ZATITA NA RADU

Cjeline:
1. uloga i znaenje zatite na radu i normativno ureivanje
2. mehaniki izvori opasnosti
3. radni prostor i okolina, opasnosti od padova i radovi na visini
4. opasnosti od elektrine struje
5. opasnosti od tetnih i otrovnih tvari
6. opasnosti od buke i vibracija
7. opasnosti od tetnih zraenja
8. opasnosti od nepovoljnih klimatskih uvjeta
9. opasnosti od poara i eksplozija
10. osobna zatitna sredstva
11. prva pomo na radnom mjestu
12. radni ivotni ovjekov okoli

Svako pitanje donosi jedan bod. Za prolazak je potrebno skupiti minimalno 50% moguih
bodova iz svake cjeline. Ukoliko iz jedne cjeline kandidat ne sakupi dovoljan broj bodova,
smatra se da nije poloio ispit i morat e ponoviti polaganje.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Zatita na radu ima zadau smanjenje broja nezgoda, profesionalnih bolesti i
materijalnih gubitaka nastalih zbog zastoja u radu. Smanjenje broja nezgoda na radu i ozljeda,
te profesionalnih bolesti doprinosi veoj produktivnosti.
Procjena opasnosti je postupak kojim se utvruje razina rizika na radnom mjestu od
ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti te poremeaja u procesu rada koji bi mogli izazvati
tetne posljedice za sigurnost i zdravlje zaposlenika.
Nezgoda na radu je neeljeni i nepredvieni dogaaj koji za posljedicu moe imati
ozljedu ili materijalni gubitak.
Profesionalne bolesti nastaju kao posljedica rada u loim mikroklimatskim radnim
uvjetima, dugotrajne izloenosti i djelovanju tetnih tvari ili zbog nefiziolokih uvjeta rada.
Strunjak za zatitu na radu provodi nadzor nad provoenjem mjera zatite na radu.
U sluaju nezgode na radu zaposlenik mora odmah obavijestiti neposrednog
rukovoditelja.
Svi rukovodei i izvrni zaposlenici koji samostalno obavljaju radne zadae moraju se
osposobiti za rad na siguran nain.
Izvori opasnosti dijele se na: mehanike izvore opasnosti, opasnosti od padova i radova
na visini, tjelesni napori i neprirodan poloaj tijela, opasnosti od elektrinog udara, od tetnih i
otrovnih tvari, od buke i vibracije, od tetnih zraenja, od poara i eksplozija, od nepovoljnih
klimatskih uvjeta.
Mehaniim izvorima opasnosti smatraju se oni izvori koji uzrokuju mehanike ozljede. To
su udarci, prignjeenja, posjekotine i slino. Ove ozljede se javljaju pri rukovanju otrim i iljatim
predmetima, rotirajuim predmetima, rotirajuim predmetima, na mjestima ukljetenja, u blizini
predmeta koji se gibaju pravocrtno i slino. Opasnost predstavljaju i dijelovi stroja ili predmeti
koji mogu odletjeti iz stroja. Za zatitu od mehanikih ozljeda koriste se mehanike naprave.
Kako bi se zatitili od ozljeda, runi alat i pribor s otrim i iljastim dijelovima nije
dozvoljeno nositi u depovima radne odjee . Najei uzrok nezgoda na radu runim alatom je
neispravan alat. Upotreba alata u pogrene svrhe takoer moe biti uzrok nezgode. Npr.
koritenje klijeta umjesto ekia, ili vaenje avlova klijetima.
 Takoer moe doi do ozljede prilikom nepravilnog rada sjekaem, ukoliko rukom
zaklanjamo pogled. Ispravan nain bi bio prikazan na slici B.

Kod nepravilne upotrebe runog alaza (npr. odvijaa), moe doi do ozljede (npr.
koritenje odvijaa iz ruke). Pravilno je koristiti odvija kao na slici B, ime u sluaju poskliznua
sprijeavamo ubodnu ranu na ruci.

Svi alati s otircama ili otrim reznim plohama moraju se uvijek, kada se ne koriste,
odloiti u posebne kutije, torbe, torbice i slino. Alat koji se ne moe popraviti, potrebno je baciti,
te se nikako ne smije dopustiti njegovo ponovno koritenje.
Pri radu s builicom predmet mora biti privren i nije doputeno predmet koji se bui
pridravati jednom rukom. Tijekom rada builicom ili alatima sa krunim gibanjem nije
doputeno nositi rukavice, labavu odjeu, kravatu, al ili narukvice. Kosu je potrebno pokriti
kapom.
Prema pravilima zatite na radu, slobodne povrine koje slue za prolaz ljudi ili vozila
moraju imati odgovarajuu irinu:
- glavni prolazi za ljude moraju biti iroki najmanje 150 cm
- sporedni prolazi moraju biti iroki najmanje 100 cm
- transportni putovi ne smiju biti ui od 180 cm, odnosno moraju biti iri za najmanje 80
cm od transportnog vozila.Sa strane vozila ne smije viriti teret koji se transportira.
Transportni putovi i prostori na kojima se odlae materijal moraju se posebno obiljeiti
uoljivim trakama.
 Pravilno ograivanje stepenica: slika A. Ozljede od pada su tee ako se pada sa vee
visine. Padovi na istoj razini najee nastaju zbog loe konstrukcije ili neodravanja poda. Pod
mora biti ravan i gladak, ali ne klizav. Padovi na istoj razini u neposrednoj su vezi i s padovima
u otvore na podu. Pod otvorima podrazumjevaju se jame, kanali, revizijska okna, otvori za
dizalo, za dizanje i povlaenje tereta i slino.
Rad na visini smatra se radom koji se obavlja na visini veoj od tri metra u odnosu na
okolne povrine. Sva radna mjesta via od 100 cm od tla ili nii podovi, kod kojih postoji
opasnost od pada, moraju biti zatieni posebnom radnom ogradom. Zatitna ograda mora biti
visoka najmanje 100 cm. Na zatitnoj se ogradi mora na donjem rubu postaviti odgovarajua
vodoravna preka visine najmanje 20 cm, kako bi sprijeila pad predmeta s visine na
zaposlenike koji rade ispod zatitne ograde. Za izvoenje radova na visini upotrebljavaju se
ljestve. Postoje stabilne i prijenosne ljestve. Stabilne se najee postavljaju uaz zid, ali i uz
neke strojeve za uspinjanje na platforme. Prijenosne mogu biti jednokrake ili dvokrake.

Pravilno postavljanje jednokrakih ljestvi izvodi se da se ljestve postave uza zid pod
nagibom od 75 stupnjeva. Iznad mora ostati etvrtina ljestvi. Kut se postie kada se ljestve
postave tako da vodoravna udaljenost donjeg kraja ljestava od gornje otke, na koju su
prislonjene ljestve, iznosi oko jedne etvrtine duine ljestava. To je tzv. pravilo 4:1 Pravilan
nagib moe se postii i tako da se prebroje sve preke: 12:4=3. To znai da ljestve na svom
donjem kraju morati biti udaljene od vertikalnog oslonca za duinu koja odgovara razmaku triju
preaka. Kada se silazi s ljestava, mora se licem biti okrenut prema ljestvama.
Polioaj tijela zaposlenika pri radu jedan je od bitnih imbenika koji utjee na koritenje
radne sposobnosti zaposlenika. Za vrijeme svakog rada dolaze do izraaja dvije vrste
naprezanja: ope optereenje krvotoka izazvano naporom organizma da odri toplinsku
ravnoteu i lokalno i akutno optereenje miia, kraljenice i zglobova.
Tjelesni napori dijele se na dinamian napor pri emu je tijelo ili kotano-miina skupina
u kretanju, a napetost miia se stalno mijenja, te na statian tjelesni napor pri emu su
kotano-miine skupine u uestalom stanju trajne napetosti.
 ispravan nain dizanja i prijenosa tereta

Najvea masa tereta koju smiju podizati ene i mlade iznosi 15 kg, a mukarci 25 kg.
Kada dva ili vie zaposlenika na ramenu nose dugaak predmet, moraju se poredati po visini i
to tako da prednji kraj predmeta podignemo u vis, kako nebi zapeli za neku prepreku .
Djelovanje elektrine struje na ovjeka moe izazvati:
- toplinsko djelovanje, pri emu se tijelo zagrijava, osobito na mjestima gdje struja ulazi i
izlazi iz tijela, pa moe doi do opeklina
- mehaniko djelovanje, zbog ega struje velike jakosti razaraju tkiva na mjestima ulaza i
izlaza struje iz tijela
- kemijsko djelovanje koje se iskazuje tako da struja, prolazei krvlju, elektrolistski
rastvara krvnu plazmu
 - bioloko djelovanje, koje se oituje u stezanju miinog tikva, treperenju sranih
klijetki,prestanku disasnja zbog paralize dinih organa, paralizi rada srca
Najvei doputeni napon dodira prema vaeim propisima za izmjeninu struju iznosi
50V (Volti). Elektrina struja djeluje na ovjeka kada je on u zatvorenom strujnom krugu. To se
moe dogoditi:
- kad se dotaknu dva vodia strujnog kruga (sl. 23)
- kad se dotakne vodi pod naponom i zemlja (sl. 24)
- kad se dotakne metalni dio nekog stroja ili postrojenja koji su grekom doli pod napon
(sl. 25)
- kad se dotakne uzemljiva dok njime protjee struja (sl. 26)
- kad se ovjek nae u blizini visokonaponskog postrojenja pa doe do proboja zraka i
do zatvaranja strujnog kruga preko njega u zemlju (sl. 27)
- kad se ovjek nae izmeu dviju toaka na zemljitu meu kojima vlada razlika
potencijala zbog prolaza struje tim zemljitem

Goli zrani vodovi (sl. 27) elektrine struje moraju biti udaljeni od tla najmanje 4m.
Najvei doputeni napon struje za elektrini alat kojim se radi u mokrim prostorima ili na velikim
metalnim plohama iznosi 25V. Osim opasnog napona i jakosti struje, vaan je i put prolaza
struje organizmom.
 Najopasniji su sluajevi prolaza ruka-ruka, ruka-noga i glava-noga. najmanja opasnost
od elektrinog udara je u primjeru C, kada sluajno dotaknemo glavom vod, ali stojimo na
izolacijskoj podlozi. Ako frekvencija izmjenine struje iznosi 50 do 60 hz (herca), ovjek moe
bez posljedica prodnijeti jakost struje od 20mA (mili ampera).

Zatitu od izravnog (direktnog) dodira provodimo na slijedee naine: izoliranjem,

udaljavanjem, ugraivanjem i ograivanjem.
Za zatitu od posrednog (indirektnog) dodira propisi predviaju slijedee zatitne mjere:
automatsko iskljuivanje napona, uporaba ureaja klase II, mali radni i sigurnosni naponi,
elektrino odvajanje i zatitni ureaj diferencijalne struje.
Topljivi uloci elektrinih osiguraa se nikada ne smiju premoivati (kada pregori
osigura ne smije se zamjeniti bakrena ica).
Elektrina troila koja su zatiena zatitnom izolacijom oznaena su znakom
dvostrukog kvadrata.

Za iskljuivanje elektrinog troila iz struje, trebamo ga pravilno primiti. Uhvatiti rukom i

izvui iz utinice smije se na mjestu A.

Povlaenjem na drugim mjestima (B i C) dolazi do naprezanja koji nakon nekog

vremena oteuju kabal, te moe doi do oteenja izolacije i time do strujog udara.
Statiki elekrticitet moe nastati trenjem: izmeu krutih tvari, izmeu krutih tvari i
tekuina, izmeu tekuina i plinova i izmeu estica praine.Opasnost je izbijanje iskre. Osobu
u strujnom krugu nikada ne smijemo hvatati golim rukama.
 Opasne tvari dijelimo na: tvari tetne za zdravlje, upaljive tvari i eksplozivne tvari.
Tvari tetne za zdravlje su tvari ili smjese tvari koje tetno djeluju na zdravlje zaposlenika za
vrijeme dok zaposlenik radi, pa i nakon umirovljenja, a mogu imati i tetnog utjecaja na njegove
potomke. tetne tvari mogu biti plinovi, pare, aerosoli, kiseline i luine, otapala i razrjeivai.
Pri dodiru kiseline s koom polivenu kou valja obrisati i
neutralizirati otopinom sode, a zaim isprati velikom koliinom vode.
Ukoliko posuda s kemikalijom nema propisanu naljepnicu, posudu ne
smijemo otvarati, nego ju moramo vratiti u skladite. Znak kojim se
obiljeava opasnost od nagrizanja izgleda ovako:
Ukoliko je na odreenom mjestu zabranjeno
upotrebaljavati otvoreni plamen, potrebno je
postaviti ovakav znak:

Kiseline i luine izjedaju kou i sluznicu i u dodiru s koom stvaraju

teke opekline, pri emu su opekline prouzroene djelovanje luina
opasnije. Posude u kojima se dre
kiseline i luine moraju biti
neoteene ina svakoj posudi mora biti oznaka s nazivom
tvari i oznakom koncentracije. Prigodom prijenosa i
pretakanja iz jedne posude u drugu potrebno je raditi vrlo
paljivo u skladu s propisanim postupkom. Pri mijeanju
kiseline i vode, uvijek se kiselina ulijeva u vodu uz mijeanje, a
ne obratno, zbog pricanja. Pri prijenosu kiseline uvijek veu posudu nose dvije osobe.
Pri radu s otapalima moramo nositi gumene zatitne rukavice.

Buka je definirana kao svaki nepoeljan zvuk. Veliine koje oznaavaju buku mjere se
instrumentima koje zovemo zvukomjerima ili bukomjerima. Za iskazivanje tih veliina koristimo
jedincu decibel (dB). Da bi se zatitio sluh, odreen je prag ili granica bola kojoj ovjek ne smije
biti izloen niti kratkotrajno. ovjek se titi od buke kad granica iznosi 90 dB. Za zatitu od buke
koriste se uni pokrovi (titnici) ili uni uloci. tetnost buke na ljudski organizam izraava se
zamorom, oteenjem sluha i smanjenjem radne sposobnosti.

Zraenje je irenje energije u prostor pomou valova. Najpoznatije vrste zraenja

energije su svjetlosno, toplinsko, rengensko, radioaktivna itd. Na radnim mjestima u
graevinarstvu i strojogradnji najee se javljaju ultraljubiasto i infracrveno (toplinsko)
zraenje. Od toplinskog zraenja prijete opasnosti toplinski: udar ili sunanica, oteenje
centralnog ivanog sustava i oboljenje mokranih organa.
Nuklearna i rengenska zraenja izravno ili neizravno ioniziraju tvar kojom prolaze i
zovemo ih ionizirajuim zraenjima. Pojedinana godinja granica ekvivalentne doze
radioaktivnog zraenja za ozraenost cijelog ovjejeg tijela izvosi 0,2 - 5 mSv (mili Siverta).
 Mikroklimatski uvjeti radne okoline vrlo su znaajni imbenici za uspjean i siguran rad.
Meu mikroklimatske uvjete ubrajamo: stanje zraka uvjetovano temperaturom, vlanost zraka,
kretanje zraka (strujanje) i toplinsko zraenje. O kombinacijama tih imbenika ovisi udobnost ili
neudobnost, zdravlje zaposlenika i njegova radna sposobnost.
Pri osiguravanju odgovarajuih uvjeta za udoban i siguran rad, provode se ove zatitne
mjere: pravilno instaliranje i izolacija toplinskih ureaja, klimatizacija i automatizacija radnog
procesa. Zaposlenici koji rade na niskim temperaturama zatiuju se toplom zatitnom odjeom,
a u blizini radnog mjesta treba im osigurati prostor za povremeno grijanje.

Opasnosti od poara i eksplozija. Za pojavu poara potrebna su

tri osnovna uvjeta: kisik, goriva tvar i toplina. Oduzimanjem jednog od
tih uvjeta, poar prestaje. Za gaenje poara koristimo razliite aparate
za gaenje. Aparati za gaenje prahom mogu posluiti za gaenje svih
poara. Poare elektrinih instalacija nikako ne smijemo gasiti vodom ili
pjenom. Aparati za gaenje pjenom pogodni su za poare drva, tekstila,
papira, ugljena i lako upaljivih tekuina i masti. Gaenje poara plinom
ugljinim dioksidom mogu se gasiti svi poari. Ukoliko nam se zapali
radno odijelo, poar gasimo tako da se valjamo po zemlji ili pokrijemo dekom kako bi sprijeili
dotok kisika.

Osobna zatitna sredstva koriste se za zatitu zaposlenika koji rade na razliitim radnim
mjestima i u razliitim uvjetima. Statistiki podaci govore o tome kolika je uestalost ozljeivanja
pojedinih dijelova ljudskog organizma. Najee se ozljeuju ruke, pa noge, potom glava, trup i
vrat. Ovisno o dijelu tijela koji tite, zatitna sredstva moemo podijeliti na sredstva za zatitu.
glave, lica i oiju; sluha i dinih organa, te ruku, tijela i nogu.

Zatita ruku radi se Azbestnim rukavicama (zatita od toplinskog zraenja), gumenim

rukavicama (zatita od tekuina), te obinom zatitnom rukavicom.
 Zatita dinih organa izvodi se slijedeim sredstvima: Respirator-filtar, plinska maska s
crijevom, plinska maska i cjievna maska s kapuljaom

Lice se titi zatitnim naoalama sa tamnim staklom, titnikom za elektrovarioce,

zatitnim naoalama s prozirnim staklom i titnokom za oi i lice.

Ukoliko osoba na radnom mjestu padne u nesvjest, na mjestu dogaaja potrebno je

osobu okrenuti na bok (kako se nebi uguila vlastitim jezikom).
 Pri opeklinama plamenom potrebno je opeenu povrinu to vie ispirati vodom, a zatim
je pokriti sterilnom gazom ili prvim zavojem za opekline. U sluaju udara elektrine struje prijeko
je potrebno iskljuiti elektrinu energiju ili otkloniti vodi pod naponom i odmah poeti s
umjetnim disanjem i masaom srca.
Prijelom kosi poznajemo po slijedeim simptomima: na mjestu prijeloma se vidi
promjena oblika, oteklina, modrica. Ranu koja obilnije krvari prijeko je potrebno: pritisnuti
prstima arteriju iznad rane i na ranu staviti kompresivni zavoj.
 Maksimalno dopustive koliine tetnih tvari u radnim prostorijama i ostalim prostorima
utvrene su odgovarajuim propisom. Zagaditi moemo zrak, vodu i tlo. Prema pravilniku, radi
zatite okolia poduzea su obvezna ispitati stanje radnog okolia najmanje svake dvije godine.
Proiavanje zraka vri se pomou industrijskih filtera, gravitacijskim talonim
komorama, mokrim separatorima i ciklonskim separatorima.
Proiavanje vode vri se na tri osnovna naina: primarno (mehaniko proiavanje),
sekundarno (kaskadno preljevanje vode iz jednog bazena u drugi) i tercijalno proiavanje
(koje koristi kemijsko proiavanje i tzv. aktivni mulj).