SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAUNARSTVA

ERGONOMIJA RAUNALNE I PROGRAMSKE OPREME

Svjetlosno zagaenje

Zagreb, srpanj 2004

Branimir Brozi
Svjetlosno zagaenje Branimir Bozi

0036384072

Uvod
Svjetlosno zagaenje je svaka nepotrebna/nekorisna emisija svjetlosti u prostor
izvan zone (ceste, ulice, trga..) koju je potrebno osvijetliti, to jest svako emitiranje
umjetnog svjetla u podruja gdje je ono nepotrebno ili neeljeno. Uzrokuju ga vanjska
rasvjetna tijela koja, esto zbog toga jer su nepravilno postavljena, svjetlost bacaju prema
nebu ili u stranu. Sve to isijava svjetlost u stranu umjesto prema tlu zagauje nebo i
okolinu sa vikom svjetlosti.

Analiza nivoa svjetlosnog oneienja

teritorija RH

Svjetlosno zagaenje je svjetski problem koji utjee na gotovo cijelu ljudsku populaciju
Za razliku od oneienja vode ili zraka, svjetlosno zagaenje nepoznanica je za veinu
ljudi. Na prvi pogled beznaajan problem izazive mnoge neeljene efekte od nepotrebnog
rasipanje energije do tetnog utjecaja na ivotinje i ugroavanja sigurnosti u prometu.
Glavna znaajka zagaenja svjetlom jest poveanje svjetline neba za vrijeme noi
uzrokovano umjetnom rasvijetom. Ukratko, noi su svjetlije to za sobom povlai mnoge
posljedica za ovjeka i njegov okoli.

2
Svjetlosno zagaenje Branimir Bozi

Osnovni pojmovi

Direktno svjetlo - je svjetlo emitirano direktno iz rasvjetnog tijela, reflektora,

reflektivnog ogledala reflektora, refrakcijsku ili difuzijsku leu rasvjetnog tijela.

Usmjereno rasvjetno tijelo - je bilo koje rasvjetno tijelo koje ima ogledalo ili
refrakcijsku leu koja usmjeruje svjetlo tono u jednom smjeru kao usku zraku svjetla.

Potpuno zasjenjeno rasvjetno tijelo - je ono rasvjetno tijelo za koje je fotometrijski

utvreno da ne emitira svjetlost pod veim kutem od horizotalne ravnine.

Bljetavilo - je svjetlost emitirana iz rasvjetnog tijela koja je tolikog intenziteta da

smanjuje normalnu vidljivost ili uzrokuje trenutno zaslijepljenje.

Indirektno svjetlo - direktno svjetlo koje se reflektira ili odbija od drugih povrina.

Ometanje posjeda svjetlou - jest kada svjetlost nekog rasvjetnog tijela prelazi granicu
prostora (posjeda) na kojem je postavljeno.

3
Svjetlosno zagaenje Branimir Bozi

Posljedice

Neto na prvi pogled beznaajno kao to ja zalutala zraka svjetla moe stvoriti
mnogo problema. Neka od podruja na koje svjetlosno zagaenje najvie utjee su
ekologija, astronomija, javna sigurnost, sigurnost u prometu, energetika itd.

Astronomi amateri zbog sve vee svjetline neba, pogotovo u gradovima, sve tee nalaze
pogodan prostor za za uspjeno promatranje neba. Mnoge ivotinje kao to su ptice selice
ili morske kornjae orjentiraju se pomou zvijezda ili mjeseca. Loe rijeena rasvjeta
smeta i u prometu. Dio svjetlosti zasljepljuje vozae direktno, a odbljesci sa mokre ceste i
indirektno Uz sve te probleme, rasvjetna tijela koja svjetlost nepotrebno isijavaju u
okolinu time rasipaju energiju.To dovodi do apsurda davlasnici takvih tijela u stvari troe
novac da bi zagadili vlastiti okoli.

Nona slika Zamlje iz svemira

4
Svjetlosno zagaenje Branimir Bozi

Posljedice u ekologiji

Nestankom noi, preduvjet za opstanak nonih ivotinja nestaje, njihova se

ivotna sredina mijenja, one se ne uspijevaju prilagoditi i nestaju. Zahvaljujui
svjetlosnom zagaenju dolo je i do poremeaja u prirodnom ciklusu dana i noi.
Poremeen je jedan od temeljnih faktora ivljenja u prirodi (ciklus rada/hranjenja i
odmora/spavanja), pa tako npr. neke none ivotinje vie nemaju dovoljno vremena za
hranjenje, drugima pak odmor ne traje dovoljno dugo, trei su dezorijentirani u prostoru i
vremenu. Sline se stvari dogaaju i biljkama. Noi su nestale, dan je postao neizdrivo
predugaak. Rezultat toga je umiranje ivotinjskih i biljnih populacija, sve do potpunog
nestanka.

Ptice selice stradale u jednoj noi zbog

dezorjentacije usljed svjetlosnog oneienja

Ptice se ne gnijezde u osvjetljenim podrujima, selice gube orjentaciju bez

zvjezdanog neba. Jarka svjetla ih zasljepljuju te se mnoge sudaraju s raznim
graevinama. Godinje vie ptica strada zbog svjetlosnog zagaenja nego zbog ostalih
ekolokih katastrofa. Zbog hormonskih poremeaja gnijeze se prerano ili u jesen. Nekim
pticama nestanak noi godi, pa imamo eksplozije broja vrabaca, voraka, vrana, galebova

Mlade morske se kornjae pravac mora nalaze prema odbljesku mjeseca s povrine mora.
Ako se u blizini nalazi javna rasvjeta, kreu prema njoj i zavrsavaju pod kotaima ili kao
plijen grabeljivaca. Kako je reprodukcijski ciklus nekih riba vezan uz obalu i utjecaj
Mjeseca, umjetna "mjeseina" koju mi stvaramo osvjetljavanjem pliaka, smanjujemo
ribi broj mrijestilita, a ribarima se oduzima mogunost opstanka. Svjetlo privlai kukce,
tako da mnogi stradavaju u blizini rasvjetnih tijelima, to dovodi do pranjenja susjednih
eko sustava. Istraivanja pokazuju da umjetna rasvjeta utjee i na ljude - dolazi do

5
Svjetlosno zagaenje Branimir Bozi

poremeaja sna, ivotnog ritma te hormonalnih poremeaja koji mogu uzrokovati razna
oboljenja.

Posljedice u prometu

Loe rijeena rasvjeta smeta i u prometu. Iako u naem "Zakonu o sigurnosti

prometa" ve petnaest godina stoji da rasvjeta uz prometnice mora biti zasjenjena (eng.
"cut off"), stvarnost je drugaija. Svjetlost se nepotrebno rasipa u nebo. Dio svjetlosti
zasljepljuje vozae direktno, a odbljesci sa mokre ceste i indirektno. Nagli prijelazu sa
osvijetljnog u neosvjetljeno podruje rezultira privremenim oslabljenim vidom to moe
dovesti do nesree. Veliko bljetavilo takoer izaziva umor kod vozaa, to isto moe
uzrokovati nesreu.

Primjer bljetave i zasljepljujue uline

rasvjete

6
Svjetlosno zagaenje Branimir Bozi

Posljedice za javnu sigurnost

Umjetna svjetla posvuda osvjetljuju ulice, zgrade, dvorita i parkiralita stvarajui

od noi dan. Moglo bi se pomisliti da su nai gradovi i kue vrlo sigurni jer su dobro
osvjetljeni. Meutim, bljetava svjetla mogu dati laan osjeaj sigurnosti. Statistike
pokazuju da loe podeeno (prejako) osvjetljenje poveava kriminal, a ne smanjuje kako
mnogi misle. Kao prvo, gledajui iz daljine trebalo bi se vidjeti samo osvijetljeno
podruje, a ne i sama arulja koja osvjetljava (i zasljepljuje).

Dobro postavljenim svjetlom se vide obasjani objekti, a ne bljesak arulje. Bez

bljeska se oko bolje privikne na mrak tako da se jednako kvalitetno osvjetljenje moe
postii sa slabijom aruljom. Konkretno, nezasjenjena rasvjeta stvara veliki kontrast -

7
Svjetlosno zagaenje Branimir Bozi

prejako osvjetli jedno podruje i pritom stvara tamne sjene drugdje u kojima se
nepozvana osoba lako moe sakriti.

Posljedice u astronomiji

Astronomi zbog velike svjetline neba vie ne mogu vriti promatranja i

istarivanja.U potrazi za mjestom s dobrim uvjetima za promatranje neba naputaju
gradove.Zvjezdarnice rade u sve teim uvjetima. Nekada je bilo dovoljno napraviti
zvjezdarnicu daleko od grada. Danas to vie nije dovoljno. Gradska svjetla se vide iz
velikih udaljenosti i unitavaju nono nebo. Svi mogu vidjeti efekt zvan "skyglow" -
oblaci iznad vas svjetle bijelom ili naranastom bojom. Osvjetljeni oblaci i sami postaju
izvori svjetla. Svjetlost se odbija od malih estica na nebu, ak i kada nema oblaka. Zbog
toga se zvjezdarnice moraju graditi u udaljenim pustinjama ili na vrhovima planina.

Zvijee Strijelca kakvo se moe

vidjeti po tamnoj noi

Zvijee Strijelca uz prisutnost

svjetlosnog zagaenja

8
Svjetlosno zagaenje Branimir Bozi

I samo jedno neekoloko svjetlo u blizini onemoguuje astronomska promatranja.

To znai da se moe vidjeti manje zvjezda, galaksija i maglica. U uvjetima svjetlosnog
zagaenja mogu se vidjeti samo najsjajniji objekti ak i uz pomo teleskopa.

9
Svjetlosno zagaenje Branimir Bozi

Posljedice za ljudsko zdravlje

U novije vrijeme sve e vie panje poklanja utjecaju svjetlosnog zagaenja na
ljudsko zdravlje. Istraivanja pokazuju da umjetna rasvjeta utjee i na ljude -
dolazi do poremeaja sna, ivotnog ritma te hormonalnih poremeaja koji
mogu uzrokovati razna oboljenja, kao to je na primjer rak. Studije pokazuju
da ene koje su po noi izloene svjetlu imaju vie anse da obole od raka
dojke. Taj efekt je povezan je s hormonom koji se zove melatonin koji
mozak proizvodi nou dok spavamo. Kada soba u kojoj se spava nije
zamraena proizvodnja melatonina je manja to moe poveati rizik od
oboljevanja od raka dojke.
Isto tako svjetlosno zagaenje ometa miran san. Bljetavilo koje nastaje od
prevelikog svjetlosnog zagaenja moe tetiti vidu, isto tako kao to buka
teti sluhu. Svjetlosno zagaenje smanjuje i otpornosti (imunost) naeg
tijela.
To su tek neke od dosad primjeenih posljedica na ljude.Iako je to jo novo
podruje, dosad provedena istraivanja definitivno pokazuju da svjetlosno
zagaenje ostavlja negativne posljedice na zdravlje ovjeka .

10
Svjetlosno zagaenje Branimir Bozi

Kako sprijeiti svjetlosno zagaenje

Ako se pridravamo nekih osnovnih pravila, svjetlosno zagaenje lako je sprijeiti.

1.Ne koristiti svjetlo ako nije potrebno. Najbolji nain da se sprijei svjetlosno
zagaenje je da se umjetno svjetlo uope ne koristi. Prije paljenja svjetla ili ugradnje
novog svjetlosnog tijela treba razmisliti da li je ono uistinu potrebno. Ako mu se dopusti
ljudsko oko se moe dobro prilagoditi na mrak, pa umjetno svjetlo moda nije ni
potrebno. Neka svijetla su korisna samo u odreenim situacijama. Na primjer, netko bi
moda elio ugraditi vanjsko svjetlo da moe ulaziti u kuu po noi ili da vidi mogueg
provalnika. Takva svjetla dobri su kandidati da se koriste sa detektorima pokreta.

2.Prilagodite rasvjetno tijelo konkretnoj zadai zbog koje je postavljeno.

Svako tijelo bi trebalo imati tono odreenu zadau, inae ne bi ga trebalo ni postavljati.
Svrha svakog rasvjetnog tijela treba odreivati koji se dizajn koristi. Da bi svjetlo sluilo
svrsi treba biti usmjereno direktno i samo prema tlu ili povrini koju treba osvjetliti. Ne
smije se dopustiti ometanje tueg posjeda svjetlosu.

3.Koristite ekoloka rasvjetna tijela. Samo potpuno zasjenjena (eng. "full

cutoff") rasvjetna tijela ne dozvoljavaju rasipanje svjetla u okoli. Kod upotrebe
drugaijih rasvjetnih tijela svjetlost pada i izvan podruja koje elimo osvjetliti i time
stvara svjetlosno zagaenje.

11
Svjetlosno zagaenje Branimir Bozi

Primjeri dobro i loe postavljene rasvjete

Potpuno zasjenjeno ("Full Cutoff") rasvjetno tijelo - jest ono rasvjetno tijelo
koje ne emitira svjetlost iznad horizontalne ravnine.
Ovo je primjer dobro postavljenog potpuno zasijenjenog rasvjetnog tjela. Ravno staklo
eliminira ili minimizira bljetavilo i emisiju svjetlosti iznad horizontale.

Loi primjeri

I rasvjetno tijelo koje je u prethodnom primjeru pokazano kao dobro, moe postati
loe ukoliko je loe postavljeno tako da emitira svjetlost iznad horizontale.

12
Svjetlosno zagaenje Branimir Bozi

Rasvjetna tijela sa izboenim stklom ili lampom (aruljom), kako god da se

postave svjetle iznad horizontale.

13