisima, a posebno sa
naelima pravednosti i moralnosti.
Iz navedenog se moe zakljuiti, kao i kod gore nabrojanih
pokuaja stavljanja u funkciju dravnog ombudsmana, da to
sutinski nikome ne odgovara.
2.2. Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Ustavni sud Bosne i Hercegovine najvia je pravosudna

institucija u dravi. Osnovna zadaa suda je da osigura
usklaenost zakona sa Ustavom BiH, donesenim 1995. godine u
okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prema definiciji i
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je zaduen da titi slobodu i
ljudska prava graana zagarantovana Ustavom. 1045
U prosjeku, Ustavnom sudu BiH godinje bude upueno
oko 3.500 apelacija, nasuprot samo dvadesetak "isto ustavnih"
predmeta. Ustavni sud rjeava sporove u kojima je predloena
odluka Parlamentarne skuptine, po miljenju veine delegata
jednog od konstitutivnih naroda, destruktivna za vitalni
nacionalni interes, a pri tome su u Domu naroda iscrpljena sva
"parlamentarna sredstva" za rjeavanja ovog pitanja.
Novinari Centra za istraivako novinarstvo (CIN), nakon
nekoliko desetina uraenih razgovora, doli su do podataka o
efikasnosti rada suda. Prema ovom izvoru, do kraja 2005. godine,
1045
CIN, Ustavni sud BiH: O Ustavnom sudu BiH, pristupleno na web stranici:
http://reportingproject.net/court/index.php?option=com_content&task=blogc
ategory&id=1&Itemid=4
614
apelanti su na odluku ekali u prosjeku do godinu dana. Od tada

je broj predmeta upuenih Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine
naglo poeo rasti, premaivi mogunosti sudija. Prosjeno
vrijeme potrebno za donoenje odluke je tako naraslo sa jedne na
godinu i pol do dvije godine.
I pored veeg broja odranih sjednica, statistike Ustavnog
suda Bosne i Hercegovine pokazuju da je u 2007. godini rijeen
manji procenat predmeta, nego prethodnih godina. Sudije
Ustavnog suda BiH su se 2007. godine sastale ukupno 50 puta, u
poreenju sa 36 puta u 2006. godini. Ipak, rijeili su gotovo devet
posto manje predmeta nego u 2006. godini.
Centar za istraivako novinarstvo, u svom obimnom
istraivanju je konstatirao da sud koji donosi odluke kojima se
niko ne pokorava ne slui ovoj dravi. U sklopu procjene rada
Ustavnog suda BiH, novinari CIN-a su provjerili ta se deava
nakon to sudije donesu odluku.
Prema podacima Ustavnog suda BiH, 20 od ukupno 6.269
odluka, koliko je Ustavni sud donio u protekle tri godine, nije
provedeno. U veini ovih predmeta Ustavni sud BiH je naloio
zvaninicima dravnih institucija da prestanu kriti ljudska prava.
Naveden je konkretan primjer prema kome je Ustavni sud BiH,
2005. godine, naloio Vijeu ministara BiH, vladama entiteta i
Brko distrikta da provedu odredbe Zakona o nestalim licima BiH
iz 2004. godine. U Odluci Ustavnog suda BiH navodi se da ova
tijela porodicama nestalih osoba moraju hitno i bez daljnjeg
odlaganja dostaviti sve raspoloive informacije o lanovima
njihovih porodica nestalih u toku rata, te da trebaju obezbijediti
potrebne resurse za funkcioniranje Instituta za nestala lica, Fonda
za pomo porodicama nestalih lica u BiH i Centralne evidencije
nestalih lica u BiH.
Fond je trebao pruiti finansijsku pomo porodicama
nestalih, dok je Centralna evidencija trebala objediniti entitetske
615
evidencije o nestalim da bi se nastavilo raditi na rasvjetljavanju

njihove sudbine.
Odluka suda nije provedena, a Tuilatvo BiH nije podiglo
optunicu protiv odgovornih zvaninika, iako ih Zakon na to
obavezuje.
2.3. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i

Hercegovine
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i

Hercegovine osnovano je u aprilu 2000. godine Zakonom o Vijeu
ministara BiH 1046, gdje je navedeno da Ministarstvo za ljudska
prava i izbjeglice preduzima radnje u ostvarivanju i zatiti ljudskih
i prava izbjeglica, emigracije, imigracije i azila, u skladu sa
Ustavom Bosne i Hercegovine i Opim okvirnim sporazumom za
mir u BiH, meunarodnim konvencijama i zakonima i drugim
aktima nadlenih institucija BiH, koordinira u poslovima prava
izbjeglica i u tome ostvaruje saradnju sa entitetima.
Na poetnoj stranici web sajta Ministarstva
(http://www.mhrr.gov.ba) stoji da se prvi put, nakon potpisivanja
Dejtonskog mirovnog sporazuma, desilo da je jedno Ministarstvo
na nivou BiH dobilo zadatak da se bavi pitanjima izbjeglica i
zatitom ljudskih prava. Ministarstvo je poelo sa radom dva
mjeseca nakon osnivanja i svoj rad koordinira sa srodnim
ministarstvima u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.
No, prava funkcija ministarstva jeste samo koordiniranje
bez stvarnih ovlasti na terenu.
1046
Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine
(Slubeni glasnik BiH, br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06 i 88/07).
616
Ipak, pri ovom ministarstvu funkcionira Ured zastupnika

Vijea ministara Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za
ljudska prava. Ured zastupnika Vijea ministara prati domae i
meunarodne propise koji se odnose na zatitu ljudskih prava, te
prati i analizira praksu Evropskog suda za ljudska prava. Ured je
otpoeo s radom u julu 2006. godine.
Pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu
trenutno se vodi oko 1.400 predmeta protiv BiH. Prema evidenciji
agenata Bosne i Hercegovine, broj predmeta protiv BiH svake
godine se znaajno poveava, a tokom 2008. godine udvostruio
se.
Najvie predmeta protiv BiH odnosi se na pitanja stare
devizne tednje, neizvrenja presuda domaih sudova kojima je
dosuena "ratna teta", ili "ratna potraivanja", povrata vojnih
stanova u FBiH, te nestalih osoba za vrijeme rata.
Ukupni iznos potraivanja prema BiH, po osnovu tubi
koje su u postupku pred Evropskim sudom za ljudska prava i koje
su dostavljene Uredu zastupnika Vijea ministara na zastupanje,
iznosi oko devet miliona konvertibilnih maraka (KM).
Do sada je protiv BiH doneseno est presuda, na osnovu
kojih je aplikantima, zbog ustanovljenog krenja prava, isplaeno
ukupno 1,8 miliona konvertibilnih maraka. Evropski sud za
ljudska prava donio je i deset odluka vezanih za BiH, od kojih je
est, uvjetno reeno, u korist BiH.
2.4. Prilog: Presude Evropskog suda za ljudska prava u

Strazburu
617
Predmet Karanovi protiv Bosne i Hercegovine, okonan

je 10. novembra 2007. godine. Duko Karanovi traio je odtetu,
jer nije mogao da ostvari pravo na mirovinu iz penzijskog fonda
FBiH, ve ju je primao iz Republike Srpske.
U presudi stoji da postoji krenje lanka 6 Evropske
konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i
presuuje se da tuena drava treba, u roku od tri mjeseca od
dana kada je ova Presuda postala konana, u skladu s lankom 44
sloboda, osigurati provoenje sporne odluke Doma za ljudska
prava, tako to e: (i) omoguiti prelazak podnositelja zahtjeva u
Fond za mirovinsko osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine; i
(ii) isplatiti podnositelju zahtjeva iznos od 2.000 eura (dvijehiljade
eura), koji treba preraunati u konvertibilne marke po teaju koji
se primjenjuje na dan isplate; (b) da tuena drava treba, u roku
od tri mjeseca od dana kada je ova Presuda postala konana, u
skladu s lankom 44 2 Evropske konvencije za zatitu ljudskih
prava i osnovnih sloboda, isplatiti podnositelju zahtjeva 1.500
eura (hiljadupetsto eura) na ime nematerijalne tete. Ovaj iznos,
takoer, treba preraunati u konvertibilne marke po teaju koji
vrijedi na dan isplate, plus svi porezi koji mogu biti odreeni na
taj iznos; (c) da e se nakon isteka razdoblja od tri mjeseca, sve do
isplate, plaati kamata po vienju na navedene iznose, po stopi
jednakoj najmanjoj kreditnoj stopi Evropske sredinje banke za
razdoblje neizmirenja, uveana za tri posto.
Predmet Toki i drugi protiv Bosne i Hercegovine,
okonan je 8. jula 2008. godine.
Ovaj sluaj pokrenut je tako to su etiri dravljanina
Bosne i Hercegovine, Mehmed Toki, Jusuf Alibai, Danijel
Marini i Adis Hadi (podnositelji zahtjeva) 2004., 2005. i 2006.
godine podnijeli Evropskom sudu za ljudska prava zahtjeve br.
12455/04, 14140/05, 12906/06 i 26028/06 protiv Bosne i
618
Hercegovine u skladu s lankom 34 Evropske konvencije za

Podnositelji zahtjeva alili su se na protuzakonito dranje
u pritvoru u Forenzino-psihijatrijskom odjelu zatvora u Zenici
po lanku 5, stav 1e Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava
i osnovnih sloboda. Takoer su se pozvali na lanak 5, stav 4
ali se nisu poblie bavili ovim aspektom sluaja.
Sud je utvrdio da tuena drava treba isplatiti, u roku od
tri mjeseca od dana kada ova presuda postane konana u skladu s
lankom 44, stav 2, Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda, 7.500 eura (sedam hiljada i petsto eura) Tokiu,
15.000 eura (petnaest hiljada eura) Alibaiu, 25.000 eura
(dvadeset pet hiljada eura) Mariniu i 20.000 eura (dvadeset
hiljada eura) Hadiu, na ime nematerijalne tete, plus svaki porez
koji moe biti zaraunat na ove iznose, koje treba preraunati u
konvertibilne marke po vaeem teaju na dan isplate; (b) da
nakon isteka navedena tri mjeseca do isplate treba platiti obinu
kamatu na navedene iznose po stopi koja je jednaka najnioj
kamatnoj stopi Europske sredinje banke tokom razdoblja
neplaanja, uz dodatak od tri postotna boda.
Predmet Rodi i tri ostala protiv Bosne i Hercegovine,

okonan je 6. maja 2008. godine.
Milorad Rodi, Vlastimir Puara, Zoran Kneevi i jedan
dravljanin Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Ivan Bakovi
(aplikanti), u skladu s lanom 34 Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda, oslanjajui se u tom smislu na
lan 2 i 3 Evropske konvencije, da su ih ostali zatvorenici
zlostavljali od dana dolaska u zatvor u Zenici, sve dok nisu dobili
poseban smjetaj u bolnikoj jedinici zatvora u Zenici. Oni dalje
navode da uvjeti njihovog zatvaranja u bolnikoj jedinici
predstavljaju krenje lana 3 Evropske konvencije za zatitu
619
ljudskih prava i osnovnih sloboda. I na kraju, oni navode da nije

bilo efektivnog pravnog lijeka pred domaim organima vezano
za njihove albe po lanovima 2 i 3, kako to nalae lan 13
Aplikanti su traili iznos od po 5.000 eura na ime
materijalne tete (navodni trokovi lanova porodice koji su
dolazili aplikantima u posjetu u zatvoru u Zenici) i iznos od po
20.000 eura na ime nematerijalne tete. Vlada je smatrala da su
traeni iznosi previsoki.
Evropski sud za ljudska prava ne vidi nikakvu uzronu
vezu izmeu utvrenih povreda i navodne materijalne tete; stoga,
Evropski sud odbija ovaj zahtjev. S druge strane, Evropski sud za
ljudska prava prihvata da su aplikanti pretrpjeli znatnu patnju
vezanu za utvrene povrede. Imajui u vidu iznose koji su
dosueni u slinim sluajevima (vidjeti Mayzit v. Rusija, br.
63378/00, 42 i 88, od 20. januara 2005. godine; Labzov v.
Rusija, br. 62208/00, 59, od 16. juna 2005. godine; presuda u
sluaju Cenbauer, citirano gore, 52 i 57; i Benediktov v. Rusija,
br. 106/02, 50, od 10. marta 2007. godine) i vremenski period
izmeu dolaska u zatvor u Zenici svakog od aplikanata i njihovog
smjetanja u bolniku jedinicu, Evropski sud za ljudska prava
dosuuje Rodiu 4.000 eura, Puari 2.000 eura, Kneeviu 2.000
eura i Bakoviu 4.000 eura na ime nematerijalne tete, plus svi
porezi koji se mogu platiti na ovaj iznos.
Aplikanti su, takoer, traili 17.170 eura na ime trokova i
izdataka u postupku pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Dostavili su relativno detaljan spisak trokova. Vlada je smatrala
da je traeni iznos pretjerano visok.
U skladu s praksom Evropskog suda za ljudska prava,
aplikant ima pravo na naknadu trokova i izdataka samo ukoliko
je dokazano da su stvarno nastali, bili neophodni i opravdane su
visine (vidjeti, naprimjer, Iatridis v. Grka (pravina naknada)
[Veliko vijee], br. 31107/96, 54, ECHR 2000-XI).
620
Bez obzira na broj aplikanata i kompleksnost pitanja koje

je trebalo ispitati (Evropski sud za ljudska prava je, izmeu
ostalog, morao da ispita efikasnost domaeg pravnog sistema
vezano za pritube na zatvorske uslove, to je rezultiralo
ponavljanjem izjanjavanja), Sud se slae sa Vladom da je iznos
koji su aplikanti traili pretjerano visok. Imajui u vidu tarife
domae advokatske komore, koje Sud smatra prihvatljivim u
okolnostima ovog sluaja, pravni zastupnik aplikanata ima pravo
na ukupan iznos od priblino 8.000 eura, imajui u vidu da je
prvu aplikaciju dostavio na jednom od slubenih jezika Bosne i
Hercegovine i pet pismenih izjanjenja na engleskom jeziku, na
zahtjev Suda (vidjeti, mutatis mutandis, obota-Gaji v. Bosna i
Hercegovina, br. 27966/06, 70, od 6. novembra 2007. godine).
Pored toga, Evropski sud za ljudska prava dosuuje iznos od 200
eura na ime sekretarskih i ostalih trokova. Iznos koji je dodijeljen
prema pravilima o pravnoj pomoi Vijea Evrope (1.700 eura)
treba odbiti od ukupnog iznosa.
Prema tome, po ovoj taki, aplikanti e primiti iznos od
6.500 eura, plus svi porezi koji se mogu platiti na ovaj iznos.
Evropski sud za ljudska prava smatra da je primjereno da zatezna
kamata bude zasnovana na najnioj kamatnoj stopi Evropske
centralne banke uz dodatak od tri procentna boda.
Predmet Pejakovi i drugi protiv Bosne i Hercegovine,

okonan je 27. novembra 2007. godine.
edomir Pejakovi, Dragomir Kusi i Ruica Peji

(aplikanti), u skladu sa lanom 34 Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda, u periodu izmeu 8. decembra
2003. i 16. novembra 2004. godine, alili su se na neizvravanje
konanih i izvrnih presuda donesenih u njihovu korist.
Prije raspada bive Socijalistike federativne republike
Jugoslavije (SFRJ), aplikanti su poloili iznose u stranoj valuti na
621
svoje bankovne raune kod tadanje Privredne banke Sarajevo,

Filijala Banja Luka (Pejakovi), Jugobanke Sarajevo, ekspozitura
Bosanska Gradika (Kusi) i Jugobanke Sarajevo, ekspozitura
Brko (Peji). U Bosni i Hercegovini, kao i u drugim dravama
nasljednicama SFRJ, za takvu tednju uobiajen je termin stara
devizna tednja (za relevantne informacije vidjeti odluku u sluaju
Jelii protiv Bosne i Hercegovine, br. 41183/02, ECHR 2005-...).
Evropski sud za ljudska prava ponavlja da je
najprihvatljiviji nain naknade, vezano za krenje lana 6, onaj
koji aplikantima, na najbolji mogui nain, obezbjeuje vraanje u
stanje u kojem bi se aplikanti nalazili da nije dolo do krenja
lana 6 (vidjeti Jelii, gore u tekstu, paragraf 53). Evropski sud za
ljudska prava smatra da se ovaj princip moe primijeniti u
predmetnom sluaju, s obzirom na ustanovljeno krenje.
Stoga, Evropski sud za ljudska prava smatra da Vlada treba da
isplati iznose dosuene od domaih sudova.
U sluaju Pejakovia, dosueni iznos se sastoji od glavnog

duga (u iznosu od 9.691 eura), zateznih kamata na navedeni iznos,
po stopi i za vremenski period koji su odredili domai sudovi
(1.602 eura), trokova postupka (128 eura) i zateznih kamata na
posljednji navedeni iznos po zakonskoj stopi za period koji su
odredili domai sudovi (128 eura). Prema tome, Pejakovi treba
da primi 10.739 eura ukupno, plus porezi koji mogu biti odreeni
na taj iznos.
U pogledu Kusia, dosueni iznos sastoji se od glavnog
duga (iznos od 189.748 eura), zateznih kamata na taj iznos po
stopi i za vremenski period koji su odredili domai sudovi
(246.745 eura) i trokovi postupka (3.323 eura). to se tie iznosa
koji treba oduzeti, Evropski sud za ljudska prava napominje da je
aplikant pretvorio dio svoje uteevine (ukupno 21.213 eura) u
privatizacijske vauere, koje je zatim prodao po nepoznatoj cijeni
na sekundarnom tritu. Shodno tome, iznos od 12.728 eura treba
oduzeti (vidjeti Jelii, paragraf 54).
622
to se tie gospoe Peji, dosueni iznos sastoji se od

osnovnog iznosa duga (123.798 eura), zateznih kamata na taj
iznos po stopi i za vremenski period koji su odredili domai
sudovi (130.753 eura), trokova postupka (2.229 eura) i zateznih
kamata na taj iznos po zakonskoj stopi za period odreen od
strane domaih sudova (2.229 eura). ini se da aplikantica nije
pretvarala nijedan dio svoje uteevine u privatizacijske vauere.
Prema tome, treba da primi 259.009 eura ukupno, plus iznos na
ime poreza koji mogu biti odreeni na ovaj iznos.
Vezano za nematerijalnu tetu, Evropski sud za ljudska

prava prihvata injenicu da su aplikanti pretrpjeli potekoe, brige
i frustracije zbog proputanja drave da izvri presude koje su
donesene u njihovu korist. Bazirajui svoju ocjenu na pravinoj
osnovi, kako to trai lan 41 Evropske konvencije za zatitu
ljudskih prava i osnovnih sloboda, Evropski sud za ljudska prava
dosuuje po 4.000 eura svakom od aplikanata po ovoj stavci, plus
svi porezi koji mogu biti odreeni na ovaj iznos.
Peji je, takoer, traila iznos ekvivalentan iznosu od 2.550

eura na ime sudskih trokova i izdataka.
Vlada se nije sloila sa iznosom koji je aplikantica traila.
Evropski sud za ljudska prava napominje da je Peji imala

pravnu pomo prema pravilima Evropskog suda, koja se odnosi
na pravnu pomo u iznosu od 850 eura. Ona nije dostavila
dokaze, kao to su rauni i iznosi po stavkama za dodatne
trokove koji su nastali. Stoga Evropski sud za ljudska prava
odbija njen zahtjev.
Predmet Jelii protiv Bosne i Hercegovine, okonan je

31. oktobara 2006.
623
Rua Jelii alila se da konana i pravsnana presuda

kojom se nareuje oslobaanje njene stare devizne tednje
nije izvrena.
Izmeu 7. januara 1977. i 31. januara 1983. godine
aplikantica je poloila iznos od 70.140 njemakih maraka (DEM)
na tedni raun u tadanjoj Privrednoj banci Sarajevo, Filijala
Banja Luka, u to vrijeme u vlasnitvu drave.
Dana 31. decembra 1991. godine stanje na raunu

aplikantice, ukljuujui i kamatu, iznosilo je 235.924 njemakih
maraka. U nekoliko navrata, tokom 1992. i 1993. god., aplikantica
je uspjela podii ukupno 9.352 njemakih maraka, bez obzira na
zakonska ogranienja koja su uvedena kasnih 1980-ih.
Na dan 26. novembra 1998. godine Prvostepeni sud u

Banjoj Luci je ustanovio da stanje na raunu gore navedene
aplikantice iznosi 295.273 njemakih maraka, ukljuujui i
pripadajuu kamatu. Sud je, takoer, utvrdio da je aplikantica
imala 4.896 njemakih maraka na drugom raunu u istoj banci.
Evropski sud za ljudska prava konstatuje da presuda od 26.

novembra 1998. godine, iako konana i izvrna, jo uvijek nije
izvrena. Ova osporavana situacija ve traje due od etiri godine,
od kada je Bosna i Hercegovina ratifikovala Evropsku konvenciju
za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, 12. jula 2002. godine
(period koji potpada pod nadlenost suda ratione temporis).
Evropski sud za ljudska prava, takoer, konstatuje da je presudeni
dug odgovornost drave.
Evropski sud za ljudska prava nadalje smatra da Vlada

treba da plati odtetu koju su presudili domai sudovi. Ova
odteta se sastoji od osnovnog duga (u iznosu od 153.475 eura),
neisplaene kamata za gore navedeni iznos, po stopi i za period
koji su odredili domai sudovi (22.660 eura), sudske trokove (290
624
eura) i neisplaene kamate za posljednji pomenuti iznos prema

zakonskoj stopi za period koji su odredili domai sudovi (430
eura). Iznos od 13.395 eura koji je aplikantica ve primila treba
oduzeti (vidi paragraf 51 gore). Aplikantica treba primiti ukupnu
sumu u iznosu od 163.460 eura prema ovom poglavlju.
Evropski sud za ljudska prava presudio je da je dolo do

krenja lana 6 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda; presuuje da je dolo do krenja lana 1
Protokola br. 1 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i
osnovnih sloboda; da tuena Drava treba da plati aplikantici, u
roku od tri mjeseca od dana kada presuda postane konana, u
skladu sa lanom 44 2 Evropske konvencije, sljedee iznose koji
trebaju biti pretvoreni u konvertibilne marke prema kursu
primjenjivom na dan isplate: (i) 163.460 eura (stotinu ezdeset tri
hiljade i etiri stotine i ezdeset eura) na ime materijalne odtete.
(ii) 4.000 eura (etiri hiljade eura) na ime nematerijalne odtete, i
(iii) na ime poreza koji e moda trebati platiti na gore navedene
iznose.
Predmet obota-Gaji protiv Bosne i Hercegovine,

presuda je donesena 6. novembra 2007. godine.
Aplikantica je navela da domai organi nisu izvrili svoje

pozitivne obaveze i zatitili njena prava po lanu 8 Evropske
konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
Aplikantica Verica obota-Gaji, 1992. godine, udala se za

Z.G. Dobili su dvoje djece, kerku roenu 1992. godine (A) i sina
roenog 1994. godine (B). Poetkom 2001. godine, aplikantica je
napustila svog mua. Uspjela je povesti kerku A, dok je Z.G.
zadrao sina B. Od 15. maja 2001. godine do presude suda obota-
Gaji nije uspjela dobiti starateljstvo nad djecom, iako su to
domai sudovi pravosnano odluili.
625
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odluio je da

tuena drava treba aplikantici da isplati, u roku od tri mjeseca od
dana kada je ova presuda postala konana, u skladu sa lanom 44
sloboda, iznos od 8.800 eura (osam hiljada i osam stotina eura) na
ime nematerijalne tete i 4.700 eura (etiri hiljade i sedam stotina
eura) na ime trokova i izdataka
plus eventualni trokovi poreza.
626
627
628

Ljudskapravaubih 2008

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ljudskapravaubih 2008

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

LJUDSKA

Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu

Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu

2.3.3. Reprezentativnost i sastav Ombudsmana

4.4.2. Trgovina ljudskim biima i krijumarenje ljudi 128

4.6.6.3. Dovoljno vremena i mogunosti

4.8.4. Vjerska nastava 223

4.11.3. Povrat bespravno oduzete imovine

4.13.6. Pravna zatita 347

4.3. Prava konstitutivnih naroda 411

10. Sloboda izraavanja 473

3.2. Pravo na ivot 562

Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu objavljuje

Izvjetaj se sastoji od etiri dijela: (1) Ljudska prava u

U prvom dijelu Izvjetaja predstavljena je analiza

tumaenjima Evropskog suda za ljudska prava. Jedino odstupanje

Drugi dio izvjetaja predstavlja napor da se predstavi

U treem dijelu izvjetaja predstavljeni su rezultati

Iako se moe govoriti o velikom broju tema za koje postoji

zloina ostane kao jedan od kljunih prioriteta Bosne i

Objavljivanje Izvjetaja ne bi bilo mogue bez finansijske

Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu zahvaljuje

U Bosni i Hercegovini postoji rascjep izmeu prava

nepovjerenje koje se gaji prema nadlenim institucijama, postaje

Djelovanje politikih i vladinih zvaninika, koje je kljuni

obustavlja sve dok i Republika Srpska ne usvoji spomenuti zakon.

I Ustavni sud BiH, kao kljuni institucionalni faktor zatite

Potpuno oekivano, slabosti institucionalnog okvira

nastanjeni. Bosna i Hercegovina je i dalje bez dravnog zakona o

Ipak, pohvalno je da se veliki broj oblasti, koje su bile

Postoje i situacije, naroito u kategoriji ekonomskih,

iroka oblast ljudskih prava i njihovog krenja u Bosni i

odnose na ekonomska i socijalna prava, iza kojih slijede pravo na

Kljuni zakljuak Izvjetaja koji govori o rascjepu izmeu

Trenutno stanje ljudskih prava i njihova budunost u

rei da drava Bosna i Hercegovina, kao kljuni ponua, ne nudi

Ukoliko se ima u vidu sve gore navedeno, vie je nego

vjetine svih ukljuenih i zainteresovanih aktera, te adekvatna

Bez obzira na injenicu to je Bosna i Hercegovina, od

upravna praksa znaajno obezvrijedila u oima graana i

U prvim reenicama ovog uvoda spomenut je kljuni

1. Ljudska prava u pravnom poretku Bosne i

Ovo poglavlje e se fokusirati na pregled zatite ljudskih

zatiti ljudskih prava je, prije svega (ali ne iskljuivo), pitanje

iii. vezano za konvencije:

1.2. Ustavne odredbe o ljudskim pravima

Ustav BiH je, sasvim izvjesno, tipian tranzicijski

godine, prihvaenog od strane dva entiteta (Federacije Bosne i

ponovna uspostava infrastrukture i rjeavanje sporova izmeu

1.2.1. Ustav Bosne i Hercegovine

Iz lana XI Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i

The rights and freedoms set forth in the European

za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda data vea pravna

imaju jednaka prava. Ustav BiH, koji regulira ovo pitanje,

predsjedavajueg domova Parlamentarne skuptine (IV/3.b),

1.2.2. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i Ustav Republike

Glavni ustavni tekstovi na snazi u BiH usvojeni su u toku

donese odluke koje su predstavljale nezaobilaznu obavezu za

konstitutivna naroda imaju ista prava u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Polazei od Ustava BiH, ljudska prava su, takoer,

Ustav Republike Srpske je, kao i Ustav FBiH, izmijenjen je

1.3. Meunarodno zajamena ljudska prava i

Ustav BiH je stavio poseban akcenat na potivanje ljudskih