http://www.agrosan.hr/fum2/fum2.

html

FUMIGACIJA ITA
FUMIGACIJA U SILOSIMA

ito, a osobito penica koja se ubire u najtoplijem dobu godine podlona je brzoj infestaciji skladinim
tetnicima, ponajprije zaostalim tetnicima u samim skladinim prostorima, a puno rjee zaraza bude donesena
s polja, odnosno u transportnim sredstvima. Fumigacija zaraenog ita mnogo je uspjenija kada se provodi
prije nego to je na itu nastala teta u vidu, upljih zrna, poveane vlanosti i temperature kao produkata
metabolizma skladinih tetnika, dakle kad je zaraza jo slaba.

Kod nas je radi fumigacije u silosu potrebno ito prebacivati (elevirati) iz jedne siloelije u drugu, a prethodno
ispranjenu i oienu. Pritom se fumigant ubacuje u struju ita na silosnom transporteru. Donedavno to se
inilo runo (i danas ima takvih sluajeva), meutim radi bolje distribucije preparata upotrebljava se
automatski dozator koji u tono odreenim vremenskim razmacima ubacuje preparat fosfina u ito u
transporteru. Pritom dozator treba postaviti maksimalno daleko od mjesta ulaska ita u siloeliju radi mijeanja
sa itom i pravilnije distribucije preparata u zrnenoj masi.

O dobroj hermetinosti naravno i ovdje treba voditi rauna radi osobne zatite, zatite uposlenika u silosu, te o
elektronskim ureajima. Obino su silosi najvie graevine u nekom kraju na koje su postavljeni razni
odailjai sa elektronskom opremom kojoj fosforovodik moe ozbiljno nakoditi, o emu takoer treba voditi
rauna.

U svijetu se ve nekoliko desetljea za fumigaciju ita primjenjuje (fosforovodik) u silosima koji zadovoljavaju
preduvjete (osobito hermetinost) na nain da ito nije potrebno premjetati iz jedne u drugu siloeliju. Takav
se postupak naziva ''J-system''. O isplativosti ovog postupka govori injenica o utedi energije, smanjenju
habanja unutarnjeg silosnog postrojenja, utedi na radnim satima uposlenika, smanjenju loma...

Naravno da se i prilikom fumigacije u silosu treba prvenstveno voditi rauna o hermetinosti prostora. Propusti
neminovno dovode do neuspjeha, a dalje gledajui i do rezistencije insekata. To tim prije jer je veina siloelija
spojena sustavom cijevi na aktivnu ventilaciju, odnosno aspiraciju praine. Prije tridesetak godina totalni
mortalitet skladinih insekata postizao se dozom od 1 g fosforovodika na tonu, a danas sve ee ni maksimalno
doputena doza od 6 g nije dovoljna za potpunu smrtnost pojedinih skladinih tetnika. Dakako, tome ima jo
puno razloga (neujednaen ili nesiguran protok ita na transporteru, ito sa poveanim sadrajem vlage,
neoiena siloelija u kojoj se fumigira ito, esti prekidi tijekom fumigiranja ili prekasno fumigiranje u
odnosu na stanje zaraze u itu i posljedica toga, pogreke izvritelja u pogledu nedovoljnog nadziranja
doziranja i dr.).

Najei primarni tetnici uskladitene penice u silosima su:

riin iak (Sitophilus oryzae (L.) ili stariji lat. naziv Calandra oryzae (L.)),
itni iak (Sitophilus (Calandra) granarius L.)
itni kukuljiar (Rhizopertha dominica (F.))

Primarni tetnici su oni koji mogu otetiti zdravo zrno i u njemu se razmnoavati.
Najei sekundarni tetnici-oni koji ne mogu otetiti zdravo zrno, ali ga svojim metabolizmom mogu
upropastiti ili dovesti zrnenu masu do povoljnih uvjeta za razmnoavanje primarnih tetnika, su:

kestenjasti branar (Tribolium castaneum (Herbst)),

rastocrveni branar (Cryptolestes (Laemophloeus) ferrugineus (Steph.)),
surinamski branar (Oryzaephilus surinamensis L.) uglavnom u istonoj Slavoniji
grinje (Acarinae), uzronik alergije
prane ui (Psocoptera), pokazatelj loe higijene

Fumigacija ita samo je dio integralne zatite. Provoenje higijenskih mjera poput mehanikog ienja
skladinih prostora, hlaenja ita, bilo granifrigorom, bilo eleviranjem tijekom hladnijih dana, brige o istoi
unutarnjeg transportnog postrojenja silosa tj. od usipnog koa, vodoravnih (redlera) i vertikalnih (elevatora)
transportera do ulaska u siloeliju, uklanjanje primjesa iz ita i smanjenja sadraja lomljenog zrnja, dezinsekcije
skladinih prostora i transportnog postrojenja prije uskladitenja. Tijekom duljeg skladitenja potrebno je ito
povremeno preelevirati, te voditi rauna o temperaturi biljeei redovito (najmanje jednom tjedno) njene
vrijednosti. Podaci o kretanju temperaturnih vrijednosti mogu biti dobar pokazatelj eventualne prisutnosti
skladinih tetnika i brzine njihova razmnoavanja i pojave veih arita.
Fumigacijom se ne mogu suzbiti plijeni, kao ni prisutnost bakterija. Pojava plijesni je znaajnija u zrnju sa
veim sadrajem vlage (temperatura je uglavnom nebitna), a razvoj bakterija je uvjetovan i povienom
temperaturom i vlagom.
ito u silosima je zasebni ekosustav o kojem treba permanentno voditi brigu, a ne prepustiti ga stihiji.
Uvreano ito, prvenstveno namjenjeno sjetvi (sjeme), ali i ito u podnim skladitima osim spomenutim
tetnicima najee je napadnuto i

bakrenastim moljcem (Plodia interpunctella Hbn.)

itnim moljcem (Sitotroga cerealella Oliv.).

Naravno puno je jo tetnika koje nalazimo po skladitima ita, no oni nisu od ekonomske ili zdravstvene
vanosti obzirom na njihovu zastupljenost.
FUMIGACIJA ITA U RAZLIITIM TIPOVIMA
SKLADITA

Rasuto ito u skladitu gdje ga nije mogue prebacivati i ukoliko visina sloja ne prelazi 2,5 3 m mogue je
fumigirati jedino sondiranjem. Sonda je obino izraena od aluminijske cijevi, dovoljno iroka da tablete ili
kuglice mogu slobodno prolaziti kroz nju. Opskrbljena je i brojaem kako bi tonost doziranja bila vea, a
djelatnik ne treba rukom dirati preparat. Sondom se na svaki metar razmaka ubacuju tablete preparata
aluminijeva ili magnezijeva fosfida u nekoliko nivoa. To je izuzetno mukotrpan posao, posebno ako se radi o
velikim povrinama. Cijeli postupak treba zavriti za manje od sat vremena kako aplikatori ne bi morali raditi
pod maskom. U praksi ito se fumigiralo gotovo uvijek kad je zaraza toliko napredovala da se ito ''ugrudalo'' te
je za utiskivanje i izvlaenje sonde bilo potrebno po dvoje ljudi. Bolji uinak postizao se ukoliko bi se ito
nakon sondiranja prekrilo folijom, a njeni rubovi utisnuli uz stjenku skladita u ito.

Ukoliko je sloj ita vii od spomenute visine ili nije poravnat, uspjeh fumigacije redovito je problematian.

U nekim skladitima, npr. duhana postoji sustav ventilacijskih cijevi za kondicioniranje zraka. Takva oprema
moe se hermetizirati ili na zidu gdje izlaze cijevi iz skladinog prostora ili svaki otvor na cijevima u skladitu.

FUMIGACIJA MLINA

Kao i za svaku drugu fumigaciju tako i u ovom sluaju potrebno je osigurati maksimalno dobru hermetinost.
Za razliku od skladinih prostora, fumigacija mlina je sloeniji zahvat i zahtjeva dobro poznavanje objekta i
tehnolokog procesa u njemu. Obzirom na velik broj prozora, vrata, ventilacijskih i drugih cijevi, elektrinih
kablova, prikljuaka za vodu i odvodnju vode, povrnost tijekom hermetizacije ima za posljedicu (ako zbrojimo
sve propuste) ogromni otvor. Ukoliko je vrijeme tijekom ekspozicije vjetrovito gubitak fumiganta u pravilu e
biti prevelik da bi fumigacija uspjela.
Vrlo je vano poznavati mjesta u mlinu gdje se tetnici zadravaju i razmnoavaju, poevi od kuita valjaka,
transportnog postrojenje, filter, elija za brano, vage, skladita brana itd. Osim toga vano je zahtijevati da
mlin bude oien, osobito elije za brano, glave elevatora, vage, pueviPrologodinje (ili ak starije)
papire koritene za hermetizaciju treba ukloniti, a prije nanoenja ljepila i novog papira dobro je poprskati
emulzijom insekticida prozore i ostale povrine. Obino ispod starih papira i u fugama prozora i vrata
preivljavaju skladini tetnici, kojima nakon provjetravanja nije teko vrlo brzo ponovo nastaniti podobna
mjesta u mlinu. Ve prilikom hermetizacije treba misliti na provjetravanje, na primjer oznaiti prozore koji se
daju otvoriti, pripremiti ventilator i slino. Nikako se ne dovoditi u situaciju da treba ulaziti u mlin dok je
koncentracija fumiganta visoka prije svega radi zatite vlastitog zdravlja.

Posljednjih petnaestak godina za fumigaciju mlinova koristi se gotovo iskljuivo fosfin u svim formulacijama.
Najelegantnija primjena fosfina je u obliku pojedinanih ili vezanih ploa, meutim ni primjena peleta nije loe
rjeenje. Najloiji izbor su tablete zbog njihova pakovanja. Vrlo je vano izolirati elektronske ureaje, pa ak i
elektromotore kako ne bi dolo do korozije i oteenja. Nikako ne zaboraviti pogasiti svjetla ili jo bolje
iskljuiti glavnu sklopku.