PRAVILNIK O RADU

TEMATSKE CJELINE

1. PRAKTINI SAVJETI ZA PRIPREMU NOVIH PRAVILNIKA

2. KAKO POSTUPITI BEZ NOVOG OKU
3. KAKO PRIMIJENITI INTERVENTNI PROPIS VLADE FBiH
4. TA SE VE MOE, A TO JO NE MOE PREDVIDJETI
5. NAJVANIJE ODREDBE NOVIH PRAVILNIKA
6. DUINA I RASPORED RADNOG VREMENA
7. ODMORI I ODSUSTVA
8. OPRAVDANA I NEOPRAVDANA ODSUSTVOVANJA SA POSLA
9. LAKE I TEE POVREDE RADNIH OBAVEZA
10. OSTALA PRAVA I OBAVEZE IZ RADNOG ODNOSA
11. ZATITA PRAVA RADNIKA I POSLODAVCA
12. OSTALE ZNAAJNE ODREDBE PRAVILNIKA O RADU
 PRAKTINI SAVJETI ZA PRIPREMU
NOVIH PRAVILNIKA
1. NOVI PRAVILNIK O RADU

- Pravilnikom o radu definisati osnovna prava i obaveze iz radnog odnosa uz primjenu

obvezujuih normi ZOR kojima je propisano da se ta pitanja reguliu Pravilnikom o radu.

- Pravilnikom o radu definisati i utvrditi prava i obaveze koje se ureuju kolektivnm ugovorom.

2. USKLAIVANJE - IZMJENE I DOPUNE POSTOJEEG PRAVILNIKA

- Postojee Pravilnike o radu uskladiti sa odredbama novog ZOR i to samo u odredbama

kojima su prava i obaveze drugaije utvrena u odnosu na odredbe ZOR,

- Pravilnike o radu uskladiti i sa propisanim pravima i obavezama koja se ureuju kolektivnim

ugovorom.
 KAKO POSTUPITI BEZ NOVOG OKU

Zakonom o radu propisana je obaveza usklaivanja Pravilnika o radu sa odredbama ovog

zakona u roku od est mjeseci od njegovog stupanja na snagu (lan 177.)

Pravilnik o radu mora se uskladiti sa odredbama ZOR u zakonom propisanom roku bez
obzira da li je zakljuen novi kolektivni ugovor.

Pod pretpostavkom da nije zakljuen i objavljen novi kolektivni ugovor, Pravilnik o radu treba da
svojim odredbama regulie sva pitanja, prava i obaveze koje proistiu iz odredbi ZOR, a koje
upuuju da se ta prava i obaveze reguliu kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Pravilnikom o radu se mogu utvrditi i vea prava u odnosu na prava utvrena ZOR ili
kolektivnim ugovorom.

Novi ZOR ne predvia naknade koje se odnose na minuli sta, topli obrok, regres i trokove
prevoza na posao i sa posla te e svako Drutvo o ovim pitanjima samostalno odluiti i u
pravilniku propisati koje naknade, u kojem iznosu ili davanju i pod kojim uslovima e
isplaivati ili obezbijeivati.
 KAKO PRIMIJENITI INTERVENTNI AKT
VLADE FBiH

1. Ako Vlada Federacije BiH donese interventni akt ili propis kojim ureuje
odreena pitanja prava i obaveze na drugaiji nain,a koja nisu decidno
propisana i utvrena ZOR ili se ta pitanja, propisuju kolektivnim
ugovorom, Drutva na koje se odnosi taj interventni akt ili propis, duna
su iste i primijeniti i u tom smislu uskladiti svoje pravilnike.

- na primjer prava i obaveze koje se odnose na najniu cijenu rada -

najniu satnicu rada, najniu plau, na minuli sta, topli obrok, regres i
trokove prevoza na posao i sa posla.

2. Ukoliko se ova i druga pitanja, prava i obaveze propiu izmjenama i

dopunama ZOR, u tom smislu e se izvriti i usklaivanje pravilnika.
 TA SE VE MOE, A TO JO NE MOE
PREDVIDJETI

1. Kako je u ZOR propisano da se kolektivnim ugovorom i pravilnikom mogu utvrditi i vea

prava od prava propisanih ZOR, sva prava i obaveze, a koja su obavezni sadraj Pravilnika
o radu, mogu se predvidjeti i propisati:

najnia satnica,
najnia plaa,
osnovna plaa,
dio plae za radni uinak,
uveanje plae iz lana 76. ZOR (uvjeti rada, prekovremeni i noni rad, rad na dane
sedminog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom propisano da
se ne radi),
koefcijenti radnih mjesta ili grupa poslova,
naknade plae.
 TA SE VE MOE, A TO JO NE MOE
PREDVIDJETI

1. Jo se ne moe predvidjeti da li e ubudue postojati uveanje plae

po osnovu minulog rada i naknade za topli obrok, regres i trokove
prevoza na posao i sa posla.

2. Pravilnikom o radu mogu se i ova prava regulisati, kao i uslovi pod

kojima e se ta davanja davati ili obezbijeivati

voditi racuna o poreznom aspektu

 NAJVANIJE ODREDBE NOVIH PRAVILNIKA
Najvanije odredbe pravilnika o radu proizilaze iz odredbi lana 24. i 118. ZOR.

1. lan 24. ZOR - SADRAJ ZAKLJUENOG UGOVORA O RADU

radno mjesto na koje se radnik zapoljava i kratak opis poslova,
duina i raspored radnog vremena,
plaa, dodaci na plau te periodi isplate,
naknada plae,
trajanje godinjeg odmora,
otkazni rok,
drugi podaci u vezi sa uvjetima rada utvrenim kolektivnim ugovorom.

2. lan 118. ZOR - PRAVILNIK O RADU

Poslodavac koji zapoljava vie od 30 radnika donosi i objavljuje pravilnik o radu.
Pravilnikom o radu se ureuju plae, organizacija rada, sistematizacija radnih
mjesta, posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa i druga pitanja znaajna za
radnika i poslodavca u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
 Usklaivanje pravilnika
Odredbe ZOR sa kojima se moraju uskladiti pravilnici o radu pored naprijed navedenih su:

lan 26. rad izvan prostorija poslodavca,

lan 27. radno - pravni status direktora,
lan 31. obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad,
lan 32.,33. pripravnici,
lan 35.,36., 37.,38., 39., radno vrijeme,
lan 44.,45.,46.,47.,48.,49.,50. odmori i odsustva,
lan 53. plaeno odsustvo,
lan 54. neplaeno odsustvo,
lan 61. privremeni raspored ene za vrijeme trudnoe,
lan 67. pravo na odsustvo nakon isteka poroajnog odsustva,
 Usklaivanje pravilnika

lan 68. naknada plae za vrijeme poroajnog odsustva i rada sa polovinom

radnog vremena,
lan 74. otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnou,
lan 75.,76.,77.,78.,79.,80.,81. plae i naknade plae,
lan 84. izumi, predmeti industrijskog dizajna - naknada radniku,
lan 87. naknada u sluaju ugovorene zabrane takmienja,
lan 92. smanjenje i oslobaanje od obaveze naknade tete,
lan 97. otkaz ugovora o radu bez obaveze potivanja otkaznog roka,
lan 105. trajanje otkaznog roka,
lan 111. otpremnina,
lan 112. odluivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa.
Prestanak ugovora o radu

Ugovor o radu prestaje u samo taksativno nabrojanim sluajevima propisanim odredbom

lana 94.ZOR. Ugovor o radu prestaje:
a. smru radnika,
b. sporazumom poslodavca i radnika,
c. kad radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa ako se poslodavac i radnik
drugaije ne dogovore,
d. kad se na osnovu evidencija utvrdi da radni odnos radnika traje 40 godina, ako se
poslodavac i radnik drugaije ne dogovore.
e. danom dostavljanja pravosnanog rjeenja o priznavanju prava na invalidsku penziju
zbog gubitka radne sposobnost,
f. otkazom ugovora o radu,
g. istekom vremena na koje je zakljuen ugovor o radu na odreeno vrijeme,
h. ako radnik bude osuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca
danom stupanja na izdravanje kazne,
i. ako radniku bude izreena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zatitna mjera u trajanju
duem od tri mjeseca poetkom primjene mjere,
j. pravosnanom odlukom nadlenog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog
odnosa.

U veini sluajeva radi se o prestanku ugovora o radu bez volje radnika, ve

ispunjenjem odreene injenice ili odreenog vremena.
Prestanak ugovora o radu
prestanak ugovora o radu otkazom
1. Ugovor o radu moe otkazati poslodavac uz otkazni rok i bez potivanja otkaznog roka, u
sluaju da je radnik odgovoran za tei prijestup ili za teu povredu obaveza iz ugovora o
radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano oekivati od poslodavca da nastavi
radni odnos.
Uz propisani otkazni rok moe se dati otkaz ugovora o radu u sluajevima da je takav
otkaz opravdan zbog ekonomskih, tehnikih ili organizacijskih razloga ili da radnik nije
u mogunosti da izvrava svoje obaveze iz radnog odnosa.
Bez otkaznog roka moe se dati otkaz ugovora o radu u sluajevima da je radnik
odgovoran za tee prijestup ili lake prijestupe poinjene uz prethodno dato pismeno
upozorenje da e se ugovor o radu otkazati bez davanja propisanog otkaznog roka za
sluaj da se prijestup ponovi u roku od est mjeseci nakon izdavanja pisanog
upozorenja.
Tei prijestupi, kao i laki prijestupi zbog kojih se moe otkazati ugovor o radu bez
potivanja propisanog otkaznog roka utvruju se u pravilniku o radu, tako da isti budu
jasno definisani, kako bi ih radnici mogli shvatiti.

2. Ugovor o radu moe otkazati radnik bez potivanja otkaznog roka, u sluaju da je
poslodavac odgovoran za prijestup ili teu povredu obaveza iz ugovora o radu, a koji su
takve prirode da nebi bilo osnovano oekivati od radnika da nastavi radni odnos.
 DUINA I RASPORED RADNOG VREMENA
Radno vrijeme moe biti puno i nepuno.

1. sedmino radno vrijeme iznosi 40 sati, a za maloljetnog radnika 35 sati,

2. radno vrijeme se moe skratiti na poslovima na kojima se uz primjenu mjera sigurnosti
i zdravlja na radu, ne moe zatiti radnik od tetnih uticaja,
3. radno vrijeme moe trajati i due od punog radnog vremena - via sila, poar, poplava,
potres, iznenadno poveanje obima posla i dr. uz ogranienje da traje osam sati
sedmino (3 sedmice - 10 sedmica u toku godine obavjetava se nadlena inspekcija),
4. preraspodjela radnog vremena,
5. noni rad i rad u smjenama.

Radno vrijeme moe se rasporediti na 5 odnosno 6 radnih dana u sedmici, tako da u

rasporedu radne semice isti iznosi 40 sati.

Radno vrijeme i raspored radnog vremena propisuje se pravilnikom o radu, uzimajui u

obzir prirodu i potrebe posla (utvruje se poetak i zavretak radnog vremena)
 ODMORI I ODSUSTVA

1. odmor u toku radnog vremena,

2. dnevni odmor,
3. sedmini odmor,
4. godinji odmor
5. plaeno odsustvo,
6. neplaeno odsustvo.
 OPRAVDANA I NEOPRAVDANA
ODSUSTVOVANJA SA POSLA

1. Opravdana odsustvovanja sa posla mogu biti samo ona koja je odobrio

poslodavac ili od njega ovlateno lice, kao i odsustvovanja sa posla za
sluajeve koji se utvrde pravilnikom o radu, npr.bolest u trajanju do 2
dana, a za koja se ne izdaju doznake i sl.

2. Sva druga odsustvovanja sa posla bez odobrenja poslodavca ili od

njega ovlatenog drugog lica ili u sluajevima koji nisu propisani
pravilnikom o radu su neopravdana odsustvovanja, npr. ako radnik
zakasni na posao, a time remeti tok rada, pa se iz tog razloga vrati i ne
odobrava mu se ulazak u firmu, smatrat e se neopravdanim
izostankom sa posla ili ako doe pod uticajem alkohola ili opijata pa
bude vraen sa posla.
 LAKE I TEE POVREDE RADNIH OBAVEZA

Radnik je zakljuivanjem ugovora o radu i stupanjem na rad preuzeo

obavezu da poslove i radne zadatke izvrava savjesno, odgovorno i
blagovremeno u predvienim rokovima te da postupa u izvravanju
poslova po nalogu poslodavca ili od njega odreenog drugog lica -
radnika, pa je svako drugo ponaanje povreda preuzetih radnih
obaveza iz ugovora o radu ili tei prijestup, a isto poinjeno u blaem
obliku i bez tetnih ili neznatnih tetnih posljedica laki prijestup ili
povreda ugovora o radu.

Vrste teih i lakih prijestupa i povreda radnih obaveza iz ugovora

o radu utvruju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
 POVREDE RADNIH OBAVEZA
Tei prijestupi

Poslodavac moe otkazati ugovor o radu bez obaveze potivanja propisanog otkaznog
roka zbog od radnika poinjenih teih prijestupa ili teih povreda radnih obaveza iz ugovora
o radu, naprimjer u sljedeim sluajevima:

1. neizvravanje i nesavjesno izvravanje radnih i drugih obaveza kojima se bitnije ometa

proces rada to prouzrokuje odreene tetne posljedice;
2. nezakonito raspolaganje sredstvima Drutva kojim se Drutvu nanosi teta;
3. necjelishodno i neodgovorno koritenje sredstava Drutva kojim se nanosi teta drutvu;
4. neostvarivanje predvienih rezultata rada iz neopravdanih razloga u periodu od tri mjeseca
uzastopno;
5. povreda propisa o zatiti na radu, zatiti od poara, eksplozije, elementarnih nepogoda,
kojim je nanesena teta Drutvu ili ugroen ivot ljudi;
6. zloupotreba poloaja i prekoraenje datih ovlatenja;
7. zloupotreba prava koritenja bolovanja;
8. ometanje jednog ili vie drugih radnika u procesu rada;
9. odbijanje izvrenja poslova i radnih zadataka dobijenih od direktora ili drugih nadreenih
lica;
10. neopravdani izostanci s posla due od tri dana;
 POVREDE RADNIH OBAVEZA

11. namjerno prouzrokavanje tete Drutvu;

12. falsifikovanje isprava i davanje netanih podataka u cilju obmanjivanja poslodavca;
13. odavanje poslovne, slubene ili druge tajne Drutva utvrene zakonom ili optim aktima
Drutva;
14. neprijavljivanje odnosno nepodnoenje prijave za teu povredu radne obaveze;
15. vrenje poslova iz djelatnosti Drutva za svoj ili tui raun (zabrana takmienja sa
poslodavcem);
16. povreda radne obaveze koja ima obiljeje krivinog djela, privrednog prestupa ili prekraja;
17. dolazak na rad u pijanom stanju, ili upotreba alkohola ili drugih zabranjenih narkotinih
sredstava u prostorijama Drutva;
18. otuenje ili sauestvovanje u otuenju imovine Drutva;
19. izazivanje nereda u prostorijama Drutva ili uestvovanje u neredu ili tui u Drutvu;
20. neosnovano pribavljanje materijalne koristi kao i primanje poklona ili drugih pogodnosti u
vezi sa radom osim uobiajnih poklona;
21. nenoenje radne odjee ili nekoritenje sredstava za linu zatitu na radu;
22. druge povrede radne obaveze utvrene zakonom ili opim aktima poslodavca.
 POVREDE RADNIH OBAVEZA

Laki prijestupi ili lake povrede radnih obaveza iz ugovora o radu:

1. neizvravanje i neblagovremeno izvravanje radnih i drugih obaveza kojima se

bitnije ne ometa proces rada i bez prouzrokovanja odreene tetne posljedice,

2. kanjenje na posao vie od tri puta u poslednjih mjesec dana,

3. neostvarivanje predvienih rezultata rada iz neopravdanih razloga u periodu od

dva mjeseca uzastopno,

4. povreda propisa o zatiti na radu, zatiti od poara, eksplozije, elementarnih

nepogoda, kojima nije nanesena teta Drutvu ili ugroen ivot ljudi,

5. neopravdani izostanci s posla do 2 dana u prethodna dva mjeseca.

OSTALA PRAVA I OBAVEZE IZ RADNOG ODNOSA

1. rad na terenu (terenski rad)

2. uslovi, smjetaj i naknade za rad na terenu

3. slubeno putovanje, smjetaj, trokovi i dnevnice

 ZATITA PRAVA RADNIKA I POSLODAVCA

1. lan 113.,114., zatita povrijeenog prava iz radnog odnosa

kod poslodavca zahtjeva se u roku od 30 dana od dana
dostavljanja odluke kojom je povrijeeno njegovo pravo,
odnosno od dana saznanja za povredu prava.

Rok za rjeavanje 30 dana od podnoenja zahtjeva za zatitu

prava ili postizanja dogovora o mirnom rjeavanju spora iz
lana 116. stav 1. ZOR.

Propisati mirno rjeavanje sporova.

 OSTALE ZNAAJNE ODREDBE
PRAVILNIKA O RADU

1. Organizacija rada, sistematizacija radnih mjesta, posebni

uvjeti za zasnivanje radnog odnosa

2. Poslovna tajna

3. Uslovi za rad sindikata