Sveuilite u Zagrebu

Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Marko Bartoli

Ergonomija raunalne i programske opreme

Kisele kie

Zagreb, travanj 2005.

 Uvod

Ljudsko djelovanje prouzroilo je neravnoteu u omjeru plinova u atmosferi to je uzrok kia

sa snienom pH vrijednou koje nazivamo kiselim kiama. PH vrijednost normalne kinice
iznosi otprilike 5.6.

Openitije, pojava koju promatramo se zove kiselo taloenje. Javlja se u dva oblika :

suhom
vlanom

Suho taloenje se odnosi kisele plinove i estice u zraku. Otprilike polovina kiselog taloenja
dolazi na Zemlju u suhom obliku. Vjetar tada te estice raznosi na kue, automobile, zgrade,
stabla, tj. na sve to nas okruuje. Taj suhi talog najee ispere kia i on zavri u zemlji ili
vodi.

Vlano taloenje je ono koje je openito poznato kao kisela kia. Uinak na biljni i
ivotinjski svijet ovisi o mnogim stvarima kao npr. :

kiselosti vode
kemijskom sastavu tla
vrsti biljnog i ivotinjskog svijeta

Ugljini (najee CO,CO2), duini (najee NO,NO2) i sumporni (najee SO,SO2)

oksidi u kemijskim reakcijama sa vodom iz atmosfere stvaraju ugljinu, duinu i najopasniju
sumpornu kiselinu, a te kiseline su ono to tako nastalu kiu, snijeg ili maglu ine opasnom.

Isputanju ugljinih, duinih i sumpornih oksida najvie pridonosi nepotpuno izgaranje

fosilnih goriva, i to iz :

automobila
termoelektrana
raznih tvornica

Navedeni izvori su samo od nekih glavnih zagaivaa neposredno zraka, a posredno i vode i
zemlje; svega neophodnog ovjeku za ivot.

tetni plinovi nastaju i prirodnim putem kao npr. :

aktivnou vulkana
biolokom razgradnjom
umskim poarima

, no te su koliine vrlo male u odnosu na one koje izravno proizvodi ovjek.

Kisele kie su se pojavile kao problem tek 1960-ih, kada su znanstvenici pokuavali dokuiti
uzroke propadanja uma u sjevernoj Europi i Americi. Visoki dimnjaci koji su dim isputali
visoko u atmosferu pokazali su se da samo prenose problem iz jednog mjesta na drugo, a
nikako da ga rjeavaju. Tako na primjer Velika Britanija uvelike doprinosi zagaenu zraka u
vedskoj, a zagauje norveki zrak vie nego Norveka sama.
 PH vrijednosti

PH vrijednost nam govori koliko je neka tvar kisela ili lunata. Koristi se skala od 0 do 14,
gdje je pH razina 7 neutralna (niti kisela, niti lunata) , vrijednosti manje od 7 su rastue
kisele, a vee od 7 rastue lunate. Raspodjela na skali je eksponencijalna, pa je tako neka
tvar sa pH vrijednou 4 deset puta kiselija od tvari sa pH vrijednou 5 i stotinu puta kiselija
od tvari sa pH vrijednou 6.

Obina voda je pH neutralna (pH = 7.0). Kada mijeamo neku kemikaliju i vodu (zapamtite,
uvijek treba lijevati kemikaliju u vodu, ne obratno!), rezultat je mjeavina koja je ili kisela ili
lunata. Npr, ocat i limunov sok su kiseli, a deterdenti za pranje rublja su lunati. Kemikalija
koja je izrazito kisela ili lunata nazivamo reaktivnom.

Kia je prirodno kisela zbog prisustva ugljinog dioksida (CO2) u atmosferi, te joj pH
vrijednost iznosi 5.6 - 5.7. Kia postaje sve kiselija, tj. njezina pH vrijednost sve manja, to je
vie ugljinih, duinih i sumpornih oksida u zraku. No, ako pokisnemo na kiseloj kii ili ako
se okupamo u jezeru koje je kiselo od takvih kia, nita nam nee biti. Gdje su onda prave
opasnosti za nas i okolinu?
 ume i tlo

Kisele kie usporavaju rast svih usjeva i openito biljaka, te oteuju ume. Procjenjuje se da
je 60 % svih uma oteeno djelovanjem kiselih kia. Na tlo utjeu tako to otapaju, npr. kalcij
i magnezij iz zemlje koji su potrebni biljkama koje tamo rastu. Tlo u odreenoj mjeri moe
neutralizirati kiseline iz kie (buffering capacity). To je vrlo vano svojstvo tla i o njemu
ovisi koliko je oteeno bilje koje na njemu raste.
Kisele kie oteuju drvee fiziki, i to :

lie
nove izdanke
koru ...

, otapaju i ispiru hranjive tvari iz tla i istovremeno uzrokuju oslobaanje tvari u tlu koje su
otrovne za biljke (npr. aluminij).

Aluminij je najraireniji element u zemljinoj kori i u njoj se nalazi u obliku razliitih spojeva.
Kada je u takvom obliku, ne moe se otopiti u vodi i tetiti biljkama i ivotinjama. No kiselina
iz kiselih kia rastapa aluminij iz tih spojeva i on tada dolazi u podzemne vode. Isto vrijedi i
za bakar i eljezo.

ume u visokim planinskim podrujima su najugroenije, jer rastu na tankom tlu, a i okruene
su kiselim oblacima i maglom.

Strunjaci su izraunali kako jedno stablo s povrinom lia od 150 m2 za 100 godina
proizvede kisika koliko je ovjeku potrebno za 20 godina ivota. Automobil, najvei
zagaiva atmosfere, na relaciji od oko 400 km potroi kisik koji bi ovjeku dostajao za 75
godina njegova ivota.

Zimzeleno drvee (posebice jela) je vie pogoeno djelovanjem kiselih kia, nego listopadno,
od kojih je najugroeniji hrast. Istraivanja u Hrvatskoj krajem 80-tih godina ( znanstvenici
umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu dr. Branimir Prpi i dr. Zvonimir Seletkovi)
pokazala su da je u Hrvatskoj :

zdravo 74% stabala

slabo oteeno 18% stabala
srednje i jako oteeno 8 % stabala.

Oteenost stabala po vrsti je sljedea :

etinjae u Hrvatskoj oteene su vie od 55%, a listae neto manje od 23%.

 Voda

Ekoloki utjecaj kiselih kia najizrazitiji je na vodi (bilo jezera, rijeke, mora ili oceani), jer sva
voda iz kie mora negdje i zavriti. Prirodno, veina rijeka i jezera ima pH vrijednost izmeu
6 i 8, to je vrlo velik raspon. Pod utjecajem kiselih kia pH vrijednost pada, pa tako npr.
Little Echo Pond u Franklinu (New York) ima pH vrijednost 4.2, to je gotovo 100 puta
kiselije od najkiselijeg prirodnog jezera!
Duina i sumporna kiselina utjeu na sav ivot u vodama. U tlu ostvaruju oslobaanje
aluminija koji je otrovan za sve ivotinje u vodi. Aluminij i niska pH vrijednost vode
smanjuju reprodukcijsku sposobnost riba, dovodi do stresa koji dovodi do smanjenja tjelesne
mase riba, a kod ekstremnih pH razina, mogu ak ribu i ubiti, to rezultira smanjenjem
populacije i bioloke raznolikosti.

Otpornost nekih riba i drugih ivotinja to ive u vodi je sljedea :

(ivotinje redom : pastrva, brancin, grge, aba, salamander, koljke, slatkovodni rak, pu i
vodencvijet)

( npr. pastrva ne moe ivjeti u vodi sa pH ispod 5.0 )

Neke biljke i ivotinje mogu bolje podnijeti kiseline u vodi od drugih. Uglavnom, kod pH
razine 5, veina ribljih jajaca nikada se nee izlei, a ako se i izlegu, mlae ribe su osjetljivije
od starijih. Tako, u nekim kiselim jezerima kaskadno nestaju sve ivotinje, jer im nestane
jedna vrsta, dolazi do nestanka neke druge i naglog poveanja populacije neke tree, koja e
vjerojatno izumrijeti dok pojede svu hranu, makar moze tolerirati nie pH vrijednosti vode.
Duine kiseline iz kiselih kia uzrokuju smanjenje razine kisika u vodi. Posljedice su :

bujanje algi
naruavanje zdravlja riba i koljaka
nestanak morske trave i koraljnih grebena
Jo jedan tetan element za ribe je klor. Klor je esto normalan sastojak zemlje (u malim
koliinama) , ali ako doe u okoli riba, moe biti smrtonosan.

Na sljedeim fotografijama prikazane su zdrava pastrva i pastrva koja je ivjela u kiselom

jezeru :

Kisela jezera su zavaravajue lijepa. Kristalno su ista i imaju sloj zelenih algi na dnu. Razlog
zato su takva jezera toliko naoko ista lei u tome to je veina organizama koji vre
razgradnju tvari mrtva, pa sve ono to bi se u normalnom jezeru razgraivalo (lie, mrtve
ivotinje), u kiselom padne na dno i raspada se vrlo polako.
 Hrvatska i kisele kie

Crni snijeg, pH vrijednosti kao i ocat, pao je u kotskoj 1984. godine. U prosincu 1952.
godine London je 5 dana bio zavijen smogom ( "Great London Smog"). Preko 4 tisue ljudi
je umrlo, a jo mnogo tisua ljudi doivjelo pogoranje u bolestima srca ili bronhitisu. A smog
je samo nagomilavanje produkata izgaranja koji zbog magle ili hladnog zraka ne mogu otii u
vis.
U Hrvatskoj stanje nije tako alarmantno, ali je zabrinjavajue. 60% sumpornog dioksida (SO2)
u Hrvatsku dolazi zranim putem iz bliskih industrijski razvijenijih zemalja, prema podacima
Dravnog zavoda za meteorologiju.
Prema analizama sustavnog praenja kakvoe oborina Dravnog hidrometeorolokog
zavoda uoljiv je znaajan udio kiselih kia i u urbanim i industrijskim sreditima i u ruralnim
podrujima. Rezultati istraivanja kakvoe oborina u 1996. godini pokazali su znatno vei
udio kiselih kia u RH u odnosu na 1994. i 1995. godinu, te najeu pojavu jako kiselih kia
(pH od 3 do 4). U 1996. godini pojava jako kiselih kia zabiljeena je 71 put, u 1995. g. 28
puta, a u 1994. g. zabiljeena su samo tri sluaja. U 1996. g. najvei udio kiselih kia izmjeren
je :

Dravni hidrometeoroloki zavod takoer sustavno prati i sveukupno godinje taloenje (tzv.
suho taloenje) sumpora iz sulfata te duika iz nitrata i amonijaka. U 1996. g. sveukupno
godinje suho taloenje sumpora iz sulfata viestruko je prelazilo kritine granice, a najvie je
bilo u :
 Rijeci (26,7 kg/ha)
Zagrebu-Maksimir 20,15 kg/ha
Poreu 14,43 kg/ha
Splitu 14,40 kg/ha

, uz napomenu da je kritina godinja granica taloenja na tlo i povrinske vode 2-5 kg

sumpora/ha. Taloenje anorganskog duika iz nitrata najvea je na postaji Rijeka-Kozala -
11,5 kg/ha gdje je izmjereno i najvee taloenje anorganskog duika iz amonijaka: 18,97
kg/ha (kritina godinja granica taloenja anorganskog duika na tlo i povrinske vode je 10-
20 kg duika/ha). Inae, taloenje duika iz nitrata kretalo se u doputenim granicama.
 Zdravlje i materijali

Sumporni i duini oksidi su opasni za ljudsko zdravlje. Kada se nau u atmosferi, vjetrovima
mogu biti noeni na ogromne udaljenosti. Udisanje estica otrovnih plinova dovodi do razvoja
bolesti i prerane smrti zbog npr. astme ili bronhitisa. Ispitivanja su pokazala kako se sve vei
broj oboljelih ljudi od raka i sve vei broj djece koja pate od astme moe dovesti u vezu i sa
zagaenjem zraka.
Kontaminirana hrana (najee morski plodovi) moe dovesti do poveanja razine
aluminija u ljudskom tijelu, do opasne razine.

Kisele kie i suho taloenje sumpora tetno utjee na mnoge materijale. Najee su
posljedice :

hranja metala (npr. bronce)

propadanja boje i kamena (npr. mramora, vapnenca i pjeenjaka).

Na primjer, samo autoindustrija u SAD-u troi godinje 61 milijun dolara na boje koje su
otporne na kisele kie.

Dva osnovna tipa kamena su se koristila u gradnji prije otkria Portland cementa u 19.
stoljeu, a to su granit i vapnenac. Poznato je da je teta na graevinama od vapnenca mnogo
manja od tete na graevinama od granita, jer vapnenac neutralizira kiselinu.

Ve desetljeima mnogi stari kulturno-povijesni spomenici nepovratno gube svoj oblik,

gubei bitku sa kiselim kiama.

Primjer je i kolosalni kip Budhe u Leshanu ( Kina ), koji je ujedno i najvei kip sjedeeg
Budhe na svijetu. Ta 71 metar visoka skulptura stara 1 200 godina u pokrajini Seuan dio je
svjetske kulturne batine UNESCO-a. Ovaj kip, kao i mnoge druge diljem svijeta, potrebno je
zatititi od propadanja kako bi mogli ostati ouvani za narataje koji dolaze.

Razorni uinci dugotrajnih kiselih kia vidljivi su na sljedeim fotografijama.

Kip Budhe u Leshanu :

Skulptura na jednom dvorcu u Westphaliji u Njemakoj slikana 1908.g. i 1968.g. :

Oteenje kamenih kipova i zida na jednoj crkvi u Washingtonu :

Krov zgrade Philadelphia Merchants' Exchange (izgraena 1832. g. ) :

Chicago Tribune Building, Chicago, Illinois :
 Kako dalje

Mnoge zemlje pokuavaju smanjiti emisiju sumpornih, duinih i ugljinih oksida u

atmosferu. Ugradnja automobilskih katalizatora i "isto" spaljivanje fosilnih goriva najee
se primjenjuju. "isto" spaljivanje fosilnih goriva koriste elektroenergetski objekti u
vedskoj, a rezultat je smanjenje isputanja sumpora u atmosferu za 80%. U Njemakoj se u
sumporni dim unosi vapnenac i kao rezultat nastaje gips, koji se koristi u cestogradnji.

Autokatalizatori nam pomau u naporima za smanjenje emisije plinova uzronika kiselih

kia u atmosferu. Poznato je da vozila s ugraenim katalizatoroma isputaju u atmosferu i do
90% manje opasnih plinova od onih bez katalizatora, no potrebno je rei da kod njih dolazi
do isputanja tekih metala (platina, paladij, rodij) u zrak. Svaki autokatalizator u sebi sadri
oko 3 g platine koja se dobiva iz rudnika po itavom svijetu. Zbog toga to se platina takoer
u zemljinoj kori ne javlja u istom obliku ve u obliku spojeva, potrebno je vriti proces
izdvajanja platine iz rudae. Na primjer, tvornica platine u Norilsku (Rusija) ispusti u
atmosferu toliku koliinu SO2 koja je priblino jednaka 1/4 zapremnine ispunih plinova koju
eliminiraju katalizatori proizvedeni u toj tvornici. Ipak, budunost autokatalizatora vidimo u
njihovom recikliranju, tj. ponovnom koritenju platine iz starih katalizatora u izgradnji
novih.

Zbog toga to je prirodni proces obnavljanja rijeka i jezera vrlo polagan, smiljena je metoda
dodavanja vapnenca u kiselu vodu da se podigne pH razina. Metoda se najvie koristi u
Norvekoj i vedskoj, ali ne i ire jer je to vrlo skupa metoda i potrebno ju je ponavljati
relativno esto da pH razina ponovno ne spusti. Dodavanje vapnenca je ipak samo
kratkotrajno rjeenje za specifina podruja, a ne regionalno ili globalno rjeenje.

Ovakve tehnologije podiu cijenu proizvodnje, ali spaavaju ume, vode i zrak, te ivote ljudi
i ivotinja.

Bitno je rei da vrlo veliki dio sveukupne svjetske emisije SO2 dolazi iz termoelektrana koje
kao pogonsko gorivo koriste ugljen. Smanjenje emisije SO2 mogue je :

koritenjem ugljena sa manjim udjelom sumpora

pranjem ugljena prije sagorijevanja
koritenjem razliitih kemijskih sredstava
koritenjem prirodnog plina umjesto ugljena
Pristup problemu trebao bi biti individualan, i svatko treba rjeavati onaj dio problema na koji
moe utjecati. Svatko moe dati svoj mali doprinos smanjenju emisije SO2 u atmosferu
tedjei elektrinu energiju na sljedei nain :

iskljuiti grijaa tijela, svjetla i druge elektrine ureaje kada nisu potrebni
koristiti elektrine ureaje koji su energetski uinkoviti
koristiti dobru termiku zatitu za kue i radne prostore
koristiti javni prijevoz kada god je to mogue
kupovati vozila sa malom emisijom NOx, te ih valjano odravati
uvijek biti dobro obavijeten kako moe pomoi pri smanjenju emisije SOx, NOx i
COx

U Sjedinjenim Amerikim Dravama vladina institucija Enviromental Protection Agency

(EPA) provodi program pod nazivom Acid Rain Program (Program kiselih kia). Cilj
programa je postii znaajno poboljanje u istoi okolia i zdravlju ljudi pomou smanjenja
emisije sumpornog dioksida (SO2) i duinih oksida (NOx) u atmosferu. Opirniji opis
programa moe se nai ovdje.
 Neke od koritenih web stranica

United States Enviromental Protection Agency : http://www.epa.gov

Enviromental Agency : http://www.environment-agency.gov.uk

The University of Birmingham : http://www.bham.ac.uk

Healthepic : http://www.healthepic.com/index.asp

Hrvatsko Slovo : http://www.hkz.hr/Hrvatsko_slovo

Ecophotos : http://www.ecophotos.com

Internet essays : http://www.instant-essays.com

Internet pretraiva : http://www.google.com

Ostale stranice :

http://pubs.usgs.gov/gip/acidrain/
http://skole.posluh.hr/matulji/bio_prakticni_zad.htm
http://www.geocities.com/vegetarijanstvo/5_amonijak.html
http://archive.1september.ru/eng/2000/no31_1.htm
http://www.doc.mmu.ac.uk/aric/eae/Acid_Rain/Older/Chimneys_and_Stacks.html
http://enviropedia.org.uk/Acid_Rain/Industrial_Emission_Controls
http://www.pluggedin.org/what_is_acid_rain.html
http://www.avivalasvegas.com/Pages/acidrain2.htm
http://library.thinkquest.org/26026/Environmental_Problems/acid_rain.html
http://www.doc.mmu.ac.uk/aric/eae/Acid_Rain/Older/Acid_Rain_Introduction.html