svaka metoda ima dvostrano znaenje, tj. odnosi se na nain rada nastavnika i uenika 1. metoda demonstracije pokazivanje u nastavi svega onoga to je mogue perceptivno doivjeti statini predmeti (slike, modeli, shemetski crtei), dinamike prirodne pojave (izvorna stvarnost, eksperimenti), aktivnosti (npr. nastavnik pokazuje kako napisati program u Pascalu) 2. metoda praktinih radova izvoenje praktinog rada npr. na raunalu 3. metoda crtanja i ilustrativnih radova pojedini dijelovi nastavnih sadraja izraavaju se crteom primjer: crtanje blok dijagrama, crtanje storyboarda, crtanje u nekom od grafikih programa na raunalu 4. metoda pisanja i pismenih radova nastavnik pie po ploi, garfofolijama, izrauje Web stranice, izrauje pisane pripreme za nastavu uenik prepisuje, radi biljeke s predavanja, izrauje samostalne radove (rjeava zadatke, izrauje seminare, Web stranice) 5. metoda itanja i rada na tekstu rad s udbenikom i ostalim tiskanim materijalom, rad s digitalnim udbenicima i ostalim tekstualnim sadrajima na raunalima 6. metoda razgovora dijalog izmeu nastavnika i uenika i izmeu uenika pitanja i odgovori 7. metoda usmenog izlaganja uenici i nastavnici verbalno izlau neke dijelove nastavnog sadraja pripovijedanje, opisivanje, obrazloenje, objanjenje, rasuivanje
Podjela metoda (Gugi)
1. Usmene metode 1.1. Metoda usmenog izlaganja 1.2. Metoda razgovora 2. Dokumentacijske metode 3. Demonstracijske metode 4. Laboratorijske metode 5. Operacijske metode
Metode u nastavi informatike (Seri)
1. Metoda usmenog izlaganja nastavnik izlae, uenik slua cijelokupni sat informatike ne smije se svesti samo na ovu metodu 2. Metoda razgovora zajedniki rad uitelja i uenika koji se odvija u obliku pitanja i odgovora potiu se misaone aktivnosti uenika i zahtjeva se njihova potpuna panja za informatiku karakteristian brz razvoj spoznaja, pa esto moe doi do sluajeva da uenik postavlja pitanja na koja nastavnik ne zna odgovor 3. Metoda demonstracije temelji se na pokazivanju i promatranju u nastavi informatike primjerena kod obrade gotovih informatikih proizvoda pokazuje se na primjeru uz pomo projektora prikljuenog na raunalo 4. Metoda samostalnih vjebi uenik samostalno izvodi postavljeni zadatak, na pr. na raunalu uenik sam u slobodno vrijeme ostvaruje neki rad (seminar) koji nastavnik pregledava te ga usmjerava u daljnjem radu visoka kvaliteta radova velik trud nastavnika esto se radi o sadrajima koji su iri nego nastavno gradivo pogodno za vie razrede O i srednju kolu 5. Metoda rada s tekstom samostalan rad uenika s literaturom u informatici su materijali prijevodi svjetskih izdanja (engleskih) s nazivima koji su obino rijei iz engleskog jezika NASTAVNA NAELA osnovna pravila i zakonitosti kojima se rukovodi nastavnik u nastavnom radu da bi uspjeno ostvario njegove zadatke 1. Naelo zornosti i apstraktnosti zornost osigurava usvajanje injenica, apstraktnost usvajanje generalizacija uenicima treba osigurati postupan prijelaz od konkretnog ka apstraktnom 2. Naelo aktivnosti i razvoja znanje i sposobnosti stjeu se vlastitom aktivnou to vodi do razvoja linosti uspjeh uenika u nastavi proporcionalan je udjelu vlastite aktivnosti 3. Naelo sistematinosti i postupnosti sistematinost: obraivanje nastavnih sadraja u odreenom logikom pregledu, s izdvojenim uporitima oko kojih se koncentriraju ostali sadrajni elementi postupnost: od lakeg ka teem, od jednostavnog k sloenom, od blieg k nepoznatom, od konkretnog k apstraktnom 4. Naelo diferencijacije i integracije analiza i ralanjivanje nastavnih sadraja, no i njihovo sintetiziranje i povezivanje 5. Naelo primjerenosti i napora nastava po sadraju i nainu rada ne bi smjela biti ni preteka ni prelagana 6. Naelo individualizacije i socijalizacije potuju se individualne karakteristike uenika to se najlake provodi individualnim radom uenika razvoj interpersonalnih odnosa meu uenicima u razredu 7. Naelo racionalizacije i ekonominosti postii najvei mogui uinak sa to manjim utrokom vremena, sredstava i snaga 8. Naelo historinosti i suvremenosti
Naela od posebnog znaaja za nastavu informatike (Seri)
1. Naelo postupnosti gradivo se izlae postupno u jednoj godini i slojevito gledajui sve godine u presjeku u svakoj sljedeoj godini se ponavlja poznato i na to dodaje novo znanje 2. Naelo primjerenosti svi zadaci za programiranje moraju biti iz ueniku poznatih podruja suradnja s predavaima ostalih predmeta kako bi se zadali primjereni zadaci 3. Naelo zornosti raunalom se demonstrira ono to se predaje sve to se moe pokazati praktino ili nacrtati ima veu vrijednost od usmenog prepriavanja uloga multimedije 4. Naelo individualizacije svaki uenik radi samostalno i napreduje svojim tempom