Professional Documents
Culture Documents
Preventivne Zastitne Mjere U Procesu Proizvodnje Sadnog Materijala U Rasadnicima
Preventivne Zastitne Mjere U Procesu Proizvodnje Sadnog Materijala U Rasadnicima
UMARSKI FAKULTET
SEMINARSKI RAD
1. UVOD ..................................................................................................................................... 3
2. UMSKI RASADNICI ......................................................................................................... 4
3. TETNI FAKTORI I OSNOVNE MJERE ZATITE ............................................................................ 5
4. PREVENTIVNE ZATITNE MJERE U RASADNICIMA .................................................................... 7
4.1 Priprema supstrata za sjetvu............................................................................................... 7
4.2 Sterilizacija supstrata (tla) ................................................................................................... 8
4.2 Dezinfekcija tla .................................................................................................................... 9
4.3 ubrenje.............................................................................................................................. 9
4.4 Malovanje ........................................................................................................................ 10
4.5 Plodored ............................................................................................................................ 11
4.6 Dezinfekcija sjemena......................................................................................................... 11
4.7 Priprema sjemena za sjetvu .............................................................................................. 12
4.8 Preventivna zatita od korova u rasadnicima .................................................................. 13
4.8.1 Zatita sjemenita ...................................................................................................... 14
4.8.2 Zatita u pikiritu ........................................................................................................ 15
5. ZAKLJUAK .............................................................................................................................. 16
Literatura..................................................................................................................................... 17
SAETAK
U ovom seminarskom radu bit e govora o preventivnim zatitnim mjerama u umskim rasadnicima,
mjerama borbe protiv abiotikih i biotikih faktora, te ostalim tetnicima u istim, kao to su gljive, korovi
i sl. Pripremi samog zemljita i sjemena prije sadnje te naknadnoj zatiti protiv korova u rasadnicima.
1. UVOD
Pri podizanju rasadnika potrebno je izvriti zatitne mjere, kako bismo sprijeili tetan
uticaj negativnih biotskih i abiotskih faktora. Pod tetnim biotskim faktorima
podrazumijevamo napade tetnih insekata, gljiva, bakterija i sl. tetni abiotski faktrori
se ogledaju kao tetni edafski faktori i tetni klimatski faktori. tetni edafski faktori
mogu biti loa hemijsko fizika svojstva tla na kojima se podie rasadnik i
nepogodnosti uzrokovane mehanikim silama vjetra, vode i sile tee na nagnutim
terenima. tetni klimatski faktori (atmosferske sile: sunce, vjetar, kia, snijeg i sl) mogu
na mlade biljice djelovato tetno i to neposredno (mehaniki) kao tete od vjetra i
snijega, tete od mraza i vruine i posredno uzrokujui lo rast mladih biljica.
Te mjere mogu biti preventivne i represivne zatitne mjere. Pod preventivnim mjerama
se podrazumijeva sprjeavanje nastanka tete, bez obzira da li se radi o tetnim
abiotskim ili biotskim faktorima. Zadatak im je da uzronik tete bude uniten ili
onemoguen prije nego to nastane. Represivne mjere primjenjuju se nakon pojave
tetnika ili bolesti.
Neke od preventivnih mjera koje smo duni potovati pri svakoj rasadniarskoj
proizvodnji :
- Administrativne mjere koje sadre niz zakonskih akata nae zemlje i drugih
drava, naroito lanica Evropske Unije.
- Izbor lokaliteta jedna od osnovnih mjera pri podizanju svakog rasadnika.
Stanini uvjeti moraju odgovarati biljnim vrstama u rasadnicima, u suprotnom
treba ih obezbijediti prema potrebama biljke. Tu spadaju razni zahtjevi ovisno
od biljne vrste koja se uzgaja u rasadnicima (mrazite, voda , svjetlo,
temperature, vjetar, kao i zahtjevi za mineralima koji se nalaze u tlo). Isto tako
treba voditi rauna o moguim napadima tetnih insekata, gljiva, pojavi korova i
sl.
- Fizike mjere podrazumijevaju dezinfekciju supstrata, uglavnom u staklenicima
i plastenicima, pregrijanom vodenom parom u cilju unitavanja tetnih
organizama u tlu.
- Bioloke mjere mogu biti preventivne i represivne, a koriste upotrebu drugih
organizama u borbi protiv patogena i etnika.
- Hemijske mjere podrazumijevaju primjenu hemijskih sredstava u borbi protiv
tetnika, a rezultiraju brzim i efikasnim razultatima.
- Integralane mjere predstavljaju skup svih mjera u zatiti biljaka, u obzir se
uzimaju sve ekonomske, socijalne, ekoloke i druge posljedice pojave teta,
naroito tok ulanavanja tetnih agensa.
4. PREVENTIVNE ZATITNE MJERE U RASADNICIMA
Glavni im je cilj otklanjanje uvjeta za zarazu bilo odravanjem vitalnosti biljaka bilo
sprijeavanjem zaraze hemijskim sredstvima. Represivne mjere su terapijske, tj.
primjenjuju se nakon to je patogen biljku zarazio. One su u mnogo sluajeva ujedno i
preventivne, jer istovremeno biljku lijee i sprijeavaju nove zaraze.
4.3 ubrenje
4.4 Malovanje
Malovanje pored ostalog, ima znaajnu ulogu u suzbijanju i razvijanju korova, jer
materijal kojim se pokriva sjetvena povrina (slama, pljeva, sijeno, kompost, stajnjak, te
od vjetakih materijala, specijalni papiri, plastine folije ili neka hemijska sredstva a
kojim se prska sjetvena povrina koja stvara tanak i porozan film) onemoguuju u
znatnoj mjeri zbog zasjenjivanja, klijanje, nicanje te rast i razvoj korova.
Ukoliko se na odreenom zemljitu (gredici) due vremena uzgaja jedna biljna vrsta ili
vie srodnih (npr. samo etinari) u njemu lako dolazi do poveanja koliine
(akumulacije) tj.nagomilavanja uzronika polijeganja ponika. to je uzronih gljiva vie
to im je jai infekcijski potencijal i vea mogunost ostvarenja zaraza ponika. Opasnost
je jo vea ako su se izdiferencirali specifini patotipovi prema odreenoj biljci
domainu. Da ne dode do akumulacije specifinih patogenih gljiva za odreenu biljnu
vrstu treba se drati plodoreda, tj. naizmjenino sijati razliite vrste, npr. na istoj gredici
jednom sijati liare, a drugi puta etinare. To je iz razloga to patogeni organizam na
drugom (za njega nepovoljnom) domainu ne nalazi povoljne uvjete za svoj rast, pa
dolazi do smanjenja njegove koliine. Isti se uinak postie ako se tlo ostavi na ugaru ili
se na njega posije odredena biljka koja se iskoristi za zeleno gnojivo.
Treba imati na umu da je vrijeme osjetljivosti biljke na napad patogena to krae. Zato
klijanje sjemena, nicanje i razvoj biljke treba biti to bre, tj. u optimalnim uvjetima. Da
bi se to postiglo sjeme treba biti zdravo i visoke energije klijavosti. Ako je energija
klijavosti slaba, tj. ako sjeme klije u dugom periodu produena je fenofaza nicanja, pa je
biljka due vremena osjetljiva na napad patogena. Briga o sjemenu se vodi od vremena
sakupljanja do nicanja biljke. Sjeme treba pravovremeno sakupiti i ispravno uskladititi.
Prilikom sakupljanja treba odvojiti vidljivo oteene i bolesne sjemenke. Unato tome
treba znati da sjeme moe biti zaraeno (to se ne vidi) ve u umi. Zato ga treba
dezinficirati prije unoenja u skladite. Takoer je nuno dezinficirati i skladite,
odnosno posude prije spremanja sjemena. Za dezinfekciju prostorija na raspolaganju su
razliita hemijska sredstva koja se koriste u rasadniarskoj proizvodnji.
Veoma vano je odrediti najpovoljnije vrijeme za sjetvu. Ukoliko je sjetva prerana, kada
su niske temperature, biljke sporo niu i sporo se razvijaju, fizioloki su slabije, a time i
neotpornije. U isto vrijeme obino je dosta padavina to pogoduje razvoju odredenih (ne
svih) patogenih gljiva, pa je polijeganje neizbjeno. Zato je vrlo vano odrediti povoljno
vrijeme sjetve. Za odreivanje toga vremena danas se u velikoj mjeri moemo osloniti
na dugorone meteoroloke prognoze.
Bez obzira da li se radi o krupnom ili sitnom sjemenu (pogotovo etinara, jer su one
najosjetljivije na polijeganje) sjetvu treba obaviti ispravno. Sijati se ne smije preduboko.
Ako je sjemenka duboko u zemlji klica se teko i due probija na povrinu, pa je
osjetljivija na napad patogena.
Nije dobro sijati pregusto, jer gusto iznikle biljke meusobno poveavaju vlagu
(povoljno za gljive), gue se radi ega postaju fizioloki slabije i podlonije napadu
gljiva. Svaki rasadnik treba biti opskrbljen vodom za zalijevanje biljaka. Da se sprijei
nastanak pokorice (pogotovo na tekim tlima) povrinu gredice treba posipati kiselim
tresetom, pijeskom ili piljevinom (bolja je ona koja je odleala godinu dana) ili nekim
drugim biljnim materijalom. Hemijski sastav piljevine nekih biljnih vrsta inhibira rast
gljiva iz roda Fusarium. Gredice se mogu posipati i piljevinom borove sri, jer ona
sadri tvari koje inhibitorno djeluju na micelij vrsta iz roda Fusarium i vrste Pythium
debarianum. Poeljno je da supstrat za posipanje gredica bude bijele boje, jer je u tom
sluaju slabije zagrijavanje povrine, a to ne odgovara patogenima. Gredice se ne smiju
zalijevati prehladnom vodom da biljke ne doive temperaturni ok. Zalijevati treba
iskljuivo ujutro, jer e biljke tijekom dana iskoristiti vodu za svoj razvoj. Ukoliko se
zalijeva naveer u tlu se vlaga due zadrava, a to je povoljno za patogene gljive.
Od jakog sunca biljke se tite sjenilima koja treba ispravno postavljati, ali i uklanjati da
se biljkama regulira svijetlo za njihov normalan razvoj. Istovremeno s klijanjem
posijanog sjemena i nicanjem biljaka niu i korovske vrste. Prisustvo korova na
gredicama, ak kad su sasvim mali, odnosno u poetku nicanja znaajno utjee na
polijeganje ponika, slino kao u sluaju guste sjetve. to su vei to su biljke ugroenije.
Zato ih treba upati u ranoj fazi razvoja. upanjem korova u ranoj fazi razvoja biljaka
oteuje se korijen ponika. Plijevljenjem korova takoer se iupaju mnoge biljke koje
se uzgajaju, pa i to treba uzeti u obzir. Iupane korovske biljke ne smiju se ostavljati na
gredicama, jer one na svojim korijeniima mogu nositi patogene gljive. U kasnijoj fazi
razvoja slijedi unitavanje korova okopavanjem, a u specifinim sluajevima mogu se
primjeniti i hemijske mjere suzbijanja. Korovi su najskuplja mjera zatite biljaka u
rasadnicima i bez njihova unitavanja biljke je nemogue uzgojiti.