Udzbenik Komplet

Huri evko, profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO
Huri evko prof. elektrotehnike
LABORATORIJSKI RAD
SA PRAKTIKUMOM
ZA II RAZRED ELEKTROTEHNIKE KOLE
_____________________________________________________________________________________________ 0
Laboratorijski rad sa praktikumom za II razred elektrotehnike kole
SADRAJ
Strana
1. Predgovor...........................................................................................................................................................3
2. Pravila rada za vrijeme obavljanja laboratorijskog rada.....................................................................................4
3. Vjeba broj 1: Distributivni sistemi ili mrene forme, formiranje TN-C, TN-C-S i TT sistema............................6
4. Vjeba broj 2: Dejstvo elektrine struje na ovjeka. ........................................................................... ...........11
5. Vjeba broj 3: Tehnike mjere zatite od direktnog i indirektnog dodira. .......................................................20
6. Vjeba broj 4: Ispitivanje promjene elektrine otpornosti arne niti sijalice u funkciji promjene
temperarture R = f (). .....................................................................................................................................28
7. Vjeba broj 5: Izrada zavojnice proizvoljnih dimenzija. ...................................................................................34
8. Vjeba broj 6: Mjerenje primarne struje i napona na primaru i sekundaru tronamotnog

transformatora u praznom hodu, izraunavanje prenosnih odnosa ............................................................38
9. Vjeba broj 7: Omski otpor u kolu izmjenine struje........................................................................................41
10. Vjeba broj 8: Zavojnica bez feromagnetne jezgre u kolu izmjenine struje.................................................45
11. Vjeba broj 9: Serijska veza realne zavojnice i istoomskog otpora u kolu izmjenine struje.......................50
12. Vjeba broj 10: Serijska veza istoomskog otpora i kondenzatora u kolu izmjenine struje.........................55
13. Vjeba broj 11: Serijska veza realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenine struje.................60
14. Vjeba broj 12: Serijska veza omskog otpornika, realne zavojnice i realnog kondenzatora
u kolu izmjenine struje, sluaj kada je XL > XC............................................................................................64
15. Vjeba broj 13: Simuliranje serijske ili naponske rezonance, serijska RLC veza, sluaj kada je
XL = XC..........................................................................................................................................................69
16. Vjeba broj 14: Serijska veza omskog otpornika, realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu
izmjenine struje, sluaj kada je XL < XC......................................................................................................74
17. Vjeba broj 15: Paralelna veza omskog otpora i realne zavojnice u kolu izmjenine struje.........................79
18. Vjeba broj 16: Izraunavanje gubitaka u dielektriku kondenzatora (tg). Paralelna veza omskog
otpora velike otpornosti (RP 50 XC) i kondenzatora u kolu izmjenine struje..............................................83
19. Vjeba broj 17: Snaga u kolu izmjenine struje, bilans snage kod serijske veze
istoomskog otpora, realne zavojnice i realnog kondenzatora.....................................................................87
20. Vjeba broj 18: Popravak faktora snage - paralelna veza kondenzatora i realne zavojnice
u kolu izmjenine struje................................................................................................................................94
21. Vjeba broj 19: Sloena kola izmjenine struje, serijska veza dvije realne zavojnice..................................99
22. Vjeba broj 20: Sloena kola izmjenine struje, paralelna veza dvije realne zavojnice..............................105
23. Vjeba broj 21: Sloena kola izmjenine struje, mjeovita veza troila, serijska veza omskog
otpora sa paralelnom vezom dvije realne zavojnice...................................................................................110
24. Vjeba broj 22: Rukovanje osciloskopom typ 7 KD 1011 Siemens- mjerenje napona.............................114
_____________________________________________________________________________________________ 1
25. Vjeba broj 23: Snimanje strujno-naponske karakteristike I=f(U), diode typ ................ u
propusnom i nepropusnom smjeru. ..........................................................................................................120
26. Vjeba broj 24: Snimanje izlaznih karakteristika NPN tranzistora typ ................, u spoju sa
zajednikim emiterom................................................................................................................................125
27. Vjeba broj 25: Snimanje ulaznih karakteristika NPN tranzistora typ ..................., IB=f(UBE),
UCE= constant. u spoju sa zajednikim emiterom.....................................................................................130
28. Vjeba broj 26: Tranzistorsko pojaalo, radna taka i radna prava, izbor elemenata pojaala sa
jednim izvorom napajanja u spoju sa zajednikim emiterom...................................................................136
29. Vjeba broj 27: Izbor elemenata i sastavljanje tranzistorske sklopke, sa fotootporom u baznom
krugu i zavojnicom-elektromagnetom u kolektorskom krugu......................................................................141
30. Vjeba broj 28: Izrada modela statorskih namotaja trofaznog sinhronog generatora,
sa 24 ljeba, sa dva pra polova i dva ljeba (utora) po polu i fazi. ...........................................................146
31. Vjeba broj 29: Veza generatora i troila u trofaznu simetrinu (uravnoteenu) zvijezdu..........................151
32. Vjeba broj 30: Veza generatora i troila preteno induktivnog karaktera u trofaznu
nesimetrinu (neuravnoteenu) zvijezdu....................................................................................................158
33. Vjeba broj 31: Ispad (prekid) prve dovodne faze troilu, kod veze generatora i troila u
trofaznu simetrinu (uravnoteenu) zvijezdu. ............................................................................................163
34. Vjeba broj 32: Veza generatora i troila u trofazni simetrini (uravnoteeni) trokut..................................167
35. Vjeba broj 33: Snimanje promjene napona i struje kondenzatora, za vrijeme
punjenja i pranjenja u kolu jednosmjerne struje........................................................................................171
36. Vjeba broj 34: Izrada modela serijskog i paralelnog sistema razvoda RTV instalacije...........................178
37. Vjeba broj 35: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje pomou tri ampermetra.................185
38. Vjeba broj 36: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje pomou tri voltmetra......................188
39. Vjeba broj 37: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje vatmetrom......................................191
39. Literatura.....................................................................................................................................................195
_____________________________________________________________________________________________ 2
PREDGOVOR
Predmet Laboratorijski rad nalazi se ve 7. godinu u Nastavnim planovima i programima za I i II

razred elektrotehnikih kola. Koliko mi je poznato do sada nije objevljen niti jedan udbenik iz
ovog predmeta.
Udbenik Laboratorijski rad sa praktikimom za II razred elektrotehnike kole, nastao je kao plod
dvoipogodinjih predavanja ovog predmeta u Elektrotehnikoj koli za energetiku u Sarajevu.
Vjebe su usklaene sa nastavnim Planom i programom, uraene su i osmiljene u skladu sa
trenutnim materijalno-tehnikim mogunostima kole. Pojedine vjebe su proirene tako da se
ovim udbenikom mogu koristiti i uenici III i IV razreda elektrotehnikih kola.
U svakoj vjebi izloeno je dovoljno teorijskih razmatranja, tako da uenici mogu nesmetano
pratiti nastavu, ako iz pojedinih strunih predmeta u tom trenutku nisu obraivali navedenu
problematiku.
U prvom dijelu obraene su mrene forme, pomou kojih se vri distribucija i raspodjela elektrine
energije, tj. one mrene forme sa kojima se svakodnevno susreemo u elektrotefnikoj praksi, pa
i za vrijeme obavljanja laboratorijskog rada.
Neto detaljnije obraeno je dejstvo elektrine struje na ovjeiji organizam, s ciljem da se ukae
na opasnosti i posljedice koje mogu nastati zbog nepaljivog rukovanja sa elektrinim ureajima i
napravama.
Tehnikim mjerama zatite posveena je duna panja, uglavnom dati su osnovni pravci na koje
treba obratiti posebnu panju, u svakodnevnom susretanju sa ureajima, opremom i napravama,
sve sa ciljem da se kod uenika razvije svijest i navika da se svakodnevno primjenjuju pravila
zatite na radu, kako bi se zatitio vlastiti ivot, ivot svojih kolega, sprijeilo oteenje i unitenje
mjernih instrumenata i naprava. Ali da se istovremeno ohrabre, da se ne plae problema sa
kojima e se susretati tokom rada, te da u praksi koriste teorijska znanja koja su stekli tokom
kolovanja.
Cilj svake vjebe je: razvijanje intelektualnih, senzornih i motornih sposobnosti kod
uenika. Zatim, povezivanje novog i prethodno obraenog gradiva, uvanje opreme i
ureaja, ouvanje radne okoline, te eksperimentalna potvrda odreenih zakona i pravila
koja se obrauju kroz nastavu ovog i drugih predmeta.
Vjebe su koncipirane tako da se Prvi nastavni sat provede u pripremi, tj. sastavljanju strujnih
krugova po emi spoja, ponavljanju i proirivanju teorijskih znanja. Dva nastavna sata su
predviena za realizaciju vjebe, odnosno odgovarajua mjerenja i ispitivanja i to tako da svaki
uenik ima svoje podatke, te da je obavezan da aktivno sudjeluje u izvoenju vjebi. etvrti
nastavni sat posveen je obradi rezultata mjerenja, crtanju odgovarajuih dijagrama i izvoenju
zakljuaka. Prije svega ta su uenici nauili obavljanjem konkretne vjebe.
Zahvalnost dugujem radnim kolegicama profesoricama: Kri Mirsadi i Ljuca Almini, te kolegi
Avdi Faruku, koji su mi svojim savjetima i sugestijama pomogli da udbenik bude to kvalitetniji.
Zahvalan sam i kolegi Pohara Devadu jer mi je dao na raspolaganje Pravila za obavljanje
laboratorijskih vjebi iz Elektrinih mjerenja, kad sam predavao ovaj predmet, koja sam preradio i
prilagodio Laboratorijskom radu.
Posebnu zahvalnost dugujem mojim sinovima, Adilu koji mi je pomogao pri kucanju i obradi
teksta i Muhamedu apsolventu ETF-a u Sarajevu koji mi je pomogao u prikupljanju i obradi
strune grae i literature.
Napominjem da se vjebe uglavnom izvode treu godinu prema ovom konceptu, prate u
potpunosti nastavu iz:Osnova elektrotehnike II, Elektronike za II razred i Osnova
komunikacija, djelimino iz: Fizike II, Elektinih instalacija i Elektrinih mjerenja.
Bit u zahvalan svima koji mi ukau na eventualne propuste u udbeniku, te ako mi daju sugestije
za uvoenje novih vjebi.
Sarajevo, februara 2009. godine. Autor
_____________________________________________________________________________________________ 3
PRAVILA RADA U KABINETU ZA VRIJEME OBAVLJANJA LABORATORIJSKOG

RADA
I Opte odredbe
1. Uenik prije ulaska u kabinet za obavljanje laboratorijkog rada treba da ima

odgovarajui pribor, prije svega:Udbenik sa praktikumom ili Praktikum za obavljanje
laboratorijskog rada, jednu svesku bilo kojeg formata u koju e pisati biljeke, jednu
svesku bez linija formata A-4 u koju e sastavljati konaan izvjetaj za svaku vjebu
posebno, pribor za crtanje i raunanje, trokut, estar, grafitnu olovku, runi kalkulator sa
trigonometrijskim funkcijama itd.
2. Uenici trebaju stalno imati na umu da se laboratorijske vjebe izvode pod

naponom (malim-do 50 V, snienim - do 100 V i mrenim 220 ili 3x 380 V; 50 Hz), to
zahtjeva veliku panju, koncentraciju i odgovornost, jer i najmanja greka moe
dovesti do pregorijevanja osiguraa i instrumenta, oteenja opreme, pribora ili u
najgorem sluaju do elektrinog udara, to ne smijemo dozvoliti ni u kom sluaju.
3. Radno mjesto uenika treba biti isto, uredno i pregledno, tako da u svakom trenutku
imamo dobar uvid u tok izvoenja vjebe.
4. Uenik bez prisustva i odobrenja nastavnika ne smije dovoditi pod napon -

ukljuivati radne panoe, modele i ostale ureaje.
5. Veze provodnika moraju biti vrste i izolovane. Prikljune stezaljke instrumenta se

ne smiju otetiti, veze ostvarivati stalno gledajui u emu spoja, koju predhodno
treba prouiti i provijeriti da li je ista funkcionalna!
6. Prije obavljanja pojedinih vjebi (uz predhodnu najavu nastavnika), potrebno je da

uenici obnove odreena teorijska znanja iz pojedinih oblasti, kako bi mogli uspjeno
obaviti narednu vjebu.
II Obavljanje vjebe
1. Prije poetka obavljanja vjebi, obavezno proitati teorijska razmatranja iz uvoda -

pripremnog dijela za obavljanje vjebe, prodiskutovati sa nastavnikom o zadatku, mjernoj
opremi i priboru, prije poetka sastavljanja strujnih kola. Posebnu panju obratiti na
oznake i natpise na mjernim instrumentima, prikljune stezaljke instrumenata, opreme i
upustva (ukoliko su priloena) za rukovanje i odravanje instrumenta i opreme.
2. Izvriti pravilan raspored instrumenata i opreme prilikom formiranja strujnih kola

(nastojati da instrumente rasporedimo onako kako su nacrtani na emi djelovanja).
Formiranje strujnih kola u pravilu ne vriti od izvora struje.
3. Veze provodnika moraju biti pregledno izvedene bez meusobnih preplitanja i uvrtanja.
Za kratke veze koristiti krae provodnike, za jae struje koristiti provodnike veih
poprenih presjeka, a naroito za ampermetre i strujne grane vatmetara.
4. Veze provodnika moraju biti vrste i izolovane. Prikljune stezaljke instrumenta se ne

smiju otetiti. Veze ostvarivati stalno gledajui u emu spoja koju predhodno treba prouiti
i provjeriti da li je ista funkcionalna!
5. Prije prikljuenja struje cjela veza mora biti pregledana od strane nastavnika i
nema daljeg rada bez njegove dozvole. U protivnom svu eventualno nastalu tetu
nadoknauje izvrilac ili grupa koja nee da ga identificira.
_____________________________________________________________________________________________ 4
III Zavretak vjebe
1. Nakon zavretka vjebe sve veze rastaviti (ukoliko nastavnik drugaije ne naredi) i
vratiti opremu i ureaje u prvobitno stanje u kome je bila prije poetka vjebe.
2. Osjetljive instrumente ne stavljati u blizinu mjernih regulacionih otpornika koji su poslije

upotrebe veoma vrui.
IV Izrada izvjetaja o obavljenoj vjebi
1. Izvjetaj se pie u svesku bez linija A 4 formata na ijoj 1. stranici treba da stoji:
Slika broj 1. Izgled naslovne stranice u svesci za sastavljanje izvjetaja pod a)

i izgled naslovne stranice za svaku vjebu posebno pod b).
slika broj 1. pod a), zatim, u svesci sastaviti izvjetaj za svaku obavljenu vjebu posebno,
na prvoj stranici izvjetaja napravimo zaglavlje i upiemo podatke kako je to na slici broj 1.
pod b) prikazano.
2. Zadatak, ispitnu opremu i eme spoja ne prepisujemo, izuzev ako nije dolo do
promjene eme i opreme koja se koristi za izvoenje vjebe.
3. Tabele se takoe ne precrtavaju, ali u izvjetajima (u svesku treba upisati) trebaju

postojati dokazi, kako se dolo do traenih veliina iz zadatka, koje su upisane u tabele.
Dijagrami se obavezno crtaju u izvjetajima u odgovarajuoj razmjeri!
4. Izvjetaj se donosi nastavniku na pregled kad on to bude zahtijevao!
5. Posebnu panju obratiti na ZAKLJUKE! ta ste nauili obavljanjem ove vjebe??
_____________________________________________________________________________________________ 5
Vjeba broj 1. Distributivni sistemi ili mrene forme, formiranje TN-C, TN-C-S i TT
sistema.
1. UVOD
Da bismo obezbijedili efikasnu i sigurnu distribuciju i razdiobu elektrine energije do krajnjih

potroaa izvrena je tipizacija distributivnih sistema, odnosno mrenih formi u itavoj
Evropi.
Znai, niskonaponske mree se meusobno razlikuju po nainu izvoenja uzemljenja
trafostanice TS 20 (10)/0,4 kV, odnosno stanja uzemljenosti zvjezdita njenog energetskog
transformatora kao i prema injenici da li su dostupna metalna kuita troila spojena na
vlastiti uzemljiva ili ne.
Tako da danas u elektrotehnikoj praksi koristimo tri osnovna distributivna sistema koje
nazivamo:
1) T N sistem koji ima tri podsistema, a to su:

a) TN - S distributivni sistem,
b) TN - C distributivni sistem i
c) TN - C - S distributivni sistem,
2) T T distributivni sistem i
3) I T distributivni sistem.
Slova su uzeta iz francuskog jezika, kao poetna slova rijei, koja imaju slijedea znaenja:
T - od francuske rijei terre, to znai zemlja,

I - od francuske rijei isole, to znai izolovano,
N - od francuske rijei neutre, to znai neutralan,
C - od francuske rijei combine, to znai kombinovan, sjedinjen, zdruen i
S - od francuske rijei separe, to znai odvojen, separisan.
Prvo slovo - oznaava odnos sistema napajanja prema zemlji:
T - direktan spoj zvjezdita transformatora sa zemljom,

I - svi provodnici pod naponom su izolovani prema zemlji, ili je jedna taka (zvijezdite)
spojena preko impedanse (Petersenovog svitka) sa zemljom.
Drugo slovo - oznaava odnos izloenih provodnih dijelova ureaja prema zemlji:
T - direktan elektriki spoj izloenih provodnih dijelova sa zemljom, nezavisno od

uzemljenja bilo koje take sistema napajanja;
N - direktan elektriki spoj izloenih provodnih dijelova sa uzemljenom takom sistema

napajanja (normalno kod izmjeninih sistema napajanja uzemljena taka je
neutralna taka).
Ostala slova (ako postoje) oznaavaju poloaj neutralnih i zatitnih provodnika:
S - neutralna i zatitna funkcija obezbjeena je posebnim provodnicima;
C - neutralna i zatitna funkcija obezbijeene su u jednom provodniku (PEN - provodnik).
_____________________________________________________________________________________________ 6
T N S DISTRIBUTIVNI SISTEM
Karakteristike niskonaponskih mrea ovog sistema su:
- da imaju jednu taku sistema (neutralna taka - zvjezdite) energetskog transformatora u

trafostanici koja je direktno spojena sa uzemljivaem, kojeg nazivamo pogonskim
uzemljivaem, a iji prelazni otpor mora biti relativno mali (oko ili ispod 2 ),
- nulti (N) i zatitni (PE) provodnici su elektriki spojeni samo u zvijezditu transformatora,
a dalje su cijelom svojom duinom razdvojeni i
- da su dostupni metalni dijelovi (kuita) troila spojeni preko zatitnog vodia (PE)
direktno na uzemljenu neutralnu taku (zvijezdite) u trafo stanici.
Na slici broj 1. prikazan je distributivni TN-S sistem, ovaj sistem se u praksi rijetko
primjenjuje, jer ima pet provodnika u trofaznom sistemu, to ga ini skupljim u odnosu na
TN-C ili TN-C-S podsisteme.
Slika broj 1. Distributivni TN-S sistem.
T N - C - S DISTRIBUTIVNI SISTEM
TN-C-S sistem je onaj, koji se u dananjoj praksi najee koristi. Ovaj sistem izvodimo iz
TN-C sistema, najee na slijedei nain: do kablovskog prikljunog ormaria (KPO) ako je
prikljuak objekta izveden podzemno ili mjernog ormara (MO) za zrani prokljuak u
trofaznom sistemu dovodimo etvoroinu mreu (3L+PEN), izvodimo pored KPO-a
dopunski uzemljiva na koji veemo dovodni nulti provodnik na tzv. inu za izjednaenje
potencijala sa koje posebno vodimo nulti (N) i zatitni (PE) provodnik do zadnjeg troila.
Nulti (N) provodnik slui samo kao aktivni dio strujnog kruga, tj. kroz njega se vraaju struje
nesimetrije kod trofaznih troila ili povratnih struja kod monofaznih troila.
Zatitni (PE) provodnik povezuje se sa pristupanim provodnim kuitima elektrinih
ureaja, tako da kroz njega teku struje samo za vrijeme trajanja kvara. Na ovaj nain se
rasteretio nulti provodnik struja kvara koje bi ga naprezale i dovodile do njegovog prekida.
Na slici broj 2. prikazan je TN-C-S distributivni sistem.
_____________________________________________________________________________________________ 7
Slika broj 2. Distributivni TN-C-S sistem.
T N - C DISTRIBUTIVNI SISTEM
TN-C distributivni sistem se najee izvodi u trofaznim etvorovodnim (3L+PEN)

simetrinim mreama, u kojima nulti provodnik nije optereen strujama nesimetrije i
povratnim strujama monofaznih troila. Kod ovog sistema nulti i zatitni provodnici su
sjedinjeni u jedan nul-zatitni (PEN) provodnik. Na slici broj 3. prikazan je TN - C distributivni
sistem.
Slika broj 3. Distributivni TN - C sistem.
_____________________________________________________________________________________________ 8
T T DISTRIBUTIVNI SISTEM
Karakteristike niskonaponskih mrea ovog sistema su:
- neutralna taka energetskog transformatora u trafostanici direktno je elektriki povezana

sa pogonskim uzemljivaem malog prelaznog otpora (uzemljiva TS - RB), sa zvijezdita
se izvodi nulti (N) provodnik koji slui za pristup faznom naponu i povrat struja
nesimetrije prema transformatoru,
- pristupana provodna metalna kuita troila uzemljena su preko vlastitih ili posebnih
zajednikih uzemljivaa, koji ne smiju biti izvedeni u blizini pogonskog uzemljivaa.
Na slici broj 4. prikazan je T T distributivni sistem.
Slika broj 4. Distributivni T T sistem.
IT DISTRIBUTIVNI SISTEM
Ovaj sistem primjenjuje se u distributivnim nadzemnim 20(10) kV mreama i

niskonaponskim mreama posebne izvedbe. Osobine ovog sistema su:
- zvjezdite energetskog transformatora (neutralna taka) u trafostanici je izolovano od

zemlje ili je spojeno na uzemljiva preko Petersonovog svitka (impedanse) za gaenje
zemljospojnih struja;
- pristupana metalna kuita troila spajaju se na poseban zatitni uzemljiva;
- prema prijanjim tehnikim normativima ovaj sistem se zvao sistemom zatitnog voda,
koji je poznat i pod nazivom zatitno uzemljenje izoliranih mrea.
Na slici broj 5. prikazan je IT distributivni sistem.
Slika broj 5. Distributivni IT sistem.

_____________________________________________________________________________________________ 9
2. ZADACI:
a) Na instalacionom panou formirati TNC i TN-C-S distributivne sisteme i

b) TT sistem prikljukom trofaznog asinhronog motora sa posebnim zemljovodom, koji se
vee na poseban uzemljiva.
3. OPREMA I PRIBOR: Ispitni pano: sa instalacionim cijevima ili kanalicama u koje je

uvuen odgovarajui broj izolovanih provodnika, montane i razvodne kutije, weco cleme i
prikljunice sa zatitnim kontaktima. Elektriarski alat: kombinovana klijeta, izvijai, klijeta
za skidanje izolacije i digitalni multimetar VC 444.
4. EME SPOJEVA:
c) Prikljuak trofaznog asinhronog motora na T T distributivni sistem.
5. ZAKLJUCI - KOMENTAR (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?!)

_____________________________________________________________________________________________ 10
Vjeba broj 2. Dejstvo elektrine struje na ovjeka.
I OVJEK U STRUJNOM KOLU (KRUGU)
ovjek moe doi u strujno kolo na vie naina. Najee ovjek dolazi u strujno kolo:
- direktnim dodirom neizolovanih dijelova ureaja ili postrojenja koji su u normalnom

pogonu pod naponom,
- indirektnim dodirom, to jest ostvarivanjem direktnog kontakta sa pristupanim
provodnim dijelovima (kuita, konstrukcije, nosai...) ureaja ili postrojenja, koji u
normalnom pogonu nisu pod naponom ali koji u sluaju kvara na izolaciji ureaja
mogu doi pod napon i
- atmosferskim pranjenjem (udar groma), u objekat ili neposrednu blizinu ovjeka.
Na slici broj 1. prikazani su karakteristini sluajevi u kojima ovjek najee dolazi u

strujno kolo.
Slika 1. Karakteristini sluajevi u kojima ovjek najee dolazi u strujno kolo.
Na slici broj 1. pod a) dodir dva voda strujnog kruga, iako ovjek stoji na izolatoru ivot mu
moe biti ugroen, jer se naao u strujnom krugu, pa struja moe tei preko faznog vodia
L3 i nul vodia, te njegovih ruku i grudnog koa. Na slici broj 1. pod b) ovjek stoji na
zemlji i ostvario je direktan kontakt sa faznim provodnikom, ime se naao u strujnom kolu.
Na slici broj 1. pod c) i d) ovjek je ostvario indirektan dodir, jer je dotakao pristupane
provodne dijelove ureaja, odnosno uzemljivaa kroz koje teku struje kvara, koje su stvorile
padove napona na metalnim dijelovima i zemlji koje je ovjek premostio i na taj nain doao
u strujno kolo, sa svim moguim posljedicama. Na slici broj 1. pod e) ovjek se naao u
neposrednoj blizini golih visokonaponskih vodova, ime je ugrozio vlastiti ivot. Naime,
dielektrina vrstoa zraka iznosi u nepovoljnim uslovima 1 kV / cm, to znai, npr. za
nazivni napon od 400 kV mi se ne smijemo pribliiti golim vodiima blie od 4 metra. Na
slici broj 2. predstavljen je prekid golog visokonasponskog (VN) voda na koji je nagazio
ovjek i doao u strujno kolo.
_____________________________________________________________________________________________ 11
Slika 2. Prekid visokonaponskog golog vodia, kombinacija

direktnog i indirektnog dodira preko napona koraka.
Da bi struja protekla kroz ovjeije tijelo moraju za to postojati odreene predpostavke, to

jest, napon dodira mora biti dovoljno visok, da savlada sve elektrine otpore koji mu se
suprostavljaju. ta je to napon dodira?
II NAPON DODIRA I NAPON KORAKA
a) napon dodira:
Dodirni napon definiemo kao razliku dva ili vie potencijala koje ovjek dodirom svoga tijela
premosti i na taj nain zatvori strujni krug, sa svim moguim posljedicama (da pri tome
doivi elektrini udar). Ovo je opta definicija i uglavnom vrijedi za direktan dodir dijelova
pod naponom, meutim, u praksi ovjek je ee izloen opasnostima od previsokog
indirektnog napona dodira. Ovaj napon definiemo kao razliku potencijala izmeu napona
na uzemljivau (ovaj napon e se pojaviti i na provodnim pristupanim kuitima ureaja
koja su uzemljena, jer se prenose putem zemljovoda), kroz koji tee struja kvara i take
zemljita koja je udaljena jedan metar od uzemljivaa. to moemo opisati slijedeim
matematikim jednainama:
Ud = Uz - Ux = 1m [V]]...(1), pri emu je:

Uz = Ik Rz [V]]...(2), pri emu je:
Ik struja kvara koja tee kroz uzemljiva [A] i

Rz otpor rasprostiranja uzemljivaa [].
Na slici broj 3. prikazan je naponski lijevak cijevastog uzemljivaa, sa prostornom

promjenom napona zemljita u blizini uzemljivaa.
_____________________________________________________________________________________________ 12
Slika broj 3. Naponski lijevak cijevastog uzemljivaa, prostorna

promjena napona zemljita u blizini uzemljivaa.
Na slici broj 4. prikazana je u ravni promjena napon koraka i napon dodira u naponskom
lijevku cijevastog uzemljivaa.
Slika broj 4. Promjena napon koraka i napon dodira

u naponskom lijevku cijevastog uzemljivaa.
Sa slike broj 4. vidimo da pored napona dodira u blizini uzemljivaa vreba nas jo jedna
opasnost a to je napon koraka. ta je to napon koraka?
_____________________________________________________________________________________________ 13
b) napon koraka:
Napon koraka definiemo kao razliku dva potencijala u naponskom lijevku uzemljivaa koje
ovjek jednim svojim korakom premosti i na taj nain zatvori strujni krug, sa svim moguim
posljedicama (da doivi elektrini udar). Opisujemo ga slijedeim matematikim
jednainama:
Uk = Ux Ux+1m [V]]...(3), pri emu je:
Ux napon u bilo kojoj taki naponskog lijevka uzemljivaa [V] i

Ux+1m napon u bilo kojoj taki naponskog lijevka uzemljivaa koja je od prve udaljena 1 m.
[V].
III OPASNOSTI OD ELEKTRINE STRUJE
Definiimo elektrinu struju. ta je to elektrina struja? U dosadanjoj literaturi postoji niz

razliitih definicija, koje su uoptene ili djelimino tane. Na ovom stepenu saznanja,
elektrinu struju definiemo kao organizovano kretanje nosilaca elektriciteta
(elektrona, jona i upljina) kroz provodnik (vodljivu sredinu) pod dejstvom elektrinog
polja, odnosno napona. Elektrinu struju moemo definisati i kao pojavu koja se
manifestuje u vidu kretanja elektriciteta (naboja).
Mi elektrinu struju ne vidimo kad ona tee kroz provodnike, ali zato moemo vidjeti ili
osjetiti njena dejstva ili uinke. Najpoznatija dejstva elektrine struje su: svjetlosno, toplotno,
hemijsko, elektromagnetno, mehaniko, bioloko i tako dalje.
IV DJELOVANJE ELEKTRINE STRUJE NA OVJEKA
Elektrina struja, prolazei kroz tijelo ljudi ili ivotinja, moe izazvati: mehaniko, toplotno,
hemijsko i bioloko dejstvo.
Toplotno dejstvo, pri kojem se tijelo zagrijava, to izaziva nastajanje unutranjih i

vanjskih opekotina. Naime, na mjestima gdje struja ulazi u ovjeiji organizam i na
mjestima gdje izlazi iz organizma nastaju opekotine koje mogu biti izuzetno teke. Ove
opekotine su vidljive, mnogo se lake lijee nego unutranje opekotine, koje nastaju prije
svega na organima koji su sastavljeni od njenih i finih tkiva, kao to su bubrezi, plua, jetra,
crijeva itd. Unutranje opekotine su opasnije, jer se nevide, oteuju vitalne organe, bez
kojih ovjek ne moe ivjeti.
Slika broj 5. Traume izazvane toplotnim dejstvom elektrine struje.
_____________________________________________________________________________________________ 14
Mehaniko dejstvo, zbog kojeg pri strujama velikih jakosti dolazi do razaranja tkiva na
mjestima ulaza i izlaza struje iz tijela.
Slika broj 6. Traume izazvane mehanikim dejstvom elektrine struje.
Hemijsko dejstvo, koje se manifestuje kroz kidanje (razlaganje) veza meu najsitnijim
dijelovima ljudskog organizma - elijama. Naime, elektrina struja prilikom prolaska kroz
ovjeije tijelo vri razlaganje krvi na njene sastavne dijelove, tj. izaziva kljuanje krvi i vri
njenu elektrolizu. Poznata je uloga krvi kao organa, ona prije svega snabdijeva mozak
kisikom, bez kojeg ovjek ne moe ivjeti due od 9. minuta. Ako se mozak ne snabdijeva
kisikom due od 5. minuta nastaju trajna oteenja mozga koja se ne mogu sanirati.
Bioloko dejstvo, koje moemo podijeliti na udarno i oscilatorno. Udarno dejstvo izaziva
kontrakciju miia, grenje i paralizu disajnih organa i prestanak disanja, paralizu rada
sranog miia i njegov zastoj. Oscilatorno dejstvo (ima samo izmjenina struja pa je ona i
opasnija za ovjeka, a naroito struja industrijskih frekvencija izmeu 42 i 60 Hz), dovodi do
treperenja sranih komora pri jainama struje veim od 20 mA (miliampera).
Sva djelovanja struje mogu izazvati lake i tee povrede, pa i smrtne sluajeve. Na teinu
ozljede utiu jaina struje i visina napona koji tjera struju, zatim, vremensko trajanje prolaska
struje kroz organizam, put prolaska struje, visina frekvencije i individualne osobine
organizma.
Elektrina struja djeluje na ovjeka samo kad se on nae u zatvorenom strujnom kolu.
Opasnosti koje ona izaziva su ELEKTRINI UDAR i ELEKTRINE TRAUME.
ELEKTRINI UDAR obino ozljeuje cijeli organizam i ne ostavlja vanjske vidljive znake.
Elektrini udar je najopasniji oblik ozljede od elektrine struje i najee dovodi do smrti.
Obino nastaje kad elektrina struja prolazi kroz grudni ko i zahvata srce. Smrt pri
elektrinom udaru nastaje zbog paralize disajnih organa (plua) ili paralize rada srca, a
najee oboje.
ELEKTRINE TRAUME. U elektrine traume, osim opekotina i mehanikih povreda,

ubrajamo i ozljede oiju elektrinim lukom. Posebno je opasno ako se kod ozlijeenog
pojavi ok. To je teka smetnja u krvotoku i ivanom sistemu.
_____________________________________________________________________________________________ 15
V GRANICA DOPUTENIH STRUJA
Prema saznanjima Meunarodne elektrotehnike komisije (IEC), o dejstvima jaine struje na

ovjeiji organizam, sainjen je dijagram (prikazan na slici broj 7.) sa 4. zone opasnosti, koji
uzimaju u obzir vrijeme proticanja struje kroz ovjeka i jaine struje. Sa dijagrama vidimo da
struje imeu 10 i 15 mA mogu neogranieno dugo tei kroz ovjeije tijelo a da ne ostave
nikakve posljedice.
Slika broj 7. Podruja djelovanja struje prema IEC-u.
Dalje vidimo da su struje jaine preko 1000 mA, odnosno 1 A opasne ako se ne prekinu u
roku od 10 ms.
Znai, jaina struje koja e protei kroz ovjeije tijelo, iskljuivo zavisi od visine napona
(UL) koji vlada izmeu dodirnih taaka ovjeijeg tijela preko kojih je ovjek u strujnom kolu i
otpora (impedanse - ZL) koji se suprostavljaju prolasku struje. Razmotrimo ovu injenicu
malo detaljnije.
Na slici broj 8. ematski su predstavljeni otpori koji se suprotstavljaju prolasku struje kroz
ovjeiji organizam kad se on nae u ukljuenom strujnom kolu. Znai, prolasku struje
suprotstavljaju se slijedee elektrine otpornosti: prelazni otpor na ulazu struje (RPRU), otpor
koe na ulazu struje u ovjeiji organizam (RKOU), unutranji otpor ovjeijeg tijela (RUT),
otpor koe na izlazu struje iz organizma (RKOI), prelazni otpor na izlazu struje (RPRI), i otpor
zemlje (RZ). Znamo iz iskustva da otpor koe zavisi da li je ista suha ili vlana i koliki vlada
napon izmeu ulaza i izlaza struje u ovjeiji organizam.
_____________________________________________________________________________________________ 16
Slika broj 8. Otpori koji se suprostavljaju prolasku struje kroz ovjeiji organizam.
Na slici broj 9. prikazan je dijagram ovisnosti otpornosti koe o visini napona koji vlada
izmeu ulaza i izlaza struje u ovjeiji organizam. Sa dijagrama vidimo da otpor koe
ovjeijeg tijela za napon od 100 V iznosi izmeu 10 k i 100 k, dok za napone vee od
120 V on je praktiki jednak nuli (iznosi ispod jednog ). Znai, napon vei od 100 V izvri
proboj otpora koe (spali kou), zatim, pri istom naponu dolazi do pada prelaznog otpora na
ulazu i izlazu, pa se prolasku struje kroz ovjeije tijelo praktiki suprostavlja samo
unutranji otpor ovjeijeg tijela (otpor kostiju, krvi i miia), koji iznosi oko 1 k.
Imajui sve naprijed izneseno Tehnikim propisima je odreena donja granica opasnih
struja koja iznosi izmeu 20 i 30 mA (miliampera). Prema VDE 0100 gornja granica
opasnih struja industrijske frekvencije 50 Hz iznosi 50 mA.
Naime, struja frekvencije 50 Hz jaine 50 mA, izaziva nesvjesticu, smetnje u disanju i smrt
izazvanu treperenjem sranih komora. Dok, jednosmjerna struja jaine 50 mA izaziva
nesvjesticu i smetnje u disanju, ali ne i smrt.
Njemaki propisi VDE 0100 odredili su najvee dozvoljene dodirne napone za struje
frekvencije 50 Hz. I to za normalne uslove rada (kad se oekuje sa velikom sigurnou da
e pored unutranjeg otpora ovjeijeg tijela biti i otpor stajalita ovjeka - pod, obua itd.),
najvei dozvoljeni dodirni napon iznosi:
UL1 =RUT * IL1= 1000 * 50 * 10-3 = 50 V(4), pri emu je:
L - limitirane veliine napona i struje; RUT najmanji mogui unutranji otpor ovjeijeg
tijela.
_____________________________________________________________________________________________ 17
Za specifine uslove rada (kotlovnice, plinske stanice, kupaonice, metalne posude)

najvei dozvoljeni dodirni napon iznosi:
UL2=RUT * IL2 = 1000 * 25 * 10-3 = 25 V(4), pri emu je:
IL2= 25 mA donja granica opasnih struja industrijske frekvencije 50Hz.
I za jednosmjernu struju najvei dozvoljeni dodirni naponi iznose: UL1 = 120 V i UL2= 60 V.
Slika broj 9. Ovisnost otpora koe ovjeijeg tijela o visini napona

koji vlada na dijelovima tijela gdje struja ulazi u organizam i izlazi iz organizma.
Opasnost od elektrine struje zavisi od vremena njenog proticanja kroz ovjeiji organizam.
to je vrijeme proticanja kroz organizam due, povrede su tee i opasnije, a smrtna
opasnost vea. Djelovanje elektrine struje na ovjeka srazmjerno je proizvodu jaine struje
i vremena proticanja struje kroz organizam.
Q=I * t [As](5); pri emu je:
Q - koliina naboja (elektriciteta) [As], I - jaina struje [A] i t - vrijeme proticanja[s].
Znai, na ovjeka e isto djelovati jaina struje od 0,08 A u trajanju 1 sekunde, kao i
struja jaine 80 A u trajanju od 0,001 sekunde. Zbog toga su propisima odreeni najvii
oekivani naponi dodira u zavisnosti od vremena iskljuenja strujnog kola, kako je to
prikazano u tabeli br 1.
_____________________________________________________________________________________________ 18
Tabela broj 1. Najvii oekivani napon dodira u zavisnosti od vremena iskljuenja
Najdue dozvoljeno vrijeme Najvii oekivani napon dodira U[V]

iskljuenja u sekundama
Normalni uslovi Loi uslovi
t[s]
<50 <25
5 50 25
2 56 27
0,8 68 35
0,4 105 54
0,2 210 100
0,1 350 160
Istraivanja su pokazala da nema teih povreda organizma ako koliina elektriciteta

(naboja) ne prelazi 20 mAs. Ali, ako koliina naboja prelazi 70 mAs, tad nastaju teke
povrede i smrt.
Visokofrekventne struje 500 kHz do 1000 kHz nisu opasne, pa se koriste u medicini u
nekim terapijama.
Osim opasnog napona i jaine struje, vaan je i put prolaska struje kroz organizam.
Najopasniji su sluajevi: ruka ruka; ruka noga i glava noga, kako je to na slici
broj 10. prikazano, jer u svim sluajevima struja tee kroz grudni ko i srce.
Slika broj 10. Najopasniji putevi prolaska struje kroz ovjeiji organizam.
Ishod povrede zavisi od individualnih osobina svakog organizma. Neke bolesti organizma
poveavaju osjetljivost na prolaz elektrine struje. Ljudi koji boluju od tuberkuloze ili bolesti
srca osjetljiviji su i fizioloke reakcije kod njih su jae.
_____________________________________________________________________________________________ 19
Vjeba broj 3: Tehnike mjere zatite od direktnog i indirektnog dodira.
I VRSTE ZATITA ZA ELEKTRINE NAPRAVE
Njemaki propis VDE 0720 svrstao je elektrine ureaje i naprave u tri klase, i to:
- ureaji zatitne klase I sa zatitnim PE provodnikom, koji imaju pogonsku izolaciju

namotaja i prikljuak za zatitni (PE) vod, kod kog preko zatitnog provodnika i
pristupanog provodnog dijela (kuita) teku struje kvara, koje izazivaju djelovanje
zatitnih ureaja. Ovi ureaji imaju na sebi oznaku .
- ureaji zatitne klase II sa zatitnom izolacijom, su ureaji koji pored osnovne
(pogonske) izolacije imaju izolaciono kuite, tako da u sluaju proboja osnovne
izolacije pristupano kuite ne vodi struju ime se sprjeava elektrini udar, ovi ureaji
na svom kuitu imaju oznaku i
- ureaji zatitne klase III, koji za svoj rad koriste izmjenini napon do max. 50 V i 120
V jednosmjerni napon, ovi naponi mogu biti i nii, tj. 25 V izmjenine struje i 60 V
jednosmjerne struje. Oni na svom kuitu imaju slijedei znak: .
Ostale vrste zatita po ovom propisu neemo razmatrati.
II TEHNIKE MJERE ZATITE
Zatita se provodi odgovarajuim mjerama kako bi se:
a) onemoguio dodir ovjeka sa bilo kojim dijelom ureaja ili postrojenja pod naponom -
direktan dodir,
b) ograniila jaina struje kroz ovjeije tijelo i
c) ograniila jaina struje i vrijeme prolaska struje kroz organizam ovjeka na bezopasne
veliine.
Zatitne mjere od elektrinog udara
Do elektrinog udara, tj. do patofiziolokog dejstva, elektrine struje na iva bia moe doi
zbog:
a) direktnog dodira dijelova pod naponom, tj. dodira ljudi i ivotinja sa dijelovima
elektrine opreme ili instalacije koji se nalaze pod naponom, odnosno uslijed,
b) indirektnog dodira, tj. dodira ljudi i ivotinja sa pristupanim provodnim kuitima, koja
su zbog proboja osnovne izolacije dola pod napon.
a) zatite od direktnog dodira dijelova maina i ureaja pod elektrinim naponom
Najvea opasnost pri radu sa elektrinim mainama i postrojenjima nastaje prilikom dodira
provodnika koji su pod faznim ili meufaznim naponom (220-380 V). Zbog toga elektrine
naprave i instalacije moraju biti tako izvedeni da je onemoguen direktan dodir njihovih
dijelova pod naponom.
Zatite od direktnog dodira izvode se na vie naina, a najee:
- izolovanjem,
- udaljavanjem,
- ugraivanjem,
- ograivanjem,
- izvoenjem izolacionih podova, zidova i stropova u prostoriji,
- ugradnjom pokretnih i nepokretnih prepreka itd.
_____________________________________________________________________________________________ 20
Izolovanje kao zatitna mjera, izvodi se tako da sve dijelove pod naponom, koji se nalaze
na dohvat ruke, izolujemo odgovarajuom izolacijom, pravilno dimenzionisanom na
elektrina narezanja i otpornom na tetna djelovanja (udar, starenje, nagrizanja itd.).
Izolacija se mora kontrolisati za vrijeme proizvodnje ureaja, nakon odreenog vremena i
nakon svakog remonta. Nakon svake kontrole sainjava se pisani izvjetaj koji se uva
zajedno sa ostalom domumentacijom o ureaju. Obavezno se vri poreenje rezultata
mjerenja sa ranijim i donosi konaan sud o kvalitetu izolacije.
Udaljavanje ostvaruje se postavljanjem golih dijelova postrojenja koja su pod naponom

izvan domaaja ruku, i to u zatvorenim prostorijama, tako da su 2,5 m uzdignuti iznad
mogueg stajalita, ili 1,25 m udaljeni vodoravno ili nanie. Goli nadzemni provodnici moraju
imati sigurnosnu visinu koja iznosi najmanje 4. m za nepristupana podruja do 7. m u
naseljenim mjestima.
Sigurnosna visina je najmanje vertikalno rastojanje najnie take golog provodnika od

zemlje pri temperaturi od +400 C ili pri temperaturi -50 C+ dodatni teret od snijega i leda. Na
slici broj 1. predstavljeno je izvoenje zatitne mjere udaljavanje u zatvorenim prostorijama.
Slika broj 1. Zatita od direktnog dodira udaljavanjem u zatvorenom prostoru.
Ugraivanjem ureaja pod naponom u provodna ili izolovana kuita spreava se pristup
provodnim dijelovima koji su pod naponom, a samim tim izbjegava se direktan dodir istih.
Ukoliko kuita imaju vrata za pristup mjerno-zatitnim napravama, tad se prikljune
stezaljke i kleme naprava dodatno zatiuju izolacionim poklopcima, koji se mogu skidati,
ali samo kad se razvodni ureaj dovede u beznaponsko stanje.
Na slici broj 2. pod a) prikazano je ugraivanje instalacionih osiguraa u kuite sa vratima,

a pod b) prikazano je principijelno izvoenje zatite od direktnog dodira ograivanjem
cijelog postrojenja.
_____________________________________________________________________________________________ 21
Slika broj 2. Zatite od direktnog dodira dijelova pod naponom: pod a) ugraivanjem opreme u ormar
i pod b) ograivanjem neprobojnom ogradom cijelog postrojenja.
Ograivanje je mjera zatite koja se provodi kada se zatitnim mreama ili ogradama
spreava pristup postrojenju koje je pod naponom. Ova mjera se najee izvodi kod
postrojenja koja su izvedena na otvorenom prostoru, kada je jeftinije izvesti postrojenje na
otvorenom nego graditi zgradu. Naime, cijelo postrojenje se ogradi dovoljno visokom i
neprobojnom ogradom, koja spreava pristup neovlatenim licima i ivotinjama. Ograda se
obavezno uzemljuje i oko nje se vri oblikovanje potencijala kako bi se smanjio napon
koraka koji je naroito opasan za ivotinje, zbog velikih koraka koje prave pri hodanju. Na
slici broj 2. pod b) prikazan je principijelni nain ograivanja elektrinog postrojenja.
b) zatite od previsokog indirektnog napona dodira
1) stara podijela sistema zatite od previsokog indirektnog napona dodira:

Ovu podijelu spominjemo zbog injenice da u praksi imamo jo uvijek objekata koji su
izvedeni znatno ranije, prije nego to su doneseni novi propisi, te da su na njima primjerene
zatite koje se u dananjoj praksi ne izvode. Meutim, mi te objekte i danas koristimo i
odravamo postrojenja i instalacije u njima, vrimo provjeru ispravnosti i funkcionalnost
izvedenih zatita, te izdajemo odgovarajue ateste. U ove sisteme spada:
- nulovanje (strujno i bezstrujno),

- zatitno uzemljenje,
- zatitno izolovanje,
- upotreba malog radnog napona,
- elektrino-galvansko odvajanje,
- zatitni ureaji diferencijalne struje (ZUDS),
- zatitne naponske sklopke (ZN) i
- sistem zatitnog voda.
2) nova podijela sistema zatite od previsokog indirektnog napona dodira:
Sticanjem novih saznanja i iskustava, javila se potreba izmjene Tehnikih propisa iz oblasti
zatite od previsokog indirektnog napona dodira. Tako je JUS N. B2. 741, kojeg je preuzeo
BAS (bosanski standard), zatite od indirektnog dodira svrstao u slijedee grupe:
- automatsko iskljuivanje napajanja mjesta kvara, da bi ova zatita bila efikasna

pristupani provodni dijelovi ureaja moraju se preko PE provodnika povezati sa
zemljom, zatim, obavezno se u objektu izvodi glavno i dopunsko izjednaenje
_____________________________________________________________________________________________ 22
potencijala. Propisuju se posebni uslovi za svaki distributivni sistem (TN i TT), kako bi
zatita bila efikasna. Sutina zatite sastoji se u tome, da struja kvara bude dovoljno
velika-jaka, kako bi izazvala sigurno djelovanje zatite u to je mogue kraem
vremenskom periodu, tj. pregorijevanje topljivog umetka instalacionog osiguraa ili
iskljuenje automatskog osiguraa-prekidaa ili druge prekostrujne zatite. Pojava
povienog napona dodira na pristupanim provodnim dijelovima, mora se eliminisati u
to kraem vremenskom periodu,
- upotreba ureaja klase II, svrha zatite izolovanjem sastoji se u tome da se uz

postojeu pogonsku izolaciju ureaji opreme jo dodatnom zatitnom izolacijom, kako u
sluaju kvara na pogonskoj (osnovnoj) izolaciji, korisnik ne bi doao pod napon. Zatita
izolovanjem izvodi se tako da se izolacionim materijalom obloe svi metalni dijelovi koji
u sluaju kvara dolaze direktno ili indirektno pod napon. Kuita malih prenosnih
ureaja kao to su: rune builice, fenovi za kosu, mlinovi za kafu, mikseri itd. izrauju
se od takvih izolacionih materijala koji su otporni na mehanika, hemijska i druga
oteenja. Drugi oblik zatite zatitnim izolovanjem je ugradnja izolacionih umetaka
izmeu vanjskih metalnih kuita i unutranjih dijelova troila pod naponom (plastini
zupanici, osovine i dr.) to jo vie pridonosi kvalitetu njihove zatitne izolacije.
Ovakva troila prikljuuju se na elektrinu mreu pomou savitljivih izolovanih
provodnika koji su na jednom kraju fiksirani na prenosne ureaje. Prikljuni provodnici
nemaju zatitni provodnik u svom sastavu, na svom kuitu imaju ovakav znak - . Ako
je zatita zatitnim izolovanjem pravilno izvedena, ona prua veliku sigurnost. U
posljednje vrijeme ovaj oblik zatite sve vie se primjenjuje, jer konstruktori ureaja
imaju na raspolaganju iroku lepezu kvalitetnih izolacionih materijala, ija je cijena
prihvatljiva,
- mali radni i sigurnosni napon, pod malim radnim i sigurnosnim naponom

podrazumijeva se napon izmjenine struje do 50 V. Ovi naponi se koriste u izrazito
nepovoljnim uslovima rada, kakvi su, na primjer, radovi sa elektrinim ureajima na
metalnim konstrukcijama, kotlovnicama, garaama i dr. To je djelotvorna zatitna
mjera, jer u sluaju kvara nastala struja kvara je ispod doputene granice opasnosti.
Male radne i sigurnosne napone dobivamo pomou posebnih sigurnosnih
transformatora, pretvaraa ili raznovrsnih galvanskih elemenata. Male radne i
sigurnosne napone primjenjujemo za rune svijetiljke, elektrini alat, djeije igrake.
Ova zatitna mjera je dosta ograniena, jer se mogu koristiti ureaji manjih snaga. Na
slici broj 3. prikazana je runa prenosna svijetiljka za osvijetljenje autokanala u
garaama.
Slika broj 3. Runa prenosna svijetiljka za osvijetljenje autokanala u garaama.
_____________________________________________________________________________________________ 23
- elektrino odvajanje, ovaj sistem zatite izvodi se tako, to se strujni krug nekog
troila galvanski odvaja od ostale mree. Ovaj nain zatite provodi se pomou
sigurnosnog transformatora za elektrino odvajanje, kako je to na slici broj 4.
prikazano. Ako u tako galvanski odvojenom strujnom krugu i nastupi kvar na izolaciji, a
ovjek dotakne dio ureaja pod naponom, kroz njega a protei bezopasna struja
greke-kvara, jer se zatvara samo preko kapacitivnih otpora izolacije i prikljunog kabla
troila. Vea bi opasnost bila samo onda kada bi istovremeno dolo do dozemnog
spoja prikljunog kabla i proboja izolacije na troilu. Ako je zatitni transformator
prenosiv, onda se on mora zatititi dodatnom izolacijom, tj. mora pripadati ureajima
klase II.
Slika broj 4. Elektrino odvajanje pomou prenosivog sigurnosnog

transformatora koji je smjeten u izolaciono kuite.
- zatitne strujne sklopke (zatitni ureaji diferencijalne struje), kao zatitna mjera-
sistem od previsokog i opasnog indirektnog napona dodira primjenjuje se i automatsko
iskljuivanje napajanja mjesta kvara sa zatitnim ureajem diferencijalne struje (Fid
sklopka). Zatitna strujna sklopka moe se koristiti za zatitu od indirektnog dodira
praktino u svim vrstama sistema. Isto tako, visokoosjetljiva zatitna strujna sklopka
moe se upotrijebiti i kao dodatna zatita od direktnog dodira. Zatitna strujna sklopka
e reagirati i iskljuiti napajanje ako je struja I, koja tee kroz tijelo ovjeka vea od
proradne struje sklopke (In), a to su sklopke najvee osjetljivosti koje se danas
proizvode, tj. 10 mA i 30 mA. Donja granica tetnog uticaja elektrine struje na ovjeka
je izmeu 15 mA i 30 mA, pa je proradna struja od 30 mA dovoljna za sigurnu zatitu
od previsokog indirektnog napona dodira. ta je to zatitna strujna sklopka? To je u
stvari jedan sumarni - diferencijalni strujni transformator koji u svakom trenutku poredi
struje to izlaze iz sklopke sa strujama koje se vraaju u sklopku, i ukoliko te struje
prekorae konstrukcijom odreenu granicu (1000 mA; 500 mA; 300 mA; 100 mA; 30
mA i 10 mA) elektromehaniki okida e iskljuiti takvo strujno kolo, jer e registrovati
kvar.
_____________________________________________________________________________________________ 24
Zatitna strujna sklopka, u osnovi se sastoji od tri funkcionalna dijela :
1. sumarnidiferencijalni strujni transformator za detekciju diferencijalne struje,

2. elektromehaniki mehanizam, koji pretvara elektrinu veliinu u mehaniki pomak,
3. isklopni mehanizam sa glavnim kontaktima, koji iskljuuje strujni krug u kvaru.
Slika broj 5. Principijelni prikaz trofazne strujne sklopke.
Kroz jezgro strujnog sumarnog transformatora, krunog oblika, napravljenog od visoko-

kvalitetnih magnetnih materijala, prolaze svi radni vodii tiene instalacije, ukljuujui i nulti
vodi. Ovi vodii predstavljaju primarni namotaj transformatora.
Na slici broj 5. predstavljen je principijelni prikaz trofazne strujne sklopke. Suma struja kroz
jezgro transformatora u normalnom reimu je jednaka nuli:
I L1 + I L 2 + I L 3 + I N = 0.... (1),
odnosno diferencijalna struja kroz transformator je jednaka nuli (In= 0) i u sekundarnom

namotaju se ne inducira elektromotorna sila.
U sluaju da u instalaciji, koja se titi strujnom zatitnom sklopkom, nastane bilo kakav kvar,
potei e izvjesna struja kvara kroz uzemljenje. Tada povratna struja kroz jezgro strujnog
sumarnog transformatora nije vie jednaka ulaznoj struji (I), nego se od nje razlikuje za
neku odreenu vrijednost, tj. (I - I ; - vidi sliku broj 6.), razlika struja-diferencija, stvorit e
magnetno polje koje tee kroz magnetno jezgro, ovo polje e u sekundaru transformatora
_____________________________________________________________________________________________ 25
indukovati elektromotornu silu (napon), koji e kroz namotaj elektromagneta protjerati struju
koja e djelovati na elektromehaniki mehanizam, a ovaj na okida koji iskljuuje napajanje
mjesta kvara.
Slika broj 6. Principijelni prikaz monofazne strujne sklopke.
Primjena Fid sklopke mogua je u TN -S, TN -C-S i TT sistemu bez ikakvih uslovljavanja.
Osnovni uslov zatite u TN S i TN C S sistemu je:
UZ
Zp (2), pri emu je:
I n
Zp impedansa (otpor) petlje kojim tee struja kvara [];

UZ napon prema zemlji (fazni napon) [V];
In proradna struja sklopke [A].
Ako jednainu (2) izrazimo rijeima, onda to znai: da je osnovni uslov za primjenu zatitne
strujne sklopke u TN S i TN C S sistemu, da impedansa (otpor) petlje kojom tee
struja kvara bude manji ili jednak odnosu napona prema zemlji i proradne struje zatitne
strujne sklopke.
_____________________________________________________________________________________________ 26
Na primjer, ako imamo zatitnu strujnu sklopku (Fid), ija je proradna struja In = 30 mA,
postavlja se pitanje, koliki moe biti otpor (impedansa) petlje da bi zatita bila efikasna?
Na osnovu jednaine (2) moemo izraunati otpor petlje:
UZ 220
Zp= = = 7333,33 .
I n 30 10 3
Ovaj uslov je praktiki uvijek ispunjen u svakoj niskonaponskoj mrei sa uzemljenim

zvijezditem, jer impedansa transformatora je veoma mala, kao i impedansa glavnih
napojnih vodova, najvei otpor i to samo omski imaju instalacioni provodnici u elektrinoj
instalaciji, koji su opet relativno kratki, ija duina u prosjeku iznosi oko 10 - tak metara.
Osnovni uslov zatite u TT sistemu je: da otpor rasprostiranja zatitnog uzemljivaa na

koji su povezana dostupna provodna kuita, bude manji ili jednak odnosu najvee
vrijednosti dozvoljenog dodirnog napona i proradne struje sklopke, tj.:
Ud
RA (3), pri emu je:
I n
RA otpor rasprostiranja zatitnog uzemljivaa [];
Ud - najvee vrijednosti dozvoljenog dodirnog napona[V] i ;
In proradna struja sklopke [A].
Izraunajmo koliki smije biti otpor rasprostiranja zatitnog uzemljivaa u T T mrei, ako je
proradna struja Fid sklopke, In = 30 mA!
Na osnovu jednaine (3) imat emo:
Ud 50
RA = = 1670 ,
I n 30 10 3
a za dodirni napon od 25 V, otpor rasprostiranja uzemljivaa smije iznositi:
Ud 25
RA = = 833,33 .
I n 30 10 3
Ove otpore rasprostiranja lako postiemo sa najjednostavnijim uzemljivaima, tj, FeZn

trakom duine 5 10 m. ili cjevastim FeZn uzemljivaima (1/2) cola duine jedan metar.
Na osnovu svega iznesenog o Fid sklopkama, moemo zakljuiti da je ova zatita izuzetno
efikasna i da je veoma lako ispuniti uslove za njenu efikasnost u dva distrubutivna sistema.
Naime sklopka efikasno djeluje i na spreavanju nastanka i irenja poara na
elektroinstalacijama i ureajima, jer i najmanji proboj ili slabljenje izolacije dovodi do pojave
razlike struja, a samim tim i djelovanja - iskljuenja sklopke.
NAPOMENE:
1. Fid sklopka ne titi strujna kola od struja kratkih spojeva!

2. Savremene Fid sklopke imaju ugraenu i bimetalnu zatitu, tako da tite
vodove i od struja preoptereenja!
_____________________________________________________________________________________________ 27
Vjeba broj 4: Ispitivanje promjene elektrine otpornosti arne niti sijalice u funkciji
promjene temperarture R = f ().
1. UVOD
U prvom razredu kad smo prouavali otpornike, rekli smo da otpornike dijelimo prema:
- stalnosti otpora,
- prema nainu izrade,
- prema karakteristici,
- prema temperaturnoj ovisnosti itd.
Prema ovisnosti otpora o temperaturi, otpornike smo podijelili na:

- temperaturno neovisne otpornike i
- temperaturno ovisne otpornike.
Temperaturno ovisne otpornike podijelili smo na:

- otpornike sa pozitivnim temperaturnim koeficijentom (tzv. PTC otpornici), iji otpor
raste sa porastom temperature ambijenta u kojem se otpornici nalaze i
- otpornike sa negativnim temperaturnim koeficijentom (tzv. NTC otpornici), iji otpor
opada sa porastom temperature.
Porast temperature, sigurno je, utie na vrijednost specifinog, a time i elektrinog otpora, o
emu moramo voditi rauna. Iskustvo je potvrdilo, da povienje temperature razliito utie
na promjene specifinog otpora razliitih materijala, a time i njihovog elektrinog otpora.
Promjena elektrinog otpora srazmjerna je porastu temperature u granicama od poetne
sobne temperature (20 0C) do 100 0C. Ovu promjenu odreuje temperaturni koeficijent
otpora (), koji za svaki materijal ima razliitu vrijednost.
Temperaturni koeficijent nam pokazuje koliko e se promjeniti otpor od jednog oma

nekog materijala, ako mu se temperatura povea za 1 0C.
Temperaturni Temperaturni
Naziv materijala koeficijent Naziv materijala koeficijent otpora
otpora [1/0C] [1/0C]
Srebro +0,004 elik +0,0062
Bakar +0,0039 Hromnikal +0,00011
Aluminijum +0,0042 Mesing +0,002
Volfram +0,0041 Nikelin +0,0003
Olovo +0,0041 Manganin +0,00045
Zink +0,0042 Konstantan +0,00003
Nikal +0,004 Grafit Od
Platina 0,0034 Retortni ugalj -0,0002
eljezo +0,0024 Silit do -0,0007
Mesing +0,002 Rastvor soli i kiselina -0,025
Tabela temperaturnih koeficijenata otpora za neke materijale
Iz prethodne tabele vidimo da neki materijali imaju pozitivan a neki negativan temperaturni
koeficijent . Materijali koji imaju pozitivan temperaturni koeficijent , njihov otpor raste sa
porastom temperature, dok materijali koji imaju negativan temperaturni koeficijent , njihov
otpor sa porastom temperature opada.
_____________________________________________________________________________________________ 28
Porast otpora pri promjeni temperature
Otpornosti materijala raunamo pri sobnim temperaturama od +20 0C, koji nazivamo hladni
otpor. Ali, nas u praksi zanimaju vrijednosti otpora provodnika i otpornika pri povienim
temperaturama, tj. u zagrijanom stanju, koje nazivamo topli otpor,
Ako pri temperaturi +20 0C provodnik ili otpornik ima otpor Rh, onda e se pri promjeni
temperature za 1 0C promjeniti njegov otpor za Rh. Ako se temperatura promjeni za
0
C, njegov otpor sada e se promjeniti za Rh , gdje je: razlika izmeu bilo koje
postignute temperature i sobne (poetne) temperature +20 0C. Znai, ukupni otpor
provodnika ili otpornika pri povienoj temperaturi, tzv. topli otpor (Rt) dobit emo ako
poetnom, tzv. hladnom (Rh) otporu dodamo promjenu otpora, to moemo matematiki
izraziti jednainom:
Rt = Rh + Rh = Rh(1+ )...(1).
Ako promjenu temperature izrazimo kao razliku krajnje i poetne temperature, tj:
= 2 1 ...(2),
pri emu je: 1 sobna temperatura, tj. : 1=+20 0C;
Rt topli otpor [];

Rh hladni otpor [].
Ako ove izraze uvrstimo u jednainu (1), dobit emo konaan izraz za izraunavanje otpora
provodnika ili otpornika u funkciji promjene temperature (u linearnom podruju do 100 0C):
R = R20 [1+ (-20) ]...(3).
Ako jednainu (3) rijeimo po dobit emo jednainu za izraunavanje temperature za bilo
koju izmjerenu jainu struje i visinu napona, odnosno izraunatu vrijednost otpora primjenom
Omovog zakona, tj.:
R R20
=
R20
+20 =20+
R
R20
[ C ]...(4); pri emu je:
0
- R= U [V ] 1000 = ...[] ...(5) izraunati otpor za svaki par izmjerene struje i napona,
I [mA]
- R = R- R20...(6),
- R20 [] izmjereni elektrini otpor arne niti pri sobnoj temperaturi od +20 0C,
- = 0,0041 [1/0C] temperaturni koeficijent volframa.
Princip rada sijalice sa arnom niti, zasniva se na Toplotnim Dulovim gubicima koje
stvara elektrina struja na elektrinom otporu arne niti sijalice. Naime, nit se ugrije do te
mjere da ona poinje emitovati kratkotalasno termiko zraenje.
Dio elektrine energije pretvara se u elektromagnetno zraenje, koje se veim djelom sastoji
od infracrvenog zraenja i vrlo malo ultravioletnog zraenja. Dio vidljivog spektra svjetlosti
iznosi maksimalno do 5%, ali najee je to 2-3%, sve ostalo su gubitci, uglavnom toplotni
koji zrae u okolni prostor.
_____________________________________________________________________________________________ 29
Za izradu arnih niti danas se uglavnom koristi volfram, ija je taka topljenja 3422 15 0C.
Radna temperatura arne niti dananjih sijalica sa arnom niti kree se izmeu 2300 0C i
2900 0C. Poto volfram ima pozitivan temperaturni koeficijent ( = +0,0041 1/0C), namee se
logian zakljuak da e se i arna nit sijalice ponaati kao PTC otpornik. Na slici broj 1.
prikazana je promjena elektrinog otpora arne niti sijalice nazivne snage 60 W i nazivnog
napona 12 V. Na slici broj 2. prikazan je izgled arne niti sijalice u trenutku poetka
zagrijavanja.
Slika broj 1. Ovisnost elektrine otpornosti sijalice sa arnom

niti o naponu [R=f(U)], nazivne snage 60 W i nazivnog napona 12 V.
Slika broj 2. Izgled arne niti sijalice u trenutku poetka zagrijavanja.
_____________________________________________________________________________________________ 30
Na slici broj 3. prikazana je karakteristika PTC otpornika, otpor u funkciji promjene

temperature, R = f (T).
Slika broj 3. Promjena elektrinog otpora PTC otpornika, R=f(T).
2. ZADACI:
a) Ispitati promjenu elektrine otpornosti u funkciji promjene temperature [R= f()], arne
niti sijalice, koja je izraena od volframa ( = + 0,0041 1 /0C), ija je nazivna snaga
P=...[W] i nazivni napon U=220 V; 50 Hz. Ispitivanje izvriti tako, to, prvo ommetrom
treba izvriti mjerenje omskog otpora arne niti (R20) pri sobnoj temperaturi od +200C.
Nakon toga, sijalicu prikljuiti na izvor izmjenine struje, iji napon treba postepeno
podizati i ije vrijednosti treba zapisivati, sve do maksimalnog napona sijalice U = 231 V.
b) Za svaku promjenu napona izvriti mjerenje jaine struje, ije vrijednosti treba srediti
tabelarno,
c) po zavretku mjerenja, primjenom Omovog zakona, izraunati za svaki ureen par
napona i struje vrijednost otpora sijalice (R) i temperature arne niti () za tu vrijednost
otpora.
d) U odgovarajuoj razmjeri nactati krivu koja pokazuje promjenu elektrine otpornosti
arne niti sijalice u funkciji promjene temperature R = f ().
3. ISPITNA OPREMA:
- Gradska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje,

- ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, sijalicom,
transformatorom i prikljunim klemama........................................................kompl. 1
- regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,..................................kom. 1
- digitalni multimetar kao ampermetar................................................................kom. 1
- digitalni multimetar kao voltmetar ...................................................................kom. 1
- spojni provodnici i pribor za raunanje i crtanje.
_____________________________________________________________________________________________ 31
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA:
Tabela za upis izmjerenih i izraunatih podataka.
Broj mjerenja Izmjereno Izraunato

0
n I[mA] U[V] R20[] R[] R [] [ C]
1
2
3
4
5
5
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
_____________________________________________________________________________________________ 32
Formule za proraun traenih podataka:
R= U [V ] 1000 = ...[] ;
I [mA]
R= R- R20 [],
= 0,0041 [1/0C] i
R R20
=
R20
+ 20 = 20 +
R
R20
[ C ].
0
Kad smo izraunali sve potrebne parametre pristupamo usvajanju odgovarajuih razmjera i
crtanju traenog dijagrama.
Razmjera, tj. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti,

miliampera, oma ili 0C tj.: 1 cm ...V; 1cm mA : 1 cm ... ; 1 cm ...0C.
Preporuujem razmjeru: 1 cm 100 ,

1cm 180-200 0C .
Dijagram promjene elektrine otpornosti arne niti sijalice R = f(T), treba da bude
slian dijagramu koji je prikazan na slici broj 1.
6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?) !!!
_____________________________________________________________________________________________ 33
Vjeba broj 5: Izrada zavojnice proizvoljnih dimenzija.
1. UVOD
Zavojnice su elementi koji se koriste u kolima promjenljive struje, izrauju se od bakarne

lakom izolovane ice, koja se namotava na izolacione kaleme ili na feromagnetna jezgra uz
prethodno izolovanje jezgre papirom. Zavojnice mogu biti izraene sa zranom jezgrom bez
izolacionih kalema. Zavojnice elektrinu energiju pretvaraju u magnetnu za vrijeme
izgradnje magnetnog polja, odnosno, magnetnu energiju pretvaraju u elektrinu za vrijeme
razgradnje magnetnog polja. U stacionarnom stanju one u kolima jednosmjerne struje (ako
im je omski otpor veoma mali) predstavljaju kratki spoj.
Parametri zavojnice su: induktivitet (L), induktivni otpor (XL), faktor dobrote (QL),
nazivni napon (U) i nazivna struja (I).
Induktivitet, je svojstvo zavojnice da se u njoj indukuje elektromagnetna sila (napon), zbog

promjenljivog fluksa koji stvara promjenljiva struja. Induktivitet je geometrijska osobina
zavojnice, jer zavisi od broja navoja (N), presjeka jezgre (S), duine zavojnice ( l ) i vrste
materijala od kojeg je izraena jezgra (r). Raunamo ga po konanoj formuli, koja glasi:
2
L = 0 r N S [H]; gdje je:
l
0 magnetna propustljivost vakuma, koja iznosi 4 10-7 =1,256 10-6 [ H /m],
r - relativna magnetna propustljivost materijala od kojeg je izraena jezgra zavojnice

(iznosi od 1 za zrak do 25000 za specijalne dinamo limove sa velikim koercitivnim poljem),
nema dimenzije, tj. to je neimenovan broj,
N broj navoja zavojnice[neimenovan broj ],
S popreni presjek jezgre[m2] i
l duina zavojnice [m].
Induktivni otpor, je svojstvo zavojnice da se suprostavlja protjecanju izmjenine struje kroz

zavojnicu, tj. stvara induktivni pad napona na zavojnici, koji prednjai struji koja protie kroz
zavojnicu za 900 .
Raunamo ga po obrascu koji smo izveli na asovima Osnova elektrotehnike II, koji glasi:
XL = L =2 f L [ ]; pri emu je:
kruna frekvencija struje[rad/s],

L induktivitet zavojnice [H],
f - frekvencija struje [Hz] i
= 3,14 Ludolfov broj.
Faktor dobrote, definiemo kao odnos induktivnog otpora (kad zanemarimo parazitni
kapacitet zavojnice - C0, koji je veoma mali, pa ga u praksi redovno zanemarujemo na
industrijskim frekvencijama) zavojnice (XL) i omskog otpora (svaka realna zavojnica ima
omski ili aktivni otpor) zavojnice (RL), tj. :
_____________________________________________________________________________________________ 34
X L L 2 f L
QL = = = [neimenovan broj].
RL RL RL
Nazivni napon, je najvea efektivna vrijednost napona za koji je zavojnica konstruisana da

trajno radi. Ako se nazivni napon prekorai za dui vremenski period dolazi do proboja
izolacije meu namotajima zavojnice ili njenog unitenja. Visinu napona, odnosno broj
navoja po jednom voltu moemo izraunati po empirijskom (iskustvenom) obrascu koji glasi:
45 60
n= [broj navoja / po jednom voltu]; gdje je:
S j
Sj presjek eljezne jezgre[cm2].
Nazivna struja, je najvea efektivna vrijednost promjenljive struje koja moe trajno da tee
kroz zavojnicu, a da ne izazove pregrijavanje namotaja i jezgra zavojnice.
Jainu struje moemo izraunati ako poznajemo popreni presjek ice (A) od koje je
izraen namotaj zavojnice i preporuljivu gustinu struje (J), koja treba da se kree u
granicama 3 - 5 [A/mm2 ], odnosno:
J
I= [A].
A
Vrste zavojnica, zavojnice dijelimo: prema vrsti jezgre na: 1) zavojnice bez feromagnetne
jezgre i 2) zavojnice sa feromagnetnom jezgrom. Prema nazivnoj frekvenciji zavojnice
dijelimo na: visokofrekventne (VF) i niskofrekventne (NF) zavojnice.
VF zavojnice su one koje se primjenjuju na frekvencijama reda kHz i MHz, namotaji se

izrauju od jednoilne ili vieilne ice. Namotaji se obino motaju bifilarno kako bismo
smanjili parazitne kapacitete zavojnice. Jezgra se izrauju kao feritna i karbonilna. Jezgra se
izrauju na taj nain to se feromagnetni materijal pretvori u prah (samelje se), mijea sa
izolacionim sredstvom, presuje na eljeni oblik, sui i pee na temperaturi veoj od 2000 0C.
NF zavojnice su prigunice i transformatori, primjenjuju se na frekvencijama ispod 10 kHz, a

naroito u elektroenergetici, kao transformatori i prigunice.
Vezivanje zavojnica: zavojnice se u praksi veu serijski, paralelno i rjetko kombinovano.
a) Serijska veza zavojnica i njihov ukupni induktivitet b) Paralelna veza zavojnica.
1 1 1 1
= + + + ; Ukupan indiktivitet kod paralelne veze zavojnica.
Lu L1 L2 Ln
_____________________________________________________________________________________________ 35
Magnetno polje zavojnice.
2. ZADACI:
a) Na dato jezgro (iji promjer treba izmjeriti pominim mjerilom ublerom, prije poetka
namotavanja ice), namotati proizvoljan broj navoja (N) od bakarne (Cu) ice (iji promjer
treba izmjeriti prije poetka motanja ice pominim mjerilom ublerom).
b) Izbrojati broj navoja (N).
c) Izmjeriti duinu zavojnice ( l [m]) ublerom.
d) Izraunati: presjek jezgre (Sj[m2]) i ice (A [mm2]), zatim, induktivitet (L[H]) i induktivni
otpor (XL[]) zavojnice.
e) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno.
3. OPREMA I PRIBOR:
Uzorci jezgra, bakarna lakom izolirana ica, pomino mjerilo ubler, izolacioni papir
prepan, ljepljiva traka i pribor za crtanje i raunanje.
4. EMATSKI PRIKAZ ZAVOJNICE:
_____________________________________________________________________________________________ 36
5. OBRADA REZULTATA RADA, MJERENJA I RAUNANJA:
Tabela za upis poznatih izmjerenih i izraunatih podataka.
Izbrojano Poznato Izmjereno Izraunato

Permabiliteti Promjeri Presjeci
Frekvencija
Broj navoja
Induktivitet
Induktivni
kalema
Duina
Vakuma
struje
otpor
eljeza
Jezgre
Jezgre
Zraka
ice
ice
2 2
N 0[ H/m] zr Fe f[Hz] Dj[m] d[mm] l[m] Sj[m ] A[mm ] L[H] XL[]
-6
1,256 10 1 5000 50
Formule za proraun presjeka jezgre i ice zavojnice:
D2 j
SJ = [m2]; gdje je:
4
Dj promjer jezgre[m]; =3,14
d 2
A = [m m2 ]; gdje je:
4
d promjer ice [mm]
Formule za proraun induktiviteta i induktivnog otpora zavojnice:
N2 Sj
L = 0 r [ H ],
l
XL = L =2 f L [].
_____________________________________________________________________________________________ 37
Vjeba broj 6: Mjerenje primarne struje i napona na primaru i sekundaru tronamotnog

transformatora u praznom hodu i izraunavanje prenosnih odnosa.
1. UVOD
Glavni dijelovi i princip rada transformatora
Najjednostavniji transformator sastoji se od primarnog (N1) i sekundarnog (N2) svitka koji su

smjeteni na eljeznom jezgru koje je izraeno od dinamo-limova (zbog smanjenja gubitaka
usled vrtlonih struja), kako je to prikazano na slici broj 1.
Slika br. 1. Najjednostavniji transformator.
Primar se prikljuuje na generator ili mreu, a na sekundar se prikljuuje druga mrea ili
troila. Proticanjem izmjenine struje (I0) kroz primarni namotaj (N1), stvara se promjenljivi
magnetni fluks (0), koji e protjecati kroz eljeznu jezgru i probadati sekundarni namotaj
(N2). Zbog promjenljivog fluksa (0) u sekundarnom namotaju (N2) inducirat e se napon
(U20), kako je to na slici br. 2. prikazano. Prikljuak transformatora na izvor izmjenine
struje, bez optereenja sekundara nazivamo prazan hod transformatora.
Naponu generatora (Eg ) koji je priblino jednak naponu primara (U1), tj. Eg =U1, suprostavlja
se napon samoindukcije (US1), koji je po intenzitetu jednak naponu U1.
0 0
U1 = - US1 = N1 ; a inducirani napon U20 = N2. Ako zanemarimo pad napona to
t t
ga stvara struja (I0) na primaru i rasipne flukseve, to moemo uiniti jer je struja veoma
mala, kao i rasipni fluksevi, jer je permabilnost eljeza nekoliko hiljada puta vea od
permabilnosti zraka, pa e se vei dio fluksa zatvoriti kroz eljezo. Ako uporedimo napone
primara i sekundara, tj. njihove efektivne vrijednosti, pri emu je: U2 = - U20 imat emo:
U 1 N1
= = n ; dolazimo do naponskog prenosnog odnosa transformatora.
U2 N2
Slika br. 2. Prazan hod transformatora.

_____________________________________________________________________________________________ 38
Slika br. 3. Optereen transformator na sekundaru otporom R.
Ako se na sekundar prikljui troilo (otpornik otpornosti - R), kako je to na slici broj 3.
prikazano, napon sekundara U2 e kroz sekundarni strujni krug i otpor troila (R) protjerati
izmjeninu struju (I2) koja je iste frekvencije kao i primarna struja (I1). Sekundarna struja (I2)
stvorit e svoj magnetni fluks (2), koji se prema Lencovom pravilu (zakonu) protivi
promjeni uzroka svog nastanka, tj. promjeni primarnog magnetnog fluksa (1). Smanjenjem
fluksa (1) primar e reagovati povlaenjem vee struje od izvora da nadoknadi izgubljeni
fluks itd.
Pojava u kojoj se uvijek pri promjeni struje sekundara automatski mijenja struja primara,
odnosno u kojoj se uvijek u transformatoru dri ravnotea proticanja (I1 N1 = I2 N2) naziva se
transformatorski povratni efekat.
Kod idealnog transformatora prividne snage primara i sekundara su jednake, tj.:
U1 I1 = U2 I2 , iz kojih moemo izraunati odnos napon i struja kako to slijedi:
I1 U 2 1 N
= = = 2 ,
I 2 U1 n N1
to nazivamo strujnim prenosnim odnosom transformatora.
2. ZADACI:
a) Izmjeriti: struju primara (I0), napone na sekundaru (U2 i U3) i napon primara (U1)
tronamotnog transformatora u praznom hodu.
b) Izraunati: naponske prijenosne odnose (n12 , n13 i n23) transformatora.
c) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno.
3. ISPITNA OPREMA:

- ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima,
- digitalni multimetri kao voltmetri... ...................................................................kom. 3
_____________________________________________________________________________________________ 39
4. EMA SPOJA:
Izmjereno Izraunato Broj

Naponi Struja Prenosni odnosi mjerenja
U1[V] U2[V] U3[V] I0[mA] n12 n13 n23 n
1
2
3
4
5
Tabela za upis izmjerenih i izraunatih parametara
Formule za izraunavanje prenosnih odnosa:
U 1 N1
= = n12;
U 2 N2
U 1 N1
= = n13;
U 3 N3
U 2 N2
= = n23
U3 N3
6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!
_____________________________________________________________________________________________ 40
Vjeba broj 7: Omski otpor u kolu izmjenine struje.
1. UVOD
Formirajmo strujno kolo sa istoomskim otporom (elektrini grija), kako je to prikazano na

slici broj 1.
Slika broj 1. Strujno kolo sa istoomskim otporom.
Prikljuimo kolo sa slike broj 1. na izvor izmjeninog napona, koji se mijenja po sinusnom
zakonu,
u(t)=Um sint (1).
Visinu napona moemo mjenjati u odreenom opsegu. Izaberimo odreenu visinu napona
(U1), izmjerimo jainu struje (I1) za taj napon i zapiimo te vrijednosti. Napon podignimo na
dvostruku vrijednost prethodnog napona (U2 =2U1), izmjerimo jainu struje (I2) i za ovaj
sluaj i zapiimo te vrijednosti. Ponovo napon podignimo na trostruku vrijednost prvobitnog
napona (U3 =3U1), izmjerimo jainu struje (I3) i za ovaj sluaj i zapiimo te vrijednosti.
Uporedimo rezultate mjerenja, na osnovu rezultata mjerenja zakljuujemo da je:
- za napon U1 otpornik propustio struju I1 ,

- za napon 2U1 otpornik propustio dvostruku struju u odnosu na I1,tj. 2I1 ,
- za napon 3U1 otpornik propustio trostruku struju u odnosu na I1, tj.3I1 i
- za jednostavno kolo izmjenine struje sa istoomskim otporom vrijedi
Ohmov zakon, tj. jaina struje je direktno proporcionalna naponu koji vlada na
krajevima otpornika.
Napiimo Omov zakon za trenutne vrijednosti napona i struje:
u U m sin t U m
i= = = sin t = I m sin t (2).
R R R
Iz prethodnog izraza zakljuujemo da se u kolu izmjenine struje sa istoomskim

(aktivnim) otporom, napon i jaina struje mjenjaju po jednom te istom zakonu i
istovremeno prolaze svoje nulte i maksimalne vrijednosti. Znai, napon i struja se po
svojim graninim vrijednostima podudaraju, tj. nalaze se u fazi kako je to prikazano
na slici broj 2.
_____________________________________________________________________________________________ 41
Slika broj 2. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje za kolo sa istoomskim otporom.
Iz jednaine (2) vidimo da maksimalna struja koju aktivni otpor propusti iznosi.
U 2
U I R U
Im= m ...(3), a efektivna jaina struje iznosi: I= m = = ...(4).
R 2 2 R
Iz jednaine (4) vidimo da smo dobili matematiki izraz za izraunavanje efektivne
vrijednosti struje u kolu sa aktivnim otporom, koji je poznat pod nazivom Ohmov
zakon koji ima isti oblik kao za kola jednosmjerne struje.
2. ZADACI:
a) istoomski otpornik stalne i poznate otpornosti (R = 3300 = constant.), prikljuiti na

izvor izmjeninog napona koji se mjenja po sinusnom zakonu:
u(t)= Umsint= 2 (2-270)sin(314t+0) V, napon skokovito mjenjati [(U1 ); (2U1) i (3U1)],
izvriti mjerenje jaine struje za svaku visinu napona i evidentirati je.
b) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati strujno - naponsku karakteristiku I = f (U).
c) Podesiti visinu napona izvora na jednu iz prethodnog pokusa i drati je cijelo vrijeme
konstantnom (U=constant.), povezati u strujno kolo ampermetar, a zatim, otpornost
aktivnog otpora mijenjati skokovito, tj.: R1; 2R1 i 3R1. Izmjeriti jainu struje za svaku
promjenu otpora i evidentirati je.
d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati dijagram promjene struje u funkciji promjene omske

otpornosti otpornika I = f (R).
e) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno.
f) Na osnovu mjerenja u oba eksperimenta izvucite zakljuak vrijedi li Omov zakon za nae
pokuse koje smo izveli?!.
3. ISPITNA OPREMA:
_____________________________________________________________________________________________ 42
4. EMA SPOJA: (za kostantan otpor R = constant.), sa fazorskim i razvijenim

dijagramom napona i struje.
4. EMA SPOJA: (za konstantan napon U = constant.).
a) konstantan otpor (R = const.).
Izmjereno Poznato
Broj mjerenja
Napon Struja Omski otpor
n U[V] I[mA] R[]
1
2
3
b) konstantan napon (U=const.).
Izmjereno Poznato
Broj mjerenja
Napon Struja Omski otpor
n U[V] I[mA] R[]
1
2
3
_____________________________________________________________________________________________ 43
Prije poetka crtanja dijagrama potrebno je usvojiti odgovarajuu razmjeru.
R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera ili oma.
Pod a) 1 cm ... V ; 1 cm... mA
Pod b) 1 cm ...mA; 1 cm ...
Nakon usvajanja razmjere poinjemo crtati dijagrame.
Dijagrami treba da izgledaju priblino kao na slikama a) i b):
a) b)
6. KOMENTAR-ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe ?) !!!
_____________________________________________________________________________________________ 44
Vjeba broj 8: Zavojnica bez feromagnetne jezgre u kolu izmjenine struje.
1. UVOD
Da bismo bolje razumjeli ponaanje zavojnice u kolu izmjenine struje, izvrit emo dva
eksperimenta: eksperiment a)
Slika broj 1. Prikljuak zavojnice u kolo jednosmjerne i izmjenine struje.
Uzet emo zavojnicu bez feromagnetne jezgre i prikljuiti je na izvor jednosmjernog

napona, slika broj 1. pod a), izvrit emo mjerenje visine napona i jaine struje i zapisati ih.
Nakon toga, zavojnicu emo prikljuiti na izvor izmjeninog napona, slika broj 1. pod b), ija
je efektivna vrijednost jednaka visini jednosmjernog napona iz prvog dijela pokusa. Ponovo
izmjerimo jainu struje koja je protekla kroz zavojnicu iju vrijednost zapiemo. Uvidom u
rezultate mjerenja na prvi pogled uoavamo da nam je u drugom sluaju, kada je zavojnica
bila prikljuena na izmjenini napon, struja manja u odnosu na struju koja je protekla kroz
zavojnicu kada je zavojnica bila prikljuena na jednosmjerni napon. Namee se logian
zakljuak, da je u drugom sluaju dolo do porasta otpora zavojnice, jer prema Omovom
zakonu jaina struje je direktno proporcionalna naponu, a obrnuto proporcionalna otporu.
Zakljuak: zavojnica, pored omskog otpora, prua izmjeninoj struji dodatni otpor.
Zbog ega se javlja dodatni otpor izmjeninoj struji? Ako zavojnicu prikljuimo na izmjenini
napon koji se mjenja po sinusnom zakonu u(t)=Umsint, ovaj napon e kroz zavojnicu
protjerati izmjeninu struju iste krune frekvencije kao to je ima i napon. Promjenljiva
struja e stvoriti promjenljivi magnetni fluks, koji se mjenja po istom zakonu kao i struja.
Zbog promjenljivog fluksa koji obuhvata namotaje zavojnice, u zavojnici e se inducirati
napon samoindukcije.
Napon samoindukcije ima takav smjer da se uvjek suprostavlja promjeni svog uzronika, to
jest protivi se promjeni struje koja stvara promjenljivi magnetni fluks.
Suprostavljanje napona samoindukcije protjecanju izmjenine struje, za razliku od omskog
otpora zavojnice (RL) koji uslovljava provodnik, nazivamo reaktivnim induktivnim otporom
(XL).
Zakljuak: samoindukcija je stalna propratna pojava izmjenine struje u provodniku

pa i u zavojnici i uzrok je dodatnom otporu koji nazivamo reaktivni induktivni otpor!
Eksperiment b) sastavimo strujno kolo sa velikim induktivitetom (L), kako je to prikazano na
slici broj 2.
_____________________________________________________________________________________________ 45
Slika broj 2 Prikljuak zavojnice sa sijalicama u kolu jednosmjene struje.
Zatvaranjem sklopke (S) ukljuili smo kolo na izvor jednosmjernog napona (U). Pomou
promjenljivog otpora (R) podesimo struju u grani jedan, tako da bude jednaka struji grane
dva, odnosno da nam oba ampermetra pokazuju istu jainu struje, to je znak da su omski
otpori u obje grane jednaki.
Prekinimo dovod struje sklopkom (S), a zatim, ponovo ukljuimo sklopku (S), primjetit emo
da se sijalica S1 upalila odmah nakon zatvaranja sklopke, dok se sijalica S2 upalila sa
izvjesnim zakanjenjem. Obzirom da su obje sijalice istovremeno ukljuene na isti napon i
da su omski otpori obje grane jednaki oekivali smo da sijalice zasvijetle istovremeno,
meutim, to se nije dogodilo. Zato? Postavlja se logiko pitanje. Zato to istosmjerna
struja koja protie kroz zavojnicu, u trenutku ukljuenja vremenski zaostaje za
strujom koja protie kroz omski otpor, a time i za naponom izvora.
Naime, struja u grani sa omskim otporom pratila je trenutnu pojavu napona, dok,
struja kroz zavojnicu je rasla od nule do svoje konane vrijednosti, zbog postepene
akumulacije magnetne energije u zavojnici - izgradnje magnetnog polja.
Na osnovu prethodnih eksperimenata donosimo dva veoma vana zakljuka:
1) U kolu izmjenine struje sa idealnom zavojnicom (omski otpor zanemarimo ili ga

skoncentriemo-odvojimo od induktivnog vezanog u seriju sa njim), javlja se reaktivni
induktivni otpor XL.
Ovaj otpor raunamo primjenom Omovog zakona za idealnu zavojnicu. Ako je napon
samoindukcije jednak naponu izvora, a jeste po intenzitetu samo je u protufazi sa
njim, tj.:
; tada je U = I L L = U = XL [] , znai, ima karakter otpora to i jeste
= U
U s
I
tano. Poto krunu frekvenciju moemo izraziti preko frekvencije struje, tj.
= 2f. Tad moemo napisati konaan izraz za induktivni otpor:
XL= 2 f L [].

2) Izmjenina struja kroz idealnu zavojnicu kasni za naponom za 900 ili , tj. ako
2
imamo trenutnu vrijednost napona koji se mijenja po sinusnom zakonu:

u(t) =Umsin t, tad izraz za trenutnu vrijednost struje glasi: i(t)=Im sin (t - ) ili u
2
kompleksnom obliku U = U e j 0 , a kompleksna struja ima oblik I = I e j 90 =
0
=I [cos (-90 ) + jsin (-90 )] = - j I A; jer je cos (- 900) = 0; a sin (- 900) = - 1.

0 0
_____________________________________________________________________________________________ 46
Fazorski i razvijeni dijagrami napona i struje idealne zavojnice u kolu izmjenine struje,
prikazani su na slici broj 3.
Slika broj 3. Fazorski i razvijeni dijagrami struje i napona idealne zavojnice u kolu izmjenine struje.
2. ZADACI:
a) Zavojnicu bez feromagnetne jezgre prikljuuti na izvor jednosmjerne struje. Izmjeriti:

jainu struje koja protie kroz zavojnicu i visinu napona koji vlada na njenim krajevima.
Primjenom Omovog zakona izraunati omski otpor zavojnice (RL).
b) Zavojnicu iz zadatka pod a) prikljuiti na izvor izmjenine struje frekvencije
f= 50 Hz, koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314 t +0) A, te izvriti
mjerenje: jaine struje (I) i visine napona (U) koji vlada na krajevima zavojnice.
c) Izraunati: impedansu zavojnice (ZL), induktivni otpor zavojnice (XL), induktivni pad
napona (UL) na zavojnici, omski pad napona (URL) na zavojnici i ugao izmeu struje i
napona izvora ().
d) Napisati izraze za: trenutnu vrijednost struje [i(t)], napona izvora [u(t)] i padova napona
na zavojnici [uRL(t) i uL(t)].
e) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati vektorski dijagram napona i struje zavojnice.
f) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno.
3. ISPITNA OPREMA:

- digitalni multimetar kao voltmetar .................................................................. kom. 1
- analogni multimetar kao ampermetar ............................................................ kom. 1
- stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 IS / WZ (0 - 30) V.........kom. 1
_____________________________________________________________________________________________ 47
4. EME SPOJEVA:
a) Zavojnica u kolu jednosmjerne struje:
b) Zavojnica u kolu izmjenine struje:
Tabela za upis podataka kada je zavojnica prikljuena u kolo jednosmjerne struje.
Izmjereno Izraunato
Napon Struja Omski otpor zavojnice
U [V] I [mA] RL []
Tabela za upis podataka kada je zavojnica prikljuena u kolo izmjenine struje.
Izmjereno Poznato Izraunato

Ugao
Omski Omski i induktivni Impeda- izmeu
Induktivni
Napon Struja otpor padovi napona na nsa struje i
otpor
zavojnice zavojnici zavojnice napona
izvora
0
U[V] I [mA] RL [ ] URL[V] UL[V ] ZL[] XL[] [ ]
_____________________________________________________________________________________________ 48
Formula za izraunavanje omskog otpora zavojnice (RL):
U V
RL= 1000 1000 = .
I mA
Formule za izraunavanje traenih veliina, prema emi spoja pod b):
U
- impedansa zavojnice: ZL= [ ];
I
2
- induktivni otpor zavojnice: XL= Z L R 2 L [ ];
- omski pad napona na zavojnici: UR=I RL 10-3 [mA * *10-3 = V];
2
- induktivni pad napona na zavojnici: UL= U 2 U RL i
U XL 0
- ugao izmeu struje i napona izvora: = arctg L = arctg [ ].
U RL RL
Nakon to smo izraunali sve traene parametre, usvajamo razmjeru za crtanje vektor -
dijagrama napona i struje.
R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera tj.

1 cm ...V; 1cm mA.
Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni, struju ( I ) crtamo na
pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00), u fazi sa strujom je omski pad napona ( U ), u odnosu
RL
na struju induktivni pad napona ( U ) prednjai za 900 kao i u odnosu na omski pad napona.
L
Kad smo nacrtali padove napona na zavojnici po pravilu paralelograma nacrtamo napon
). Vektor-dijagram treba biti slian dijagramu koji je prikazan na slici broj 4.
izvora ( U
Slika broj 4. Vektor-dijagram napona i struje realne zavojnice.
Izrazi za trenutne vrijednosti struje i napona treba da imaju slijedeu formu:

u(t)= 2 ...sin(314t+); uRL(t)= 2 ...sin(314t+0); uL(t)= 2 ...sin(314t+ )
2
i i= 2 ...sin(314t+0).
6. KOMENTAR - ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?) !!!

_____________________________________________________________________________________________ 49
Vjeba broj 9: Serijska veza realne zavojnice i istoomskog otpora u kolu izmjenine
struje.
1. UVOD
U proloj vjebi smo opisali ponaanje realne zavojnice bez feromagnetne jezgre u kolu
izmjenine struje, objasnili smo pojavu dodatnog, odnosno reaktivnog induktivnog otpora
(XL). Rekli smo da su omski i induktivni otpor ravnomjerno rasporeeni du zavojnice. Ali
zbog lakeg prorauna i razumjevanja pojava, mi smo u mislima i na emama ove otpore
koncentrisali i posebno odvojili, kao dva otpora spojena u seriju, kako je to na slici broj 1.
prikazano.
Slika broj 1. ematski prikaz realne zavojnice.
Da bi u kolu protekla struja, napon izvora treba da savlada:
1. protivljenje omskog otpora, tzv elektrootpornu silu UR, koja je uzrok odgovarajue
vrijednosti pada napona izvora U, tj. uR= - iR i
2. protivljenje napona samoindukcije (US) promjeni jaine struje u kolu, to izaziva
i
odgovarajui pad napona izvora U, tj. uS= - L.
t
Znai, napon izvora rasporeuje se na dva dijela, i to:
- pad napona na aktivnom otporu (Ua = I R) i

- induktivni pad napona (UL = I XL).
Naponu izvora na krajevima kola odravaju ravnoteu tzv. protunaponi izazvani

proticanjem struje u kolu. Napon izvora i protunaponi u svakom trenutku imaju iste
vrijednosti ali suprotne smjerove.
U ovom sluaju prikljuni napon rasporeuje se na dvije komponente:
- aktivna komponenta napona (Ua) koju uzrokuje elektrootporna sila kola (UR) to jest
protivljenje aktivnog otpora (R) proticanju struje (Ua = - UR) i
- induktivna komponenta pada napona (UL) koja pokriva napon samoindukcije (US), pa je:
UL= -US . Ili matematiki izraeno u kompleksnom obliku: U + U
+ U
= 0; odnosno
s R
U = U a + U L ; to emo predstaviti vektorskim dijagramom na slici broj 2.
_____________________________________________________________________________________________ 50
Slika broj 2. Vektor-dijagram napona i struje realne zavojnice.
Slika broj 3. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje realne zavojnice
Ako sa realnom zavojnicom u seriju poveemo istoomski otpor, tada emo analizu kola
uraditi kao i u prethodnom sluaju samo to emo imati u seriju povezana dva omska otpora
(RR + RL), kako je to na slici broj 4. prikazano.
Slika broj 4. Serijska veza realne zavojnice i istoomskog otpora.
_____________________________________________________________________________________________ 51
Ako izraz za trenutnu vrijednost napona izvora glasi: u(t)= Umsin(t + ) V, tada e se
naponu izvora suprostaviti padovi napona: uR(t)= URmsint V; uRL(t)= URLmsint V; i

uL(t)= ULmsin(t + ), struja e kasniti za naponom izvora za izvjestan ugao(), tj. i(t)
2
UL
= Imsint; = arctg , odnosno, napon e prednjaiti struji za izvjestan ugao
U R + U RL
().
Njihove kompleksne vrijednosti imat e slijedeu formu:

= U e j 00 V; U
= U e j V; U = U e
= U e j 00 V; U V; I = I e j 0 A.
j 0
2
U RL RL RR RR L L
A njihov vektor-dijagram prikazan je na slici broj 5. pod a).
Slika broj 5. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i dijagram otpora pod b)

serijske veze realne zavojnice i istoomskog otpora u kolu izmjenine struje.
Ako vektor-dijagram napona podijelimo sa strujom dobit emo trokut otpora u kompleksnoj
ravni, kako je to prikazano na slici broj 5. pod b).
Iz dijagrama imamo:
=RR +RL+jXL ili modul impedanse Z= ( R + R ) 2 + X 2 L argument ili ugao impedanse
Z R L
XL
moemo izraziti iz dijagrama: = arctg ; pa impedansa u eksponencijalnom
( RR + RL )
= Z e j .
obliku glasi: Z
_____________________________________________________________________________________________ 52
2. ZADACI:
a) Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL), povezati u seriju sa istoomskim otporom

poznate otpornosti (RR) i prikljuiti na izvor izmjenine struje koja se mijenja po sinusnom
zakonu i(t) = Im sin (314t + 0) mA, frekvencije 50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: napona izvora (U), padova napona na zavojnici (UZ) i pada napona na
omskom otporu (URR).
c) Izraunati: omski pad napona (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici, ukupnu
impedansu kola (ZU), ugao izmeu struje i napona izvora (U), faktor snage zavojnice
(cosZ) i faktor snage kola (cosU).
d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor - dijagram napona i otpora u Gausovoj
kompleksnoj ravni.
e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona izvora [u(t)], napona na elementima
[uRL(t), uRR(t) i uL(t)] i struje [i(t)].
3. ISPITNA OPREMA:

4. EMA SPOJA:
Formule za izraunavanje traenih podataka: ZU = ( RR + RL ) 2 + X 2 L ; URL= I RL;

XL R R + RR 2
UL= U 2 Z U 2 RL ; U = arctg ; cosZ= L ; cosU= L i ZZ = RL + X 2 L .
( RR + RL ) ZZ ZU
Kad smo izraunali sve traene parametre kola, pristupamo crtanju vektor-dijagrama
napona u Gausovoj kompleksnoj ravni. Usvojimo odgovarajue razmjere.
_____________________________________________________________________________________________ 53
R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera ili oma,
tj. 1 cm ...V; 1cm mA : 1 cm ... .
Tabela za upisivanje poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara.
Poznato Izmjereno Izraunato

Otpori zavojnice i Padovi Padovi napona Faktori
omski otpor otpornika napona Na zavojnici snage
Indiktivni otpor zavojnice
Ukupna impedansa kola

Omski otpor otpornika
Na induktivnom otporu
Impedansa zavojnice
Omski otpor zavojnice
Ugao izmeu struje i

URR[V] Na omskom otporu
Na omskom otporu
Frekvencija struje
napona izvora
Napon izvora
Struja izvora
Na zavojnici
zavojnice
Zavojnice
zavojnice
Kola
URL[V]
cosU
cosZ
RR[]
ZU[]
RL[]
UZ[V]
XL[]
I[mA]
U[ 0]
ZZ[]
UL[V]
f[Hz]
U[V]
50
Izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje , treba da imaju slijedeu formu:

u(t) = 2 ... sin(314t+U); uRL(t) = 2 ... sin(314t +0), uL(t) = 2 ... sin(314t + ),
2
i(t) = 2 ...sin(314t+0) i uRR(t) = 2 ... sin(314t +0),
Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni, struju ( I )

crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00), u fazi sa strujom je omski pad napona
na omskom otporu zavojnice ( U ) i pad napona na omskom otporu ( U ), zatim,
RL RR
crtamo induktivni pad napona ( U ) koji prednjai za 900 u odnosu na struju kola. Kad
L
smo nacrtali padove napona na zavojnici i omskom otporu (RR), po pravilu
paralelograma nacrtamo napon izvora ( U ). Vektor dijagram treba da bude slian
dijagramu prikazanom na slici broj 5. pod a)
Analogno vektor-dijagramu napona crtamo dijagram otpora (dijagram napona

podijelimo sa strujom izvora i dobit emo dijagram otpora), koji je prikazan na slici
broj 5. pod b).
6. KOMENTAR-ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!
_____________________________________________________________________________________________ 54
Vjeba broj 10: Serijska veza istoomskog otpora i kondenzatora u kolu izmjenine
struje.
1. UVOD
Kondenzator u kolu jednosmjerne struje
U prvoj godini upoznali smo se sa vrstama, nainom izrade, oznaavanjem i nainom

prikljuivanja kondenzatora u kolo struje. Rekli smo da se veina kondenzatora moe
prikljuiti i u kolo jednosmjerne i u kolo izmjenine struje, osim elektrolitskih kondenzatora
koji se koriste samo u kolima jednosmjerne struje. Utvrdili smo da kondenzator u kolu
jednosmjerne struje predstavlja kratki spoj u trenutku njegovog prikljuivanja (ampermetar
pokazuje maksimalnu jainu struje, a voltmetar pokazuje nula volti na prikljucima
kondenzatora) na izvor jednosmjerne struje (sklopka S u poloaju 1 slika br. 1.).
Naime, tada kondenzator propusti maksimalnu struju koju izvor moe dati, te da se na
njegovim elektrodama vri gomilanje naelektrisanja (naboja - q) i da napon izmeu njegovih
elektroda postepeno raste, sve dotle dok se ne izjednai sa naponom izvora. Kad se napon
izvora i napon na oblogama kondenzatora izjednae (voltmetar pokazuje maksimalnu
visinu napona, a ampermetar pokazuje nula ampera) , u tom trenutku kondenzator
predstavlja prekid kola jednosmjerne struje. Ovaj proces nazvali smo punjenje
kondenzatora.
Ako se pun (nabijen) kondenzator povee paralelno sa istoomskim otpornikom (sklopka

S u poloaju 2 slika br. 1) on e elektrostatsku energiju izmeu svojih obloga pretvarati u
elektrinu i u kolu e potei elektrina struja suprotnog smjera u odnosu na prvobitni, koja e
zagrijavati otpornik (elektrina energija se pretvara u toplotnu). Struja e tei sve dotle dok
se kondenzator ne isprazni. Ovaj proces nazvali smo pranjenje kondenzatora.
Slika broj 1. Punjenje i pranjenje kondenzatora u kolu jednosmjerne struje.
_____________________________________________________________________________________________ 55
Kondenzator u kolu izmjenine struje
U prvom dijelu izlaganja podsjetili smo se na procese koji se odvijaju u kondenzatoru kada
je on prikljuen u kolo jednosmjerne struje. Na osnovu onog to je reeno za kolo
jednosmjerne struje, namee se logian zakljuak da e kondenzator u kolu izmjenine
struje stalno prolaziti kroz prelazni proces, to jest, stalno e se puniti i prazniti. Razmotrimo
taj proces detaljnije.
Prikljukom izmjeninog napona na ploe kondenzatora, nailaskom pozitivne poluperiode
napona u njegovom dielektriku e se uspostaviti elektrino polje usljed ijeg djelovanja e
doi do pomjeranja vezanih naelektrisanja u dielektriku. Pri emu e pozitivna naelektrisanja
da se pomjere u smjeru polja , a negativna u suprotnom smjeru. Nailaskom negativne
poluperiode napona elektrode kondenzatora e promjeniti polaritet, te e doi do suprotnog
pomjeranja vezanih naelektrisanja u dielektriku. Ovo oscilatorno pomjeranje
naelektrisanih estica dielektrika ini tzv. difuznu struju dielektrika. Znai, pored
provodne struje izvora u kondenzatoru tee struja pomaka ili difuzna struja
dielektrika.
U trenutku ukljuenja(t = 0; prva etvrtina periode) kondenzatora na izmjenini napon u(t)

= Umsint [pod predpostavkom da na elektrodama kondenzatora nema na-elektrisanja, tj.
potencijalna razlika izmeu ploa je jednaka nuli (eC = 0)], kondenzator nee pruati nikakav
otpor te e kroz njega protei maksimalna struja. Doi e do izdvajanja naelektrisanja (q) na
ploama kondenzatora, to je uzrok stvaranja potencijalne razlike (eC) meu njima.
Napon kondenzatora (eC) teit e da uspostavi struju suprotnog smjera od struje izvora (i),
ovo suprostavljanje ima za posljedicu smanjenje struje izvora. Kad napon izvora (u) poinje
da opada (druga etvrtina periode), napon kondenzatora (eC) uspostavlja struju suprotnog
smjera i kondenzator se prazni. Ovaj proces traje sve dotle dok napon izvora (u) ne pone
da raste u suprotnom smjeru (trea etvrtina periode), tad se kondenzator ponovo puni, ali
se polaritet elektroda kondenzatora promjenio (pozitivna je postala negativna, a negativna
pozitivna). Ovo traje sve dok napon izvora ne pone da opada (etvrta etvrtina periode).
Kondenzator se za to vrijeme napunio i poinje da se prazni dajui struju izvoru. Da
zakljuimo: kondenzator se za vrijeme trajanja jedne periode dva puta napunio (prva i
trea etvrtina periode) i dva puta ispraznio (druga i etvrta etvrtina periode), tj.
stalno je u prelaznom procesu punjenja i pranjenja u ritmu dvostruke frekvencije
struje izvora. Njegov fazorski i razvijeni dijagram napona i struje prikazani su na slici broj 2.
Slika broj 2. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje idealnog kondenzatora.
_____________________________________________________________________________________________ 56
Slika broj 3. ematska veza, fazorski i razvijeni

dijagram napona i struje idealnog kondenzatora.
2. ZADACI:
a) Serijski povezati kondenzator poznatog kapaciteta (C) i omski otpor (RR) poznate
otpornosti, te ih prikljuiti na izvor izmjenine struje i(t) = Im sin (314t + 0), ija je
frekvencija f = 50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: napona izvora (U) i padova napona na otporniku (UR) i kondenzatoru
(UC), te jaine struje (I) u kolu.
c) Izraunati: kapacitivni otpor (XC), omski otpor (RC) i impedansu (ZC) kondenzatora,
ukupnu impedansu (ZU) kola, faktor snage kola (cos) i ugao () izmeu napona i struje
izvora.
d) U odgovarajuoj razmjeri u Gausovoj kompleksnoj ravni, nacrtati: vektor-dijagram
napona i struje, te trokut otpora.
e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti: struje [i(t)] i napona [uRC(t), uCC(t) i uRR(t)] na
elementima, te napon izvora [u(t)].
3. ISPITNA OPREMA:

transformatorom i prikljunim klemama.......................................................kompl. 1
- digitalni multimetar kao ampermetar...............................................................kom. 1
- digitalni multimetri kao voltmetri.. ...................................................................kom. 3
_____________________________________________________________________________________________ 57
4. EMA SPOJA:
Tabela za upisivanje poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara
Ugao izmeu struje i

Ukupna impedansa
Padovi napona na
Faktor snage kola

Frekvencija struje
Kapacitvni otpor
omskom otporu
Pad napona na
Pad napona na
napona izvora
kondenzatora
kondenzatoru
kondenzatora
kondenzatora
kondenzatora
kondenzatoru
Napon izvora
Struja izvora
Omski otpor
Omski otpor
Impedansa
Kapacitet
kola
URR[V]
URC[V]
UCC[V]
RR[]
RC[]
C[F]
XC[]
UC[V]
ZC[]
ZU[]
I[mA]
cos
f[Hz]
U[V]
[0]
50
Formule za izraunavanje traenih podataka:
ZU = ( R R + RC ) 2 + X 2 C : URC= I RC;
XC
UCC = U 2 C U 2 RC ; = arctg ;
( RR + RC )
R + RR 1 U
cosU= C ; XC= ; ZC= c ;
ZU C I
2
RC= Z C X 2 C i = 2f [rad/s].
_____________________________________________________________________________________________ 58
Kad smo izraunali sve traene parametre kola pristupamo crtanju vektor-dijagrama napona
i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. Usvojimo odgovarajue razmjere:
R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera i oma

tj. 1 cm ...V; 1cm mA : 1 cm ... .
pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00), u fazi sa strujom je omski pad napona na omskom
otporu kondenzatora ( U ) i pad napona na omskom otporu otpornika ( U ).
RC RR
Zatim, crtamo kapacitivni pad napona ( U ) koji kasni za 900 u odnosu na struju kola. Kad
CC
smo nacrtali padove napona na kondenzatoru i omskom otporu (RR), po pravilu

paralelograma nacrtamo napon izvora ( U ). Dijagram otpora dobijemo kad vektor-dijagram
napona podijelimo sa strujom kola. Vektor-dijagrami treba da budu slini dijagramima, koji
su prikazani na slici broj 4. pod a) i b).
Slika broj 4. Vektor-dijagram napona i struje slika pod a) i

otpora slika pod b) RC kola sa realnim kondenzatorom.
Izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje treba da imaju slijedei oblik:
u(t) =Um sin(314t - )= 2 U sin(314t )= 2 sin(314t - );
uRC(t) = URCm sin(314t +0)= 2 URC sin(314t +0)= 2 sin(314t +0);
uRR(t) = URRm sin(314t +0)= 2 URR sin(314t +0)= 2 sin(314t+0);
uCC(t) = UCCm sin(314t -900)= 2 U sin(314t 900)= 2 sin(314t -900) i
i(t) = Im sin(314t +0)= 2 I sin(314t +0)= 2 sin(314t +0).
6. KOMENTAR - ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!
_____________________________________________________________________________________________ 59
Vjeba broj 11: Serijska veza realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu
izmjenine struje.
1. UVOD
U kolima izmjenine struje u kojima se nalaze usamljeni idealizirani parametri R, L i C jasno

su definisani energetski odnosi.
Razmotrimo stanje serijske veze idealne zavojnice i idealnog kondenzatora u kolu
izmjenine struje. Na slici broj 1. prikazano je LC kolo sa idealnim elementima. Ako ovako
kolo prikljuimo na izvor izmjenine struje koja se mijenja po sinusnom zakonu
i(t) = Imsint, tj. sinusnog napona u(t). Tad e se naponu izvora suprostaviti padovi napona
na idealnoj zavojnici i idealnom kondenzatoru, ije e trenutne vrijednosti glasiti: na

kondenzatoru uCC(t) = Uccm sin(t - ) i na induktivitetu uL(t) = ULm sin(t + ), trenutni
2 2
napon izvora u(t) = uCC(t) + uL(t).
Slika broj 1. Serijska veza idealne zavojnice i idealnog kondenzatora.
Slika broj 2. Fazorski i razvijeni dijagram napona i struje, serijske

veze idealne zavojnice i idealnog kondenzatora.
_____________________________________________________________________________________________ 60
Na slici broj 2. nacrtani su fazorski i razvijeni dijagram struje i napona serijske veze idealog
kondenzatora i idealne zavojnice. Sa slike broj 2. vidljivo je da e napon izvora biti jednak
fazorskom zbiru napona na zavojnici (induktivitetu) i kondenzatoru, odnosno zbiru trenutnih
vrijednosti napona na elementima, dijagrami su nacrtani pod pretpostavkom da je
uC(t) > uL(t) , tj.: u naem sluaju:

U m = U Lm + U Cm , odnosno u(t) = uL(t) + uC(t) = Um sin(t - ).
2
Realna zavojnica i realni kondenzator prikazani su svojim nadomjesnim emama na

slijedeim slikama:
Ako ostvarimo serijsku vezu realne zavojnice i realnog kondenzatora i prikljuimo ih na izvor
sinusne izmjenine struje i(t) = Imsint, tada e ova struja stvoriti omske padove napona na
omskim otporima zavojnice i kondenzatora (koji su fazi sa strujom), induktivni pad napona
na induktivitetu zavojnice (koji prednjai struji za 900) i kapacitivni pad napona na kapacitetu
kondenzatora (koji kasni za strujom za 900), kako je to prikazano na vektor-dijagramu
napona i struje na slici broj 3. pod a), pod pretpostavkom da je uL(t) > uC(t).
Ugao izmeu struje i napona izvora zavisi od parametara kola:

U UC X XC
= arctg L = arctg L ; kakav e kolo imati karakter, iskljuivo zavisi koji
U RL + U RC RL + RC
reaktivni otpor preovladava u kolu. Realni kondenzatori imaju veoma mali omski otpor (RC),
_____________________________________________________________________________________________ 61
kad ga predstavljamo serijskom ekvivalentnom emom, on iznosi oko 10% do 20% ukupnog
otpora kondenzatora (ZC). Omski otpor kondezatora smo predstavili serijskom
ekvivalentnom emom. Takoe omski otpor realne zavojnice (naroito sa feromagnetnim
jezgrom, izuzev malih motora) kree se u granicama oko 10% ukupnog otpora zavojnice (ZL)
ili znatno manje kod velikih elektrinih maina (transformatora i motora). Na slici broj 3 pod
b) predstavljen je trokut otpora serijskog LC kola za sluaj kad je XL > XC.
Slika broj 3. Pod a) vektor- dijagram struje i napona i pod b) trokut otpora serijske veze
realne zavojnice i realnog kondenzatora u kolu izmjenine struje, sluaj kad je XL > XC.
2. ZADACI:
a) Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL), povezati u seriju sa realnim kondenzatorom

poznatog kapaciteta (C) i prikljuiti na izvor izmjenine struje koja se mijenja po
sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA, frekvencije 50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U), pad napona na zavojnici (UZ) i pad
napona na kondenzatoru (Uc).
c) Izraunati:omski pad napona (URL) i induktivni pad napona (UL) na zavojnici, omski pad
napona (URC) i kapacitivni pad napona na kondenzatoru (UCC), omski otpor kondenzatora
(RC), kapacitivni otpor kondenzatora (XC), ukupnu impedansu kola (ZU), ugao izmeu
struje i napona izvora (U), faktor snage kola (cosU) i impedansu kondenzatora (ZC).
d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i otpora u Gausovoj
kompleksnoj ravni.
3. ISPITNA OPREMA:

_____________________________________________________________________________________________ 62
4. EMA SPOJA:
Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara kola.

Kapacitet kondenzatora
Ugao izmeu struje i

Parametri zavojnice
Ukupna impedansa
Impedansa, omski i
Faktor snage kola

Frekvencija struje
kapacitivni otpor
Pad napona na
Pad napona na
napona izvora
kondenzatoru
kondenzatora
Napon izvora
Struja izvora
Omski i reaktivni
zavojnici
padovi napona na
kola
zavojnici i
kondenzatoru
URC[V]
UCC[V]
URL[V]
cosU
UZ [V]
RC[]
C[F]
XC[]
UC[V]
RL[]
ZC[]
ZU[]
XL[]
I[mA]
U [ ]
UL[V]
f[Hz]
U[V]
0
50
Formule za izraunavanje traenih podataka: ZU = ( RC + RL ) 2 + ( X L X C ) 2 :URL= I RRL;

XL XC R + Rc
UL= U 2 Z U 2 RL ; U = arctg ; cosU= L ; URC=I RRC; UCC= U 2 C U 2 RC ;
( RC + RL ) ZU
1 Uc 2
XC= ; ZC= ; RC= Z C X 2 C i = 2f [rad/s].
C I
Vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni, treba da budu slini
dijagramima koji su nacrtani na slici broj 3. pod a) i pod b), jer je X L> X C.
6. KOMENTAR - ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!
_____________________________________________________________________________________________ 63
Vjeba broj 12: Serijska veza omskog otpornika, realne zavojnice i realnog
kondenzatora u kolu izmjenine struje, sluaj kada je XL > XC.
1. UVOD
Na osnovu dosadanjeg prouavanja o djelovanju zavojnice i kondenzatora u kolima

izmjenine struje, moemo zakljuiti da induktivni otpor zavojnice (XL) ima suprotno
djelovanje u odnosu na kapacitivni otpor (XC) kondenzatora. Znai, dok induktivni otpor
uslovljava zaostajanje struje u kolu za prikljunim naponom, kapacitivni otpor uzrokuje
prednjaenje struje prikljunom naponu.
Ove injenice upuuju na zakljuak da zajedniko djelovanje zavojnice i kondenzatora
stvara manji fazni pomak izmeu struje i napona, nego kada se u kolu nalazi samo
zavojnica ili samo kondenzator.
Fazni pomak izmeu napona i struje kola moe biti pozitivan ili negativan, to zavisi od toga
koja komponenta otpora u kolu preovladava.
Zavisno od odnosa induktivnog (XL) i kapacitivnog (XC) otpora kod serijske veze RLC
elemenata u kolu izmjenine struje moemo imati tri karakteristina sluaja:
1. Kada je XL > XC, kolo ima induktivni karakter, tj. struja zaostaje za naponom
izvora,
2. Kada je XL = XC, u kolu nastaje naponska ili serijska rezonansa to mi u
elektroenergetici izbjegavamo i
3. Kada je XL < XC, kolo ima kapacitivni karakter, tj. struja izvora prednjai
naponu izvora.
Sve ove sluajeve emo posebno razmotriti. Razmotrimo prvi sluaj, ali prvo serijsku RLC
veze sa idealnim kondenzatorom i zavojnicom kako je to prikazano na slici br. 1.
Slika br. 1 Serijska veza omskog otpora, idealne zavojnice

i idealnog kondenzatora u kolu izmjenine struje.
Ako ovo kolo prikljuimo na izvor sinusne struje i(t) = Imax sin (t +0), djelovanje ove struje
izazvat e padove napona na elementima kola ije trenutne vrijednosti glase:

uC(t) = Ucm sin(t - ); uL(t) = ULm sin(t + ); uR(t) = URm sin(t +0) i
2 2
X L XC
u(t) = Um sin(t ); pri emu je: = arctg ;
R
_____________________________________________________________________________________________ 64
Naponu izvora suprostavit e se padovi napona na elementima, a ija trenutna vrijednost

glasi:
u(t) = uR(t) + uL(t) + uC(t) ili u kompleksnom obliku:
& & & & & & & & & & & & & & &
[ ]
U = U R + U L + U C = I R + I X L + I X C = I R + X L + X C = I [R + j ( X L X C )] = I Z .
Na slici broj 2. prikazan je vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) u Gausovoj
kompleksnoj ravni, za sluaj kada je XL > XC.
Slika br. 2. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) serijske

veze idealnog RLC kola, sluaj kad je XL > XC.
Realna zavojnica ima pored induktivnog i omski otpor, kao i kondenzator. Ovi otpori kod
serijske ekvivalentne eme su relativno mali, ali ih u nekim sluajevima ne moemo i ne
smijemo zanemariti. U tom sluaju provodimo analizu kola tako to sve omske otpore
skoncentriemo u jedan (RR + RL + RC = RU), a kapacitivni i induktivni otpor skoncentriemo
posebno kako je to prikazano na slici broj 3.
Slika br. 3. Realno serijsko RLC kolo.
_____________________________________________________________________________________________ 65
Vektordijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) realnog serijskog RLC kola prikazan je
na slici broj 4.
Slika br. 4. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) realnog

serijskog RLC kola, sluaj kad je XL > XC.
2. ZADACI:
a) Otpornik poznate otpornosti (RR) i zavojnicu poznatih parametara (RL i XL), povezati u
seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i prikljuiti na izvor izmjenine
struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA, frekvencije 50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U), pad napona na zavojnici (UZ), pad
napona na kondenzatoru (Uc) i pad napona na omskom otporu (URR).
c) Izraunati: omski pad napona na zavojnici (URL) i induktivni pad napona (UL) na
zavojnici, omski pad napona na kondenzatoru (URC), kapacitivni pad napona na
kondenzatoru (UCC), omski otpor kondenzatora (RC), kapacitivni otpor kondenzatora (XC),
impedansu kondenzatora (ZC), ukupnu impedansu kola (ZU), ugao izmeu struje i
napona izvora (U), ugao izmeu struje i napona zavojnice (Z), ugao izmeu struje i
napona kondenzatora (C) i faktor snage kola (cosU).
d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i otpora u Gausovoj
kompleksnoj ravni.
e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t), uL(t), uRL(t), uRC(t), uC(t), uRR(t),
uZ(t) i uCC(t)] i struje [i(t)].
3. ISPITNA OPREMA:

- regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA ..................................kom. 1
_____________________________________________________________________________________________ 66
4. EMA SPOJA:
Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara.
napona na kondenzatoru i
omski otpor kondenzatora
Impedansa, kapacitivni i
Omski i reaktivni padovi

Uglovi izmeu struje
Padovi napona na
Faktor snage kola

Frekvencija struje
Impedansa kola
kondenzatora
Napon izvora
Struja izvora
Omski otpor
elementima
Parametri
Zavojnice
Kapacitet
otpornika
i napona
zavojnici
URR[V]
URC[V]
UCC[V]
URL[V]
cosu
RR[]
RC[]
C[F]
XC[]
UC[V]
ZC[]
ZU[]
RL[]
UZ[V]
XL[]
I[mA]
UL[V]
f[Hz]
C[0]
U[0]
Z[0]
U[V]
50
Z U = ( R R + R L + RC ) 2 + ( X L X C ) 2 :
URL= I RRL; URC= I RRC ; UL= U 2 Z U 2 RL ; = 2f [rad/s] ;
XL XC R + Rc + R R
U = arctg ; cosU= L ; UCC= U 2 C U 2 RC ;
( RC + RR + RL ) ZU
1 U 2 X X
XC= ; ZC= c ; RC= Z C X 2 C ; Z = arctg L i C = arctg C
C I RRL RC
_____________________________________________________________________________________________ 67
Vektor-dijagrami napona i otpora treba da budu slini dijagramima, koji su prikazani na slici
broj 4. pod a) i pod b).
Izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje treba da glase:

uCC(t) = 2 ... sin(314t - ); u(t) = 2 ... sin(314t+U); uRL(t) = 2 ... sin(314t +0);
2

uL(t) = 2 ... sin(314t + ); uC(t) = 2 ... sin(314t C); uRC(t) = 2 ... sin(314t +0);
2
uRR(t)= 2 ...sin(314t +0); uZ(t) = 2 ... sin(314t +Z) i i(t) = 2 ...sin(314t+0).
i struje, te trokut otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. Usvojimo odgovarajue razmjere:
tj. 1 cm ...V; 1cm mA : 1 cm ... .
Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni, struju ( I )

crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00), u fazi sa strujom su omski padovi
napona na otporima (RR + RL + RC = RU), zatim, crtamo induktivni pad napona ( U )
L
0
koji prednjai za 90 u odnosu na struju izvora i kapacitivni pad napona ( U CC ), koji
kasni za strujom izvora za 900. Kad smo nacrtali padove napona na kondenzatoru,
zavojnici i omskim otporima (RU), po pravilu paralelograma nacrtamo napon izvora
). Vektor-dijagrami treba da budu slini onima, koji su prikazani na slici broj 4.
(U
Dijagram otpora dobijamo kad dijagram napona podijelimo sa strujom.
6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!
_____________________________________________________________________________________________ 68
Vjeba broj 13: Simuliranje serijske ili naponske rezonance, serijska RLC veza, sluaj
kada je XL = XC.
1. UVOD
Naponsku ili serijsku rezonanciju moemo izazvati na dva naina, i to:
1. Pomou tonfrekventnog generatora, mjenjajui krunu uestanost struje (), na taj

nain mjenjamo i izjednaavamo reaktivne otpore, tj. XL = XC ili
2. Promjenom induktiviteta ili kapaciteta mehanikim putem, na taj nain uz
nepromjenjenu krunu uestanost struje (), mjenjamo i izjednaavamo induktivni i
kapacitivni otpor (XL = XC) i na taj nain izazivamo serijsku rezonancu. Mi emo
mjenjati induktivitet zavojnice dok ne izazovemo rezonancu.
Sastavimo prosto rezonantno kolo sa idealnim elementima, kako je to prikazano na slici broj
1.
Slika broj 1. Prosto rezonantno kolo.
Ovo kolo sa poznatim parametrima RLC-a, prikljuimo na izvor izmjeninog napona ugaone
uestanosti , efektivne vrijednosti U i poetne faze = 00. Ispitajmo kako se mijenja
jaina struje u kolu i visina napona na pojedinim elementima promjenom krune uestanosti
.
Kompleksna vrijednost struje rauna se primjenom Omovog zakona za nerazgranato kolo,

U U j
tj.: I = = e , modul (Z) i argument-ugao ( ) kompleksne impedanse, te intenzitet
Z Z
struje dati su izrazima:
1
Z= R 2 + (L ) 2 ... (1),
C
1
L
= arctg C ... (2),
R
U U
I= = ... (3),
Z 1 2
R + (L
2
)
C
a fazna razlika izmeu napona i struje:
_____________________________________________________________________________________________ 69
= 0 ( ) = ... (4).
Kako jaina struje, tako i njena poetna faza se mijenjaju sa promjenom uestanosti . Iz
jednaine (3), vidimo da e efektivna vrijednost struje biti najvea u sluaju kada je:
1 1
0 L = 0 , odavde je 0 = , to je izraz za rezonantnu krunu uestanost, iz koje
0C LC
1
moemo izraziti rezonantnu frekvenciju struje: f0= , pri ovoj frekvenciji struja u kolu
2 LC
je maksimalna, jer ovoj struji suprostavlja se samo aktivni otpor (R) kola, tj.:
U U
I= = .
2 2 R
R +0
Do istog rezultata dolazimo ako u kolu imamo promjenljivi kapacitet ili promjenljivi
induktivitet, iji se otpori mjenjaju sa promjenom induktiviteta ili kapaciteta, pa reaktivni
otpori postanu jednaki po svojim apsolutnim vrijednostima (XL = XC ), to ponovo dovodi do
pojave rezonancije u serijskom RLC kolu, tj.:
1 1
XL - XC = 0 = 0 L = 0 ; dobijemo f0= , to je isto kao i kod promjenljive ugaone
0C 2 LC
uestanosti .
Nacrtajmo vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni za

jednostavno rezonantno kolo (kad se u kolu pojavi rezonancija), koji su prikazani na slici broj
2. pod a) i b). Na slici broj 3 prikazan je fazorski i razvijeni dijagram napona i struje idealnog
serijskog rezonantnog kola, kad u kolu nastupi rezonancija.
Slika broj 2. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) jednostavnog serijskog rezonantnog
kola u Gausovoj kompleksnoj ravni, za vrijeme trajanja rezonancije.
_____________________________________________________________________________________________ 70
Slika broj 3. Fazorski i razvijeni dijagram napona i

struje idealnog serijskog rezonantnog kola.
Posljedice rezonance, mogu biti katastrofalne u elektroenergetici. Naime, uz ne-

promjenjen napon izvora (U = const.), izjednaavanjem kapacitivnog i induktivnog
otpora, a zbog njihovog suprotnog djelovanja opada impedansa kola, koja ostaje bez
reaktivne komponente i postaje jednaka omskoj otpornosti kola (Z = R). to ima za
posljedicu naglog rasta struje u kolu, koja stvara velike padove napona na
elementima kola. Padovi napona napreu izolaciju meu namotajima zavojnice i
dielektrik kondenzatora, to moe dovesti do njihovog proboja.
U elektroenergetici rezonansa se izbjegava, dok se u komunikacijama namjerno

izaziva kako bi se u kolu obezbijedila dovoljno jaka struja koja e izazvati sigurnu
proradu odreenih sklopova.
2. ZADACI:
a) Otpornik poznate otpornosti (RR) i zavojnicu poznatog omskog otpora (RL) i promjenljivog
induktiviteta (L), koji se mijenja uvlaenjem i izvlaenjem eljezne jezgre u zavojnicu,
povezati u seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i prikljuiti ih na
izvor izmjenine struje koja se mijenja po sinusnom zakonu
i(t) = Imsin(314t + 0) mA, frekvencije 50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: struje izvora (I) kad ona dostigne svoju maksimalnu efektivnu
vrijednost (ampermetar pokazuje najveu vrijednost struje), napona izvora (U), pad
napona na zavojnici (UZ), pad napona na kondenzatoru (Uc) i pad napona na omskom
otporu (URR).
napona kondenzatora (C), faktor snage kola (cosU), induktivni (XL) otpor i impedansu
(ZZ) zavojnice.
d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj
kompleksnoj ravni.
e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t), uL(t), uRL(t), uRC(t), uC(t), uRR(t),
uZ(t) i uCC(t)] i struje [i(t)]. Provjeriti da li je UL= UCC ili se razlikuju za izvjesne vrijednosti
(tolerancije parametara, greke instrumenata)!!
_____________________________________________________________________________________________ 71
3. ISPITNA OPREMA:

- ispitni pano sa otpornicima, zavojnicom promjenljivog
induktiviteta, kondenzatorima, transformatorom i prikljunimklemama........kompl. 1
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA I RAUNANJA
ZU = ( R R + RL + RC ) 2 + 0 2 =RU ; URL= I RRL; URC= I RRC; UL= U 2 Z U 2 RL ;

XL XC R + Rc + RR
U = arctg = 0 ; = 2f [rad/s]; cosU = L =1, tj. cosU(0)=1 ;
( RC + RR + RL ) RU
X X U
UCC= U 2 C U 2 RC ; Z = arctg L : C = arctg C ; ZZ= Z ;
RRL RC I
1 U 2 2
XC= = XL; ZC= c ; RC= Z C X 2 C i XL= Z Z R 2 L .
C I
Izrazi za trenutne vrijednosti treba da glase:

uCC(t) = 2 ... sin(314t - ); u(t) = 2 ... sin(314t+0); uRL(t) = 2 ... sin(314t +0);
2

uL(t) = 2 ... sin(314t +
); uC(t) = 2 ... sin(314t C); uRC(t) = 2 ... sin(314t +0);
2
uRR(t)= 2 ...sin(314t +0); uZ(t) = 2 ... sin(314t +Z) i i(t) = 2 ...sin(314t+0).
_____________________________________________________________________________________________ 72
napona na kondenzatoru i
Induktivni otpor zavojnice

Frekvencija struje izvora

Impedansa zavojnice
Uglovi izmeu struje
Padovi napona na
Faktor snage kola

Impedansa kola
kondenzatora
Napon izvora
Struja izvora
Omski otpor
Omski otpor
elementima
Zavojnice
Kapacitet
otpornika
zavojnici
i napona
URR[V]
URC[V]
UCC[V]
URL[V]
cosu
RR[]
RC[]
C[F]
XC[]
UC[V]
RL[]
ZC[]
ZU[]
UZ[V]
I[mA]
ZZ[]
XL[]
UL[V]
C[0]
U[0]
f[Hz]
Z[0]
U[V]
50
Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara kola
i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni. Vektor-dijagrami napona i struje i otpora
treba da budu slini dijagramima prikazanim na slici broj 2. pod a) i pod b).
Usvojimo odgovarajue razmjere:
tj. 1 cm ...V; 1cm ... mA : 1 cm ... .
pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 00), u fazi sa strujom su omski padovi napona na otporima:
RR + RL + RC = RU (URR+URL+URC=URU), koji bi trebali biti jednaki naponu izvora ( U RU = U ),
zatim, crtamo induktivni pad napona ( U ) koji prednjai za 900 u odnosu na struju kola i
L

kapacitivni pad napona ( U ), koji kasni u odnosu na struju za 900, naponi po svojim CC
intenzitetima bi trebali biti jednaki, ako smo postigli rezonancu, a suprotni po djelovanju.
Dijagram otpora dobijamo kad dijagram napona podijelimo sa strujom.
_____________________________________________________________________________________________ 73
Vjeba broj 14: Serijska veza omskog otpornika, realne zavojnice i realnog
kondenzatora u kolu izmjenine struje, sluaj kada je XL < XC.
1. UVOD
Nacrtajmo jedno jednostavno idealizirano rezonantno RLC kolo, koje je prikazano na slici
broj 1.
Slika broj 1. Jednostavno rezonantno kolo sa idealnim kondenzatorom i idealnom zavojnicom.
Rekli smo da fazni pomak izmeu struje i napona izvora zavisi od odnosa induktivnog (XL) i
kapacitivnog (XC) otpora, jer ova dva otpora imaju suprotno meusobno djelovanje. Iz
dosadanjih prouavanja RLC elemenata u kolu izmjenine struje, upoznali smo tri
karaktreristina sluaja:
1. Kada je XL > XC , kolo ima induktivni karakter, tj. struja zaostaje za naponom
izvora ,
2. Kada je XL = XC, u kolu nastaje naponska ili serijska rezonansa, napon i struja su
u fazi, rezonanciju mi u elektroenergetici izbjegavamo i
3. Kada je XL < XC, kolo ima kapacitivni karakter, tj. struja izvora prednjai naponu
izvora.
Razmotrimo trei sluaj (kada je XL < XC). Ako kolo sa slike broj 1. prikljuimo na izvor
sinusne struje i(t) = Im sin(t + 0), ona e izazvati padove napona na elementima kola, ije
e trenutne vrijednosti glasiti:

uC(t) = Ucm sin(t - );
2

uL(t) = ULm sin(t + );
2
uR(t) = URm sin(t +0) i
u(t) = Um sin(t - );
X L XC
pri emu je = arctg = - , jer je XL < XC.
R
Naponu izvora suprostavit e se padovi napona na elementima, a ija trenutna vrijednost

glasi:
u(t) = uR(t) + uL(t) + uC(t) ili u kompleksnom obliku:
& & & & & & & & & & & & & & &
[ ]
U = U R + U L + U C = I R + I X L + I X C = I R + X L + X C = I [R + j ( X L X C )] = I Z .
_____________________________________________________________________________________________ 74
Vektor-dijagram napona i struje i otpora realnih elemenata (koji imaju pored reaktivnih i
omske otpore), u kompleksnoj Gausovoj ravni prikazan je na slici broj 2. pod a) i pod b).
Slika broj 2. Vektor-dijagram napona i struje pod a) i otpora pod b) u kompleksnoj

Gausovoj ravni serijskog RLC kola, sluaj kada je XL < XC.
Slika broj 3. Fazorski i razvijeni dijagram struje i napona

serijskog idealiziranog RLC kola, sluaj kada je XL < XC.
Sa vektorskog i razvijenog dijagrama struje i napona vidimo da vrijednost ugla () izmeu

struje i napona izvora iskljuivo zavisi od parametara kola.
_____________________________________________________________________________________________ 75
2. ZADACI:
seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i prikljuiti na izvor izmjenine
struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) mA, frekvencije 50 Hz
b) Izvriti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U), pada napona na zavojnici (UZ),
pada napona na kondenzatoru (Uc) i pada napona na otporu (URR).
napona kondenzatora (C) i faktor snage kola (cosU).
d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: fazorski i razvijeni dijagram napona i struje (padove
napona na omskim otporima sabrati i predstaviti jednom zajednikom
sinusoidom).
e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t), uL(t), uRL(t), uRC(t), uC(t), uRR(t) i
uCC(t)] i struje [i(t)].
3. ISPITNA OPREMA:

4. EMA SPOJA:
_____________________________________________________________________________________________ 76
ZU = ( R R + RL + RC ) 2 + ( X L X C ) 2 : URL= I RRL; URC= I RRC ; UL= U 2 Z U 2 RL ;
XL XC R + Rc + R R
- U = arctg ; cosU= L ; UCC= U 2 C U 2 RC ; = 2f [rad/s];
( RC + RR + RL ) ZU
1 U 2 XL X
XC= ; ZC= c ; RC= Z C X 2 C ; Z = arctg i C = arctg C .
C I RRL RC
Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih vrijednosti.
napona na kondenzatoru
i napona na elementima

Uglovi izmeu struje
Padovi napona na
Faktor snage kola

Frekvencija struje
Impedansa kola
kondenzatora
Napon izvora
Struja izvora
Omski otpor
elementima
i zavojnici
Parametri
Zavojnice
Kapacitet
otpornika
URR[V]
URC[V]
UCC[V]
URL[V]
cosu
RR[]
RC[]
C[F]
XC[]
UC[V]
RL[]
ZC[]
ZU[]
UZ[V]
XL[]
I[mA]
UL[V]
C[0]
U[0]
f[Hz]
Z[0]
U[V]
50
Tabela za upis izraunatih maksimalnih vrijednosti napona i struje.
Izraunato
Pad Pad napona Pad napona
Pad Pad napona
napona na na na
Napon Struja napona na na omskom
omskom kapacitivnom induktivnom
Izvora izvora omskom otporu
otporu otporu otporu
otporu kondenzatora
zavojnice kondenzatora zavojnice
Umax [V] Imax[mA] URR max [V] URL max [V] URC max [V] UCC max [V] UL max [V]
_____________________________________________________________________________________________ 77
Formule za izraunavanje maksimalnih vrijednosti:
Umax = 2 U; Imax= 2 I; URR max = 2 URR; URL max = 2 URL;
URC max = 2 URC; UCC max = 2 UCC i UL max = 2 UL .
Ukupan pad napona na omskim otporima iznosi: UR UKUPNOmax = URR max + URL max + URC max

uCC(t) = 2 ... sin(314t - ), u(t) = 2 ... sin(314t - U); uRL(t) = 2 ... sin(314t +0),
2

uL(t) = 2 ... sin(314t + ), uC(t) = 2 ... sin(314t C),
2
uRC(t) = 2 ... sin(314t +0), uRR(t)= 2 ...sin(314t +0),
i(t) = 2 ...sin(314t+0) i uZ(t) = 2 ... sin(314t + Z).
Kad smo izraunali sve traene parametre kola, pristupamo crtanju fazorskog i razvijenog
dijagrama napona i struje. Usvojimo odgovarajue razmjere:
R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera, tj.

1 cm ...V; 1cm ... mA .
Crtanje fazorskog dijagrama zapoinjemo crtanjem pravouglog koordinatnog sistema,

struju ( Imax ) crtamo na pozitivnoj x osi (fazni ugao 00), u fazi sa strujom su omski
padovi napona na otporima: RR + RL + RC = RU, odnosno, URUKUPNOmax. Zatim, crtamo
induktivni pad napona ( U 0
L max ) koji prednjai za 90 u odnosu na struju kola i
kapacitivni pad napona ( U ), koji kasni za strujom izvora za 900. Kad smo nacrtali
CC max
padove napona na kondenzatoru, zavojnici i omskim otporima (RU), po pravilu
paralelograma nacrtamo napon izvora ( U ).
max
Kad smo nacrtali fazorski dijagram pristupamo crtanju razvijenog dijagrama, i to tako
to usvojimo razmjeru za period T 8 cm (T = 0,02 s; 1 cm0,0025 s), podijelimo je
3
na etiri dijela( ; ; i 2 ), obiljeimo maksimalne amplitude (URUKUPNOmax; Umax;
2 2
UCmax; ULmax i Imax).
Zatim, nacrtamo sinusoide (za struju i omske padove napona), koje nemaju fazni
pomak (=0), kosinusoidu induktivnog pada napona [uL(t)], koja ima pozitivan
poetak, kosinusoidu kapacitivnog pada napona [uC(t)], koja ima negativan poetak i
sinusoidu napona izvora [u(t)], koja ima negativan fazni pomak (-U).
Fazorski i razvijeni dijagram treba da budu slini, dijagramima koji su nacrtani na

slici broj 3.
_____________________________________________________________________________________________ 78
Vjeba broj 15: Paralelna veza omskog otpora i realne zavojnice u kolu izmjenine
struje.
1. UVOD
Razmotrimo odnose napona i struja kod paralelne veze idealne zavojnice i omskog otpora u
kolu izmjenine struje, koje je prikazano na slici broj 1.
Slika broj 1. Paralelna veza idealne zavojnice i omskog otpora.
Ako ovo kolo prikljuimo na izvor izmjeninog napona koji se mjenja po sinusnom zakonu:
u(t) = Umsint V, ovaj napon e protjerati struje u granama kola ije trenutne vrijednosti

glase: iR(t) = 2 IR sin(t + 0) A i iL(t) = 2 IL sin(t - ) A. Na slici broj 2. prikazan je
2
fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RL kola.
Slika broj 2. Fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RL kola.
0 0
Kompleksne vrijednosti struja bit e: I R = I R e j 0 A i I L = I L e j 90 A, odnosno I = I R + I L ,
iji je vektor- dijagram prikazan na slici broj 3. pod a).
_____________________________________________________________________________________________ 79
Slika broj 3. Vektor-dijagram struja i napona pod a) i vodljivost pod b) idealnog paralelnog RL kola.
Kompleksni dijagram vodljivosti (admintanse) dobijemo kad vektor - dijagram struja

podijelimo sa naponom, koji je prikazan na slici broj 3. pod b).
I I I
= R + L = G R + B L = G R jB L = YU , pri emu je:
U U U
GR aktivna provodnost ili konduktansa [S],

BL reaktivna provodnost ili susceptansa [S].
Sa slike broj 3. pod b), moemo izraunati fazni pomak izmeu struje i napona izvora:
BL
= arctg .
GR
Sastavimo realno paralelno RL kolo i njegovo ekvivalentno kolo vodljivosti, kako je to
prikazano na slici broj 4.
Slika broj 4. Realno paralelno RL kolo i ema vodljivosti kola.
Vodljivosti su reciprone vrijednosti otpora (impedansi), tj.:

1 1 1 1 R X
YU = Y1 + Y2 = + = + = G R + 2 L 2 j 2 L 2 = G R + G L jB L =
Z1 Z 2 R R RL + jX L R L + XL R L+X L
= G - jBL [S]
Iz prethodnih jednaina moemo izraziti struje u granama kola:
I R = IR= U GR; I L = U Y2 = U (G L jB L ) , odnosno I = I R + I L = U GR + U (G L jBL ) A.
Iz poslijednjih jednaina vidimo da je proraun paralelnih kola jednostavnije raditi pomou

vodljivosti (admintanse), nego pomou impedansi (otpora).
_____________________________________________________________________________________________ 80
Svaki vektor moemo rastaviti na njegove komponente, u ovom sluaju vektor struje kroz
zavojnicu razloit emo na njegovu aktivnu i reaktivnu komponentu, kako bismo lake izvrili
crtanje vektor-dijagrama struja. Rastavimo vektor struje kroz zavojnicu:
I L = I La + I Lr = I cos z j I sin z
2. ZADACI:
a) Zavojnicu poznatih parametara (RL, z i XL), povezati paralelno sa istoomskim otporom

poznate otpornosti (RR) i prikljuiti na izvor izmjeninog napona koji se mijenja po
sinusnom zakonu u(t) = 2 (2-270) sin(314t + 0) V, frekvencije 50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: napona izvora (U), struje kroz zavojnicu (IL) i struje izvora (I).
c) Izraunati: struju kroz omski otpor (IR), omski pad napona (URL) i induktivni pad napona
(UL) na zavojnici, ukupnu impedansu kola (ZU), ukupnu admintansu (vodljivost) kola
(YU), ugao izmeu struje i napona izvora (u) i faktor snage kola (cos U).
d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja i vodljivosti u Gausovoj
kompleksnoj ravni.
e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona izvora [u(t)] i struja [iR(t), iL(t) i i(t)].
3. ISPITNA OPREMA:

- digitalni multimetri kao ampermetri..................................................................kom. 2
4. EMA SPOJA:
Formule za izraunavanje traenih i potrebnih podataka za rjeenje zadatka: IR= U GR;

1 X R 1
URL= IL RL; GR = [S]; BL= 2 L 2 [S]; GL= 2 L 2 [S]; Z U = [];
RR RL + X L RL + X L YU
_____________________________________________________________________________________________ 81
2
UL= U 2 U RL ; I L = I La + I Lr = I L coc z j I L sin z ;
1 1 1 1 R X
YU = Y1 + Y2 = + = + = G R + 2 L 2 j 2 L 2 = G R + G L jB L
Z1 Z 2 R R RL + jX L R L + XL R L+X L
B L G R
- U = arctg ; cos= i YU = (G R ) 2 + (BL ) 2 .
G R YU
Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih podataka.
Struja kroz omski

Struja zavojnice
struje zavojnice
Padovi napona
struje i napona
Napon izvora
Ugao izmeu
Faktor snage
na zavojnici
Komponente
Struja izvora
provodnosti
Omski otpor
provodnost
provodnost
Frekvencija
impedansa
Reaktivna
Parametri
Zavojnice
Ukupna
Ukupna
Aktivne
otpor
kola
YU[ S]
G[S]
BL[ S]
GR[S]
ILa[mA]
GL[S]
ILr[mA]
IR[mA]
URL[V]
IL[mA]
cosU
RR[]
RL[]
ZU[]
XL[]
I[mA]
UL[V]
U[0]
f[Hz]
Z[ ]
U[V]
0
Prije nego to ponemo sa crtanjem vektor-dijagrama, treba da usvojimo odgovarajue

razmjere.
R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera ili

mikrosimensa, tj. 1 cm ...V; 1cm mA : 1 cm ... S .
Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni. Napon izvora ( U ),
0
crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ), u fazi sa naponom je struja kroz omski otpor
( I R ), struju kroz zavojnicu rastavimo na njenu aktivnu ( I La ) i reaktivnu komponentu ( I Lr ).
Aktivna komponenta ( I La ) je u fazi sa naponom i nju crtamo u nastavku struje kroz omski
otpor ( I R ). Reaktivnu komponentu struje zavojnice ( I Lr ), crtamo na negativnoj imaginarnoj
osi (-j). Sabiranjem ovih struja po pravilu palalelograma dobit emo struju izvora ( I ), koja
kasni za naponom izvora za ugao -U .
Vektor-dijagram struja, napona i vodljivosti treba da bude slian dijagramima, koji su
nacrtani na slici broj 3. pod a) i b).
Izrazi za trenutne vrijednosti treba da budu slini slijedeim izrazima:
i(t)= 2 sin(314t U); u(t)= 2 sin(314t + 0);

iR(t)= 2 sin(314t + 0) i iL(t)= 2 sin(314t Z).
6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ova vjebe?)!!!
_____________________________________________________________________________________________ 82
Vjeba broj 16: Izraunavanje gubitaka u dielektriku kondenzatora (tg). Paralelna

veza omskog otpora velike otpornosti (RP 50 XC) i kondenzatora
u kolu izmjenine struje.
1. UVOD
Svaki realni kondenzator moemo predstaviti njegovom paralelnom ili serijskom

ekvivalentnom emom. Kod paralelne ekvivalentne eme omski otpor (RP) ima veliku
vrijednost, priblino pedeset puta veu od reaktivnog otpora (XC). Dok, kod serijske
ekvivalentne eme omski otpor ima relativno malu vrijednost [najee deset do
dvadesetpet posto od ukupne vrijednosti impedanse kondenzatora (ZC)].
Razmotrimo odnose napona i struja kod paralelne veze idealnog kondenzatora poznatog
kapaciteta (C) i istoomskog otpora poznate otpornosti (R), u kolu izmjenine struje, kako je
to prikazano na slici broj 1.
Slika broj 1. Idealno paralelno RC kolo.
Ako ovo kolo prikljuimo na izvor izmjeninog napona koji se mjenja po sinusnom zakonu:
u(t) = Umsint V, ovaj napon e protjerati struje u granama kola ije trenutne vrijednosti

glase: iR(t) = 2 IR sin(t + 0) A i iC(t) = 2 IC sin(t + ) A. Struja kondenzatora
2
prednjai naponu izvora za 900, a struja kroz otpornik je u fazi sa naponom izvora. Na slici
broj 2. prikazan je fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RC kola.
Slika broj 2. Fazorski i razvijeni dijagram struja i napona idealnog paralelnog RC kola.
_____________________________________________________________________________________________ 83
0 0
Kompleksne vrijednosti struja bit e: I R = I R e j 0 A i I C = I C e + j 90 A, odnosno I = I R + I C ,
iji je vektor- dijagram prikazan na slici broj 3. pod a).
Slika broj 3. Vektor-dijagram struja i napona pod a) i vodljivosti pod b) paralelnog RC kola.
Kompleksni dijagram vodljivosti (admintanse) dobijemo kad vektor-dijagram struja podijelimo

sa naponom, koji je prikazan na slici broj 3. pod b).
I I I
= R + C = G R + BC = G R + jBC = YU ; pri emu je:
U U U
GR aktivna provodnost ili konduktansa [S],

BC reaktivna provodnost ili susceptansa [S].
Sa slike broj 3. pod b), moemo izraunati fazni pomak izmeu struje i napona izvora:
BC 1 1
U = arctg , takoe moemo izraunati vodljivosti: BC= [S] i GR= [S].
GR XC R
Sa vektor-dijagrama struja vidimo da je kod kondenzatora sa nesavrenim dielektrikom i kod
veih frekvencija fazni pomak () manji od 900, za neki ugao (). Ugao () pro-porcionalan je
veliini aktivnih gubitaka u dielektriku, a komplementaran je uglu faznog pomaka do 900 .
Znai, to su vei gubici u dielektriku (manji je omski otpor - R, odnosno vea je struja IR),
manji je fazni pomak , a vei ugao , kojeg nazivamo uglom gubitaka.
U
IR 1
Sa vektor-dijagrama nalazimo: tg = = R = , odavdje nalazimo omski otpor:
IC U RC
1
C
1
R= .
tg C
U2
Toplotni gubici snage iznose: P = UIR = , ako prethodni izraz za otpor uvrstimo u izraz
R
za snagu, dobit emo novi izraz za gubitke snage u dielektriku: P = U2C tg, poto je
_____________________________________________________________________________________________ 84
tangens malih uglova priblino jednak tim uglovima (tg ), moemo napisati konaan
izraz za gubitke snage u dielektriku:
P = U2C [W]; pri emu je [rad]. Podsjetimo se da je:
360
2 rad = 3600 1 rad = = 57,30 .
6,28
2. ZADACI:
a) Kondenzator poznatog kapaciteta (preporuujem kondenzator sa slijedeim

parametrima: C = 16 F; nazivnog napona 500 V; nazivne frekvencije 50 Hz), povezati
paralelno sa istoomskim otporom poznate otpornosti (preporuujem:RR 10 000 ) i
prikljuiti ih na izvor izmjeninog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu,
u(t)= 2 (2-270)sin(314t +0) V, frekvencije 50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: napona izvora (U), struje kroz kondenzator (IC) i struje izvora (I).
c) Izraunati: struju kroz omski otpor (IR), ukupnu impedansu kola (ZU), ukupnu
admintansu (vodljivost) kola (YU), ugao izmeu struje i napona izvora (u), faktor snage
kola (cos U), ugao gubitaka u dielektriku tg, ugao , ugaonu uestanost struje () i
snagu gubitaka na otporu (u dielektriku kondenzatora) P.
d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja i vodljivosti u Gausovoj
kompleksnoj ravni.
3. ISPITNA OPREMA:
- Gredska mrea 220 V; 50 Hz, kao izvor struje,

- digitalni multimetri kao ampermetari................................................................kom. 2
4. EMA SPOJA:
_____________________________________________________________________________________________ 85
Formule za izraunavanje traenih i potrebnih podataka za rjeenje zadatka:
I I I
IR= U GR; = R + C = G R + BC = G R + jBC = YU ; P = U2C [W]; [rad]; U[V];
U U U
[rad] =
0 B[] G 2 2 0
; U = arctg C ; cos= R ; YU = G R + BC ; = 90 - U[ ]; ZU =
0 1
[ ];
0
57,3 GR YU YU
1 1 1
BC= [S]; GR= [S]; XC= []; C[F]; =2f [rad/s] i [rad/s].
XC RR C
uestanost struje
Kapacitivni otpor
provodnost kola
impedansa kola
Snaga gubitaka
struje i napona
Ugao gubitaka
Ugao gubitaka
kondenzatora
kondenzatora
Tangens ugla
Napon izvora
Ugao izmeu
Faktor snage
Struja izvora
kondenzator
Omski otpor
Kapacitivna
Frekvencija
provodnost
provodnost
Struja kroz
Struja kroz
Kapacitet
gubitaka
otpornik
Ukupna
Ukupna
Aktivna
Kruna
kola
[rad/s]
BC [ S]
YU[ S]
GR[S]
C[[ F]
IC[mA]
IR[mA]
[rad]
ZU[ ]
cosU
XC []
RR[]
I[mA]
U[ ]
P[W]
f[Hz]
U[V]
[0]
tg
Prije nego to ponemo sa crtanjem vektor-dijagrama, treba da usvojimo odgovarajue

razmjere.

mikrosimensa, tj. 1 cm ...V; 1cm ... mA : 1 cm ... S .
0
crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ), u fazi sa naponom je struja kroz omski otpor
) za 900 (poklapa se sa
( I R ), struja kroz kondenzator ( I C ), prednjai naponu izvora ( U
pozitivnom imaginarnom osom (+j). Sabiranjem ovih struja po pravilu paralelograma dobit
emo struju izvora ( I ), koja prednjai naponu izvora za ugao U. Dijagram vodljivosti
crtamo analogno dijagramu struja, jer dijagram vodljivosti dobijemo kad dijagram struja
podijelimo sa naponom.
Vektor-dijagrami struja i vodljivosti treba da budu slini dijagramima koji su prikazani na

slici broj 3. Samo to e ugao U biti znatno vei (preko 880), a ugao znatno manji u
odnosu na uglove koji su prikazani na slici broj 3.
_____________________________________________________________________________________________ 86
Vjeba broj 17: Snaga u kolu izmjenine struje, bilans snage kod serijske veze
istoomskog otpora, realne zavojnice i realnog kondenzatora.
1. UVOD
U prvoj godini upoznali smo se sa snagom jednosmjerne struje, koju smo definisali kao
proizvod visine napona koji vlada na prikljucima troila i jaine struje koja protie kroz
posmatrano troilo. Odnosno:
P = U I [W] ... (1).
Ova definicija vrijedi u pravilu i za izmjeninu struju.
Meutim, izmjenina struja pored aktivnog rada ispoljava i transformaciju energije u vidu
elektrinog ili magnetnog polja, to je posljedica njenog promjenljivog karaktera.
ta e se deavati u kolu izmjenine struje, da li koristan rad ili vriti proces transformacija ili
oboje iskljuivo zavisi od parametara kola!? To jest, da li se u kolu nalazi omsko troilo ili
induktivno ili kapacitivno, ili troilo sa sve tri osobine. Razmotrimo sva tri karakteristina
sluaja:
Kolo sa istoomskim otporom
U prethodnim vjebama rekli smo da su napon i struja u kolu izmjenine struje sa

istoomskim otporom u fazi, tj. istovremeno imaju svoje maksimalne i nulte vrijednosti, te da
se cijelokupna energija pretvara u toplotnu.
Polazei od definicije snage, moemo napisati izraz za trenutnu aktivnu snagu izmjenine
struje:
p(t) = u(t) i(t) = Umsint Imsint = Um Im sin2 t.... (2) ili p(t)=i2(t) R ... (2. a).
Na osnovu jednaina (2) i (2. a) na slici broj 1. nacrtani su razvijeni dijagrami snage, struje i
napona.
Sa dijagrama trenutnih vrijednosti napona, struje i snage (slika br. 1.), uoavamo:
- dijagram snage je za cijeli period u pozitivnom podruju i ima dvostruku

frekvenciju u odnosu na napon i struju i
- u trenutku kad su napon i struja jednaki nuli, tada je i snaga jednaka nuli.
Za nas je znaajna srednja snaga izmjenine struje (predstavljena isprekidanom linijom i

znakom x na slici broj 1.), i ona je jednaka polovini maksimalne snage (Pm/2). Da bismo
doli do konanog izraza za odreivanje srednje snage izmjenine struje, jednainu (2)
emo transformisati, odnosno zamjenit emo sin2 t = (1- cos2t)/2, pa emo dobiti
jednainu:
Pm I m U m I m
p= cos 2t (3); srednja vrijednost drugog lana jednaine (3) jednaka je
2 2
nuli za vrijeme jedne periode, pa konaan izraz za srednju snagu izmjenine struje bit
U I
e: P = m m (4), jer povrine (1), (2), (3) i (4) sa slike broj 1., se poklapaju
2
nadoknauju nedostajue dijelove na pravougaoniku [(Pm/2) x t ] ili ako snagu izrazimo
U 2I 2
preko efektivnih vrijednosti napona i struje, tj. P = = U I [W](5).
2
_____________________________________________________________________________________________ 87
Slika broj 1. Dijagram napona, struje i snage za kolo koje sadri samo istoomski otpor.
Na osnovu svega iznesenog u prethodnom izlaganju zakljuujemo: da je srednja

snaga u kolu izmjenine struje koje sadri istoomski otpor jednaka proizvodu
efektivne vrijednosti prikljuenog napona i efektivne vrijednosti struje u kolu, tj. onih
vrijednosti to nam pokau ampermetar i voltmetar.
Kolo sa istoinduktivnim otporom
U dosadanjm izlaganjima kazali smo, da zavojnicu kod koje je XL>>RL moemo

aproksimirati kao idealnu. Takoe smo rekli da struja idealne zavojnice kasni za naponom
za 900. Odnosno, ako se prikljuna struja mijenja po zakonu: i(t) = Im sint, tada e izraz
za trenutnu vrijednost napona glasiti: u(t) = Umsin(t + / 2). Uvrtavanjem ovih izraza u
izraz za trenutnu snagu idealne zavojnice, imajui u vidu da je:
cost = sin(t + /2) i 2sint cost = sin2t, imat emo izraz za aktivnu snagu idealne
zavojnice:
pL(t)= u(t) * i(t)= Imsint Um sin(t + /2) =Um Im sintcost =(1/2)*(UmImsin2t) (6).
Nacrtajmo dijagram trenutnih vrijednosti napona, struje i snage. Na osnovu prethodnih

jednaina oni e izgledati kao na slici broj 2.
Na osnovu dobijenog obrasca (6) i dijagrama trenutne snage, struje i napona idealne
zavojnice uoavamo:
- da snaga ne sadri konstantne - aktivne komponente ve se mijenja po zakonu

sinusa sa dvostrukom frekvencijom u odnosu na frekvenciju napona i struje,
- da je srednja snaga jednaka nuli,
- da u toku prve i tree etvrtine ima pozitivan znak (izgrauju se magnetna
polja, zavojnica uzima energiju od izvora),
- u toku druge i etvrte etvrtine ima negativan znak (razgrauju se magnetna
polja, zavojnica daje energiju izvoru).
Da zakljuimo, u elektrinom kolu sa istoinduktivnim otporom, elektrina energija

osciluje izmeu izvora i magnetnog polja zavojnice dvostrukom frekvencijom struje
izvora.
_____________________________________________________________________________________________ 88
Slika broj 2. Dijagram snage, struje i napona idealne zavojnice.
Kolo koje sadri istokapacitivni otpor
U dosadanjm izlaganjima kazali smo, da kondenzator kod kojeg je XC>>RC moemo

aproksimirati kao idealni. Takoe smo rekli da struja idealnog kondentatora prednjai
naponu za 900. Odnosno ako se prikljuni napon mijenja po zakonu:
u(t) = Um sint, tada e izraz za trenutnu vrijednost struje glasiti: i(t) = Imsin(t + /2).
Uvrtavanjem ovih izraza za trenutnu snagu:
pC(t) = u(t) *i(t) = Um sint Imsin(t +/2) = Um Im sint cost = ()*(UmImsin2t) (7).
Vidimo da je jednaina (7) identina jednaini (6) pa e vrijediti svi zakljuci koje smo izvukli
za kolo sa istoinduktivnim otporom.
Na slici broj 3. predstavljen je razvijeni dijagram snage, napona i struje idealnog

kondenzatora. Poreenjem ovog dijagrama sa dijagramom prikazanim na slici broj 2.
uoavamo da su oni slini i da je dijagram snage isti , ali da su struja i napon meusobno
zamijenili trenutne poloaje.
Slika broj 3. Dijagram snage, struje i napona idealnog kondenzatora.
_____________________________________________________________________________________________ 89
Kolo sa istoomskim otporom, realnom zavojnicom i realnim kondenzatorom
Realna zavojnica i realni kondenzator, imaju pored reaktivnog induktivnog i reaktivnog

kapacitivnog i omske otpore. Ovi otpori kod serijske ekvivalentne eme su relativno mali, ali
ih u tanim proraunima ne moemo i ne smijemo zanemariti. U tom sluaju provodimo
analizu kola tako to sve omske otpore skoncentriemo u jedan (RR + RL + RC = RU), a
kapacitivni i induktivni otpor skoncentriemo posebno kako je to prikazano na slici broj 4.
Slika br. 4. Realno serijsko RLC kolo.
Predpostavimo da je poetna faza napona jednaka nuli (U = 0) i da se napon mijenja po

kosinusnom zakonu: u(t) = Um cos(t + 0), a da struja kasni za naponom za izvjestan ugao
(-), te da se i ona mijenja takoe po kosinusnom zakonu: i(t) = Imcos(t - ). Tad je
trenutna snaga kola data izrazom:
p(t) = u(t) * i(t) = Um cost * Imcos(t- ) ... (8),
imajui u vidu, da je cos (t- ) = cost cos + sint sin, snagu moemo pisati u vidu:
p(t) = UmIm cos2t cos + UmIm sin sint cost, poto je cos2 =(1/2)(1+cos2)
i sin cos=(1/2)(sin2), dobit emo konaan izraz za snagu kola sa RLC elementima.
p(t) =(1/2)* [UmIm cos (1 + cos2t)] +(1/2) * (UmIm sin sin2t) ... (9).
Vrijednost prvog lana jednaine (9) kree se u granicama od nule do UmIm cos, koji je
stalno pozitivan ili nula on ustvari predstavlja aktivnu snagu koju uzima omski otpor iz izvora
i koja se pretvara u toplotu. Pa je aktivna srednja snaga:
P = () * (UmIm cos) = U I cos [W] ... (10)
Drugi lan jednaine (9) periodino mjenja znak i vrijednost, ovaj lan opisuje razmjenu
energije-snage izmeu troila i izvora. Ovu komponentu nazivamo reaktivna snaga troila,
tj.:
Q =() * (UmIm sin) = U I sin ... (11),
jedinica za ovu snagu je voltamperreaktivni [Var].
Vektor-dijagrami napona, struje i otpora realnog serijskog RLC kola, za sluaj kad je
XL > XC prikazani su na slici broj 5. pod a) i pod b).
Dijagram snage ili trokut snage dobijemo kad trokut napona pomnoimo sa efektivnom
vrijednosti struje. Na slici broj 6. prikazan je trokut snaga serijskog RLC kola, za sluaj kad
je XL > XC.
_____________________________________________________________________________________________ 90
Slika br. 5. Vektor-dijagrami napona istruje pod a) i otpora pod b) realnog serijskog
RLC kola, za sluaj kad je XL > XC .
Slika broj 6. Trokut snaga serijskog realnog RLC kola, za sluaj kad je XL > XC .
Na osnovu trokuta snaga moemo napisati izraze za: aktivne, reaktivne i prividnu snagu
serijskog RLC kola, koji glase: PU=(PRL+ PRC + PR) [W]; QU = QL- QC [VAr];
S= P 2 + (QL QC ) 2 [VA]; PU=S cos =UI cos; QU = S sin = UI sin ;
PU Q
cos= ; = arctg U [0]; QC= I2 XC ; QL=I2XL; PRL= I2 RL; PRC= I2 RC i PR= I2 RR.
S PU
2. ZADACI:
seriju sa realnim kondenzatorom poznatog kapaciteta (C) i prikljuiti ih na izvor
izmjenine struje koja se mjenja po sinusnom zakonu i(t)= Imsin(314t+0) mA, frekvencije
50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: struje izvora (I) i napona izvora (U), pad napona na zavojnici (UZ), pad
napona na kondenzatoru (Uc) i pad napona na omskom otporu (URR).
c) Izraunati: omski otpor kondenzatora (RC), kapacitivni otpor kondenzatora (XC),
napona kondenzatora (C), faktor snage kola (cosU), ukupnu aktivnu (PU) snagu,
reaktivnu induktivnu (QL) snagu, reaktivnu kapacitivnu (QC) snagu i prividnu (S) snagu.
d) U odgovarajuoj razmjeri u Gausovoj kompleksnoj ravni nacrtati trokut snaga.
e) Napisati izraze za trenutne vrijednosti napona [u(t),uZ(t), uC(t) i uRR(t)] i struje [(i(t)].
_____________________________________________________________________________________________ 91
3. ISPITNA OPREMA:

- digitalni multimetri kao voltmetri. .....................................................................kom. 4
4. EMA SPOJA:

ZU = ( R R + RL + RC ) 2 + ( X L X C ) 2 ;
PRL= I2 RL; PRC= I2 RC; PR= I2 RR ; PU= PR+ PRC+ PRL;
QL QC P PRL + PRc + PR
U = arctg ; cosU= = ; QC= I2 XC ; QL=I2XL;
PRC + PR + PRL S S
Q = QL - QC; S = ( PR + PRL + PRC ) 2 + (Q L QC ) 2 ; =2f [rad/s];
1 U 2 XL X
XC= ; ZC= c ; RC= Z C X 2 C ; Z = arctg i C = arctg C ,
C I RL RC
Dijagram snaga treba da bude slian onom, koji je nacrtan na slici broj 6.
u(t) = 2 ... sin(314t+U); uC(t) = 2 ... sin(314t C), uRR(t)= 2 ...sin(314t +0),
uZ(t) = 2 ... sin(314t +Z) i i(t) = 2 ...sin(314t+0).
_____________________________________________________________________________________________ 92
Tabela za upisivanje poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara.
Aktivne, reaktivne i prividna

Uglovi izmeu struje

Padovi napona na
Faktor snage kola

Frekvencija struje
Impedansa kola
kondenzatora
Napon izvora
Struja izvora
Omski otpor
elementima
snaga kola.
Parametri
Zavojnice
Kapacitet
otpornika
i napona
QC[VAr]
QL[VAr]
URR[V]
PU[W]
S[VA]
cosu
RR[]
RC[]
C[F]
XC[]
UC[V]
ZC[]
ZU[]
RL[]
XL[]
UZ[V]
I[mA]
f[Hz]
C[0]
U[0]
Z[0]
U[V]
50
Kad smo izraunali sve traene parametre kola, pristupamo crtanju dijagrama snaga.
R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko voltampera, vati ili
voltamperareaktivnih, tj. 1 cm ...VA; 1cm W; 1 cm ... VAr .
Crtanje dijagrama zapoinjemo crtanjem Gausove kompleksne ravni, zatim, crtamo na

pozitivnoj (+r) osi (fazni ugao 00), aktivne snage: P= PRL+ PRC + PR, nakon toga u pozitivnom
pravcu imaginarne (+j) ose nacrtamo reaktivnu induktivnu snagu (QL), u negativnom
pravcu imaginarne (-j) ose nacrtamo reaktivnu kapacitivnu snagu (QC), sabiranjem ovih
snaga po pravilu paralelograma dobit emo prividnu snagu kola (S).
Kompleksna snaga, definie se kao proizvod kvadrata efektivne vrijednosti struje i

kompleksne impedanse kola: S = I 2 ef Z [VA] ili kao proizvod kompleksnog napona i
konjugovanokompleksne struje. S = U I [VA] ; pri emu je konjugovanokompleksna struja
jednaka kompleksnoj struji sa promjenjenim znakom u imaginarnom dijelu kompleksnog
broja, odnosno promjena predznaka u argumentu - uglu kompleksne veliine struje izraene
u eksponencijalnom obliku. Kompleksna snaga se moe napisati u slijedeem
obliku: S = P+j(QL-QC)= P jQ.
Primjer konjugovanokompleksne struje:

0 0
I = 10 e j 45 , I = 10 e j 45 ; I =10+j10; I = 10 j10 .
_____________________________________________________________________________________________ 93
Vjeba broj 18: Popravak faktora snage - paralelna veza kondenzatora i realne
zavojnice u kolu izmjenine struje.
1. UVOD
Analizirajui kola sa mjeovitim parametrima, uoili smo da ih karakterie oscilovanje

reaktivne energije, pri emu izvor daje reaktivnu snagu. U elektrotehnikoj praksi, troila su
preteno induktivnog karaktera - motori i transformatori, to izaziva veliki faktor induktivnosti
mree. Faktor snage (cos) asinhronih motora kree se od 0,7 (za motore malih snaga) pa
sve do 0,92 (za motore velikih snaga), ako su kontuirano optereeni. Meutim, u praksi
imamo veliki broj asinhronih motora koji nisu stalno optereeni nazivnim momentom, pa
rade sa smanjenom aktivnom snagom, to ima za posljedicu smanjenje faktora snage
(cos), odnosno poveanje faktora reaktivnosti (sin) a samim tim i poveanja reaktivnih -
jalovih struja koje optereuju vodove, a ne stvaraju nikakav uinak.
Da bismo poveali efikasnost koritenja elektrine energije, u praksi se preduzimaju mjere
za popravljanje faktora snage (cos), tj. vri se kompenzacija reaktivne energije.
Popravkom faktora snage - kompenzacijom u mrei, postiemo:
- rastereenje izvora - generatora, prenosnih vodova i transformatora reaktivne

struje, ime se poveava njihova sposobnost proizvodnje i prenosa aktivne snage
i
- smanjenje gubitaka energije i pada napona u vodovima, a time i ekonominiju

proizvodnju, prenos i distribuciju elektrine energije.
U praksi kompenzacija se izvodi na vie naina, a najee pomou sinhronih

kompenzatora ili kondenzatorskih baterija, koje se veu paralelno sa mreom, odnosno
troilom. Primjena kondenzatora je ekonominija, pa se ovaj nain u veini sluajeva koristi.
Elektromotore (kako trofazne tako i monofazne) predstavljamo kao serijsku vezu njihovog
omskog i induktivnog otpora. Ako paralelno motoru koji je prikljuen na mreu dodamo
kondenzator, onda emo imati kombinaciju serijske veze RL-a sa kojom je paralelno
povezan kondenzator kapaciteta C.
Razmotrimo stanje u ovakvom kolu prije i poslije prikljuka kondenzatora:
Elektromotor je elektrina maina koja elektrinu energiju pretvara u mehaniki rad, za to

uzima aktivnu energiju iz mree, a namotaji induktiviteta L imaju zadatak da formiraju
magnetnu energiju neophodnu za stvaranje magnetnog polja.
Za stvaranje magnetnog polja potrebna je reaktivna struja, odnosno reaktivna energija koju
obezbjeuje izvor, preko prenosnih vodova i transformatora.
_____________________________________________________________________________________________ 94
a) prije prikljuka kondenzatora, kolo je prikazano na slici broj 1. pod a).
Slika broj 1. ema monofaznog motora prije kompenzacije slika a)

i poslije kompenzacije slika b).
Sa slike broj 1. pod a) moemo izraziti struju u kolu ( I ), ako su nam poznati napon, snaga i
ostali parametri kola, odnosno motora, a jesu, jer se nalaze na natpisnoj ploici motora:
P U U
I= , odnosno,I = = e j Z ... (1),
U cos Z R + (L)
2 2
XL
pri emu je: U =U, a ugao izmeu struje i napona zavojnice Z = arctg ... (2).
RL
b) nakon paralelnog prikljuka kondenzatora sa motorom - slika broj 1. pod b).
Ako motoru paralelno prikljuimo kondenzator kako je to prikazano na slici broj 1. pod b).
Struja kroz motor ostaje ista, jer se prikljuni napon i parametri motora nisu promjenili. Struju
kroz kondenzator moemo izraunati pomou Omovog zakona, tj.:
U U
IC = = = j U C ... (3).
XC 1
j
C
Ukupna struja u dovodnom vodu moe se izraziti pomou I Kirhofovog zakona u

kompleksnom obliku, tj.:
I 1 = I + I C ... (4),
ako ove struje predstavimo u Gausovoj kompleksnoj ravni, imat emo vektor - dijagram
prikazan na slici broj 2. pod a).
Sa dijagrama na slici broj 2. pod a) vidimo da je nakon kompenzacije reaktivna induktivna

struja smanjena za vrijednost struje IC, a samim tim smanjena je dovodna struja (I) i ugao
faznog pomaka izmeu struje u kolu (I1) i napona izvora (U) sa na 1. Smanjenjem ugla
faznog pomaka poveao se faktor snage (sa cos na cos1), a struja izvora je smanjena sa
I na I1.
Kapacitet kondenzatora moemo izraunati iz jednaine (3), tj:
C = IC / (U) ... (5).
_____________________________________________________________________________________________ 95
Slika broj 2. Vektor - dijagram struja: pod a) nakon popravka faktora snage (sa cos na cos1)
bez razlaganja na komponente i pod b) struje razloene na aktivne i reaktivne komponente.
Sa slike broj 2. pod b) moemo izraziti struju kondenzatora koja je jednaka razlici reaktivnih
struja prije i poslije kompenzacije, tj.:
IC = IsinZ - I1sin1 ... (6).
Uvrtavanjem jednaine (6) u jednainu (5), dobit emo novi izraz za kapacitet
kondenzatora, tj:
1
C= ( I sin Z I1 sin 1 ) ...(7).
U
Ako poznajemo aktivnu snagu motora (ona je data na natpisnoj ploici motora) P, tad je
struja prije kompenzacije I = P / (UcosZ), a sa dijagrama struja vidimo da su aktivne
komponente struja jednake u oba sluaja, tj. IcosZ = I1cos1, to znai da se aktivna
snaga motora nee promjeniti nakon kompenzacije. Nakon uvrtavanja izraza za struju u
jednainu (7), dobili smo konaan izraz za odreivanje kapaciteta kondenzatora, tj.:
P
C= 2
(tg tg1 ) ... (8).
U
Ako jednainu (8) pomnoimo sa U2 , dobit emo izraz za odreivanje kapacitivne snage
kondenzatora:
QC = P (tg-tg1)...(9).
Ova analiza je izvedena kako se u praksi radi, tj. izvrena je djelimina kompenzacija. U
praksi se izbjegava potpuna kompenzacija jer nastaje paralelna ili strujna rezonansa, to
dovodi do nestabilnosti sistema i kapacitivnog optereenja mree.
2. ZADACI:
1. Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL), koja predstavlja statorski namotaj jednofaznog
asinhronog motora, prikljuiti na izvor izmjeninog napona koji se mijenja po sinusnom
zakonu: u(t) = 2 (2 - 270) sin(314t + 0) V.
a) Izvriti mjerenje: napona (U) i struje (I) izvora.
b) Izraunati: Impedansu zavojnice (ZZ), faktor snage zavojnice (cosZ), ugao izmeu
struje i napona izvora (Z), aktivnu (P), reaktivnu (QL) i prividnu snagu (S) koju zavojnica
uzima iz mree,
_____________________________________________________________________________________________ 96
2. kondenzator poznatog kapaciteta (C) i nazivnog napona, povezati paralelno sa

zavojnicom iz zadatka pod 1) i prikljuiti na istu efektivnu vrijednost napona kao i u
prvom sluaju.
a) Izvriti mjerenje: struje kroz kondenzator (IC) i struje izvora (I1).
b) Izraunati: ukupnu impedansu kola (ZU), aktivnu vodljivost (GL), induktivnu vodljivost
(BL), kapacitivnu vodljivost (BC), ukupnu admintansu (vodljivost) kola (YU), ugao izmeu
struje i napona izvora (1), faktor snage kola (cos 1), aktivnu (P), reaktivnu snagu
kondenzatora (QC), ukupnu reaktivnu snagu (QU) i prividnu snagu (S) koju zavojnica
uzima iz mree nakon kompenzacije i
c) u odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja u Gausovoj kompleksnoj ravni.
3. ISPITNA OPREMA:

4. EMA SPOJA: pod 1) prije kompenzacije i pod 2) za vrijeme kompenzacije:
Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih podataka za rjeenje zadatka pod 1):

Parametri Frekvencija Napon i struja
Parametri zavojnice Snage
zavojnice struje izvora
RL[] XL[] f[Hz] U[V] I[mA] ZZ[] Z[0] cos Z P[W] QL[VAr] S[VA]
_____________________________________________________________________________________________ 97
Tabela za upis podataka za rjeenje zadatka pod 2):
Izmje-
Poznato Izraunato
reno
Snage zavojnice
Struja zavojnice
struje i napona
kondenzatora
kondenzatora
Napon izvora
Ugao izmeu
Faktor snage
Struja izvora
Frekvencija
impedansa
Vodljivosti
Parametri
Zavojnice
Kapacitet
Ukupna
Snage
Struja
QU[Var]
QC[Var]
QL[Var]
GL[ S]
BC[ S]
YU[ S]
BL[ S]
S1[VA]
cos Z
cos 1
IC[mA]
C[ F]
I1[mA]
RL[]
S[VA]
ZU[]
XL[]
ZZ[]
I[mA]
P[W]
f[Hz]
Z[0]
U[V]
1[ ]
0
1 1 1 1 R X
YU = Y1 + Y2 = + = + = jBC + 2 L 2 j 2 L 2 = G L j ( BL BC ) ;
X C Z Z jX C RL + jX L R L + XL R L+X L
1 1 X R ( BL BC )
BC= [S]; XC= []; BL= 2 L 2 [S]; GL= 2 L 2 [S]; 1 = arctg ;
XC C RL + X L RL + X L GL
1 XL G
YU= G 2 L + ( B L BC ) 2 ; ZU= ; Z = arctg ; cos1 = L ; S = U I [VA];
YU RL YU
I = I a + I r = I cos z j I sin z ; I 1 = I 1a + I 1r = I 1 cos 1 j I 1 sin 1 ; =2f[rad/s];
RL
P=PRL = I2 RL [W]; QC= IC2 XC [VAr]; QL=I2XL [VAr]; QU = QL- QC [VAr]; cosZ= ;
ZZ
2 2
S1 = P 2 + (QL QC ) 2 [VA]; P=S cos = S1 cos1 ; S1= U I1 [VA] i Z Z = R L + X L .
Prije nego to ponemo sa crtanjem vektor- dijagrama, treba da usvojimo odgovarajuu

razmjeru.
R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko miliampera, tj.

1cm ...mA.
0
crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ), u fazi sa naponom je aktivna komponenta
struje ( I a = I 1a ), reaktivne komponente struja ( I r i I 1r ), crtamo na negativnoj imaginarnoj
osi (-j), a struju kondenzatora ( I C ) crtamo u pravcu pozitivne imaginarne ose (+j), tj.
orijentiemo je u suprotnom pravcu na reaktivnu struju zavojnice ( I r ). Sabiranjem ovih
struja po pravilu paralelograma dobit emo struju izvora ( I 1 ) koja kasni za naponom izvora
za ugao 1.
Vektor - dijagram struja treba da bude slian dijagramima, koji su nacrtani na slici broj 2.
_____________________________________________________________________________________________ 98
Vjeba broj 19: Sloena kola izmjenine struje, serijska veza dvije realne zavojnice.
1. UVOD
U elektrotehnikoj praksi, a naroito kod izrade elektrinih maina, susreemo se sa

serijskom vezom dva ili vie namota (zavojnica) u kolu izmjenine struje.
Razmotrit emo sluaj serijske veze tri realne zavojnice, kako je to prikazano na slici br.1.
Slika broj 1. Sloena kola, serijska veza tri realne zavojnice
Ako ovo kolo prikljuimo na izvor izmjenine struje koja se mijenja po sinusnom zakonu, i(t)
= Imsint, prolaskom struje kroz zavojnice, ona e izazvati padove napona na zavojnicama
koji e se suprostavljati naponu izvora. Trenutne vrijednosti napona na zavojnicama imat e
slijedei oblik: u1(t) = U1msin(t + Z1); u2(t) = U2msin(t + Z2); u3(t) = U3msin(t + Z3),
a napon izvora u(t) = Umsin(t + U).
Napiimo izraz za trenutnu vrijednost napona izvora: u(t) = u1(t) + u2(t) + u3(t), ili u
kompleksnom obliku:
U = U 1 + U 2 + U 3 , odnosno, U 1 = I Z 1 ; U 2 = I Z 2 ; U 3 = I Z 3 ; pa je napon izvora U = I Z1 +

+ I Z 2 + I Z 3 = I [(RL1+jXL1)+ (RL2+jXL2)+ (RL3+jXL3)]= I Z U
Iz prethodnih jednaina vidimo da se javljaju dvije komponente padova napona, i to:
- aktivne: URL1 = IRL1; URL2 = IRL2; URL3 = IRL3 i
- reaktivne: UL1= I XL1; UL2= I XL2; UL3= I XL3.
Ve smo nauili da prilikom crtanja vektor-dijagrama napona, za kola sa induktivnim

karakterom, u Gausovoj kompleksnoj ravni, omske padove napona crtamo u fazi sa strujom,
dok induktivni padovi napona prednjae struji za 900. Takoe smo ranije konstatovali da
dijagram otpora dobijemo kad dijagram napona podijelimo sa strujom
UR= URL1 + URL2+ URL3 , odnosno UL= UL1 + UL2+ UL3, pa je: U2 =U2 RL + U2 L ili
U= U 2 RL + U 2 L . Konaan izraz za ukupnu impedansu ZU= R 2 L + X 2 L ;
pri emu je; RL= RL1 + RL2+ RL3 , odnosno X= XL1 + XL2+ XL3.
_____________________________________________________________________________________________ 99
Iz predhodnih jednaina moemo zakljuiti:
1. ukupni omski pad napona serijske veze vie zavojnica jednak je algebarskoj sumi
padova napona na pojedinim omskim otporima,
2. ukupni induktivnii pad napona serijske veze vie zavojnica jednak je algebarskoj
sumi padova napona na pojedinim induktivnim otporima,
3. ukupni omski otpor serijske veze vie zavojnica jednak je algebarskoj sumi omskih
otpora pojedinih zavojnica,
4. ukupni induktivni otpor serijske veze vie zavojnica jednak je algebarskoj sumi
induktivnih otpora pojedinih zavojnica i
5. ukupna impedansa serijske veze vie zavojnica nije jednaka algebarskoj sumi
impedansi pojedinih zavojnica.
Nacrtajmo vektor-dijagram napona i struje i otpora u Gausovoj kompleksnoj ravni, koji su

prikazani na slikama broj 2. i broj 3.
Slika broj 2. Vektor-dijagram napona i struje sloenog serijskog kola sa tri realne zavojnice.
_____________________________________________________________________________________________ 100
Slika broj 3. Dijagram otpora sloenog serijskog kola sa tri realne zavojnice.
2. ZADACI:
a) Dvije zavojnice poznatih parametara (RL i XL), povezati u seriju i prikljuiti na izvor
izmjenine struje koja se mijenja po sinusnom zakonu i(t) = Imsin(314t + 0) A,
frekvencije 50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: napona izvora (U), padova napona na zavojnicama (UZ1 i UZ2) i struje
izvora (I).
c) Izraunati: omske padove napona (URL1 i URL2) i induktivne padove napona (UL1 i UL2)
na zavojnicama, ukupnu impedansu kola (ZU), ugao izmeu struje i napona izvora (U),
uglove izmeu struje i napona pojedinih zavojnica (Z1 i Z2 ), faktor snage kola (cos
U), ukupnu aktivnu (PU), ukupnu reaktivnu (QLU) i ukupnu prividnu snagu (SU) kola.
d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram napona i struje, trokut otpora i trokut
snaga u Gausovoj kompleksnoj ravni.
3. ISPITNA OPREMA:

- digitalni multimetri kao voltmetri. .....................................................................kom. 3
_____________________________________________________________________________________________ 101
4. EMA SPOJA:

Ukupni padovi napona na
i napona na zavojnicama
Frekvencija struje izvora

Uglovi izmeu struje
Ugao izmeu struje

padovi napona na
Faktor snage kola

Omski i induktivni
Ukupna aktivna,
induktivni otpori
i napona izvora
Napon izvora
Struja izvora
zavojnicama
zavojnicama
snaga kola.
reaktivna i
zavojnica,
Parametri
zavojnica
prividna
omski i
QLU[VAr]
URL2[V]
URL1[V]
SU[VA]
RL1[]
RL2[]
UZ1[V]
UZ2[V]
XL1[]
XL2[]
UL1[V]
UL2[V]
PU[W]
cosu
ZU[]
Z1[0]
Z2[ ]
I[mA]
U[0]
f[Hz]
U[V]
0
50
ZU = ( R L1 + RL 2 ) 2 + ( X L1 + X L 2 ) 2 : URL1=IRL1; URL2=IRL2;
UL1= U 2 Z 1 U 2 RL1 ; UL2= U 2 Z 2 U 2 RL 2 ;

( X + X L2 ) Q + QL 2 P1 + P2 X
U = arctg L1 = arc tg L1 cosU= ; Z 1 = arctg L1 :
( R L1 + RL 2 ) P1 + P2 SU RL1
X
Z 2 = arctg L 2 ; SU= ( P1 + P2 ) 2 + (Q L1 + Q L 2 ) 2 [VA] ; P1= I2 RL1[W]; P2= I2 RL2[W];
RL 2
QL1= I2 XL1[VAr] ; QL2= I2 XL2[VAr]; QLU= QL1+ QL2 i PU= P1+ P2.
_____________________________________________________________________________________________ 102
Slika broj 4. Priblian izgled vektor-dijagrama napona i struje za nae kolo.
Slika broj 5. Priblian izgled dijagrama otpora za nae kolo.
_____________________________________________________________________________________________ 103
Slika broj 6. Priblian izgled dijagrama snaga za nae kolo.
Kada smo izraunali sve traene parametre kola, pristupamo crtanju vektor-dijagrama
napona i struje, trokut otpora i snaga u Gausovoj kompleksnoj ravni. Postupak crtanja
dijagrama opisali smo u prethodnim vjebama.
Trokut snaga dobijemo kad dijagram (trokut) napona pomnoimo sa efektivnom jainom
struje.
R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera, vati,

voltampera , voltamperareaktivnih ili oma, tj. 1 cm ...V; 1cm ...mA ;
1 cm ... ; 1cm ...VA; 1cm ...VAr; 1cm ...W.
Dijagrami koje mi treba da nacrtamo trebaju biti slini dijagramima koji su prikazani
na slikama broj: 4, 5 i 6.
_____________________________________________________________________________________________ 104
Vjeba broj 20: Sloena kola izmjenine struje, paralelna veza dvije realne zavojnice.
1. UVOD
U elektrotehnikoj praksi, a naroito kod elektromotora, susreemo se sa vezom dva ili vie
namota (zavojnica) povezanih paralelno na elektrinu mreu. Elektromotori i druge
elektrine maine, konstruisani su da normalno rade pri konstantnom naponu sa
odstupanjima 5%. Zbog toga se veu paralelno na elektrinu mreu.
Razmotrit emo sluaj paralelne veze tri realne zavojnice, na izvor izmjenine struje, kako je
to prikazano na slici broj 1.
Slika broj 1. Paralelna veza tri realne zavojnice.
Ako zavojnice prikljuimo na izmjenini napon koji se mjenja po sinusnom zakonu u(t)
= Umsint V, ovaj napon e kroz zavojnice protjerati izmjenine struje: i1 ;i2 i i3 iste krune
frekvencije kao to je ima i napon.
Njihove trenutne vrijednosti imat e slijedei oblik: i1(t) = 2 I1 sin(t - Z1) A;
i2(t) = 2 I2 sin(t - Z2 ) A i i3(t) = 2 I3 sin (t - Z3) A.
Struja izvora bit e jednaka zbiru njihovih trenutnih ili kompleksnih vrijednosti: i(t)
= i1(t) + i2(t) + i3(t), odnosno, njihov kompleksni oblik: I = I 1 + I 2 + I 3 , ako struje podijelimo sa
naponom dobit emo vodljivosti admintase kola:
I I I I
= 1 + 2 + 3 = YU = Y1 + Y2 + Y3 = (GL1+ GL2+ GL3) - j(BL1+ BL2+ BL3);
U U U U
1 1 RL1 X BL1
Y1 = = = 2
j 2 L1 2 = G L1 jB L1 ; Z 1 = arctg ;
Z1 RL1 + jX L1 R L1 + X L1 2
R L1 + X L1 G L1
1 1 RL 2 X BL 2
Y2 = = = 2
j 2 L2 2
= G L 2 jBL 2 ; Z 2 = arctg ;
Z 2 RL 2 + jX L 2 R L 2 + X L 2
2
R L2 + X L2 GL 2
1 1 RL3 X BL 3
Y3 = = = 2
j 2 L 3 2 = G L 3 jB L 3 ; Z 3 = arctg ;
Z 3 RL 3 + jX L 3 RL 3 + X L 3
2
R L3 + X L3 GL3
BL
Yu = GL - jBL = (G L ) 2 + (BL ) 2 e jU i U = 123 = arctg .
G L
_____________________________________________________________________________________________ 105
Na slci broj 2. nacrtan je vektor-dijagram struja i napona pod a) i admintansi pod b) u

Gausovoj kompleksnoj ravni.
Slika broj 2. Vektor-dijagram struja i napona slika pod a) i admintansi - vodljivosti slika pod b) za paralelnu
vezu tri realne zavojnice u Gausovoj kompleksnoj ravni.
Svaki vektor moemo razloiti na njegove komponente (jedna komponenta koja se poklapa
sa realnom osom - aktivna komponenta, a druga sa imaginarnom osom - reaktivna
komponenta), kako slijedi: I 1 = I 1a + I 1r ; I 2 = I 2 a + I 2 r ; I 3 = I 3a + I 3r ; poto se sve aktivne i
reaktivne komponente slau po smjeru i pravcu, onda ih moemo algebarski sabrati, kako
slijedi: Ia = I1a+ I2a+ I3a, odnosno Ir = I1r+ I2r+ I3r, ili Ia = I cos, a Ir = I sin ,
G L B
(U = 123); cosU = , sinU = L , pa je intenzitet struje izvora: I = (I a ) 2 + (I r ) .
YU YU
Na slian nain dolazimo do dijagrama vodljivosti, kako je to na slici broj 2. pod b)
prikazano.
2. ZADACI:
a) Dvije zavojnice poznatih parametara (RL i XL), povezati paralelno i prikljuiti ih na izvor
izmjeninog napona koji se mijenja po sinusnom zakonu,
u(t) = 2 (2-270) sin (314t + 0) V, frekvencije 50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: napona izvora (U), struje izvora (I) i struje u grani dva (IL2).
c) Izraunati: struju kroz granu jedan (IL1), vodljivosti u granama kola (Y1 i Y2), ukupnu
vodljivost kola (YU=Y12) faktore snage zavojnica (cos Z1 i cos Z2), ukupnu impedansu
kola (ZU), ugao izmeu struje i napona izvora (U =12), faktor snage kola (cos U),
ukupnu aktivnu (PU) snagu, ukupnu reaktivnu (QLU) snagu i prividnu snagu (SU) kola.
d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: vektor-dijagram struja i napona i vodljivosti u

Gausovoj kompleksnoj ravni.
_____________________________________________________________________________________________ 106
3. ISPITNA OPREMA:

4. EMA SPOJA:
BL1 B L1 BL
IL1 = U Y1; Z 1 = arctg ; Z 2 = arctg ; U = 12 = arctg ;
G L1 GL 2 G L
1 1 RL1 X G L
Y1 = = = 2
j 2 L1 2 = G L1 jB L1 ; cos12=cos U= ,
Z1 RL1 + jX L1 R L1 + X L1
2
R L1 + X L1 YU
1 1 RL 2 X 2 2
Y2 = = = 2
j 2 L2 2
= G L 2 jBL 2 ;Y1= G L1 + BL1 ;
Z 2 RL 2 + jX L 2 R L 2 + X L 2
2
R L2 + X L2
2 2 G L1 G
Y2= G L 2 + BL 2 ; cos Z1 = , cos Z2 = L 2 ,YU= (G L ) 2 + (B L ) 2 ;
Y1 Y2
1
ZU= ; P1= U IL1 cos Z1=I2 L1 RL1 [W ];P2= U IL2 cos Z2=I2 L2 RL2 [W ];
YU
QL1= U IL1 sinZ1=I2 L1XL1 [VAr ];QL2= U IL2 sinZ2=I2 L2XL2 [VAr ];
QLu= QL1 + QL2 [VAr ]; SU= S1+ S2;S1=U IL1[VA]; S2=U IL2[VA];
SU= (P ) 2 + (Q L ) 2 i PU= P1+ P2.

_____________________________________________________________________________________________ 107
Ukupna aktivna, reaktivna

Ukupna provodnost kola

Faktori snage zavojnica
Struja zavojnice jedan
Reaktivne provodnosti
Struja zavojnice dva
Ugao izmeu struje i
i prividna snaga kola

Parametri zavojnice,
Aktivne provodnosti
Faktor snage kola

omski i induktivni
Frekvencija struje
Ukupna reaktivna
provodnost kola
provodnost kola
otpori zavojnica
Ukupna aktivna
napona izvora
Napon izvora
Struja izvora
U= 12 [0]
QLu [VAr]
GL[S]
SU[ VA]
BL1[ S]
BL2[ S]
BL[S]
GL1[S]
GL2[S]
YU[ S]
CosZ2
CosZ1
PU [W]
IL2[mA]
IL1[mA]
RL1[]
RL2[]
XL1[]
XL2[]
cosU
ZU[]
I[mA]
f[Hz]
U[V]
50
Suma aktivnih komponenti struja iznosi: ILa = IL1a+ IL2a, odnosno, suma reaktivnih
komponenti struja iznosi ILr = IL1r+ IL2r, pri emu je: IL1a = IL1 cosZ1, IL2a = IL2 cosZ2
odnosno, IL1r = IL1 sinZ1; IL2r = IL2 sinZ2 i struja izvora I= (I La ) 2 + (I Lr ) .
Suma aktivnih komponenti vodljivosti iznosi: GL = GL1+ GL2 , odnosno, suma reaktivnih
komponenti vodljivosti iznosi BL = BL1+ BL2.
Kada smo izraunali sve traene parametre, usvojimo odgovarajue razmjere i pristupamo
crtanju vektor-dijagrama.

mikrosimensa; 1 cm ...V; 1cm mA : 1 cm ... S .
0
crtamo na pozitivnoj realnoj osi (fazni ugao 0 ), u fazi sa naponom su aktivne komponente
struja( I L1a i I L 2 a ), reaktivne komponente struja ( I L1r i I L 2 r ) crtamo na negativnoj imaginarnoj
osi (-j), jer one kasne za naponom za 900. Sabiranjem ovih struja po pravilu paralelograma
dobit emo struju izvora ( I ), koja kasni za naponom izvora za ugao U= 12.
Analogno dijagramu struja crtamo dijagram vodljivosti, postupak je slian. Umjesto aktivnih
struja na pozitivnu realnu osu (+r) nanosimo aktivne vodljivosti (GL), a na negativnu
imaginarnu osu (-j) nanosimo reaktivne induktivne vodljivosti (-jBL), sabiranjem ovih
vektora po pravilu paralelograma dobijamo ukupnu vodljivost kola (YU = Y12).
Vektor-dijagrami treba da budu slini dijagramima prikazanim na slikama broj 3. i broj 4.
_____________________________________________________________________________________________ 108
Slika broj 3. Vektor-dijagram struja i napona u Gausovoj

kompleksnoj ravni za paralelnu vezu dvije realne zavojnice.
Slika broj 4. Dijagram vodljivosti u Gausovoj

kompleksnoj ravni za paralelnu vezu dvije realne zavojnice.
_____________________________________________________________________________________________ 109
Vjeba broj 21: Sloena kola izmjenine struje, mjeovita veza troila u kolu
izmjenine struje, serijska veza omskog otpora sa paralelnom
vezom dvije realne zavojnice.
1. UVOD
U elektrotehnikoj praksi se rijetko sreemo sa ovakvom kombinacijom, ali odluio sam da

izvrimo analizu ovog kola, jer je analiza dosta jednostavna. Sloenije kombinacije se
rjeavaju jednom od metoda koje smo upoznali u prvoj godini u Osnovama elektrotehnike,
kada smo prouavali kola sa jednosmjernim izvorima struje, odnosno direktnom primjenom
Kirhofovih pravila, primjenom Metode konturnih struja, Metode napona vorova ili
transformacijom kola na osnovno kolo, to emo i mi uiniti u naem zadatku.
Razmotrit emo sluaj paralelne veze dvije realne zavojnice, koje su povezane u seriju sa
istoomskim otporom i prikljuene na izvor izmjeninog napona, sa transformacijom kola na
jednostavno kolo, kako je to prikazano na slikama broj 1. i broj 2.
Slika broj 1. Mjeovita veza omskog otpora i dvije realne zavojnice.
Slika broj 2. Postupak svoenja sloenog mjeovitog kola na jednostavno kolo.
_____________________________________________________________________________________________ 110
Ako ovo kolo prikljuimo na izvor izmjeninog napona u (t) = Umsint, tad e u kolu protei
struje: i(t); i1(t) i i2(t), kako je to prikazano na slici broj jedan, iji je zbir:
i(t)= i1(t) + i2(t)...(1).
Na slici broj dva, sa slikama a); b); c) i d), prikazan je postupak svoenja sloenog
mjeovitog kola na jednostavno kolo.
Na osnovu slike broj 2. moemo napisati jednaine za otpornosti i vodljivosti sa njihovim

argumentima, jer emo analizu kola izvesti svoenjem kola na prosto kolo.
Z1 Z 2 ( R L1 + jX L1 ) ( RL 2 + jX L 2 )
Z12 = ...(2); Z U = R R + Z 12 = RR + .....(3)
Z1 + Z 2 RL1 + jX L1 + R L 2 + jX L 2
1 1 RL1 X
Y1 = = = 2
j 2 L1 2 = G L1 jB L1 ..(4)
Z 1 RL1 + jX L1 RL1 + X L1
2
R L1 + X L1
1 1 RL 2 X
Y2 = = = 2
j 2 L2 2
= G L 2 jBL 2 ..(5).
Z 2 RL 2 + jX L 2 RL 2 + X L 2
2
R L2 + X L2
Y12 = GL-jBL= (G L ) 2 + (B L ) 2 e j12 ...(6).
1 BL1 BL 2 BL12
Z12 = ...(6a); Z 1 = arctg ...(7): Z 2 = arctg ...(8) i 12 = arctg (9).
Y12 G L1 GL 2 G L12
Sad moemo napisati izraze za napone i struje u kompleksnom obliku, sa njihovim

argumentima i faktore snage:
U
U = I Z U = I ( R R + Z12 ) (10) ; I = ..(10a); U 12 = U U R = U I R R (10b);
ZU
U 12 U X L
I 1 = U 12 Y1 =(11); I 2 = U 12 Y2 = 12 (11a); U = arctg (12);
Z1 Z2 R
R G G
cosU= (12 a) ; cos Z1 = L1 (12 b), cos Z2 = L 2 (12 c).
Zu Y1 Y2
Izrazi za snage imat e slijedee oblike:
P1 = I2 1 RL1 = U12 I1 cosZ1 [W](13); P2=I2 2 RL2=U12 I2 cosZ2 [W](13a);
2
UR 2
PR=I2 RR= = U R G R [W](13b); QL1=I2 1 XL1=U12 I1 sinZ1 [VAr](13c);
RR
QL2=I2 2 XL2=U12 I2 sinZ2 [VAr](13d); PU=P 1 +P2 + PR = U I cosU [W](13e),
QU=Q L1 +QL2 = U I sinU [VAr](13f) i SU= U I = (PU ) 2 + (QU ) 2 [VA](13g).
_____________________________________________________________________________________________ 111
2. ZADACI:
a) Dvije zavojnice poznatih parametara (RL i XL), povezati paralelno, a zatim ih povezati u
seriju sa istoomskim otporom poznate otpornosti (RR) i prikljuiti na izvor izmjeninog
napona koji se mijenja po sinusnom zakonu u(t) = 2 (2 - 270) sin(314t + 0) V,
frekvencije 50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: napona izvora (U), pada napona na omskom otporu (UR), pada
napona na zavojnicama (U12), struje izvora (I) i struje u grani jedan (I1).
c) Izraunati: struju kroz granu dva (I2), vodljivosti u granama kola (Y1 i Y2), impedansu
grana jedan i dva (Z12), faktore snage zavojnica (cos Z1 i cos Z2), ukupnu impedansu
kola (ZU), ugao izmeu struje i napona izvora (U), faktor snage kola (cos U), ukupnu
aktivnu (PU) snagu, ukupnu reaktivnu (QU) snagu i prividnu snagu (SU) kola.
d) U eljenoj razmjeri u Gausovoj kompleksnoj ravni nacrtati trokut snaga kola.
3. ISPITNA OPREMA:

4. EMA SPOJA:
_____________________________________________________________________________________________ 112
RL1[]
XL1[] Parametri zavojnica,
omski i induktivni
RL2[]
otpori zavojnica i otpornost omskog
XL2[] otpornika
Poznato
(2) do (13g).
RR[]
50 f[Hz] Frekvencija struje
U[V] Napon izvora
UR[V] Pad napona na omskom otporu
U12[V] Pad napona na zavojnicama
Izmjereno
Huri evko, profesor elektrotehnike
I[mA] Struja izvora

I1[mA] Struja zavojnice jedan
cosZ2
Faktori snage zavojnica
cosZ1
I2[mA] Struja zavojnice dva
GL1[S]
Aktivne provodnosti
GL2[S]

Y1[S] Vodljivost grane jedan
0
U[ ] Ugao izmeu struje i napona izvora
Y12[ S] Ukupna provodnost grana jedan i dva
Slika broj 3. Trokut snaga mjeovitog RL kola.
ZU[] Ukupna impedansa kola

Y2[S] Vodljivost grane dva
Izraunato
Trokut snaga treba biti slian onom sa slike broj 3.

Z12[] Impedansa grana jedan i dva
6. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe)!!!

cosU Faktor snage kola
Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih vrijednosti.
BL1[ S]
Reaktivne provodnosti
BL2[ S]
PU [W]
QLu [VAr] Ukupna aktivna, reaktivna i prividna
snaga kola
_____________________________________________________________________________________________ 113
Za izraunavanje traenih podataka sluiti se jednainama koje su navedene u uvodu, tj. od
ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO
SU[ VA]
Vjeba broj 22: Rukovanje osciloskopom 7KD1011 Siemens - mjerenje izmjeninog

napona.
1. UVOD
Osciloskop je elektronski mjerni instrument opte namjene i jedan je od najee koritenih

instrumenata, jer ima mogunost vizuelnog prikazivanja mjerenih veliina.
Pored vizuelnog prikazivanja, osciloskop posjeduje jo dvije vane mogunosti: prikazivanje
brzo promjenjljivih veliina i mjerenje veliina nepravilnog talasnog oblika.
Glavni djelovi osciloskopa su:

Katodna cijev,
Vertikalni (y) pojaava,
Horizontalni (x) pojaava,
Generator vremenske baze,
Sklop za sinhronizaciju i
Izvor za napajanje.
BLOK EMA OSCILOSKOPA
Vertikalni Katod.
(y) pojaava cijev
Izvor za napajanje
Niski Visoki
napon napon
Sklop za Generator Horizontalni (x)

sinhronizaciju vremenske pojaava
baze
Simensov osciloskop 7KD1011 je dvokanalni osciloskop iji je napon napajanja 220V

10%, 240V 10% i 110V 10%, frekvencije 45 65 Hz, snage P = 35 W, zatitne klase I
(mora biti nulovan ili uzemljen). Maksimalni ulazni napon jednosmjerne struje je 400 V DC ili
400 V izmjenine struje AC (amplitude max) i ulazne otpornosti 1 M/25pF.
PREGLED ELEMENATA ZA KORITENJE RUKOVANJE SA OSCILOSKOPOM
1. Pritisni alter mree, ukljueno iskljueno (0/I).

2. Zelena LED dioda svijetli prisutan mreni napon.
3. Podeavanje osvjetljenja.
_____________________________________________________________________________________________ 114
4. Podeavanje otrine slike FOCUS.

5. BUKSNA pravouglog - izlaznog signala.
6. Podeavanje okretanja.
Kanal 1 (CH1)
11. Buksna ulaznog mjerenog signala kanala 1. (CH1) (max 400 V DC i 400 V AC-
amplituda).
12. Preklopnik za vrstu mjerenog signala na kanalu 1. ( 0 ).
13. Preklopka za slabljenje ulaznog (Y) signala (faktor ky pri mjerenju
napona).
14. Fino podeavanje pojaanja Y signala.
15. Podeavanje mjesta, pozicije Y signala na katodnoj cjevi za kanal 1. CH1.
16. Pritisni alter za invertovanje (okretanje) mjerenog signala.
17. Buksna za vezu mase uzemljenja.
Kanal 2 (CH2)
21. Buksna ulaznog mjerenog signala za kanal 2. (CH2).

22. Preklopnik za vrstu mjerenog signala na kanalu 2. ( 0 ).
23. Preklopnik za slabljenje ulaznog napona na kanalu 2. CH2 (faktor ky).
24. Fino podeavanje pojaanja (Y- pojaava).
25. Podeavanje mjesta pozicije Y signala.
26. Pritisni alter za invertovanje (okretanje) mjerenog signala.
Vertikal - mode prekopavanje - prebacivanje kanala

28. Pregibne sklopke kanal 1. (CH 1); kanal 2. (CH 2) ili oba kanala (BOTH).
29. Pregibna sklopka za namjetanje kanala (ALT - oba kanala,
CHOP - prekopavanje signala i ADD - sabiranje signala).
Glavna vremenska baza A (TIME A)
31. Pritisni alter razvlaenja - irenja x10, mogue u 10. dijelova.

32. Zelena LED dioda, vremensko podruje - dimenzije ms/cm (milisekundi/cm).
33. Zelena LED dioda, vremensko podruje - dimenzija s/cm (mikrosekundi/cm).
34. Lanac zelenih LED dioda vrijednosti vremenskog podruja od 0,5 200.
35. Pritisni alter X / Y pogon.
36. Fino podeavanje glavne vremenske baze (CAL).
37.Crvena LED dioda pokazuje automatsko podeenje vremenskog podruja (AUTO).
38. Podeavanje izbora vremenskog podruja glavne baze A (AUTO i RANGE A ).
39. Podeava vremena ekanja (HOLD OFF) (norm, max).
40. Podeavanje mjesta poloaja X zraka na ekranu katodne cijevi.
Usporavanje vremenske baze B (TIME B)
41. Okretna preklopka izbora vremenskog podruja, od 0,5 s/cm -2 ms/cm.

42. Podeavanje usporavanje (DELAY) vremenske baze B.
Izbor vremenske baze (TIME BASE)
43. Pregibni (poluni) alter za izbor vremenske baze (vremensko skretanje slijedi
glavnu vremensku bazu A, samo kod oslabljenja vremenske baze B i
pripadajuih isjeaka).
_____________________________________________________________________________________________ 115
Okidanje vremenske baze A ( TRIGGER A)
44. Pritisni alter polariteta strane (razvuen negativna strana, ugaen - pozitivna
strana okinuta).
45. Podeava okidnog nivoa (47 mora biti na NORM podruje namjetenja 6
cm na slici ekrana).
46.Zeleni LED dioda pokazivai pokazuju okidni pogon glavne vremenske
baze A
47. Vrsta okidnog signala (treba da stoji na NORM).
48. Preklopka okidaa (treba da stoji AC pri ~ signalima).
49. Preklopke za izbor izvora okidaa.
50. Buksne za dovod vanjskog okidnog signala (EXT - TRIG).
Okidanje usporene - razvuene vremenske baze B
51. Pregibni alter izbora okidanja vremenske baze B.
Zadnja strana
52. Providni prozor za podeavanje mrenog napona.
53. Buksna za ulaz svjetlosne modulacije (INTENS - MOD).
54. Tabela za prekopavanje mrenog napona.
55. Ulaz mrenog kabla sa utikaem.
Kratko upustvo: Priprema, sve pregibne sklopke postaviti u gornji poloaj ili na CAL,
NORM ili na srednji poloaj: 12. - 22. klizne altere postaviti naO.
1. Ukljuiti glavnu sklopku.
2. Zelena LED dioda svjetli, prisutan mreni napon.
3. Podesiti osvjetljenje na katodnoj cijevi.
4. Podesiti otrinu slike (FOCUS).
6. Podeava okretanja, podesiti u paralelan i pravilan raster.
Kanal 1 (CH1)
12. Kanalni alter podesiti prema vrsti mjerenog signala, tj. na ili .
28. Pregibni alter prebaciti u poloaj CH1.
5. Buksna pravougli signal izlazni, izjednaiti sa tasterom glave djelitelja.
11. Preko buksne i kabla dovesti mjereni signal na osciloskop.
13. Podesiti (Y) oslabljiva.
15. Podesiti poloaj snopa (Y) zraka.
Prekontrolisati osnovna podeenja.
47. na AUTO, 48. na DC ili AC, 49. na CH1, 43., A.
Kanal 2 (CH).
15. = 25. Prekontrolisati 47, 48, 49. i 43. , 49., na CH2.
DVOKANALNI POGON - DVA ULAZA
28. Pregibni alter na BOTH, 29. pregibni alter dvokanalni prikaz ALT. Prekontrolisati
podeenje kanala (isto kao svaki posebno osim BOTH).
PODEAVANJE OKIDANJA: 49. CH1 pri okidanju signala kanala 1. isto CH2 - kanala 2.
_____________________________________________________________________________________________ 116
2. ZADACI:
a) Serijski povezati istoomski otpor i realnu zavojnicu, te ih prikljuiti na izvor izmjenine

struje koja se mijenja po sinusnim zakonu: i(t) = Im sin(314 t + 0) A.
b) Pomou osciloskopa na kanalu 1. izvriti mjerenje pada napona na omskom otporu.
c) Pomou osciloskopa na kanalu 2. izvriti mjerenje pada napona na realnoj zavojnici i
d) Sa ekrana osciloskopa precrtati njihove valne (talasne) oblike.
3. ISPITNA OPREMA:

- osciloskop typ 7 KD 1011 Siemens...............................................................kom. 1
4. EMA SPOJA:
Kod svih mjerenja napona moraju se regulatori 14. i 24. nalaziti u lijevom poloaju, kod
namjetanja rastera sa tano definisanim pomjeranjem (na poetku ekrana) i koeficijentima
[V/cm], sa preklopkama 13. i 23.
Mjerenje izvodimo slijedeim redoslijedom:
Sve pregibne preklopke prebacimo u gornji poloaj ili na CAL, NORM, preklopku broj 12.
(izbor vrste mjernog signala) postavimo u krajnji lijevi poloaj (~). Ukljuimo glavnu sklopku
broj 1. , zelena LED dioda broj 2. svijetli to je znak da je prisutan mreni napon.
Pomou okretnog potenciometra broj 3. podesimo osvjetljenje katodne cijevi, zatim, pomou
okretnog potenciometra broj 4. podesimo otrinu slike (FOCUS).
Okrettnim potenciometrom broj 15. podesiti snop Y zraka na poetak ekrana.
Okretnim potenciometrom broj 40. podesiti X zrake na sredinu ekrana.
Preklopku broj 28. prebacimo na kanal 1. (CH 1).
Preklopku broj 48. prebaciti na AC.
Originalni kabal sa buksnom na jednom kraju i dva banana deka na drugom kraju,
koristimo za dovod mjernog signala na osciloskop.
_____________________________________________________________________________________________ 117
Buksnu kabla prikljuimo na ulaz osciloskopa broj 11. , a banana dekove na krajeve
otpornika, odnosno realne zavojnice ije napone elimo mjeriti. Okretnu preklopku broj 13.
stavimo u maksimalan poloaj, tj. na 20 V/cm, nakon toga dovodimo napone na osciloskop i
vrimo pojedinano njihova mjerenja.
Valni oblici padova napona na omskom otporu [slika pod a)] i realnoj zavojnici
[slika pod b)], koje mjerimo trebaju biti slini onima koji su prikazani na slici broj 1.
Slika broj 1. Mogui valni oblici pada napona na omskom otporu, slika pod a) i na realnoj zavojnici slika
pod b).
Izraunavanje izmjerenog napona, na osnovu prikaza njegove trenutne vrijednosti na

katodnoj cijevi osciloskopa, vrimo prema slijedeim jednainama:
Y V
U m = kY cm = V ....(1) i
2 cm
Um
U= ....(2) ; pri emu je:
2
Um maksimalna vrijednost napona iju vrijednost oitamo sa ekrana osciloskopa,
U efektivna vrijednost mjerenog napona (ona vrijednost to je pokazuje voltmetar).
_____________________________________________________________________________________________ 118
Prednja strana osciloskopa
Zadnja strana osciloskopa
_____________________________________________________________________________________________ 119
Vjeba broj 23: Snimanje strujno-naponske karakteristike I = f (U), diode typ .......... u
propusnom - direktnom i nepropusnom - inverznom smjeru.
1. UVOD
Poluprovodnike diode su elementi sa dvije elektrode koje nazivamo anoda (A) i katoda (K).
Imaju osobinu da u jednom smjeru proputaju struju i to kad je anoda na pozitivnijem
potencijalu u odnosu na katodu. U ovom sluaju kaemo da je dioda propusno ili direktno
polarizovana. Kada je katoda na veem potencijalu u odnosu na anodu, tada dioda ne vodi
struju ili vodi veoma, veoma, malu struju pa kaemo da je dioda nepropusno ili inverzno
polarizovana.
Diode se najee izrauju od silicijuma (Si) ili germanijuma (Ge), dioda je ustvari P - N spoj
silicija ili germanija. Silicij i germanij su etvorovalentni elementi i imaju vrlo malo slobodnih
nosilaca elektriciteta na sobnoj temperaturi i nazivaju se poluprovodnici. Zbog toga im se
dodaju primjese, koje poveavaju broj slobodnih nosilaca elektriciteta. Primjese mogu biti
takve da se povea broj slobodnih elektrona (peterovalentni elementi: fosfor, antimon,
arsen). Poto su elektroni nosioci negativnog naelektrisanja ovakav poluprovodnik
nazivamo N-tip. Dodavanjem trovalentnih elemenata istom poluprovodniku (bor, galijum,
indij) u strukturi poluprovodnika nastaje manjak elektrona to se manifestuje kao viak
pozitivnog naelektrisanja, koje nazivamo upljinama. Poto upljina ima karakter pozitivnog
naelektrisanja, ovakav poluprovodnik nazivamo P - tip.
Spajanjem P i N - tipa poluprovodnika nastaje PN-spoj. U okolini mjesta dodira P i N

poluprovodnika stvara se barijera, tj. dolazi do meusobnog ponitavanja naboja elektrona i
upljina. To podruje je osiromaeno slobodnim nosiocima naelektrisanja te kroz PN-spoj
ne tee struja, slika broj 1. pod a).
Slika broj 1. a) nepolarizovan PN spoj,

b) inverzno polarizovan PN spoj i
c) direktno polarizovan PN spoj.
Prikljukom negativnog napona na anodu u odnosu prema katodi [slika broj 1. pod b)],
PN-spoj postaje nepropusno polarizovan. Barijera se poveava i praktiki kroz PN-spoj ne
tee nikakva struja. Ukoliko se inverzni napon povea preko odreene granice dolazi do
proboja diode i njenog unitenja.
Prikljukom pozitivnog napona na P kraj PN-spoja [slika broj 1. pod c)] u odnosu na N kraj
(katodu) PN-spoj se propusno polarizuje, smanjuje se podruje osiromaeno nosiocima
elektriciteta. Elektroni i upljine, pod uticajem vanjskog prikljunog napona kreu se kroz
PN-spoj, tj. kroz diodu tee struja. Potrebna visina napona da se PN-spoj propusno
polarizuje iznosi oko 0,6 V za silicijeve i oko 0,3 V za germanijeve diode. Na slici broj 2.
prikazani su tipini izgledi dioda koje susreemo u praksi.
_____________________________________________________________________________________________ 120
Slika broj 2. Izgledi poluprovodnikih dioda koje susreemo u elektrotehnikoj praksi.
Slika broj 3. Strujno - naponska karakteristika Si i Ge dioda u direktnom i inverznom smjeru.
Na slici broj 3. prikazana je strujno-naponska karakteristika Si i Ge dioda, bez probojnog

napona inverzne polarizacije.
Najvanije karakteristine veliine dioda su:
UR najvea vrijednost napona inverzne polarizacije, na koji se smije prikljuiti dioda a

da ne doe do njenog proboja,
IF dozvoljena jaina struje pri direktnoj polarizaciji,
P dozvoljeni utroak snage diode i
TA dozvoljena temperatura ambijenta (okoline) u kojem se dioda nalazi.
Dozvoljeni inverzni naponi za silicijumske diode iznose nekoliko desetaka volti, pa sve do
hiljadu i vie volti. Dozvoljene struje iznose nekoliko desetaka miliampera, pa sve do
nekoliko stotina ampera. Porast temperature negativno utie na diodu, jer joj se smanjuje
otpor, raste struja, jer dolazi do porasta broja slobodnih nosilaca elektriciteta.
_____________________________________________________________________________________________ 121
Ispitivanje ispravnosti dioda
Ispitivanje dioda mogue je jednostavno izvrti pomou analognog ommetra, kako je to

prikazano na slici broj 4. ili pomou digitalnog multimetra.
Slika broj 4. Ispitivanje ispravnosti diode pomou ommetra.
Dioda u propusnom smjeru [slika broj 4. pod a)] ima veoma mali omski otpor, reda nekoliko
desetaka oma, dok u nepropusnom smjeru [slika broj 4. pod b)] ima otpor nekoliko stotina
kilooma. Pri ovom ispitivanju moramo znati polaritet ommetra. Neispravna dioda pokazuje
isti otpor u oba smjera, veliki ako je u prekidu, odnosno mali otpor ako je u kratkom spoju.
Pomou digitalnog multimetra diodu ispitujemo tako to preklopku instrumenta prebacimo u
poloaj znak diode, diodu spojimo na prikljune provodnike instrumenta, ako je dioda
pravilno prikljuena i ako je ispravna na displeju instrumenta e se pojaviti trocifren broj koji
pokazuje visinu napona praga voenja diode u milivoltima. A ako je dioda neispravna ili
pogreno prikljuena na displeju e ostati broj jedan (1), to je znak za prekid ili tri nule to
je znak za kratki spoj diode.
2. ZADACI:
a) Analognim i digitalnim ommetrima ispitati ispravnost diode typ BYT 71 i izmjeriti njene
otpore u propusnom - direktnom (RDD) i nepropusnom-inverznom (RDI) smjeru.
b) Postepeno poveavati prikljuni napon, te izvriti mjerenje jaine struje diode (ID) u
direktnom smjeru i visine napona na njenim prikljucima (UDD).
c) Postepeno poveavati prikljuni napon, te izvriti mjerenje jaine struje diode (II) u
inverznom smjeru i visine napona na njenim prikljucima (UDI).
d) Na osnovu rezultata mjerenja u odgovartajuoj razmjeri nacrtati strujno-naponsku
karakteristiku diode I = f (U) u direktnom i inverznom smjeru.
e) Rezultate mjerenja srediti tabelarno.
3. ISPITNA OPREMA:

- ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, diodama,
tranzistorima, potenciometrima i prikljunim klemama .............................. kompl. 1
- stabilisani izvor jednosmjerne struje tip ANL A 434 IS/WZ, .........................kom. 1
- analogni multimetar kao ampermetar..............................................................kom. 1
- analogni multimetar kao voltmetar ..................................................................kom. 1
- digitalnini multimetar kao voltmetar ................................................................kom. 1
- digitalnini multimetar kao ommetar..................................................................kom. 1
- poluprovodnika dioda tip BYT 71...................................................................kom. 1
_____________________________________________________________________________________________ 122
4a. EMA SPOJA ZA DIREKTNU POLARIZACIJU DIODE:
4b. EMA SPOJA ZA INVERZNU POLARIZACIJU DIODE:
Tabela za upis izmjerenih podataka za direktnu polarizaciju diode.
Izmjereno
Broj Napon
Napon diode u direktnom smjeru Struja diode u direktnom smjeru
mjerenja izvora
kV[mV/pod] kA [mA/pod] ID[mA]
n UI[v] ili V [ pod] UDD[mV] ili A [pod]
kV[V/pod ] kA [A/pod]
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
_____________________________________________________________________________________________ 123
Tabela za upis izmjerenih podataka za inverznu polarizaciju diode.
Izmjereno
Broj Napon
Inverzni napon diode Inverzna struja diode
mjerenja izvora
n UI[v] kV[V/pod ] V [ pod] UDI[V] kA [A/pod] A [pod] II[A]
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
Tabela za upis podataka o izvrenom mjerenju otpora diode u direktnom i inverznom

smjeru.
Izmjereno analognim multimetrom Izmjereno digitalnim multimetrom

Otpor diode u direktnom smjeru Otpor diode u inverznom smjeru
Poloaj preklopke Pokazivanje na displeju
k [ /pod ] [pod] RDD[]
instrumenta [M ] instrumenta RDI [M ]
Kad smo sve podatke sredili tabelarno i usvojili odgovarajue razmjere, pristupamo crtanju
strujno-naponske karakteristike diode u direktnom i inverznom smjeru, koji treba da budu
slini dijagramima nacrtanim na slici broj 3.
Preporuujem slijedee razmjere:
- za direktnu polarizaciju: 1 cm 100 mV; 1mm 100 A,
- za inverznu polarizaciju: 1 cm 1 A; 1 cm 2 V .
_____________________________________________________________________________________________ 124
Vjeba broj 24: Snimanje izlaznih karakteristika tranzistora typ.......... u spoju sa

zajednikim emiterom.
1. UVOD
Osobine i graa bipolarnih tranzistora.
Tranzistor je poluprovodniki elektroniki element sa tri prikljuka (elektrode). Sastoji se od

tri poluprovodnika sloja na koje su prikljuene metalne ice (elektrode). Slojevi i elektrode
nazivaju se kolektor (C), baza (B) i emiter (E). Tranzistor je smjeten u metalno ili plastino
kuite, sa izvedenim elektrodama za vezu tranzistora u strujno kolo.
Obzirom na meusobno spajanje poluprovodnikih elemenata, tranzistori mogu biti NPN ili
PNP strukture. Na slikama broj 1. i 2. prikazani su graa i izgled tranzistora.
Slika broj 1. Graa PNP tranzistora - slika a) i graa NPN tranzistora - slika b).
Slika broj 2. Izgledi bipolarnih tranzistora koje najee susreemo u praksi.
Tranzistor ima tri elektrode, jedna se koristi kao ulazna, druga kao izlazna a trea je
zajednika za ulazni i izlazni strujni krug. Svaka elektroda moe biti zajednika, pa se prema
zajednikoj elektrodi naziva spoj tranzistora: zajedniki emiter, zajednika baza i
zajedniki kolektor. U praksi se najee koristi spoj sa zajednikim emiterom, kako je to
prikazano na slici broj 3. pod a).
_____________________________________________________________________________________________ 125
Slika broj 3. Propusno polarizovan bipolarni tranzistor - tok elektrona slika a)

i zakoen tranzistor (UBE=0) slika b).
Prema slici broj 3. pod a), naponski izvor UBE propusno polarizuje spoj baza emiter.
Elektroni iz N - sloja prelaze u uski sloj baze. Sloj baze ima malo primjesa, pa u njemu ima
malo slobodnih nosilaca naboja, tj. upljina. Zbog toga se u bazi mali dio elektrona spaja sa
upljinama. Ove upljine nadoknauje izvor UBE, zbog ega u sloju baze tee mala struja
baze IB. Preostali dio elektrona 92 - 99%, zbog tankog sloja baze bude privuen pozitivnim
potencijalom kolektora, prolaze kroz bazu u N-sloj kolektora i teku dalje prema izvoru UCE i
predstavljaju tok elektrona kolektora. Iz toka elektrona, koji se kreu u suprotnom smjeru od
tehnikog smjera struje, vidljivo je da je struja emitera IE jednaka zbiru struja baze i
kolektora, tj.:
IE = IB + IC ....(1).
Poto je struja baze veoma mala, struja emitera praktiki je jednaka struji kolektora. Odnos
struje kolektora i struje baze predstavlja statiko - jednosmjerno strujno pojaanje
tranzistora: hFE = IC/IB ...(2), koje je prikazano na slici broj 4.
Slika broj 4. Statiko strujno pojaanje bipolarnog tranzistora IC= f (IB).
_____________________________________________________________________________________________ 126
Izlazne karakteristike bipolarnih tranzistora
Izlazne karakteristike bipolarnih tranzistora u spoju sa zajednikim emiterom prikazuju

ovisnost kolektorske struje [IC = f(UCE)] o naponu izmeu kolektora i emitera i struje baze. Na
slici broj 5. prikazane su izlazne karakteristike tranzistora BC 108.
Slika broj 5. Izlazna karakteristika bipolarnog tranzistora BC 108, IC = f (UCE).
Iz karakteristika sa slike broj 5. je vidljivo da se za male napone UCE , koji iznose nekoliko
stotina milivolti struja kolektora naglo mijenja. To je podruje zasienja. Daljim
poveanjem napona UCE dolazi do malih promjena struje IC. To je aktivno podruje rada
tranzistora. Poveanje kolektorskog napona preko odreene granice dovodi do naglog rasta
kolektorske struje. Tranzistor se prekomjerno zagrijava i dolazi do njegovog proboja -
unitenja.
Izlazne karakteristike pokazuju da je struja kolektora IC jako ovisna o struji baze. Kad je
struja baze priblino jednaka nuli (IB = 0) kroz tranzistor tee veoma mala struja kolektora,
koja se pri sobnim temperaturama moe zanemariti i kaemo da je tranzistor u zakoenom
stanju.
Odnos promjene struje kolektora, prema promjeni struje baze, koja je uzrokovala promjenu
kolektorske struje, uz konstantan napon kolektora naziva se faktor strujnog pojaanja
bipolarnog tranzistora, uz konstantan napon UCE, to jest.:
hfe = IC / IB ... (3)
2. ZADACI:
a) Mjenjanjem i mjerenjem jaine struje baze (IB) i visine napona izmeu baze i emitera
(UBE), te visine napona izmeu kolektora i emitera (UCE) i struje kolektora (IC), za
tranzistor typ BF 291 u spoju sa zajednikim emiterom.
b) Izraunati: faktor jednosmjernog strujnog pojaanja tranzistora hFE.
c) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: izlazne karakteristike IC = f (UCE i IB) tranzistora.
d) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno.
_____________________________________________________________________________________________ 127
3. ISPITNA OPREMA:
- analogni multimetri kao ampermetri................................................................kom. 2
- adapter 220/15 V; AC / DC ............................................................................ kom. 1
- regulacioni otpornik 100 ; 2 A.......................................................................kom. 1
4. EMA SPOJA:
IB= 0; UBE= 0 IB= ...A; UBE= ...mV

Napon kol.-
Napon kol.-
pojaanje
pojaanje
mjerenja
mjerenja
smjerno
smjerno
Jedno-
Jedno-
emiter
emiter
Broj
Broj
Struja kolektora Struja kolektora
kA UCE kA UCE
N A[pod] IC[A] [V] hFE n A[pod] IC[mA] [V] hFE
[A/pod] [mA/pod]
1 1
2 2
3 3
4 4
5 5
IB= ...A; UBE= ...mV IB= ...A; UBE= ...mV

Napon kol.-
Napon kol.-
pojaanje
pojaanje
mjerenja
mjerenja
smjerno
smjerno
Jedno-
Jedno-
emiter
emiter
Broj
Broj
kA UCE kA UCE
N A[pod] IC[mA] [V] hFE n A[pod] IC[mA] [V] hFE
[mA/pod] [mA/pod]
1 1
2 2
3 3
4 4
5 5
_____________________________________________________________________________________________ 128
IB= ...A; UBE= ...mV IB= ...A; UBE= ...mV
Napon kol.-
Napon kol.-
pojaanje
pojaanje
mjerenja
mjerenja
smjerno
smjerno
Jedno-
Jedno-
emiter
emiter
Broj
Broj
kA UCE kA UCE
[mA/pod] [mA/pod]
1 1
2 2
3 3
4 4
5 5
IB=...A; UBE=...mV IB=...A; UBE=...mV

Napon kol.-
Napon kol.-
pojaanje
pojaanje
mjerenja
mjerenja
smjerno
smjerno
Jedno-
Jedno-
emiter
emiter
Broj
Broj
kA UCE kA UCE
[mA/pod] [mA/pod]
1 1
2 2
3 3
4 4
5 5
Kad smo izvrili potreban broj mjerenja, izraunamo jednosmjerno pojaanje tranzistora hFE.
Usvojimo odgovarajue razmjere i nacrtamo izlazne karakteristike tranzistora IC = f (UCE) pri
konstantnoj struji baze, koju za svaku tabelu mjenjamo.
Izlazna karakteristika treba da bude slina, karakteristici koja je nacrtana na slici broj 5.
Jednosmjerno strujno pojaanje raunamo po formuli: hFE = IC / IB .
Preporuujem razmjeru R: 1 cm 2,5 V; 1 cm 0,5 - 1 mA.
6. KOMENTAR-ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!!
_____________________________________________________________________________________________ 129
Vjeba broj 25: Snimanje ulazne karakteristike NPN tranzistora typ .......... IB = f(UBE),
UCE = constant.
1. UVOD
Tranzistori su troslojni poluprovodniki elementi sa tri elektrode, koje se polarizuju u

propusnom smjeru, a vode struju u direktnom i inverznom smjeru, kako je to prikazano na
slikama broj 1 i broj 2.
Slika broj 1. Graa, simboli i tokovi struja NPN i PNP tranzistora.
_____________________________________________________________________________________________ 130
Pojednostavljen prikaz rada tranzistora, tok elektrona i struja prikazan je na slici broj 2.
Slika broj 2. Tok elektrona i struje u NPN tranzistoru.
Sa slike broj 2 vidi se da elektroni prolaze kroz spoj baza emiter i nastavljaju kroz N-sloj
kolektora prema naponskom izvoru kolektor-emiter UCE (crne strelice). A da struje (IB i IC)
imaju suprotne smjerove u odnosu na tok elektrona, koje su ucrtane crvenim strelicama.
Tranzistor predstavlja dva PN-spoja, kod kojeg su dvije diode suprotno spojene u seriju, to
se vidi sa slike broj 1.
Ispitivanje ispravnosti tranzistora
Brzo i jednostavno ispitivanje ispravnosti tranzistora moemo izvesti ommetrom ili digitalnim
multimetrom. Ispitivanje pomou ommetra, vrimo tako to tranzistor posmatramo kao dvije
diode suprotno spojene u seriju.
Pri ispitivanju NPN tranzistora pozitivni pol ommetra prikljuujemo na bazu a negativni na
emiter, odnosno kolektor. U ovom sluaju obje diode su propusno polarizirane i kod
ispravnog tranzistora ommetar pokazuje mali otpor. Prikljukom minus pola ommetra na
bazu oba PN-spoja se inverzno polarizuju i ommetar pokazuje veliki otpor.
Ispitivanje tranzistora pod uslovima koji su blii radnim vri se pomou dva ommetra. Plus
pol jednog ommetra prikljuuje se na kolektor a minus na emiter, ovaj ommetar mora
pokazivati veliki otpor, kako je to prikazano na slici broj 3. pod a). Zatim, plus pol drugog
ommetra prikljuimo na bazu a minus pol na emiter, ime smo tranzistor propusno
polarizovali, tada e potei struja kroz tranzistor, te se smanjiti otpor izmeu kolektora i
emitera, to se manifestuje na prvom ommetru, jer on sada pokazuje veoma mali otpor,
kako je to prikazano na slici broj 3. pod b).
Ispitivanje tranzistora pomou digitalnog multimetra vri se veoma brzo i jednostavno.

Preklopku multimetra prebacimo u poloaj hFE, prikljune elektrode tranzistora postavimo u
odgovarajue otvore na instrumentu za NPN ili PNP tranzistora, sa oznakama b, e i c, ako
smo pravilno postavili tranzistor i pravilno ga polarizovali i ako je tranzistor ispravan, na
displeju e se pojaviti dvije cifre koje oznaavaju statiko-jednosmjerno strujno pojaanje
tranzistora (hFE) u trenutnim uslovima. Ako na displeju ostane broj jedan, onda je tranzistor
neispravan ili ga nismo pravilno prikljuili-polarizovali.
_____________________________________________________________________________________________ 131
Slika broj 3. Ispitivanje ispravnosti tranzistora pomou dva analogna ommetra.
Ulazne karakteristike tranzistora
Ulazne karakteristike tranzistora pokazuju ovisnost struje baze IB i napona izmeu baze i
emitera UBE uz konstantan napon izmeu kolektora i emitera UCE. Tipina ulazna
karakteristika bipolarnog tranzistora prikazana je na slici broj 4.
Slika broj 4. Ulazna karakteristika bipolarnog silicijevog tranzistora IB = f (UBE).
Sa karakteristike je vidljivo da struja baze poinje tei tek kad napon baze UBE dostigne
odreeni iznos, tj. 0,5 V za Si i 0,1 V za Ge tranzistore. Promjena napona kolektor-emiter
UCE veoma malo utie na struju baze. Odnos napona baza-emiter UBE i struje baze IB,
predstavlja istosmjerni otpor izmeu baze i emitera [RBE = (UBE / IB)] (1), kojeg treba
razlikovati od dinamikog otpora, kojeg dobijemo kao odnos promjene napona baza emiter
UBE i promjene struje baze IB, tj.:
rd = hie = h11 = (UBE / IB) (2)
Na ulazne i izlazne karakteristike utiu: svjetlost, radioaktivno zraenje i temperatura.

Poto je struja baze veoma mala, struja emitera, praktiki je jednaka struji kolektora. Odnos
struje kolektora i struje baze predstavlja statiko-jednosmjerno strujno pojaanje tranzistora:
hFE = IC / IB ... (3).
Na slici broj 5. prikazana je struja kolektora u funkciji struje baze, tj.: IC = f (IB).
_____________________________________________________________________________________________ 132
Slika broj 5. Ovisnost struje kolektora o struje baze, IC = f (IB),

bipolarnog tranzistora u spoju sa zajednikim emiterom.
2. ZADACI:
a) Izvriti mjenjanje i mjerenje jaine struje baze (IB) i visine napona izmeu baze i
emitera (UBE), te struje kolektora (IC), za tranzistor typ BF 291 u spoju sa zajednikim
emiterom,
b) Izraunati: istosmjerni otpor baza emiter (RBE), dinamiki otpor baza emiter
rd = hie = h11 = (UBE / IB) i statiko strujno pojaanje hFE = (IC / IB),
c) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati: ulaznu karakteristiku tranzistora IB = f (UBE), za
dvije razliite vrijednosti napona UCE = constant. i dijagram promjene struje kolektora u
funkciji promjene struje baze IC = f (IB) i
d) Rezulata mjerenja srediti tabelarno.
3. ISPITNA OPREMA:

- analogni multimetri kao ampermetri.................................................................kom. 2
- adapter 220/15 V; AC / DC ............................................................................ kom. 1
- regulacioni otpornik 100 ; 2 A.......................................................................kom. 1
_____________________________________________________________________________________________ 133
4. EMA SPOJA:
a) UCE = .V
Promjena napona
otpor baza-emiter
otpor baza-emiter
strujno pojaanje
Promjena struje
Jednosmjerno
Jednosmjerni
Broj mjerenja
baza - emiter
Struja baze Struja kolektora
Dinamiki
Napon
baze
baze
kAC
UBE[mV]
IC[A]
IB[A]
kAB [A /pod] IB UBE
[k ]
[k]
RBE
n AB[pod] AC[pod] ili hFE
rd
[A/pod] ili [A] [mV]
[mA]
[mA/pod]
1 - - -
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
Formule za proraun traenih parametara:
- dinamiki otpor baza emiter rd = hie = h11 = (UBE / IB);

- statiko strujno pojaanje hFE = (IC / IB),
- istosmjerni otpor baza emiter RBE = (UBE / IB),
- promjena struje baze IB2 = IB2-IB1 itd i
- promjena napona baza-emiter UBE = UB2 UB1 itd.
_____________________________________________________________________________________________ 134
b) UCE=.V
Promjena napona
otpor baza-emiter
otpor baza-emiter
strujno pojaanje
Promjena struje
Jednosmjerno
baza - emiter
Jednosmjerni
Broj mjerenja
Struja baze Struja kolektora
Dinamiki
Napon
baze
baze
kAC
UBE[mV]
IC[A]
IB[A]
kAB [A/pod] IB UBE
[k]
[k]
RBE
n AB[pod] AC[pod] ili hFE
rd
[A/pod] ili [A] [mV]
[mA]
[mA/pod]
1 - - -
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
Kada smo izraunali sve potrebne parametre pristupamo usvajanju odgovarajuih razmjera i
crtanju traenih dijagrama.
Razmjera, tj. R: 1 cm ...mV; 1 cm ... A, za ulaznu karakteristiku preporuujem

razmjeru: 1 mm 0,5 A, 1mm 5 mV, a za pravu IC = f (IB) usvojite razmjeru koju
elite.
Ulazne karakteristike treba da budu sline karakteristici koja je nacrtana na slici broj
4. , a prava IC = f (IB) treba da bude slina dijagramu na slici broj 5.
6. KOMENTAR-ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?)!!!!
_____________________________________________________________________________________________ 135
Vjeba broj 26: Tranzistorsko pojaalo, radna taka i radna prava, izbor elemenata
pojaala sa jednim izvorom napajanja u spoju sa zajednikim
emiterom.
1. UVOD
U elektronskim sklopovima tranzistor obavlja funkciju pojaala ili sklopke. U pojaavau

tranzistor radi u dinamikom reimu, moe biti vezan sa uzemljenim (zajednikim) emiterom,
sa uzemljenim kolektorom i sa uzemljenom bazom. U praksi za pojaanje snage i napona
najee se koristi spoj sa zajednikim emiterom, kako je to prikazano na slici broj 1. pod a)
i pod b).
Slika broj 1. Tranzistorsko pojaalo pod a) u dinamikom reimu rada i pod b) u statikom reimu rada.
Za pravilan rad tranzistora potrebno je na njegove prikljuke (elektrode) dovesti napon

odgovarajueg polariteta i iznosa, te osigurati da kroz tranzistor teku struje odreene jaine.
Jaine struja kroz tranzistor i visina napona izmeu njegovih elektroda ine elemente radne
take tranzistora. Visinom jednosmjernog napona izvora iz kojeg se tranzistor napaja i
spajanjem otpora u ulazni i izlazni krug moe se pravilno izabrati radna taka tranzistora,
odnosno iznosi struja i napona meu elektrodama. Ako hoemo da tranzistor radi kao
pojaalo, radna taka tranzistora mora biti u aktivnom podruju rada tranzistora, tj. izmeu
zasienja i zakoenja (vidi sliku broj 5. iz vjebe broj 24.strana 127).
Radne uslove odreuju otpornici RB1 i RB2, odnosno napon izmeu baze i emitera, kojeg
obezbjeuje napon napajanja UCC i otpornik RC u krugu kolektora, kako je to prikazano na
slici broj 1. pod b). Izraunavanje struje baze i napona baza emiter izvrit emo
Teveninovom teoremom, kako bismo mogli na osnovu izlaznih karakteristika nacrtati radnu
pravu i na njoj nai radnu taku pojaala.
Slika broj 2. Transformacija pojaala pod a), radna prava i radna taka pojaala pod b).
Za razumjevanje rada pojaala i izbora elemenata radne take pogodno je koristiti grafiku
metodu analize rada sklopa. Napon napajanja UCC, koji tjera struju kolektora IC kroz
kolektorski otpornik RC i tranzistor, dijeli se na pad napona na tranzistoru UCE i pad napona
na otporniku kolektora UC=IC x RC. Meusobni odnos padova napona na ta dva elementa
_____________________________________________________________________________________________ 136
dobije se crtanjem njihovih karakteristika. Za tranzistor su to izlazne karakteristike a za

otpornik RC to je prava koja je odreena jednainom:
UCC=UCE + ICRC...(1).
Da bismo ovu pravu ucrtali na izlazne karakteristike tranzistora, potrebno je poznavati dvije
take ili jednu taku i nagib prave. Poto nije poznata vrijednost struje niti napona u radnoj
taki, potrebno je uzeti one take gdje su veliine poznate. To su take na osama
koordinatnog sistema. Ako je struja kolektora jednaka nuli (IC=0), tad je napon izmeu
kolektora i emitera jednak naponu izvora (UCE=UCC), tj. kad ne tee struja kolektorskim
krugom sav prikljuni napon izvora vlada izmeu kolektora i emitera tranzistora. To je jedna
taka radne prave. Ako je napon izmeu kolektora i emitera jednak nuli (UCE=0), sav
prikljuni napon vlada na kolektorskom otporniku (RC) pa je struja kolektora:
IC=(UCC/RC)...(2),
i to je druga taka radne prave.

Ako je struja baze jednaka nuli (IB=0), radna taka tranzistora je u podruju zakoenja i kroz
tranzistor praktiki ne tee struja. Kad kroz tranzistor tee veoma velika struja on je u
zasienju. Da bi tranzistor radio kao pojaalo, potrebno je da radna taka bude u sredini
aktivnog podruja, tj. da tee odgovarajua struja baze to se postie naponom ET i
otpornikom RT, tj. :
ET U BE
IB= ...(3).
RT
Napon UBE obino iznosi oko 0, 7 V za silicijske tranzistore. Moramo imati na umu da su
radna prava i radna taka odreene bez prisustva izmjeninog signala koji pojaavamo,
nazivaju se statika radna prava i statika radna taka.
Ako se na ulaz pojaala prikljui izmjenini signal [slika broj 1. pod a)] on e izazvati
promjenu struje baze, koju e tranzistor pojaati i izazvati znatno veu struju u
kolektorskom krugu i napon izmeu kolektora i emitera. Radna taka e se kretati oko
poloaja statike radne take u ritmu izmjeninog signala. Iz odnosa izlazne struje, odnosno
napona, prema ulaznoj struji, odnosno naponu, vidljivo je da je ostvareno strujno i naponsko
pojaanje. Ulazni i izlazni signali su u protufazi, tj. rastua promjena napona na ulazu izaziva
padajuu promjenu na izlazu i obrnuto.
Iznos strujnog pojaanja zavisi od veliine faktora strujnog pojaanja tranzistora hfe. to je
faktor hfe vei bit e i vee strujno pojaanje pojaala. Stvarno strujno pojaanje je uvijek
manje od teorijskog strujnog pojaanja hfe jer na pojaanje utiu:ulazni otpor tranzistora h11,
izlazni otpor tranzistora 1/hoe, otpor baznog kruga RB i otpor kolektorskog kruga RC.
Naponsko pojaanje pojaala zavisi od faktora strujnog pojaanja tranzistora hfe, ulaznog
otpora tranzistora i otpora u kolektorskom krugu pojaala RC (za vee naponsko pojaanje
povoljnija je vea vrijednost RC-a).
Imajui u vidu rasipanje karakteristika tranzistora, te njihovu ovisnost o temperaturi i
mogunost neeljene promjene visine napona napajanja, lako je mogue da doe do
pomicanja poloaja radne take pojaala i bez prisustva signala na ulazu.
U praksi se vri stabilizacija radne take ubacivanjem otpornika u emiterski krug RE, kako je
to na slici broj 3. prikazano. Ovim problemom mi se neemo baviti samo da imamo na umu
kako se to u praksi ini.
_____________________________________________________________________________________________ 137
Slika broj 3. Stabilizacija radne take pojaala ubacivanjem otpornika i kondenzatora u emiterski krug.
2. ZADACI:
a) Sastaviti tranzistorsko pojaalo, sa jednim naponskim izvorom (UCC), otporima u baznom

krugu (RB2 i RB1) za polarizaciju spoja baza-emiter, otporom u kolektroskom krugu
RC=1000 , veznim kondenzatorima (CV1 i CV2) na ulazu i izlazu pojaala i
visokofrekventnim tranzistorom typ BF 291 u spoju sa zajednikim emiterom.
b) Izvriti proraun: struja i napona u statikom reimu pojaala, te izbor baznih otpornika
uz uslov da maksimalna kolektorska struja moe iznositi ICmax=10 mA i napon napajanja
pojaala UCC=10 V.
c) U statikom reimu rada izvriti mjerenje: bazne (IB) i kolektorske (IC) struje, napona
spoja baza-emiter (UBE) i napona spoja kolektor - emiter (UCE). U odgovarajuoj razmjeri
nacrtati radnu pravu i radnu taku, za statiki reim rada pojaala,
d) Kao pobudni izmjenini signal koristiti indukovani napon u statoru monofaznog
asinhronog motora koji se dobije runim okretanjem rotora motora , koji je posljedica
zaostalog (remanentnog) magnetizma u jezgri rotora motora.
e) U dinamikom reimu rada pojaala izvriti mjerenje:jaine struja baze (ib) i kolektora
(ic), visinu pobudnog - ulaznog napona (uul) i visinu izlaznog napona (uiz), te izraunati
naponsko pojaanje pojaala [Au=( uizl/uul)] i promjene napona na ulazu i izlazu
pojaala pratiti osciloskopom.
3. RJEENJE ZADATKA:
Slika broj 4. Transformacija pojaala po Teveninovoj teoremi.
Da bismo izvrili polarizaciju spoja baza-emiter pojaala sa jednim izvorom napajanja

potrebno je da otpori u baznom krugu (RB1 i RB2) budu tako izabrani da obezbijede dovoljno
jaku struju baze koja e obezbijediti struju kolektora koja e biti priblino na sredini izlaznih
karakteristika tranzistora.
_____________________________________________________________________________________________ 138
Na osnovu slike broj 4. pod a) usvojit u vrijednosti otpora u baznom krugu tako da uz
statiko strujno pojaanje tranzistora hFE=75 obezbijedim struju kolektora oko 5 mA, tj.:
IC=5 mA, odnosno da struja baze bude jednaka IB=(IC/75)=(5/75)=0,06666 mA ili IB oko 60
A , to e nam biti osnova za izbor vrijednosti otpora u baznom krugu.
RB2= 77 k, a za RB1=12 k, pa u izvriti proraun struje u baznom krugu, kako slijedi:
R R 77 10 3 12 10 3
RT= B1 B 2 = = 9333,33 ;
RB1 + RB 2 77 10 3 + 12 10 3
U CC 12 10 3 E U BE 1,21 0,7
ET=I RB1= RB1 = 10 3
= 1,21 V; IB= T = =55 A.
R B1 + R B 2 99 10 RT 9333,33
Struja baze od priblino 55 A, izazvat e takoe priblino, jednosmjernu struju kolektora IC=
hFE IB= 75 x 55 A=4,125 mA. Mada ova struja moe biti neznatno manja ili vea, zbog
otpora u kolektorskom krugu, koji iznosi RC= 1000 . Maksimalna kolektorska struja
tranzistora moe iznositi 100 mA, a napon kolektor emiter 70 V, iz ega moemo zakljuiti
da u naim uslovima rada tranzistor nee biti ugroen od prevelike struje i napona, jer ulazni
napon ne moe prei vrijednost od 100 mV.
4. ISPITNA OPREMA:

tranzistorima, potenciometrima, i prikljunim klemama ............................. kompl. 1
- analogni multimetar kao ampermetar..............................................................kom. 1
- digitalni multimetri kao voltmetri.. ....................................................................kom. 2
- regulacioni otpornik 100 ; 2 A.........................................................................kom.1
- monofazni asinhroni motor 220 V ; 50 Hz; 1100 W..........................................kom.1
- dvokanalni osciloskop tip 7 KD 1011 Siemens...............................................kom.1
5. EME SPOJEVA:
a) za statiki reim rada pojaala:
_____________________________________________________________________________________________ 139
b) za dinamiki reim rada pojaala:
6. OBRADA REZULTATA MJERENJA:
Tabela za upis izmjerenih parametara u statikom reimu rada pojaala

[ema spoja pod a)].
Izmjereno
Struje Naponi
IB[A] IC[mA] UCC[V] UCE[V] UBE[mV]
Tabela za upis izmjerenih i izraunatih parametara za dinamiki reim rada pojaala

[ema spoja pod b)].
Izmjereno Izraunato
Struje Naponi Pojaanje napona
ib[A] ic[mA] uul.[mV] uizl.[V] A[-]
Crtanje radne prave i radne take zapoinjemo nakon to usvojimo odgovarajue razmjere.

mikroampera; 1 cm ...V; 1cm mA : 1 cm ... A.
Prvo naemo taku maksimalne struje, a nju emo dobiti kad je tranzistor u zasienju, tj kad
je napon izmeu kolektora i emitera jednak nuli (UCE=0). Tad je maksimalna struja kolektora
jednaka ICmax=(UCC/RC)=(10/1000)=10 mA. Drugo, naemo taku maksimalnog napona, nju
nalazimo kad je tranzistor zakoen, to jest kad je struja kolektora jednaka nuli, tad je
maksimalni napon spoja kolektor-emiter jednak naponu izvora (UCE=UCC =10 V).
Tad na radnoj pravoj naznaimo taku koja odgovara izmjerenoj visini napona izmeu
kolektora i emitera (UCE) i izmjerenoj jaini struje kolektora (IC), kako je to na slici broj 2. pod
b) nacrtano.
Pojaanje napona izraunati prema jednaini:Au=(uizl./uul.).
7. KOMENTAR ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe!?)!!
_____________________________________________________________________________________________ 140
Vjeba broj 27: Izbor elemenata i sastavljanje tranzistorske sklopke, sa fotootporom

u baznom krugu i zavojnicom-elektromagnetom u kolektorskom
krugu.
1. UVOD
Iz dosadanjih prouavanja tranzistora, a posebno izlaznih karakteristika tranzistora, saznali

smo da tranzistor ima tri stabilna podruja. A to su: podruje zasienja, aktivno podruje i
podruje zakoenja. U kom ili u kojima e podrujima tranzistor raditi zavisi od funkcije
koju on obavlja u elektronskim sklopovima.
U elektronskim sklopovima tranzistor obavlja funkciju pojaala ili funkciju sklopke. Na slici
broj 1. prikazan je tranzistorski sklop koji moe obavljati funkciju sklopke.
Slika broj 1. Tranzistorski sklop koji moe obavljati funkciju sklopke, radna prava i radne take tranzistora, kad
je tranzistorska sklopka ukljuena (Uklj.) i kad je tranzistorska sklopka iskljuena (Isklj.).
Kada je struja baze jednaka nuli (IB = 0), radna taka tranzistora je u zakoenom podruju. U
tom sluaju kroz tranzistor teku veoma male struje koje se praktiki mogu zanemariti.
Tranzistor tada predstavlja otvorenu sklopku i na njegovom izlazu vlada napon
kolektorskog izvora UCC (npr. 12 V). Ovo postiemo dovoenjem na ulaz tranzistora
negativanog napona ili iskljuimo napon na ulazu (UBE = 0 V), a kod Si tranzistora ovaj
napon moe biti i pozitivan, ali ne vei od 0,5 V (UBE + 0,5 V). Kako je to prikazano na slici
broj 2.
Slika broj 2. Tranzistor kao otvorena sklopka, pri naponu UCC = 12 V.
_____________________________________________________________________________________________ 141
Ako na ulaz tranzistora dovedemo pozitivan napon ve od 0,7 0,8 V za Si tranzistore i 0,3
V za Ge tranzistore, kroz tranzistor e potei dovoljno jaka struja baze IBzas koja e radnu
taku tranzistora odvesti u podruje zasienja. U tom sluaju kroz kolektorski krug tee
velika struja ICzas. Ova struja e stvoriti veliki pad napona (URC) na otporniku (RC) u
kolektorskom strujnom krugu. Izlazni napon je veoma mali UCEzas , koji iznosi za Si
tranzistore izmeu 0,1 - 0,3 V, a za Ge tranzistore do 0,1 V. Tranzistor u ovom sluaju
predstavlja zatvorenu sklopku, kako je to na slici broj 3 prikazano.
Slika broj 3. Tranzistorska sklopka u ukljuenom stanju, pri naponima UBE i UCC = 12 V.
Da bi tranzistor proveo ili prestao voditi struju potrebno je odreeno vrijeme. To vrijeme se
kree, za prelaz u stanje voenja, kod brzih tranzistora oko jedne nanosekunde. Prelaz iz
zasienja u zakoenje je dui i iznosi nekoliko desetaka nanosekundi za najbre
tranzistore.
Postoji niz izvedbi tranzistorskih sklopki, na zadatak je da sastavimo tranzistorsku sklopku

sa fotootporom u baznom krugu i elektromagnetnom zavojnicom u kolektorskom krugu, koja
ima funkciju izvrnog elementa u elektronskom sklopu. Na slici broj 4. predstavljena je
tranzistorska sklopka sa elektromagnetnom zavojnicom u kolektorskom krugu i njena radna
kriva.
Slika broj 4. Tranzistorska sklopka sa elektromagnetom - zavojnicom

u kolektorskom krugu i njena radna kriva.
Sa slike broj 4. vidimo da se javljaju veliki naponi u trenutku prestanka voenja tranzistora,
zbog naglog prestanka protjecanja struje kroz zavojnicu, u zavojnici se indukuje veliki
napon. Taj napon moe unititi tranzistor ukoliko pree najvei napon UCE. Da bismo zatitili
tranzistor od proboja spajamo paralelno zavojnici diodu. Njom se usporavaju promjene
struje kroz zavojnicu i na taj nain otklanja visoki napon sa tranzistora.
_____________________________________________________________________________________________ 142
Slika broj 5. Odreivanje radne prave i radne take tranzistora u

spoju sa zajednikim emiterom.
Za pravilno dimenzionisanje elektronske sklopke potrebno je pravilno odabrati radnu pravu

na kojoj se nalaze tri karakteristine take, zasienja, zakoenja i pojaanja u aktivnom
podruju, kako je to prikazano na slici broj 5.
2. ZADACI:
A) Sastaviti tranzistorsku sklopku, sa jednim naponskim izvorom (UCC), fotootporom u

baznom krugu (RB2), iji se otpor mijenja u granicama od 20 k kad je osvjetljen
dnevnom svjetlou pa sve do 40 M kad je zatamnjen, zavojnicom-elektromagnetom u
kolektorskom krugu iji su podaci: omski otpor iznosi RC = 500 , nazivni napon je U =
7,5 V i snaga P = 100 mW i visokofrekventnim tranzistorom typ BF 291 u spoju sa
zajednikim emiterom.
B) Izvriti proraun: struja i napona kad je fotootpor neosvjetljen (RB2 = 40 M), odnosno
kad je osvjetljen dnevnom svjetlou (R*B2 = 20 k), uz napon izvora UCC = 8 V i otpor
drugog baznog otpornika RB1 = 47 k. Kad je fotootpor neosvjetljen (RB2 = 40 M),
provjeriti da li e tranzistor biti u zakoenom stanju, tj. da li kroz bazu tranzistora tee
veoma mala struja ili je ista negativna tranzistor se ponaa kao otvorena sklopka.
Zatim, kad je fotootpor osvjetljen (R*B2 = 20 k), provjeriti da li e tranzistor biti u
podruju zasienja, tj. da li kroz tranzistor teku velike struje koje e ga odvesti u podruje
zasienja - tranzistor se ponaa kao zatvorena sklopka. Izvriti simulaciju rada
sklopke osvjetljavanjem i zatamnjivanjem fotootpora, uz pomjeranje brojanika
elektromehanikog brojaa, iji je elektromagnet spojen u kolektorski krug sklopke.
C) Izvriti mjerenje: bazne (IB) i kolektorske (IC) struje, napona spoja baza-emiter (UBE) i
spoja kolektor - emiter (UCE) u zakoenom (sklopka iskljuena) i zasienom (sklopka
ukljuena) stanju tranzistora.
D) Na ranije snimljenim izlaznim karakteristikama tranzistora BF 291, u eljenoj razmjeri
nacrtati radnu pravu tranzistora i na njoj oznaiti take zasienja i zakoenja tranzistora.
E) Rezultate mjerenja srediti tabelarno.
_____________________________________________________________________________________________ 143
A) RJEENJE ZADATKA: Sastavimo sklopku sa jednim izvorom napajanja, kako je to

prikazano na slici broj 6. pod a).
Slika broj 6. Tranzistorska sklopka sa jednim izvorom napajanja, fotootporom u baznom krugu i
elektromagnetom u kolektorskom krugu [slika a)] i transformacija sklopke po Teveninovoj teoremi [slika b)].
B) Podaci za proraun:
a) kad je fotootpor zatamnjen, imat emo:

RB2 = 40 M, RB1= 47 k, UCC = 8 V i RC = 500 . Da bismo pojednostavili proraun kolo
emo transformisati prema slici broj 6. pod b), tj. primjenit emo Teveninov teorem, prema
R R 40 10 6 47 10 3
kom je ekvivalentni otpor: RT = B1 B 2 = = 46,95 k, a ekvivalentni
RB1 + RB 2 40 10 6 + 47 10 3
U CC 47 10 3
napon bit e: ET = I RB1= RB1 = 8 = 9,44mV .
RB1 + RB 2 40,047 10 6
Struju baze izraunat emo primjenom Drugog Kirhofovog zakona za bazni krug, kako
E U BE 0,0094 0,6
slijedi: IB1 RT +UBE = ET; odavdje je struja baze IB1 = T = = 12,5A ,
RT 46944
dakle, tranzistor e sigurno biti zakoen - sklopka otvorena.
b) kad je fotootpor osvjetljen, imat emo: R*B2 = 20 k, RB1 = 47 k, UCC = 8 V i

RC = 500 .
R R* B2 20 10 3 47 10 3
Ekvivalentni otpor bit e: RT = B1 = = 14029 , a ekvivalentni napon
RB1 + R * B 2 20 10 3 + 47 10 3
U CC * 47 10 3
bit e: ET= I RB2 = R B2 = 8 = 5,61V .
RB1 + R * B 2 67 10 3
Struju baze izraunat emo primjenom Drugog Kirhofovog zakona za bazni krug, kako
E U BE 5,61 0,6
slijedi: IB2 RT + UBE = ET; odavdje je struja baze IB2= T = = +350A , dakle,
RT 14029
tranzistor e sigurno biti u podruju zasienja - sklopka zatvorena. Kroz kolektorski
krug moe protei maksimalna struja:
ICmax = (UCC/RC) = (8 / 500) =16 mA, pa je strujno pojaanje tranzistora za ovu struju
hFE=(IC/IB)=(16 10-3/350 10-6)=45,7.
Iz katalokih podataka o tranzistoru znamo da ja njegova maksimalna kolektorska

struja ICmax = 100 mA, to znai da smo dobro dimenzionisali sklopku i da e ona
_____________________________________________________________________________________________ 144
besprijekorno funkcionisati kad elektromagnetu paralelno (minus - katodu diode

veemo na plus pol izvora UCC) prikljuimo ispravljaku diodu BY 234.
3. ISPITNA OPREMA:

- regulacioni otpornik 100 ; 2 A........................................................................kom. 1
4. EMA SPOJA:
5. OBRADA REZULTATA MJERENJA:
a) Fotootpornik zatamnjen (RB2 = 40 M).

Izmjereno
kAB[A/pod] AB[pod] IB1 [A] UBE[mV] kAC[A/pod ] AC[pod] IC1 [A ] UCE[V]
b) Fotootpornik osvjetljen dnevnim svjetlom (R*B2 = 20 k).
Izmjereno
kAB[A/pod] AB[pod] IB2 [A] UBE[mV ] kAC[mA/pod ] AC[pod] IC2 [mA ] UCE[V]
Kada smo izraunali sve potrebne parametre pristupamo usvajanju odgovarajue razmjere i
crtanju traenog dijagrama.
Razmjera, tj. R: 1 cm ...V; 1 cm ... mA, nakon toga crtamo radnu pravu i na njoj
odreujemo karakteristine take (ICmax, UCEmax, UCEmin, ICmin,UCEnom i ICnom) . Dijagram
treba biti slian dijagramu koji je prikazan na slici broj 1.
6. KOMENTAR - ZAKLJUCI (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?) !!!
_____________________________________________________________________________________________ 145
Vjeba broj 28: Izrada modela statorskih namotaja trofaznog sinhronog

generatora, sa 24 ljeba (utora), sa dva para polova i dva ljeba
(utora) po polu i fazi.
1. UVOD
Trofazni sinhroni generator sastoji se od: statora na koji su namotana tri nezavisna namota,
koji su prostorno rasporeeni po obimu statora tako da su sredine ose namota razmaknute
jedna od druge za 1200, kako je to prikazano na slici broj 1. i rotora na kojem se nalazi
pobudni namot, na rotor se preko dva klizna prstena i etkica dovodi jednosmjerna struja,
koja stvara magnetno polje koje ima konstantan intenzitet i smjer.
Slika broj 1. Principijelna izvedba trofaznog sinhronog generatora.
Obrtanjem rotora konstantnom ugaonom brzinom , obrtae se i magnetno polje rotora, ije
e silnice probadati statorske namotaje u kojima e se inducirati tri elektromotorne sile
(napona) e1 (u1), e2 (u2) i e3 (u3), koje su prostorno i vremenski pomaknute za po 1200
elektrinih (elektrini stepeni mogu, a ne moraju biti jednaki geometrijskim stepenima), kako
je to prikazano na slici broj 2.
Statorski namoti generatora mogu se spajati u zvijezdu i u trokut. Pri spajanju namota u
zvijezdu stvaramo tri kruga, od kojih svaki obilazi u smjeru od poetka prema kraju faznog
namota i od kraja prema poetku drugog faznog namota, npr. U (A)-X-Y-V (B) ili U (A)-X-Z-
W (C) ili konano V (B)-Y-Z-W (C).
Prema tome linijski inducirani napon EL1 jednak je vektorskoj razlici bilo koja dva fazna
napona, na primjer E AB = E A1 E B1 . Da bismo oduzeli vektor EB1 od vektora EA1, moramo
vektor EB1 zakrenuti za 1800 (-EB1) i zatim ga nadovezati od kraja vektora EA1. Analogno
dobijamo vektore napona EBC i ECA, kako je to prikazano na slici broj 3. Ako se na statorske
_____________________________________________________________________________________________ 146
namote prikljue troila ili ureaji, naponi e protjerati struje kroz troila i fazne namote
generatora (i1, i2 i i3) i struje su takoe prostorno i vremenski meusobno pomaknute za po
1200 stepeni.
Slika broj 2. Inducirani naponi u statorskim namotajima trofaznog sinhronog generatora.
Slika broj 3. Spoj statorskih namota generatora u zvijezdu slika a)

i zvijezda faznih i linijskih indukovanih napona, slika b).
_____________________________________________________________________________________________ 147
2. ZADACI:
a) nacrtati zvijezdu utorskih induciranih napona statorskog trofaznog (m = 3), dvopolnog

(2p = 4), namota sa po dva utora po polu i fazi (q = 2), jednoslojnog dvoetanog sa
punim korakom (y = ). Spoj faznih namota je zvijezda. Iz podataka nalazimo broj utora
(ljebova):
Z = 2pmq = 4*3*2 = 24 utora.
Na jedan par polova dolazi 12. utora. Ugao pomaka meu susjednim utorima (u elektrinim
stepenima) je:
= (3600 / 12) = 300 elektrinih.
b) nacrtati razvijenu emu trofaznog namota prema podacima iz zadatka pod a).
c) na osnovu razvijene eme, na drvenoj ploi izbuiti otvore (rupe) koje predstavljaju utore
(ljebove) statora, te od izolovanih ica razliitih boja izolacije izraditi model namotaja
statora trofaznog sinhronog generatora i spojiti ga u zvijezdu.
3. RJEENJE ZADATKA:
a) zvijezda utorskih namota prikazana je na slici broj 4.
Slika broj 4. Zvijezda utorskih induciranih napona za trofazni namot sa 24 utora.
Postavimo vektor napon utora 1. u bilo koji smjer, npr. horizontalno ulijevo (pretpostavljamo
da se u posmatranom trenutku utor 1. nalazi u geometrijskoj neutrali). Pri vrtnji polova sa
lijeva na desno inducirani napon utora 2. zaostajat e za induciranim naponom utora 1. za
300, suprotno od smjera vrtnje vektora. Za utorskim naponom 2. zaostaje za 300 inducirani
napon utora 3. i tako dalje. Kad nanesemo 12. vektora napona prvih 12. utora, koji pripadaju
prvom paru polova, vidjet emo da se vektor utora 13. podudara po veliini i pravcu sa
vektorom utora 1. Analogno tome vektor utora 14. podudara se sa vektorom 2. i tako dalje.
_____________________________________________________________________________________________ 148
b) razvijena ema namotaja prikazana je na slici broj 5.
Da bismo izradili namot sa punim korakom (y = ) i q = 2, izaberimo za poetak prve faze U

(A) - X pod prvim parom polova susjedne utore 1 i 2 i oznaimo vektore zvijezde 1 i 2, koji
njima pripadaju, slovom A. Tada se krajevi tih svitaka moraju nalaziti u utorama 7 i 8, koji su
u odnosu na utore 1 i 2 pomaknuti za 6 utora, tj. za 1800; 7 i 8, vektore zvijezde napona koji
pripadaju tim utorima, oznaimo slovom X. Pod drugim parom polova imamo utore 13, 14 i
19, 20. Na taj nain u prvu fazu U (A)-X ulaze utori: 1-2-7-8 i 13-14-19-20, koji su oznaeni
na zvijezdi induciranih napona odgovarajuim slovima A i X.
Druga faza V (B)-Y mora biti pomaknuta u odnosu na prvu fazu U (A)-X za 1200, tj. za 4
utora. U drugu fazu V(B)-Y ulaze utori: 5-6-11-12 i 17-18-23-24, oznaeni na zvijezdi
induciranih napona odgovarajuim slovima B i Y.
Trea faza W (C)-Z mora biti pomaknuta u odnosu na drugu fazu V (B)-Y za 1200, tj. za 4
utora. U fazu W (C)-Z ulaze utori: 9-10-3-4 i 21-22-15-16, oznaeni na zvijezdi induciranih
napona odgovarajuim slovima C i Z .
Da bismo serijski spojili grupe svitaka jedne faze ispod oba para polova, moramo spojiti kraj
prve grupe sa poetkom druge grupe. Poetke U (A), V (B) i W (C) ostavimo slobodne, a
njihove krajeve X, Y i Z spojimo u jednu taku koju nazivamo zvijezditem.
Slika broj 5. Razvijena ema trofaznog jednoslojnog

statorskog namota sa punim korakom sa 24. utora.
c) plan buenja drvene ploe, izrada utora (ljebova) prikazan je na slici broj 6.
Prije poetka buenja drvene ploe za izradu utora (ljebova), na ploi moramo nacrtati krug
poluprenika 14 cm (to emo izvesti tako to emo na sredini ploe zakucati mali ekser, na
koji emo zakaiti komad konca na ijem se drugom kraju nalazi grafitna olovka, pomou
koje emo opisati krug eljnog poluprenika). Krug emo podijeliti na 24 dijela [isjeka -
(3600 / 24) = 150], koji su meusobno pomjereni po 150 geometrijskih (vidi sliku broj 6.). Na
mjestu presjeka linija isjeaka i krunice izbuit emo otvore (rupe) promjera 4 mm, koje
predstavljaju utore statora, kako je to prikazano na slici broj 6.
d) potrebna oprema i materijal za izvoenje vjebe:

_____________________________________________________________________________________________ 149
- drvena ploa dimenzija 30x30x2 cmkom. 1.

- elektrina runa builica kom. 1.
- borer za buenje drveta ili metala 4 mm.kom. 1.
- provodnik P 1 x 0,75 1 mm2 u tri boje (3 x 1,5 m)m 4,5.
- vijci za drvo 4 x 25 mm (koji predstavljaju prikljune kleme)kom. 6.
Slika broj 6. Plan buenja drvene ploe za izradu modela trofaznog statorskog namota.
4. IZRADA NAMOTAJA:
a) Prve faze, uzmimo icu crvene boje, provuemo je kroz utor (otvor) broj 1. (ovo je
poetak namotaja prve faze, koji je oznaen na razvijenoj emi namotaja sa A), zatim,
nastavimo provlaenje i namotavanje ice slijedeim redoslijedom:1-7;-2-8;-14-20;-13-19,
pri emu utor broj 19. predstavlja kraj namotaja prve faze (X) i njega spajamo u zvjezdite
namotaja generatora zajedno sa krajevima druge i tree faze,
b) Druge faze, uzmimo icu plave boje, provuemo je kroz utor (otvor) broj 5. (ovo je
poetak namotaja druge faze, koji je oznaen na razvijenoj emi namotaja sa B), zatim,
nastavimo provlaenje i namotavanje ice slijedeim redoslijedom:5-11;-6-12;-18-24;-17-
-23, pri emu utor broj 23. predstavlja kraj namotaja druge faze (Y) i njega spajamo u
zvjezdite namotaja generatora zajedno sa krajevima prve i tree faze,
c) Tree faze, uzmimo icu zelene boje, provuemo je kroz utor (otvor) broj 9. (ovo je
poetak namotaja tree faze, koji je oznaen na razvijenoj emi namotaja sa C), zatim,
nastavimo provlaenje i namotavanje ice slijedeim redoslijedom:9-15;-10-16;-22-4;-21-3,
pri emu utor broj 3. predstavlja kraj namotaja tree faze (Z) i njega spajamo u zvjezdite
namotaja generatora zajedno sa krajevima druge i prve faze. ime je namotavanje
zavreno.
_____________________________________________________________________________________________ 150
Vjeba broj 29: Veza generatora i troila u trofaznu simetrinu

(uravnoteenu) zvijezdu
1. UVOD
Sa vezom statorskih namotaja trofaznog sinhronog generatora u zvijezdu, upoznali smo se

prilikom izrade modela statorskih namota trofaznog sinhronog generatora sa 24. utora. Rekli
smo da se spoj zvijezda izvodi, tako to se sva tri kraja faznih namota generatora (X; Y i Z)
ili impedansi troila poveu elektriki u jedno zajedniko vorite koje nazivamo zvjezditem,
a oznaavamo ga 0 (nula). Slobodni krajevi (poetci namotaja) generatora (oznaeni sa
slovima: U; V i W, ili A; B i C) povezuju se na linijske provodnike (oznaeni brojevima: 1; 2 i
3), a preko njih sa odgovarajuim slobodnim krajevima impedansi trofaznih troila (oznaeni
brojevima: 1*; 2* i 3*.), kako je to na slici broj 1. prikazano.
Sa slike broj 1. lako uoavamo da je svaki fazni namot generatora sa pripadajuim linijskim
provodnikom i impedansom toila povezan u seriju.
Takoe sa slike broj 1. uoavamo da su struje u linijskim provodnicima potpuno jednake
strujama u pripadajuim faznim namotima sa ijih poetaka polaze linijski provodnici i
spajaju se na drugom kraju sa troilima.
Slika broj 1. ematski prikaz trofaznog trovodnog simetrinog sistema u spoju zvijezda.
Da zaljuimo, kod trofaznog sistema u spoju zvijezda, struja koja prolazi kroz fazne
namotaje jedne faze generatora (fazna struja) jednaka je struji u pripadajuem linijskom
provodniku (linijskoj struji), ili iskazano matematiki jednainom:
I1f = I1l ... (1).
Ako su prividni otpori u sve tri faze meusobno jednaki ( Z1 = Z 2 = Z 3 ), tad vrijedi opte
pravilo za simetrine trofazne sisteme da je vektorski zbir svih struja u svakom trenutku
jednak nuli, to moemo matematiki izraziti slijedeom jednainom:
I1 + I 2 + I 3 = 0 ... (2).
_____________________________________________________________________________________________ 151
Kod trofaznih simetrinih sistema u spoju zvijezda nije potreban povratni provodnik izmeu
zvjezdita generatora i troila, jer nema nikakvu funkciju, pa se isti i ne upotrebljava. Na slici
broj 2. prikazan je vektor-dijagram struja i induciranih napona trofaznog generatora sa
simetrinim optereenjem i induktivnim faznim pomakom od 300 (struje kasne za faznim
naponima za 300) za spoj zvijezda, uz zanemarivanje unutranjih padova napona na
namotajima generatora i prikljunim provodnicima. Kompleksne vrijednosti induciranih fazni
napona date su jednainom (3.1).
Slika broj 2. Vekto-dijagram struja i induciranih napona trofaznog generatora

0
sa simetrinim optereenjem i faznim pomakom od 30 za spoj zvijezda, uz
zanemarivanje unutranjih padova napona na namotajima generatora.
0 0 0
E A1 = U1 f = U1 f e j 0 ; E B1 = U 2 f = U 2 f e j120 ; E C 1 = U 3 f = U 3 f e j 240
... (3.1).
Sa slike broj 1. uoavamo da svaka dva fazna namotaja generatora ine meusobno
serijsku vezu, to nas upuuje na zakljuak da kod trofaznog generatora spojenog u
zvijezdu postoji razlika izmeu napona jednog faznog namotaja (fazni napon) i napona
izmeu krajeva dva fazna namotaja (meufazni ili linijski napon).
Na osnovu slika broj 1. i broj 2., te opte definicije za napon (napon je razlika dva ili vie
potencijala, u naem sluaju to su po dva potencijala), imajui na umu da su fazni
naponi meusobno pomjereni za po 1200 (vidi sliku broj 2. i jednainu 3.1), moemo
napisati sistem jednaina, u kompleksnom obliku koje glase:
E AB = E A1 E B1 = U 12 = U 1 f U 2 f ... (3.2);
E BC = E B1 E C1 = U 23 = U 2 f U 3 f ... (3.3) i
E CA = E C1 E A1 = U 31 = U 3 f U 1 f ... (3.4).
_____________________________________________________________________________________________ 152
Na osnovu jednaina (3.1) do (3.4) i slike broj 2. moemo nacrtati vektorski dijagram faznih i
linijskih napona kod spoja generatora u zvijezdu i nai stalnu vezu izmeu njih. Vektor-
dijagram smo nacrtali na slijedei nain: prvo smo nacrtali tri fazna napona (U1f ; U2f i U3f, ili
EA1 ; EB1 i EC1) koji su meusobno pomjereni za po 1200. Zatim, smo nacrtali linijski napon
(U12=EAB) i to tako to smo na kraj vektora U1 f = E A1 dodali poetak zaokrenutog vektora (-
EB1 = - U 2 f ) za 1800 i na taj nain dobili smo vektor meufaznog-linijskog napona U12 = E AB .
Slika broj 3.Vektor-dijagram faznih i linijskih napona

trofaznog simetrinog sistema u spoju zvijezda.
Ponavljanjem postupka za preostale dvije faze dolazimo do vektora linijskih napona

U 23 = EBC , odnosno U 31 = ECA , kako je to na slici broj 3. prikazano.
Da vidimo kakva je veza izmeu faznih i linijskih napona u trofaznom simetrinom sistemu u
spoju zvijezda!? Posmatrajmo trokut 0, B, D, koji je jednakokraki sa otrim uglovima od po
300 i tupim uglom od 1200. Iz vrha B spustimo visinu "h" (na crteu oznaena isprekidano)
na osnovicu trokuta 0D, na ijoj polovini smo dobili taku F. Visina "h" dijeli trokut 0, B, D
na dva pravougla trokuta. Posmatrajmo novi pravougli trokut O, B, F, i napiimo izraz za cos
300.
U 23
3 U 23
cos300 = 2 = = ...(4).
U2f 2 2U 2 f
Iz jednaine (4) nalazimo da su linijski naponi za korijen iz tri puta vei od faznih
napona u trofaznom simetrinom sistemu kod spoja faznih namota u zvijezdu, ili
matematiki iskazano:
Ul= 3 Uf ... (5).
_____________________________________________________________________________________________ 153
Snaga trofaznih troila u trofaznom sistemu
Trofazna troila (prijemnici) su u sutini specijalne veze jednofaznih troila tj. prijemnika sa
dva kraja. Trenutna snga cijelog troila se dobija kao zbir trenutnih snaga jednofaznih troila
koja obrazuju trofazno troilo. Na ovaj nain se odreuje trenutna i srednja snaga trofaznog
troila.
Polazei od definicije aktivne snage u kolu izmjenine struje (koju smo ranije definisali),
dolazimo do izraza za trenutnu snagu troila u trofaznom sistemu, koji glasi:
pu(t) = p1(t) + p2(t) + p3(t) = u1t(t) i1t(t) + u2t(t) i2t(t) + u3t(t) it3(t) (6),
pri emu je:
pu - ukupna trenutna snaga trofaznog troila [W];

p1 ; p2 i p3 - trenutne snage pojedinih faza trofaznog troila [W] i
u1t ; u2t ; u3t ; i1t ; i2t i i3t trenutne vrijednosti faznih napona i struja koje teku kroz faze
troila [V] i [A].
Ako sa trenutnih vrijednosti napona i struja preemo na efektivne vrijednosti, uz poznavanje

faznih pomaka (1; 2 i 3), moemo napisati slijedee jednaine:
P1 = Ut1 It1 cos 1[W]; P2 = Ut2 It2 cos 2[W] i P3 = Ut3 It3 cos 3[W] (7).,
Pod predpostavkom da je 1= 2= 3= , te da je sistem simetrian, tad je aktivna snaga

cijelog trofaznog troila jednaka zbiru aktivnih snaga elemenata od kojih je sastavljeno
trofazno troilo, tj. :
Pu = 3 Ut It cos [W] (8).
Analogno aktivnoj snazi dolazimo do izraza za reaktivnu-jalovu i prividnu snagu trofaznog

troila.
Qu = 3 Ut It sin [VAr] (9) i Su = 3 Ut It [VA] (10).
Prilikom projektovanja elektrinih mrea i elektrinih instalacija nas zanimaju linijske struje i
naponi, koje optereuju vodove, odnosno vladaju izmeu linija (faza) mree ili instalacije.
Mi smo u prethodnom dijelu rekli da su kod trofaznog simetrinog sistema u spoju zvijezda,
fazne (troila) struje i linijske struje meusobno jednake [jednaina (1)- If = Il]. Dok je linijski
napon za korijen iz 3. puta vei od faznog napona [jednaina (5) - Ul = 3 Uf].
Uvrtavanjem ovih izraza u jednaine (8); (9) i (10), dolazimo do konanih jednaina za
snage koje simetrina troila uzimaju iz trofazne simetrine mree u spoju zvijezda.
Ul 3 Ul 3
Pu = 3 Il cos=3 I l cos = 3 Ul Il cos = 3 Ul Il cos [W](11),
3 3 3 3
Qu= 3 Ul Il sin [VAr] (12) i Su= 3 Ul I l [VA] (13).
_____________________________________________________________________________________________ 154
2. ZADACI:
a) Na ispitni pano zvijezda prikljuiti tri sijalice ije su nazivne snage P1 = P2 = P3 = ... [W];
220 V; 50 Hz, zatim, na ispitni pano zvijezda dovesti trofazni sistem napona 3 x 380 V;
50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: Linijskih napona (U12, U23 i U31) i struja (I1f; I2f i I3f) i eventualni napon
zvijezdita (U0-0*), koji se moe pojaviti zbog konstrukcione razlike arnih niti sijalica iste
nazivne snage ali razliitih proizvoaa ili zbog nesimetrinog optereenja gradske
mree (razliite vrijednosti faznih i linijskih napona), koju koristimo kao izvor struje.
c) Izraunati:stvarne snage (P1; P2 i P3) koje sijalce vuku iz mree i fazne napone (U1f, U2f i
U3f).
d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram struja i napona (faznih i linijskih).
3. ISPITNA OPREMA:
- gradska mrea 3 x 380/220 V; 50 Hz, kao izvor struje,

- ispitni pano zvijezda sa 3. kom. grla E 27, 3. kom. sijalica snage: P =... W
i prikljunim klemama....................................................................................kompl. 1
4. EMA SPOJA:
_____________________________________________________________________________________________ 155
Izmje-
reno
zvijezdita
Fazne Snage koje
Nazivne snage Linijski Fazni
Napon
linijske sijalice vuku
sijalica Naponi naponi
struje iz izvora
U0-0*[V]
I1f[mA]
I2f[mA]
I3f[mA]
U12[V]
U23[V]
U31[V]
P1[W]
P2[W]
P3[W]
P1[W]
P2[W]
P3[W]
U1f[V]
U2f[V]
U3f[V]
Formule za izraunavanje traenih parametara:
Napomena: faktor snage sijalica sa arnom niti iznosi jedan (cos=1), pa izrazi za
snage koje sijalice vuku iz mree glase:
P1= U1f x I1 [Vx A=W];
P2= U2f x I2[Vx A=W];
P3= U3f x I3[Vx A=W];
a izrazi za fazne napone su:
U 12
U1f= [V];
3
U 23
U2f= [V];
3
U 31
U3f= [V];
3
Kada smo izraunali sve traene parametre, usvojimo odgovarajue razmjere i tad
pristupamo crtanju vektor-dijagrama. R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara
toliko i toliko volti, odnosno toliko i toliko miliampera, tj. 1 cm ...V; 1cm ... mA.
_____________________________________________________________________________________________ 156
Vektor-dijagram crtamo tako to prvo nacrtamo zvijezdu faznih napona, koji su meusobno
pomaknuti za po 1200, vidi jednaine (3.1), nakon toga primjenjujui jednaine (3.2), (3.3) i
(3.4) nacrtamo linijske napone, koji prednjae faznim za 300 . I na kraju nacrtamo struje, pri
emu su fazne struje jednake linijskim strujama, a koje su u fazi sa faznim naponima, kako
je to na slici broj 4. prikazano.
Slika broj 4. Mogui izgled vektor-dijagrama struja i napona

(faznih i linijskih), koji treba nacrtati nakon obrade rezultata mjerenja i raunanja.
_____________________________________________________________________________________________ 157
Vjeba broj 30: Veza generatora i troila preteno induktivnog karaktera u trofaznu
nesimetrinu (neuravnoteenu) zvijezdu.
1. UVOD
Trofazni trovodni sistem primjenjuje se na visokonaponskim prenosnim i srednjenaponskim

distributivnim mreama. Za raspodjelu elektrine energije na niskom naponu do krajnjih
potroaa, koristi se trofazni etvorovodni sistem (3L + PEN), a u nekim sluajevima i
petorovodni sistem (3L + N + PE). Znai, naponski izvor (sekundar transformatora) vee
se u zvijezdu ili izlomljenu zvijezdu, ije se zvjezdite obavezno povezuje na uzemljeiva.
Sa zvjezdita naponskog izvora izvodi se jedan (u nekim sluajevima dva) provodnik kojeg
nazivamo nultim, jer se nalazi na nultom potencijalu daleke zemlje. Na slici broj 1. prikazan
je trofazni etvorovodni sistem.
Nulti provodnik u trofaznom sistemu ima vie funkcija, najznaajnije su; obezbjeenje
pristupa faznom naponu za prikljuak troila manje snage, povrat struja nesimetrije
koje nastaju kao posljedica prikljuka troila razliitih snaga na pojedine faze i za
zatitu troila od previsokog indirektnog napona dodira (primjenjuje se u sistemu za
zatitu od previsokog indirektnog napona dodira, kojeg nazivamo automatsko
iskljuivanje napajanja mjesta kvara raniji naziv nulovanje).
Znai, u nesimetrinom trofaznom sistemu vektorski zbir faznih struja nee biti jednak nuli,
nego e imati odreenu vrijednost (I0) koja e se preko nultog (PEN) provodnika vraati ka
zvijezditu transformatora.
Slika broj 1. Trofazni etvorovodni sistem.
Ako impedanse troila imaju razliite vrijednosti ( Z1 Z 2 Z 3 ), uz iste fazne napone izvora
kroz linije e proticati linijske struje, ije efektivne vrijednosti nisu jednake, a samim tim i
njihove vektorske vrijednosti, pa njihov vektorski zbir nije jednak nuli, odnosno njih moemo
matematiki izraziti:
Uf Uf Uf
I1 = ; I2 = ; I3 = ...(1),
Z1 Z2 Z3
I1 + I 2 + I 3 = I 0 ...(2).
_____________________________________________________________________________________________ 158
Na slici broj 2. nacrtan je vektor-dijagram struja trofaznog nesimetrinog etvorovodnog

sistema. Struja kroz nulti provodnik I0 je vektorski zbir struja koje teku kroz fazne i linijske
provodnike, a 0 je ugao to ga zatvara struja nesimetrije I0 sa faznom osom.
Slika broj 2. Vektor-dijagram struja trofaznog nesimetrinog etvorovodnog sistema.
Struju u nultom provodniku moemo izraunati primjenom Omovog zakona, ukoliko nam je
poznat napon koji vlada izmeu zvijezdita naponskog izvora [(transformatora) 0] i
zvijezdita troila (0*), to jest napon U00* i ako nam je poznata impedansa nultog voda, tj. Z0,
pa je struja kroz nulti provodnik :
U 00*
I0 = ...(3).
Z0
Poto je struja kroz nulti provodnik I0 , manja od faznih struja, tada moemo popreni presjek
nultog provodnika smanjiti do (1/2) u odnosu na popreni presjek faznih provodnika, za
vodove iji provodnici imaju velike presjeke. Dok, provodnici manjh poprenih presjeka,
moraju imati iste poprene presjeke nultih i faznih provodnika.
Snaga trofaznih troila u nesimetrinom trofaznom sistemu
Kad smo obraivali trofaznu simetrinu zvijezdu, rekli smo da je trenutna snaga cijelog
troila jednaka zbiru trenutnih snaga jednofaznih troila koja obrazuju trofazno troilo.
Matematiki ovu konstataciju izraavamo slijedeim jednainama:
pu(t) = p1(t) + p2(t) + p3(t) = u1t(t) i1t(t) + u2t(t) i2t(t) + u3t(t) it3(t) (4),
pri emu je:
pu - ukupna trenutna snaga trofaznog troila [W];

p1 ; p2 i p2 - trenutne snage pojedinih faza trofaznog troila [W] i
u1t ; u2t ; u3t ; i1t ; i2t i i3t trenutne vrijednosti faznih napona koji vladaju na prikljucima
troila i struja koje teku kroz troilo [V] i [A].
Ako sa trenutnih vrijednosti napona i struje preemo na efektivne vrijednosti, uz poznavanje

faznih pomaka (1; 2 i 3;), moemo napisati jednaine za pojedinane snage svakog
troila i fazne pomake (n):
P1 = Ut1 It1 cos 1 [W]; P2 = Ut2 It2 cos 2 [W] i P3 = Ut3 It3 cos 3 [W] (5).
Pri emu su struje i naponi troila jednaki faznim vrijednostima, tj.: It = If i Ut = Uf.
_____________________________________________________________________________________________ 159
pa je aktivna snaga cijelog trofaznog troila jednaka zbiru pojedinih aktivnih snaga
elemenata od kojih je sastavljeno trofazno troilo, tj.:
Pu= P1 + P2 + P3 [W](6).
Analogno aktivnoj snazi dolazimo do izraza za reaktivnu-jalovu snagu trofaznog troila.
Q1= Ut1 It1 sin 1 [VAr]; Q2= Ut2 It2 sin 2 [VAr]; Q3= Ut3 It3 sin 3[VAr](7),
Qu= Q1+ Q2+ Q3(8),
i prividnu snagu trofaznog troila.
S1= Ut1 It1 [VA]; S2= Ut2 It2 [VA] i S3= Ut3 It3 [VA] (9) i
Su= S1+ S2+ S3 [VA](10).
Fazne pomake odreuju parametri zavojnica, koje izraunavamo po nama ve poznatim

formulama:
X X X
1=arctg L1 ; 2=arctg L 2 i 3=arctg L 3 (11).
RL1 RL 2 RL 3
2. ZADACI:
a) Na ispitni pano zvijezda prikljuiti tri zavojnice velikih induktivnih otpora, iji su
parametari poznati (RL1; XL1; RL2; XL2; RL3 i XL3), kao i njihovi nazivni naponi koji iznose
220 V; 50 Hz. Zatim, na ispitni pano zvijezda dovesti trofazni sistem napona
3x380/220 V; 50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: Linijskih i faznih napona (U12, U23 , U31 , U1f; U2f i U3f) i faznih struja i
struje kroz nulti provodnik (I1f; I2f , I3f i I0).
c) Izraunati: aktivne snage (P1; P2 i P3), reaktivne induktivne snage (Q1; Q2 i Q3) i
prividne snage (S1; S2 i S3), ukupnu prividnu, aktivnu i reaktivnu snagu koje zavojnice
vuku iz mree i fazne pomake (1; 2 i 3).
d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram struja i napona (faznih i linijskih).
3. ISPITNA OPREMA:

- ispitni pano zvijezda, sa zavojnicama koje imaju velike induktivne
otpore, poznatih parametara (RL i XL) i prikljunim klemama........................kompl. 1
_____________________________________________________________________________________________ 160
4. EMA SPOJA:
Tabele za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara
I tabela:
Uglovi-
Parametri zavojnica Struje Naponi fazni i linijski
argumenti
I1f[mA]
I2f[mA]
I3f[mA]
RL1[]
RL2[]
RL3[]
I0[mA]
XL1[]
XL2[]
XL3[]
U12[V]
U23[V]
U31[V]
U1f[V]
U2f[V]
U3f[V]
1[0]
2[ ]
3[ ]
0
II tabela:
Izraunato
Aktivne snage Reaktivne- jalove snage Prividne snage
Q1[mVAr]
Q2[mVAr]
Q3[mVAr]
Qu[mVAr]
S1[mVA]
S2[mVA]
S3[mVA]
Su[mVA]
P1[mW]
P2[mW]
P3[mW]
Pu[mW]
_____________________________________________________________________________________________ 161
P1= U1f x I1 cos 1[W]; P2= U2f x I2 cos 2 [W]; P3= U3f x I3 cos 3 [W];
Pu= P1+ P2+ P3 [W]: Q1= U1f x I1 sin 1[VAr]; Q2= U2f x I2 sin 2[VAr]; Q3= U3f x I3 sin 3[VAr];
Qu= Q1+ Q2+ Q3 [VAr]: S1= U1f x I1[VA]; S2= U2f x I2 [VA]; S3= U3f x I3 [VA] i
Su= S1+ S2+ S3 [VA].
X L1 X L2 X L3
1=arctg ; 2=arctg i 3=arctg .
RL1 RL 2 RL 3
Kada smo izraunali sve traene parametre, usvojimo odgovarajue razmjere i pristupamo
crtanju vektor-dijagrama.
R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, odnosno toliko i

toliko miliampera, tj. 1 cm ...V; 1cm .. mA.
Vektor-dijagram crtamo tako to prvo nacrtamo zvijezdu faznih napona, koji su meusobno
pomaknuti za po 1200, nakon toga nacrtamo linijske napone, koji prednjae faznim za 300.
Zatim, nacrtamo fazne struje koje zaostaju za faznim naponima za vrijednosti
argumenata;1; 2 i 3. I na kraju nacrtamo povratnu struju kroz nulti vod (I0), kao vektorski
zbir faznih struja, kako je to na slici broj 3. prikazano.
Slika broj 3. Vektor-dijagram struja i napona (faznih i linijskih), nesimetrine

zvijezde sa preteno induktivnim karakterom (struje znatno zaostaju za faznim naponima).
_____________________________________________________________________________________________ 162
Vjeba broj 31: Ispad (prekid) prve dovodne faze troilu, kod veze generatora i
troila u trofaznu simetrnu (uravnoteenu) zvijezdu
1. UVOD
Zbog uteda u izradi sinhronih generatora, izolacija njihovih namotaja se konstruie za fazni
napon, to zahtijeva manje izolacionog materijala, a samim tim i jeftiniji generator. Izolacija
namotaja koja moe podnijeti samo elektrina naprezanja koja izaziva fazni napon, ima za
posljedicu da se namotaji generatora mogu vezati samo u zvijezdu. Ovako se u praksi
najee postupa pri konstrukciji generatora, generator je obino u blok-spoju sa
transformatorom (izmeu generatora i transformatora obino nema nikakvih prekidaa niti
zatite), preko kojeg se generator vee na troinu visokonaponsku mreu koja slui za
prenos elektrine energije do potroaa. Impedanse troila se mogu vezati i u trokut i u
zvijezdu, mada ee u zvijezdu zbog pristupa faznom naponu. U praksi se nastoji
obezbjediti pravilna raspodjela optereenja po fazama, kako bismo imali simetrian
(uravnoteen) sistem, koji ima niz prednosti u odnosu na nesimetrian sistem.
Prenosni vodovi visokog napona prolaze kroz podruja sa razliitim klimatskim uslovima, te
se obino izvode sa golim vodiima koji su izloeni mehanikim naprezanjima to moe
dovesti do njihovog pojedinanog prekidanja.
Slika broj 1. ematski prikaz ispada (prekida) prve dovodne faze troilu u
trofaznom simetrinom sistemu u spoju zvijezda i generatora i troila.
Na slici broj 1. ematski je prikazan ispad (prekid) prve dovodne faze, to je prikazano sa
otvorenim kontaktom K.
Predpostavimo da su impedanse jednake i da je: Z1 = Z2 = Z3 = Z = (3 + j4) i da je linijski

napon U23 = 380 V.
Nakon prekida prve faze, preko neoteenih faza troilu se dovodi linijski napon U23=380 V,
koji se uravnoteuje sa padovima napona U*2 i U*3, dok je zvjezdite troila 0* u odnosu na
prvu fazu na naponu (potencijalu) U*1, kako je to na slici broj 2. prikazano.
_____________________________________________________________________________________________ 163
Slika broj 2. Vektor-dijagram napona simetrine zvijezde

prilikom ispada (prekida) prve dovodne faze troilu.
Sa slike broj 2. vidimo da se zvijezdite troila 0* nalazi na sredini vektora linijskog napona
U23. Poto du 00* prestavlja katetu trougla 0, 0*, U3, odnosno trougla 0, 0*, U2*, koja lei
naspram ugla od 300, naponska razlika zvijezdita troila u odnosu na zvijezdite izvora
iznosi:
Ul
U0 = U00* = Uf sin 300 = sin 300 = 220 x (1/2) =110 V.
3
Poto se fazni naponi izvora U 1 f , U 2 f i U 3 f , ne mijenjaju kad nastupi ispad (prekid) prve
dovodne faze za napone na troilu se dobija:
* U 23
U *1 = U 0 + U1 = 110 + 220 = 330 V, a naponi U *2 = U 3 = = 190 V.
2
Da vidimo ta je sa strujama?
Prije toga moramo nai modul impedanse, koji izraunavamo po formuli: Z= 32 + 42 =5 .
Oigledno je da je struja I1=0, dok su struje I2 i I3 jednake, odnosno iznose:
* *
U2 U 190
I2 = I3 = = 3 = = 38 A,
Z Z 5
X 4
a ugao impedanse izraunavamo po obrascu: = arctg = arctg = 53,130 .
R 3
Na osnovu izloenog moemo izvui nekoliko zakljuaka! Kao prvo, ispadom jedne faze na
troilu imamo umjesto tri linijska napona, samo jedan linijski napon. Drugo, na "zdravim"
fazama troila vlada znatno nii napon od nazivnog faznog. Slijedee, napon izmeu mjesta
prekida prve faze (U1*) i pomjerenog zvjezdita je znatno vei od nazivnog faznog napona.
Napon pomaknutog zvijezdita (U0) je jednak polovini faznog napona i tako dalje.
_____________________________________________________________________________________________ 164
Snaga koju impedanse uzimaju iz izvora moe se izraziti slijedeim jednainama:
P3* = P2* = I2xU2*x cos 53,130 = 38x190x0,6 = 4332 W, ukupna aktivna snaga P jednaka je
zbiru pojedinanih snaga na impedansama, tj.
Pu = P*1 + P*2 = 4332 + 4332 = 8664 W
2. ZADACI:
a) Na ispitni pano zvijezda prikljuiti dvije sijalice ije su nazivne snage P2 = P3 = ... [W];
220 V; 50Hz, mjesto u prvoj fazi gdje treba prikljuiti ampermetar za mjerenje jaine
struje ostaviti otvoreno (na taj nain simuliramo prekid-ispad prve faze), na prvu
prikljunu klemu gdje prikljuujemo ampermetar, prikljuiti jedan kraj votmetra a drugi na
zvijezdite (0*), kako bismo mogli izmjeriti napon U*1. Zatim, na ispitni pano zvijezda
dovesti trofazni sistem napona 3x380/220 V; 50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: Linijskih napona (U12, U23 i U31), faznih napona (U*1f ; U*2f i U*3f) i
struja (I*2f i I*3f).
c) Izraunati: stvarne snage (P*2 i P*3) koje sijalice vuku iz mree i fazne napone izvora
(U1f ; U2f i U3f), odnosno mree.
d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram napona (faznih i linijskih).
3. ISPITNA OPREMA:

- i ispitni pano zvijezda sa 3. kom. grla E 27, 2. kom. sijalica snage: P =... W
i prikljunim klemama....................................................................................kompl. 1
4. EMA SPOJA:
_____________________________________________________________________________________________ 165
Formule za proraun traenih parametara:
P2 = U*2f If2 x 1 [W] i P3=U*3f If3 x 1 [W] (1) i
Pu= P2 + P3 [W] (2).
Snage pojedinih faza izraunati prema jednaini (1), a ukupnu snagu prema jednaini (2), s
tim da je faktor snage cos sijalica jednak jedinici, to je i upisano u jednainu (1).
U 12 U 23 U 31
U1f = ; U2f = i U3f = (3).
3 3 3
Fazne napone izvora (mree) izraunat emo prema jednaini (3).
Tabela za upis poznatih, izmjerenih i izraunatih parametara:
Ukupna
Nazivne Snage koje
snaga
Linijski Fazne Fazni Fazni naponi
snage sijalice vuku iz
naponi struje naponi izvora (mree)
sijalica mree
P*u[W]
P*2[W]
P*3[W]
I2f[mA]
I3f[mA]
U*1f[V]
U*3f[V]
U*2f[v]
U12[V]
U23[V]
U31[V]
P2[W]
P3[W]
U1f[V]
U3f[V]
U2f[v]
Kada smo izraunali sve traene parametre, usvojimo odgovarajue razmjere i tek tada
pristupamo crtanju vektor-dijagrama.
R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, tj. 1cm ... V.
Vektor-dijagram crtamo tako to prvo nacrtamo zvijezdu faznih napona izvora (mree U1f ;
U2f i U3f), koji su meusobno pomaknuti za po 1200 , vidi sliku broj 2., nakon toga, nacrtamo
linijski napon U23, koji spaja vrhove vektora faznih napona izvora U2 i U3, sa kojim su
paralelni naponi U*2 i U*3 i koji su jednaki polovini napona U23, novo zvjezdite 0* lei na
sredini vektora meufaznog napona U23.
Vektor-dijagram koji mi treba da nacrtamo, treba biti slian onom koji je prikazan na slici
broj 2.
_____________________________________________________________________________________________ 166
Vjeba broj 32: Veza generatora i troila u trofazni simetrini (uravnoteeni) trokut
1. UVOD
Iz dosadanjih prouavanja trofaznog sistema, nauili smo da se fazni namotaji generatora i

troila mogu vezivati u zvijezdu ili trokut. Veza namotaja u trokut izvodi se tako to se
namotaji triju faza spoje serijski u zatvoreni sistem, i to tako da se kraj prvog namotaja (X)
povee sa poetkom treeg namotaja (W ili C), a kraj treeg namotaja (Z) se povee sa
poetkom drugog namotaja (V ili B) i na kraju , kraj drugog namotaja (Y) se povee sa
poetkom prvog namotaja (A ili U), kako je to prikazano na slici broj 1.
Slika broj 1. Veza namotaja generatora i troila u trokut.
I pored toga to su fazni naponi generatora spojeni u zatvoreno kolo, u njemu nee tei
struja kad generator nije optereen nekim troilom. Ovo proizlazi iz injenice da je vektorski
zbir induciranih faznih napona jednak nuli, tj. U i1 f + U i 2 f + U i 3 f = 0 , jer su vektori induciranog
napona istog intenziteta i prostorno meusobno pomaknuti za po 1200 , tako da ako ih
saberemo dobijemo rezultantni vektor koji je jednak nuli.
Sa slike broj 1. lako uoavamo da su fazni naponi jednaki linijskim, to neemo dokazivati.
Ovu oiglednu tvrdnju moemo matematiki izraziti slijedeim jednainama:
U1f = U13; U2f = U21; U3f = U32 ... (1), ili uopteno Uf = Ul ... (2).
Predpostavimo da su prividni otpori troila u sve tri faze meusobno jednaki ( Z1 = Z 2 = Z 3 ), i

da su spojeni u trokut, kao i namotaji generatora, to nije uslov. Kad prikljuimo troilo, kroz
namotaje generatora i impedanse troila Z tei e fazne struje I1f; I2f i I3f., dok e kroz
provodnike koji spajaju generator i troilo protjecati linijske struje I1l; I2l i I3l.
Na slici broj 1. naznaeni su smjerovi faznih struja koji se poklapaju sa smjerovima

pripadajuih faznih napona, dok su smjerovi linijskih struja u prikljunim provodnicima
usmjereni od generatora prema troilu. Imajui u vidu da je rije o izmjeninim veliinama,
naznaeni smjerovi imaju trenutni karakter,
_____________________________________________________________________________________________ 167
Ako primjenimo I Kirhofov zakon za vorita: A-1; B-2 i C-3, namotaja generatora i
prikljunih provodnika, moemo napisati slijedee jednaine:
1) za vorite A-1, I1l I1 f + I 2 f = 0 , odavdje slijedi I1l = I1 f I 2 f ;

2) za vorite B-2, I 2l I 2 f + I 3 f = 0 , odavdje slijedi I 2l = I 2 f I 3 f i
3) za vorite C-3, I 3l I 3 f + I 1 f = 0 , odavdje slijedi I 3l = I 3 f I1 f ...(3)
Ako su impedanse troila meusobno jednake: Z 1 = Z 2 = Z 3 = Z , imat emo simetrian

sistem , pa vektori faznih struja: I 1 f ; I 2 f i I 3 f i vektori linijskih struja: I 1l ; I 2l i I 3l ; ine
simetrine vektor-dijagrame sa faznim pomacima od po 1200 , kako je to prikazano na slici
broj 2.
Slika broj 2. Vektor-dijagram faznih i linijskih struja kod veze faznih namota
generatora i simetrinih impedansi troila u trokut.
Sa slike broj 2. vidimo da linijske struje prednjae faznim strujama za 300. Takoe sa slike
broj 2. moemo odrediti odnos izmeu efektivnih vrijednosti linijske i fazne struje.
Posmatrajmo trokut 0,A,D, koji je jednakokraki sa tupim uglom u tjemenu "A" od 1200 i
otrim uglovima od po 300. Ako iz tjemena "A" spustimo visinu "h" na osnovicu 0D, koja je
polovi na dva jednaka dijela, dobit emo novi pravougli trokut 0, A, E , iji je jedan otri
ugao od 300 i jedna kateta ija je duina jednaka polovini duine vektora linijske struje I1l,
dok mu je hipotenuza jednaka duini vektora fazne struje I1f. Ako izrazimo kosinus ugla od
300, nai emo stalnu vezu izmeu faznih i linijskih struja kod veze namotaja generatora i
simetrinog trofaznog troila u trokut.
I 1l
3 I
cos 300 = = 2 = 1l I 1l = 3 I 1 f
2 I1 f 2 I1 f
ili uopteno Il = 3 If ... (4).
_____________________________________________________________________________________________ 168
Snaga trofaznih troila u trofaznom sistemu
Ako su nam poznate efektivne vrijednosti napona i struje i ako nam je poznat ugao faznog
pomaka () izmeu faznih napona i faznih struja, te ako je troilo simetrino, moemo
napisati slijedee jednaine:
P1 = Uf1 I1f cos 1 [W]; P2 = Uf2 I2f cos 2 [W] i P3 = Uf3 I3f cos 3 [W] (5),
pa je aktivna snaga cijelog trofaznog troila jednaka zbiru aktivnih snaga elemenata od kojih
je sastavljeno trofazno troilo, tj.:
Pu = 3 Uf If cos [W] (6).
Analogno aktivnoj snazi dolazimo do izraza za reaktivnu-jalovu i prividnu snagu trofaznog

troila.
Qu = 3 Uf If sin [VAr] (7) i Su = 3 Uf If [VA](8).
Prilikom projektovanja elektrinih mrea i elektrinih instalacija nas zanimaju linijske struje i
naponi, koje optereuju vodove, odnosno vladaju izmeu linija (faza) mree ili instalacije.
Mi smo u prethodnom dijelu rekli da su kod trofaznog simetrinog sistema u spoju trokut
fazni i linijski naponi meusobno jednaki [jednaina (2) - Uf = Ul]. Dok je linijska struja za
korijen iz 3 puta vei od fazne [jednaina (4) - Il = 3 If ].
Uvrtavanjem ovih izraza u jednaine (6); (7) i (8), dolazimo do konanih jednaina za
snage koje simetrina troila uzimaju iz trofazne simetrine mree u spoju trokut.
I 3 Il 3
Pu=3 l Ul cos = 3 U l cos = 3 Ul Il cos = 3 Ul Il cos [W](9),
3 3 3 3
Qu = 3 Ul Il sin [VAr] (10) i Su= 3 Ul I l [VA] (11).
2. ZADACI:
a) Na ispitni pano trokut, koji se sastoji od est instalacionih grla E 27, od kojih su po dva
spojena u seriju i predstavljaju prikljuke troila (sijalica) jedne faze, te je formirana veza
trokut za prikljuak trofaznih linijskih napona. U instalaciona grla uvrnuti-prikljuiti est
sijalica ije su nazivne snage 3 x P1=... [W]; i 3 x P2=...[W] ; 220 V; 50Hz, kako bismo
formirali simetrian trokut. Zatim, na ispitni pano trokut dovesti trofazni sistem napona
3x380 V; 50 Hz.
b) Izvriti mjerenje: Linijskih napona (U12, U23 i U31, koji su jednaki faznim U1f, U2f i U3f), te
linijskih i faznih struja (I1f; I2f i I3f; I1l; I2l i I3l).
c) Izraunati: stvarne snage svake faze (P1; P2 i P3) koje sijalce vuku iz mree.
d) U odgovarajuoj razmjeri nacrtati vektor-dijagram faznih i linijskih i struja.
3. ISPITNA OPREMA:

- ispitni pano trokut sa 6 komada grla E 27, sijalicama 3 x P1 i 3 x P2 = ..... W, i
prikljunim klemama.....................................................................................kompl. 1
- digitalni multimetri kao voltmetri.. ....................................................................kom. 3
_____________________________________________________________________________________________ 169
4. EMA SPOJA:

Nazivne Snage koje
Fazni-linijski Snaga
snage Fazne struje Linijske struje sijalice
naponi sistema
sijalica vuku iz mree
I1f[mA]
I2f[mA]
I3f[mA]
I1l[mA]
I2l[mA]
I3l[mA]
Pu[W]
Pf1[W]
Pf2[W]
Pf3[W]
U12[V]
U23[V]
U31[V]
P1[W]
P2[W]
Snage pojedinih faza izraunati prema modifikovanoj jednaini (5*), a ukupnu snagu prema
modifikovanoj jednaini (6*), s tim da je cos sijalica jednak jedinici, modifikovane jednaine
glase:
Pf1 = U12 I1f x 1 [W]; Pf2 = U23 I2f x 1 [W] i Pf3 = U31 I3f x 1 [W] ...(5*),
Pu = Pf1 + Pf2 + Pf3 [W]...(6*).
Kada smo izraunali sve traene parametre, usvojimo odgovarajue razmjere i tek tada
pristupamo crtanju vektor-dijagrama.
R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko miliampera, tj. 1cm

... mA.
Vektor-dijagram crtamo tako to prvo nacrtamo zvijezdu faznih struja, koje su meusobno
pomaknute za po 1200 , vidi sliku broj 2., nakon toga primjenjujui jednaine (3), nacrtamo
linijske struje, koje prednjae faznim za 300, kako je to na slici broj 2. prikazano.
_____________________________________________________________________________________________ 170
Vjeba broj 33: Snimanje promjene napona i struje kondenzatora, za vrijeme

punjenja i pranjenja u kolu jednosmjerne struje.
1. UVOD
Punjenje kondenzatora
Na zadatak je da upoznamo proces promjene elektrinih veliina (struje i napona) pri

ukljuivanju serijske veze otpornika i kondenzatora na izvor jednosmjernog napona.
Znai, razmatrat emo karakter promjene napona i struje u linearnom RC krugu, u
vremenskom intervalu izmeu dva stacionarna stanja, tj. u trenutku ukljuenja (t = 0) struje u
kolu pa sve do uspostave naponske ravnotee napona na kondenzatoru i izvoru (uC =
Uge), odnosno od trenutka kad napunjen kondenzator (uC = Uge) prikljuimo da se isprazni
preko omskog otpora otpornosti R.
Sastavimo strujno kolo kao na slici broj 1. pod a).
Slika broj 1. ema spoja punjenja kondenzatora [slika pod a)]

i dijagram promjene struje i napona na elementima kola [slika pod b)].
U trenutku (t = 0) prebacivanja preklopke (P) u poloaj 1. [slika br. 1. pod a)], ampermetar e
pokazati kratkotrajno proticanje struje (strujni udarac), a voltmetar V1, e takoe pokazati
maksimalan pad napona na omskom otporu koji je jednak naponu izvora (uR = Uge). Znai,
izvor je dao odreenu koliinu energije, od koje se jedan dio akumulira u dielektriku
kondenzatora, a drugi dio se pretvorio u toplotu na omskom otporu otpornosti R.
U procesu punjenja kondenzatora, na elektrodi koja je prikljuena na pozitivan pol izvora (+)
stvarat e se manjak elektrona, a na elektrodi koja je prikljuena na negativan pol izvora (-)
viak elektrona. Posljedica gomilanja raznoimenog naelektrisanja na elektrodama
kondenzatora je stvaranje potencijalne razlike-napona izmeu elektroda, koji moemo
izraziti jednainom:
uC = q / C (1),
pri emu je:
uC - napon kondenzatora [V],

q - elektrini naboj na oblogama kondenzatora [C] i
C - kapacitet kondenzatora [F].
Proces izdvajanja naelektrisanja, odnosno porasta napona na kondenzatoru trajat e sve

dok se ovaj napon ne izjednai sa naponom izvora (uC = Uge). Vrijeme trajanja ovog
procesa, ili punjenje kondenzatora, zavisit e o jaini struje u kolu, koja je definirana
naponom izvora (Uge) i parametara kola, tj. omskog otpora (R) i kapaciteta kondenzatora
(C).
_____________________________________________________________________________________________ 171
Da zakljuimo, pri ukljuenju RC kruga na izvor jednosmjernog napona, naponska ravnotea

ne moe trenutno nastati. Vremenski period od trenutka ukljuenja RC kruga, do trenutka
izjednaavanja napona (uC) na kondenzatoru sa naponom izvora (Uge) nazivamo prelaznom
pojavom.
Promjene struje i napona na elementima za vrijeme punjenja kondenzatora, prikazane su na

slici broj 1. pod b).
Za vrijeme punjenja kondenzatora, naponu izvora suprostavlja e se padovi napona na

elementim kola (uC i uR), tj.:
Uge= uC + uR (2),
pri emu je:
uC - napon kondenzatora [V],

uR pad napona na omskom otporu [V], pri emu je uR:
uR= iC R [V](3).
Iz jednaine (2) izrazimo napon na otporu a zatim, iz jednaine (3) struju kondenzatora:
U ge u c
iC = (4).
R
Ako je u trenutku ukljuenja (t = 0) kondenzator bio prazan (uC = 0), struja (iC) bit e
ograniena omskim otporom (R), i imat e maksimalnu vrijednost, tj. nastat e strujni udar.
Znai, u trenutku (t = 0) ukljuenja RC elemenata na izvor jednosmjernog napona struja
kondenzatora imat e maksimalnu vrijednost, to jest.:
iC = I0 = Uge / R (5).
Naponu izvora u trenutku ukljuenja (t = 0), suprostavljat e se samo pad napona na

omskom otporu (uR ), koji je jednak naponu generatora (Uge = uR). Proticanjem vremena, na
elektrodama kondenzatora gomilat e se naelektrisanje, koje e stvarati potencijalnu razliku-
napon (uC) izmeu elektroda kondenzatora, koji postepeno raste po eksponencijalnom
zakonu. Porastom napona na kondenzatoru (uC), smanjivat e se struja u kolu i pad napona
na omskom otporu (uR) po istom zakonu, tj. ampermetar i voltmetar (V1) pokazivat e sve
manje i manje vrijednosti sve do nule.
Predstavimo matematiki promjenu napona i struje za vrijeme punjenja kondenzatora. To

emo izvesti definisanjem brzine zdvajanja naelektrisanja na elektrodama kondenzatora, tj.:
iC = q / t (6)
Napon kondenzatora (uC) e rasti proporcionalno sa prirastom naelektrisanja na

elektrodama kondenzatora, koje definiemo izrazom:
q = C u (7).
Uvrtavanjem jednaina (5), (6) i (7) u jednainu (2), dobit emo jednainu koja opisuje
promjenu napona u kolu za vrijeme punjenja kondenzatora:
Uge = uC + RC (uC / t) (8).
_____________________________________________________________________________________________ 172
Kad je izraz (uC/ t) beskonano mali on prerasta u diferencijal (duC / dt), pa izraz za
promjenu napona glasi:
Uge = uC + RC (duC / dt) (9).
Rjeenjem ove diferencijalne jednaine (mi je neemo rjeavati nego emo usvojiti konano
rjeenje), dobije se konaan izraz za promjenu napona na kondenzatoru za vrijeme
punjenja.
t

u C = U ge (1 e )
(10).
Konani izrazi za opisivanje promjene pada napona na omskom otporu i struje u kolu za
vrijeme punjenja kondenzatora glase:
t t

iC=I0 e ...(11), uR=Uge e
...(12) .
Da zakljuimo, vrijeme punjenja kondenzatora bit e utoliko due ukoliko su parametri kola
[(R) i (C)] vei. Ukoliko je omski otpor (R) vei struja e biti manja, vrijeme punjenja due
(q =iC t). Isto vrijedi i za kapacitet kondenzatora, to je kapacitet vei vrijeme punjenja
kondenzatora bit e due.
Razmotrimo uticaj vremenske konstante = R * C [ As/V= S s=s], koja ima dimenziju

sekunde, na promjene napona i struje kondenzatora za vrijeme punjenja. Na slici broj 2.
prikazana je promjena napona za period od pet vremenskih konstanti (tau). Sa slike broj 2.
vidimo da za vrijeme od samo jedne vremenske konstante (tau) napon poraste na 63% od
napona generatora (izvora), a da za vrijeme od pet vremenskih konstanti napon
kondenzatora (uC) dostigne 99% napona izvora (Uge), praktiki kondenzator se napunio, jer
su naponi praktiki jednaki (uC= Uge).
Sa dijagrama sa slike broj 2. pod a) takoe uoavamo da je u poetku (za vrijeme jedne
vremenske konstante) porast napona na kondenzatoru najvei, nakon toga napon sve
sporije i sporije raste, dok se ne izjednai sa naponom izvora kad je proces punjenja
zavren.
Da vidimo kako se struja mjenja, odnosno opada sa protokom vremena. Na slici broj 2. pod
b) predstavljena je promjena (opadanje) struje za vrijeme punjenja kondenzatora. Sa slike
broj 2. pod b) vidimo da struja veoma brzo opada, a naroito u poetku, za vrijeme jedne
vremenske konstante opadne vie od 60% od svoje poetne vrijednosti. A nakon pet
vremenskih konstanti opadne za 99% od svoje poetne vrijednosti i praktiki postane
jednaka nuli (iC=0).
Slika broj 2. Promjena napona i struje kondenzatora za vrijeme punjenja.

_____________________________________________________________________________________________ 173
Pranjenje kondenzatora
Slika broj 3. Pranjenje kondenzatora:a) ema spoja i

b) promjene struje i napona pri pranjenju kondenzatora.
Poto je kondenzator napunjen, prebacimo preklopku P u poloaj 2. kako je to prikazano na

slici broj 3. pod a). U trenutku prebacivanja preklopke ampermetar e pokazati maksimalnu
struju, koja sad ima suprotan smijer i koja se postepeno smanjuje. Napon kondenzatora e
se postepeno smanjivati od stacionarne vrijednosti (UC = Uge) do nule. Proporcinalno sa
smanjivanjem napona smanjivat e se i struja u kolu od poetne vrijednosti IC = (UC / R) do
nule. Promjene napona na kondenzatoru (uC), omskom otporu (uR) i istruje u kolu (iC)
prikazane su na slici broj 3. pod b), moemo ih matematiki izraziti jednainama: (13); (14) i
(15).
t t t

uC = Uge e ... (13) ; iC = - IC0 e ... (14) i uR = - Uge e ... (15) .
2. ZADACI:
1. Elektrolitski kondenzator poznatog kapaciteta (C = 47000F) povezati u seriju sa isto-

omskim otporom poznate otpornosti (R = 1000 ) i prikljuiti ih na izvor jednosmjernog
napona. Podesiti napon izvora na konstantnu vrijednost, a zatim, preklopku P prebaciti u
poloaj 1. tj. zatvoriti strujni krug, te vriti oitanje jaine struje u kolu i visine
napona na prikljucima kondenzatora svakih 10. sekundi i iste zapisivati.
U odgovarajuoj razmjeri nacrtati:
a) dijagram promjene napona na kondenzatoru uC = f (t),
b) dijagram promjene struje kondenzatora iC = f (t) i
c) dijagram promjene napona na omskom otporu uR = f (t) = Uge- uC, za vrijeme punjenja.
2. Napunjen kondenzator prazniti preko omskog otpora, tj. preklopku P prebaciti u poloaj
2. uz istovremeno oitavanje i zapisivanje jaine struje i visine napona na
kondenzatoru, i to svakih 10. sekundi.
U odgovarajuoj razmjeri nacrtati:
a) dijagrame promjene napona na kondenzatoru uC = f (t),
b) dijagram promjene struje kondenzatora iC = f (t) i
c) dijagram promjene napona na omskom otporu uR = f (t) = Uge- uC, za vrijeme pranjenja.
3. Pomou osciloskopa pratiti promjene napona na kondenzatoru za vrijeme punjenja i
pranjenja.
_____________________________________________________________________________________________ 174
3. ISPITNA OPREMA:

- analogni multimetar kao voltmetar ................................................................ kom. 1
- digitalni multimetar kao ampermetar ...............................................................kom. 1
- elektrolitski kondezator 47000 F; 63 V DC....................................................kom. 1
- otpornik 1000 ; 7 W.......................................................................................kom. 1
- dvokanalni osciloskop tip 7 Kd 1011 Siemens..............................................kom. 1
4a. EMA SPOJA ZA VRIJEME PUNJENJA KONDENZATORA:
4b. EMA SPOJA ZA VRIJEME PRANJENJA KONDENZATORA:
_____________________________________________________________________________________________ 175
a) Tabela za upis poznatih, izmerenih i izraunatih podataka za vrijeme punjenja.
Napon izvora (generatora) u trenutku prikljuka kondenzatora na izvor (t=0): Uge=U0=... V.

Struja u kolu u trenutku prikljuka kondenzatora na izvor (t=0): I0=IC0=[(U0=Uge)/R]=... mA.
Izmjereno Poznato Izraunato Broj

Struja Napon na Vrijeme Omski Kapacitet Vremenska Pad napona mje-
u kolu kondenzatoru punjenja otpor kondenzatora konstanta na otporu renja
i=iC uC[V] t[s] R[] C[F] [s]

uR=Uge - uc
n
[mA] [V]
10 1000 47000 47 1.
20 1000 47000 47 2.
30 1000 47000 47 3.
40 1000 47000 47 4.
50 1000 47000 47 5.
60 1000 47000 47 6.
70 1000 47000 47 7.
80 1000 47000 47 8.
90 1000 47000 47 9.
100 1000 47000 47 10.
110 1000 47000 47 11.
120 1000 47000 47 12.
130 1000 47000 47 13.
140 1000 47000 47 14.
150 1000 47000 47 15.
160 1000 47000 47 16.
170 1000 47000 47 17.
180 1000 47000 47 18.
190 1000 47000 47 19.
200 1000 47000 47 20.
210 1000 47000 47 21.
220 1000 47000 47 22.
230 1000 47000 47 23.
240 1000 47000 47 24.
250 1000 47000 47 25.
260 1000 47000 47 26.
270 1000 47000 47 27.
280 1000 47000 47 28.
290 1000 47000 47 29.
300 1000 47000 47 30.
Formule za izraunavanje traenih podataka: Pad napona na omskom otporu -

uR=Uge uC [V];vremenska konstanta - =R C=1000 * 47*10-6 = 47 [s].
_____________________________________________________________________________________________ 176
b) Tabela za upis poznatih, izmerenih i izraunatih podataka za vrijeme pranjenja.
Napon kondenzatora na poetku pranjenja kondenzatora (t=0): Uge= UC = ... V.

Struja u kolu na poetku pranjenja kondenzatora (t=0): I0=IC0=[(UC=Uge)/R] =... mA.
Izmjereno Poznato Izraunato Broj

Struja Napon na Vrijeme Omski Kapacitet Vremenska Pad napona mje-
u kolu kondenzatoru punjenja otpor kondenzatora konstanta na otporu renja
i=iC uC[V] t[s] R[] C[F] [s]

uR= - uc
n
[mA] [V]
10 1000 47000 47 1.
20 1000 47000 47 2.
30 1000 47000 47 3.
40 1000 47000 47 4.
50 1000 47000 47 5.
60 1000 47000 47 6.
70 1000 47000 47 7.
80 1000 47000 47 8.
90 1000 47000 47 9.
100 1000 47000 47 10.
110 1000 47000 47 11.
120 1000 47000 47 12.
130 1000 47000 47 13.
140 1000 47000 47 14.
150 1000 47000 47 15.
160 1000 47000 47 16.
170 1000 47000 47 17.
180 1000 47000 47 18.
190 1000 47000 47 19.
200 1000 47000 47 20.
210 1000 47000 47 21.
220 1000 47000 47 22.
230 1000 47000 47 23.
240 1000 47000 47 24.
250 1000 47000 47 25.
260 1000 47000 47 26.
270 1000 47000 47 27.
280 1000 47000 47 28.
290 1000 47000 47 29.
300 1000 47000 47 30.
Prije nego to zaponemo crtanje dijagrama potrebno je usvojiti odgovarajuu razmjeru.

R: to znai razmjera, odnosno 1 cm odgovara toliko i toliko volti, miliampera, tj.
1 cm ...V; 1cm mA.
Dijagrami treba da budu slini dijagramima koji su nacrtani na slici broj 1. pod b), za
punjenje, odnosno na slici broj 3. pod b) za pranjenje.
_____________________________________________________________________________________________ 177
Vjeba broj 34: Izrada modela serijskog i paralelnog sistema razvoda RTV
instalacije.
1. UVOD
Jo od vremena kad je Nikola Tesla poeo sa eksperimentima bezinog prenosa signala,

inenjeri i tehniari nastoje da usavre ovaj sistem. ta ini osnovu ovog komunikacionog
sistema? Prije svega visokofrekventni emiter (HF- emiter) i njegova antena sa prikljunim
vodovima. Zatim, visokofrekventni prijemnik (HF-prijemnik) i njegova antena sa prikljunim
vodovima, kako je to ematski na slici broj 1. prikazano.
Slika broj 1. ematski prikaz emitiranja, prenosa i

prijema elektromagnetnih valova (RTV signala).
Valovi na svom putu nailaze na smetnje ili reflektore kako je to na slici broj 2. prikazano.
Slika broj 2. Smetnje i priguenje zbog vegetacije i reflektovanje valova

zbog pokretnih i nepokretnih metalnih dijelova na zemlji i u zraku.
_____________________________________________________________________________________________ 178
Sa slike broj 1. vidimo da signali koji se dovode na antenu emitera imaju drugaiji oblik u
neposrednoj blizini antene emitera, jer se u neposrednoj blizini ove antene vri promjena
tipa (oblika) signala. Zatim, valovi se prostiru kroz tzv. prostor slobodnih valova, pri emu
valovi slabe i putuju do antene prijemnika. U neposrednoj blizini antene prijemnika oni
nailaze na prostor u kom se ponovo vri izmjena tipa valova. Antena prijemnika ih prima, oni
su slinog oblika kao na samom emiteru, ali znatno oslabljeni u odnosu na svom izvoru.
Valovi na svom putu od antene emitera do antene prijemnika nailaze na smetnje i priguenje
zbog vegetacije i reflektovanja valova zbog pokretnih i nepokretnih metalnih dijelova na
zemlji i u zraku, kako je to na slici broj 2. prikazano.
ZEMALJSKA MREA ZA PRENOS AUDIO I VIDEO SIGNALA
Za prenos radio signala (programa), na zemaljskoj mrei koristili su se, ili jo uvijek koriste:
dugi valovi (talasi) iji su frekventni opsezi 150 285 kHz, srednji valovi iji su frekventni
opsezi 525 1600 kHz, kratki valovi iji su frekventni opsezi 20 200 MHz i ultrakratki
valovi (UKV) iji su frekventni opsezi 80 110 MHz, odnosno za digitalni radio 111 125
MHz. Danas se u razvijenim zemljama gotovo iskljuivo radio program emituje putem mree
UKV predajnika, pa i kod nas u Bosni i Hercegovini.
Za prenos video signala na zemaljskoj TV mrei koristimo: vrlo visoke frekvencije (VHF) i to
na podruju F I (poznatu kod nas kao I program) od 47 68 MHz, na podruju F III od
177 230 MHz i ultravisoke frekvencije (UHF) na podruju F IV / V (poznatu kod nas kao II
program) na podruju od 230 - 430 MHz.
Pored zemaljskog prenosa valova, danas se sve vie koristi satelitski sistem prenosa kako
je to ematski na slici broj 3 prikazano.
Slika broj 3. Principijelni prikaz emitovanja i prenosa satelitskog prenosa signala.
Za prenos video signala putem satelita koriste se frekvencije iznad 10 GHz (giga herca).
Antene za prijem zemaljskih signala
Prijem audio i video signala vri se pomou antena, koje mogu biti konstruisane za
pojedinani i zajedniki prijem. Za pojedinani prijem, obino se koristi samo jedna antena
za jedan prijemnik i mi se ovom problematikom neemo baviti. Zajedniki antenski sistem
moe biti izveden: za prijem samo zemaljskih signala ili za istovremeni prijem i zemaljskih i
satelitskih signala, to se danas najee izvodi.
Na slici broj 4. prikazan je antenski sistem za prijem radio valova (dugih - D, srednjih - S,
kratkih - K i ultrakratkih - UKV) i TV signala (VHF - vrlo visoke, tj. I program i UHF - ultra
visoke frekvencije, tj. II program) na zemaljskoj mrei, i to onako kako se to u praksi radilo ili
jo uvijek radi. Nosa (cijev) antena mora biti direktno uzemljen (Cu provodnikom presjeka
najmanje 16 mm2 ), kako je to na slici broj 4. prikazano.
_____________________________________________________________________________________________ 179
Slika broj 4. Sistem antena za prijem radio valova (dugih-D, srednjih-S, kratkih-K i ultrakratkih-UK) i TV signala
(VHF-vrlovisoke, tj. I program i UHF-ultravisoke frekvencije, tj. II program) na zemaljskoj mrei.
Antene za prijem satelitskih signala
Na slici broj 5. prikazana je parabolina satelitska antena [sika pod b)] i sa svojim isjekom
[slika pod a)].
Slika broj 5. Pod a) isjeak paraboline antene sa ematskim prikazom prelamanja

i koncentracije elektromagnetnih valova i pod b) stvarna parabolina antena sa LNB(C)-om.
_____________________________________________________________________________________________ 180
Slika broj 6. Usmjeravanje satelitske antene.
Na slici broj 6. prikazan je nain usmjeravanja satelitske antene.
Ureaji za obradu zemaljskih signala
Signali koje prihvate antene su veoma slabi i esto puta deformisani pa ih je prije
proslijeivanja u instalacione vodove potrebno pojaati i obraditi (pretvoriti u pogodne
frekvencije) i prenijeti preko instalacionih koaksijalnih kablova do RTV prijemnika. Ureaji za
obradu RTV signala u svom sastavu obino imaju: predpojaala ili irokopojasna pojaala,
napojnu jedinicu, frekventne pretvarae i dovoljan broj razvodnika. Veza koaksijalnih
kablova u RTV pojaalu mora se izvoditi pomou utikaa i utinica fabrike izrade kako bi se
izbjegle dodatne smetnje. Na slici broj 7. prikazan je izgled utikaa i utinica za spajanje
koaksijalnih kablova.
Slika broj 7. Izgled utikaa i utinica za spajanje koaksijalnih kablova u RTV pojaalu.
Ureaji za obradu satelitskih signala
Satelitski signal prima satelitska antena, ovaj signal se fokusira na niskoumei pretvara-
convertor (LNB) ili (LNC), zatim, se ovaj signal putem koaksijalnog kabla proslijeuje na
satelitski prijemnik (receiver), a sa ovog na TV prijemnik. Ako se jednim sistemom prenosi i
zemaljski i satelitski signal, onda se satelitski signal poslije LNB-a spaja ili spree u
spreniku sa zemaljskim signalom i proslijeuje na satelitski prijemnik.
_____________________________________________________________________________________________ 181
Tipovi instalacionih razvoda:a) serijski i b) paralelni razvod
Slika broj 8. Pod a) ema serijskog sistema razvoda zemaljskog RTV signala
i pod b) ema paralelnog sistema razvoda zemaljskog RTV signala.
Serijskim sistemom moemo razvoditi samo zemaljske signale, dok je satelitski signal,
praktiki nemogue razvoditi na ovaj nain, uzrok je veliko priguenje-smetnje zbog ultra-
ultra visokih frekvencija. Paralelni sistem omoguava jednim koaksijalnim kablom voenje i
zemaljskog i satelitskog signala. Meutim, danas se sve vie koristi takozvani direktni ili
radijalni sistem, koji se izvodi tako da se svka RTV prikljunica direktno vee na pojaalo sa
brojem svieva-prekidaa koliko imamo TV utinica. Ovaj sistem se primjenjuje u manjim
objektim, dok u veim i razgranatijim instalacijama koristi se kombinovani sistem sa 7 do 10
koaksijalnih vodova koji se paraleluju do svakog RTV prijemnika. Na slici broj 9. prikazan je
sistem za razvod i satelitskog i zemaljskog signala za individualni objekat sa jednim
prikljukom.
_____________________________________________________________________________________________ 182
Slika broj 9. Individualni antenski sistem za satelitsku i zemaljsku mreu.
Instalacioni pribor
Instalaciju za razvod RTV signala sainjavaju: instalacione cijevi (PVC, PNT - SPN) sa
priborom, kanalice, razvodne i montene kutije, koaksijalni kablovi, RTV prikljunice,
razdjelnici, uzemljenja itd. Kablovi se ugrauju u zid ili na zid i uvlae u cijevi sa
odgovarajuim priborom.
Slika broj 9. Pod a) razdjelnici za spajanje koaksialnih kablova,

pod b) koaksialni kablovi i
pod c) RTV prikljunice za zemaljske i satelitske signale.
Na slici broj 9. prikazan je pribor za izvoenje RTV instalacija, i to pod a) razdjelnici za

spajanje koaksialnih kablova, pod b) koaksialni kablovi i pod c) RTV prikljunice za
zemaljske i satelitske signale.
1. ZADACI: Na instalacionom panou uraditi modele:
a) serijskog instalacionog razvoda RTV signala sa dvije vertikale za 4. etae sa po 2. RTV

prikljunice po etai i
_____________________________________________________________________________________________ 183
b) paralelnog instalacionog razvoda sa jednom verikalom za 4. etae sa po 2. RTV

prikljunice po etai, za razvod signala zemaljske mree.
2. POTREBNA OPREMA I PRIBOR:
- instalacioni pano sa cijevima, razvodnim i montanim kutijama..komplet 1

- koaksijalni kabal typ H-125 ili slian, koji se uvlai u cijevi....m 20
- prolazne RTV prikljunice za montau u zid.....kom. 6
- zavrne RTV prikljunice za montau u zid........kom. 10
- RTV razvodnici sa tri grane..kom. 4
- elektriarski alat...kompl. 1
3. JEDNOPOLNA EMA PANOA:
4. ZAKLJUCI - KOMENTAR (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?!!)
_____________________________________________________________________________________________ 184
Vjeba broj 35: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje pomou tri
ampermetra.
1. UVOD
Aktivnu snagu jednofazne izmjenine struje moemo mjeriti na vie naina, najee
mjerenje izvodimo pomou vatmetra, pomou tri ampermetra ili pomou tri voltmetra.
Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje pomou tri ampermetra izvodimo na
slijedei nain:paralelno sa troilom, snage P, veemo istoomski otpor poznate otpornosti
R, iju jainu struje mjerimo ampermetrom A0, zatim, u seriju sa troilom spojimo
ampermetar A, kojim mjerimo jainu struje koju troilo uzima iz izvora, struju koju iz izvora
vue cijelo strujno kolo mjerimo ampermetrom A1 i na kraju cijelo kolo prikljuimo na izvor
izmjeninog napona efektivne vrijednosti U, kako je to na slici broj 1. pod a) prikazano.
Slika broj 1. Mjerenje aktivne snage izmjenine struje pomou tri ampermetra slika a) i vektor-dijagram za
strujno kolo slika b).
Na slici broj 1. pod b) prikazan je vektor-dijagram struja i napona elektrinog kola sa slike
broj 1. pod a). Struja I0 koja tee kroz istoomski otpornik je u fazi sa naponom izvora U.
Fazni pomak struje troila I zavisi od karakteristika troila. Ukupna struja kola I1 je
vektorski zbir struja, tj.:
I 1 = I 0 + I ...(1);
Intenzitet struje I1 moemo izraunati pomou kosinusne teoreme, prema slici broj 1. pod b)
moemo napisati slijedeu jednainu:
I21=I20 + I2 2 * I0 * I* cos(180 - )....(2).
Budui da je cos(180 - ) =cos 180 * cos +sin 180 * sin = (-1) * cos + 0 * sin =
= - cos , tad jednaina (2) prelazi u oblik:
I21=I20 + I2 + 2 * I0 * I * cos ....(3).
Struju I0 moemo izraziti pomou Omovog zakona, tj.:

U
I0= ....(4).
R
Snagu izraavamo po nama ve poznatom obrascu:
P= U * I *cos ....(5).
Iz jednaine (3) moemo izraziti faktor snage cos :

_____________________________________________________________________________________________ 185
I 21 I 2 I 2 0
cos = ....(6).
2 I0 I
Iz jednaine (4) moemo napisati izraz za napon izvora:
U = I0 * R.
Uvrtavanjem izraza za napon U i faktor snage cos u jednainu (5) dobit emo konaan
izraz pomou kojeg moemo izraunati aktivnu snagu jednofaznog troila, koji glasi:
2 2 2 2 2 2
P= I0 * R * I * I 1 I 0 I = I 1 I 0 I R ...(7).
2 I I0 2
Pomou jednaine (7) izraunavamo snagu monofaznog troila P, dok, pomou jednaine
(6) izraunavamo faktor snage cos .
Tanost metode zavisi od vrijednosti omskog otpora R. Najtanije rezultate dobivamo ako je
otpor troila priblino jednak omskom otporu R. Poterebno je, da unutranji otpori
ampermetara budu to manji u odnosu na otpor troila, to znai da je ova metoda
podesna za mjerenje snage troila relativno velikog otpora.
2. ZADACI:
a) Zavojnicu nepoznatih parametara (RL i XL) i istoomski otpornik poznate

otpornosti (R) povezati paralelno i prikljuiti na izvor jednofaznog napona
izmjenine struje, ija trenutna vrijednost glasi:u = 2 (2 270) sin (314 t + 0) V,
b) Izmjeriti: jainu struje (I0) koja tee kroz istoomski otpornik R, jainu struje
izvora (I1) i jainu struje troila (I),
c) Izraunati: aktivnu snagu (P) koju troilo (zavojnica) uzima iz izvora i faktor
snage (cos) troila (zavojnice) i
d) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno i izvui odgovarajue zakljuke.
3. ISPITNA OPREMA:

- ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, i
prikljunim klemama..................................................................................kompl. 1
- regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,...............................kom. 1
- digitalni multimetri kao ampermetri...............................................................kom. 3
- digitalni multimetar kao voltmetar ................................................................kom. 1
_____________________________________________________________________________________________ 186
4. EMA SPOJA:

Otpor Struja kroz Aktivna snaga Faktor snage Broj
Struja Struja
omskog omski troila troila mjerenja
izvora troila
otpornika otpornik (zavojnice) (zavojnice)
R[] I1[mA] I0[mA] I[mA] P[mW] cos n
1.
2.
3.
4.
5.
- za izraunavanje aktivne snage jednofaznog troila:
2 2 2 2 2 2
P= I0 * R * I * I 1 I 0 I = I 1 I 0 I R [W] i
2 I I0 2
- za izraunavanje faktora snage jednofaznog troila:
I 21 I 2 I 2 0
cos = .
2 I0 I
Napomena:struje treba pretvoriti u ampere pa onda izvriti naznaene operacije na

izraunavanju snage, koja je izraena u vatima i na kraju je pretvoriti u
milivate i upisati izraunate vrijednosti u tabelu.
_____________________________________________________________________________________________ 187
Vjeba broj 36: Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje pomou tri
voltmetra.
1. UVOD
Aktivnu snagu jednofazne izmjenine struje moemo mjeriti na vie naina, najee
mjerenje izvodimo pomou vatmetra, pomou tri ampermetra ili pomou tri voltmetra.
Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje pomou tri voltmetra izvodimo na
slijedei nain: u seriju sa troilom, snage P, veemo istoomski otpor poznate otpornosti R,
iji pad napona mjerimo voltmetrom V0, zatim, paralelno sa troilom spojimo voltmetar V,
kojim mjerimo visinu napona koji vlada na prikljunim stezaljkama troila, napon izvora
mjerimo voltmetrtom V1 i na kraju cijelo kolo prikljuimo na izvor izmjeninog napona
efektivne vrijednosti U1, kako je to na slici broj 1. pod a) prikazano.
Slika broj 1. Mjerenje aktivne snage izmjenine struje pomou tri voltmetra slika a) i vektor-
dijagram za strujno kolo slika b).
Na slici broj 1. pod b) prikazan je vektor-dijagram struje i napona elektrinog kola sa slike broj
1. pod a). Napon U0 koji vlada na prikljucima istoomskog otpornika R, je u fazi sa strujom
izvora I. Fazni pomak struje troila I (koja je jednaka struji izvora), u odnosu na napon
troila U, zavisi od karakteristika troila. Napon izvora U1 je vektorski zbir napona, tj.:
U 1 = U 0 + U ...(1);
Intenzitet-efektivnu vrijednost napona izvora U1 moemo izraunati pomou kosinusne
teoreme, prema slici broj 1 pod b) imat emo:
U21=U20 + U2 2 * U0 * U * cos(180 - )....(2).
Budui da je cos(180 - ) =cos 180 * cos +sin 180 * sin = (-1) * cos + 0 * sin =
= - cos , tad jednaina (2) prelazi u oblik:
U21=U20 + U2 + 2 * U0 * U * cos ....(3).
Napon U0 moemo izraziti pomou Omovog zakona, tj.:

U0=I * R....(4).
Snagu jednofaznog troila izraavamo po nama ve poznatom obrascu:
P= U * I *cos ....(5).
Iz jednaine (3) moemo izraziti faktor snage cos :
_____________________________________________________________________________________________ 188
U 21 U 2 U 2 0
cos = ....(6),
2 U 0 U
Iz jednaine (4) moemo napisati izraz za struju troila:
U0
I= .
R
Uvrtavanjem izraza za struju troila I i faktor snage cos u jednainu (5), dobit emo
konaan izraz pomou kojeg moemo izraunati aktivnu snagu jednofaznog troila, koji glasi:
P= U *
U0 U 21 U 2 0 U 2 U 21 U 2 0 U 2 ...(7).
* =
R 2 U U 0 2R
Pomou jednaine (7) izraunavamo aktivnu snagu jednofaznog troila P, dok, pomou
jednaine (6) izraunavamo faktor snage troila cos, ako primjenjujemo metodu tri
voltmetra.
Tanost metode zavisi od vrijednosti omskog otpora R. Najtanije rezultate dobivamo ako je
otpor troila priblino jednak omskom otporu R. Poterebno je, da unutranji otpori voltmetra
budu to vei u odnosu na poznati otpor R i na otpor troila, to znai da je ova metoda
podesna za mjerenje aktivne snage troila relativno malog otpora.
2. ZADACI:
a) Zavojnicu nepoznatih parametara (RL i XL) i istoomski otpornik poznate

otpornosti (R) povezati u seriju i prikljuiti na izvor jednofaznog izmjeninog napona, ija
trenutna vrijednost glasi:u = 2 (2 270) sin (314 t + 0) V,
b) Izmjeriti: pad napona (U0) koji vlada na prikljucima istoomskog otpornika R, napon
izvora (U1) i visinu napona koji vlada na prikljucima troila (U),
c) Izraunati: aktivnu snagu (P) koju troilo (zavojnica) uzima iz izvora i faktor
snage (cos) troila (zavojnice) i
d) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno i izvui odgovarajue zakljuke.
3. ISPITNA OPREMA:

- ispitni pano sa otpornicima, zavojnicama, kondenzatorima, i
prikljunim klemama............................................................................kompl. 1
- regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,.........................kom. 1
- digitalni multimetri kao voltmetri..............................................................kom. 3
_____________________________________________________________________________________________ 189
4. EMA SPOJA:

Faktor
Otpor Pad napona Napon koji Aktivna snaga Broj
Napon snage
omskog na omskom vlada na troila mjerenja
izvora troila
otpornika otporniku troilu (zavojnice)
(zavojnice)
R[] U1[V] U0[V] U[V] P[mW] cos n
1.
2.
3.
4.
5.
- za izraunavanje aktivne snage monofaznog troila:
U 0 U 2 1 U 2 0 U 2 U 21 U 2 0 U 2
P= U *
* = ,
R 2 U U 0 2 R
- za izraunavanje faktora snage monofaznog troila:
U 21 U 2 U 2 0
cos = .
2 U 0 U
V2
Napomena:snagu koja se izrauna u vatima [ = W/1000 = mW], treba pretvoriti u

milivate, te upisati u tabelu.
_____________________________________________________________________________________________ 190
Vjeba broj 37:Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje vatmetrom.
1. UVOD
Aktivnu snagu (P) jednofazne izmjenine struje moemo mjeriti:

a) direktno pomou vatmetra i
b) indirektno pomou:
- voltmetra, ampernetra i fazometra,
- tri ampermetra i
- tri voltnetra.
Mjerenje aktivne snage jednofazne izmjenine struje niskih frekvencija vri se
elektrodinamikim vatmetrima. U elektroenergetici, jer ona spada u podruje niskih
frekvencija, aktivna snaga jednofaznih troila uglavnom se mjeri elektrodinamikim
vatmetrima. Koji mogu biti kompenzirani ili nekompenzirani. Zbog kontrole jaine struje i visine
napona, redovno se prikljuuju u strujno kolo, jo ampermetar i voltmetar kako je to na slici
broj 1. pod a) i b) prikazano.
Slika broj 1. Mjerenje snage vatmetrom, pod a) naponska grana na strani troila i pod b) naponska grana na
strani izvora.
Pri mjerenju manjih snaga potrebno je izvriti korekcije rezultata, zbog potronje instrumenata,
korekcija se vri prema slici broj 1. pod a) i pod b).
Znaenje oznaka na slici broj 1:
RA - unutranji otpor ampermetra; RV - unutranji otpor voltmetra; RWU - unutranji otpor

naponske grane vatmetra; RWI - unutranji otpor strujne grane vatmetra; Ig - struja generatora;
It - struja troila; Ug - napon generatora i Ut - napon troila.
Korekciju rezultata za utroak mjernih instrumenata:
- za spoj prema slici broj 1. pod a) imat emo:

2
Ut U t2
snaga generatora - Pg=PW+I2g(RWI+RA); snaga troila Pt = PW -( + )...(1),
Rv RWU
- za spoj prema slici broj 1. pod b) imat emo:
2
Ug U g2
snaga generatora - Pg = PW + + ; snaga troila Pt = PW - I2t(RWI+RA)...(2).
Rv RWU
Otpori ampermetara i strujne grane vatmetra esto nisu poznati, a i ovisni su o temperaturi, pa
izbjegavamo spojeve kod kojih je potrebna korekcija zbog njihove potrunje.
Zbog toga upotrebljavamo tzv. kompenzirane vatmetre kod kojih nije potrebna korekcija zbog
potronje naponske grane, jer imaju jo jedan dodatni pomoni namot s kojim se otklanja
utjecaj te potronje. Pomoni namot (p) ima isto toliko namota koliko i nepomini strujni svitak
vatmetra, te je uz njega namotan, kako je to prikazano na slici broj 2.
_____________________________________________________________________________________________ 191
Slika broj 2. Kompenzirani vatmetar slika a) i vektor-dijagram struje IW u naponskoj grani vatmetra, te struje i
napona troila slika b).
Djelovanje kompenzacionog svitka najlake je objasniti na slijedei nain: kad je vatmetar

prikljuen na napon izvora, a nije optereen. Vatmetar koji nema kompenzacioni svitak tada bi
napravio stanoviti otklon, jer kroz strujnu i naponsku granu tee struja, ovisna o otporu
naponske grane. Zato e snaga oitana na vatmetru oznaavati gubitke naponske grane. U
vatmetru koji ima kompenzacioni svitak tei e, takoer, kroz strujni svitak struja naponske
grane, ali e ta ista struja tei u suprotnom smjeru kroz pomoni svitak naponske grane, pa je
jaina rezultantnog magnetnog polja strujnog i pomonog naponskog svitka jednaka nuli.
Zbog toga se pomini svitak vatmetra nee otkloniti, a to nam je i bio cilj jer optereenje nije
prikljueno. Vidimo da kroz kompenzacioni svitak tee samo struja naponske grane vatmetra,
pa on moe biti izraen od ice znatno manjeg poprenog presjeka u odnosu na strujni
svitak.
Da bi elektrodinamiki vatmetar mjerio snagu, potrebno je da struja IW njegove naponske
grane bude tano u fazi sa naponom U u naponskoj grani. Predpostavimo da zbog
induktiviteta naponskog svitka postoji mala fazna razlika () izmeu struje IW i napona U.
Tada vatmetar nee mjeriti stvarnu snagu tereta: P=U I cos, ve e zbog faznog pomaka
pokazati:
P = U I cos( - )....(3).
Na ovaj nain nastaje greka mjerenja (p ) koju u svakodnevnim mjerenjima snage moemo
zanemariti izuzev veoma preciznih laboratorijskih mjerenja. Greku moemo izraziti u
procentima:
P P U I cos( ) U I cos
p = W 100 = 100 ....(4).
P U I cos
Znamo da je cos( - ) = cos cos + sin sin, te da je sin i cos 1, za praktiki
uvjek neznatne iznose , dobivamo:
p 100 tg...(5).
Ako fazni pomak izrazimo u minutama dobit emo novi izraz za greku vatmetra:
, tg
p ....(6).
108
U praksi susreemo analogne i digitalne vatmetre. Digitalni vatmetri se sve ee primjenjuju
u praksi, jer je njihova cijena sasvim prihvatljiva, naime, razvojem novih elektronikih
komponenti koje nisu vie tako skupe, mogue je izraditi veoma precizne digitalne vatmetre.
Dakle, na ampermetru i voltmetru postoje dvije prikljune stezaljke, a na elektrodinamikom
vatmetru postoje etiri prikljune stezaljke, kao to je prikazano na slici broj 3.
_____________________________________________________________________________________________ 192
Savremenim digitalni vatmetrima moemo mjeriti snagu jednosmjerne struje, aktivnu i

reaktivnu snagu jednofazne i trofazne izmjenine struje. Zato ovi vatmetri imaju znatno vie
prikljunih stezaljki od analognih vatmetara.
Slika broj 3 a) i b). Najei naini prikljuka elektrodinamikih vatmetara u kolo jednofazne izmjenine struje.
2. ZADACI:
a) Zavojnicu poznatih parametara (RL i XL) prikljuiti na izvor izmjeninog napona, koji se
mjenja po sinusnom zakonu u = 2 (2,5 - 270) sin( 314t + 0) V.
b) Izvriti mjenje: jaine struje izvora (I), jaine struje koja tee kroz zavojnicu (IZ),
napona izvora (U), napona na prikljucima zavojnice (UZ) i snagu koju zavojnica uzima
iz izvora.
c) UI metodom izraunati:snagu koju zavojnica uzima od izvora (PZ), kao i ukupnu
snagu kola (PU), UI metodom utvrditi kolika je razlika snage koju daje izvor i snage koju
prima zavojnica (P = PU - PZ), tj. kolika je potronja vatmetra. Izraunati faktor snage
zavojnice (kola) cosZ.
d) Rezultate mjerenja i raunanja srediti tabelarno i izvui odgovarajue zakljuke!
3. ISPITNA OPREMA:

transformatorom prikljunim klemama......................................................kompl. 1
- regulacioni transformator 220/2-270 V; 50 Hz; 400 VA,...............................kom. 1
- digitalni multimetri kao ampermetri...............................................................kom. 2
- digitalni multimetri kao voltmetri... ................................................................kom. 2
- elektrodinamiki vatmetar tip PsLL Metra...................................................kom. 1
_____________________________________________________________________________________________ 193
4. EMA SPOJA:

pokazuje vatmetar
Induktivni otpor
Ukupna snaga
Aktivna snaga
Razlika snage
Faktor snage
Omski otpor
Snaga koju
Zavojnice
Struje u kolu Naponi u kolu

zavojnice
zavojnice
zavojnice
mjerenja
kola
Broj
RL[] XL[] I[mA] IZ[mA] U[V] UZ[V] PW[mW ] PZ[mW] PU[mW] P[mW ] cos N
1.
2.
3.
4.
5.
Formule za izraunavanje snaga, faktora snage i impedanse zavojnice:
PZ = UZ IZ cosZ [V*mA = mW]; PU = U I cosZ [V*mA = mW] ; P = PU - PZ [mW];

R 2 2
cosZ = L ; ZZ = RL + X L .
ZZ
_____________________________________________________________________________________________ 194
LITERATURA
1. Dr Branko Popovi, Osnovi elektrotehnike 2 Graevinska knjiga Beograd, 1990.
2. Prof. in. Viktor Pinter, Osnove elektrotehnike knjiga prva ITP Tehnika knjiga D.D.- Zagreb 1994.
3. W. Bieneck, H. Haibal; P. Kieffer, Prfungsbuch fr Elektroberufe-Energietechnik 8. Auflage Best.

Nr. 465 Holand+Josenhans Verlag Stuttgart 1994.
4. L. M. Piotrovskij, Elektriki strojevi tree izdanje Tehnika knjiga Zagreb 1974.
5. Dr. Ejup Hot redovni profesor Elektrotehnikog fakulteta u Sarajevu i Dr. Izudin Kapetanovi redovni
profesor Fakulteta elektrotehnike i mainstva u Tuzli, Osnovi elektrotehnike knjiga trea Elita
Sarajevo 1997.
6. Ivan Bolf, Zvonimir Erceg, Rozalija Filipovi-Baljak i Ivan Kacian, Zatita na radu, opi dio tree
izdanje, Otvoreno sveuilite, 1995. Zagreb.
7. emsudin Mai, Elektrini strojevi, Elektrotehniki fakultet u Sarajevu, 2006.
8. Pero Cigi, Osnovi elektrotehnike II. razred elektrotehnike kole, Izdavaka kua Ljiljan, Sarajevo,
1997.
9. Miodrag Hamovi, Osnove elektrotehnike za 1. razred osnove elektrotehnike struke Svijetlost

OOUR Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo, 1983.
10. Gerhard Brechmann, Cremlingen; Werner Dzieia, Rodgau; Ernst Hrhnemann, Heiden; Heinrich
Hbscher, Lneburg; Dieter Jagla, Neuwied, Jurgen Klaue, Roxheim, westermann Auflge, G.
Brechmann, W. Dzieia, E. Hrhnemann, H. Hbscher, D. Jagla, J. Klaue. 2006.
11. Jugoslovenski standardi: JUS N.B2. 730 1984. ; JUS N.B2. 741 1989. ; JUS N.B2. 751 1988.; JUS
N.B2. 754 1988.
12. Senad eti, Boo Ljuboja i ivko Marijanovi, Osnovi elektronike telekomunikacija i automatike,
Svjetlost OOUR Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo, 1983.
13. Stanko Paunovi, Laboratorijske vjebe iz osnova elektronike, Centar odgoja i usmjerenog
obrazovanja za elektroniku, preciznu mehaniku i optiku Ruer Bokovo Zagreb, 1980.
14. Dr. ing. Vojislav Bego, Mjerenja u elektrotehnici, Tehnika knjiga Zagreb 1988.
15. Internet stranica: http://www. iskra-tela.si/si.
16. Internet stranica: http://de.wikipedia.org/wiki/Drehstrom.
_____________________________________________________________________________________________ 195

Udzbenik Komplet

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Udzbenik Komplet

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Udzbenik Komplet

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Huri evko, profesor elektrotehnike ELEKTROTEHNIKA KOLA ZA ENERGETIKU SARAJEVO

Huri evko prof. elektrotehnike

ZA II RAZRED ELEKTROTEHNIKE KOLE

2. Pravila rada za vrijeme obavljanja laboratorijskog rada.....................................................................................4

4. Vjeba broj 2: Dejstvo elektrine struje na ovjeka. ........................................................................... ...........11

5. Vjeba broj 3: Tehnike mjere zatite od direktnog i indirektnog dodira. .......................................................20

7. Vjeba broj 5: Izrada zavojnice proizvoljnih dimenzija. ...................................................................................34

8. Vjeba broj 6: Mjerenje primarne struje i napona na primaru i sekundaru tronamotnog

9. Vjeba broj 7: Omski otpor u kolu izmjenine struje........................................................................................41

Predmet Laboratorijski rad nalazi se ve 7. godinu u Nastavnim planovima i programima za I i II

Sarajevo, februara 2009. godine. Autor

PRAVILA RADA U KABINETU ZA VRIJEME OBAVLJANJA LABORATORIJSKOG

1. Uenik prije ulaska u kabinet za obavljanje laboratorijkog rada treba da ima

2. Uenici trebaju stalno imati na umu da se laboratorijske vjebe izvode pod

4. Uenik bez prisustva i odobrenja nastavnika ne smije dovoditi pod napon -

5. Veze provodnika moraju biti vrste i izolovane. Prikljune stezaljke instrumenta se

6. Prije obavljanja pojedinih vjebi (uz predhodnu najavu nastavnika), potrebno je da

1. Prije poetka obavljanja vjebi, obavezno proitati teorijska razmatranja iz uvoda -

2. Izvriti pravilan raspored instrumenata i opreme prilikom formiranja strujnih kola

4. Veze provodnika moraju biti vrste i izolovane. Prikljune stezaljke instrumenta se ne

III Zavretak vjebe

2. Osjetljive instrumente ne stavljati u blizinu mjernih regulacionih otpornika koji su poslije

IV Izrada izvjetaja o obavljenoj vjebi

Slika broj 1. Izgled naslovne stranice u svesci za sastavljanje izvjetaja pod a)

3. Tabele se takoe ne precrtavaju, ali u izvjetajima (u svesku treba upisati) trebaju

4. Izvjetaj se donosi nastavniku na pregled kad on to bude zahtijevao!

5. Posebnu panju obratiti na ZAKLJUKE! ta ste nauili obavljanjem ove vjebe??

Da bismo obezbijedili efikasnu i sigurnu distribuciju i razdiobu elektrine energije do krajnjih

1) T N sistem koji ima tri podsistema, a to su:

T - od francuske rijei terre, to znai zemlja,

Prvo slovo - oznaava odnos sistema napajanja prema zemlji:

T - direktan spoj zvjezdita transformatora sa zemljom,

T - direktan elektriki spoj izloenih provodnih dijelova sa zemljom, nezavisno od

N - direktan elektriki spoj izloenih provodnih dijelova sa uzemljenom takom sistema

Ostala slova (ako postoje) oznaavaju poloaj neutralnih i zatitnih provodnika:

S - neutralna i zatitna funkcija obezbjeena je posebnim provodnicima;

C - neutralna i zatitna funkcija obezbijeene su u jednom provodniku (PEN - provodnik).

Karakteristike niskonaponskih mrea ovog sistema su:

- da imaju jednu taku sistema (neutralna taka - zvjezdite) energetskog transformatora u

Slika broj 1. Distributivni TN-S sistem.

Slika broj 2. Distributivni TN-C-S sistem.

TN-C distributivni sistem se najee izvodi u trofaznim etvorovodnim (3L+PEN)

Slika broj 3. Distributivni TN - C sistem.

Karakteristike niskonaponskih mrea ovog sistema su:

- neutralna taka energetskog transformatora u trafostanici direktno je elektriki povezana

Na slici broj 4. prikazan je T T distributivni sistem.

Slika broj 4. Distributivni T T sistem.

Ovaj sistem primjenjuje se u distributivnim nadzemnim 20(10) kV mreama i

- zvjezdite energetskog transformatora (neutralna taka) u trafostanici je izolovano od

Na slici broj 5. prikazan je IT distributivni sistem.

Slika broj 5. Distributivni IT sistem.

a) Na instalacionom panou formirati TNC i TN-C-S distributivne sisteme i

3. OPREMA I PRIBOR: Ispitni pano: sa instalacionim cijevima ili kanalicama u koje je

c) Prikljuak trofaznog asinhronog motora na T T distributivni sistem.

5. ZAKLJUCI - KOMENTAR (ta si nauio-la obavljanjem ove vjebe?!)

Vjeba broj 2. Dejstvo elektrine struje na ovjeka.

I OVJEK U STRUJNOM KOLU (KRUGU)

- direktnim dodirom neizolovanih dijelova ureaja ili postrojenja koji su u normalnom