Professional Documents
Culture Documents
Baza Podataka Auto Škola
Baza Podataka Auto Škola
Baza Podataka Auto Škola
Kiseljak
TEMA:
Student: Profesor:
1. UVOD..............................................................................................................................3
1.1 Baze podataka - Access..................................................................................................3
1.2.1 Tabele..........................................................................................................................4
1.2.2Forme...........................................................................................................................4
1.2.3Upiti.............................................................................................................................5
1.2.4Izvjestaji.......................................................................................................................5
2. ZADATAK.......................................................................................................................7
3. ZAKLJUAK.................................................................................................................15
4. LITERATURA16
2
1. UVOD
Baza podataka se definie kao organizovan skup logiki povezanih podataka (slogova) i
datoteka koji se odnosi na sline pojmove ili predmete, organizovanih za odreenu namenu.
Znai, baza podataka predstavlja organizovanje podataka u takozvanoj integrisanoj formi gde
podaci u bazi podataka mogu biti organizovani po vie razliitih obeleja po kojima je mogue
primenom odgovarajuih mehanizama baze vriti pretraivanja i nalaenje ba onih podataka
koji su potrebni. Brigu o podacima, vezama meu podacima, ispravnosti podataka i svemu
ostalom na sebe preuzima sistem za upravljanje podacima u bazi podataka (DBMS Database
Management Sistem). Svi moderni sistemi za upravljanje bazama podataka koriste relacioni
model podataka to znai da korisnik vidi bazu kao skup tabela sa slogovima, gde je i rezultat
svake operacije nad sadrajem baze podataka takoe tabela. Pored toga relacioni model koristi
veze, odnosno relacije (relationships) za povezivanje datoteka (tabela) baze podataka u
strukturiranu celinu.
- Unos podataka direktno u bazu podataka ili uvoz podataka iz drugih programa.
- Brzo stvaranje izvjetaja ili priprema ispis nalepnica za pisma upotrebom svih ili samo dela
podataka.
- Kreiranje formi kako bi manje struni korisnici mogli unositi nove podatke u bazu podataka.
- Stvaranje upita koji e reziltirati izvetajem zavisno od uslova koji su postavljeni
3
1.2 OSNOVNI ELEMENTI KREIRANJA BAZA U ACCESS-U
Baza podataka kreirana u Access-u sastoji se od sledeih elemenata odnosno objekata:
- tabele,
- forme,
- upiti i
- izvetaji
- makroi i VBA.
1.2.1 TABELE
Osnovni elemenat svake baze podataka je tabela. Svaka tabela sari kolone i redove a u
njihovom preseku nalazi se polje ili elija u koje Access smeta karakteristian podatak. Red
tabele predstavlja jedan slog koji sa svojim poljima daje grupu podataka iji je karakter
odreen kolonama tabele. Definisanjem kolone, odnosno karaktera podatka koji e se slagati u
koloni, polja u koloni se definiu i svrstavaju u odreen tip, koji moe biti: tekst, broj,
datum/vreme, logiko polje, memo polje (polje u koga se moe uneti tekst proizvoljne
veliine), polje za unos brojeva u novanom formatu, posebno polje u kome se automatski po
zapoetom unosu sloga inkrementira broj (polje AutoNumber), hiperlink polje (pokaziva na
adresu na Internetu)
1.2.2 FORME
Svi podaci koji se unose u bazu podataka zavravaju u tabeli i spremni su za obradu.
Pomalo je zamorno unositi podatke direktno u tabelu, te se kreiraju posebne maske tzv. forme
4
kako bi se lake unosili podaci. Forma omoguava stvaranje stranice kako bi se kasnije unosili
eljeni podaci na najjednostavniji nain.
1.2.3 UPITI
Upit je nain skrivanja informacija koje se ele videti, a da bi se informacije koje se ele
prikazati videle to jasnije. U tom smislu bitno je iz mnotva podataka izdvojiti samo one koji
su neophodni ne bi li se dobila egzaktna informacija. Tako se uz pomo upita mogu filtrirati
podaci kako iz jedne tako i iz mnotva drugih tabela u okviru baze podataka.
5
1.2.4 IZVETAJI
Izvetaji predstavljaju elektronski oblik klasinih papirnih obrazaca koji se mogu gledati na
ekranu ili tampati na papir. Podaci prikazani u6 izvetaju mogu biti izvedeni iz tabela ili iz
upita (filtrirani podaci). Kreiranje izvetaja je veoma slino dizajniranju formi.
Makroi i moduli predstavljaju dva alata za kreiranje elemenata baze podataka pisanjem
programa. Nije retkost da se javlja potreba za formiranjem funkcija koje ne postoje u Accessu,
ili se grupe funkcija moraju vezati u jedu celinu, pa se za razvijanje i automatizovanje baze
6
podataka mora pristupiti pisanju programa. Makroima se iz konanog skupa funkcija i naredbi
automatizuje rad baze, oni se uglavnom koriste prilikom aktiviranja nekog objekta ili dogaaja
na objektu. Meutim, korienje makroa se u novijim aplikacijama izbegava, jer se puna
sloboda i funkcionalnost ostvaruju tek kreiranjem i upotrebom modula. Objekat, modul
predstavlja niz procedura i funkcija koje nisu napisani za neke konkretne forme ili izvetaje.
Access poseduje mogunost direktne upotrebe Visual Basic-a u svrhu kreiranja modula.
2. ZADATAK
7
2.1.2 TAMPANI IZVETAJI
Entiteti se dele na objekte, osobine i veze. Ulogu objekta obino preuzimaju vrsti
(primarni) elementi sistema koji ne zavise od drugih primarnih elemenata, ali i objekti koji su
u odreenom stepenu zavisni od drugih. Osobine opisuju objekat koji se posmatra, dok su veze
posebni entiteti ili pridruene osobine koji povezuju dva ili vie objekata.
8
Na osnovu E-R modela identifikovani su sledei entiteti sa pripadajuim atributima:
ENTITET auto-skola
ENTITET instruktori
ENTITET polaznici
9
ENTITET vozila
10
2.1.4 Izrada tabela
Sve tabele su kreirane korienjem Design View -a mada Access dozvoljava kreiranje tabela i
uz pomo
arobnjaka
(Create table by
using wizard)
importovanjem
tabela iz
Microsoft Excela
-Import Table ili
Link Table -
arobnjak koji
kreira tabelu koja
je "povezana"
(znai da ta tabela
nije u bazi koja se kreira ve u nekoj drugoj, ali je mogue pozvati iz baze koja se kreira) sa
nekom tabelom iz spoljne datoteke.
Kroz primer definisanja tabele prometa prikazan je nain definisanja svih tabela koje su
formirane za potrebe kreiranja ove aplikacije. Kreirano je deset tabena sa definisanim
primarnim kljuevima, kolonama i definisanim poljima unutar tabela. Kao rezultat ovog dela
projektovanja aplikacije stvorena je osnova za nastavak razvoja aplikacije jer sada je mogue
formirati sve ostale elemente koji ine jednu aplikaciju odnosno formirati forme za unos
podataka, upite i izvetaje.
11
koji mogu da koriste i priueni operateri na krajnje jednostavan nain. U tu svrhu kreiraju se
forme koje sadre sve elemente jednog sloga tabele ali imaju mnogo prijatniji izgled.
Kao i kod kreiranja tabela, Access nudi vie mogunosti za kreiranje formi:
- Design view stvaramo formu od praznog prozora forme, moramo sam kreator dodavati
sve kontrole na radnu povrinu. Izgled forme zavisi potpuno od autora i njegovim potrebama
- Form wizard arobnjak pomou kojeg se moe izgraditi osnovni tipovi formi
ukljuujui i subforme.
12
Unoenjem podataka kroz forme popunjava se baza i tada se stvara mogunost za
pretraivanje podataka po razliitim kritetijumima. U tu svrhu formiraju seupiti
odnosnoQuery. Dakle, upit je komponenta baze podataka kojom se koristimo kada se eli nai,
izvui i/ili promeniti odreeni podatak ili grupa podataka, iz jedne ili vie tabela, pored toga
oni se mogu koristiti kao podloga za izvetaje ili forme. Ba kod kreiranja upita najvie do
izraaja dolaze kljuevi koji su definisani pri formiranju tabela. Oni sada omoguuju da se iz
tabela mogu izdvajati samo pojedini atributi, i time se umnogome olakava i ubrzava pretraga
podataka.
Takoe, kao i kod tabela za kreiranje upita otvorita se upit grupa i odabiraNew gde
Access nudi takoe vie izbora za nain kreiranja upita, i to:
- Design View Otvara prazan upit u koji autor sam postavlja polja koja eli u njemu.
- Simple query wizard arobnjak koji ubrzava i pojednostavljuje proces, odabira polja u
upitu (preporueno koritenje).
Za potrebe ove aplikacije kreirano je sest upita najveim delom za filtriranje podataka
namenjenih formiranju izvetaja ali i kao pomoni podatak na formama.
13
Izvetaji se koriste kada se eli neka grupa podataka, najeedobijena kroz upite, pripremiti
za tampu. U osnovi izvetaj se ne razlikuje mnogo od forme, izuzev to je u izvetaju mogue
samo gledati podatke.
14
Izvetaji se kreiraju na isti nain na koji se kreiraju i forme, znai uz pomo arobnjaka
ili direktno u Design wiev-u gde kreator aplikacije ima veu slobodu pri grafikom ureivanju
tj. slobodnije moe stavljati slike, birati izgled i boju fonta,... Pored toga u samom izvetaju
mogue je raunati sume, proseke, izvoditi totale, itd. Za potrebe ove aplikacije kreirano je
sest izvetaja.
15
3. ZAKLJUAK
Baze podataka danas predstavljaju neizbean alat u poslovanju svake firme. Laka
dostupnost bazama (Access u okviru Microsoft Office-a) uslovila je da praktino ne postoji
firma koja nema ma kakvu bazu podataka to je i pokazano ovim maturskim radom radom da
se na vrlo jednostavan nain moe kreirati baza podataka koja moe da zadovolji veinu
prosenih korisnika.
16
4. LITERATURA
http://hr.wikipedia.org/wiki/
http://office.microsoft.com/sr-latn-cs/access-help/osnove-baza-podataka-HA010064450.aspx
17