KONVENCIJA

O ZATITI MORSKE SREDINE I PRIOBALNOG PODRUJA

SREDOZEMLJA 1

Strane ugovornice,

svjesne ekonomskih, drutvenih i kulturnih vrijednosti kao i zdravstvenog znaaja morske sredine u
podruju Sredozemnog mora;

potpuno svjesne svoje odgovornosti u pogledu ouvanja i odrivog razvoja ovog zajednikog
nasljea za dobrobit i sreu sadanjih i buduih generacija;

uviajui da zagaivanje predstavlja opasnost za morsku sredinu, njenu ekoloku ravnoteu, resurse
i zakonito korienje;

vodei rauna o posebnim hidrografskim i ekolokim osobenostima podruja Sredozemnog mora i

njegovoj posebnoj podlonosti zagaivanju;

imajui u vidu da postojeim meunarodnim konvencijama o ovoj materiji, uprkos postignutom

napretku nijesu obuhvaeni svi aspekti i svi izvori zagaivanja morske sredine i da one ne odgovaraju u
potpunosti posebnim potrebama podruja Sredozemnog mora;

shvatajui u potpunosti potrebu tijesne saradnje izmeu drava i zainteresovanih meunarodnih

organizacija, u okviru koordiniranog i sveobuhvatnog regionalnog pristupa, u zatiti i unapreivanju morske
sredine u podruju Sredozemnog mora;

u potpunosti svjesne da je Akcioni plan za zatitu ivotne sredine u Sredozemlju, od usvajanja 1975.
godine i kroz svoj razvoj, doprinio procesu odrivog razvoja na podruju Sredozemlja i da predstavlja bitno i
snano sredstvo za sprovoenje aktivnosti koje se odnose na konvenciju i njene protokole, a koje
preduzimaju strane ugovornice;

uzimajui u obzir rezultate Konferencije Ujedinjenih nacija o zatiti ovjekove okoline i razvoju, koja
je odrana u Rio de aneiru od 4. do 14. juna 1992;

uzimajui takoe u obzir enevsku deklaraciju iz 1985, Povelju iz Nikozije iz 1990, Kairsku
deklaraciju o evropsko-sredozemnoj saradnji u zatiti ovjekove okoline na podruju Sredozemlja iz 1992,
preporuke Konferencije iz 1993. donesene u Kazablanci i Tunisku deklaraciju o odrivom razvoju
Sredozemlja iz 1994;

imajui u vidu odgovarajue odredbe Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora, koja je izraena u
zalivu Montego 10. decembra 1982. i koju su potpisale mnoge strane ugovornice,

sporazumjele su se o sljedeem:

1
Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja (Barcelonska konvencija) usvojena je 16. februara 1976. na
Konferenciji ovlaenih predstavnika priobalnih drava na podruju Sredozemlja o zatiti Sredozemnog mora, koja je
odrana u Barceloni. Konvencija je stupila na snagu 12. februara 1978. godine.

Orginalna konvencija pretrpjela je izmjene i dopune koje su usvojene 10. juna 1995. na Konferenciji ovlaenih
predstavnika o Konvenciji o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja i njenim protokolima, koja je odrana u
Barceloni 9. i 10. juna 1995 (UNEP(OCA)/MED IG.6/7). Dopunjena konvencija, zavedena pod imenom Konvencija o
zatiti morske sredine i priobalnog podruja Sredozemlja, stupila na snagu 2004 godine.

1
 lan 1.
GEOGRAFSKO PODRUJE

1. Za svrhe ove konvencije, podruje Sredozemnog mora obuhvata morske vode Sredozemnog mora u
uem smislu, ukljuujui njegove zalive i puinu, pri emu zapadnu granicu ini meridijan koji prolazi kroz
svetionik Cape Spartel na ulazu u Gibraltarski moreuz, dok se istona granica poklapa sa junom granicom
Dardanelskog moreuza, izmeu svetionika Mehmetik i Kumkale.

2. Primjena ove konvencije moe se proiriti na priobalna podruja kako ih je definisala svaka strana
ugovornica na svojoj teritoriji.

3. Svakim protokolom uz ovu konvenciju moe da se proiri geografsko podruje na koje se taj
odreeni protokol odnosi.

lan 2.
DEFINICIJE

Za svrhe ove konvencije:

(a) zagaivanje oznaava neposredno ili posredno unoenje u morsku sredinu, ukljuujui i ua, od
strane ovjeka materija ili energije koje e tetno uticati, ili moe tetno da utie na iva bia i morske
organizme, predstavljati opasnost po zdravlje ljudi, ometati pomorske aktivnosti, ukljuujui ribarstvo i druge
vidove zakonitog korienja mora, pogorati kvalitet morske vode u pogledu korienja i smanjiti mogunost
njenog korienja za rekreaciju.

(b) Organizacija oznaava instituciju koja je zaduena da sprovodi funkcije sekretarijata shodno lanu
17. ove konvencije.

lan 3.
OPTE ODREDBE

1. Strane ugovornice dune su da u primjeni ove konvencije i njenih protokola postupaju u skladu sa
meunarodnim pravom.

2. Strane ugovornice mogu zakljuiti bilateralne ili mutilateralne sporazume, ukljuujui regionalne ili
subregionalne sporazume o unapreenju odrivog razvoja, zatiti sredine, ouvanju prirodnih resursa u
podruju Sredozemnog mora, pod uslovom da su takvi sporazumi usaglaeni sa ovom konvencijom i
protokolima i meunarodnim pravom. Primjerci takvih sporazuma dostavljaju se Organizaciji. Strane
ugovornice treba da, po potrebi, koriste postojee organizacije, sporazume i aranmane u podruju
Sredozemnog mora.

3. Nijedna odredba ove konvencije i njenih protokola nee nepovoljno uticati na prava i stavove bilo
koje drave po pitanju Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora iz 1982. godine.

4. Strane ugovornice e pojedinano ili zajedniki preduzimati inicijative koje su u skladu sa

meunarodnim pravom, putem odgovarajuih meunarodnih organizacija, kako bi podstakle primjenu
odredaba ove konvencije i njenih protokola od strane svih drava nelanica.

5. Nijedna odredba ove konvencije i njenih protokola nee ni na koji nain uticati na suvereni imunitet
ratnih brodova ili drugih brodova u vlasnitvu ili u nadlenosti drave, prilikom obavljanja vankomercijalnih
vladinih dunosti. Meutim, sve strane ugovornice e se postarati da se njihovi brodovi i vazduhoplovi, koji
saglasno meunarodnom pravu imaju pravo na suvereni imunitet, koriste u skladu sa odredbama ovog
protokola.

2
 lan 4.
OPTE OBAVEZE

1. Strane ugovornice e pojedinano ili zajedniki preduzeti sve odgovarajue mjere koje su u skladu
sa odredbama ove konvencije i vaeih protokola ije su one lanice, kako bi sprijeile, smanjile, suzbile i u
najveoj moguoj mjeri otklonile zagaivanje u podruju Sredozemnog mora i zatitile i unaprijedile morsku
sredinu u tom podruju kako bi se doprinijelo njenom odrivom razvoju.

2. Strane ugovornice se obavezuju da e preduzeti odgovarajue mjere u pravcu sprovoenja

Akcionog plana za zatitu ivotne sredine Sredozemlja i da e takoe nastaviti da rade na zatiti morske
sredine i prirodnih resursa na podruju Sredozemnog mora kao sastavni dio procesa razvoja, ispunjavajui
potrebe sadanjih i buduih generacija na pravian nain. Za svrhe sprovoenja ciljeva odrivog razvoja,
strane ugovornice e u potpunosti voditi rauna o preporukama Komisije za odrivi razvoj Sredozemlja koja
je osnovana u okviru Akcionog plana za zatitu ivotne sredine Sredozemlja.

3. U cijlju zatite morske sredine i doprinosa odrivom razvoju podruja Sredozemnog mora strane
ugovornice e:

(a) primjenjivati, u skladu sa svojim mogunostima, princip spreavanja, prema kojem, tamo
gdje postoji opasnost od nanoenja ozbiljne ili nenadoknadive tete, nedostatak pune naune sigurnosti
nee biti uziman kao razlog za odlaganje isplativih mjera za spreavanje naruavanja ivotne sredine;

(b) primjenjivati naelo zagaiva plaa, prema kojem trokove spreavanja nadzora i
smanjivanja zagaivanja treba da snosi zagaiva, potujui pri tom javne interese;

(c) izvriti procjenu uticaja na sredinu predloenih aktivnosti za koje se vjeruje da bi mogle imati
znaajan nepovoljan uticaj na morsku sredinu, a koje podlijeu odobrenju od strane nadlenih dravnih
organa;

(d) unapreivati saradnju izmeu drava u postupcima izrade ocjene uticaja na sredinu za
djelatnosti u okviru njihove jurisdikcije, odnosno pod njihovim nadzorom, za koje se vjeruje da bi mogle imati
znaajan nepovoljan uticaj na morsku sredinu drugih drava, odnosno podruja izvan granica dravne
jurisdikcije, na osnovu obavjetavanja, razmjene informacija i konsultovanja;

(e) preuzeti obavezu da unapreuju cjelovito upravljanje priobalnim podrujima, vodei rauna o
zatiti podruja koja su od ekolokog i pejzanog znaaja, kao i racionalnom korienju prirodnih bogatstava;

4. U sprovoenju konvencije i njenih protokola, strane ugovornice e:

(a) usvojiti programe i mjere koji, prema potrebi, sadre rokove za njihovo ostvarivanje;

(b) koristiti najbolje raspoloive tehnike i najbolje provjerene mjere zatite sredine, kao i
promovisati primjenu, pristupanje i prenoenje ekoloki prihvatljive tehnologije, ukljuujui tehnologije iste
proizvodnje, vodei pri tom rauna o drutvenoj, privrednoj i tehnolokoj situaciji.

5. Strane ugovornice e saraivati u izradi i usvajanju protokola, propisujui dogovorene mjere,

procedure i norme za primjenu ove konvencije.

6. Strane ugovornice se takoe obavezuju da, u okviru meunarodnih organa koje one smatraju
nadlenim, donose mjere za sprovoenje programa odrivog razvoja, zatitu, ouvanje i
saniranje morske sredine i prirodnih bogatstava u podruju Sredozemnog mora.

lan 5.
ZAGAIVANJE USLJED POTAPANJA OTPADNIH
I DRUGIH MATERIJA SA BRODOVA I VAZDUHOPLOVA
ILI SPALJIVANJA NA MORU

Strane ugovornice e preduzeti sve odgovarajue mjere da sprijee, smanje i u najveoj moguoj
mjeri suzbiju zagaivanje podruja Sredozemnog mora nastalo usljed potapanja otpadnih i drugih materija
sa brodova i vazduhoplova, odnosno spaljivanja na moru.

3
 lan 6.
ZAGAIVANJE SA BRODOVA

Strane ugovornice e preduzeti sve mjere u skladu sa meunarodnim pravom kako bi sprijeile,
smanjile, suzbile i u najveoj moguoj mjeri otklonile zagaivanje podruja Sredozemnog mora koje moe
nastati usljed potapanja sa brodova i kako bi u tom podruju obezbijedile efikasnu primjenu propisa koji su
opteprihvaeni na meunarodnom nivou u vezi sa kontrolom ove vrste zagaivanja.

lan 7.
ZAGAIVANJE KAO POSLJEDICA ISTRAIVANJA I ISKORIAVANJA EPIKONTINENTALNOG
POJASA, MORSKOG DNA I PODMORJA

Strane ugovornice e preduzeti sve odgovarajue mjere kako bi sprijeile, smanjile, suzbile i u
najveoj moguoj mjeri otklonile zagaivanje podruja Sredozemnog mora nastalo usljed istraivanja i
iskoriavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i podmorja.

lan 8.
ZAGAIVANJE IZ KOPNENIH IZVORA

Strane ugovornice e preduzeti sve odgovarajue mjere kako bi sprijeile, smanjile, suzbile i u
najveoj moguoj mjeri otklonile zagaivanje podruja Sredozemnog mora i kako bi izradile i sprovele
planove za smanjivanje i uklanjanje iz upotrebe materija koje su otrovne, postojane i sklone biolokom
nagomilavanju iz kopnenih izvora. Ove mjere e se odnositi na:

(a) zagaivanje iz kopnenih izvora koji se nalaze na teritoriji strana ugovornica, a koje dopire u
more:
- neposredno iz ispusta koji se izlivaju u more ili kroz odlaganje na obali;
- posredno iz rijeka, kanala i drugih vodenih tokova, ukljuujui podzemne vode, ili oticanjem;

(b) zagaivanje iz kopnenih izvora koje se prenosi vazduhom.

lan 9.
SARADNJA NA RJEAVANJU HITNIH PROBLEMA ZAGAIVANJA

1. Strane ugovornice e saraivati u preduzimanju potrebnih mjera u cilju rjeavanja hitnih problema
zagaivanja u podruju Sredozemnog mora, bez obzira na uzroke koji su doveli do kritine situacije, kao i u
smanjivanju i odstranjivanju nastale tete.

2. Svaka strana ugovornica koja sazna za kritinu situaciju koja moe prouzrokovati zagaivanje
podruja Sredozemnog mora duna je da bez odlaganja obavijesti Organizaciju i, preko Organizacije ili
neposredno, svaku stranu ugovornicu koja bi mogla u tom sluaju biti ugroena.

lan 10.
OUVANJE BIODIVERZITETA

Strane ugovornice e, pojedinano ili zajedniki, preduzeti sve odgovarajue mjere kako bi zatitile i
ouvale biodiverzitet, rijetke ili osjetljive ekosisteme, kao i divlje vrste faune i flore koje su rijetke, prorijeene,
ugroene ili pred istrebljenjem, kao i njihova stanita, u podruju na koje se odnosi ova konvencija.

lan 11.
ZAGAENJE KAO POSLJEDICA PREKOGRANINOG PROMETA OPASNIH OTPADNIH MATERIJA I
NJIHOVOG ODLAGANJA

Strane ugovornice e preduzeti sve odgovarajue mjere kako bi sprijeile, suzbile i u najveoj
moguoj mjeri otklonile zagaivanje okoline nastalo usljed prekograninog prometa i odlaganja opasnih
otpadnih materija i kako bi svele na minimum, a po mogunosti i otklonile, takav prekogranini promet.

lan 12.
STALNI NADZOR

1. Strane ugovornice e nastojati da u bliskoj saradnji sa nadlenim meunarodnim tijelima uspostave

dopunske ili zajednike programe stalnog nadzora u podruju Sredozemnog mora, ukljuujui, po potrebi, i
bilateralne ili multilateralne programe i da uspostave sistem stalnog nadzora zagaivanja u tom podruju.

4
2. U tom cilju strane ugovornice e odrediti nadlene organe koji e biti odgovorni za stalni nadzor i
obavjetavanje o zagaivanju u podrujima pod njihovom nacionalnom jurisdikcijom i uestvovae, ukoliko to
bude mogue, u meunarodnim sporazumima o stalnom nadzoru zagaivanja u podrujima koja se nalaze
van njihove nacionalne jurisdikcije.

3. Strane ugovornice se obavezuju da sarauju u izradi, usvajanju i sprovoenju u djelo takvih priloga
uz ovu konvenciju koji mogu biti potrebni za propisivanje zajednikih procedura i normi za nadzor
zagaivanja.

lan 13.
SARADNJA U OBLASTI NAUKE I TEHNOLOGIJE

1. Strane ugovornice se obavezuju da u oblasti nauke i tehnologije sarauju po mogunosti

neposredno ili, kada je potrebno, preko nadlenih regionalnih ili drugih meunarodnih organizacija, kao i da
za svrhe ove konvencije vre razmjenu podataka i drugih naunih informacija.

2. Strane ugovornice se obavezuju da unapreuju istraivanja, pristup i prenos ekoloki prihvatljive

tehnologije, ukljuujui tehnologije iste proizvodnje, kao i da sarauju u izradi, uspostavljanju i primjeni
procesa iste proizvodnje.

3. Strane ugovornice se obavezuju da sarauju u pruanju tehnike i druge pomoi u oblasti

zagaivanja morske sredine, dajui prioritet posebnim potrebama zemalja u razvoju u podruju Sredozemlja.

lan 14.
ZAKONSKI PROPISI U OBLASTI ZATITE SREDINE

1. Strane ugovornice e donijeti zakonske propise za sprovoenje konvencije i protokola.

2. Sekretarijat moe, na zahtjev neke od strana ugovornica, da pomogne toj strani u postupku izrade
prijedloga zakonskih propisa u oblasti zatite sredine u skladu sa konvencijom i protokolima.

lan 15.
OBAVJETAVANJE I UEE JAVNOSTI

1. Strane ugovornice e se postarati da njihovi nadleni organi omogue javnosti odgovarajui pristup
podacima o stanju morske sredine na planu primjene konvencije i protokola, o aktivnostima ili mjerama koje
nepovoljno utiu ili bi mogle nepovoljno da utiu na sredinu, kao i o aktivnostima i mjerama preduzetim u
skladu sa konvencijom i protokolima.

2. Strane ugovornice e se postarati da javnosti prue priliku da uestvuje u procesima odluivanja koji
su vani za podruje primjene konvencije i protokola, prema potrebi.

3. Odredba stava 1. ovog lana nee nepovoljno uticati na ostvarivanje prava strana ugovornica da
odbiju, u skladu sa svojim pravnim sistemima i vaeim meunarodnim propisima, da obezbijede pristup
takvim podacima u interesu povjerljivosti, javne bezbjednosti ili postupka istrage, navodei pri tom razloge
odbijanja.

lan 16.
ODGOVORNOST I NAKNADA TETE

Stane ugovornice se obavezuju da uspostave saradnju u izradi i usvajanju odgovarajuih pravila i

procedura za odreivanje odgovornosti i visine naknade tete koja je nastala kao posljedica zagaivanja
morske sredine u podruju Sredozemnog mora.

lan 17.
ORGANIZACIONI ARANMANI

Strane ugovornice odreuju Program Ujedinjenih nacija za zatitu ovjekove okoline da vri sljedee
funkcije sekretarijata:

(i) sazivanje i pripremanje sastanaka strana ugovornica kao i konferencija predvienih u l. 18,
21. i 22. ove konvencije;

5
 (ii) dostavljanje stranama ugovornicama obavjetenja, izvjetaja i ostalih informacija koji se
primaju u skladu sa l. 3, 9. i 26. ove konvencije;

(iii) primanje, razmatranje i odgovaranje na zahtjeve koje upuuju i informacija koje dostavljaju
strane ugovornice;

(iv) primanje, razmatranje i odgovaranje na zahtjeve koje upuuju i informacija koje dostavljaju
nevladine organizacije i javnost o pitanjima koja su od zajednikog interesa ili o aktivnostima koje su
izvrene na regionalnom nivou; u tom sluaju e strane ugovornice o kojima je rije biti na odgovarajui
nain obavijetene;

(v) vrenje funkcija koje su povjerene u protokolima ove konvencije;

(vi) redovno obavjetavanje strana ugovornica o sprovoenju konvencije i protokola;

(vii) vrenje svih drugih funkcija koje mogu povjeriti strane ugovornice;

(viii) obezbjeivanje neophodne koordinacije sa drugim meunarodnim organima koje strane

ugovornice smatraju nadlenim, a naroito zakljuivanje administrativnih aranmana koji mogu biti potrebni
za izvrenje funkcija sekretarijata.

lan 18.
SASTANCI STRANA UGOVORNICA

1. Strane ugovornice e odravati redovne sastanke svake druge godine i vanredne sastanke u bilo
koje vrijeme kada to bude potrebno, na zahtjev Organizacije ili na zahtjev bilo koje strane ugovornice, pod
uslovom da te zahtjeve podre najmanje dvije strane ugovornice.

2. Cilj sastanaka strana ugovornica je da se razmotri sprovoenje u djelo ove konvencije i protokola, a
posebno da se:

(i) razmotre opti pregledi koje su izradile strane ugovornice i nadlene meunarodne
organizacije o stanju zagaenosti mora i njegovim posljedicama u podruju Sredozemnog mora;

(ii) prouavaju izvjetaji koje su podnijele strane ugovornice shodno lanu 26. ove konvencije;

(iii) usvajaju, razmatraju i dopunjuju, po potrebi, prilozi ove konvencije i protokoli, u skladu sa
procedurom predvienom u lanu 23. ove konvencije;

(iv) daju preporuke u pogledu usvajanja dopunskih protokola ili izmjena ove konvencije ili
protokola u skladu sa odredbama l. 21. i 22. ove konvencije;

(v) formiraju, po potrebi, radne grupe koje e razmatrati sva pitanja u vezi sa ovom
konvencijom, protokolima i prilozima;

(vi) razmatraju i preduzimaju sve dopunske akcije koje mogu biti potrebne za postizanje ciljeva
ove konvencije i protokola;

(vii) odobri budet Programa.

lan 19.
BIRO

1. Biro strana ugovornica sastojae se od predstavnika strana ugovornica izabranih na sastancima

strana ugovornica. Prilikom izbora lanova biroa, na sastancima ugovornih stranaka vodie se rauna o
principu pravine geografske raspodijeljenosti.

2. Dunosti biroa, kao i uslovi njegovog rada, odredie se u okviru poslovnika usvojenog na sastancima
ugovornih stranaka.

6
 lan 20.
POSMATRAI

1. Strane ugovornice mogu odluiti da na svojim sastancima i konferencijama, u svojstvu posmatraa,

prihvate:

(a) bilo koju dravu koja nije strana ugovornica konvencije;

(b) bilo koju meunarodnu vladinu ili nevladinu organizaciju ije su djelatnosti vezane za
konvenciju.

2. Navedeni posmatrai mogu na sastancima uestvovati bez prava glasa, a doputeno im je iznoenje
svakog obavetenja ili izvjetaja koji su od vanosti za ciljeve konvencije.

3. Uslovi za prijem i uee posmatraa bie ureeni poslovnikom koji e usvojiti strane ugovornice.

lan 21.
USVAJANJE DOPUNSKIH PROTOKOLA

1. Strane ugovornice mogu, na diplomatskoj konferenciji, da usvoje dopunske protokole uz ovu

konvenciju u skladu sa lanom 4. stav 5. ove konvencije.

2. Radi usvajanja dopunskih protokola Organizacija e sazvati diplomatsku konferenciju na zahtjev

dvije treine strana ugovornica.

lan 22.
IZMJENE I DOPUNE KONVENCIJA I PROTOKOLA

1. Svaka strana ugovornica ove konvencije moe predloiti izmjene ove konvencije. Izmjene e biti
usvojene na diplomatskoj konferenciji koju e sazvati Organizacija na zahtjev dvije treina strana ugovornica.

2. Svaka strana ugovornica ove konvencije moe predloiti izmjene bilo kog protokola. Takve izmjene
e biti usvojene na diplomatskoj konferenciji koju e sazvati Organizacija na zahtjev dvije treine strana
ugovornica koje su pristupile odnosnom protokolu.

3. Izmjene ove konvencije usvajaju se dvotreinskom veinom glasova strana ugovornica Konvencije
koje su predstavljene na diplomatskoj konferenciji, a depozitar ih podnosi na usvajanje svim zemljama
ugovornicama ove konvencije. Izmjene bilo kog protokola usvajaju se troetvrtinskom veinom glasova
zemalja ugovornica odnosnog protokola koje su predstavljene na diplomatskoj konferenciji, a depozitar e ih
podnijeti na usvajanje svim stranama ugovornicama takvog protokola.

4. Depozitar e pismenim putem biti obavijeten o usvajanju izmjena. Izmjene usvojene u skladu sa
stavom 3. ovog lana stupaju na snagu izmeu strana ugovornica koje su usvojile te izmjene tridesetog dana
od dana kad je depozitar primio obavjetenje o njihovom usvajanju od strane najmanje tri etvrtine zemalja
ugovornica ove konvencije ili odnosnog protokola, zavisno od sluaja.

5. Poslije stupanja izmjene ove konvencije ili nekog protokola na snagu, svaka nova strana ugovornica
ove konvencije ili takvog protokola postaje strana ugovornica tako dopunjenog instrumenta.

lan 23.
PRILOZI I IZMJENE PRILOGA

1. Prilozi ove konvencije ili bilo kog protokola predstavljaju sastavni dio konvencije ili protokola, u
zavisnosti od sluaja.

2. Osim ukoliko nije drukije predvieno u nekom od protokola, na usvajanje i stupanje na snagu
izmjena priloga ove konvencije ili bilo kog protokola, primjenjivae se sljedea procedura, sa izuzetkom
izmjena priloga o arbitrai:

7
 (i) svaka strana ugovornica moe predloiti na sastancima predvienim lanom l8. ove
konvencije izmjene priloga ove konvencije ili njenih protokola ;

(ii) te izmjene e biti usvojene troetvrtinskom veinom glasova strana ugovornica odnosnog
instrumenta;

(iii) depozitar e bez odlaganja obavijestiti sve strane ugovornice o tako usvojenim izmjenama;

(iv) svaka strana ugovornica koja nije u mogunosti da odobri neku izmjenu priloga ove
konvencije ili bilo kog protokola obavjetava o tome depozitara pismenim putem u roku koji su utvrdile
zainteresovane strane ugovornice prilikom usvajanja izmjena;

(v) depozitar e bez odlaganja obavijestiti sve strane ugovornice o svakom primljenom
obavjetenju u skladu sa prethodnom takom;

(vi) po isteku perioda pomenutog u taki (iv) ovog stava, izmjena priloga stupa na snagu za sve
strane ugovornice konvencije ili odnosnog protokola koje nijesu dostavile obavjetenje u skladu sa
odredbama pomenute take.

3. Usvajanje ili stupanje novog priloga ove konvencije ili bilo kog protokola na snagu podlijee istoj
proceduri kao i usvajanje i stupanje na snagu neke izmjene priloga u skladu sa odredbama stava

2. ovog lana, pod uslovom da, ako je u pitanju neka izmjena konvencije ili odnosnog protokola, novi prilog
ne stupi na snagu prije nego to stupi na snagu izmjena konvencije ili odnosnog protokola.

4. Izmjene priloga o arbitrai smatrae se izmjenama ove konvencije i bie predloene i usvojene u
skladu sa procedurama predvienim u lanu 22. ove konvencije.

lan 24.
POSLOVNIK I FINANSIJSKE ODREDBE

1. Strane ugovornice e usvojiti poslovnik za sastanke i konferencije predviene u l. 18, 21. i 22. ove
konvencije.

2. Strane ugovornice e usvojiti finansijske odredbe koje e biti pripremljene u dogovoru sa

Organizacijom, na osnovu kojih e se, naroito, utvrditi njihovo finansijsko uee.

lan 25.
POSEBNO PRAVO GLASA

U okviru svojih nadlenosti, Evropska ekonomska zajednica, kao i svaka druga regionalna
ekonomska grupacija na koju se odnosi lan 30. ove konvencije, koristi sa svojim pravom glasa i to brojem
glasova koji je jednak broju zemalja lanica koje su strane ugovornice ove konvencije i jednog ili vie
protokola; Evropska ekonomska zajednica i svaka gorepomenuta grupacija nee se koristiti svojim pravom
glasa u sluajevima kada se drave lanice koriste svojim pravom glasa i obratno.

lan 26.
IZVJETAJI

1. Strane ugovornice e dostavljati Organizaciji izvjetaje:

(a) o pravnim, administrativnim ili drugim mjerama koje su preduzele u cilju primjene ove
konvencije, protokola i preporuka usvojenih na njihovim sastancima;

(b) o djelotvornosti mjera iz take (a) ovog stava i problemima na koje su naile u primjeni gore
navedenih instrumenata.

2. Izvjetaji e se dostavljati u obliku i vremenskim razmacima koje odrede strane ugovornice na svojim
sastancima.

8
 lan 27.
KONTROLA PRIMJENE

Strane ugovornice e na svojim sastancima, na osnovu periodinih izvjetaja iz lana 26. i svih
drugih izvjetaja koje podnesu strane ugovornice, ocijeniti primjenu konvencije i protokola, kao i mjera i
preporuka. One e, prema potrebi, preporuiti korake koji su neophodni za postizanje pune primjene
konvencije i protokola i unapreivati sprovoenje odluka i preporuka.

lan 28.
RJEAVANJE SPOROVA

1. U sluaju spora izmeu strana ugovornica u vezi sa tumaenjem ili primjenom ove konvencije ili
protokola, strane e traiti rjeenje spora putem pregovora ili na bilo koji drugi miroljubiv nain, koji same
izaberu.

2. Ako strane u sporu ne mogu da rijee spor sredstvima pomenutim u stavu 1. ovog lana, spor e, na
osnovu zajednikog dogovora, biti podnijet na arbitrau pod uslovima odreenim u Prilogu A ove konvencije.

3. Strane ugovornice mogu u svako doba izjaviti da smatraju za obaveznu ipso facto i bez posebne
saglasnosti, u odnosu na svaku drugu stranu koja prihvata istu obavezu, primjenu procedure o arbitrai u
skladu sa odredbama Priloga A ove konvencije. O takvoj izjavi bie pismenim putem obavijeten depozitar
koji e to obavjetenje dostaviti ostalim stranama.

lan 29.
ODNOS IZMEU KONVENCIJE I PROTOKOLA

1. Niko ne moe postati strana ugovornica ove konvencije ukoliko nije istovremeno i strana ugovornica
najmanje jednog od protokola. Niko ne moe postati strana ugovornica jednog od protokola ukoliko nije ili
istovremeno ne postane strana ugovornica ove konvencije.

2. Svaki protokol uz ovu konvenciju obavezuje samo strane ugovornice odnosnog protokola.

3. Odluke u vezi sa bilo kojim protokolom u skladu sa l. 18, 22. i 23. ove konvencije donose samo
strane datog protokola.

lan 30.
POTPISIVANJE

Ova konvencija, Protokol o spreavanju zagaivanja Sredozemnog mora usljed potapanja otpadnih i
drugih materija sa brodova i vazduhoplova i Protokol o saradnji u borbi protiv zagaivanja Sredozemnog
mora naftom i drugim tetnim materijama u sluaju udesa otvoreni su za potpisivanje u Barceloni 16.
februara 1976. godine i u Madridu od 17. februara 1976. godine do 16. februara 1977. godine svakoj dravi
koja je pozvana da uestvuje na Konferenciji opunomoenih predstavnika priobalnih drava u podruju
Sredozemnog mora o zatiti Sredozemnog mora, odranoj u Barceloni od 2. do 16. februara 1976. godine, i
svakoj drugoj dravi ovlaenoj da potpie bilo koji od protokola u skladu sa odredbama tog protokola. Oni
e takoe do navedenog datuma biti otvoreni za potpisivanje zemljama Evropske ekonomske zajednice i
svakoj slinoj regionalnoj ekonomskoj grupaciji iji najmanje jedan lan pripada grupi priobalnih drava u
podruju Sredozemnog mora i ija se nadlenost prenosi na oblasti obuhvaene ovom konvencijom, ili bilo
kojim protokolom koji se na njih odnosi.

lan 31.
RATIFIKACIJA, PRIHVATANJE ILI USVAJANJE

Ova konvencija i svaki protokol uz Konvenciju podlijee ratifikaciji, prihvatanju ili usvajanju.
Instrumenti o ratifikaciji, prihvatanju ili usvajanju bie deponovani kod Vlade panije koja e vriti funkcije
depozitara.

9
 lan 32.
PRISTUPANJE

1. Od 17. februara 1977. godine ova konvencija, Protokol o spreavanju zagaivanja Sredozemnog
mora usljed potapanja otpadnih i drugih materija sa brodova i vazduhoplova i Protokol o saradnji u borbi
protiv zagaivanja Sredozemnog mora naftom i drugim tetnim materijama u sluaju udesa bie otvoreni za
pristupanje dravama, Evropskoj ekonomskoj zajednici i svakoj grupaciji na koju se odnosi lan 30. ove
konvencije.

2. Poslije stupanja na snagu Konvencije i protokola, svaka drava na koju se ne odnosi lan 30. ove
konvencije moe pristupiti ovoj konvenciji i bilo kom protokolu, s tim to e njeno pristupanje prethodno
odobriti veina od tri etvrtine strana ugovornica odnosnog protokola.

3. Instrumenti o pristupanju bie deponovani kod depozitara.

4.

lan 33.
STUPANJE NA SNAGU

1. Ova konvencija stupa na snagu na dan stupanja na snagu prvog protokola.

2. Konvencija e takoe stupiti na snagu za drave, Evropsku ekonomsku zajednicu i bilo koju
regionalnu ekonomsku grupaciju na koju se odnosi lan 30. ove konvencije, ako su ispunjeni formalni uslovi
na osnovu kojih one mogu postati strane ugovornice bilo kog drugog protokola koji jo nije stupio na snagu.

3. Svaki protokol uz ovu konvenciju, osim ako nije drukije predvieno u tom protokolu, stupie na
snagu tridesetog dana od dana deponovanja najmanje est instrumenata o ratifikaciji, prihvatanju ili
odobravanju tog protokola ili pristupanja takvom protokolu strana na koje se odnosi lan 30. ove konvencije.

4. Stoga ova konvencija i bilo koji protokol stupaju na snagu u odnosu na bilo koju dravu, Evropsku
ekonomsku zajednicu i bilo koju regionalnu ekonomsku grupaciju na koju se odnosi lan 30 ove konvencije
tridesetog dana od dana deponovanja instrumenata o ratifikaciji, prihvatanju, usvajanju ili pristupanju.

lan 34.
OTKAZIVANJE

1. Po isteku tri godine od dana stupanja na snagu ove konvencije svaka strana ugovornica moe u bilo
koje vrijeme otkazati ovu konvenciju putem pismenog obavjetenja o otkazivanju.

2. Osim ako nije drukije predvieno u jednom od protokola uz ovu konvenciju, svaka strana
ugovornica moe u bilo koje vrijeme poslije isteka roka od tri godine, raunajui od dana stupanja na snagu
takvog protokola, otkazati takav protokol putem pismenog obavjetenja o otkazivanju.

3. Otkaz stupa na snagu devedeset dana od dana kad depozitar primi obavjetenje o otkazivanju.

4. Smatra se da je svaka strana ugovornica koja je otkazala ovu konvenciju takoe otkazala i sve
protokole ija je bila strana ugovornica.

5. Smatra se da je svaka strana ugovornica koja poslije otkazivanja nekog protokola prestane da bude
strana ugovornica bilo kog protokola uz ovu konvenciju takoe otkazala i ovu konvenciju.

lan 35.
OBAVEZE DEPOZITARA

1. Depozitar obavjetava strane ugovornice, sve ostale strane na koje se odnosi lan 30. ove
konvencije i Organizaciju o sljedeem:

(i) potpisivanju ove konvencije i bilo kog protokola uz Konvenciju, kao i o deponovanju
instrumenata o ratifikaciji, prihvatanju, usvajanju ili pristupanju, u skladu sa l. 30, 31. i 32. ove konvencije;

(ii) datumu kad e Konvencija i bilo koji protokol stupiti na snagu, u skladu sa odredbama lana
33. ove konvencije;

10
 (iii) obavjetenjima o otkazivanju, u skladu sa lanom 34. ove konvencije;

(iv) usvojenim izmjenama Konvencije i protokola, njihovom prihvatanju od strana ugovornica,

kao i o datumu stupanja na snagu tih izmjena, u skladu sa odredbama lana 22. ove konvencije;

(v) usvajanju novih priloga i izmjena bilo kog priloga, u skladu sa lanom 23. ove konvencije;

(vi) izjavama kojima se primjena arbitrane procedure pomenute u lanu 28. stav 3. ove
konvencije priznaje kao obavezna.

2. Izvorni primjerak ove konvencije i svakog protokola uz Konvenciju bie deponovani kod depozitara,
Vlade panije, koja e ovjerene primjerke dostaviti stranama ugovornicama, Organizaciji i generalnom
sekretaru Ujedinjenih nacija radi registrovanja i objavljivanja u skladu sa lanom 102. Povelje Ujedinjenih
nacija.

Kao potvrda gore navedenog, nie navedene strane, propisno ovlaene od svojih vlada, potpisuju
ovu konvenciju.

Sainjeno 16. februara 1976. godine u Barceloni, u jednom primjerku na arapskom, engleskom,
francuskom i panskom jeziku, pri emu su sva etiri teksta podjednako vjerodostojna.

Prilog A
ARBITRAA

lan 1.

Ako se strane u sporu drukije ne dogovore, arbitrana procedura e se sprovoditi u skladu sa

odredbama ovog priloga.

lan 2.

1. Na zahtjev koji jedna strana ugovornica uputi drugoj strani ugovornici u skladu sa odredbama stava
2. ili stava 3. lana 28. Konvencije, obrazovae se arbitrani sud. U zahtjevu za arbitrau naznaie se
predmet zahtjeva, ukljuujui naroito one lanove Konvencije ili protokola iji su tumaenje ili primjena
sporni.

2. Strana koja podnosi zahtjev obavijestie Organizaciju da je zatraila da se obrazuje arbitrani sud,
navodei ime druge strane u sporu i lanove Konvencije ili protokola iji su tumaenje ili primjena po njenom
miljenju sporni. Organizacija e primljene informacije dostaviti svim stranama ugovornicama ove
konvencije.

lan 3.

Arbitrani sud sainjavaju tri lana: svaka strana u sporu imenuje po jednog arbitranog sudiju; tako
imenovana dvojica sudija sporazumno odreuju treeg arbitranog sudiju koji e biti predsjednik suda.
Predsjednik suda ne moe biti dravljanin jedne ili druge strane u sporu, ne moe biti stalno nastanjen na
teritoriji jedne od strana, niti moe biti u njihovoj slubi, ili se baviti odnosnim sluajem u bilo kom drugom
svojstvu.

lan 4.

1. Ako u roku od dva mjeseca poslije imenovanja drugog arbitranog sudije ne bude odreen
predsjednik arbitranog suda, generalni sekretar Ujedinjenih nacija odreuje predsjednika na zahtjev bilo
koje strane.

2. Ako u roku od dva mjeseca poslije prijema zahtjeva jedna od strana u sporu ne imenuje jednog
arbitranog sudiju, druga strana moe obavijestiti o tome generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, koji e
odrediti predsjednika arbitranog suda u roku od sljedea dva mjeseca. Kad bude odreen, predsjednik
arbitranog suda e zahtijevati od strane koja nije imenovala arbitranog sudiju da to uini u roku od dva
mjeseca. Po isteku tog roka, on e obavijestiti generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, koji e izvriti
naimenovanje u roku od sljedea dva mjeseca.

11
 lan 5.

1. Arbitrani sud e donositi odluke u skladu sa normama meunarodnog prava, posebno sa

odredbama ove konvencije, i odgovarajuih protokola.

2. Svaki arbitrani sud koji je obrazovan u skladu sa odredbama ovog priloga donijee svoj poslovnik.

lan 6.

1. Odluke arbitranog suda, i u pogledu procedure i u pogledu sutine, donose se veinom glasova
njegovih lanova.

2. Sud moe preduzeti sve odgovarajue mjere da bi utvrdio injenino stanje. On moe, na zahtjev
jedne od strana, preporuiti neophodne privremene zatitne mjere.

3. Ako dva ili vie arbitrana suda, koji su obrazovani u skladu sa odredbama ovog priloga dobiju
zahtjeve koji se odnose na iste ili sline predmete, oni mogu obavijestiti jedan drugog o postupcima za
utvrivanje injeninog stanja i, ako je to mogue, uzeti u obzir postupke.

4. Strane u sporu e obezbijediti sve potrebne uslove za efikasno voenje postupka.

5. Odsustvo ili izostanak jedne strane u sporu nee predstavljati prepreku za voenje postupka.

lan 7.

1. Presuda arbitranog suda treba da bude obrazloena. Ona je konana i obavezna za strane u sporu.

2. Svaki spor do kojeg bi moglo doi izmeu strana u vezi sa tumaenjem ili izvrenjem presude,
najrevnosnija strana moe iznijeti pred arbitrani sud koji je donio tu presudu ili ukoliko se ne moe obratiti
tom sudu, pred drugi arbitrani sud, obrazovan za tu svrhu na isti nain kao i prvi.

lan 8.

Evropska ekonomska zajednica i svaka regionalna ekonomska grupacija na koju se odnosi lan 30.
Konvencije, kao i svaka strana ugovornica ove konvencije, imaju pravo da pred arbitranim sudom istupaju
kao tuioci ili kao tueni.

12
 PROTOKOL
O SPREAVANJU I OTKLANJANJU ZAGAIVANJA SREDOZEMNOG MORA USLJED POTAPANJA
OTPADNIH I DRUGIH MATERIJA
SA BRODOVA I VAZDUHOPLOVA ILI SPALJIVANJEM NA MORU 1

Strane ugovornice ovog protokola,

budui da su strane ugovornice Konvencije o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja;

uviajui opasnost koja prijeti morskoj sredini od potapanja ili spaljivanja otpadaka ili drugih materija;

smatrajui da je u zajednikom interesu priobalnih drava Sredozemnog mora da zatite morsku

sredinu od ove opasnosti;

imajui u vidu poglavlje 17. Agende 21. UNCED-a koje poziva strane ugovornice Konvencije o
spreavanju zagaivanja morske sredine usljed potapanja otpadaka ili drugih materija (London, 1972) da
preduzmu mjere koje su potrebne za spreavanje potapanja u moru i spaljivanja opasnih materija;

uzimajui u obzir rezolucije LC 49(16) i LC 50(16), koje su odobrene na XVI savjetodavnom

sastanku na temu Londonske konvencije iz 1972, koje zabranjuju potapanje i spaljivanje industrijskog otpada
na moru,

dogovorile su se o sljedeem:

lan 1.

Strane ugovornice ovog protokola (u daljem tekstu: strane) preduzee sve odgovarajue mjere kako
bi sprijeile, smanjile i u najveoj moguoj mjeri otklonile zagaivanje Sredozemnog mora nastalo usljed
potapanja otpadnih i drugih materija sa brodova i vazduhoplova ili spaljivanja na moru.

lan 2.

Podruje na koje e se primjenjivati ovaj protokol je podruje Sredozemnog mora koje je odreeno u
lanu 1. Konvencije o zatiti morske sredine i priobalnog podruja Sredozemnog mora (u daljem tekstu:
Konvencija).

lan 3.

Za svrhe ovog protokola:

1. Izraz brodovi i vazduhoplovi oznaava saobraajna sredstva na vodi ili u vazduhu, bez obzira na
tip. Ovaj izraz obuhvata sredstva koja se kreu na vazdunim jastucima i sredstva koja lebde bilo da imaju
sopstveni pogon ili ih pokree neka druga sila, kao i platforme i druge konstrukcije na moru i njihovu opremu.

2. Izraz otpaci ili druge materije oznaava materijal i materije bilo koje vrste, oblika i karakteristika:

3. Izraz potapanje oznaava:

(a) svako namjerno izbacivanje otpadaka ili drugih materija sa brodova i vazduhoplova u more;

1
Protokol o spreavanju zagaivanja Sredozemnog mora usljed potapanja otpadnih i drugih materija sa brodova i
vazduhoplova, usvojena je 16. februara 1976. na Konferenciji ovlaenih predstavnika priobalnih drava na podruju
Sredozemlja o zatiti Sredozemnog mora, koja je odrana u Barceloni. Protokol je stupio na snagu 12. februara 1978.
godine.

Izvorni primjerak Protokola pretrpio je izmjene i dopune koje su usvojene 10. juna 1995. na Konferenciji ovlaenih
predstavnika o Konvenciji o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja i njenim protokolima, koja je odrana u
Barceloni 9. i 10. juna 1995 (UNEP(OCA)/MED IG.6/7). Dopunjeni protokol zaveden pod imenom Protokol o
spreavanju zagaivanja Sredozemnog mora usljed potapanja otpadnih i drugih materija sa brodova i vazduhoplova ili
spaljivanjem na moru stupio na snagu 2004. godine.

13
 (b) svako namjerno potapanje brodova ili vazduhoplova u more;

(c) svako namjerno izbacivanje ili odlaganje ili zakopavanje otpadaka ili drugih materija sa
brodova ili vazduhoplova na morsko dno ili u podmorje.

4. Izraz potapanje ne obuhvata:

(a) izbacivanje u more otpadaka ili drugih materija koje su posljedica ili potiu od uobiajenih
operacija na brodovima, vazduhoplovima ili njihovim ureajima, osim otpadaka ili drugih materija koje se
prevoze brodovima ili vazduhoplovima ili se pretovaruju na brodove ili vazduhoplove koji se koriste za
potapanje tih materija, ili koji potiu od prerade takvih otpadaka ili drugih materija na pomenutim brodovima
ili vazduhoplovima;

(b) potapanje materija u svrhe iji cilj nije njihovo uklanjanje, pod uslovom da takvo potapanje
nije u suprotnosti sa ciljevima ovog protokola.

5. Izraz spaljivanje na moru oznaava namjerno sagorijevanje otpadaka ili drugih materija na puini
Sredozemnog mora, u cilju termikog unitenja, i ne obuhvata aktivnosti koje su posljedica uobiajenih
operacija na brodovima ili vazduhoplovima.

6. Izraz Organizacija oznaava tijelo pomenuto u lanu 17. Konvencije.

lan 4.

1. Zabranjeno je potapanje otpadaka ili drugih materija, osim onih koje su navedene u stavu 2. ovog
lana.

2. Slijedi popis iz prethodnog stava:

(a) mulj nastao bagerovanjem;

(b) otpad od riba ili organskih materija koji je posljedica prerade riba i drugih morskih
organizama;

(c) plovni objekti, do 31. decembra 2000;

(d) platforme i druge konstrukcije na moru, pod uslovom da je materijal koji bi mogao stvoriti
plutajui otpad ili na bilo koji drugi nain doprinijeti zagaivanju morske sredine u najveoj moguoj mjeri
uklonjen, bez obzira na odredbe Protokola o zagaivanju nastalom usljed istraivanja i iskoriavanja
epikontinentalnog pojasa, morskog dna i podmorja;

(e) inertne nekontaminirane geoloke materije za ije se hemijske sastojke ne pretpostavlja da

bi mogli biti isputeni u morsku sredinu.

lan 5.

Potapanje otpadaka ili drugih materija navedenih u lanu 4. taka 2. zahtijeva prethodno posebno
odobrenje nadlenih dravnih organa.

lan 6.

1. Odobrenje iz lana 5. izdavae se tek nakon paljivog razmatranja faktora koji su izneseni u prilogu
uz ovaj protokol, odnosno kriterijuma, smjernica i odgovarajuih procedura koje su usvojene na sastanku
strana ugovornica shodno stavu 2. ovog lana.

2. Strane ugovornice e izraditi i usvojiti kriterijume, smjernice i procedure za potapanje otpadaka ili
drugih materija navedenih u lanu 4.2. u cilju spreavanja, smanjivanja i otklanjanja zagaivanja.

lan 7.

14
 Zabranjuje se spaljivanje na moru.

lan 8.

Odredbe l. 4, 5. i 6. ovog protokola nee se primjenjivati u sluaju vie sile, kao to su vremenske
nepogode ili neki drugi uzrok, kada su u opasnosti ljudski ivoti ili bezbjednost broda ili vazduhoplova. O
takvim potapanjima odmah e se dostaviti obavjetenje Organizaciji, a preko nje ili neposredno svakoj strani
ili stranama koje bi mogle biti pogoene, zajedno sa svim pojedinostima o okolnostima, prirodi i koliini
potopljenih otpadaka ili drugih materija.

lan 9.

Ako neka strana u izuzetno kritinoj situaciji smatra da se otpaci ili druge materije koje nijesu
navedene u l. 4.2. ovog protokola ne mogu ukloniti na kopnu bez velike opasnosti ili tete, naroito u
odnosu na bezbjednost ljudskih ivota, ugroena strana e se odmah posavjetovati sa Organizacijom.
Organizacija e, poslije konsultacije sa stranama ovog protokola, preporuiti naine uskladitenja ili
najpogodnija sredstva za unitenje ili uklanjanje koja su najefikasnija u tim okolnostima. Strana e obavijestiti
Organizaciju o mjerama preduzetim u skladu sa preporukama. Strane se obavezuju da e jedna drugoj
pruati pomo u takvim situacijama.

lan 10.

1. Svaka strana e imenovati jedan ili vie nadlenih organa:

(a) za izdavanje dozvola predvienih u lanu 5. ovog protokola;

(b) za voenje evidencije o vrstama i koliinama otpadaka ili drugih materija ije je potapanje
dozvoljeno, kao i o mjestu, vremenu i nainu potapanja;

2. Nadleni organi svake strane izdavae dozvole predviene u lanu 5. ovog protokola za otpatke ili
druge materije namijenjene za potapanje:

(a) utovarene na njenoj teritoriji;

(b) utovarene na brod ili vazduhoplov koji je registrovan na njenoj teritoriji ili plovi pod njenom
zastavom, kad je utovar izvren na teritoriji drave koja nije strana ugovornica ovog protokola.

lan 11.

1. Svaka strana e primjenjivati mjere neophodne za sprovoenje ovog protokola:

(a) na sve brodove i vazduhoplove koji su registrovani na njenoj teritoriji ili plove pod njenom
zastavom;

(b) na sve brodove i vazduhoplove koji na njenoj teritoriji vre utovar otpadaka ili drugih
materija, koji treba da se potope;

(c) na sve brodove i vazduhoplove za koje se pretpostavlja da vre potapanje u oblastima koje
su u tom pogledu pod njenom jurisdikcijom.

lan 12.

Svaka strana se obavezuje da svojim brodovima i vazduhoplovima za pomorsku inspekciju, kao i

ostalim odgovarajuim slubama, izda uputstvo o tome da obavjetavaju njene nacionalne organe o svim
udesima ili situacijama u podruju Sredozemnog mora koje navode na sumnju da je vreno ili da e se vriti
potapanje koje je suprotno odredbama ovog protokola. Ako smatra da je to potrebno, ta strana e o tome
obavijestiti bilo koju drugu zainteresovanu stranu.

15
 lan 13.

Nijedna odredba ovog protokola ne ograniava pravo bilo koje strane da u skladu sa meunarodnim
pravom usvoji i druge mjere za spreavanje zagaivanja usled potapanja.

lan 14.

1. Redovni sastanci strana ovog protokola odravae se prilikom redovnih sastanaka strana
ugovornica Konvencije koji se organizuju u skladu sa lanom 18. Konvencije. Strane ovog protokola mogu
takoe odravati i vanredne sastanke u skladu sa lanom 18. Konvencije.

2. Dunosti strana ovog protokola na pomenutim sastancima bie sljedee:

(a) praenje primjene ovog protokola i razmatranje efikasnosti usvojenih mjera i potreba drugih
mjera, posebno u vidu priloga;

(b) prouavanje i razmatranje evidencije o dozvolama koje su izdate u skladu sa l. 5, 6. i 7. ove

konvencije, kao i o izvrenim potapanjima;

(c) razmatranje i dopuna, po potrebi, bilo kog priloga uz ovaj protokol;

(d) obavljanje i drugih zadataka koji mogu biti potrebni radi primjene ovog protokola.

3. Usvajanje amandmana na priloge ovog protokola, u skladu sa lanom 17. Konvencije, vrie se
troetvrtinskom veinom glasova strana.

lan 15.

1. Odredbe Konvencije koje se odnose na bilo koji protokol primjenjivae se i na ovaj protokol.

2. Poslovnik i finansijski propisi, usvojeni u skladu sa lanom 24. Konvencije, primjenjivae se i na ovaj
protokol, osim ako se strane ovog protokola ne dogovore drukije.

Kao potvrda gore navedenog, nie potpisane strane, propisno ovlaene od svojih vlada, potpisuju
ovaj protokol.

Sainjeno 16. februara 1976. godine u Barceloni, u jednom primjerku na arapskom, engleskom,
francuskom i panskom jeziku, pri emu su sva etiri teksta podjednako vjerodostojna.

Prilog

Prilikom utvrivanja kriterijuma kojima se regulie izdavanje dozvola za potapanje materija u more
shodno lanu 6. ovog protokola, treba razmotriti sljedee inioce:

A. KARAKTERISTIKE I SASTAV MATERIJE

1. Ukupna koliina i prosjean sastav potopljenih materija (na primjer, godinje).

2. Agregatno stanje ili oblik (na primjer, u vrstom, mekom, tenom ili gasovitom stanju).

3. Osobine: fizike (na primjer, rastvorljivost i gustina), hemijske i biohemijske (na primjer, potronja
kiseonika, hranljivi elementi) i bioloke (na primjer, prisustvo virusa, bakterija, kvasaca, parazita).

4. Toksinost.

5. Otpornost: fizika, hemijska i bioloka.

6. Nagomilavanje i bioloka transformacija u bioloku materiju ili talog.

16
7. Osjetljivost na fizike, hemijske i biohemijske promjene i interakcija u vodenoj sredini sa drugim
rastvorenim organskim i neorganskim materijama.

8. Mogunost stvaranja mrlja i drugih promjena koji umanjuju komercijalnu vrijednost morskih resursa
(riba, mekuaca i ljuskara itd).

B. KARAKTERISTIKE MJESTA POTAPANJA I NAIN

DEPONOVANJA

1. Lokacija (na primjer, koordinate zone potapanja, dubina i udaljenost od obale), poloaj u odnosu na
druge zone (kao to su zone za rekreaciju, mreenje, gajenje riba i ribolov i resursi koji se mogu
eksploatisati).

2. Uestalost potapanja u odreenom periodu (na primjer, dnevne, nedjeljne, mjesene koliine).

3. Nain pakovanja i kontejnerizacije, ukoliko postoji.

4. Poetno rastvaranje postignuto predloenim nainom istovara, naroito brzina brodova.

5. Karakteristike irenja (kao to je uticaj struja, plime i vjetra na horizontalno pomjeranje i vertikalno
mijeanje).

6. Osobine vode (na primjer temperatura, pH, salinitet, stratifikacija, indeksi zagaivanja kiseonika -
naroito rastvoreni kiseonik (DO), hemijska potronja kiseonika (COD), bioloka potronja kiseonika (BOD),
prisustvo azota u organskom i mineralnom obliku, ukljuujui amonijak, materije u suspenziji, ostale hranljive
materije i produktivnost).

7. Karakteristike dna (na primjer, topografija, geohemijske i geoloke karakteristike i bioloka

produktivnost).

8. Postojanje i uticaj drugih potapanja izvrenih u zoni potapanja (na primjer, prisustvo tekih metala i
sadraj organskog ulja).

9. Prilikom izdavanja dozvole za potapanje, strane ugovornice e nastojati da utvrde da li postoji

odgovarajua nauna osnova za ocjenu posljedica takvog potapanja u datoj zoni, u skladu sa gore
navedenim odredbama i vodei rauna o sezonskim varijacijama.

C. OPTA RAZMATRANJA I OKOLNOSTI

1. Mogue posljedice po rekreacione aktivnosti (na primjer, prisustvo ploveih ili nasukanih materijala,
zamuenost, neprijatan miris, obezbojavanje vode i pjena).

2. Mogue posljedice po ivot morskih organizama, gajenje riba i ljuskara, rezerve riba i ribarstvo,
prinose i gajenje algi.

3. Mogue posljedice po ostale vidove korienja mora (na primjer, pogoranje kvaliteta vode za
industrijsku upotrebu, podvodna korozija objekata u moru, ometanje plovidbe brodova zbog materijala koji
plivaju, ometanje ribolova i plovidbe zbog deponovanja otpadaka ili vrstih predmeta na morskom dnu i
zatita podruja koja su od posebnog znaaja za naune svrhe i za svrhu konzervacije).

Praktine mogunosti korienja alternativnih metoda za obradu, uklanjanje ili unitavanje otpadaka
na kopnu ili postupaka koji e smanjiti njihovu tetnost u sluaju njihovog potapanja u more.

17
 PROTOKOL
O SARADNJI U SPREAVANJU ZAGAIVANJA
1
SREDOZEMNOG MORA SA BRODOVA I BORBI PROTIV ZAGAIVANJA U SLUAJU UDESA

Strane ugovornice ovog protokola,

budui da su strane ugovornice Konvencije o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja, koja je

usvojena u Barceloni 16. februara 1976. i dopunjena 10. juna 1995. godine;

u cilju sprovoenja l. 6. i 9. ove Konvencije;

uviajui da ozbiljno zagaivanje vode Sredozemnog mora naftom i drugim kodljivim materijama
predstavlja opasnost za priobalne drave i morsku sredinu;

smatrajui da je za spreavanje zagaivanja sa brodova i ponaanje u sluaju udesa, bez obzira na

to kako je nastao, potrebna saradnja svih priobalnih drava Sredozemnog mora;

uviajui ulogu Meunarodne organizacije za pomorstvo i znaaj saradnje u okviru ove organizacije,
naroito za usvajanje i razvoj meunarodnih pravila i standarda u cilju spreavanja, smanjivanja i suzbijanja
zagaivanja morske sredine od brodova,

naglaavajui napore koje priobalne drave Sredozemnog mora vre u cilju sprovoenja ovih
meunarodnih pravila i standarda,

potvrujui takoe doprinos Evropske zajednice u sprovoenju meunarodnih standarda u pogledu

sigurnosti na moru i spreavanja zagaivanja sa brodova,

imajui u vidu i znaaj saradnje u podruju Sredozemnog mora na unapreivanju djelotvorne

primjene meunarodnih propisa za spreavanje, smanjivanje i suzbijanje zagaivanja morske sredine od
brodova;

uviajui znaaj brze i djelotvorne akcije na dravnom, subregionalnom i regionalnom nivou na

preduzimanju hitnih mjera za spreavanje zagaivanja morske sredine ili mogueg zagaivanja;

primjenjujui naelo predostronosti, naelo zagaiva plaa i metod ocjene uticaja na sredinu, i
koristei najbolje raspoloive tehnike i najbolje provjerene mjere zatite sredine, kao to je predvieno u
lanu 4. Konvencije;

imajui u vidu odgovarajue odredbe Konvencije Ujedinjenih nacija o pravu mora, donesene u zalivu
Montego 10. decembra 1982, koja je na snazi i ije su potpisnice mnoge priobalne drave Sredozemnog
mora i Evropska zajednica;

vodei rauna o meunarodnim konvencijama koje se bave naroito pitanjima sigurnosti na moru,
spreavanja zagaivanja od brodova, spremnosti i reakcije u sluajevima zagaivanja, i odgovornosti za
tetu nastalu zagaivanjem kao i nadoknade za tetu;

u elji da dalje razvijaju meusobnu pomo i saradnju u spreavanju i borbi protiv zagaivanja;

dogovorile su se o sledeem:

lan 1.
DEFINICIJE

Za svrhe ovog protokola:

(a) Izraz Konvencija oznaava Konvenciju za zatitu Sredozemnog mora od zagaivanja koja
je usvojena u Barceloni 16. februara 1976. i dopunjena 10. juna 1995. godine;

1
Novi protokol je usvojen na Konferenciji ovlaenih predstavnika (Malta, 24-25. januar, 2002) i on e zamijeniti
izvornu verziju protokola. Ovaj novi protokol Protokol o saradnji u spreavanju zagaivanja Sredozemnog mora sa
brodova i borbi protiv zagaivanja u sluaju udesa stupio na snagu 2004.

18
 (b) Izraz sluaj zagaivanja oznaava dogaaj ili niz dogaaja istog porijekla koji je doveo ili
moe dovesti do isputanja nafte, odnosno opasnih i kodljivih materija i koji predstavlja ili moe da
predstavlja opasnost za morsku sredinu, ili za obalu ili srodne interese jedne ili vie drava, i koji zahtijeva
hitno djelovanje ili druge vrste neposredne reakcije;

(c) Izraz opasne i kodljive materije oznaava bilo koju materiju, osim nafte, koja e, ukoliko
bude izbaena u morsku sredinu, vjerovatno prouzrokovati opasnost za zdravlje ovjeka, izazvati tetu po
iva bia i ivot u morskih organizama, izazvati oteenje sredstava za rekreaciju ili ometati druge zakonite
vidove korienja mora.

(d) Izraz srodni interesi oznaava interese jedne priobalne drave koji su neposredno
ugroeni ili kojima prijeti opasnost i koji, izmeu ostalog, obuhvataju sljedee:

(i) pomorske aktivnosti u priobalnim vodama, lukama i pri uu, ukljuujui ribarstvo;

(ii) istorijske i turistike znamenitosti tog podruja, ukljuujui sportove na vodi i

rekreacione aktivnosti;

(iii) zdravlje obalskog stanovnitva;

(iv) kulturne, estetske, naune i edukativne vrijednosti podruja;

(v) konzervaciju biodiverziteta i odrivu upotrebu morskih i priobalnih biolokih resursa;

(e) izraz meunarodni propisi oznaava propise iji je cilj spreavanje, smanjivanje i
suzbijanje zagaivanja morske sredine sa brodova koji su usvojeni na svjetskom nivou i u saglasnosti sa
meunarodnim pravom, pod pokroviteljstvom specijalizovanih agencija Ujedinjenih nacija, a naroito
Meunarodne organizacije za pomorstvo.

(f) izraz regionalni centar oznaava Regionalni centar za reagovanje u hitnim sluajevima
zagaivanja Sredozemnog mora (REMPEC), koji je osnovan rezolucijom 7. koja je usvojena na Konferenciji
ovlaenih predstavnika priobalnih drava Sredozemnog regiona o zatiti Sredozemnog mora u Barceloni 9.
februara 1976, kojim upravlja Meunarodna organizacija za pomorstvo i Program Ujedinjenih nacija za
zatitu ivotne sredine, i ije ciljeve i dunosti odreuju strane ugovornice Konvencije.

lan 2.
PODRUJE PRIMJENE PROTOKOLA

Podruje na koje se ovaj protokol primjenjuje bie podruje Sredozemnog mora koje je odreeno u
lanu 1. Konvencije.

lan 3.
OPTE ODREDBE

1. Strane ugovornice ovog protokola saraivae:

(a) u primjeni meunarodnih propisa za spreavanje, smanjivanje i suzbijanje zagaivanja

morske sredine sa brodova i

(b) u preduzimanju svih neophodnih mjera u sluajevima zagaivanja.

2. Prilikom saradnje, strane e voditi rauna o ueu lokalnih organa, nevladinih organizacija i
drutveno-ekonomskih aktera.

3. Svaka strana u primjeni ovog protokola nee naruavati suverenitet ili jurisdikciju drugih strana ili
drugih drava. Sve mjere koje strane preduzimaju u primjeni ovog protokola bie u skladu sa meunarodnim
pravom.

19
 lan 4.
PLANOVI ZA NEPREDVIENE SLUAJEVE
I DRUGA SREDSTVA ZA SPREAVANJE I BORBU
PROTIV SLUAJEVA ZAGAIVANJA MORA

1. Strane e nastojati da, bilo pojedinano, bilo putem bilateralne ili multilateralne saradnje, odravaju i
unapreuju planove za nepredviene sluajeve i druga sredstva za spreavanje i borbu protiv sluajeva
zagaivanja. Ova sredstva obuhvataju naroito opremu, brodove, vazduhoplove i ljudstvo, koji su spremni da
djeluju u kritinim situacijama, usvajanje odgovarajue zakonske regulative, razvoj ili jaanje sposobnosti
reagovanja na sluajeve zagaivanja i imenovanje nacionalnog organa ili vie organa zaduenih za primjenu
ovog protokola.

2. Strane e takoe preduzimati mjere u saglasnosti sa meunarodnim pravom za spreavanje

zagaivanja u podruju Sredozemnog mora sa brodova kako bi se obezbijedila djelotvorna primjena
odgovarajuih meunarodnih konvencija u tom podruju u njihovom svojstvu kao drave zastave, drave
luke ili priobalne drave i njihove vaee zakonske regulative. One e razvijati nacionalne kapacitete u
pogledu primjene ovih meunarodnih konvencija i mogu saraivati u njihovoj djelotvornoj primjeni putem
bilateralnih ili multilateralnih sporazuma.

3. Strane e svake dvije godine obavjetavati regionalni centar o mjerama koje preduzimaju u cilju
sprovoenja ovog lana. Regionalni centar e stranama dostavljati izvjetaj sainjen na osnovu dobijenih
informacija.

lan 5.
STALNI NADZOR

Strane e pojedinano ili putem bilateralne ili multilateralne saradnje razvijati i vriti aktivnost
praenja, koja e obuhvatiti podruje Sredozemnog mora, kako bi sprijeile, otkrile i suzbijale zagaivanje i
kako bi osigurale usaglaenost sa vaeim meunarodnim propisima.

lan 6.
SARADNJA U AKTIVNOSTIMA SPASAVANJA

U sluaju isputanja ili pada u more opasnih i kodljivih materija u ambalai, ukljuujui kontejnere,
pokretne cistijerne, kamione-cistijerne, vagone-cistijerne i bare, strane e saraivati, u granicama svojih
mogunosti, na njihovom spasavanju i vaenju iz mora kako bi se smanjila opasnost od zagaivanja morske
sredine i priobalnog podruja.

lan 7.
DOSTAVLJANJE I RAZMJENA INFORMACIJIA

1. Svaka strana se obavezuje da e dostavljati drugim stranama informacije koje se odnose na:

(a) odgovarajuu nacionalnu organizaciju ili organe nadlene za borbu protiv zagaivanja mora
naftom i drugim opasnim i kodljivim materijama;

(b) nadlene nacionalne organe odgovorne za primanje izvjetaja o zagaivanju mora naftom i
opasnim i kodljivim materijama, kao i za rad na mjerama za pruanje pomoi drugim stranama;

(c) nacionalne organe koji su ovlaeni da u ime drave rade na mjerama meusobne pomoi i
saradnje sa drugim stranama;

(d) nacionalnu organizaciju ili organe nadlene za primjenu stava 2. lana 4, naroito one koji
su nadleni za primjenu meunarodnih konvencija i drugih odgovarajuih propisa, one koji su nadleni za
prihvatne kapacitete u lukama, kao i one koji su nadleni za praenje nelegalnog isputanja materijala
shodno MARPOL-u 73/78;

(e) njene propise i druga pitanja koja su direktno vezana za spremnost za reagovanje u sluaju
zagaivanja mora naftom i opasnim i kodljivim materijama;

20
 (f) nove naine pomou kojih se moe izbjei zagaivanje mora naftom i opasnim i kodljivim
materijama, nove mjere za borbu protiv zagaivanja, novi tehnoloki razvoj u oblasti praenja i razvoj
istraivakih programa;

2. Strane koje se dogovore da vre neposrednu meusobnu razmjenu informacija dostavljae ove
informacije regionalnom centru. Centar e obezbijediti da se takve informacije dostavljaju ostalim stranama
na recipronoj osnovi, kao i priobalnim dravama u podruju Sredozemnog mora koje nijesu lanice ovog
protokola.

3. Strane koje zakljue bilateralne ili multilateralne sporazume u okviru ovog protokola obavijestie
regionalni centar o tim sporazumima, a centar e ih dalje saoptiti ostalim stranama.

lan 8.
SAOPTAVANJE INFORMACIJA I IZVJETAJA O
SLUAJEVIMA ZAGAIVANJA

Strane se obavezuju da usaglaavaju korienje sredstava komunikacije kojima raspolau kako bi

sa odgovarajuom brzinom i pouzdanou obezbijedile prijem, dostavljanje i rasturanje svih izvjetaja i hitnih
obavjetenja koji se odnose na sluajeve zagaivanja. Regionalni centar e biti opremljen neophodnim
sredstvima komunikacije koja e mu omoguiti da uestvuje u ovom koordiniranom poduhvatu, a naroito da
obavlja zadatke predviene u lanu 12. stav 2. ovog protokola.

lan 9.
POSTUPAK IZVJETAVANJA

1. Svaka strana e kapetanima ili drugim odgovornim licima brodova koji plove pod njenom zastavom i
pilotima aviona koji su registrovani na njenoj teritoriji izdavati uputstva zahtijevajui od njih da izvijeste
najbrim i najpogodnijim kanalima u datim okolnostima i u mjeri u kojoj se to trai i u skladu sa
odgovarajuim odredbama vaeih meunarodnih sporazuma, najbliu priobalnu dravu i tu stranu:

(a) o svim udesima koji su doveli ili mogu dovesti do isputanja u more nafte ili opasnih i
kodljivih materija;

(b) o prisustvu, osobinama i koliini isputene nafte ili opasnih i kodljivih materija, ukljuujui
opasne i kodljive materije u paketima, koji su primijeeni na moru i koji predstavljaju ili e vjerovatno
predstavljati prijetnju za morsku sredinu ili obalu ili srodne interese jedne ili vie strana;

2. Ne utiui na odredbe lana 20. Protokola, svaka strana e preduzeti odgovarajue mjere kako bi
osigurala da kapetan svakog broda koji plovi u njenim teritorijalnim vodama ispunjava obaveze iz stava 1,
take (a) i (b) ovog lana i moe da zatrai pomo od regionalnog centra u tom smislu. Ona e obavijestiti
Meunarodnu organizaciju za pomorstvo o preduzetim mjerama.

3. Svaka strana e licima koja su zaduena za pomorske luke ili za upotrebu kapaciteta koji su pod
njenom jurisdikcijom izdavati uputstva zahtijevajui od njih da je izvijeste, u skladu sa primjenjivim zakonima,
o svim udesima koji nastanu ili mogu nastati usljed isputanja nafte ili opasnih i tetnih materija.

4. U skladu sa odgovarajuim odredbama Protokola o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja

nastalog usled istraivanja i iskoriavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i podmorja, svaka strana
e licima koja su zaduena za konstrukcije koje se nalaze na moru, a koje su pod njenom jurisdikcijom
izdavati uputstva zahtijevajui od njih da je izvijeste najbrim i najpogodnijim kanalima u datim okolnostima, i
u skladu sa postupkom izvjetavanja koji je ona propisala, o svim udesima koji su nastali ili mogu nastati
usljed isputanja nafte ili opasnih i tetnih materija.

5. U stavovima 1, 3. i 4. ovog lana, izraz udes oznaava dogaaj u kome se ispunjavaju uslovi
opisani u ovim stavovima bez obzira da li se radi o sluaju zagaivanja mora.

6. Ukoliko se desi sluaj zagaivanja mora, podaci prikupljeni u skladu sa stavovima 1, 3. i 4.

saoptavaju se regionalnom centru.

7. Obavjetenja, prikupljena u skladu sa stavovima 1, 3. i 4. ovog lana, dostavlja bez odlaganja i

drugim stranama koje mogu biti pogoene zagaivanjem:

21
 (a) strana koja je primila obavjetenje, po mogunosti neposredno ili preko regionalnog centra,
ili

(b) regionalni centar.

U sluaju neposrednog obavjetavanja izmeu strana, one e obavijestiti regionalni centar o preduzetim
mjerama, a centar e o tome obavijestiti ostale strane.

8. Za obavetavanje o sluajevima zagaenja koje se zahtijeva u stavovima 6. i 7. ovog lana, strane

e koristiti meusobno usaglaeni standardni obrazac koji predloi regionalni centar.

9. Primjenom odredaba stava 7. ovog lana, strane nijesu obavezne da ispune obavezu utvrenu u
lanu 9. stav 2. Konvencije.

lan 10.
OPERATIVNE MJERE

1. Svaka strana koja se suoi sa sluajem zagaivanja treba da:

(a) izvri potrebnu procjenu vrste, obima i moguih posljedica zagaivanja koje zahtijeva hitne
mjere, ili, u zavisnosti od sluaja, vrste i pribline koliine nafte ili opasnih i kodljivih materija, kao i pravca i
brzine kretanja slojeva prolivenih materija;

(b) preduzme sve mjere, koje su praktino mogue, kako bi se sprijeile, smanjile i u najveoj
moguoj mjeri otklonile posledice zagaivanja;

(c) odmah obavijesti sve strane koje mogu biti pogoene zagaivanjem o svojoj procjeni i
svakoj akciji koju je preduzela ili namjerava da preduzme, uz istovremeno dostavljanje istih obavjetenja
regionalnom centru, koji ih prenosi svim ostalim stranama;

(d) i dalje osmatra situaciju sve dok je to mogue i da o tome izvjetava u skladu sa lanom 9.
ovog protokola.

2. U sluajevima kada se preduzima akcija borbe protiv zagaivanja koje potie sa nekog broda,
preduzee se sve potrebne mjere kako bi se zatitili:

(a) ivoti ljudi;

(b) sam brod, pri emu tetu po ivotnu sredinu uopte treba sprijeiti ili svesti na minimum.

Svaka strana koja preduzme takvu akciju obavijestie o tome Meunarodnu organizaciju za
pomorstvo bilo neposredno bilo preko regionalnog centra.

lan 11.
VANREDNE MJERE NA BRODOVIMA,
INSTALACIJAMA NA MORU I U LUKAMA

1. Svaka strana preduzima neophodne mjere kako bi osigurala da brodovi koji plove pod njenom
zastavom imaju spreman plan reagovanja u kritinim situacijama zagaivanja koji se zahtijeva i koji je u
skladu sa odgovarajuim meunarodnim propisima.

2. Svaka strana od kapetana brodova koji plove pod njenom zastavom, u sluaju zagaivanja,
zahtijeva da se pridravaju postupaka opisanih u planu reagovanja u kritinim situacijama koji se nalazi na
tom brodu i naroito da obavijeste odgovarajue organe, na njihov zahtjev, o svim pojedinostima koje se
odnose na brod i njegov teret, a koje su bitne za akcije preduzete u skladu sa lanom 9, kao i da sarauju sa
tim organima.

3. Bez obzira na odredbe lana 20. protokola, svaka strana preduzima odgovarajue mjere kako bi
osigurala da kapetan svakog broda koji plovi u njenim teritorijalnim vodama ispunjava obavezu iz stava 2.
ovog lana i moe da zatrai pomo od regionalnog centra u tom smislu. Ona e obavijestiti Meunarodnu
organizaciju za pomorstvo o preduzetim mjerama.

22
4. Svaka strana zahtijeva da organi ili rukovodioci nadleni za pomorske luke i korienje kapaciteta
koji su pod njenom jurisdikcijom, ukoliko to smatra potrebnim, imaju planove za postupanje u vanrednim
situacijama zagaivanja ili sline aranmane koji su usaglaeni sa nacionalnim sistemom ustanovljenim u
skladu sa lanom 4. ovog protokola i odobrenim u skladu sa postupcima koje odredi nadleni nacionalni
organ.

5. Svaka strana zahtijeva da rukovodioci nadleni za instalacije na moru koje su pod njenom
jurisdikcijom imaju plan postupanja u vanrednim okolnostima za borbu protiv svakog nastalog zagaivanja,
koji je usaglaen sa nacionalnim sistemom ustanovljenim u skladu sa lanom 4. ovog protokola i odobrenim
u skladu sa postupcima koje odredi nadleni nacionalni organ.

lan 12.
PRUANJE POMOI

1. Svaka strana, kojoj je potrebna pomo u borbi protiv zagaivanja moe zatraiti pomo od drugih
strana, neposredno ili preko regionalnog centra, poev najprije od onih strana koje e vjerovatno biti
pogoene zagaivanjem. Ta pomo moe se naroito sastojati u savjetima strunjaka i isporuci ili stavljanju
na raspolaganje toj strani potrebnog specijalizovanog osoblja, proizvoda, opreme i plovnih objekata. Strane
od kojih se trai pomo treba da uine sve to je u njihovoj moi da prue tu pomo.

2. Ako strane angaovane u nekoj operaciji borbe protiv zagaivanja ne mogu da se sloe o
organizaciji te operacije, regionalni centar moe, uz saglasnost svih ukljuenih strana, vrtiti koordinaciju
djelovanja sredstava kojima se te strane koriste.

3. U skladu sa vaeim meunarodnim sporazumima, svaka strana duna je da preduzme neophodne

zakonske i administrativne mjere kako bi omoguila:

(a) da brodovi, vazduhoplovi i druga sredstva saobraaja koja se angauju u borbi protiv
nastalog zagaivanja ili kojima se prevoze ljudi, teret, materijali i oprema koji su potrebni za borbu protiv tog
zagaivanja mogu da dou na njenu teritoriju, da se na njoj koriste i da je napuste;

(b) da ljudi, teret, materijali i oprema iz take (a) ovog lana mogu na ekspeditivan nain da
uu na njenu teritoriju, prou kroz nju i da je napuste.

lan 13.
NADOKNADA TROKOVA PRUANJA POMOI

1. Ako sporazum o finansijskim aranmanima koji se odnose na akcije koje strane preduzimaju u borbi
protiv sluajeva zagaivanja nije bio zakljuen na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi prije nastanka
zagaivanja, strane snose trokove svojih odnosnih radnji u borbi protiv zagaivanja u skladu sa stavom 2.
ovog lana.

2. (a) Ako je jedna strana preduzela akcije na izriit zahtjev druge strane, strana koja je uputila
zahtjev nadoknadie trokove tih radnji strani koja je pruila pomo. Ako je zahtjev otkazan, strana koja je
uputila zahtjev snosie nastale trokove strane koja je pruila pomo.

(b) Ako je neka strana preduzela akcije na svoju sopstvenu inicijativu, ta strana e snositi
trokove svojih radnji.

(c) Naela iz taaka (a) i (b) ovog stava primjenjuju se ukoliko se dotine strane drukije ne
dogovore u svakom pojedinanom sluaju.

3. Ukoliko nije drukije dogovoreno, trokovi akcija koje preduzme jedna strana na zahtjev druge strane
obraunavaju se na fer nain u skladu sa zakonom i postojeom praksom strane koja prua pomo u
pogledu nadoknade takvih trokova.

4. Strana koja upuuje zahtjev za pomo i strana koja prua pomo sarauju, kad je to prikladno, u
okonavanju eventualnog spora usljed podnoenja reklamacije za nadoknadu. U tom cilju, one e razmotriti

23
postojee pravne reime. Ako tako zakljuen spor ne dozvoljava punu nadoknadu trokova nastalih u
operaciji pruanja pomoi, strana koja je uputila zahtjev moe da trai od strane koja je pruila pomo da
odustane od nadoknade trokova koji prelaze ve nadoknaeni iznos ili da smanje trokove koji su
obraunati u skladu sa stavom 3. ovog lana. Ona takoe moe da zatrai odlaganje nadoknade tih
trokova. Prilikom razmatranja takvog zahtjeva, strane koje pruaju pomo paljivo e razmotriti potrebe
zemalja u razvoju.

5. Odredbe ovog lana nee se tumaiti na nain koji bi ometao ostvarivanje prava strana da od treih
strana izvre nadoknadu trokova radnji preduzetih u borbi protiv zagaivanja po drugim vaeim
odredbama i pravilima nacionalnog i meunarodnog prava koje se primjenjuje na jednu ili na drugu stranu
ukljuenu u pruanje pomoi.

lan 14.
PRIHVATNI KAPACITETI U LUKAMA

1. Strane e pojedinano, bilateralno ili multilateralno preduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurali da
prihvatni kapaciteti koji ispunjavaju potrebe brodova budu na raspolaganju u njihovim lukama i pristanitima.
One e obezbijediti efikasno korienje ovih kapaciteta koje nee prouzrokovati neeljena kanjenja za
brodove.

Strane se pozivaju da istrae naine i sredstva za zaraunavanje razumnih trokova za korienje tih
kapaciteta.

2. Strane e takoe osigurati da budu obezbijeeni adekvatni prihvatni kapaciteti za brodove koji se
koriste u rekreativne svrhe.

3. Strane e preduzeti sve neophodne mjere kako bi osigurali da se prihvatni kapaciteti koriste na
efikasan nain koji ograniava bilo kakav uticaj odlaganja otpadnih i drugih materija iz tih kapaciteta na
morsku sredinu.

4. Strane e preduzeti neophodne mjere kako bi brodovi koji koriste njihove luke dobili aurne podatke
koji su bitni za obaveze koje proistiu iz MARPOL-a 73/78 i iz njihove vaee zakonske regulative u ovoj
oblasti.

lan 15.
EKOLOKI RIZICI POMORSKOG SAOBRAAJA

U skladu sa opte prihvaenim meunarodnim pravilima i standardima i globalnim mandatom

Meunarodne organizacije za pomorstvo, strane e pojedinano, bilateralno ili multilateralno preduzeti sve
neophodne mjere kako bi procijenile ekoloke rizike priznatih putnih pravaca koji se koriste u pomorskom
saobraaju i preduzee sve odgovarajue mjere u cilju smanjivanja rizika od deavanja udesa ili ekolokih
posljedica takvih udesa.

lan 16.
PRIHVAT BRODOVA U NEVOLJI U LUKAMA I MJESTO SMJETAJA

Strane e definisati nacionalne, subregionalne ili regionalne strategije o prihvatanju brodova koji su u
nevolji i predstavljaju prijetnju za morsku sredinu u mjestima za smjetaj, ukljuujui luke. One e u tom cilju
saraivati i obavjetavati regionalni centar o usvojenim mjerama.

lan 17.
SUBREGIONALNI UGOVORI

Strane mogu da dogovaraju, razvijaju i odravaju odgovarajue bilateralne ili multilateralne

subregionalne ugovore kako bi omoguile sprovoenje ovog protokola ili njegovih djelova. Na zahtjev
zainteresovanih strana, regionalni centar e im, u okviru svojih dunosti, pruiti pomo u procesu izrade i
sprovoenja ovih subregionalnih ugovora.

lan 18.

24
 SASTANCI

1. Redovni sastanci strana ovog protokola organizovae se prilikom redovnih sastanaka strana
ugovornica konvencije, koji se odravaju u skladu sa lanom 18. konvencije. Strane ovog protokola mogu
takoe odravati vanredne sastanke predviene lanom 18. konvencije.

2. Strane ovog protokola imae na sastancima dunost naroito:

(a) da ispitaju i razmotre izvjetaje regionalnog centra o primjeni ovog protokola i naroito
njegovih l. 4, 7. i 16;

(b) da formuliu i usvoje strategije, akcione planove i programe za primjenu ovog protokola;

(c) da prate i razmatraju efikasnost ovih strategija, akcionih planova i programa, kao i potrebu
usvajanja novih strategija, akcionih planova i programa i da izrade mjere u tom cilju;

(d) da vre i ostale dunosti koje mogu biti bitne za primjenu ovog protokola.

lan 19.
ODNOS PREMA KONVENCIJI

1. Odredbe konvencije koje se odnose na bilo koji protokol primjenjivae se i na ovaj protokol.

2. Poslovnik i finansijske odredbe usvojene u skladu sa lanom 24. konvencije primjenjivae se i na

ovaj protokol, ukoliko se strane ne dogovore drukije.

ZAVRNE ODREDBE

lan 20.
UTICAJ PROTOKOLA NA DOMAE ZAKONSKE PROPISE

U primjeni odredaba ovog protokola, pravo strana da usvoje odgovarajue stroije domae mjere ili
druge mjere u saglasnosti sa meunarodnim pravom, u vezi sa pitanjima na koja se odnosi ovaj protokol,
nee biti ugroeno.

lan 21.
ODNOS PREMA TREIM STRANAMA

Strane e, kada je to primjereno, pozvati drave koje nijesu potpisnice protokola i meunarodne
organizacije na saradnju u primjeni protokola.

lan 22.
POTPISIVANJE

Ovaj protokol je otvoren za potpisivanje u Valeti, Malta, 25. januara 2002. godine i u Madridu od 26.
januara 2002. do 25. januara 2003. godine za sve strane ugovornice konvencije.

lan 23.
RATIFIKACIJA, PRIHVATANJE ILI ODOBRAVANJE

Ovaj protokol podlijee ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju. Instrumenti o ratifikaciji, prihvatanju ili
odobravanju bie deponovani kod Vlade panije koja e vriti dunosti depozitara.

lan 24.
PRISTUPANJE

Ovaj protokol je otvoren za pristupanje bilo kojoj strani ugovornici konvencije od 26. januara 2003.
godine.

25
 lan 25.
STUPANJE NA SNAGU

1. Ovaj protokol stupa na snagu tridesetog dana od dana deponovanja estog instrumenata o
ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju tog protokola ili pristupanja takvom protokolu.

2. Od datuma stupanja na snagu, ovaj protokol e zamijeniti Protokol o saradnji u borbi protiv
zagaivanja Sredozemnog mora naftom i drugim tetnim materijama u sluaju udesa iz 1976. godine u
odnosima izmeu strana oba ova instrumenta.

26
 PROTOKOL
O ZATITI SREDOZEMNOG MORA OD ZAGAIVANJA
IZ KOPNENIH IZVORA I KOPNENIH AKTIVNOSTI 1

Strane ugovornice ovog protokola,

budui da su strane ugovornice Konvencije o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja, koja je

usvojena u Barceloni 16. februara 1976. i dopunjena 10. juna 1995. godine;

u cilju sprovoenja lana 4. stav 5. i l. 8. i 21. ove Konvencije;

imajui u vidu sve vei ekoloki pritisak koji je rezultat ljudskih aktivnosti u podruju Sredozemnog
mora, naroito na polju industrijalizacije i urbanizacije, kao i sezonskog poveanja stanovnitva u priobalnim
podrujima usljed turizma;

uviajui opasnost po morsku sredinu, iva bia i zdravlje ljudi koja potie od zagaivanja iz
kopnenih izvora i aktivnosti kao i ozbiljne probleme koji zbog toga nastaju u mnogim priobalnim vodama i
uima rijeka na Sredozemnom moru, prvenstveno usled isputanja nepreraenih, nedovoljno preraenih ili
neadekvatno odloenog neindustrijskog ili industrijskog otpada koji sadre materije koje su toksine,
nerazgradive i podlone biolokom nagomilavanju;

primjenjujui princip predostronosti i princip zagaiva plaa, vrei ocjenu uticaja na ivotnu
sredinu i koristei najbolje raspoloive tehnike i najbolje provjerene mjere zatite ivotne sredine, ukljuujui
tehnologije iste proizvodnje, predviene lanom 4. konvencije;

priznajui razliku u nivoima razvoja izmeu priobalnih drava i vodei rauna o ekonomskim i
socijalnim imperativima zemalja u razvoju,

odlune da, u bliskoj saradnji preduzmu neophodne mjere za zatitu Sredozemnog mora od
zagaivanja iz kopnenih izvora i aktivnosti,

uzimajui u obzir Globalni program djelovanja u zatiti morske sredine od kopnenih aktivnosti, koji je
usvojen u Vaingtonu, D.C., 3. novembra 1995,

dogovorile su se o sledeem:

lan 1.
OPTE ODREDBE

Strane ugovornice ovog protokola (u daljem tekstu: strane) preduzee sve odgovarajue mjere
kako bi sprijeile, smanjile, suzbile i u najveoj moguoj mjeri otklonile zagaivanje u podruju Sredozemnog
mora nastalo usljed izliva iz rijeka, objekata na obali ili kanala, ili bilo kojih drugih kopnenih izvora i aktivnosti
na svojim teritorijama, dajui prioritet postepenom prestanku korienja sirovina koje su toksine,
nerazgradive i podlone biolokom nagomilavanju.

lan 2.
DEFINICIJE

Za svrhe ovog protokola:

(a) Izraz konvencija oznaava Konvenciju o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja, koja
je usvojena u Barceloni 16. februara 1976. i dopunjena 10. juna 1995. godine;

1
Protokol o kopnenim izvorima usvojen je 17. maja 1980. godine na Konferenciji ovlaenih predstavnika priobalnih
drava Sredozemnog regiona o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja iz kopnenih izvora, koja je odrana u Atini.
Protokol je stupio na snagu 17. juna 1983.

Izvorni primjerak protokola pretrpio je izmjene i dopune koje su usvojene 7. marta 1996. godine na Konferenciji
ovlaenih predstavnika o Protokolu o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja iz kopnenih izvora, koja je odrana u
Sirakuzi. Protokol je stupio na snagu 6. i 7. marta 1976 (UNEP(OCA)/MED IG.7/4). Dopunjeni protokol, zaveden pod
nazivom Protokol o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja iz kopnenih izvora i aktivnosti, stupio na snagu 2004.

27
 (b) Izraz Organizacija oznaava instituciju iz lana 17. konvencije.

(c) Izraz linija razgranienja slatke i morske vode oznaava mjesto u vodenim tokovima na
kojem se, u periodu osjeke i niskog nivoa slatkih voda, pojavljuje prilino poveanje saliniteta zbog prisustva
morske vode.

(d) Izraz hidroloki bazen oznaava sve vode sliva na teritorijama strana ugovornica, koje
otiu u podruje Sredozemnog mora koje je odreeno u lanu 1. konvencije.

lan 3.
PODRUJE PRIMJENE PROTOKOLA

Podruje na koje se ovaj protokol primjenjuje (u daljem tekstu: podruje primjene protokola) je:

(a) podruje Sredozemnog mora odreeno u lanu 1. konvencije;

(b) hidroloki bazen podruja Sredozemnog mora;

(c) vode sa kopnene strane osnovnih linija sa kojih se vri mjerenje irine teritorijalnih voda i
koje se proteu, u sluaju vodenih tokova, do linije razgranienja slatke i slane vode;

(d) pomijeane vode, priobalne slane vode koje ukljuuju movare i lagune na obali i podzemne
vode koje su povezane saSredozemnim morem.

lan 4.
PRIMJENA PROTOKOLA

1. Ovaj protokol se primjenjuje na:

(a) izlive koji potiu iz kopnenih stacionarnih i nestacionarnih izvora i aktivnosti na teritoriji
strana ugovornica koje mogu da pogode podruje Sredozemnog mora posredno ili neposredno. Ovi izlivi
ukljuuju i one koji dopiru do podruja Sredozemnog mora, prema definiciji iz lana 3 (a), (c) i (d) ovog
protokola, preko odlaganja na obali, rijeka, kanala ili drugih vodenih tokova, ukljuujui podzemne vodene
tokove, ili kroz oticanje ili odlaganje ispod morskog dna gdje postoji pristup sa kopna;

(b) sirovine od zagaujuih supstanci koje se prenose u podruje Sredozemnog mora

atmosferskim putem iz kopnenih izvora ili aktivnosti na teritoriji strana ugovornica pod uslovima koji su
definisani u prilogu III uz ovaj protokol;

2. Ovaj protokol se takoe primjenjuje na zagaujue izlive iz stalnih konstrukcija na moru koje su pod
jurisdikcijom neke strane i koje ne slue u svrhe istraivanja i iskoriavanja mineralnih resursa
epikontinentalnog pojasa i morskog dna i podmorja.

3. Strane pozivaju drave koje nijesu strane protokola i koje na svojoj teritoriji imaju djelove hidrolokog
bazena podruja Sredozemnog mora da sarauju u primjeni protokola.

lan 5.
OPTE OBAVEZE

1. Strane se obavezuju da e ukloniti zagaivanje koje potie iz kopnenih izvora i aktivnosti i naroito
prekinuti unoenje materija koje su toksine, otporne i podlone biolokom nagomilavanju i koje su
navedene u prilogu I.

2. U tom cilju one e razraditi i sprovesti, pojedinano ili zajedniki, zavisno od okolnosti, nacionalne i
regionalne akcione planove i programe, koji sadre mjere i dinamiki plan za njihovu realizaciju.

3. Strane e usvojiti prioritete i dinamiki plan za sprovoenje akcionih planova, programa i mjera
vodei rauna o elementima koji su sadrani u prilogu I i koji e biti periodino razmatrani.

28
4. Prilikom usvajanja akcionih planova, programa i mjera, strane e voditi rauna, bilo pojedinano ili
zajedniki, o najboljim raspoloivim tehnikama i najboljim provjerenim mjerama za zatitu sredine, koje
ukljuuju, gdje je primjenjivo, tehnologije iste proizvodnje, vodei rauna o kriterijumima iz priloga IV.

5. Strane e preduzeti preventivne mjere kako bi svele na minimum rizik od zagaivanja

prouzrokovanog udesima.

lan 6.
SISTEM DAVANJA OVLAENJA ILI REGULACIJE

1. Izlivi u podruje primjene protokola i isputanje u vodu ili vazduh koje dopire do podruja
Sredozemnog mora, prema definiciji iz lana 3 (a), (c) i (d) ovog protokola, i koje moe da ga pogodi,
podlijeu strogom izdavanju ovlaenja i regulaciji nadlenih organa strana, vodei rauna o odredbama
ovog protokola i priloga II uz protokol, kao i o odgovarajuim odlukama i preporukama sa sastanaka strana
ugovornica.

2. U tom cilju, strane e omoguiti da nadleni organi vre inspekciju sistema kako bi procijenili njihovu
usaglaenost sa ovlaenjima i propisima.

3. Organizacija moe, na zahtjev, pruati pomo stranama u osnivanju novih ili jaanju postojeih
struktura nadlenih za kontrolu usaglaenosti sa ovlaenjima i propisima. Ta pomo ukljuuje i posebnu
obuku osoblja.

4. Strane utvruju odgovarajue sankcije u sluaju neusaglaenosti sa ovlaenjima i propisima i staraju se

o njihovoj primjeni.

lan 7.
ZAJEDNIKE SMJERNICE, STANDARDI I KRITERIJUMI

1. Strane e progresivno formulisati i usvajati, u saradnji sa nadlenim meunarodnim organizacijama,

zajednike smjernice i, po potrebi, standarde odnosno kriterijume koji e se odnositi naroito na:

(a) duinu, dubinu i poloaj cjevovoda za izlive iz priobalnog podruja, vodei naroito rauna o
metodima prethodnog preiavanja otpadnih voda;

(b) posebne zahtjeve za otpadne vode koje zahtijevaju poseban tretman;

(c) kvalitet morske vode koja se koristi za specifine namjene i koja je neophodna za zatitu
ljudskog zdravlja, ivih bia i ekosistema;

(d) kontrolu i postepenu zamjenu proizvoda, instalacija i industrijskih i ostalih procesa koji
prouzrokuju znaajno zagaivanje morske sredine;

(e) specifine zahtjeve u pogledu koliine isputenih materija (navedenih u prilogu I), njihove
koncentracije u otpadnim vodama i metodama za njihovo isputanje.

2. Bez obzira na odredbe lana 5. ovog protokola, te zajednike smjernice, standardi, odnosno
kriterijumi vodie rauna o lokalnim ekolokim, geografskim i fizikim karakteristikama, ekonomskoj
sposobnosti strana i njihovom potrebom za razvojem, nivou postojeeg zagaivanja i stvarnoj sposobnosti
apsorbovanja morske sredine.

3. Akcioni planovi, programi i mjere iz l. 5. i 15. ovog protokola bie usvojeni vodei rauna, u cilju
postepene primjene, o mogunostima prilagoavanja i promjene namjene postojeih instalacija, ekonomskim
mogunostima strana i njihovoj potrebi za razvojem.

lan 8.
STALNI NADZOR

U okviru odredaba, kao i programa stalnog nadzora predvienih u lanu 12. konvencije, i ukoliko
bude potrebno u saradnji sa nadlenim meunarodnim organizacijama, strane e, im prije budu u
mogunosti izvoditi aktivnosti praenja i objavie svoje nalaze u javnosti u cilju:

29
 (a) sistematske ocjene, koliko je to mogue, nivoa zagaenosti du njihovih obala, naroito u
odnosu na one sektore djelatnosti i kategorije materija koje su navedene u prilogu I i periodinog
obavjetavanja u tom smislu;

(b) ocjene djelotvornosti akcionih planova, programa i mjera ostvarenih u skladu sa ovim
protokolom kako bi se u najveoj moguoj mjeri uklonilo zagaivanje morske sredine.

lan 9.
NAUNA I TEHNIKA SARADNJA

U skladu sa lanom 13. konvencije, strane e saraivati na naunim i tenhnolokim poljima koja su u
vezi sa zagaivanjem iz kopnenih izvora i aktivnosti, a naroito u istraivanjima unoenja, puteva i efekata
zagauvaa i razvoja novih metoda za njihovo preiavanje, smanjivanje ili eliminaciju, kao i razvoja istih
proizvodnih procesa u tom smislu. U tom cilju, strane e naroito nastojati da:

(a) vre razmjenu naunih i tehnikih informacija;

(b) koordiniraju svoje istraivake programe;

(c) unapreuju pristup ekoloki zdravim tehnologijama ukljuujui tehnologiju iste proizvodnje,
kao i prelazak na ove tehnologije.

lan 10.
TEHNIKA POMO

1. Strane e, neposredno ili uz pomo nadlenih regionalnih ili drugih meunarodnih organizacija,
bilateralno ili multilateralno, saraivati u cilju formulisanja i, koliko je to mogue, sprovoenja programa
pomoi zemljama u razvoju, naroito u oblastima nauke, obrazovanja i tehnologije, kako bi se sprijeilo,
smanjilo ili, po potrebi postepeno ukinulo unoenje zagaivaa iz kopnenih izvora i aktivnosti i njihovi tetni
efekti po morsku sredinu.

2. Tehnika pomo bi naroito obuhvatala obuku naunog i tehnikog kadra, kao i sticanje, korienje i
proizvodnju odgovarajue opreme u tim zemljama i, po potrebi tehnologija iste proizvodnje, po povoljnim
uslovima koji bi se dogovorili izmeu ukljuenih strana.

lan 11.
PREKOGRANINO ZAGAIVANJE

1. Ako postoji vjerovatnoa da izlivi iz vodenog toka koji tee peko teritorija dvije ili vie strana i
predstavlja granicu izmeu njih izazovu zagaivanje morske sredine u podruju primjene protokola, dotine
strane se pozivaju da, potujui odredbe ovog protokola u mjeri u kojoj se na njih odnosi, sarauju kako bi
obezbijedili njegovu punu primjenu.

2. Strana nee biti odgovorna za bilo koje zagaivanje koje potie sa teritorije drave koja nije strana
ugovornica. Meutim, pomenuta strana e nastojati da sarauje sa pomenutom dravom kako bi omoguila
punu primjenu protokola.

lan 12.
RJEAVANJE SPOROVA

1. Vodei rauna o lanu 28. stav 1. konvencije, ako e kopneno zagaivanje koje potie sa teritorije
jedne strane najvjerovatnije direktno ugroziti interese jedne ili vie drugih strana, dotine strane se obavezuju
da e, na zahtjev jedne ili vie od njih, stupiti u konsultacije kako bi se iznalo zadovoljavajue reenje.

2. Na zahtjev bilo koje od dotinih strana, to pitanje e se staviti na dnevni red narednog sastanka
strana koji se odrava u skladu sa lanom 14. ovog protokola. Na sastanku se mogu donijeti preporuke u
cilju postizanja zadovoljavajueg reenja.

30
 lan 13.
IZVJETAJI

1. Strane e na sastancima strana ugovornica svake dvije godine, ukoliko se na sastanku strana
ugovornica ne odlui drukije, podnositi izvjetaje preko Organizacije, o preduzetim mjerama, postignutim
rezultatima i, ukoliko se takav sluaj pojavi, o tekoama na koje se nailo u primjeni ovog protokola.
Postupak podnoenja ovih izvjetaja odredie se na sastancima strana.

2. Takvi izvjetaji e, izmeu ostalog, obuhvatati:

(a) statistike podatke o izdatim odobrenjima u skladu sa lanom 6. ovog protokola;

(b) podatke koji su rezultat stalnog nadzora predvienog lanom 8. ovog protokola;

(c) koliine materija koje izazivaju zagaivanje koje su isputene sa njihovih teritorija;

(d) akcione planove, programe i mjere koji su sprovedeni u skladu sa l. 5, 7. i 15. ovog
protokola.

lan 14.
SASTANCI

1. Redovni sastanci strana organizovae se prilikom redovnih sastanaka strana ugovornica konvencije
koji se odravaju u skladu sa lanom 18. konvencije. Strane takoe mogu odravati vanredne sastanke u
skladu sa lanom 18. konvencije.

2. Strane ovog protokola e na sastancima imati, izmeu ostalog, sljedee dunosti:

(a) da prate primjenu ovog protokola i razmatraju djelotvornost usvojenih akcionih planova,
programa i mjera;

(b) da revidiraju i dopunjavaju bilo koji prilog uz ovaj protokol, po potrebi;

(c) da formuliu i usvajaju akcione planove, programe i mjere u skladu sa l. 5, 7. i 15. ovog
protokola;

(d) da usvajaju, u skladu sa lanom 7. ovog protokola, zajednike smjernice, strandarde

odnosno kriterijume, u bilo kojoj formi koju strane odaberu;

(e) da daju preporuke u skladu sa lanom 12. stav 2. ovog protokola;

(f) da razmatraju izvjetaje koje strane dostave u skladu sa lanom 13. ovog protokola;

(g) da vre i sve ostale funkcije koje mogu biti potrebne za primjenu ovog protokola.

lan 15.
USVAJANJE AKCIONIH PLANOVA, PROGRAMA I MJERA

1. Na sastancima strana e se, dvotreinskom veinom glasova, usvajati kratkoroni i srednjoroni

regionalni akcioni planovi i programi koji sadre mjere i dinamiki plan za njihovu realizaciju, predviene u
lanu 5. ovog protokola.

2. Regionalne akcione planove i programe iz stava 1. ovog lana formulisae Organizacija, a

razmatrae ih i odobravati odgovarajui tehniki organ strana ugovornica u roku od najvie jedne godine
nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna ovog protokola. Ti regionalni akcioni planovi i programi bie
stavljeni na dnevni red narednog sastanka strana radi usvajanja. Isti postupak e se primjenjivati za sve
dodatne akcione planove i programe.

31
3. Mjere i dinamiki planovi usvojeni u skladu sa stavom 1. ovog lana sekretarijat e saoptiti svim
stranama. Te mjere i dinamiki planovi postaju obavezujui 180-og dana od dana obavjetavanja za one
strane koje sekretarijatu nijesu uputile prigovor u roku od 179 dana od dana prijema obavjetenja.

4. Strane koje su uputile prigovor u skladu sa prethodnim stavom ovog lana e na sastanku
obavijestiti strane o odredbama koje namjeravaju da predloe, s tim to se podrazumijeva da ove strane
mogu u bilo kojem trenutku da daju saglasnost na ove mjere ili dinamike planove.

lan 16.
ZAVRNE ODREDBE

1. Odredbe konvencije koje se odnose na bilo koji protokol shodno e se primjenjivati i na ovaj
protokol.

2. Pravilnik i finansijske odredbe usvojene u skladu sa lanom 24. konvencije primjenjivae se i na ovaj
protokol, ukoliko se strane ovog protokola ne dogovore drukije.

3. Ovaj protokol je otvoren za potpisivanje u Atini od 17. maja 1980. do 16. juna 1980. godine i u
Madridu od 17. juna 1980. do 16. maja 1981. godine svim dravama koje su pozvane na Konferenciju
ovlaenih predstavnika priobalnih drava Sredozemnog regiona o zatiti Sredozemnog mora od
zagaivanja iz kopnenih izvora, koja je odrana u Atini od 12. maja do 17. maja 1980. godine. Ona je takoe
otvorena za potpisivanje do istih datuma Evropskoj ekonomskoj zajednici i bilo kojoj slinoj regionalnoj
ekonomskoj grupaciji u kojoj je barem jedna lanica priobalna drava u podruju Sredozemnog mora, koja
vri nadlenosti u poljima obuhvaenim ovim protokolom.

4. Ovaj protokol podlijee ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili
odobravanja deponuju se kod vlade panije, koja vri dunosti depozitara.

5. Od 17. maja 1981. godine, ovaj protokol je otvoren za pristupanje zemljama iz stava 3. ovog lana,
Evropskoj ekonomskoj zajednici i bilo kojoj grupaciji iz tog stava.

6. Ovaj protokol stupa na snagu tridesetog dana nakon to strane iz stava 3. ovog lana deponuju
najmanje est instrumenata ratifikacije, prihvatanja ili odobravanja protokola, odnosno pristupanja protokolu.

Kao potvrda gore navedenog, nie potpisane strane, propisno ovlaene od svojih vlada, potpisuju
ovaj protokol.

Sainjeno u Atini, 17. maja 1980. i dopunjeno u Sirakuzi 7. marta 1996. godine, u jednom primjerku
na arapskom, engleskom, francuskom i panskom jeziku, pri emu su sva etiri teksta jednako
vjerodostojna.

Prilog I
ELEMENTI KOJE TREBA UZETI U OBZIR U PRIPREMI
AKCIONIH PLANOVA, PROGRAMA I MJERA ZA
ELIMINACIJU ZAGAIVANJA IZ KOPNENIH IZVORA I AKTIVNOSTI

Ovaj prilog sadri elemente koji e biti uzeti u obzir prilikom izrade akcionih planova programa i
mjera za odstranjivanje zagaivanja iz kopnenih izvora i aktivnosti iz l. 5, 7. i 15. ovog protokola.

Cilj takvih akcionih planova, programa i mjera bie da obuhvate sektore aktivnosti koji su navedeni u
dijelu A kao i da obuhvate grupe materija koje su pobrojane u dijelu C, odabrane na osnovu karakteristika
navedenih u dijelu B ovog priloga.

Strane treba da utvrde prioritete djelovanja na osnovu relativnog znaaja njihovog uticaja na javno
zdravlje, ivotnu sredinu i drutveno-ekonomske i kulturne uslove. Ti programi treba da obuhvate
stacionarne izvore, nestacionarne izvore i atmosfersko deponovanje.

U izradi akcionih planova programa i mjera strane e, u saglasnosti sa Globalnim programom

djelovanja u zatiti morske sredine od kopnenih aktivnosti, koji je usvojen u Vaingtonu, D.C. 1995. godine,
dati prioritet materijama koje su toksine, postojane i podlone biolokom nagomilavanju, naroito
postojanim organskim zagaivaima (POP), kao i obradi i upravljanju otpadnim vodama.

32
A. SEKTORI AKTIVNOSTI

Prilikom utvrivanja prioriteta za izradu akcionih planova, programa i mjera za otklanjanje

zagaivanja iz kopnenih izvora i aktivnosti, razmatrae se prvenstveno sljedei sektori aktivnosti (koji nijesu
navedeni po redosljedu prioriteta):

1. proizvodnja energije;

2. proizvodnja vjetakih ubriva;

3. proizvodnja i formulacija biocida;

4. farmaceutska industrija;

5. naftne rafinerije;

6. proizvodnja papira i papirne pulpe;

7. proizvodnja cementa;

8. koarska industrija;

9. industrija metala;

10. rudarstvo;

11. brodogradnja i remont brodova;

12. luke operacije;

13. tekstilna industrija;

14. elektronska industrija;

15. industrija reciklae;

16. ostali sektori organske hemijske industrije;

17. ostali sektori neorganske hemijske industrije;

18. turizam;

19. poljoprivreda;

20. stoarstvo;

21. prehrambena industrija;

22. marikultura;

23. prerada i odlaganje opasnih otpadnih materija;

24. prerada i odlaganje otpadnih voda iz domainstava;

25. regulisanje vrstog otpadnog materijala na nivou optina;

26. odvod kanalizacionog mulja;

27. industrija prerade otpadnih materija;

28. spaljivanje otpadnih materija i staranje o njihovim ostacima;

29. radovi koji prouzrokuju fizike promjene prirodnog stanja obale;

33
 30. transport.

B. KARAKTERISTIKE MATERIJA U SREDINI

U pripremi akcionih planova, programa i mjera, strane treba da vode rauna o sljedeim
karakteristikama:

1. nerazgradivost;

2. toksinost ili druga kodljiva svojstva (na primjer, karcinogeno, mutageno, teratogeno);

3. bioloko nagomilavanje;

4. radioaktivnost;

5. odnos izmeu koncentracija za koje je zapaeno da imaju efekta i koncentracija kod kojih ne
postoji zapaen efekat (NOEC);

6. rizik eutrofiranja antropogenog porijekla;

7. uticaj i rizici po zdravlje;

8. prekogranini znaaj;

9. rizik neeljenih promjena u morskom ekosistemu i efekti koji su nepovratni ili trajni;

10. ometanje odrive eksploatacije ivih bia ili drugih vidova zakonitog korienja mora;

11. uticaj na ukus i/ili miris morskih proizvoda koji su namijenjeni za ljudsku potronju;

12. uticaj na miris, boju, providnost ili druge karakteristike morske vode;

13. nain irenja (tj. koliine o kojima se radi, naini korienja i vjerovatnoa da e dospjeti u
morsku sredinu).

C. KATEGORIJE MATERIJA

Sljedee kategorije materija i izvori zagaivanja posluie kao smjernica u izradi akcionih planova,
programa i mjera:

1. organska jedinjenja halogenih elemenata i supstance koje mogu obrazovati takva jedinjenja
u morskoj sredini. Prioritet se daje aldrinu, hlordanu, DDT, dieldrinu, dioksinima i furanima, endrinu,
heptahloru, heksahlorobenzanu, mireksu, PCB i toksafenu;

2. organska jedinjenja fosfora i supstance koje mogu da formiraju takva jedinjenja u morskoj
sredini;

3. organotinska jedinjenja i supstance koje mogu da formiraju takva jedinjenja u morskoj

sredini;

4. policiklini aromatski ugljovodonici:

5. teki metali i njihova jedinjenja;

6. koriena ulja za podmazivanje;

7. radioaktivne supstance, ukljuujui njihove otpatke, kada njihovo odlaganje nije u skladu sa
principima zatite od radijacije koje su definisale nadlene meunarodne organizacije vodei rauna o zatiti
morske sredine;

8. biocidi i njihovi derivati;

34
 9. patogeni mikroorganizmi;

10. sirova nafta i ugljovodonici naftnog porijekla;

11. cijanidi i fluoridi;

12. deterdenti koji se ne mogu bioloki degradirati i druge povrinski aktivne supstance koje se
ne mogu bioloki degradirati;

13. jedinjenja azota i fosfora i drugih supstanci koje mogu da izazovu eutrofikaciju;

14. otpaci (svi nerazgradivi proizvedeni ili preraeni vrsti materijali koji se izbacuju, deponuju ili
ostavljaju u morskoj ili priobalnoj sredini);

15. izlivi otpadnih materija poviene temperature;

16. jedinjenja kiselina i baza koja mogu naruiti kvalitet vode;

17. netoksine supstance koje imaju nepovoljan uticaj na sadraj kiseonika u morskoj sredini;

18. netoksine supstance koje mogu ometati bilo koji vid zakonitog korienja mora;

19. netoksine supstance koje mogu imati nepovoljan uticaj na fizike ili hemijske karakteristike
morske vode.

Prilog II
ELEMENTI O KOJIMA TREBA VODITI RAUNA PRILIKOM IZDAVANJA OVLAENJA ZA
ODLAGANJE OTPADNIH MATERIJA

Prilikom izdavanja ovlaenja za odlaganje otpadnih materija koje sadre supstance iz lana 6. ovog
protokola, posebno treba voditi rauna, zavisno od sluaja, o sljedeim faktorima:

A. KARAKTERISTIKE I SASTAV ODLOENOG MATERIJALA

1. Vrsta i veliina stacionarnog ili nestacionarnog izvora (na primjer, industrijski proces);

2. vrsta odloenog materijala (na primjer, porijeklo, prosjean sastav);

3. agregatno stanje odpadaka (na primjer, vrsto, teno, muljevito);

4. ukupna koliina (odloena zapremina, na primjer, godinje);

5. obrazac odlaganja (kontinuirano, sa prekidima, sa sezonskim varijacijama itd.);

6. koncentracije u pogledu odgovarajuih sastojaka supstanci koje su navedene u prilogu I i

drugih supstanci po potrebi;

7. fizika, hemijska i biohemijska svojstva odloenog otpadnog materijala.

B. KARAKTERISTIKE SASTAVNIH ELEMENATA OTPADNOG

MATERIJALA U POGLEDU TETNOSTI

1. Otpornost (fizika, hemijska, bioloka) u morskoj sredini;

2. toksinost i drugi tetni efekti;

3. nagomilavanje u biolokim materijama ili talozima;

4. biohemijska transformacija koja proizvodi tetna jedinjenja;

5. nepovoljan uticaj na sadraj i ravnoteu kiseonika;

35
 6. podlonost fizikim, hemijskim i biolokim promjenama i interakcija u vodenoj sredini sa
drugim sastojcima morske vode koja moe proizvesti tetna bioloka ili druga dejstva na bilo koje od vidova
korienja navedenih u dijelu E ovog priloga;

7. sve ostale karakteristike koje su navedene u prilogu I, dio B.

C. KARAKTERISTIKE LOKACIJE ZA ODLAGANJE I PRIHVATNE

SREDINE

1. Hidrografske, meteoroloke, geoloke i topografske karakteristike priobalnog podruja;

2. lokacija i vrsta odlaganja (kanali itd.) i njena povezanost sa drugim podrujima (kao to su
oblasti za rekreaciju, mreenje, uzgajanje riba, za ribolov i uzgajanje ljuskara i mekuaca), kao i drugih
odlaganja;

3. poetno rastvaranje koje se ostvaruje na mjestu odlaganja u prihvatnu sredinu;

4. karakteristike irenja kao to su djelovanje struja, plime i vjetra na horizontalni prenos i

vertikalno mijeanje;

5. karakteristike vode koja prima odloeni materijal u pogledu fizikih, hemijskih, biolokih i
ekolokih uslova na mjestu odlaganja;

6. mogunost prihvatne morske sredine da primi odloeni otpad bez nepoeljnih efekata.

D. RASPOLOIVOST TEHNOLOGIJA VEZANIH ZA OTPADNE

MATERIJALE

Metodi smanjivanja otpadnog materijala i njegovog odlaganja kad su u pitanju industrijske otpadne
vode kao i kanalizacioni odvod iz domainstava, treba da se biraju vodei rauna o raspoloivosti i
izvodljivosti:

(a) alternativnih procesa obrade;

(b) metoda za ponovno korienje ili eliminaciju;

(c) alternativa za odlaganje na kopnu;

(d) odgovarajuih niskozagaujuih tehnologija;

E. POTENCIJALNO NARUAVANJE MORSKIH EKOSISTEMA I

VIDOVI KORIENJA MORSKE VODE

1. Djelovanje na ljudsko zdravlje kroz uticaj zagaenosti na:

(a) jestive morske organizme;

(b) vode za kupanje;

(c) estetiku.

2. Djelovanje na morske ekosisteme, naroito iva bia, vrste koje su pred istrebljenjem i kritina
stanita.

3. Djelovanje na ostale vidove zakonitog korienja mora.

Prilog III
USLOVI PRIMJENE NA ZAGAIVANJE KOJE SE PRENOSI ATMOSFERSKIM PUTEM

U ovom prilogu se definiu uslovi primjene ovog protokola na zagaivanje iz kopnenih izvora koje se
prenosi atmosferskim putem u smislu l. 4.1 (b) ovog protokola.

36
1. Ovaj protokol se primjenjuje na zagaivanje putem isputanja u atmosferu pod sljedeim uslovima:

(a) kada se isputena supstanca prenosi ili bi mogla da bude prenesena u podruje
Sredozemnog mora pod vladajuim meteorolokim uslovima;

(b) kada je unos supstanci u podruje Sredozemnog mora opasno za ivotnu sredinu u pogledu
koliina iste supstance koje dospijevaju u ovo podruje drugim nainima.

2. Ovaj protokol se takoe primjenjuje na zagaivanje putem isputanja u atmosferu koje pogaa
podruje Sredozemnog mora iz kopnenih izvora u okviru teritorija strana i iz fiksnih konstrukcija na moru, u
smislu odredaba lana 4.2 ovog protokola.

3. U sluaju zagaivanja podruja Sredozemnog mora iz kopnenih izvora atmosferskim putem,

odredbe l. 5. i 6. ovog protokola e se progresivno primjenjivati na odgovarajue supstance i izvore
navedene u prilogu I ovog protokola kao to bude dogovoreno meu stranama.

4. U zavisnosti od uslova koji su navedeni u stavu 1 ovog priloga, odredbe lana 7.1. ovog protokola
takoe se primjenjuju na:

(a) odlaganje u pogledu koliine i brzine odlaganja supstanci koje su emitovane u

atmosferu, na osnovu informacija koje strane ugovornice imaju o lokaciji i rasprostranjenosti izvora
vazdunog zagaivanja;

(b) sadraj opasnih supstanci u gorivu i sirovinama;

(c) efikasnost tehnologija za kontrolu zagaenosti vazduha i efikasnije procese proizvodnje i

sagorijevanja goriva;

(d) primjenu opasnih supstanci u poljoprivredi i umarstvu.

5. Odredbe priloga II uz ovaj protokol primjenjuju se na zagaivanje atmosferskim putem kad god je to
primjereno. Praenje zagaenosti vazduha i pravljenje modela uz primjenu prihvatljivih uobiajenih faktora
emisije i metodologija vre se prilikom procjene atmosferskog deponovanja supstanci, kao i popisivanja
koliina i nivoa emisije zagaivaa u atmosferu iz kopnenih izvora.

6. Svi lanovi, ukljuujui njihove djelove u ovom protokolu, koji nijesu pomenuti u stavovima od 1. do
5. ovog priloga jednako e se primjenjivati na zagaivanje iz kopnenih izvora koje se prenosi atmosferskim
putem kad god je to primjenjivo i zavisno od uslova iz stava 1. ovog priloga.

Prilog IV
KRITERIJUMI ZA ODREIVANJE
NAJBOLJIH RASPOLOIVIH TEHNIKA I NAJBOLJIH PROVJERENIH MJERA ZATITE IVOTNE
SREDINE

A. NAJBOLJE RASPOLOIVE TEHNIKE

1. Upotrebom najboljih raspoloivih tehnika treba da se naglasi upotreba nezagaujue tehnologije,

ukoliko je mogue.

2. Izraz najbolje raspoloive tehnike oznaava najnoviji (najmoderniji) razvitak procesa, objekata ili
metoda rada koji ukazuju na praktinost odreene mjere u ograniavanju ispusta, emisija i otpadaka. U
utvrivanju da li neka grupa procesa, objekata i metoda rada predstavlja najbolje mogue tehnike u optim ili
pojedinanim sluajevima, posebnu panju treba posvetiti sljedeem:

(a) komparativnim procesima, objektima ili metodima rada koji su nedavno sa uspjehom
isprobani;

(b) tehnolokim naprecima i promjenama u naunim saznanjima i shvatanjima;

(c) ekonomskoj izvodljivosti tih tehnika;

(d) rokovima za instaliranje kako u novim tako i u postojeim pogonima;

37
 (e) prirodi i obimu dotinih isputanja i emitovanja.

3. Dakle, slijedi da e se najbolje raspoloive tehnike za odreeni proces vremenom mijenjati u

svjetlu tehnolokih dostignua, ekonomskih i socijalnih faktora, kao i promjena u naunim saznanjima i
shvatanjima.

4. Ukoliko manje isputanje i emitovanje usljed upotrebe najboljih raspoloivih tehnika ne dovede do
ekoloki prihvatljivih rezultata, moraju se primijeniti dodatne mjere.

5. Izraz tehnike obuhvata i primijenjenu tehnologiju i nain na koji su instalacije projektovane,

izgraene, odravane, koriene i razmontirane.

B. NAJBOLJE PROVJERENE MJERE ZA ZATITU SREDINE

6. Izraz najbolje provjerene mjere za zatitu sredine oznaava primjenu najpodesnije kombinacije
mjera i strategija ekoloke kontrole. Prilikom vrenja izbora za pojedinane sluajeve, mora se uzeti u obzir
barem sljedei gradirani spektar mjera:

(a) informisanje i edukacija javnosti i korisnika o ekolokim posljedicama izbora odreenih

aktivnosti i izbora proizvoda, njihove upotrebe i konanog odlaganja;

(b) razvoj i primjena dobrog ekolokog ponaanja koje obuhvata sve aspekte aktivnosti u ivotu
jednog proizvoda;

(c) obavezno korienje etiketa pomou kojih se korisnici obavjetavaju o ekolokim rizicima
tog proizvoda, njegove upotrebe i konanog odlaganja;

(d) mogunost utede resursa, ukljuujui energiju;

(e) stavljanje sistema za prikupljanje i odlaganje na raspolaganje javnosti;

(f) izbjegavanje upotrebe opasnih supstanci ili proizvoda i generisanja opasnih otpadaka;

(g) reciklaa, povraaj i ponovna upotreba;

(h) primjena ekonomskih instrumenata na aktivnosti, proizvode ili grupe proizvoda;

(i) uspostavljanje sistema za izdavanje dozvola, ukljuujui itav niz restrikcija ili zabrana.

7. U utvrivanju koja kombinacija mjera predstavlja najbolju provjerenu mjeru zatite sredine, u optim
ili pojedinanim sluajevima, posebnu panju treba posvetiti sljedeem:

(a) ekolokim rizicima proizvoda i njegove proizvodnje, upotrebe i konanog odlaganja;

(b) supstituciji aktivnostima ili supstancama koje su manji zagaivai;

(c) obimu upotrebe;

(d) potencijalnoj ekolokoj koristi ili teti od zamijenjenih materijala ili aktivnosti;

(e) napretku i promjenama u naunim saznanjima i shvatanjima;

(f) vremenskim rokovima za realizaciju;

(g) drutvenim i ekonomskim implikacijama.

8. Prema tome, slijedi da e se najbolje provjerene mjere za odreeni izvor vremenom mijenjati u
svijetlu tehnolokog napretka, ekonomskih i drugih faktora, kao i promjena u naunim saznanjima i
shvatanjima.

9. Ukoliko smanjivanje unoenja usljed primjene najboljih provjerenih mjera zatite ne dovede do
ekoloki prihvatljivih rezultata, moraju se primijeniti dodatne mjere i izvriti redefinicija najbolje provjerene
mjere.

38
 PROTOKOL
O PODRUJIMA POD POSEBNOM ZATITOM I
BIODIVERZITETU SREDOZEMLJA 1

Strane ugovornice ovog protokola,

budui da su strane ugovornice Konvencije o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja, koja je

usvojena u Barceloni 16. februara 1976. godine,

svjesne velikog uticaja ljudskih aktivnosti na stanje morske sredine i priobalnog podruja i uopte na
ekosisteme podruja u kojima preovlauju karakteristike Sredozemlja,

naglaavajui znaaj zatite i, po potrebi, unapreenja stanja prirodnog i kulturnog naslea

Sredozemlja, naroito kroz ustanovljavanje podruja pod posebnom zatitom, kao i kroz zatitu i
konzervaciju ugroenih vrsta,

imajui u vidu instrumente koje je usvojila Konferencija Ujedinjenih nacija o ivotnoj sredini i razvoju i
naroito Konvenciju o biodiverzitetu (Rio de aneiro, 1992),

svjesni da ukoliko postoji prijetnja od znaajnog smanjivanja ili gubitka biodiverziteta, nedostatak
pune naune izvjesnosti ne treba uzimati kao razlog za odlaganje mjera u cilju izbjegavanja ili svoenja na
minimum te prijetnje,

imajui u vidu da sve strane ugovornice treba da sarauju u ouvanju, zatiti i obnavljanju zdravlja i
integriteta ekosistema i da one u tome imaju zajednike, ali razliite odgovornosti,

dogovorile su se o sljedeem:

DIO I
OPTE ODREDBE

lan 1.
DEFINICIJE

Za svrhe ovog protokola:

(a) izraz konvencija oznaava Konvenciju o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja, koja
je usvojena u Barceloni 16. februara 1976. i dopunjena u Barceloni 1995. godine;

(b) izraz biodiverzitet oznaava varijabilnost meu ivim organizmima iz svih izvora
ukljuujui, izmeu ostalog, zemaljske, morske i druge vodene ekosisteme i ekoloke komplekse iji su oni
dio; ovo ukljuuje diverzitet u okviru vrsta, izmeu vrsta i diverzitet ekosistema;

(c) izraz ugroene vrste oznaava sve vrste koje su u opasnosti od istrebljenja u okviru cijele
ili dijela te vrste;

(d) izraz endemske vrste oznaava one vrste koje su ograniene na odreeno geografsko
podruje;

1
Protokol o podrujima pod posebnom zatitom i biodiverzitetu Sredozemlja usvojen je 10.juna 1995, na Konferenciji
ovlaenih predstavnika o zatiti Sredozemnog mora od zagaivanja i njenim protokolima, koja je odrana u Barceloni.
Ovaj protokol, koji zamjenjuje Protokol o podrujima Sredozemnog mora koja su pod posebnom zatitom iz 1982. u
skladu sa njegovim lanom 32, stupio je na snagu 12. decembra 1999.godine.

Prilozi uz protokol usvojeni su 24. novembra 1996. na sastanku ovlaenih predstavnika o prilozima uz Protokol o
podrujima pod posebnom zatitom i biodiverzitetu Sredozemlja, koji je odran u Monaku.

39
 (e) izraz vrste koje su pred istrebljenjem oznaava sve vrste koje e se vjerovatno istrijebiti u
doglednoj budunosti u okviru cijele ili dijela te vrste i iji opstanak nije vjerovatan ukoliko nastave da djeluju
faktori koji prouzrokuju pad u njihovoj brojnosti ili degradaciju njihovih stanita;

(f) izraz stanje ouvanosti vrste oznaava zbir uticaja koji djeluju na jednu vrstu, a koji moe
da se odrazi na njenu dugoronu rasprostranjenost i broj;

(g) izraz strane oznaava strane ugovornice ovog protokola;

(h) izraz Organizacija oznaava organizaciju iz lana 2. konvencije;

(i) izraz centar oznaava Regionalni centar djelovanja za podruja pod posebnom zatitom.

lan 2.
GEOGRAFSKO PODRUJE

1. Podruje na koje se ovaj protokol primjenjuje je podruje Sredozemnog mora ije su granice
definisane u lanu 1. konvencije. Ono takoe ukljuuje:

- morsko dno i podmorje;

- vode, morsko dno i podmorje na kopnenoj strani osnovne linije sa koje se mjeri irina teritorijalnih
voda i koja se protee, kada je rije o vodenim tokovima, do linije razgranienja slatke i morske
vode;
- kopnena priobalna podruja koja odredi svaka od strana, ukljuujui povrine pod movarama.

2. Nijedna odredba iz ovog protokola niti akt usvojen na osnovu ovog protokola nee nepovoljno uticati
na prava, sadanje i budue zahtjeve ili pravna miljenja bilo koje drave u vezi sa pravom mora, a naroito
prirodom i prostiranjem teritorijalnih voda, razgranienjem teritorijalnih voda izmeu drava na suprotnim ili
susjednim obalama mora, slobodom plovljenja po puini, pravom i modalitetima prolaska kroz moreuze koji
se koriste za meunarodne plovidbe i pravom slobodnog prelaska preko teritorijalnih voda, kao i prirodom i
obimon jurisdikcije priobalne drave, drave zastave i drave luke.

3. Nijedan akt ili aktivnost preduzeti na osnovu ovog protokola nee predstavljati osnov za zahtijevanje
ili prisvajanje nacionalnog suvereniteta ili ili jurisdikacije ili osporavanje bilo kojeg zahtjeva na nacionalni
suverenitet ili jurisdikciju.

lan 3.
OPTE OBAVEZE

1. Svaka strana e preduzeti neophodne mjere kako bi:

(a) zatitila, ouvala i vodila na odriv i ekoloki zdrav nain oblasti od posebne prirodne ili
kulturne vrijednosti, a naroito ustanovljavanjem podruja pod posebnom zatitom;

(b) zatitila, ouvala i pratila ugroene vrste flore i faune, odnosno, vrste koje su pred
istrebljenjem.

2. Strane e, neposredno ili preko nadlenih meunarodnih organizacija, saraivati u ouvanju i

odrivoj upotrebi biodiverziteta u oblasti na koju se primjenjuje ovaj protokol.

3. Strane e identifikovati i popisati komponente biodiverziteta koje su vane za njegovo ouvanje i

odrivu upotrebu.

4. Strane e usvojiti strategije, planove i programe za ouvanje biodiverziteta i odrivu upotrebu

morskih i priobalnih biolokih resursa i ukljuie ih u svoje odgovarajue sektorske i meusektorske politike.

5. Strane e pratiti komponente biodiverziteta iz stava 3. ovog lana, identifikovae procese i kategorije
aktivnosti koje imaju ili vjerovatno mogu imati znaajan nepovoljan uticaj na ouvanje i odrivu upotrebu
biodiverziteta, i pratie njihove efekte.

6. Svaka strana e primjenjivati mjere predviene ovim protokolom ne ugroavajui pri tom suverenitet
ili jurisdikciju ostalih strana ili ostalih drava. Sve mjere koje jedna strana preduzima u sprovoenju ovih
mjera bie u skladu sa meunarodnim pravom.

40
 DIO II
OBLASTI ZATITE

ODJELJAK 1 OBLASTI POD POSEBNOM ZATITOM

lan 4.
CILJEVI

Cilj oblasti pod posebnom zatitom je da se ouvaju:

(a) reprezentativne vrste priobalnih i morskih ekosistema adekvatne veliine kako bi se

osigurala njihova dugorona odrivost i sauvao njihov biodiverzitet;

(b) stanita koja su u opasnosti od nestanka u njihovoj prirodnoj rasprostanjenosti na

Sredozemlju ili koja imaju smanjenu prirodnu rasprostranjenost kao posljedica smanjenja njihove brojnosti ili
teritorijalne ogranienosti;

(c) stanita koja su od presudnog znaaja za opstanak, razmnoavanje i oporavak ugroenih ili
endemskih vrsta flore i faune, odnosno vrsta koje su pred istrebljenem;

(d) mjesta od naroitog znaaja zbog svog naunog, estetskog, kulturnog ili edukativnog
aspekta.

lan 5.
USTANOVLJAVANJE OBLASTI POD POSEBNOM ZATITOM

1. Svaka strana moe da ustanovi oblasti pod posebnom zatitom u morskim i priobalnim zonama koje
su pod njenim suverenitetom ili jurisdikcijom.

2. Ukoliko neka strana ima namjeru da, u podruju koje je pod njenim suverenitetom ili nacionalnom
jurisdikcijom, ustanovi oblast pod posebnom zatitom koja se nalazi uz samu granicu ili zonu koja je pod
suverenitetom ili nacionalnom jurisdikcijom neke druge strane, nadleni organi dviju strana e nastojati da
sarauju, u cilju postizanja sporazuma o mjerama koje treba preduzeti, i ispitae, izmeu ostalog, mogunost
da druga strana ustanovi odgovarajuu oblast pod posebnom zatitom ili usvoji druge odgovarajue mjere.

3. Ukoliko neka strana ima namjeru da u podruju koje je pod njenim suverenitetom ili nacionalnom
jurisdikcijom, ustanovi oblast pod posebnom zatitom koja se nalazi uz samu granicu ili zonu koja je pod
suverenitetom ili nacionalnom jurisdikcijom drave koja nije strana ovog protokola, strana e nastojati da
sarauje sa tom dravom na nain opisan u prethodnom stavu.

4. Ukoliko drava koja nije lanica ovog protokola ima namjeru da ustanovi oblast pod posebnom
zatitom koja se nalazi uz samu granicu ili zonu koja je pod suverenitetom ili nacionalnom jurisdikcijom
strane ovog protokola, ta strana e nastojati da sarauje sa tom dravom na nain opisan u stavu 2. ovog
lana.

lan 6.
MJERE ZATITE

Strane e, u skladu sa meunarodnim pravom i vodei rauna o karakteristikama svake oblasti pod
posebnom zatitom, preduzeti potrebne mjere zatite, a naroito:

(a) jaanje primjene drugih protokola uz konvenciju i drugih relevantnih sporazuma u kojima su
one strane;

(b) zabrana potapanja ili odlaganja otpadaka i drugih materija koje e vjerovatno posredno ili
neposredno naruiti integritet oblasti pod posebnom zatitom;

41
 (c) regulisanje prolaska brodova i svakog zaustavljanja ili usidravanja;

(d) regulisanje uvoenja bilo kojih vrsta koje nijesu autohtone u datoj oblasti koja je pod
posebnom zatitom, il genetski modifikovanih vrsta, kao i uvoenje ili ponovno uvoenje vrsta koje su
prisutne ili su bile prisutne u oblasti pod posebnom zatitom;

(e) regulisanje ili zabrana bilo kakve aktivnosti koja ukljuuje istraivanje ili modifikaciju
zemljita ili eksploataciju podmorja kopnenog dijela, morskog dna ili podmorja;

(f) regulisanje svih naunoistraivakih aktivnosti;

(g) regulisanje ili zabrana ribolova, lova, odvoenja ivotinja i branja biljaka ili njihovog
unitavanja, kao i trgovine ivotinjama, djelovima ivotinja, biljem, djelovima biljaka, koje potiu sa oblasti
pod posebnom zatitom;

(h) regulisanje i po potrebi zabrana svake druge aktivnosti ili radnje koja moe da narui ili
poremeti vrste ili koja moe da dovede u opasnost stanje konzervisanosti ekosistema ili vrsta ili bi mogla da
narui prirodne ili kulturne karakteristike oblasti pod posebnom zatitom;

(i) bilo koje druge mjere iji je cilj ouvanje ekolokih i biolokih procesa i pejzanih vrijednosti.

lan 7.
PLANIRANJE I UPRAVLJANJE

1. Strane e, u skladu sa odredbama meunarodnog prava, usvojiti mjere planiranja, upravljanja,

nadgledanja i praenja za oblasti koje su pod posebnom zatitom.

2. Te mjere treba da za svaku od oblasti pod posebnom zatitom obuhvate:

(a) izradu i usvajanje plana upravljanja kojim se preciziraju primjenjivi pravni i institucionalni
okvir i mjere upravljanja i zatite;

(b) kontinuirano praenje ekolokih procesa, stanita, populacione dinamike, pejzaa, kao i
uticaja ljudskih aktivnosti;

(c) aktivno ukljuivanje lokalnih zajednica i stanovnitva, prema potrebi, u upravljanje oblastima
pod posebnom zatitom, ukljuujui pruanje pomoi lokalnim stanovnicima koji mogu biti pogoeni
formiranjem takvih oblasti;

(d) usvajanje mehanizama za finansiranje unapreenja i upravljanja oblastima pod posebnom

zatitom, kao i razvoj aktivnosti kojima se obezbjeuje da to upravljanje bude usklaeno sa ciljevima ovih
oblasti;

(e) regulisanje aktivnosti koje su usklaene sa ciljevima zbog kojih je formirana oblast pod
posebnom zatitom i sa uslovima odgovarajuih dozvola;

(f) obuka rukovodilaca i kvalifikovanog tehnikog osoblja kao i razvoj odgovarajue

infrastrukture.

3. Strane e obezbijediti da u nacionalnim planovima djelovanja u vanrednim okolnostima budu

ugraene mjere za reagovanje na udese koji bi mogli nanijeti tetu ili predstavljati prijetnju oblastima pod
posebnom zatitom.

4. Ukoliko se formiraju oblasti pod posebnom zatitom koje obuhvataju i kopnene i morske povrine,
strane e nastojati da obezbijede koordinaciju u upravljanju i voenju oblasti pod posebnom zatitom kao
cjeline.

ODJELJAK 2 - OBLASTI POD POSEBNOM ZATITOM

KOJE SU OD ZNAAJA ZA SREDOZEMLJE

lan 8.
FORMIRANJE LISTE OBLASTI POD POSEBNOM ZATITOM KOJE SU OD ZNAAJA ZA
SREDOZEMLJE

42
1. U cilju unapreenja saradnje u upravljanju i ouvanju prirodnih oblasti, kao i u zatiti vrsta koje su
pred istrebljenjem i njihovih stanita, strane e sastaviti Listu oblasti pod posebnom zatitom koje su od
znaaja za Sredozemlje, u daljem tekstu Lista SPAMI.

2. Lista SPAMI moe da obuhvati mjesta:

- koja su od znaaja za ouvanje komponenti biodiverziteta u Sredozemlju;
- koja sadre ekosisteme specifine za oblast Sredozemlja ili ugroenih vrsta;
- koje su od posebnog znaaja sa naunog, estetskog, kulturnog ili edukativnog aspekta.

3. Strane se slau:

(a) da priznaju poseban znaaj ovih oblasti za Sredozemlje;

(b) da potuju mjere koje se odnose na oblasti pod posebnom zatitom koje su od znaaja za
Sredozemlje i da ne dozvole niti preduzmu bilo kakve aktivnosti koje bi mogle biti suprotne ciljevima zbog
kojih su ove oblasti i formirane.

lan 9.
POSTUPAK ZA FORMIRANJE I ULAZAK NA LISTU OBLASTI POD POSEBNOM ZATITOM KOJA SU OD
ZNAAJA ZA SREDOZEMLJE

1. Oblasti pod posebnom zatitom koje su od znaaja za Sredozemlje mogu se formirati, u skladu sa
procedurom predvienom u stavovima od 2. do 4. ovog lana, u: (a) morskim i priobalnim zonama koje su
pod suverenitetom i jurisdikcijom strana; (b) zonama koje su djelimino ili u cjelosti na puini.

2. Prijedlog za ulazak na listu mogu da dostave:

(a) dotina strana, ukoliko se oblast nalazi u ve razgranienoj zoni, nad kojom ona ima
suverenitet ili jurisdikciju;

(b) dvije ili vie dotinih susjednih strana, ukoliko se oblast, djelimino ili u cjelosti, nalazi na
puini;

(c) dotine susjedne strane u podrujima gdje granice nacionalnog suvereniteta ili jurisdikcije
jo uvijek nijesu definisane.

3. Strane koje daju predloge za ulazak na listu SPAMI dostavie centru uvodni izvjetaj sa
obavjetenjima o geografskoj lokaciji te oblasti, njenim fizikim i ekolokim karakteristikama, njenom
pravnom statusu, planovima za njeno upravljanje i sredstvima za njihovo sprovoenje, kao i izjavu kojom se
opravdava njen znaaj za Sredozemlje:

(a) kada se prijedlog formulie u skladu sa takama 2 (b) i 2 (c) ovog lana, dotine susjedne
strane e se dogovarati jedna sa drugom kako bi osigurale da predloene mjere zatite i regulisanja budu
konzistentne, isto kao i sredstva za njihovo sprovoenje;

(b) prijedlozi koji se daju u skladu sa stavom 2. ovog lana sadrae mjere zatite i upravljanja
koje se odnose na tu oblast kao i sredstva za njihovo sprovoenje.

4. Postupak za unoenje predloene oblasti na listu je sledei:

(a) za svaku oblast prijedlog se dostavlja kontakt licu na nacionalnom niovu, koje ispituju njenu
usklaenost sa zajednikim smjernicama i kriterijumima usvojenim u skladu sa lanom 16. ovog protokola;

(b) ako je prijedlog sainjen u skladu sa takom 2 (a) ovog lana usklaen sa smjernicama i
zajednikim kriterijumima, Organizacija e, nakon ocjene, na sastanku obavijestiti strane, koje e odluiti da
unesu tu oblast na listu SPAMI;

(c) ako je prijedlog sainjen u skladu sa takama 2 (b) i 2 (c) ovog lana usklaen sa
smjernicama i zajednikim kriterijumima, Centar e to prenijeti Organizaciji koja e, na sastanku, informisati
strane. Odluka o unoenju oblasti na listu SPAMI donosi se konsenzusom strana ugovornica, koje takoe
daju saglasnost na mjere upravljanja koje se odnose na tu oblast.

43
5. Strane koje su predloile unoenje oblasti na listu sprovodie mjere zatite i konzervacije navedene
u svojim prijedlozima u skladu sa stavom 3. ovog lana. Strane ugovornice obavezuju se da se pridravaju
tako utvrenih pravila. Centar e obavijestiti nadlene meunarodne organizacije o listi i o mjerama koje su
preduzete u oblastima pod posebnom zatitom koje su od znaaja za Sredozemlje.

6. Strane mogu da izmijene listu SPAMI. U tom cilju e Centar izraditi izvjetaj.

lan 10.
PROMJENE U STATUSU OBLASTI POD POSEBNOM ZATITOM
KOJE SU OD ZNAAJA ZA SREDOZEMLJE

Odluke o promjenama u razgranienju ili pravnom statusu oblasti pod posebnom zatitom koja je od
znaaja za Sredozemlje ili otkazivanje takve oblasti, u cjelini ili djelimino, ne mogu se donositi ukoliko ne
postoje vani razlozi za to, vodei rauna o potrebi ouvanja ivotne sredine i izvravanja obaveza utvrenih
ovim protokolom i sprovee se postupak koji je slian postupku formiranja oblasti pod posebnom zatitom
koja je od znaaja za Sredozemlje i njenog unoenja na listu.

DIO III
ZATITA I OUVANJE VRSTA

lan 11.
NACIONALNE MJERE ZA ZATITU I OUVANJE VRSTA

1. Strane e upravljati vrstama flore i faune kako bi ih odrale u povoljnom stanju ouvanosti.

2. Strane e, u zonama pod svojim suverenitetom ili nacionalnom jurisdikcijom, identifikovati i sastaviti
liste vrsta flora i faune koje su ugroene ili pred istrebljenjem i takvim vrstama dodijeliti zatieni status.
Strane e regulisati i, po potrebi, zabraniti aktivnosti koje imaju nepovoljan uticaj na takve vrste ili njihova
stanita i sprovee mjere upravljanja, planiranja i druge mjere kako bi osigurale povoljno stanje ouvanosti
tih vrsta.

3. U pogledu zatienih vrsta faune, strane e suzbijati i, po potrebi, zabraniti:

(a) odvoenje, posjedovanje ili ubijanje (ukljuujui u najveoj moguoj mjeri sluajno
odvoenje, posjedovanje ili ubijanje), komercijalnu trgovinu, prevoz i izlaganje u komercijalne svrhe ovih
vrsta, njihovih jaja, djelova ili proizvoda;

(b) u mjeri u kojoj je mogue, uznemiravanje divljih vrsta faune, naroito u periodu parenja,
inkubacije, hibernacije ili seljenja, kao i drugim periodima biolokog stresa.

4. Osim mjera koje su navedene u prethodnom stavu, strane e koordinirati napore, kroz bilateralne ili
multilateralne radnje, ukljuujui, po potrebi, sporazume o zatiti i oporavku vrsta koje se sele, a ije se
kretanje protee u oblast na koju se primjenjuje ovaj protokol.

5. U pogledu zatienih vrsta flore i njihovih djelova i proizvoda, strane e regulisati i, po potrebi,
zabraniti sve vidove unitenja i uznemiravanja, ukljuujui branje, sakupljanje, obrezivanje, vaenje iz
korijena, posjedovanje, komercijalni promet ili prevoz i izlaganje u komercijalne svrhe takvih vrsta.

6. Strane e formulisati i usvojiti mjere i planove u vezi sa reprodukcijom ex situ, naroito parenje u
zatvorenim uslovima zatiene faune i razmnoavanje zatiene flore.

7. Strane e nastojati, neposredno ili preko Centra, da se konsultuju sa ukljuenim dravama koje
nijesu lanice ovog protokola u cilju koordinacije napora u oblasti upravljanja i zatite vrsta koje su ugroene
ili u pred istrebljenjem.

8. Strane e obezbijediti sredstva, gdje je mogue, za povratak zatienih vrsta koje su nelegalno
izvezene ili drane. Strane treba da uloe napor da ponovo vrate takve primjerke u njihovo prirodno stanite.

lan 12.
MJERE SARADNJE U ZATITI I OUVANJU VRSTA

44
1. Strane e usvojiti mjere saradnje kako bi osigurale zatitu i ouvanje flore i faune navedene u
prilozima uz ovaj protokol, a koja se odnosi na listu vrsta koje su ugroene ili pred istrebljenjem i listu vrsta
ija je eksploatacija regulisana.

2. Strane e osigurati maksimalnu moguu zatitu i oporavak vrsta flore i faune navedene u prilogu koji
se odnosi na listu vrsta koje su ugroene ili pred istrebljenjem, tako to e na nacionalnom nivou usvojiti
mjere predviene u lanu 11. stav 3. i 5. ovog protokola.

3. Strane e zabraniti unitenje i oteenje stanita vrsta koje su navedene u prilogu koji se odnosi na
listu vrsta koje su ugroene ili pred istrebljenjem i formulisae i sprovee akcione planove za njihovo
ouvanje ili oporavak. One e i dalje saraivati na sprovoenju odgovarajuih ve usvojenih akcionih
planova.

4. Strane e, u saradnji sa nadlenim meunarodnim organizacijama, preduzeti sve odgovarajue

mjere, kako bi osigurale ouvanje vrsta navedenih u prilogu koji se odnosi na listu vrsta ija je eksploatacija
regulisana i istovremeno davati ovlaenje i regulisati eksploataciju tih vrsta kako bi se obezbijedilo i odralo
povoljno stanje njihove ouvanosti.

5. Kada se oblast u kojoj se nalaze vrste koje su ugroene ili pred istrebljenjem proiri na obje strane
nacionalne granice ili razgranienja koje razdvaja teritorije ili oblasti ili podruja pod suverenitetom ili
nacionalnom jurisdikcijom dvije strane ovog protokola, te strane e saraivati kako bi osigurale zatitu i
ouvanje i, po potrebi, oporavak ovih vrsta.

6. Pod uslovom da nema drugih zadovoljavajuih reenja i da izuzetak nee ugroziti opstanak
populacije ili bilo koje druge vrste, strane mogu davati odobrenja za izuzea od zabrana koje su propisane
za zatitu vrsta navedenih u prilozima uz ovaj protokol za naune, edukativne ili svrhe upravljanja koje su
neophodne da bi se osigurao opstanak vrsta ili sprijeila znaajna teta. Strane ugovornice e biti
obavijetene o tim izuzeima.

lan 13.
UVOENJE NEAUTOHTONIH ILI GENETSKI MODIFIKOVANIH VRSTA

1. Strane e preduzeti sve odgovarajue mjere kako bi regulisale namjerno ili sluajno uvoenje
neautohtonih ili genetski modifikovanih vrsta u divlji svijet i zabranie one koje bi mogle da imaju tetan uticaj
na ekosisteme, stanita ili vrste u oblasti na koju se ovaj protokol primjenjuje.

2. Strane e nastojati da sprovedu sve mogue mjere kako bi istrijebile vrste koje su ve bile uvedene
ukoliko se, nakon naune ocjene, pokae da te vrste prouzrokuju ili e vjerovatno prouzrokovati tetu po
ekosisteme, stanita ili vrste u oblasti na koju se ovaj protokol primjenjuje.

DIO IV
ZAJEDNIKE ODREDBE KOJE SE ODNOSE
NA ZATIENE OBLASTI I VRSTE

lan 14.
IZMJENE I DOPUNE PRILOGA

1. Postupci za izmjene i dopune priloga uz ovaj protokol bie oni koji su sadrani u lanu 23.
Konvencije.

2. Sve predloene izmjene i dopune koje se dostave na sastanku strana ugovornica bie predmet
prethodne ocjene na sastanku nacionalnih organizacija.

lan 15.
POPISIVANJE

Svaka strana e napraviti sveobuhvatan popis:

(a) oblasti nad kojima ona ima suverenitet ili jurisdikciju ako sadre rijetke ili osjetljive
ekosisteme, koje su rezervoari biodiverziteta i koji su vani za vrste koje su ugroene ili pred istrebljenjem;

45
 (b) vrsta flore ili faune koje su ugroene ili pred istrebljenjem.

lan 16.
SMJERNICE I ZAJEDNIKI KRITERIJUMI

Strane e usvojiti:

(a) zajednike kriterijume za izbor zatienih morskih i priobalnih podruja koja bi se mogla
unijeti na listu SPAMI kao prilog protokila;

(b) zajednike kriterijume za unoenje dodatnih vrsta u priloge;

(c) smjernice za ustanovljavanje i regulisanje oblasti pod posebnom zatitom.

Kriterijumi i smjernice iz stavova (b) i (c) ovog lana mogu se dopuniti na sastanku strana na osnovu
prijedloga jedne ili vie strana.

lan 17.
OCJENA EKOLOKOG UTICAJA

U procesu planiranja koji vodi ka donoenju odluka o industrijskim i drugim projektima i aktivnostima
koje bi mogle znaajno pogoditi zatiene oblasti i vrste i njihova stanita, strane e ocijeniti i uzeti u obzir
mogui neposredni ili posredni, kratkoroni ili dugoroni uticaj, ukljuujui kumulativni uticaj projekata i
aktivnosti koje su premet razmatranja.

lan 18.
INTEGRACIJA TRADICIONALNIH AKTIVNOSTI

1. U formulisanju zatitnih mjera, strane e voditi rauna o tradicionalnom ivotu i kulturnim

aktivnostima lokalnog stanovnitva. One e odobravati izuzea, po potrebi, kako bi se izalo u susret takvim
potrebama. Izuzea odobrena iz tih razloga ne smiju:

(a) ugroziti bilo odravanje ekosistema koji su zatieni po ovom protokolu, bilo bioloke
procese koji doprinose odravanju tih ekosistema;

(b) prouzrokovati bilo istrebljenje, bilo znaajno smanjenje u broju jedinki koje sainjavaju te
populacije ili vrsta flore i faune, a naroito vrsta koje su ugroene, pred istrebljenjem, migracione ili
endemske.

2. Strane koje odobre izuzea od zatitnih mjera obavijestie o tome strane ugovornice.

lan 19.
PUBLICITET, INFORMISANJE, JAVNA SVIJEST I EDUKACIJA

1. Strane e dati odgovarajui publicitet osnivanju oblasti pod posebnom zatitom, njihovim granicama,
vaeim propisima i imenovanju zatienih vrsta, njihovih stanita i vaeih propisa.

2. Strane e nastojati da informiu javnost o znaaju i vrijednosti oblasti i vrsta pod posebnom zatitom,
kao i o naunim saznanjima koja se mogu stei sa aspekta ouvanja prirode i drugih aspekata. Te
informacije treba da imaju odgovarajue mjesto u obrazovnim programima. Strane e takoe nastojati da
unapreuju uee svoje javnosti i njihovih organizacija za ouvanje u mjerama koje su neophodne za
zatitu dotinih oblasti i vrsta, ukljuujui ocjene ekolokog uticaja.

lan 20.

46
 NAUNA, TEHNIKA I ISTRAIVANJA REGULISANJA

1. Strane e podsticati i razvijati nauna i tehnika istraivanja koja su vezana za ciljeve ovog
protokola. One e takoe podsticati i razvijati istraivanja o odrivoj upotrebi oblasti pod posebnom zatitom i
upravljanju zatienim vrstama.

2. Strane e se, po potrebi, konsultovati izmeu sebe i sa nadlenim meunarodnim organizacijama

kako bi identifikovale, planirale i preduzele nauna i tehnika istraivanja i programe praenja koji su
neophodni za identifikaciju i praenje zatienih oblasti i vrsta i za procjenu djelotvornosti mjera koje se
preduzimaju u cilju sprovoenja planova upravljanja i oporavka.

3. Strane e razmjenjivati, neposredno ili preko Centra, naune i tehnike informacije o tekuim i
planiranim istraivanjima i programima praenja i njihovim rezultatima. One e, u najveoj moguoj mjeri,
koordinirati svoja istraivanja i programe praenja i zajedniki nastojati da definiu ili standardizuju svoje
procedure.
4. U tehnikim i naunim istraivanjima, strane e dati prioritet oblastima pod posebnom zatitom koje
su od znaaja za Sredozemlje i vrstama koje se pojavljuju u prilozima uz ovaj protokol.

lan 21.
MEUSOBNA SARADNJA

1. Strane e, neposredno ili uz pomo Centra ili dotinih meunarodnih organizacija, formirati
programe saradnje za koordinaciju osnivanja, ouvanja, planiranja oblasti pod posebnom zatitom i njihovog
upravljanja, kao i izbora, upravljanja i ouvanja zatienih vrsta. Vrie se redovna razmjena informacija o
karakteristikama zatienih oblasti i vrsta, steenim iskustvima i problemima na koje se nailo.

2. Strane e, prvom prilikom, saoptiti drugim stranama, dravama koje bi mogle biti pogoene i Centru
da postoji neka situacija koja bi mogla da ugrozi ekosisteme pod posebnom zatitom ili opstanak zatienih
vrsta flore i faune.

lan 22.
MEUSOBNA POMO

1. Strane e saraivati, neposredno ili uz pomo Centra ili dotinih meunarodnih organizacija, u
formulisanju, finansiranju i sprovoenja programa meusobne pomoi i pomoi zemljama u razvoju koje
izraze potrebu za tim u cilju sprovoenja ovog protokola.

2. Ovi programi e obuhvatati edukaciju javnosti u oblasti ekologije, obuku naunog, tehnikog i
rukovodeeg kadra, nauna istraivanja, pribavljanje, korienje, projektovanje i razvoj odgovarajue
opreme, i prenos tehnologije pod povoljnim uslovima koji e se dogovoriti izmeu dotinih strana.

3. Strane e, u pitanjima meusobne pomoi, davati prioritet oblastima pod posebnom zatitom koje su
od znaaja za Sredozemlje i vrstama koje se pojavljuju u prilozima uz ovaj protokol.

lan 23.
IZVJETAJI STRANA

Strane e na redovnim sjednicama strana dostavljati izvjetaj o ostvarivanju ovog protokola, a

naroito o:

(a) statusu i stanju oblasti koje se nalaze na listi SPAMI;

(b) svim promjenama u razgranienju ili pravnom statusu oblasti pod posebnom zatitom koje
su od znaaja za Sredozemlje i zatienih vrsta;

(c) moguim izuzeima odobrenim shodno l. 12. i 18. ovog protokola.

DIO V
ORGANIZACIONI ARANMANI

lan 24.
KONTAKT LICA NA NACIONALNOM NIOVU

47
 Svaka strana e odrediti kontakt lice na nacionalnom nivou koje e sluiti kao veza sa Centrom po
pitanju tehnikih i naunih aspekata primjene ovog protokola. Ta kontakt lica e se periodino sastajati radi
izvravanja dunosti koje proistiu iz ovog protokola.

lan 25.
KOORDINACIJA

1. Organizacija e biti zaduena za koordinaciju primjene ovog protokola. U tu svrhu, ona e dobijati
podrku od Centra, kojemu moe da povjeri sledee dunosti:

(a) pruanje pomoi stranama, u saradnji sa nadlenim meunarodnim, meuvladinim i

nevladinim organizacijama, u:
- osnivanju oblasti pod posebnom zatitom u podruju na koje se primjenjuje ovaj protokol i
upravljanju istom;
- ostvarivanju programa tehnikog i naunog istraivanja koji su predvieni u lanu 20. ovog
protokola;
- vrenju razmjenu naunih i tehnikih informacija izmeu strana kao to je predvieno lanom 20.
ovog protokola;
- pripremi planova upravljanja za oblasti i vrste pod posebnom zatitom;
- izradi programa saradnje na osnovu lana 21. ovog protokola;
- izradi edukativnih materijala namijenjenih razliitim grupama;
(b) sazivanje i organizovanje sastanaka nacionalnih fokusnih taaka i pruanje usluga
sekretarijata kontakt licima na nacionalnom nivou;

(c) formulisanje preporuka o smjernicama i zajednikim kriterijumima shodno lanu 16. ovog
protokola;

(d) kreiranje i auriranje baza podataka o oblastima pod posebnom zatitom, zatienim
vrstama i ostalim pitanjima koja su od znaaja za ovaj protokol;

(e) izrada izvjetaja i strunih studija koje mogu biti neophodne za ostvarivanje ovog protokola;

(f) razrada i primjena programa obuke koji su pomenuti u lanu 22. stav 2. ovog protokola;

(g) saradnja sa regionalnim i meunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama koje se bave

zatitom oblasti i vrsta, pod uslovom da se potuje specifinost svake organizacije i potreba za
izbjegavanjem dupliranja aktivnosti;

(h) izvravanje dunosti koje su mu dodijeljene u akcionim planovima usvojenim u okviru ovog
protokola;

(i) izvravanje svih drugih dunosti koje mu dodijele strane.

lan 26.
SASTANCI STRANA

1. Redovni sastanci strana ovog protokola odravae se prilikom redovnih sastanaka strana
ugovornica konvencije shodno lanu 18. konvencije. Strane takoe mogu da odravaju vanredne sastanke u
skladu sa istim lanom.

2. Sastanci strana ovog protokola imaju za cilj naroito da:

(a) prate sprovoenje ovog protokola;

(b) nadgledaju rad Organizacije i Centra vezano za ostvarivanje ovog protokola i da

obezbjeuju smjernice za njihove aktivnosti;

(c) razmatraju efikasnost usvojenih mjera za regulisanje i zatitu oblasti i vrsta, i da ispituju
potrebu za drugim mjerama, naroito u vidu priloga i izmjena i dopuna ovog protokola ili njegovih priloga;

(d) usvajaju smjernice i zajednike kriterijume predviene u lanu 16. ovog protokola;

48
 (e) razmatraju izvjetaje koje strane dostave u skladu sa lanom 23. ovog protokola kao i sve
druge bitne informacije koje strane prenose preko Centra;

(f) daju preporuke stranama o mjerama koje treba usvojiti za ostvarivanje ovog protokola;

(g) ispituju preporuke sa sastanaka kontakt lica na nacionalnom niovu shodno lanu 24. ovog
protokola;

(h) odluuju o unoenju odreene oblasti na listu SPAMI u saglasnosti sa lanom 9. stav 4.
ovog protokola;

(i) ispituju sva druga pitanja bitna za ovaj protokol, po potrebi;

(j) razmatraju i ocjenjuju izuzea koja strane odobre u saglasnosti sa l. 12. i 18. ovog
protokola.

DIO VI
ZAVRNE ODREDBE

lan 27.
UTICAJ PROTOKOLA NA DOMAE ZAKONSKE PROPISE

Odredbe ovog protokola nee uticati na pravo strana da usvoje odgovarajue stroije domae mjere
za primjenu ovog protokola.

lan 28.
ODNOS PREMA TREIM STRANAMA

1. Strane e pozvati drave koje nijesu strane protokola i meunarodne organizacije da sarauju u
primjeni ovog protokola.

2. Strane se obavezuju da e usvojiti odgovarajue mjere, u skladu sa meunarodnim pravom, kako bi

osigurale da se niko ne angauje ni u kakvoj aktivnosti koja je suprotna principima ili svrhama ovog
protokola.

lan 29.
POTPISIVANJE

Ovaj protokol je otvoren za potpisivanje u Barceloni 10. juna 1995. i u Madridu od 11. juna 1995. do
10. juna 1996. godine za sve strane ugovornice konvencije.

lan 30.
RATIFIKACIJA, PRIHVATANJE ILI ODOBRAVANJE

Ovaj protokol podlijee ratifikaciji, prihvatanju ili odobravanju. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili
odobravanja deponuju se kod vlade panije, koja e preduzeti dunosti depozitara.

lan 31.
PRISTUPANJE

Od 10. juna 1996, ovaj protokol je otvoren za pristupanje svakoj dravi ili regionalnoj ekonomskoj
grupaciji koja je strana ugovornica konvencije.

lan 32.
STUPANJE NA SNAGU

1. Ovaj protokol stupa na snagu tridesetog dana nakon deponovanja estog instrumenta o ratifikaciji,
prihvatanju ili odobravanju protokola, odnosno pristupanja protokolu.

2. Od datuma stupanja na snagu, ovaj protokol e zamijeniti Protokol o oblastima pod posebnom
zatitom u Sredozemlju iz 1982, u odnosima izmeu strana oba instrumenta.

Kao potvrda gore navedenog, nie potpisane strane, propisno ovlaene, potpisuju ovaj protokol.

49
 Sainjeno u Barceloni, 10. juna 1995, u jednom primjerku na arapskom, engleskom, francuskom i
panskom jeziku, pri emu su sva etiri teksta podjednako vjerodostojna, za potpisivanje bilo koje strane
ugovornice konvencije.

Prilog I
ZAJEDNIKI KRITERIJUMI
ZA IZBOR ZATIENIH MORSKIH I PRIOBALNIH PODRUJA KOJA BI SE MOGLA UNIJETI NA LISTU
SPAMI

A. OPTI PRINCIPI

Strane ugovornice se slau da e se prilikom rada na formiranju liste SPAMI rukovoditi sledeim
osnovnim principima.

(a) Ouvanje prirodnog nasljea je osnovni cilj koji mora karakterisati jednu oblast pod
posebnom zatitom koja je od znaaja za Sredozemlje. Ostvarivanje drugih ciljeva kao to je ouvanje
kulturnog nasljea i unapreenje naunog istraivanja, obrazovanja, uea, saradnje, visoko je poeljno u
oblastima pod posebnom zatitom koje su od znaaja za Sredozemlje i predstavlja faktor u korist lokacije
koja se ukljuuje na listu, u mjeri u kojoj to ostaje kompatibilno sa ciljevima ouvanja;

(b) ne utvruje se ogranienje ukupnog broja oblasti koje se unose na listu niti broja oblasti koje
pojedina strana moe da predloi za upis. Pa ipak, strane se slau da lokacije treba da se biraju na naunoj
osnovi i da se ukljuuju na listu prema svojim kvalitetima; one e stoga morati da ispune zahtjeve odreene
u protokolu i ovim kriterijumima;

(c) oblasti pod posebnom zatitom koje su od znaaja za Sredozemlje i koje se nalaze na listi i
njihova geografska rasprostranjenost moraju da budu reprezentativne za region Sredozemlja i njegov
biodiverzitet. U tom cilju lista e morati da zastupa najvei mogui broj vrsta stanita i ekosistema;

(d) oblasti pod posebnom zatitom koje su od znaaja za Sredozemlje morae da sainjavaju
jezgro mree iji je cilj djelotvorno ouvanje naslea Sredozemlja. Da bi postigle ovaj cilj, strane e razvijati
saradnju na bilateralnoj i multilateralnoj osnovi u ouvanju prirodnih lokacija i upravljanju njima, i naroito
kroz osnivanje prekograninih oblasti pod posebnom zatitom koje su od znaaja za Sredozemlje;

(e) lokacije koje se nalaze na listi SPAMI treba da imaju znaaj primjera i modela za zatitu
prirodnog nasljea regiona. U tom cilju, strane e osigurati da lokacije koje se nalaze na listi dobiju
adekvatan zakonski status, zatitne mjere i metode i sredstva upravljanja.

B. OPTA SVOJSTVA OBLASTI KOJE BI SE MOGLE UNIJETI NA

LISTU SPAMI

1. Da bi jedna oblast bila podobna za unoenje na listu SPAMI, ona mora da ispunjava najmanje jedan
od optih kriterijuma iz lana 8. stav 2. protokola. Ista oblast moe u odreenim sluajevima da ispunjava
nekoliko ovih optih kriterijuma i takve okolnosti mogu samo da osnae prijedlog za ukljuivanje te oblasti na
listu.

2. Regionalni znaaj je osnovni zahtjev da bi jedna oblast bila ukljuena na listu SPAMI. U ocjeni
znaaja jedne oblasti za Sredozemlje, treba koristiti sledee kriterijume:

(a) jedinstvenost
Oblast sadri jedinstvene ili rijetke ekosisteme, odnosno jedinstvene ili endemske vrste.

(b) prirodna reprezentativnost

Oblast ima visoko reprezentativne ekoloke procese, odnosno vrste zajednica ili stanita ili
druge prirodne karakteristike. Reprezentativnost je stepen u kojem jedna oblast reprezentuje vrstu stanita,
ekoloki proces, bioloku zajednicu, fiziografsku osobinu ili neko drugo prirodno svojstvo.

(c) diverzitet

50
 Oblast ima visoko raznovrsne vrste, zajednice, stanita ili ekosisteme.

(d) prirodnost
Oblast ima visok stepen prirodnosti kao rezultat odsustva ili niskog nivoa uznemiravanja ili
degradacije od strane ovjeka.

(e) prisustvo stanita koja su od presudnog znaaja za vrste koje su ugroene, pred
istrebljenjem ili endemske vrste

(f) kulturna reprezentativnost

Oblast ima visoko reprezentativan znaaj u pogledu kulturnog nasljea, zbog postojanja
ekolokih zdravih tradicionalnih aktivnosti koje su integrisane sa prirodom i podravaju dobrostanje lokalnih
populacija;

3. Da bi bila ukljuena na listu SPAMI, jedna oblast koja ima nauni, obrazovni ili estetskih znaaj mora
predstavljati posebnu vrijednost za istraivanja u oblastima prirodnih nauka ili za aktivnosti obrazovanja ili
razvijanja svijesti u oblasti ivotne sredine ili sadrati izvanredne prirodne osobine, kopnene ili morske
predjele.

4. Pored fundamentalnih kriterijuma iz lana 8. stav 2. protokola, odreen broj drugih karakteristika i
faktora treba smatrati povoljnim u pogledu ukljuivanja lokacije na listu. U njih spadaju:

(a) postojanje opasnosti koje mogu da narue ekoloku, bioloku, estetsku ili kulturnu vrijednost
te oblasti;

(b) ukljuenost i aktivno uee opte javnosti i naroito lokalnih zajednica u procesu planiranja
i upravljanja u toj oblasti;

(c) postojanje organa koji zastupa javni, profesionalni i nevladin sektor i naunu zajednicu te
oblasti;

(d) postojanje ansi za odrivi razvoj u toj oblasti;

(e) postojanje plana integralnog upravljanja priobalnim podrujem u smislu lana 4. stav 3 (e)
konvencije.

C. ZAKONSKI STATUS

1. Sve oblasti koje su podobne za ukljuivanje na listu SPAMI moraju dobiti zakonski status kojim se
garantuje njihova efikasna dugorona zatita.

2. Da bi bila ukljuena na listu SPAMI, oblast koja se nalazi u ve razgranienoj zoni nad kojom strana
ima suverenitet ili jurisdikciju mora imati zatien status kojeg dotina strana priznaje.

3. Kada se radi o oblastima koje se, djelimino ili u cjelosti, nalaze na puini ili u zoni gdje granice
nacionalnog suveriniteta ili jurisdikcije jo nijesu definisane, zakonski status, plan regulisanja, primjenjive
mjere i ostale elemente iz lana 9. stav 3. protokola obezbjeuju susjedne strane koje su ukljuene u predlog
za ukljuivanje na listu SPAMI.

D. MJERE ZATITE, PLANIRANJA I UPRAVLJANJA

1. Ciljevi u pogledu ouvanja i upravljanja moraju biti jasno definisani u tekstovima koji se odnose na
svaku lokaciju i predstavljae osnovu za ocjenu adekvatnosti usvojenih mjera i djelotvornosti njihove
primjene prilikom revizija liste SPAMI.

2. Mjere zatite, planiranja i upravljanja koje se primjenjuju na svaku oblast moraju biti odgovarajue
kada je u pitanju postizanje ciljeva ouvanja i upravljanja koji su definisani za tu lokaciju na kratki i dugi rok i
posebno voditi rauna o opasnostima koje joj prijete.

3. Mjere zatite planiranja i upravljanja moraju se zasnivati na odgovarajuem poznavanju elemenata

prirodne sredine i drutveno ekonomskih i kulturnih faktora koje karakteriu svaku oblast. U sluaju
nedostataka u osnovnim saznanjima, oblast predloena za ukljuivanje na listu SPAMI mora imati program
za sakupljanje podataka i informacija koje nijesu na raspolaganju.

51
4. Nadlenost i odgovornost u pogledu sprovoenja i primjene mjera za ouvanje oblasti koje su
predloene za ukljuivanje u listu SPAMI moraju biti jasno definisane u tekstovima koje se odnose na svaku
oblast.

5. U pogledu specifinosti koja karakterie svaku zatienu lokaciju, zatitne mjere za jednu oblast pod
posebnom zatitom koja je od znaaja za Sredozemlje moraju voditi rauna o sljedeim osnovnim
aspektima:

(a) jaanju regulacije odlaganja ili potapanja otpadaka i drugih materijala koje mogu, posredno
ili neposredno, da narue integritet oblasti;

(b) jaanju regulacije uvoenja i ponovnog uvoenja nekih vrsta u oblast;

(c) regulaciji bilo koje aktivnosti ili radnje koja moe da nanese tetu ili da poremeti vrste, ili koja
moe da ugrozi status ouvanosti ekosistema ili vrsta ili bi mogla da narui prirodne, kulturne ili estetske
karakteristike te oblasti;

(d) regulaciji koja se odnosi na zone koje se granie sa datom oblau.

6. Da bi bila ukljuena na listu SPAMI, zatiena oblast mora imati organ za upravljanje, kome su data
dovoljna ovlaenja kao i sredstva i ljudski resursi da moe da spreava i/ili suzbija aktivnosti koje mogu biti
suprotne ciljevima zatiene oblasti.

7. Da bi bila ukljuena na listu SPAMI, oblast mora imati plan upravljanja. Glavna pravila ovog plana
treba da se definiu u momentu ukljuivanja na listu i da se sprovode odmah. Detaljan plan upravljanja mora
se prezentirati u roku od tri godine od momenta ukljuivanja na listu. Neispunjavanje ove obaveze povlai
skidanje lokacije sa liste.

8. Da bi bila ukljuena na listu SPAMI, oblast mora imati program za praenje. Ovaj program treba da
obuhvata identifikaciju i praenje odreenog broja znaajnih parametara za datu oblast, kako bi omoguio
ocjenu stanja i evolucije oblasti, kao i djelotvornost sprovedenih mjera zatite i upravljanja, tako da se one
mogu po potrebi prilagoavati. U tom cilju treba naruiti izradu daljih neophodnih studija.

Prilog II
LISTA UGROENIH VRSTA I VRSTA PRED ISTREBLJENJEM

Magnoliophyta
Posidonia oceanica
Zostera marina
Zostera noltii

Chlorophyta
Caulerpa ollivieri

Phaeophyta
Cystoseira amentacea (uklj. var. stricta i var. spicata)
Cystoseira mediterranea
Cystoseira sedoides
Cystoseira spinosa (uklj. C. adriatica)
Cystoseira zosteroides
Laminaria rodriguezii

Rhodophyta
Goniolithon byssoides
Lithophyllum lichenoides
Ptilophora mediterranea
Schimmelmannia schousboei

Porifera
Asbestopluma hypogea
Aplysina sp. pl.
Axinella cannabina

52
Axinella polypoides
Geodia cydonium
Ircinia foetida
Ircinia pipetta
Petrobiona massiliana
Tethya sp. pl.

Cnidaria
Astroides calycularis
Errina aspera
Gerardia savaglia

Echinodermata
Asterina pancerii
Centrostephanus longispinus
Ophidiaster ophidianus

Bryozoa
Hornera lichenoides

Mollusca
Ranella olearia (= Argobuccinum olearium = A. giganteum)
Charonia lampas (= Ch. rubicunda = Ch. nodifera)
Charonia tritonis (= Ch. sequnziae)
Dendropoma petraeum
Erosaria spurca
Gibbula nivosa
Lithophaga lithophaga
Luria lurida (= Cypraea lurida)
Mitra zonata
Patella ferruginea
Patella nigra
Pholas dactylus
Pinna nobilis
Pinna rudis (= P. pernula)
Schilderia achatidea)
Tonna galea
Zonaria pyrum

Crustacea
Ocypode cursor
Pachylasma giganteum

Pisces
Acipenser naccarii
Acipenser sturio
Aphanius fasciatus
Aphanius iberus
Cetorhinus maximus
Carcharodon carcharias
Hippocampus ramulosus
Hippocampus hippocampus
Huso huso
Lethenteron zanandreai
Mobula mobular
Pomatoschistus canestrinii
Pomatoschistus tortonesei
Valencia hispanica
Valencia letourneuxi

Reptiles
Caretta caretta
Chelonia mydas

53
Dermochelys coriacea
Eretmochelys imbricata
Lepidochelys kempii
Trionyx triunguis

Aves
Pandion haliaetus
Calonectris diomedea
Falco eleonorae
Hydrobates pelagicus
Larus audouinii
Numenius tenuirostris
Phalacrocorax aristotelis
Phalacrocorax pygmaeus
Pelecanus onocrotalus
Pelecanus crispus
Phoenicopterus ruber
Puffinus yelkouan
Sterna albifrons
Sterna bengalensis
Sterna sandvicensis

Mammalia
Balaenoptera acutorostrata
Balaenoptera borealis
Balaenoptera physalus
Delphinus delphis
Eubalaena glacialis
Globicephala melas
Grampus griseus
Kogia simus
Megaptera novaeangliaw
Mesoplodon densirostris
Monachus monachus
Orcinus orca
Phocoena phocoena
Physeter macrocephalus
Pseudorca crassidens
Stenella coeruleoalba
Steno bredanensis
Tursiops truncatus
Ziphius cavirostris

Prilog III
LISTA VRSTA IJA JE EKSPLOATACIJA REGULISANA

Porifera
Hippospongia communis
Spongia agaricina
Spongia officinalis
Spongia zimocca

Cnidaria
Anthipathes sp.pl.
Corallium rubrum

Echinodermata
Paracentrotus lividus

Crustacea
Homarus gammarus
Maja squinado

54
Palinurus elephas
Scyllarides latus
Scyllarus pigmaeus
Scyllarus arctus

Pisces
Alosa alosa
Alosa fallax
Anguilla anguilla
Epinephelus marginatus
Isurus oxyrinchus
Lamna nasus
Lampetra fluviatilis
Petromyzon marinus
Prionace glauca
Raja alba
Sciaena umbra
Squatina squatina
Thunnus thynnus
Umbrina cirrosa
Xiphias gladius

55