Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 7

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SIGURNOST CESTOVNOG SAOBRAAJA


(Odreivanje brzine vozila na osnovu tragova koenja)

Profesor: student:
Doc.dr Osman Lindov Smolo Muris

Sarajevo, decembar.2006.god.
Sigurnost cestovnog saobraaja

SADRAJ:

SADRAJ:............................................................................................................1
UVOD...................................................................................................................2
ODREIVANJE BRZINE KRETANJA MOTORNOG VOZILA NA OSNOVU
TRAGOVA KOENJA.........................................................................................3
LITERATURA:.....................................................................................................6

2
Sigurnost cestovnog saobraaja

UVOD

Odreivanje brzine kretanja vozila prije poduzimanja koenja, odnosno prilikom uoavanja
opasnosti na cesti predstavalja jedan od najbitnijih elemenata vjetaenja saobraajne nezgode
na osnovu koje se sprovodi daljna analiza toka saobraajne nezgode. Naletna brzina na pjeaka
moe biti istovjetna sa brzinom kretanja motornog vozila prije saobraajne nezgode ukoliko
voza usljed zbunjenosti nije poduzeo koenje ili ako je bio veoma mali razmak prije
saobraajne nezgode izmeu pjeaka i vozila tako da nije dolo do velikog pada i usljed
koenja vozila.
U praksi je ei sluaj da je voza preduzeo koenje vozila, ali usljed nepravovremenog
uoavanja pjeaka na cesti ili usljed prevelike brzine dolazi do naleta vozila na pjeake pri tom
naletna brzina je manja od one koja je bila na poetku uoavanja opasnosti.
Naletnu brzinu motornog vozila na tijelo pjeaka mogue je najpreciznije odrediti ukoliko
je vozilo u toku saobraajne nezgode ostavilo na cesti vidljive tragove koenja i ako se moe
tano utvrditi mjesto naleta. Pri tome, neophodno je da se istim vozilom, ako je to mogue
izvri test, koji e tano pokazati vrijednost usporenja kod datog vozila pri trenutnom stanju
koionog mehanizma na vozilu kao i stanju podloge ceste.
Meutim, u praksi esto nemamo evidentirane tragove koenja, pa je potrebno primjeniti
neke druge zakonitosti koje e nam dati vrijednost koje su pribline stvarnim. Znai, ovim
proraunima, ne moe se tano utvrditi naletna brzina vozila na pjeaka ve se odreuje
podruje naletne brzine. U ovom dijelu pored odreivanja brzine kretanja na osnovu tragova
koenja koje u izloiti, kolege e dati i druge proraune, koje je mogue primjeniti u praksi, a
koji su ustaljeni pri vjetaenju saobraajnih nezgoda.

3
Sigurnost cestovnog saobraaja

ODREIVANJE BRZINE KRETANJA MOTORNOG VOZILA


NA OSNOVU TRAGOVA KOENJA

Odreivanje brzine kretanja vozila predstavlja jedan od sloenih parametara u


rasvjetljavanju saobraajne nezgode. Potrebno je definisati sljedee brzine kretanja motornog
vozila:
- brzinu motornog vozila neposredno prije tragova koenja;
- brzinu naleta motornog vozila na pjeaka i
- brzinu kretanja motornog vozila poslije naleta na pjeaka.

Brzinu kretanja motornog vozila pred poetak koenja (reagovanje vozaa na koenje)
izraunava se po obrascu:

t3 m
V0 b 2 b S 4 V22
2 s

gdje je:
m
b usporenje vozila za date uslove, ;
s
S4 zaustavni put priblino jednak vidljivom tragu koenja, (m);
V22 brzina kretanja na kraju traga koenja, kod potpunog zaustavljanja V22=0
t3 vrijeme porasta usporenja koionog mehanizma, (s);

Vrijednost vremena porasta usporenja koionog mehanizma (t3) je sljedea:


t3 = 0,1 (s) kod mehanikih konica,
t3 = 0,2 (s) kod hidraulinih konica,
t3 = 0,4 (s) kod zranih konica,
t3 = 0,6 (s) kod zranih konica na spregu vozila (vuno + prikolica).

4
Sigurnost cestovnog saobraaja

Ako se je pri koenju vozilo nailo (popelo) na neko uzvienje (trotoar) tada brzina
kretanja vozila neposredno prije koenja se rauna po obrascu:
t3 m
V0 b 2 b S 4 g hu
2 s
gdje je:
m
g = 9,81 ubrzanje zemljine tee, 2 ;
s
hu visina uzvienja trotoara, (m).

Kada se motorno vozilo popelo na uzvienje samo tokovima jedne strane ili samo jedne

hu
osovine onda se u proraunu uzima .
2
Ako je hu 0,5 rd , gdje je rd dinamiki poluprenik toka, nije mogue u potpunosti
iskoristiti navedeni obrazac za izraunavanje brzine kretanja vozila.
Ako je u procesu koenja dolo i do zanoenja vozila, onda brzinu kretanja vozila prije
koenja izraunavamo uz koritenje sljedeeg izraza:

2 b S 4 p bz S 4 z
t3 m
V0 b
2 s
gdje je:
m
bz usporenje koje se postie u zanoenju vozila b z 0,8 b , 2 ;
s
S4p put koenja u pravcu, odnosno po duini, (m);
S4z put zanoenja vozila popreni pomak, (m).

Ako se vri proraun brzine kretanja vozila koje je bilo koeno, na usponu ili padu, onda
se brzina odreuje uz koritenje sljedeeg izraza:
t3 m
V0 b cos g sin 2 b cos sin S 4
2 s
gdje je:
ugao uspona ili pada nivoa ceste, ();
m
g = 9,81 ubrzanje zemljine tee, 2 ;
s

5
Sigurnost cestovnog saobraaja

Brzina kretanja vozila, neposredno prije formiranja tragova koenja (vozilo je koeno, ali
ne sa maksimalnim usporenjem nema jo vidljivih tragova koenja), izraunava se na
osnovu obrasca:
t3 m
V1 V0 b
2 s
Brzina V1 moe se odrediti i prema formuli:
m
V1 2 b S 4 V 22
s
gdje je:
V2 brzina kretanja vozila na kraju tragova koenja (potpuno zaustavljanje V 2=0),

m

s

Brzina kretanja motornog vozila na kraju koenja ili na mjestu naleta (sudara) na tragu
koenja izraunava se po sljedeoj formuli:
m
V 2 V12 2 b S 4 dn
s
gdje je:
S4dn preeni put od mjesta poetka vidljivih tragova koenja do mjesta naleta udara
u pjeaka, (m).

U zavisnosti od brzine pred poetak koenja V0, brzina kretanja motornog vozila na kraju
koenja ili u taci naleta (sudara) na tragu odreuje se po formuli:
2
t m
V2 V0 b 3 2 b S 4 dn
2 s

Ova brzina moe se odrediti i na osnovu koionog puta koje motorno vozilo pree od
mjesta udara naleta na tijelo pjeaka do mjesta konanog zaustavljanja na osnovu izraza:
m
V2 2 b S 4 nz
s
gdje je:
S4nz put koenja koje vozilo pree od mjesta naleta do konanog zaustavljanja, (m).

Put S4n z, najee se uzima do zadnjih tokova i u proraunima, potrebno je u ovaj put
dodati i meuosovinsko rastojanje motornog vozila.

6
Sigurnost cestovnog saobraaja

LITERATURA:

1. Mr. Osman Lindov, Doktorska disertacija, ''Prilog izuavanju naleta motornog vozila
na pjeaka'', Sarajevo, maj, 2002.god
2. Prof.Dr.sc. Vesna Cerovac, ''Tehnika i sigurnost prometa'', Fakultet prometnih
znanosti, Zagreb, 2001.god

You might also like