1.Sta se podrazumjeva pod pojmom multilateralizam?

(ima)

Multilateralizam je diplomatski termin koji se odnosi na saradnju izmedju vise drzava. Primjer
mulilateralizma u modernom dobu desio se u 19st u Europi nakon Napoleonovih ratova, gdje su se
sve velike sile nasle kako si organizirale i relaizirale kartu nove Europe, kako to one zele, na Kongresu
u Vienni. Danas, najbolji nacin da vidim kako multilateralizam funckionise, jeste da vidimo
organizacije kao sto su UN, EU itd..

2.Sta je multilateralna diplomatija? (ima, mjp)

Multilateralna diplomatija se istodobno razvijala kao i bilateralna diplomatija kroz kongrese, no

medjutim svoj puni razvoj je ostvrila kada su se osnovale medjunarodne organizacije(npr EU,
UN..)Multilateralna diplomatija je organizirana saradnja vise subjekata medjunarodnog prava, po
prethodno utvrdjenim pravilima i procedurama.Ucesce subjekata u MD moze biti stalno ili
privremeno.Privremeno ucesce subjekata je u obliku delegacije kroz sjednice, kongrese itd.., ono je
tematski i vremenski ograniceno. A sto se tice stalnih ucesca subjekata to predstavlja stalna
predstavnistva u medjunarodnim organizacijam(un, eu..) po prethodno utvrdjenim pravilima i
procedurama.

3.Navedi kljucne karakteristike MD?(mozes reci sa njihove 2, ako ne nadjes)

Osnovni cilj multilateralizma jeste da vise zeljama zajedno rade na rjesavanju datih problema i
pitanja, da promoviraju saradnju i da pridobiju odredjene povlastice.Mulitlateralna diplomatija,
definirana od strane Miles Kahler kao medjunarodna vladavina vecine i da njihov glavni cilj/princip
jeste suprotnost bilateralnih diskriminatorskih dogovora za koje se vjerovalo da zele da povecaju
znacaj bogatijih preko siromasnijih i da povecaju medjunarodne konflikte.

4.Navedi kljucne razlike izmedju BILATERALNE i MULTILATERALNE diplomatije?

Osnovna razlika izmedju bilateralne i multilateralne diplomatije je razlika u pravoj prirodi subjekata
izmedju kojih se relevantan odnos upostavlja. Kod multilateralne diplomatije radi se o odnosu
izmedju drzave i medjunarodne organizacije, drzava vrsi aktivno pravo poslanstva a medjunarodna
org pasivno pravo

Bilateralna diplomatija je oblik medjunarodnih odnosa izmedju dvaju zemalja koja se odvija kroz
stalne ili privremene diplomatske kontakte.BD prestavlja saradnju izmedju dvaju zemalja na osnovi
njihove saglasnosti i u okviru normih medjunarodnog prava.Bil diplomatija je najstariji oblik
medjunarodne saradnje izmedju dvije drzave i specificna je zbog stalni diplomatski
prestavnistava(ambasade itd...) I kada poredimo MD i BD vidimo da BD zapravo znaci saradnja
izmedju samo dvije drzave, koja je danas veoma rijetka.Naime, posto zivimo u eri globalizacije gdje je
nemoguce napraviti dogovore na osnovu jedne strane/jedne drzave.Bas zbog toga sto zivimo u
svijetu mulitlateralizma svi dogovori i odluke dolaze od vise zemalja odjednom.

5. Kako mozemo klasificirati MD, vrste MD?

Multilateralna diplomatija se javlja u vise oblika, u zavisnosti od toga sta je predmet njenog
angazmana, kao i ko su njeni subjekti. Najcesca je podjela multilaterane diplomatije na politicku i
ekonomsku.
Multilateralna politicka diplomatija ima u svom fokusu pitanja i aktivnosti koja se ticu rata i mira,
drzavnih granica, ljudskih prava i sloboda, bezbjednost, borba protiv kriminala, pitanja ocuvanja
zivotne sredine itd.. ( npr: aktivnosti Savjeta bezbjednosti i drugih organa UN-a.. )
Multilateralna ekonomska diplomatija fokusirana je na pitanja i aktivnosti koja se ticu globalnih
svjetskih ili regionalnih problema: odrzivi ekonomski razvoj, nezaposlenost, povecanje proizvodnje
hrane, iskorjenjivanje siromastva, smanjivanje jaza izmedju bogatih i siromasnih i dr..(npr: aktivnosti
MMF-a, Svjetske banke, WTO etc..)
Aktivnosti u okviru MORG naziva se stalna(redovna) multilateralna diplomatija, a aktivnosti na ad
hoc sazvanim medjunarodnim konferencijama naziva se privremena ili ad hoc multilateralna
diplomatija

6.Koje interese drzave prepoznaju u multilateralnom djelovanju?Razlozi za multilateralizam?(ima na

skripti njihovoj)

Razlog zasto se drzave ukljucuju u multilateralizam je zbog odredjenih beneficija, npr: prikupljanje
informacija, zajednicki projekti, upravljanje sa vanjskom okolinom/zajednicom, utjecaj na ponasanje,
zajednicki privilegovani dogovori and so on..

7.Nabroj i pojasni aktere MD?

Vlada

Predstavnici vlade

Internacionalne organizacije

Sekretarijat / komitet/ podkomitet

Individualni clanovi osoblja

8.Sta su to medjunarodne (vladine) organizacije?(ima, i mjp isto)

Medjunarodne(vladine) organizacije su institucije koje su osnovane, pod mandatom, i finansiranje od

strane vise drzava koje su pridonjele menadjementu odredjenih pitanja i problema.

9.Kako nastaju MORG?(mjp)

Svaka medjunarodna vladina organizacije uspostavljenja je medjunarodnim ugovorom izmedju

drzava.Taj ugovor je temeljni pravni akt za rad organizacije i on propisuje: ciljeve i nadleznosti
organizacije, organe(njihove odnose i nadleznosti), nacin donosenja odluka, nacin finansiranja, prava
i duznosti drzava clanica itd..

10.Navedi kljucne karakteristike MORG?

Vlada i njeni agenti su glavni protagonisti i glave mete za obje MD i BD. No medjutim u MD se nalazi
jos jedna kategorija tih protagonista i meta a to su medjunarodne organizacije, njeni sekretarijaci, i
pojedinacni clanovi njihovog osoblja. Uloga MORG pomaze za postavljanje medjunarodne agente, te
osigurava mjesto za politicke incjative.
Governments and their agents are the principal protagonists and the main targets of both bilateral
and multilateral diplomacy. In multilateral diplomacy there is another category of protagonists and
targets: international organisations, their secretariats , and individual members of their staff. The
role of international organizations are helping to set the international agenda, mediating political
bargaining, providing place for political initiatives and acting as catalysts for coalition- formation.

11.Kako sve mozemo klasificirati MORG?(ima, mjp)

Podjele. Sa stanovita meunarodnog prava, najvanija je podjela na vladine (meudravne) i

nevladine organizacije. Vladine organizacije osnivaju drave i one su im jedini pravi lanovi. U nekima
od njih nisu neposredno ulanjene drave, ve odreena dravna tijela ili organizacije (npr.centralne
banke, eljeznike uprave i sl).

Nevladine organizacije osnivaju pojedinci iz vie drava ili srodna, tzv.nacionalna drutva ili udruenja
pojedinaca iz vie drava.

Samo vladine organizacije mogu biti subjekti meunarodnog prava. Od toga su moda izuzetak MKCK
i Liga drutava crvenog kria kojima su enevske konvencije i dodatni protokoli povjerili odreene
zadatke i ovlatenja u oruanim sukobima.

Po obimu nadlenosti, meunarodne organizacije se mogu podijeliti na ope i specijalizirane. Ope su

one ija nadlenost nije usko specijalizirana na odreenu oblast. Najbolji primjer takve organizacije
danas je OUN, ali to su i neke regionalne organizacije kao Vijee Evrope, Organizacija afrikog jedinstva,
Organizacija amerikih drava.

Specijalizirane organizacije su one koje djeluju u nekoj uoj specijaliziranoj oblasti. To su npr. sve
specijalizirane agencije UN kao Meunarodna organizacija rada, MMF, Svjetska banka, itd.

Po prostornom vrenju djelatnosti i po lanstvu postoje univerzalne i regionalne organizacije.

Univerzalne su one organizacije koje za cilj imaju da okupe sve drave svijeta. U njih spada UN i sve
njene specijalizirane ustanove.

Regionalne organizacije su pod odreenim uvjetima otvorene za pristup zemljama iz odreenog

regiona ili subregiona. Tipine regionalne organizacije su Organizacija afrikog jedinstva i Organizacija
amerikih drava.

Neki pisci od univerzalnih i regionalnih organizacija razlikuju i treu skupinu organizacije posebno
zainteresiranih drava. One su sve zatvorenog tipa, ali u svom lanstvu obuhvataju drave iz razliitih
dijelova svijeta. To su npr. OPEC, NATO, te razne organizacije koje okupljaju najvee proizvoae i
najvee potroae odreenih proizvoda.

Po stepenu ovlatenja i dometu odluka razlikuju se deliberativne i supranacionalne organizacije.

Deliberativne organizacije koordiniraju uzajamnu saradnju njihovih drava lanica. U njihovim
organima se donose zakljuci, najee u obliku pravno neobavezujui preporuka (rezolucija).
Supranacionalne organizacije su izuzetno rijetke. Danas je to praktino jedino Evropska unija. U
odreenim oblastima drave lanice EU su na zajednike organe prenijele pravo da donose odluke koje
se direktno primjenjuju na teritorijama svih drava lanica, kao da ih je donio neki odgovarajui dravni
organ. EU nije naddravna organizacija, jer bi tada predstavljala federaciju drava.

12.Sta se smatra sjediste MORG i kako se odredjuje?

eneva je sjedite mnogim meunarodnim organizacijama, ukljuujui Ured Ujedinjenih naroda u

enevi i nekoliko drugih organizacija Ujedinjenih naroda, kao to su Svjetska zdravstvena
organizacija (WHO),Meunarodna organizacija rada, Visoki komesarijat UN-a za izbjeglice, Visoki
komesarijat UN-a za ljudska prava,Meunarodna telekomunikacijska unija, Svjetska organizacija
meteorologa i Svjetska trgovinska organizacija(WTO). U enevi je i sjediteEuropske radiodifuzijske
unije (EBU), koja je najpoznatija kao organizator natjecanja Pjesma Eurovizije.eneva je bila sjedite i
"Lige naroda" od 1919. do njene propasti 1946. Liga se najprije nalazila u Palai Wilson, a potom u
Palai naroda, gdje su danas smjeteni Ujedinjeni narodi
capitals :National capital cities; by extension, the headquarters to which delegations and diplomatic
missions report.

13.Koji su kljucni dokumenti za MORG?

14.Sta je mandat MORG i cime je odredjen?(znam da govornment /tj vlada donosi mandat

Mandat MORGa je sustinsko pitanje konferencije. Sta je svrha konferencije i sa je njome donereno?
Kakav je rezultat? Npr nova odluka/ deklaracija o terorizmu

15.Sta uredjuje Statut MORG?(ima)

Statuti MORG predstavljaju ugovore izmedju drzava clanica koji odredjuju svrhu organizacije i
postave prihvacena pravila kako treba da se operira/funkcionise i kako da se finansira.

16.Kakva je znacaj MORG za razvoj mjp?

Pravo svake medjunarodne organizacije je partikularne prirode.Ono obavezuje drzavu, samu

organizaciju, i njene organe. No medjutim uticaj to prava na razvoj i promjene medjunaronog prava
moze biti znatno, pogotovo ako je neka organizacija politicki znacajna, te ima clanstvo
univerzalnosti(un)

Tri modela utjecaja odluka MO na proces savremenog razvoja meunarodnog prava:

Prvi model - stvaranje novih pravila MP kroz njegove izvore (dva pojavna oblika)
Drugi model - ispitivanje njihove uloge u procesu kontrole sprovoenja pravila MP
Trei model - utvruje samostalnu, direktnu ulogu odluka MO na proces nastanka pravila MP

17.Kako su drzave predstavljenje u MORG?

18.Kakvu ulogu imaju stalne diplomatske misije pri MORG?

Svestrane aktivnosti medjunarodnih organizacija i njihova sve veca uloga u zivotu drzava zahtijevaju
cvrsce veze i trajniji kontakt izmedju organizacije i njegovog clanstva.To se postize akreditovanjem
stalnih dipl misija pri medjunarodnih org.
Diplomatska misija je sluzbeno predstavnistvo drzave u drugim drzavama, kao i pri medjunarodnij
organizaciji.

Ona moze biti stalna ili privremena, moze i biti ad hoc(za jdan specifican posao)
Misije se otvaraju u sjedistu MORG. Funkcije stalih misija sastoje se u:
1.predstavljanje drzave imenovanja pri MORG
2.odrzavanje veze izmedju drzave imenovanja i organizacije
3.vodenje pregovora sa organizacijama i u okviru organizacije
4.upoznavanje sa djelatnoscu organizacije i podnosenje izvjestaja o tome vladi drzave
5.zastite interesa drzave imenovanja i nacela u odnosu na organizaciju
6.rad na ostvarivanju ciljeva i nacela organizacije sa organizacijom i u okviru iste.
Stalna misija ima zadatak da obezbjedi dipl odnose, kao organ spoljnih odnosa jedne drzave
namijenjen da je predstavlja kod jedne medjunarodne organizacije.

19.U cemu se razlikuju zadatci stalnih dipl.misija MORga u odnosu na bilateralnih misija?

20.Kakve privilegije i imunitete imaju sef i osoblje misije MORG?(vidi mjp)

Sto se tice privilegija medjunarodnih sluzbenika i njihovih privilegija koje su znatno manje od onih
koje ima diplomatski agent. Na konvenciji o povlasticama i privilegijama UN je dodjelio sve
diplomatske privilegije i povlastice samo GENERALNOJ skupstini i njenim pomocnicima. Ostali
medjunarodni sluzbenici jedino imaju imunitet od sudskog gonjenja ali on se samo priznaje u vezi
obavljanja poslova u sluzbenom svojstvu.Generalna skupstima ima pravo a i obavezu da lii nekog od
sluzbenika i od tog imuniteta ako generali sekretar smatra da je taj imunitet ometao izricanje pravde
ili nije od koristi UN. Generalu skupstinu Vijece sigurnosti moze listiti od imuniteta.

Medjunarodni sluzbenici su oslobodjeni od taksei poreza pri primanju placa za obavljeni rad u
organizaciji, no medjutim ima slucajeva kada drzava domacina ne priznaje ta izuzeca kad su u pitanju
njihovi vlastiti gradjani koji rade u medj.organizaciji.

Medjunarodni sluzbenici su oslobodjeni od tih civilnih duznosti, propisa o useljavanju, i formalnosti

prijavljivanja stranaca. U slucaju medjunarodne krive, medjunarodni sluzbenici kao i clanovi njegove
porodice imaju tu priviligiju brzeg izlaska iz te drzave(tj olaksice napustanja drzave) kao i diplomatski
predstavnici.

Imuniteti i privilegije koje uivaju meunarodne organizacije mogu se podijeliti na:

a) Imunitet od sudske nadlenosti ugovornim propisima se predvia imunitet organizacija, njihove
imovine i sredstava od svih vrsta mjera izvrne, sudske ili zakonodavne vlasti drava, osim ako se u
nekom posebnom sluaju organizacija izriito odrekla tog imuniteta.
b) Nepovredivost prostorija i arhiva svi ugovori predviaju nepovredivost prostorija i arhiva
organizacije, ma gdje se nalazili. Pravo pruanja azila odbjeglim osobama se openito moe
smatrati zabranjenim, jer ga neki ugovori zabranjuju izriito, neki o tome ute, ali ni jedan od
ugovora ne dozvoljava izriito davanje utoita.
c) Fiskalne i valutne privilegije fondovi, zlato i devize organizacije izuzeti su od finansijske kontrole
drave. Imovina, prihodi i potraivanja organizacija osloboeni su od poreza i carina.
d) Sloboda komuniciranja sloboda komuniciranja regulisana je u istoj ili slinoj mjeri kao za
diplomatske misije.
e) Pravo izdavanja putnih isprava Veini organizacija izriito se priznaje pravo da izdaju putne
isprave svojim radnicima koje alju u druge zemlje.

21.Sta su to delegacije pri organima MORG i na medjunarodnih konferencijama?

Drzava moze da uputi delegacije u organ medjunarodne organizacije ili na konferenciju, pridrzavajuci
se pravila te organizacije. Osim sefa delegacije u delegaciji mogu da budu i drugi delegati,
diplomatsko osoblje, administrativno i tehnicko osoblje. Broj clanova delegacije ne treba da predje
granicu razumnog i normalnog, s obzirom na zadatak konferencije, okolnosti i uslova u drzavi
sjedista. Linost efa delegacije, ostalih delegata i lanova diplomatskog osoblja neprikosnovena je.
Oni ne mogu biti podvrgnuti nikakvom hapenju ili pritvoru.

22.Ko su medjunarodni sluzbenici?Ko ih bira? Koga predstavljaju?

Nali razvoj medjunarodni oranizacija u posljednh pola vijeka uslovio je stvaranje mnogobrojne,
svojevrsne kategorije diplomata koji ne predstavljaju svoje drzave, kao u klasicnoj diplomatiji, vec
rade u svojstvu funkcionera i sluzbenika medjunarodnih organizacija, kao u djelatnosti tih
organizacija, tako i u odnosima izmedju tih organizacija i pojedinih drzava ili tih organizacija i drugih
medjunarodnih organizacija.

Diplomate u diplomatskim misijama, konzulatima, stalnim misijama pri medjunarodnim

organizacijama i specijalnim misijama postavljaju drzave, ciji su oni predstavnici, funkcionere
medjunarodnih organizacija biraju najvisi organi tih organizacija, a sluzbenike postavljaju za to
ovlasteni funkcioneri ti organizacija.

23. Ko su medjunarodni funkcioneri?Ko ih predlaze?Ko ih bira?Kome odgovaraju?

24.Kakvi su imuniteti i privilegije medjunarodnih sluzbenika?Cime su odredjeni?

Status i privilegije medjunarodnih sluzbenika i funkcionera razliciti su, zavisno od organizacije u kojoj
djeluju. Imuniteti koji su im garantovani dati su radi normalnog i nesmetanog funkcionisanja
organizacije, a ne za njihovo licno dobro.

25.Sta su medjunarodni ugovori?

Meunarodni ugovor je svaki sporazum sklopljen izmeu dvaju ili vie subjekata meunarodnog
prava, koji je ureenmeunarodnim pravom, bilo da je sadran u jedinstvenoj ispravi ili u vie
meusobno povezanih isprava, bez ozbira na njegov poseban naziv. Meunarodni ugovori mogu
nositi razne nazive, kao to su: ugovor, konvencija, protokol, pakt, akt, sporazum, memorandum,
povelja, statut, konkordat.

26.Nabroj i pojasni neke vrste medjunarodnih ugovora(mjp)

Ugovori se mogu podijeliti po razliitim kriterijima:

Ugovori sklopljeni u pisanom ili nekom drugom obliku. Kriterij za podjelu je forma ugovora. Mada su
danas izuzetno rijetki, ugovori sklopljeni npr. u usmenom obliku, pravno jednako obavezuju sve njihove
stranke kao i pisani sporazumi. Beka konvencija iz 1969. ne primjenjuje se na meunarodne
sporazume koji nisu sklopljeni u pisanoj formi. Meutim, konvencija izriito propisuje da ta injenica
nije na tetu pravne snage takvih sporazuma, kao i primjene svih pravila Konvencije koja su na njih
primjenjiva.

Dvostrani i mnogostrani ugovori. Kriterij je broj ugovornih strana. Postoje znaajne razlike kad je u
pitanju primjena i prestanak dvostranih u odnosu na viestrane ugovore. Dvostrani ugovor okonava
se otkazom jedne strane, dok se kod viestranih ugovora radi samo o jednostranom povlaenju jer
govor po pravilu ostaje na snazi izmeu preostalih stranaka. Bitna povreda dvostranog ugovora jedne
strane ovlauje drugu stranu da se na tu povredu pozove kao na razlog prestanka ugovora ili
suspenzije njegove primjene. Kod viestranih ugovora propisi o prestanku i suspenziji ugovora zbog
bitne povrede od strane neke stranke su mnogo sloeniji.

Posebnu podvrstu viestranih ugovora ine viestrani ugovori ograniene prirode. Ako sam ugovor ne
predvia drugaije, na njega su rezerve mogue samo uz pristanak ostalih njegovih stranaka. Ako neka
od stranaka takvog ugovora prestane postojati, sve nove drave nasljednice moraju posebno pristupiti
tom ugovoru, poput svake tree drave. Dakle, nema sukcesije drava povodom tih ugovora.

Ugovor-zakon i ugovor-pogodba. Ugovor-zakon se sastoji u stapanju volja njegovih stranaka

usmjerenih ka istom cilju. Radi se o jedinstvenoj volji svih stranaka. Takvim ugovorima sve njihove
stranke preuzimaju iste pravne obaveze. Prema uenju Hajnriha Tripela krajem 19.vijeka, samo takvi
ugovori su izvor objektivnog prava i izvor meunarodnog prava uope. Oni su slini (ali ne isti)
zakonima u unutranjim pravnim porecima drava.

Osnova ugovora pogodbe su volje njegovih stranaka razliitog sadraja, ali koje su usmjerene ka istom
cilju i uzajamno se dopunjavaju, poput kupovine i prodaje.

Ugovori-ustavi meunarodnih organizacija. Ovi ugovori imaju 2 razliite funkcije: Za drave-stranke

nisu bitno razliiti od bilo kog drugog ugovora. Svaki od njih je izvor prava i dunosti za sve njegove
stranke, a veina takvih ugovora sklapa se bez ogranienja njihovog trajanja. Istovremeno, ugovorom
te vrste stvara se novi subjekat meunarodnog prava. Za taj novi subjekat, ugovor je od temeljnog, tj.
ustavnog znaaja.

Veina tih ugovora propisuje postupak njihove naknadne izmjene i dopune. Da bi te izmjene stupile na
snagu, ne trai se jednoglasnost ve kvalificirana veina. Nezadovoljna lanica, ako ne eli pristati na te
izmjene, moe samo napustiti organizaciju.

Politiki sporazumi (gentlemens agreements). Raireno je miljenje o postojanju sporazuma posebne

vrste koje drave sklapaju u pismenom ili drugom obliku, s namjerom da ih obaveu samo moralno ili
politiki, ali da one tim putem ne preuzmu nikakve pravne obaveze. Takvo otro razlikovanje
sporazuma drava na istinske ugovore i pravno neobavezujue sporazume u praksi najee nije
opravdano.

Prema prirodi:
Legislativne (ugovori zakoni) i Kontraktuelne (ugovori pogodbe);

Prema broju ugovornih strana:

Bilateralni (dvostrani) i Multilateralni (viestrani), a u okviru multilateralnih postoji podela na
sveopte viestrane i obine viestrane ugovore.

Prema predmetu:
Politiki, Ekonomski, Kulturni.

Prema mogunosti da li se moe pristupiti ugovoru ili ne, dele se na:

Otvorene i Zatvorene.

27.Sta znas o misijama MORG(u zemljama clanicama ili trecim zemljama)?

Mirovnjaci UN-a se esto alju u razliite regione gde postoje oruani konflikti, u cilju sprovoenja
uslova mirovnih pregovora i kako bi onemoguili dalji nastavak borbi, na primer u Istonom
Timoru do sticanja nezavisnosti 2001. Ove snage obezbeuju zemlje lanice Ujedinjenih nacija. Svi
mirovne misije UN-a mora prvo odobriti Savet bezbednosti. Mirovne misije se finansiraju
oporezivanjem, izdvajanjem dela sredstava redovnog budeta, ali i ukljuenjem dodatnih sredstava
pet stalnih lanica Saveta bezbednosti, koje moraju odobriti sve mirovne operacije.

Ova dodatna sredstva slue za popunjavanje budeta jer se daje popust na porez manje razvijenim
zemljama. Mirovne snage Ujedinjenih nacija su 1988 dobile Nobelovu nagradu za mir. U 2001, UN i
Generalni sekretar Kofi Anan dobili su Nobelovu nagradu za mir za trud ka stvaranju organizovanijeg
i mirnijeg sveta.

28.Pojasni znacaj Beckog kongresa u historiji diplomatije i za razvoj MD?(ima)

Becki kongres je prvi multilateralni dogadjaj modernog doba. Na beckom kongresu se sve velike sile
nasle kako bi rekreirale novu sliku Europe i napravi dugogodisnji mirovni plan za Europu
29.Po cemu je znacajan Berlinski kongres?(ima)

Kongres je sazvan radi revizije San-stefanskog mira (potpisanog 3. marta 1878. godine), kojim je
zavren rusko-turski rat, pod predsednitvom Ota fon Bizmarka. Velike
sile( Nemake, Austrougarske,Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Turske) su na kongresu su
raspravljali o Ruskim osvajanjima te podjelili teritorije kako su one to zeljele, dok su Srbija, Crnu Gora i
Rumunija dobile svoju nezavisnost. Velika dissatisfakcija koja je nastala podjele drzava izmedju velikih sila
kako su one zeljela, je dovela do prosirenja tih tenzija izmedju drzava sto je doveslo do WWI.

30.Sta je Liga naroda? Po cemu je znacajna?(ima)

Za ligu naroda mozemo reci da je bila podloga za osnivanje UN-a. 25. januara 1919. godine, posle
Pariske mirovne konferencije, osnovana je Liga ili Drutvo naroda, pretea Ujedinjenih nacija.
Osnovni ciljevi osnivanja ove meunarodne organizacije bili su razoruavanje, spreavanje rata,
kolektivna bezbednost, reavanje konflikta izmeu zemalja putem pregovarake diplomatije i
poboljanje globalnog blagostanja. Osnivai Lige naroda bile su sile pobednice iz Prvog svetskog rata.
Namjera Lige Naroda jeste da sprijeci agresatore u stvaranju novog svjetskog rata. No medjutim
posto nije uspjela da sprijeci WWII ideja kolektivne sigurnosti nije umrla, naime 1941 god,
neposredno dogadjaja na Pearl Harbor, FDR se nasao sa Winstonom Churchil na obali Newfoundland.
Oni su zajedno potpisali Atlansku povelju za koju se smatralo da je jedna od osnovinih i pokretackih
dokumenata UN-A, koji se osnova 1945 nakon WWII i idalje funkcionise i bori se za mir u svijetu.Ta
povelja je jedan od prvih koraka za kreiranje UN-a

31.Pojasni diplomatski rad prema MORG kako je organiziran, sta podrazumjeva?

32. Sta podrazumjeva rad na kandidaturama i izborima?

Voting in elections is a special case, different from voting on the adoption of resolutions,
amendments or other such texts. These can be elections for the countries that will be represented on
a committee, a working group or perhaps a key decision-making body such as the Security Council; or
they can be to elect individuals to an expert panel, to the bench of the International Court of Justice
or to the position of chief executive of a Specialised Agency, etc.

Izbori su postupak kojim narod (odnosno birai) povjerava obavljanje politike vlasti predstavnikom
tijelu, a u mnogim suvremenim demokratskim dravama i predsjednika drave (odnosno dravnog
poglavara), a koji onda predstavljaju njegovu (dakle narodnu) suverenu volju. Izbori su zbog toga
izvor i temelj legitimiteta cjelovitog sustava dravne vlasti.

33.Koje su obaveze domacina konferencije(zemlje ili MORG)?

34.Sta sve mogu biti ciljevi/mandati konferencije?

The term mandate draws attention to the great importance of formalities in multilateral
conferences, one of the distinctive characteristics that shape the way they operate and consequently
the results that they produce. However, the meaning of the term (and its synonym, remit) is very
down-to-earth: what the conference is supposed to do. Examples include: to draft a new
convention against terrorism or to review the work of the UN Drug Control Programme.

35.Nabroj i pojasni pretpostavke/predradnje za odrzavanje medjunarodne konferencije

36.Nabroj i objasni kategorije ucesnika na medjunarodnim konferencijama?

Who is to be invited is settled by routine, by legal or practical considerations and/or by previous

decisions of relevant conferences. The membership of many conferences is fixed. For example, the
statutes of international organizations typically provide that all Member States may participate in the
general conference of the organization and a number of treaties Moreover, under international law,
all the parties to a treaty must agree to any amendments
37.Sta je biro konferencije i kakve zadatke ima?

38.Ko sve cini biro konferencije? Biro u pravilu tvore predsjednik , jedan ili vise podpredsjednika ,
izvjestilac, te podpredsjednici radnih tijela konferencije (komiteta radnih grupa ili slicno) ako je
njihovo formiranje predvidjeno.

39.Sta je uloga izvjestioca(reporter)? Izvjestilac ima izuzetno vazan posao formuliranja zavrsnog
dokumenta, vodeci brizljivo racuna o onome o cemu se govori u dvorani za sjednice, posebno o
zakljuccima koje eventualno formulira predsjedajuci, te o pisanim prijedlozima koje pojedine
sudionice podnose, zatim o rezultatima rada komiteta ili radnih grupa . izvjestiocu u tom poslu
pomaze cijeli tim ljudi iz sekretarijata konferencije, pod vodstvom generalnog sekretara konferencije-
gotovo beziznimno osobe verlikog iskustva koju odredjuje zemlja domacin, o kojem ovisi organizacija
i tehnicka strana sastanka.

40..Sta su pravila procedure?Sta reguliraju?Sta sve sadrze?

41.Koji su glavni nacini donosenja odluka na medj.konferencijama? Nacin donosenja odluka takodjer
su od bitnog znacaja za ishod sastanka. Postoji nekoliko nacina da se u okviru neke medjunarodne
organizacije ili na multilateralnome medjunarodnom sastanku usvoji neki tekst ili odluka. Dva su
osnovna nacina na principu jednoglasnosti (konsenzus) i glasanjem.

Konsenzus, striktno primjenjen znaci da se sve sudionice sastanka moraju sloziti s predlozenim
tekstom ili odlukom, te konsenzus postoji samo ako se nijedan od sudionika ne protivi usvajanju
zajendicke odluke.

Druga je formula konsenzus minimus gdje jedan ili dva galsaca protiv ne narusavaju opcu saglasnost.

Ili sistem glasanj, gdje se glasa za ili protiv, presudan je broj glasova koji je barem za jedan veci od
druge polovice.

42.Pojasni sta sve podrazumjeva konsensus?

Consensus decision-making is a group decision-making process that seeks the consent of all
participants. Consensus may be defined professionally as an acceptable resolution, one that can be
supported, even if not the "favourite" of each individual.
It is used to describe both the decision and the process of reaching a decision. Consensus
decision-making is thus concerned with the process of deliberating and finalizing a decision, and
the social and political effects of using this process

43.Pojasni vrste glasanja na konferencijama?

Electronically

By show of hands

By roll call

44.Kako se i zasto pristupa pojasnjanju svog glasa(explanation of vote)?

A voting system or electoral system is a method by which voters make a choice between options,
often in an election or on a policy referendum.

A voting system enforces rules to ensure valid voting, and how votes are counted and aggregated to
yield a final result. Common voting systems are majority rule, proportional representation or plurality
voting with a number of variations and methods such as first-past-the-post or preferential voting.
The study of formally defined voting systems is called social choice theory or voting theory, a
subfield of political science, economics, or mathematics.

44.delegacija koja to zeli moze dati objasnjenje svojeg glasanja ( explanation of vote) ako smatra da
je takvo pojasnjenje potrebno da bi se obrazlozilo glas koji mozda odudara od stajalista sto ih ta
zemlja inace zauzima u doticnoj medjunarodnoj organizaciji ili u medjunarodnim odnosima uopste.
Objasnjenje glasa moze se dati prije pristupanja glasanju ili nakon obavljanja glasanja, ali nikako u
tijeku samog postupka glasanja. Delegacija se obraca predsjedniku i trazi odobrenje da obrazlozi svoj
glas. Po dobivenom odobrenju sef delegacije vrlo kratko i jasno iznosi motive i razloge zbog kojih je
njihova delegacija zlasala za protiv ili se suzdrzala.

45.Sta podrazumjeva pravo Veta?

The UN Charter allows the Assembly to decide, by a simple majority, to treat other categories of
questions as important in this sense. It also provides that in the Security Council, the five permanent
members (P5) each have the right of veto. (Any one of them can defeat a proposal by voting against
it, even if the majority votes in favour.) However procedural questions, if they come to a vote, are
settled by a simple majority. Veto is simply saying NO.

46.Nabroj i pojasni vrste konferencije?

47.Nabroj i pojasni elemente medjunarodnih konferencija

48.Sta je tzv roll-call nacin glasanja?

The Rules of Procedure of many conferences provide that, if any delegation so requests or if the
conference agrees, there will be a roll-call vote. In that case a letter is drawn at random and the
secretary, starting with the first delegation whose name begins with that letter, calls on each
delegation in turn to say how they vote.

49.Sta je uloga predsjedavajuceg konvencije?

The presiding officers responsibility is to see that the mandate of the conference is carried out. This
has two aspects: one procedural (to run the meeting impartially and effectively), the other
substantive (to achieve the best possible outcome). Because the chairmanship is crucial to the course
and outcome of the conference, delegates should monitor the Chairman, understand his/her aims
and assist him/her.

Chairmanship is the art of managing meetings. The Chairman of an international conference is its
presiding officer, the individual who has accepted responsibility for managing the conference and
overseeing the execution of its mandate.

50.Sta je point of order? Kada se i kako inicira?

If a delegate believes that the Chairman is not following the Rules of Procedure or not
being sufficiently active in ensuring others do so, he/she may raise a point of order. This is in effect
an allegation that the Rules are not being followed and a demand that the Chairman conform to the
Rules. This is an important protection for delegations and the Rules of Procedure are designed to
make it effective. They require the Chairman to interrupt proceedings to hear the point of order and
to rule immediately on it.