UMARSKIPROGRAMOpidioHR

UMARSKI PROGRAM
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
OPI DIO
1
2
SADRAJ
PREDGOVOR ..........................................................................................................................................................5
PROCES IZRADE I STRUKTURA UMARSKOG PROGRAMA FEDERACIJE BIH ..............................................6
TEMATSKA CJELINA 1. NADLENOST, ZAKONODAVSTVO I ORGANIZACIJA SEKTORA UMARSTVA .... 11
1.1. INSTITUCIONALNI OKVIR SEKTORA UMARSTVA FEDERACIJE BIH .................................................... 11
STRATEKI CILJEVI ........................................................................................................................................ 19
1.2. INTEGRALNI INFORMACIJSKI SUSTAV U UMARSTVU - IIS ................................................................... 23
TEMATSKA CJELINA 2. ODRIVO GOSPODARENJE UMSKIM EKOSUSTAVIMA ....................................... 26
2.1. OUVANJE STABILNOSTI I UNAPREENJE UMSKIH EKOSUSTAVA ................................................... 27
2.2. MINIRANA UMSKA PODRUJA ................................................................................................................. 32
2.3. PROGRAM INTEGRALNE ZATITE UMA .................................................................................................. 33
2.4. GOSPODARENJE KREM ............................................................................................................................ 36
TEMATSKA CJELINA 3. SOCIO-EKONOMSKI ASPEKTI GOSPODARENJA UMSKIM RESURSIMA ............ 39
3.1. VRIJEDNOST UMA I UMSKOG ZEMLJITA ........................................................................................... 40
3.2. PLANIRANJE, EKONOMIKA I MARKETING UMARSKOG POSLOVANJA ............................................... 44
3.3. FINANCIRANJE MULTIFUNKCIONALNOG UMARSTVA........................................................................... 49
3.4. SOCIJALNI ASPEKT GOSPODARENJA UMSKIM RESURSIMA .............................................................. 51
3.5. UMSKA PROMETNA INFRASTRUKTURA ................................................................................................. 55
TEMATSKA CJELINA 4. ODNOSI UMARSTVA I DRVNO-PRERAIVAKE INDUSTRIJE............................. 59
4.1.TEHNOLOGIJA U UMARSTVU, STANDARDI UMSKIH DRVNIH SORTIMENATA I UMSKA BIOMASA
............................................................................................................................................................................... 59
4.2. UMARSTVO I DRVNO-PRERAIVAKA INDUSTRIJA ............................................................................. 61
TEMATSKA CJELINA 5. NEDRVNI UMSKI PROIZVODI I USLUGE ................................................................ 65
5.1. ULOGA UMSKIH RESURSA U TURIZMU I REKREACIJI .......................................................................... 65
5.2. RAZVOJ LOVSTVA ........................................................................................................................................ 68
5.3. OSTALI PROIZVODI UMA I UMSKOG ZEMLJITA................................................................................. 71
6.1. DIVERZITET UMSKIH EKOSUSTAVA I ZATIENA PODRUJA ........................................................... 74
6.2. USKLAIVANJE GOSPODARENJA UMAMA I VODAMA .......................................................................... 76
6.3. PROSTORNO PLANIRANJE ......................................................................................................................... 80
TEMATSKA CJELINA 7. UMA I KLIMATSKE PROMJENE................................................................................ 83
7.1. UMA I KLIMATSKE PROMJENE ................................................................................................................. 83
TEMATSKA CJELINA 8. OBRAZOVANJE, ISTRAIVANJE I RAZVOJ U UMARSTVU ................................... 86
8.1. OBRAZOVANJE, ISTRAIVANJE I RAZVOJ U UMARSTVU ..................................................................... 86
TEMATSKA CJELINA 9. INFORMIRANJE, KOMUNIKACIJA I ODNOSI S JAVNOU ..................................... 91
9.1. INFORMIRANJE, KOMUNIKACIJA I ODNOSI S JAVNOU ...................................................................... 91
3
4
PREDGOVOR
umsko bogatstvo prema zvaninim podatcima Bosnu i Hercegovinu svrstava u umovite
europske zemlje ije pejzae karakteriziraju prirodni umski ekosustavi i daju vrlo snaan
peat gospodarskom razvoju drave i standardu njezinih graana, promatrano s
ekonomskog, ekolokog i sociolokog stajalita. Prije svega, to se odnosi na osiguranje
radnih mjesta i sudionitvo u energetskoj bilanci zemlje. Nesaglediva je uloga uma uope u
podizanju standarda ljudi boravkom u prirodi, osiguranjem i redovitom opskrbom pitkom
vodom i ublaavanjem klimatskih ekstrema, te sprjeavanje pojave visokih voda i zatite
ljudskih ivota od bilo koje druge nepogode.
Da bi se mogle sanirati posljedice i tete u pojedinim destruiranim umskim ekosustavima
kao rezultat razliitih uzronika, te pomiriti arolika zanimanja u koritenju uma i odgovoriti
mnogobrojnim zadatcima pred kojima se nalazi umarstvo, bilo je potrebno sve to
izanalizirati i pretvoriti u dokument, jednu svrsishodno definiranu strategiju rjeenja, odnosno
na stvarnim injenicama projicirati program razvoja umarstva FBiH. S tim u vezi, Federalno
je ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva dalo sebi zadau iznalaenja
rjeenja po, ve u Zakonu o umama, postavljenoj obvezi izrade jednoga takvog dokumenta.
Kroz obradu velikog broja studija, detaljno je sagledana situacija u ovom kompleksnom
ivotnom segmentu i definirani su strateki i specifini ciljevi, te principi koncipirani radi
njihovog ouvanja i odrivog upravljanja.
Studijama u kojima su obraeni zadatci relevantni za potrajno gospodarenje, definirani su
precizni ciljevi iz kojih proizilaze nune aktivnosti u obliku odreenih norma oko
uravnoteenja zanimanja razliitih drutvenih skupina za sve tri gore navedene komponente
(ekonomske, ekoloke i socioloke vanosti). Znanstvenim i strunim stavovima,
smjernicama, uputstvima, principima i ciljevima, utvren je karakter demokratinosti,
pruanjem mogunosti aktivnog sudjelovanja i svestranog doprinosa konanom izgledu i
sadraju dokumenta koji se zove umarski program Federacije BiH.
Potrebno je posebno istaknuti da su svi zadatci elaborirani dotinim programom razvoja
umarstva FBiH od izuzetnog znaenja u stratekom gospodarskom planiranju razvoja nae
zemlje, kao doprinos cjelovitijem realiziranju zadataka definiranih mapom pristupnog puta k
integriranoj Europi.
Ovom prilikom elim uputiti iskrenu zahvalnost i odati priznanje mnogobrojnim akterima koji
su na bilo koji nain doprinijeli izradi umarskog programa FBiH i podstaknuti sve
zainteresirane strane da predano sudjeluju svojim umijeem, znanjem, iskustvom i
raspoloivim sredstvima u njegovoj implementaciji na najbolji mogui nain. Dobri su samo
onaj program i strategija koji su provodivi i uinkoviti u praksi.
Ministar
5
PROCES IZRADE I STRUKTURA UMARSKOG PROGRAMA FEDERACIJE BIH
Na temelju zvaninih podataka iz dokumenta Informacija o gospodarenju umama u
Federaciji Bosne i Hercegovine u 2014. godini i planovi gospodarenja umama za 2015.
godinu, ume i umska zemljita se prostiru na povrini od 1.523.700 ha (58% povrine
Federacije BiH). U dravnom vlasnitvu je 1.246.700 ha (81,8%), a u privatnom vlasnitvu
277.000 ha (18,2%). Usprkos deavanjima u prethodnom razdoblju, koja su u nekim
sluajevima imala negativan utjecaj na umske ekosustave Federacije BiH, ume su ipak
zadrale prirodnu strukturu. Brinim upravljanjem i strunim gospodarenjem takvim umama
bi se mogla i morala osigurati potrajnost gospodarenja, ouvati bioraznolikost, te osigurati
kontinuitet opekorisnih funkcija ume. To je mogue postii jedino planskim pristupom, u
dugom vremenskom razdoblju, uz velika financijska ulaganja koja se ne mogu osigurati
iskljuivo od prihoda od drveta i uz potporu kompletne drutveno-politike zajednice.
Dugorono se planiranje u sektoru umarstva postie izradom stratekih dokumenata koji se
najee nazivaju strategije razvoja umarstva. Procesi su meunarodne umarske politike, u
prethodnih nekoliko decenija, utemeljili koncept dravnoga programa umarstva. Sam
termin ima generiki karakter i podrazumijeva irok spektar razliitih pristupa odrivom
gospodarenju umama u razliitim dravama, koji e se primjenjivati na nacionalnim i niim
razinama, u cilju potivanja meunarodno usvojenih principa gospodarenja umskim
resursima. Dravni programi umarstva trebaju poivati na meusektorskom dijalogu i biti
prilagoeni realnom socio-ekonomskom, kulturolokom, politikom i okolinom kontekstu
svake drave. Pri tome se podrazumijeva da se radi o dinaminom procesu, koji zahtijeva
sveobuhvatni pristup i sinergijsko djelovanje s drugim sektorskim strategijama. U pan-
europskom kontekstu, dravni programi umarstva europskih zemalja predstavljaju bitne
elemente zajednike EU Strategije umarstva. Na taj nain se potcrtava vanost izrade
dravnih programa umarstva kao sredstva za promociju multifunkcionalne uloge uma i
odrivoga gospodarenja umama na paneuropskoj razini.
Imperativ usklaivanja umarske politike Federacije BiH s drugim nacionalnim sektorskim
politikama i meunarodnim obvezama, kao i harmonizacije nacionalne legislative s pravnom
steevinom Europske Unije predstavljaju temeljne razloge za izradu umarskog programa
Federacije BiH. Usklaivanje s globalnim trendovima u umarstvu i politiko opredjeljenje
Bosne i Hercegovine ka EU integracijama su predstavljali osnovu za pokretanje procesa
izrade umarskog programa Federacije BiH. Usprkos vanosti umskih resursa, u Federaciji
BiH dosada nije postojala jasna umarska politika i strategija, a samim tim ni odgovorajue
strateko planiranje razvoja sektora umarstva. Posljedice su toga, izmeu ostaloga, i
nepostojanje jedinstvenog institucionalno-zakonskog okvira za organizaciju sektora
umarstva. Izradom umarskog programa Federacije BiH bi se stvorile pretpostavke za
odrivo gospodarenje umama, a samim tim doprinijelo i odrivom razvoju na nacionalnoj
razini. To bi omoguilo precizno definiranje nadlenosti pojedinih razina vlasti u vezi s
vlasnitvom, upravljanjem i gospodarenjem umama, te olakalo pristup razliitim izvorima
financiranja, ukljuujui i EU fondove. Nastojanja da se ovaj proces pokrene na razini drave
Bosne i Hercegovine, kao normalan slijed provedene Druge dravne inventure uma na
velikim povrinama, naalost nisu urodila plodom.
6
Zakonska osnova za pristupanje izradi umarskog programa Federacije Bosne i Hercegovine
proizala je iz Zakona o umama (Slubene novine Federacije BiH, broj: 20/02, 29/03 i
37/04). Odredbama ovoga Zakona predvieno da se Programom (uz potivanje
meunarodnih dogovora i obveza), definira opa politika umarstva i politika gospodarenja
divljai na podruju Federacije, orijentirana u pravcu ouvanja i trajnosti gospodarenja
umama. Predvieno je da se umarski program Federacije BiH sastoji iz opeg i izvedbenog
dijela. U opem bi dijelu trebali biti odreeni glavni ciljevi, principi i generalne smjernice za
trajno gospodarenje umama u Federaciji na osnovi aktualnoga statusa uma, uvaavajui
meunarodno dogovorene smjernice trajnoga gospodarenja umama. U izvedbenom su dijelu
postavljeni i razraeni ciljevi i odreeni naini realizacije, ukljuujui financiranje, za njihovo
ostvarivanje u odreenom roku.
Rjeenjem federalnog ministra poljoprivrede vodoprivrede i umarstva, formirano je Vijee za
izradu umarskog programa Federacije Bosne i Hercegovine. Zadatak je Vijea bio da
priprema i provodi sve aktivnosti vezane za izradu umarskog programa Federacije BiH,
prezentira koncept i tematske cjeline, izabere eksperte ili timove, pregleda i daje suglasnost
na ekspertize, objedinjuje i prezentira materijale, organizira javne rasprave, vodi i koordinira
cjelokupan rad na izradi nacrta Programa do njegovog usvajanja, koji izmeu ostalog
ukljuuje:
Koordinaciju sa svim zainteresiranim stranama tijekom svih faza izrade programa,
Pripremu detaljnog plana rada,
Organizaciju javnih sastanaka, informativnih sesija, okruglih stolova i radionica,
Integriranje svih prikupljenih informacija, nalaza ekspertnih studija i dostignutih rezultata u
nacrt umarskog programa Federacije BiH,
Redovito informiranje svih partnera i zainteresiranih strana,
Monitoring svih procesa, prikupljenih inputa, rezultata i njihovih oekivanih utjecaja.
U procesu izrade umarskog programa Federacije BiH koriten je holistiki pristup kao
alternativa tradicijskom pristupu u izradi sektorskih stratekih dokumenata, za koji je
karakteristina dominacija umarskih strunih znanja. Za razliku od toga, holistiki pristup
podrazumijeva puno sudjelovanje svih zainteresiranih strana, potivanje principa
participatornog procesa, provoenje monitoringa i evaluacije, te meusektorski dijalog.
Aktivnosti na izradi umarskog programa Federacije BiH su definirane dokumentom pod
nazivom Plan, program rada i proraun umarskog programa Federacije BiH, koji je
pripremilo Vijee i nakon provedene javne rasprave odobrio resorni federalni ministar. Tim su
dokumentom definirani: osnovni principi izrade, pojedine tematske cjeline i njima pripadajue
ekspertne studije, elementi projektnog zadatka za svaku ekspertnu studiju, dinamiki plan i
program izrade, te okvirni proraun umarskog programa Federacije BiH.
Kako bi se osiguralo sudjelovanje svih domaih zainteresiranih strana, osigurao potreban
legitimitet i razvio osjeaj nacionalnog vlasnitva nad ovim stratekim dokumentom,
7
preovladalo je opredjeljenje da umarski program Federacije BiH bude realiziran u najveoj
mjeri od strane domaih eksperata. U cilju koritenja iskustava najboljih meunarodnih praksi
pri izradi dravnih programa umarstva, angairani su eksperti iz nekoliko europskih i zemalja
regije.
umarski program Federacije je koncipiran na nain da obuhvaa 9 tematskih cjelina u okviru
kojih su obraene 22 njima pripadajue ekspertne studije:
Tematska cjelina 1. Nadlenost, zakonodavstvo i organizacija sektora umarstva
1.1. Institucionalni okvir sektora umarstva Federacije BiH
1.2. Integralni informacijski sustav u umarstvu
Tematska cjelina 2. Odrivo gospodarenje umskim ekosustavima
2.1. Ouvanje stabilnosti i unapreenje umskih ekosustava
2.2. Minirana umska podruja
2.3. Program integralne zatite uma
2.4. Gospodarenje krem
Tematska cjelina 3. Socio-ekonomski aspekti gospodarenja umskim resursima
3.1. Vrijednost uma i umskog zemljita
3.2. Planiranje, ekonomika i marketing umarskog poslovanja
3.3. Financiranje multifunkcionalnog umarstva
3.4. Socijalni aspekt gospodarenja umskim resursima
3.5. umska prometna infrastruktura
Tematska cjelina 4. Odnosi umarstva i drvno-preraivake industrije
4.1.Tehnologija u umarstvu, standardi umskih drvnih sortimenata i umska biomasa
4.2. umarstvo i drvno-preraivaka industrija
Tematska cjelina 5. Nedrvni umski proizvodi i usluge
5.1. Uloga umskih resursa u turizmu i rekreaciji
5.2. Razvoj lovstva
5.3. Ostali proizvodi uma i umskog zemljita
Tematska cjelina 6. Zatita okoline i prostorno planiranje
6.1. Diverzitet umskih ekosustava i zatiena podruja
6.2. Usklaivanje gospodarenja umama i vodama
6.3. Prostorno planiranje
Tematska cjelina 7. uma i klimatske promjene
7.1. uma i klimatske promjene
Tematska cjelina 8. Obrazovanje, istraivanje i razvoj u umarstvu
8.1. Obrazovanje, istraivanje i razvoj u umarstvu
Tematska cjelina 9. Informiranje, komunikacija i odnosi s javnou
9.1. Informiranje, komunikacija i odnosi s javnou
Za svaku od ekspertnih studija pripremljen je unificiran projektni zadatak, koji je ujedno

predstavljao i sadraj javnog poziva za izradu pojedinanih ekspertnih studija. Svaki projektni
zadatak je sadravao dovoljno injeninih informacija o umarskom programu Federacije BiH
i o djelokrugu rada ekspertne studije, te definirao: ciljeve, djelokrug rada, zadatke koje treba
8
izvriti, metodoloki pristup koji je potrebno primjeniti, odgovornosti klijenta i konzultanta,
oekivane rezultate i dinamiku dostavljanja izvjea.
U cilju olakavanja izrade ekspertne studije, Vijee je potencijalnim konzultantima predloilo

listu postojeih relevantnih studija, dokumenata i drugih izvora koji se tiu konkretne studije.
Od konzultanata se zahtjevalo da, na osnovi prikupljenih podataka, provedu analizu i
procjenu trenutanog stanja iz okvira djelokruga rada ekspertne studije, ukljuujui analize
relevantnih politika, strategija i legislative. Na osnovi provedene analize i izvrene procjene,
od konzultanta se trailo projiciranje eljenoga stanja u vezi s problematikom koju obrauje
konkretna ekspertna studija, te prijedlog stratekoga pristupa u cilju njegovog dostizanja.
Poseban naglasak je bio na osiguranju sudjelovanja svih strana zainteresiranih za

problematiku koju tretira konkretna ekspertna studija. Od konzultanta je projektnim zadatkom
zahtijevan prijedlog indikatora za uspostavu sustava monitoringa i evaluacije definiranih
ciljeva te realizacije akcijskih planova. Konzultant je projektnim zadatkom bio obvezan
razmotriti i analizirati nacionalni zakonski okvir u vezi s pitanjem ravnopravnosti spolova, te
utjecaj istog na problematiku konkretne ekspertne studije. U cilju potpune realizacije svih
projektnih aktivnosti, konzultantima su na raspolaganju bili predstavnici resornog ministarstva
uz organizacijsku potporu lanova Vijea.
Konzultanti su za svaku studiju bili obvezni dostaviti u pisanoj i elektronskoj formi: poetno
izvjee, izvjee o napretku, organizirati javnu raspravu, izraditi izvjee s javne rasprave,
konano izvjee, izvrni saetak, kao i sve pratee materijale nastale tijekom izrade studije.
Sva su izvjea dostavljena na jednom od slubenih jezika BiH, a Zavrno izvjee i Izvrni
saetak i na engleskom jeziku. Svi dostavljeni materijali su dostupni u elektronskoj formi.
Vijee je pratilo tijek realizacije ekspertnih studija u svim fazama do njihovog konanog
prihvaanja, zahtijevajui neophodne korekcije, kako bi studije bile usklaene s projektnim
zadatkom. Po prihvaanju konanih izvjea, Vijee je izvrilo organiziranje svih prikupljenih
podataka u okviru definiranih tematskih cjelina i pripadajuih ekspertnih studija i strukturalno
ih integriralo u dokumente umarskog programa Federacije BiH: Opi i Izvedbeni dio. Opi
dio, pored informacija o procesu izrade umarskog programa Federacije BiH, sadri principe,
glavne ciljeve i generalne smjernice za trajno gospodarenje umama u Federaciji BiH na
osnovi aktualnog statusa uma. Izvedbeni dio sadri razraene glavne (strateke) i
operativne ciljeve, te akcijske planove za njihovu realizaciju koji ukljuuju prijedlog konkretnih
aktivnosti, indikatore monitoringa i evaluacije, potrebna financijska sredstva, institucijsku
odgovornost, prioritete i rokove za njihovu realizaciju.
Jedan od temeljnih principa na kojima je poivala izrada umarskog programa Federacije BiH
je aktivno sudjelovanje javnosti u izradi ovog dokumenta. U tu svrhu su angairani konzultanti
koji su pripremili Elaborat za zadovoljavanje participatornog procesa, partnerstva i holistikog
pristupa u izradi Programa te proveli obuku izabranih konzultantnih timova i lanova Vijea.
Elaborat je definirao nain identificiranja kljunih interesnih grupa, utvrivanje dinamike i
intenziteta provoenja participacije u svim fazama izrade Programa, izbor najpovoljnijih alata
za participaciju i utvrivanje najpovoljnijih instrumenata odnosa s javnou. Slijedei
9
preporuke iz Elaborata, provedena je serija javnih rasprava na razliitim razinama, u vezi s
prijedlogom koncepta izrade umarskog programa Federacije BiH, kao i za svaku
pojedinanu ekspertnu studiju. Sudjelovanje javnosti u svim fazama izrade Programa dodatno
je osigurano kontinuiranim auriranjem web stranice resornog ministarstva u smislu
dostupnosti svih dokumenata.
Evidentno je da su, kroz proces izrade umarskog programa Federacije BiH, u znatnoj mjeri
unaprijeeni institucijski i individualni kapaciteti svih aktivno ukljuenih sudionika. Uvaavajui
injenicu da Federacija BiH po prvi put dobiva dokument koji na strateki nain sagledava
perspektive razvoja sektora umarstva, ovako unaprijeeni ekspertni kapaciteti predstavljaju
solidnu osnovu za iterativnost kompletnog procesa. U tom smislu, umarski program
Federacije BiH treba posmatrati i kao specifian edukacijski instrument umarske politike. U
narednim ciklusima izrade stratekih dokumenata u sektoru umarstva neophodno je u
procesu formiranja i izbora tijela zaduenih za njihovu izradu i implementaciju, u cjelosti
uvaavati princip transparentnosti i strunosti. Imajui u vidu da je umarski program
Federacije BiH bitno doprinio razvoju strunih resursa, zahtjev je za veom kompetentnou i
strunou potpuno opravdan. Vremenski je okvir neophodan za izradu umarskog programa
Federacije BiH bio potcijenjen, to je potrebno imati u vidu u narednim ciklusima izrade
stratekih dokumenata, posebice sa stajalita kompleksnosti institucijskoga okruenja sektora
umarstva u Federaciji BiH. U pojedinim fazama procesa izrade umarskog programa
Federacije BiH uoeno je da je komunikacija izmeu svih aktera umarske politike i
zainteresiranih strana mogla biti na vioj razini, to je posljedica nedovoljnog razumijevanja i
posveenosti svih aktera ovom procesu. Ovo se odnosi, kako na institucije javne umarske
administracije na svim razinama, tako i na sudionike u javnim raspravama.
Imajui u vidu promjenjivost zahtjeva drutva u odnosu na umske resurse, u izradi
umarskog programa Federacije BiH se vodilo rauna o sagledavanju sveobuhvatnih
drutvenih vrijednosti umskih resursa i oekivanjima javnosti. Neophodno je razumjeti da je
program razvoja umarstva proces, a ne aktivnost, te da on ne zavrava pripremom, izradom
ili postizanjem odreenog rezultata, nego da se radi o dugoronom i iterativnom procesu.
umarski program Federacije BiH mora biti prepoznat kao holistiki, sudioniki i
transparentan proces i, jedino kao takav, on moe poluiti oekivane rezultate u smislu
odrivog upravljanja i gospodarenja umskim resursima.
10
TEMATSKA CJELINA 1. NADLENOST, ZAKONODAVSTVO I ORGANIZACIJA
SEKTORA UMARSTVA
PRINCIPI:
Vlasnitvo, upravljanje i gospodarenje umskim resursima se provode uz puno

potivanje, ustavom i pozitivnim zakonskim propisima, definiranih prava, obveza i
nadlenosti svih razina vlasti u FBiH
Zakon o umama FBiH, razvijen uz potivanje principa umarske znanosti i struke,

participacije, transparentnosti i koncenzusa, te uz nadilaenje politikih i
administrativnih ogranienja i potivanje meunarodno prihvaenih obveza (posebno
EU regulative), se dosljedno provodi
Funkcionalna organizacija javne umarske administracije, te efektivna i efikasna

organizacija sektora umarstva, su preduvjet odrivog gospodarenja umskim
resursima i ouvanja i unapreenja stabilnosti umskih ekosustava
umarska politika i zakonodavstvo se zasnivaju na konzistentnoj i koordiniranoj

meusektorskoj, meuentitetskoj i meunarodnoj suradnji
Za kontinuirani razvoj i unapreenje upravljanja i gospodarenja svim umama u FBiH,

bez obzira na tip vlasnitva, razvijen je jedinstven politiko-zakonodavni i
administrativni okvir
Povrina pod umama u FBiH ne moe se smanjivati. Promjena namjene izvorne

funkcije uma mogua je samo uz prethodnu znanstveno utemeljenu analizu koja e
garantirati nepostojanje negativnog okolino-sociolokog utjecaja, uz adekvatnu
nadoknadu vlasniku (upravljau) i kompenzaciju podizanjem novih uma
Javne ume i umska zemljita ne mogu biti predmetom privatizacije, osim u sluaju
restitucije, denacionalizacije, arondacije i komasacije, ali mogu biti izdane pod
koncesiju sukladno pozitivnim zakonskim propisima
U svim segmentima i aktivnostima u sektoru umarstva, kao i pri koritenju

gramatike terminologije, potrebno je uvaavati principe ravnopravnosti spolova
Centralna baza podataka predstavlja osnovu za dalji razvoj Integralnog

Informacijskog Sustava (IIS) u sektoru umarstva
Integralni Informacijski Sustav (IIS) u umarstvu e biti kreiran, razvijan i koriten uz

potivanje principa: samostalnosti i suverenosti subjekata, ograniavanja
dostupnosti informacija, skalabilnosti opsega podataka, modularnosti postupka,
standardizacije i koordinacije
1.1. INSTITUCIONALNI OKVIR SEKTORA UMARSTVA FEDERACIJE BIH
Paralelno s promjenama politikih, ekonomskih i sociolokih realiteta u BiH u proteklom

razdoblju, organizacija i institucionalni okvir za provoenje odrivog gospodarenja umskim
11
resursima, u Federaciji BiH su pretrpjeli znaajne promjene. Usprkos injenici da ume
najiroj drutveno-politikoj zajednici osiguravaju nezamjenjive ekoloke, ekonomske i
socijalne koristi, vanost sektora umarstva nije u dovoljnoj mjeri prepoznata od strane aktera
umarske politike i BiH javnosti. To se ogleda u uestalim raspravama u vezi nadlenosti
izmeu razliitih administrativno-politikih razina (opina-upanija-Federacija), kad je u pitanju
vlasnitvo, upravljanje i gospodarenje umskim resursima. Ovakvo je stanje svoju kulminaciju
doivjelo proglaavanjem neustavnim Zakona o umama iz 2002. godine i viegodinjom
nemogunou kreiranja novog zakonskog okvira na razini FBiH, kojim bi se stvorile kljune
pretpostavke za unapreenje stanja u sektoru umarstva. Posljedice su mnogobrojne i
negativne, od nekontrolirane promjene namjene umskih zemljita i ilegalnih aktivnosti, preko
nedovoljne meusektorske, meuentitetske i meunarodne suradnje, pa sve do
zapostavljanja privatnog umoposjeda. U takvim okolnostima, te uz nepostojanje jasnih
politiko-zakonskih smjernica za razvoj umarstva, upitna je i funkcionalnost organizacijskih
modela, koji bi trebali osigurati efikasno i efektivno gospodarenje umskim resursima,
adekvatan nadzor i uvanje uma kao i postojanje institucija neophodnih za osiguranje
odrivog gospodarenja umskim resursima u FBiH. Na temelju analize postojee umarske
politike, legislative i organizacije sektora umarstva u FBiH, predloene su znanstveno i
struno utemeljene smjernice za unapreenje zakonodavno-politikog i organizacijskog
okvira, uz potivanje intersektorskog pristupa u specifinom socio-ekonomskom, politikom i
ekolokom okruenju, i uz uvaavanje procesa meunarodne i EU umarske politike i
regulative. S obzirom na diskusije u okviru javne rasprave i sadraj dostavljenih pisanih
primjedbi koje se odnose na neke od predloenih aspekata vlasnitva, upravljanja i
organizacije sektora umarstva u FBiH, evidentno je da je postizanje koncenzusa u vezi s
ovim pitanjima, mogue samo na posebnoj ekspertnoj ili drugoj razini. Na osnovi provedenih
analiza iz djelokruga rada, uoene su sljedee specifinosti koje se odnose na predmetnu
problematiku:
Na osnovi analize makroekonomskih pokazatelja (sudjelovanje u BDP, izvozu, uvozu,

broju zaposlenih i dr.) moe se zakljuiti da sektor umarstva nije u dovoljnoj mjeri
prepoznat u agendama javne politike, te da drutvo nema realnu predstavu o ulozi,
doprinosu i vanosti umarstva i njegovog multifunkcionalnog karaktera. Nasuprot tome,
aktualna deavanja vezana za umarsku legislativu u FBiH, ukazuju na izraeno
zanimanje politikih stranaka za sektor umarstva. Neophodno je poduzeti aktivnosti na
podizanju svijesti javnosti o vanosti uma, edukaciji predstavnika politikih stranaka,
sveukupnom vrednovanju umskih resursa i jaanju uloge nevladinog sektora, medija i
civilnog drutva kao kontrolnih institucija u procesima kreiranja umarske politike.
Vaea ustavna i zakonska rjeenja definiraju nadlenosti, prava i obveze svih razina
vlasti u vezi s vlasnitvom, upravljanjem i gospodarenjem umskim resursima. Prema
Ustavu FBiH, Federacija je nadlena za politiku koritenja zemljita na federalnoj razini,
dok su Federacija i kantoni nadleni za politiku zatite ovjekova okolia i koritenje
prirodnih bogatstava. Ustav FBiH ne dodjeljuje nadlenosti lokalnoj zajednici u vezi s
vlasnitvom, upravljanjem i gospodarenjem umama, dok Europska povelja o lokalnoj
samoupravi propisuje da e lokalne vlasti biti konzultirane pravovremeno i na
odgovarajui nain u procesu planiranja i donoenja odluka o svim stvarima koje ih se
izravno tiu. Po Zakonu o umama FBiH iz 2002. godine, dravne ume na podruju
FBiH su bile u vlasnitvu Federacije, koja je, putem resornog federalnog ministarstva i
federalne Uprave za ume, upravljala ovim resursom. Prenoenjem upravljakih
nadlenosti na upanijsku razinu, upanije su upravljale umama putem resornih
upanijskih ministarstava i upanijskih Uprava za ume. Na taj je nain funkcija
12
upravljanja bila odvojena od funkcije vlasnitva. Takvi odnosi izmeu federalne i
kantonalne razine vlasti nisu omoguavali postojanje vertikalne koordinacije izmeu ove
dvije razine u vezi s nadlenostima i odgovornostima, to je oteavalo efikasno
provoenje konzistentne umarske politike. S obzirom na pisane primjedbe dostavljene u
procesu javne rasprave, rjeenja u vezi s vlasnitvom, upravljanjem i gospodarenjem
umskim resursima trebaju biti usklaena s postojeim ustavnim i zakonskim okvirom, uz
osiguranje potpore kljunih aktera umarske politike. U tom kontekstu, predlae se da se
usuglaavanje stavova i donoenje prijedloga u vezi s ovim pitanjima nastoji osigurati na
posebnoj ekspertnoj ili drugoj razini.
Postojea zakonska rjeenja predviaju da su koncesije na ume i umsko zemljite u
nadlenosti FBiH, dok su upanije nadlene za dodjelu koncesija u oblasti lovstva. ume i
umska zemljita u FBiH nisu u prethodnom razdoblju bila predmetom koncesija u punom
smislu te rijei. Trenutana situacija je takva da korisnici uma (umsko-gospodarska
drutva) plaaju odreenu naknadu za koritenje, sukladno odredbama vaeih
zakonskih propisa na upanijskoj razini. U regiji su odreeni modeli koncesija na ume
prisutni u Sloveniji i Crnoj Gori, a miljenja su o uvoenju koncesija na umu i umsko
zemljite u FBiH podijeljena. Predstavnici javne umarske administracije uglavnom
podravaju uvoenje koncesija, uz kvalitetnu izradu planske dokumentacije, definiranje
kriterija za dodjelu koncesija, te uspostavu mehanizama kontrole provoenja koncesijskih
ugovora. U vrijeme provoenja analize, predstavnici su anketiranih umsko-gospodarskih
drutava veinom bili protiv dodjele uma na koncesiju, smatrajui da bi to vodilo
degradaciji resursa. Usvajanjem kantonalnih Zakona o umama, za umsko-gospodarska
drutva je uvedena obveza plaanja naknade za koritenje dravnih uma. U procesu
donoenja novog Zakona o umama FBiH, potrebno je jasno razgraniiti i regulirati
pitanje plaanja naknade za koritenje od pitanja koncesija na ume i umska zemljita.
Nijedna institucija u FBiH ne posjeduje jedinstvenu i pouzdanu bazu podataka o promjeni
namjene izvorne funkcije uma. Neophodno je istu uspostaviti i definirati njenu strukturu i
sadraj, nain prikupljanja informacija i uvjete koritenja, institucijske nadlenosti i ostale
elemente te baze.
U zemaljama regije (Hrvatska, Srbija) se ume i umska zemljita u dravnoj svojini ne
mogu otuivati, osim ako za to ne postoji interes drave ili u sluaju komasacije.
Prethodna zakonska rjeenja u FBiH su takoer zabranjivala promet dravnih uma i
umskog zemljita, osim u postupku arondacije i komasacije, zamjene uz prethodno
pribavljenu suglasnost FMPV ili prodaje fizikom ili pravnom licu u cilju usklaivanja s
prostornim planom, uz prethodno izdano odobrenje za krenje. Imajui u vidu vanost
uma kao javnog dobra, kao i sve negativne posljedice koje bi mogle nastupiti njihovom
nekontroliranom prodajom, neophodno je u buduim zakonskim rjeenjima zadrati
odredbe koje ne dozvoljavaju promet dravnih uma, osim u svrhu arondacije i
komasacije.
Razina ukljuivanja privatnog kapitala u sektor umarstva, odnosno privatizaciju
nestratekih aktivnosti, potrebno je provesti na nain da se postigne vea efikasnost rada
i kapitala u konkretnim trinim uvjetima. Strateke aktivnosti bi trebalo obavljati iskljuivo
u vlastitoj reiji. Postoje velike razlike izmeu pojedinih umsko-gospodarskih drutava u
FBiH u vezi s opsegom provedene privatizacije nestratekih aktivnosti. Pozitivni efekti se
ogledaju u stvaranju konkurencije i smanjenju jedinine cijene rada. Negativni efekti se
odnose na nezainteresiranost izvoaa u teim uvjetima rada, to uzrokuje kanjenja ili
izostajanja realizacije planiranih aktivnosti, kao i na prisutno krenje zakonske regulative
u oblasti zatite na radu od strane privatnih poduzea. Ekspertnom analizom je
13
preporueno da se nestrateke aktivnosti povjere privatnim poduzeima do razine od oko
70% ukupnog opsega proizvodnje (uvaavajui konkretne specifinosti), a ostalo zadri u
vlastitoj reiji. Potrebno je uspostaviti jedinstvenu i sveobuhvatnu bazu podataka izvoaa
radova u umarstvu (kooperanata) po broju uposlenih, opsegu izvrenih radova i
tehniko-tehnolokim kapacitetima. Uz osiguranje odgovarajuih preduvjeta (osiguranje
namjenskih sredstava, subvencioniranje, poreske olakice i dr.), postoje realne
mogunosti za pokretanja malog i srednjeg biznisa u umarstvu, na temelju privatnog
kapitala. U cilju promoviranja gospodarskog znaaja ovih aktivnosti (posebno u ruralnim
podrujima), potrebno je izraditi studiju koja bi analizirala ove mogunosti, a posebno
zakonodavno-institucionalni okvir i realni interes vlasnika privatnog kapitala za ovu vrstu
ulaganja.
Osim to je konstatirano da Akcijski plan za suzbijanje ilegalnih aktivnosti u sektoru
umarstva i drvne industrije iz 2005. godine nije u cjelosti implementiran, uzroci njegovog
neprovoenja nisu analizirani zbog nemogunosti dobijanja dovoljno relevantnih
informacija. U cilju sustavnog pristupa rjeavanju problema ilegalnih aktivnosti,
neophodno je izraditi metodiku za njihovu tonu procjenu (po opsegu i vrstama ilegalnih
aktivnosti), te izraditi novi Akcijski plan borbe protiv ilegalnih aktivnosti u duhu ispunjenja
EUTR 995/2010. Za realizaciju ovog kompleksnog zadatka neophodno je angairati
interdisciplinarni tim strunjaka.
to se tie mehanizama i institucionalnih kapaciteta za meusektorsku, meuentitetsku i
meunarodnu suradnju, s teitem na umarsku politiku i zakonodavstvo, analiza
postojeih regulatornih mehanizama (zakoni i podzakonski akti) je pokazala da je
meusektorska suradnja (sektor umarstva u odnosu na vodoprivredu, poljoprivredu,
okoli, turizam, energetiku i dr.) nedovoljna. Iako strategije razvijene u okviru drugih
sektora na adekvatan nain tretiraju oblast umarstva, potrebno je postii viu razinu
meusektorske suradnje. Regulatorni mehanizmi na razini entiteta djelomino obvezuju
na osiguranje i promoviranje meuentitetske suradnje. U stratekim dokumentima,
naroito onim koji se odnose na dravnu razinu, takoer se ukazuje na obvezu
meuentitetske suradnje. Usprkos tome, institucionalni kapaciteti za meuentitetsku
suradnju u okviru nadlenih institucija nisu u dovoljnoj mjeri razvijeni i opredijeljeni za
promoviranje i unapreenje iste, to ukazuje na potrebu formiranja nadlenih institucija na
dravnoj razini (npr. Meuentitetsko povjerenstvo za umarstvo). U okviru nadlenih
dravnih i entitetskih institucija predvieni su kapaciteti za meunarodnu suradnju, ali isti
nisu u dovoljnoj mjeri osposobljeni za osiguranje i promoviranje potrebne razine
meunarodne suradnje kad je u pitanju umarska politika i zakonodavstvo.
SWOT analiza politiko-zakonodavnog okvira u vezi s vlasnitvom, upravljanjem i
gospodarenjem privatnim umama u FBiH, ukazuje na loije pokazatelje stanja uma i
gospodarenja u privatnom u odnosu na dravni posjed. Dosadanja umarska legislativa
u FBiH nije tretirala privatni umoposjed na isti nain kao i dravni, pri emu je izostala
adekvatna institucionalna i financijska potpora razvoju privatnog umoposjeda. Takvo
stanje je dobrim dijelom prouzrokovano i nezainteresiranou samih vlasnika. S obzirom
na ekonomskiu, ekoloku i socioloku vanost uma, bez obzira na vlasnitvo, nuno je
stvoriti pretpostavke za nediskriminirajue upravljanje i gospodarenje umama i umskim
zemljitem u privatnom i javnom vlasnitvu. U tom smislu je neophodno osigurati
odreene institucionalne pretpostavke, kao to su uspostava savjetodavne slube za
vlasnike privatnih uma, te formiranje interesnih asocijacija privatnih umoposjednika.
Analizom trenutanog stanja i postojeih zakonskih rjeenja za razgraniavanje umskog
i poljoprivrednog zemljita, konstatirano je da ovaj proces nije jo uvijek u cijelosti
14
okonan i da je neizvjesno do kada e isti trajati. Takoer je utvreno da umarska struka
nije u dovoljnoj mjeri zastupljena u provoenju ovih aktivnosti. Neophodno je formirati
multidisciplinarni tim strunjaka koji bi na principima meusektorskog dijaloga ponudio
prijedlog opeprihvatljivih kriterija (ekolokih, ekonomskih i socio-kulturolokih) za
razgranienje umskog i poljoprivrednog zemljita. Nakon toga bi uslijedilo usklaivanje
sektorskih zakona, definiranje procedura u suradnji s ostalim nadlenim institucijama
(Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove te katastar nekretnina,
Federalno ministarstvo pravde i dr.) i provedene odgovarajue izmjene, kako u planskoj
dokumentaciji, tako i na terenu.
Na razini drave BiH trenutno ne postoji niti jedan vaei dokument o dravnoj umarskoj
politici. S druge strane, ne postoje ni eksplicitne meunarodne obveze u kontekstu
donoenja jedinstvene umarske legislative na dravnoj razini. Procijenjeno je da postoji
potreba kompromisnog ureenja odreenih pitanja u okviru sektora umarstva meu
entitetima, kao i definiranja minimalnih zajednikih principa gospodarenja umskim
resursima na razini BiH (npr. potrajnost gospodarenja, kljuni pojmovi, metodika izrade
inventure uma, monitoringa, informacijskog sustava, i dr.). S obzirom na osjetljivost ovog
pitanja, za utvrivanje minimalnog seta zajednikih principa gospodarenja umskim
resursima u BiH, neophodno je intenzivirati politiki dijalog na najvioj razini i nastojati
postii kompromisno rjeenje koje bi zadovoljilo oba entiteta i Distrikt Brko. Pri tome je
potrebno pratiti dinamini razvoj inicijativa za kreiranje principa (kriterija i indikatora)
odrivog gospodarenja umskim resursima na pan-europskoj razini (Forest Europe), kao i
eventualne promjene u kontekstu usvajanja jedinstvenog pravno obvezujueg okvira za
gospodarenje umama na razini Europe.
U procesu analize kljunih pitanja/problema neimplementacije i neusvajanja zakonskog
okvira u sektoru umarstva FBiH u prethodnom razdoblju, nisu prikupljeni stavovi svih
interesnih grupa, pa samim tim ni dobivene informacije nisu bile dovoljne da bi se u
potpunosti mogla realizirati ova aktivnost iz djelokruga rada. S obzirom da je za prijedlog
rjeenja bilo neophodno provesti konzultacije sa svim akterima umarske politike,
predloeno je da se kompletna aktivnost iz djelokruga rada pretoi u Akcijski plan. U
realizaciji te aktivnosti bi bilo korisno uzeti u obzir identificirane probleme koji se odnose
na: precizno definiranje prava vlasnitva, upravljanja i gospodarenja umama i umskim
zemljitem izmeu razliitih politiko-administrativnih razina (drava BiH, FBiH, upanije i
opine), organizaciju sektora umarstva u smislu optimalnog broja umsko-gospodarskih
drutava, definiranje nadlenosti, ovlasti i odnosa izmeu federalne i upanijskih Uprava
za ume, organizaciju i ustrojstvo uvarske slube, odreivanje visine naknade za
opekorisne funkcije uma, odreivanje visine naknade za koritenja dravnih uma, kao
i njezine raspodjele. Kao glavni razlog neimplementacije Zakona o umama iz 2002.
godine navedeno je odsustvo dominantne uloge FBiH u upravljanju umama u odnosu na
upanije. Na takav stav je u okviru javne rasprave dostavljena pisana primjedba od strane
predsjednika Vlada i resornih ministara Herceg-bosanske upanije, upanije
Zapadnohercegovake i Hercegovako-neretvanske upanije, s prijedlogom da se
ponovo provede objektivna i argumentirana analiza i identificiraju uzroci i razlozi
neimplementacije Zakona o umama iz 2002. godine, uvaavajui ustavne i zakonske
nadlenosti pojedinih razina vlasti i njihove stavove. Evidentno je da je odsustvo politike
volje glavni uzrok postojeeg stanja, te je, imajui u vidu da u vezi s analizom ove
aktivnosti iz djelokruga rada nije postignut koncenzus, predloeno da se donoenje
usuglaenih prijedloga u vezi s ovim pitanjem odvija na posebnoj ekspertnoj ili drugoj
razini.
15
U studiji je dat cjelovit popis pozitivnih zakonskih propisa u FBiH iz oblasti umarstva,
lovstva, sjemenarstva i sadnog materijala. Kada se usvoji novi Zakon o umama na razini
FBiH, bit e potrebno pristupiti usklaivanju postojeih i izradi novih podzakonskih akata.
U studiji je dana lista svih meunarodnih propisa iz oblasti umarstva koje je BiH
potpisala. Pored opih propisa, dan je i pregled potpisanih dokumenata po sljedeim
oblastima: atmosfera, klimatske promjene, voda, tlo, otpad i zatita prirode. Konstatirano
je da uposlenici u kljunim institucijama (Direkcija za europske integracije BiH i FMPV)
nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s europskim i meunarodnim pravno obavezujuim
propisima iz sektora umarstva. Generalno se moe zakljuiti da legislativa u sektoru
umarstva BiH nije u dovoljnoj mjeri usklaena s pravnom steevinom Europske Unije.
Neophodno bi bilo u sistem nacionalne legislative BiH uvrstiti sve obvezujue
meunarodne i propise EU koji se na izravan ili neizravan nain odnose na oblast
umarstva. Problematika usklaivanja nacionalne legislative s obvezama koje proizlaze iz
meunarodnih propisa koji se odnose na sektor umarstva (posebno procesa
pridruivanja EU) je izuzetno sloen proces. Taj proces traje dugo i iziskuje bitne
kadrovske i financijske pretpostavke. Institucije na dravnoj razini nemaju kadrovskih
kapaciteta za realizaciju ovih aktivnosti. To se posebno odnosi na nedostatak
specijaliziranih kadrova za praenje i razumijevanje procesa meunarodne umarske
politike. Zbog sloenosti ovog problema, predloeno je da se u Akcijskom planu predvidi
izrada dinamikog plana obveza koje proizlaze iz meunarodnih propisa.
to se tie procjene efekata provoenja procesa restitucije i denacionalizacije na sektor
umarstva, analiza je pokazala da BiH jo uvijek nema Zakon o restituciji. Prema
podatcima Komisije za restituciju, zbirni pregled oduzetih nekretnina iz 2006. godine,
sadri 13.593 podnesenih prijava od strane ranijih vlasnika nekretnina. Na osnovi
podnesenih prijava raniji vlasnici potrauju 763.580,7 ha ume. S obzirom na
nepostojanje odgovarajue legislative, teko je procijeniti perspektive restitucije i
denacionalizacije u BiH, a samim tim i posljedice koje bi ovi procesi mogli imati na
strukturu umoposjedovnih odnosa i sektor umarstva u cijelosti.
U cilju prijedloga modela funkcionalnog upravljanja umskim resursima izvrena je
analiza trenutanog modela upravljanja umskim resursima u FBiH. Analizirani su i
modeli upravljanja umskim resursima u zemljama regije i entitetu Republika Srpska, koji
su u veini sluajeva organizirani po principima centraliziranog upravljanja i gospodarenja
(koritenja) umskim resursima. Prikupljeni su i stavovi aktera umarske politike u vezi s
ocjenom trenutanog modela upravljanja i eventualnih prijedloga novog modela
funkcionalnog upravljanja. Veina ispitanika koji su dostavili svoje stavove je
nezadovoljna trenutanim modelom upravljanja umskim resursima. Na osnovi
provedene analize predloeno je formiranje samostalne federalne Uprave za ume, izvan
FMPV. Veina ispitanika koji su dostavili svoje stavove, predlae da federalna Uprava
ima svoja odjeljenja (ispostave, urede) po kantonima, iako postoje i miljenja da ista
mogu biti organizirana po opinama ili u skladu s realnim organizacijskim potrebama. Po
ovom modelu, samostalna federalna Uprava za ume bi zastupala interese vlasnika
(FBiH) i vrila funkciju upravljanja umskim resursima, to bi omoguilo voenje
jedinstvene umarske politike i planiranja gospodarenja umama. Federalna uprava bi
izraivala umsko-gospodarske osnove i putem ugovora prenosila gospodarenje umama
na umsko-gospodarska drutva, pri emu bi drutva imala obvezu dosljedne realizacije
odredbi umsko-gospodarske osnove. Sredstva za opekorisne funkcije uma bi bila
prikupljana na jedinstveni raun federalne Uprave, to bi omoguilo precizno praenje
prikupljanja sredstava i njihovog transparentnog troenja. Na ovaj prijedlog je u okviru
16
javne rasprave dostavljena pisana primjedba od strane predsjednika Vlada i resornih
ministara Herceg-bosanske upanije, upanije Zapadnohercegovake i Hercegovako-
neretvanske upanije. U dopisu je istaknuto neslaganje s predloenim modelom
funkcionalnog upravljanja umskim resursima u FBiH, istiui da je isti u suprotnosti s
odredbama Ustava FBiH, da se na taj nain iskljuuju upanije/kantoni i njihove institucije
iz svih poslova upravljanja i gospodarenja umama, te da takav model u praksi ne moe
funkcionirati. Predloeno je da se ponovno provede objektivna analiza ustavno-pravnog
okvira FBiH, izvri ralanjenje administrativnih i ekonomskih funkcija u sektoru
umarstva, te da se, uz uvaavanje ustavnih nadlenosti kantona/upanija, predloi
odriv model funkcionalnog upravljanja umskim resursima. Kako po ovom pitanju nije
postignut koncenzus, predlaeno je da se usuglaavanje stavova i donoenje prijedloga
modela funkcionalnog upravljanja umskim resursima odvija na posebnom ekspertnoj ili
drugoj razini.
U cilju utvrivanja kriterija za gospodarenje umskim resursima radi definiranja
optimalnog broja poduzea umarstva na svim razinama vlasti u FBiH, analizirani su
principi i kriteriji gospodarenja umama razvijeni u okviru razliitih meunarodnih
institucija i procesa. Stav je da bi ovi kriteriji mogli biti koriteni i za formiranje umsko-
gospodarskih podruja, kao zaokruenih prostornih cjelina u okviru kojih se osigurava
racionalno i trajno gospodarenje umama, uz izradu odgovarajueg strunog elaborata.
Ukazano je na potrebu unapreenja postojeeg sistema organizacije umarstva, kojem bi
prethodila analiza opravdanosti postojanja trenutnih poduzea umarstva, uz uvaavanje
gore navedenih principa i kriterija. Iako, stavovi aktera umarske politike u FBiH upuuju
na razliite opcije po pitanju optimalnog broja poduzea umarstva na svim razinama
vlasti, postoji opi koncenzus da jedno umsko-gospodarsko podruje treba predstavljati
minimalnu prostornu cjelinu koja osigurava odrivo gospodarenje. Dosljednom primjenom
principa i kriterija gospodarenja umama na pan-europskoj razini, uspostavila bi se
znanstveno-struna osnova za prijedlog optimalnog modela organizacije sektora umarstva u
FBiH. Pri tome je potrebno imati u vidu da je izbor tog modela opredijeljen politiko-
administrativnim ureenjem FBiH i kao takav moe biti postignut samo kroz politiki dogovor.
U okviru javne rasprave su od strane direktora GD Hercegbosanske ume d.o.o.
Kupres, GD upanije Zapadnohercegovake d.o.o. Posuje i JP GD ume
Hercegovako-neretvanske d.o.o. Mostar, dostavljene pisane primjedbe, u kojima je
izraeno neslaganje s dezintegracijom postojeeg modela (jedan kanton - jedno
kantonalno umsko-gospodarsko drutvo). U primjedbama se takoer navodi da je model
po kojem bi u okviru jednog kantona moglo postojati jedno ili vie poduzea ekonomski
neodriv i neopravdan s aspekta trinog poslovanja. Predloeno je da se ponovo
provede cjelovita i objektivna analiza, te na osnovu iste predloi realan i provodiv model
organizacije umarstva, pri emu treba voditi rauna o stavovima i rangiranju pojedinih
interesnih grupa prema njihovom znaaju i utjecaju. Budui da na temelju rezultata
analize provedene u okviru djelokruga rada, nije postignut koncenzus u vezi s
definiranjem optimalnog broja poduzea umarstva, predloeno je da se usuglaavanje
stavova i donoenje usuglaenog prijedloga organizacije gospodarenja umskim
resursima u FBiH odvija na posebnoj ekspertnoj ili drugoj razini.
Na osnovu analize trenutnog pravnog statusa poduzea umarstva u FBiH, vaeeg
pravnog okvira koji tretira problematiku registracije privrednih subjekata i znaaja uma
kao javnog dobra od opeg drutvenog interesa, predlae se da sva umsko-
gospodarska drutva imaju status javnog poduzea. Na ovaj nain bi se osiguralo
odgovorno koritenje uma i umskog zemljita kao javnog dobra.
17
to se tie kadrovskih i tehnikih kapaciteta i nadlenosti umarske inspekcije, analiza
aktivnosti iz djelokruga rada pokazala je da je nepostojanje umarske legislative na
federalnoj razini i nedovoljan broj angairanih federalnih i kantonalnih inspektora za
umarstvo, doveo do niza negativnih pojava kao to su protuzakonito krenje privatnih
uma, uzurpiranje dravnih uma i umskog zemljita, promjena namjene izvorne funkcije
ume i dr. Ovakvo stanje dodatno je oteano nerijeenim pitanjem razgranienja
umskog i poljoprivrednog zemljita, nepostojanjem ustrojenog katastra i zemljino-
knjine evidencije, nepostojanjem registra i evidencije sjemenskih objekata i velikim
brojem nerijeenih prijava za poinitelje teta u umama. Opremljenost umarske
inspekcije je znaajno poboljana formiranjem Uprava za inspekcijske poslove. Obim
poslova je predloen kao osnovni kriterij za utvrivanje potrebnog broja umarskih
inspektora u FBiH. Procijenjeno je da su inspekcijska tijela trenutno popunjena s oko 2/3
potrebnih kadrova te da je potreban prijem novih umarskih inspektora, kako na
federalnoj, tako i na kantonalnoj razini. Trenutna organizacija, koja se bazira na principu
Uprava za inspekcijske poslove na federalnoj i na kantonalnoj razini je u skladu s vaeim
odredbama Ustava FBiH, te kao takva treba i ostati.
to se tie tehniko-kadrovske opremljenosti, analiza je pokazala da su postojea
tehnika opremljenost, kao i broj uvara uma nedovoljni za efektivno i efikasno
provoenje poslova uvarske slube. Kad je u pitanju struni profil, neophodno je
osigurati da uvari uma budu lica koja su zavrila IV stupanj srednje umarske kole, i
koja ispunjavaju uvjete za noenje oruja i obavljanje javne slube. Takoer je
neophodno ispotovati propise definirane podzakonskim aktima, koji utvruju zadatke
uvara uma, obveznu opremu, nain njihovog izvravanja i kriterije za utvrivanje
veliine uvarskog rejona. Kod definiranja kriterija za ocjenu tehniko-kadrovskih potreba
treba imati u vidu da veliina uvarskog rejona za jednog uvara uma treba biti 1.500 -
2.000 ha, ovisno o stupnju otvorenosti umskih kompleksa, blizini izgraenih zona,
postojanju uma visoke zatitne vrijednosti, itd. S obzirom na naprijed navedeno, a
imajui u vidu trenutnu tehniko-kadrovsku situaciju, procjenjuje se da bi za efikasno i
efektivno obavljanje uvarske slube na podruju FBiH bilo potrebno oko 760 uvara
uma, to je dvostruko vei broj u odnosu na trenutno stanje. to se tie prijedloga
optimalne organizacije uvarske slube u kontekstu predloenog modela funkcionalnog
upravljanja umskim resursima, veina ispitanika smatra da bi ova sluba trebala ostati u
okviru javne umarske administracije a ne u sastavu poduzea umarstva. Na osnovu
provedene analize i u kontekstu predloenog modela funkcionalnog upravljanja umskim
resursima, uvarska sluba bi trebala biti u sklopu federalne Uprave za ume s
kantonalnim ispostavama. S obzirom na primjedbe koje su tijekom javne rasprave
dostavljene na predloeni model upravljanja umskim resursima, te imajui u vidu da je
organizacija uvarske slube sastavni dio ovog modela, predloeno je da se i ovo pitanje
rjeava na posebnoj ekspertnoj ili drugoj razini.
Analiza ostalih institucija iz oblasti umarstva u FBiH i okruenju (komore, strukovna
udruenja, instituti, interesne asocijacije i sl.) je pokazala da postoji potreba za
unapreenjem postojeeg stanja. Posebno bi bilo vano formirati jedinstveno strukovno
udruenje umarstva na razini FBiH. Postojei Institut za umarstvo i hortikulturu na
umarskom fakukltetu Univerziteta u Sarajevu predstavlja jezgro za formiranje budueg
umarskog instituta FBiH, koji bi imao jasnu institucionalnu poziciju, nadlenosti i stabilne
izvore financiranja (iz prorauna FBiH i iz vlastitih prihoda). umarska komora FBiH kao
interesna grupacija samostalnog pravnog subjektiviteta bi takoer trebala imati vanu
ulogu u adekvatnom zastupanju interesa sektora umarstva, licenciranju pojedinaca i
poduzea i vrenju kontinuirane evaluacije strunih poslova. Kljuni lanovi Komore bi bili
18
visokoobrazovani umarski pojedinci, pri emu je kao mogui model organizacije
predloeno da Komora bude u okviru strukovnih udruenja. Takoer je potrebno snanije
podsticati formiranje udruenja (interesnih asocijacija) vlasnika privatnih uma u FBiH.
Stanje privatnih uma u Federaciji BiH u pogledu drvne zalihe, prirasta i otvorenosti je
loije u odnosu na javne ume, a vlasnici privatnih uma nisu organizirani u interesne
asocijacije (udruenja). Postojea umarska legislativa stavlja privatni umoposjed i
vlasnike privatnih uma u nejednak poloaj u odnosu na javne ume. Evidentno je
nezadovoljstvo vlasnika privatnih uma u vezi zastupanja njihovih interesa i veina
smatra da je potrebno formirati asocijacije vlasnika privatnih uma. Jedan od
najizraenijih problema privatnog umoposjeda u BiH, predstavlja usitnjenost posjeda.
Okrupnjivanje privatnog umoposjeda, trebalo bi biti strateki cilj umarske politike BiH,
koji nije mogue ostvariti bez sustavnih promjena unutar sektora i suradnje svih aktera
umarske politike na razliitim razinama. Javna umarska administracija u potpunosti
podrava formiranje interesnih asocijacija privatnih umoposjednika na dobrovoljnoj
osnovi. Zbog potrebe za adekvatnim zastupanjem vlasnika privatnih uma u procesima
umarske politike, potrebno je podsticati formiranje ovih asocijacija, pruanjem mjera
podrke od strane drave. Znaajne povrine, problemi u gospodarenju kao i
neiskoritenost potencijala privatnih uma zahtijevaju organiziranu i efikasnu podrku i
suradnju drave i umoposjednika. Strune poslove u privatnim umama trenutno
obavljaju kantonalne Uprave za ume, a vlasnici su obvezni za sve radove traiti
odobrenje od Uprava. Preputenost umoposjednika samima sebi i mnogobrojni problemi
vezani za privatne ume su rezultirali smanjenom zainteresiranou vlasnika za vlastiti
posjed, to vodi daljoj devastaciji i degradaciji privatnih uma. Predlae se osnivanje
umarske savjetodavne slube kao jednog od naina unapreenja suradnje izmeu javne
umarske administracije i vlasnika privatnih uma. Osnovni zadaci ove slube se odnose
na: osiguranje prisustva struke u privatnim umama, edukaciju i struno savjetovanje
privatnih umoposjednika na terenu, pomo vlasnicima da uspjeno gospodare svojom
umom i stiu prihode od iste i dr. S obzirom na primjedbe dostavljene na javnoj raspravi,
pitanje modela organizacije Savjetodavne slube za privatne ume u FBiH treba rjeavati
na posebnoj ekspertnoj ili drugoj razini, sukladno usuglaenom prijedlogu funkcionalnog
modela upravljanja umskim resursima.
Na osnovu prethodnih analiza identificirani su kljuni principi opeg dijela umarskog

programa koji su prikazani na poetku poglavlja 1., kao i strateki ciljevi koji se odnose na
nadlenosti, zakonodavstvo i organizaciju sektora umarstva, odnosno institucionalni okvir
umarskog sektora FBiH.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 1.1.1. Donoenje zakonske regulative iz oblasti umarstva na razini FBiH,
razvijene uz potivanje principa umarske znanosti i struke, participacije,
transparentnosti i koncenzusa, uz nadilaenje politikih i administrativnih ogranienja i
precizno definiranje nadlenosti, prava i obveza svih razina vlasti po pitanju vlasnitva,
upravljanja i gospodarenja umskim resursima
Za realizaciju ovog stratekog cilja potrebno je provesti sveobuhvatnu analizu postojeih
ustavnih i zakonskih rjeenja po pitanju nadlenosti, prava i obveza svih razina zakonodavne i
izvrne vlasti (federalne, kantonalne i opinske) u kontekstu vlasnitva, upravljanja i
gospodarenja umskim resursima. Novi zakon o umama u FBiH je potrebno donijeti na
principima umarske znanosti i struke, a proces njegove izrade, usvajanja i implementacije
19
bazirati na principu participacije svih zainteresiranih strana, transparentnosti samog procesa i
koncenzusu sudionika. Prilikom donoenja novog Zakona o umama potrebno je uloiti
maksimalne napore za nadilaenje politikih i administrativnih prepreka, to bi za posljedicu
imalo implementaciju Zakona na teritoriji cijele FBiH. Ostvarenje navedenog stratekog cilja
mogue je potpunom implementacijom specifinih ciljeva koji se odnose na (1) precizno
definiranje i razgraniavanje nadlenosti, prava i obveza Federacije, kantona i opina po
pitanju vlasnitva, upravljanja i gospodarenja umskim resursima i (2) suzbijanje ilegalnih
aktivnosti u umarstvu i drvnoj industriji.
Strateki cilj 1.1.2. Uspostava funkcionalnog modela javne umarske administracije, koji
podrazumjeva zakonsko definiranje i organizaciju upravnih tijela, uvarske slube i
umarske inspekcije
Kako se dosadanja organizacija javne umarske administracije pokazala neefikasnom,
potrebno je pristupiti njenoj reorganizaciji i uspostavljanju funkcionalnijeg modela. Realizacija
ovog stratekog cilja podrazumjeva da Zakon o umama FBiH propie funkcionalan model
organizacije javne umarske administracije (uvaavajui specifinosti administrativnog
ustrojstva FBiH) kojim bi se funkcija vlasnika vre povezala s upravljakom funkcijom, to bi
dovelo do stvaranja preduvjeta za kreiranje jedinstvene umarske politike i efikasnijeg
upravljanja umskim resursima na podruju FBiH. Da bi se ostvario postavljeni strateki cilj
potrebno je zakonski definirati organizaciju efektivne i efikasne uvarske slube, te uspostaviti
kadrovski i tehniki opremljenu umarsku inspekciju s jasno preciziranim nadlenostima i
procedurama obavljanja aktivnosti iz djelokruga inspekcijskih poslova. S obzirom da nije
postignut koncenzus po ovom pitanju, konaan prijedlog modela javne umarske
administracije je potrebno dogovoriti na posebnoj ekspertnoj ili drugoj razini.
Strateki cilj 1.1.3. Uspostava efektivne i efikasne organizacije sektora umarstva s

ciljem jaanja institucionalnih kapaciteta u sektoru umarstva
U svrhu realizacije ovog stratekog cilja neophodno je zakonski definirati organizaciju sektora
umarstva s teitem na njenoj efektivnosti i efikasnosti. Za to je neophodno utvrditi
ekonomske, ekoloke, socioloke i druge kriterije za donoenje odluke o optimalnom broju
umarskih poduzea na podruju jednog kantona, precizno definirati pravni status poslovnih
sistema umarstva kao javnih poduzea i formirati sve neophodne institucije (strukovna
udruenja i komore, znanstveno-istraivake institucije i dr.) s ciljem jaanja institucionalnih
kapaciteta u sektoru umarstva FBiH.
Strateki cilj 1.1.4. Uspostava politikog dijaloga na meuentitetskoj razini i stvaranje

pretpostavki za definiranje minimalnih zajednikih principa gospodarenja umskim
resursima na podruju Bosne i Hercegovine
Teritorijalna organizacija Bosne i Hercegovine tj. njena podjela na dva entiteta u velikoj mjeri
utjee i na gospodarenje umskim resursima. Za ostvarenje postavljenog stratekog cilja
neophodno je stvoriti politike pretpostavke za uspostavu dijaloga izmeu nadlenih
entitetskih institucija s ciljem definiranja zajednikih, znanstveno utemeljenih principa
gospodarenja umskim resursima u BiH. Implementacija takvih principa bi doprinijela
unapreenju gospodarenja umama na teritoriji kompletne drave. Prijedlog minimalnih
zajednikih principa gospodarenja umskim resursima u BiH treba biti u skladu s postojeim
principima i kriterijima odrivog gospodarenja umskim resursima na pan-europskoj razini
(Forest Europe). Takoer je potrebno nastaviti s razvijanjem i usvajanjem BiH FSC standarda
u kojima su sadrani minimalni principi za odrivo gospodarenje umskim resursima sukladno
20
globalnim FSC principima. BiH FSC standarde je potrebno podvrgnuti meunarodnoj
verifikaciji ime bi posao na njihovom definiranju i verifikaciji bio zavren.
Strateki cilj 1.1.5. Provedba procesa razgraniavanja umskog i poljoprivrednog

zemljita, ukljuujui i definiranje potrebnih kriterija, procedura i nadlenosti za
razgraniavanje
Kako u BiH ne postoji jedinstveno zakonsko rjeenje koje tretira problematiku razgraniavanja
umskog i poljoprivrednog zemljita potrebno je prilikom izrade novog Zakona o umama
FBiH obratiti posebnu panju ovom pitanju, s ciljem usuglaavanja s pravnim propisima koji
tretiraju problematiku poljoprivrednog zemljita. Usuglaavanje sektorskih zakona potrebno je
postii kroz uspostavljanje zajednikih, znanstveno utemeljenih kriterija za razgraniavanje
poljoprivrednog i umskog zemljita. Takoer je potrebno precizno definirati funkcionalne
procedure provedbe aktivnosti na razgraniavanju umskog i poljoprivrednog zemljita, kao i
nadlenosti svih institucija ukljuenih u ovaj proces.
Strateki cilj 1.1.6. Unapreenje meusektorske suradnje

Suradnja izmeu institucija u sektoru umarstva i ostalim srodnim sektorima (vodoprivreda,
poljoprivreda, okoli, turizam, energetika itd.) je nuna i istu je neophodno unaprijediti. U tom
smislu, potrebno je uskladiti regulatorne instrumente (sektorski zakoni i podzakonski akti) i
strateke dokumente (sektorske politike i strategije), te podii razinu razvijenosti
institucionalnih kapaciteta unutar razliitih sektora.
Strateki cilj 1.1.7. Unapreenje meuentitetske suradnje iz oblasti umarstva

Za odrivo gospodarenje umskim resursima na podruju Bosne i Hercegovine potrebno je
osigurati i unaprediti meuentitetsku suradnju iz oblasti umarstva. Kako je u oba entiteta
sektor umarstva reguliran posebnim entitetskim zakonima o umama i odgovarajuim
podzakonskim aktima, potrebno je poduzeti potrebne aktivnosti za meusobno usklaivanje
regulatornih instrumenata umarske politike. Pored toga, potrebno je izvriti i analizu
entitetskih stratekih dokumenata (entitetske politike, strategije i programi razvoja umarstva)
s ciljem ispitivanja mogunosti njihovog usklaivanja i osiguranja dugorone meuentitetske
suradnje. Postizanje postavljenog stratekog cilja je mogue uz jaanje i unapreenje
institucionalnih kapaciteta u okviru nadlenih institucija u oba entiteta.
Strateki cilj 1.1.8. Unapreenje meunarodne suradnje iz oblasti umarstva

Meunarodna suradnja iz oblasti umarstva podrazumjeva suradnju razliitih meunarodnih
institucija i institucija koje predstavljaju sektor umarstva u FBiH. Zbog nedostatka ljudskih
kapaciteta, meunarodna suradnja u sektoru umarstva je trenutno nedovoljno razvijena.
Sukladno tome, neophodno je izvriti kadrovsko popunjavanje javne umarske administracije
i omoguiti obrazovanje i usavravanje kadrova, koji bi bili glavni nositelj meunarodne
suradnje i unapreenja odnosa s institucijama i procesima meunarodne umarske politike.
Realizacija ovog stratekog cilja podrazumijeva i usklaivanje regulatornih instrumenata
(entitetskih i nacionalnih zakona i podzakonskih akata) i stratekih dokumenata s
meunarodnom i EU pravnom steevinom iz oblasti umarstva, to je jedan od vanih koraka
na putu BiH k Europskim integracijama.
Strateki cilj 1.1.9. Kreiranje i odravanje politiko-zakonodavnog i administrativnog

okvira, kao i institucionalnih pretpostavki za osiguranje kontinuiranog razvoja i
unapreenja upravljanja i gospodarenja umama i umskim zemljitima, kako u
javnom, tako i u privatnom vlasnitvu.
21
Jedna od vanijih pretpostavki za kontinuirani razvoj i unapreenje upravljanja i gospodarenja
umama i umskim zemljitem u privatnom i javnom vlasnitvu jeste kreiranje i odravanje
stabilnog politiko-zakonodavnog i administrativnog okvira za upravljanje i gospodarenje
umskim resursima u FBiH. U tom smislu je neophodno donijeti novi Zakon o umama koji bi
na nediskriminirajui nain definirao instrumente umarske politike koji se odnose na
upravljanje i gospodarenje umama i umskim zemljitem u privatnom i javnom vlasnitvu. Da
bi se unaprijedilo upravljanje i gospodarenje privatnim umama, neophodno je osigurati
preduvjete za formiranje interesnih asocijacija privatnih umoposjednika, te uspostaviti
Savjetodavnu slubu za vlasnike privatnih uma.
Strateki cilj 1.1.10. Osiguranje stalne pozitivne bilance izvornih funkcija uma na razini
FBiH
ume i umska zemljita su prirodni resurs ije vrijednosti se manifestiraju kroz ekoloke,
socijalne i proizvodne vrijednosti uma. U cilju osiguranja pozitivne bilance izvornih funkcija
uma na razini FBiH, neophodno je formirati i kontinuirano odravati cjelovitu bazu podataka
o promjeni izvornih funkcija ume u FBiH. Promjena namjene izvornih funkcija ume sa
sobom nosi odreene posljedice koje se nerijetko ispoljavaju u negativnom okolino-
sociolokom kontekstu. Potrebno je izraditi metodiku o procjeni okolinog i sociolokog
utjecaja kada je u pitanju promjena izvorne funkcije uma. Kao posljedica promjene izvorne
namjene funkcije uma, po pravilu se javljaju oteene strane, kojima treba osigurati
pravednu ekonomsku nadoknadu i kompenzaciju. U skladu s tim, neophodno je definirati
regulatorne instrumente umarske politike za pravednu ekonomsku nadoknadu i
kompenzaciju, kada je u pitanju promjena izvornih funkcija ume.
Strateki cilj 1.1.11. Definiranje kriterija na osnovu kojih e se utvrditi koje ume i pod
kojim uvjetima mogu biti predmetom koncesije.
Vlasnik ume i umskog zemljita ima interes ostvarivati koristi po osnovu vlasnitva,
uvoenjem naknade po osnovu ustupanja resursa korisniku tj. izdavanja uma pod koncesiju
na odreeno vremensko razdoblje. U tom smislu, neophodno je definirati kriterije i uvjete pod
kojima se ume mogu izdati pod koncesiju. Da bi se ostvarili preduvjeti za izdavanje uma i
umskog zemljita pod koncesiju, neophodno je izvriti usklaivanje Zakona o umama i
Zakona o koncesijama.
Strateki cilj 1.1.12. Promoviranje poduzetnitva, malog i srednjeg biznisa u umarstvu

na bazi javno-privatnog partnerstva, te mjeovitog i privatnog kapitala u cilju razvoja
ruralnih podruja, diverzifikacije poslovno-proizvodnog portfolia poslovnih sistema
umarstva, promoviranja multifunkcionalnog umarstva i koritenja svih proizvoda i
usluga ume.
Kako je umarstvo specifina privredna grana koja u ruralnim podrujima predstavlja vaan
izvor primanja za znaajan broj ljudi, neophodno je promovirati mali i srednji biznis u
umarstvu na bazi mjeovitog i privatnog kapitala u cilju razvoja ruralnih podruja, koritenja
svih proizvoda i usluga ume i upoljavanja lokalnog stanovnitva u to veem broju. U tom
smislu potrebno je kreirati specifine instrumente umarske politike u cilju poticanja
poduzetnitva i snanijeg uea privatnog kapitala u umarstvu. Da bi privatni biznis bio
uspjean potrebno je organizirati specifine vidove edukacije za pojedince koji namjeravaju
formirati privatna poduzea. Takoer je potrebno poticati formiranje klastera malih i srednjih
poduzea, kako bi se na bazi njihovog meusobnog povezivanja unaprijedilo poslovanje istih.
22
Strateki cilj 1.1.13. Unapreenje efikasnosti umarske privrede povjeravanjem
nestratekih aktivnosti u sektoru umarstva privatnim poduzeima do odreene razine
i realizacijom programa privatizacije sredstava rada i mehanizacije ovisno o
specifinim okolnostima poslovnog okruenja
U cilju poveanja efikasnosti rada i kapitala u umarstvu, te privatizacije dijela nestratekih
aktivnosti, potrebno je formirati bazu podataka izvoaa radova u umarstvu i procjenu
realizacije provedenih programa privatizacije sredstava rada i mehanizacije u preduzeima
umarstva, ovisno o specifinosti poduzea.
Strateki cilj 1.1.14. Prepoznavanje znaaja i unapreenje uloge sektora umarstva u

agendi javne politike, programima politikih partija i civilnom drutvu
U cilju unapreenja uloge i znaaja sektora umarstva u agendi javne politike, neophodno je
prepoznati znaaj i ukljuiti problematiku sektora umarstva u politike programe. S tim u vezi
potrebno je educirati predstavnike politikih partija u vezi znaaja umarstva kako bi se
problematika sektora umarstva i okolia integrirala u programe njihovih partija. Znaaj
sektora umarstva treba biti prepoznat i od strane najire javnosti i civilnoga drutva, to se
moe postii kroz javne kampanje kojima bi se popularizirao znaaj sektora umarstva.
Neophodno je osigurati medijsku podrku takvim kampanjama kroz nastupe u elektronskim
medijima, te izradu odgovarajuih promotivnih materijala i publikacija.
1.2. INTEGRALNI INFORMACIJSKI SUSTAV U UMARSTVU - IIS
U sektoru umarstva FBiH djeluje vei broj subjekata, razliite razine organiziranosti i
ekipiranosti, i s razliitim ciljevima svoga djelovanja. Kao i u svakom organiziranom sustavu
za oekivati je da e se trenutno zateena struktura i dalje mijenjati i unaprijeivati.
Dosadanjim aktivnostima na podruju informatizacije u sektoru umarstva postignuti su
odreeni preduvjeti za punu integraciju IS. Iako su postignua u pojedinim organizacijskim
sastavnicama vrlo heterogena, a u nekim ak i skromna, naelno se moe zakljuiti da je
dosadanjim aktivnostima, od najnie do najvie hijerarhijske razine, uspostavljena platforma
koja omoguava pokretanje odreenih aktivnosti koje mogu voditi k minimalno potrebnoj
informatikoj integraciji umarskih djelatnosti na svim organizacijskim razinama. Heterogenost
informatiziranosti zahtjeva kreiranje takvih rjeenja koja e zadovoljiti potrebe, kako onih
subjekata koji su dobro informatizirani, tako i onih kod kojih je informatizacija tek u zaetku.
Budua integracijska platforma e se bazirati ponajprije na dostignutoj razini praktine
obuenosti znatnog broja operativnog kadra u sektoru umarstva, kao i na spremnosti i
sposobnosti rukovodeeg kadra da uoi i prepozna potrebu kreiranja i razvoja integracijskog
informacijskog sustava. Sadanji stupanj tehnike opremljenosti svih organizacijskih
sastavnica sustava je zadovoljavajui, ali je potrebno uspostaviti i odravati mehanizme
kontinuiranog obnavljanja dotrajale opreme i kompletiranje iste tamo gdje opremljenost nije
zadovoljavajua. Tehnoloki razvoj je naroito uoljiv na polju komunikacijskih tehnologija to
je itekako bitno za umarstvo kao djelatnost koja se odvija na velikim povrinama. Vaan stup
dostignute platforme za daljnji razvoj IS jesu i postojea informatika rjeenja unutar pojedinih
organizacijskih sastavnica. Pri tome se ne misli na dostignuta nesustavna rjeenja, realizirana
pojedinanim akcijama uz upotrebu uredskih raunalnih alata, ve na razvijena sustavna
programska rjeenja koja se koriste u pojedinim umsko-gospodarskim drutvima (GD).
Takva rjeenja treba uzeti u obzir kod daljnjih integracija i ohrabrivati njihov daljnji razvoj. Pod
uvjetom da su operativna i primjenjiva, rjeenja postignuta na zajednikoj razini (GIS sustav i
Baza katastarskih podataka) bila bi jako korisna osnova za dalji razvoj. Podatci o umama
kao opem dobru, po vie meunarodnih konvencija, rezolucija i deklaracija, ali i po dobrim
23
praksama i obiajima, trebaju biti javni, pa ih u odgovarajuoj mjeri javnosti treba i pokazati.
Sline, ako ne i zahtjevnije potrebe za tim podatcima, imaju i znanstvene ustanove, lokalne
zajednice i nevladin sektor. Stoga u procesu izgradnje informacijskog sustava treba voditi
rauna i o ovim aspektima, na nain da se razvija cjelovita baza podataka o umama u irem
smislu, uz istovremeno uspostavljanje i odravanje internetskog prezentacijskog sustava, koji
bi te informacije davao na uvid zainteresiranim stranama. Analizom trenutne razvijenosti
informacijskog sustava u sektoru umarstva FBiH, na temelju do sada uraenih projekata,
kreiran je prijedlog unaprijeenja i razvoja jedinstvenog IIS, te predloen akcijski plan za
njegovu cjelovitu implementaciju. Na osnovu provedenih analiza iz djelokruga rada utvreno
je sljedee:
Stanje programskih i aplikacijskih rjeenja u umarskim institucijama u FBiH je vrlo

heterogeno. U institucijama javne umarske administracije na federalnoj i kantonalnoj
razini ne postoje znaajniji programerski prodori, osim odreenih napredaka u vezi
razvoja i uvoenja Integralnog Informacijskog Sustava na bazi GIS-a, kojim su
uspostavljene osnove sustava u infrastrukturnom i programskom smislu.
Generalno, kantonalna umsko-gospodarska drutva su djelujui samostalno ostvarila
znaajniji napredak u razvoju i implementaciji, kako programskih tako i aplikacijskih
rjeenja. Ta rjeenja su uglavnom kreirana izvana (outsourcing) tj. nisu rezultat internog
razvoja. S aspekta neophodnosti kreiranja jedinstvenog IIS, postojea heterogenost je
negativna jer lokalna dostignua ponekad onemoguavaju ili obeshrabruju tenje k
standardizaciji i transformaciji podataka iz postojeih IS. Oekivani otpor uvoenju
budueg IIS mogue je rijeiti jedino dosljednom primjenom principa kontroliranog
dinamikog razvoja.
U proizvodno-tehnolokom segmentu poslovanja postoje djelomino integrirana i
zaokruena programska rjeenja, ali je primjena tih, inae korektnih rjeenja, u nekim
sluajevima upitna. U financijsko-knjigovodstvenom segmentu poslovanja postoje
razmjerno dobra rjeenja, usklaena s relevantnim pravnim i regulatornim okvirom, ali
nedostaju odreeni segmenti kao to su informatiko praenje trokova i aspekt veze
proizvodnje i trokova.
Hardverska osnova je relativno zadovoljavajua, ali su i ti resursi esto ispod optimalne
razine zbog slabe pokrivenosti sustavnim poslovnim obradama. Uoen je veliki raskorak
izmeu karakteristika raspoloive hardverske opreme i aktivnih obrada, odnosno primjene
raspoloivih hardverskih resursa.
Stanje opremljenosti i obuenosti kadrova, a pogotovo komunikacijska infrastruktura su
zadovoljavajui, uz stalnu tendenciju daljnjeg razvoja. U tom kontekstu posebno se istie:
(1) omasovljeno koritenje Office alata i e-mail servisa, (2) implementacija Internet
portala, (3) pojedinani razvoj softvera u sferi financijsko-knjigovodstvenog poslovanja,
(4) razvoj pojedinanih umarskih aplikacija i (5) aroliko koritenje GIS alata. Bitno je
naglasiti da postignuti napredak u sferi koritenja personalnog softvera, u osnovi ne
predstavlja napredak u razvoju IIS.
Na osnovu prethodnih analiza identificirani su kljuni principi opeg dijela umarskog

kreiranje, razvoj i koritenje Integralnog Informacijskog Sustava (IIS) u umarstvu.
24
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 1.2.1. Postii suglasnost svih sudionika oko izgradnje Integralnog
Informacijskog Sustava umarstva FBiH, te osigurati potrebne pravne, financijske i
organizacijske okvire.
U svrhu realizacije ovog stratekog cilja potrebno je primjenom razliitih mehanizama
(formiranje inter-organizacijskog koordinacijskog tijela i organiziranjem koordinacijskih
sastanaka i radionica) osigurati da sve zainteresirane strane postanu svjesne potrebe i koristi
uvoenja IIS za svoj segment organizacijske strukture. Sadanjim zakonskim i podzakonskim
propisima definirani su naini i metode prikupljanja podataka. Takav pristup je potrebno
zadrati i nakon uspostave IIS, kako bi krajnji korisnici shvatili da je dostava informacija novim
tehnologijama jednako efikasna, ali istovremeno i jednostavnija.
Strateki cilj 1.2.2. Izraditi osnove sustava i uspostaviti ponavljajui mehanizam razvoja
i implementacije modula IIS u sektoru umarstva FBiH
U svrhu realizacije ovog stratekog cilja nuno je uspostaviti standarde po kojima e se
izvoditi daljnja implementacija cjelokupnog IIS. Naelno, radi se o provedbi implementacije 3
infrastrukturna modula: Terminologija, ifarnici i Sustav. Uvoenje minimalistikog IS-a,
odvijat e se kroz implementaciju baze podataka (BP) i predviena 42 Modula, podijeljena u 9
Oblasti, pri emu je neophodno dosljedno primjenjivati princip kontroliranog dinamikog
razvoja. Provoenjem procesa konzultacija sa svim zainteresiranim stranama, sukladno
stvarnim potrebama, neophodno je odrediti prioritete, odnosno redoslijed kojim e se pojedini
moduli razvijati i implementirati.
Strateki cilj 1.2.3. Razviti i implementirati adekvatna podatkovna i programska rjeenja

svih modula
Na temelju prethodno definirnih standarda, izraenih ifrarnika i razvijene metabaze
podataka, te usuglaenih prioriteta, potrebno je razviti, testirati i implementirati sve module IIS
ukljuujui kontrolne i sigurnosne mehanizme. Nakon ispunjenja svih prethodno definiranih
kriterija potrebno je omoguiti koritenje modula za krajnje korisnike.
Strateki cilj 1.2.4. Uspostaviti mehanizme kontrole kvalitete i sigurnosti IIS, kao i
procedura njegovog daljnjeg kontinuiranog razvoja
Za realizaciju ovog stratekog cilja biti e potrebno ustanoviti sigurnosno tijelo koje e pratiti
integritet sustava i sigurnost samih podataka u bazi, ukljuujui dodjeljivanje prava pristupa
sustavu i podatcima. Isto tako, potrebno je formirati tijelo koje e se operativno baviti
materijalnom podlogom funkcioniranja cijelog sustava. To podrazumijeva odravanje i
dogradnju baze podataka, uspostavljanje i unapreivanje komunikacijskih kapaciteta, kao i
nunu hardversku osnovu cijelog IIS. Potrebno je uspostaviti sustav praenja kontrolnih
indikatora - po mogunosti kroz sustav (kontrolni modul). Na temelju prikupljenih primjedbi,
sugestija i zahtjeva biti e pokrenuta procedura dorade postojeih, odnosno izrade novih
programskih modula.
25
TEMATSKA CJELINA 2. ODRIVO GOSPODARENJE UMSKIM EKOSUSTAVIMA
PRINCIPI:
Osigurati trajnu stabilnosti umskih ekosustava primjenom adekvatnog sustava

gospodarenja
Osigurati pretpostavke za gospodarenje umama na principima potrajnosti
Standardizirati gospodarenja umama na nacionalnoj razini
Prednost prirodnoj obnovi u umskim ekosustavima i predanost proizvodnji i

upotrebi umskog reprodukcijskog materijala od domaih vrsta drvea i grmlja
Optimalno koristiti proizvodni potencijal umskih stanita
Osigurati plansku i modernu proizvodnju umskog reprodukcijskog materijala
Proces deminiranja, u koji su pored ostalih ukljuene i sve institucije iz sektora

umarstva, predstavlja preduvjet za sigurnost svih korisnika uma i efikasnu mjeru
zatite uma, kako bi se smanjenjem minski sumnjivih povrina poveao proizvodni
potencijal umskih stanita
Strunost, dosljednost i tehnika opremljenost su preduvjeti za integralni pristup u

zatiti uma
Preventivne mjere i integralni pristup su temelji zatite uma
Potivanje meunarodnih propisa iz oblasti integralne zatite uma i usklaenost

domaeg s meunarodnim zakonodavstvom su neophodni za provoenje integralne
zatite uma
Osigurati pravovremenu i strunu sanaciju opoarenih umskih povrina
umski ekosustavi na kru su od posebnog znaaja za Federaciju BiH
Potrebno je osigurati ouvanje bioraznolikosti na kru
Osigurati pretpostavke za kontinuirani pozitivni utjecaj umskih ekosustava na kru,

na okoli
Zatita biljnog pokrova na kru i podizanje novih ume su pretpostavke za ouvanje i

poveanja umovitosti kra
Potrebno je osigurati kontinuirano i transparentno financiranje radova na kru
26
2.1. OUVANJE STABILNOSTI I UNAPREENJE UMSKIH EKOSUSTAVA
Tematika zatite ivotne sredine i odrivog razvoja tj. upravljanja prirodnim resursima
predstavlja jedan od najaktualnijih problema dananjice. Neophodno je uspostaviti balans
izmeu sveukupnog razvoja, blagostanja drutva, ouvanja prirodnih, energetskih i drugih
resursa i zatite ivotne sredine. Upravljanje resursima svodi se na usklaivanje potreba za
razvojem s ogranienim mogunostima prirodnih resursa. Cilj upravljanja umskim resursima
je da se njihovim koritenjem zadovolje trenutne potrebe drutava, da se isti kontinuirano
unapreuju, te sauvaju za potrebe buduih generacija. Ouvanje stabilnosti i unapreenje
umskih ekosustava namee se kao preduvjet uspostavljanja ravnotee izmeu rastuih
zahtjeva drutva za proizvodima uma i drugim koristima, uz ouvanje stabilnosti umskih
ekosustava i njihovog diverziteta, i potivanje principa odrivog gospodarenja umskim
resursima. Definicija pojma Odrivo gospodarenje umama je ustanovljena rezolucijama
Ministarske konferencije o zatiti uma u Europi (sada: Forest Europe), koju je kasnije
usvojio FAO. Pojam podrazumijeva upravljanje umama i umskim zemljitem na nain i u
stupnju, koji odrava njihov biodiverzitet, produktivnost, regenerativnu sposobnost, vitalnost i
potencijal za ispunjavanje, sada i u budunosti, relevantnih ekolokih, ekonomskih i socijalih
zahtijeva na lokalnoj, dravnoj i globalnoj razini i ne uzrokuje tete po druge ekosustave. Kroz
prizmu ovih pitanja, definirani su globalni principi na kojima treba bazirati odrivo planiranje,
upravljanje i gospodarenje umama. Osnovni principi gospodarenja umama (trajnost,
polifunkcionalnost, ekonominost) su kao principi umarske politike sadrani u zakonodavstvu
drava s naprednim umarstvom i danas predstavljaju globalno pitanje koje se definira nizom
meunarodno usvojenih deklaracija. U cilju ouvanja stabilnosti umskih ekosustava bilo je
potrebno analizirati dosada primjenjene sustave gospodarenja, te naine prevoenja uma u
vii uzgojni oblik, kako bi se utvrdili principi, kriteriji i smjernice za odrivo gospodarenje i
unapreenje umskih ekosustava u FBiH. Pored toga, analizirani su dosadanji principi,
kriteriji i ogranienja prilikom formiranja umsko-gospodarskih podruja (GP), sadraj i
elementi umsko-gospodarskih osnova (GO) i aktivnosti usmjerene na unapreenje stanja u
oblasti sjemenarstva i rasadnike proizvodnje. Od razine znanstveno-strune osposobljenosti
i tehnoloke razvijenosti u mnogome ovisi odgovarajui proces obnove uma i podizanja
umskih kultura i zasada, usmjerenih na postizanje optimalnog koritenja prozvodnih
mogunosti umskih stanita. Zbog toga je poseban naglasak dat na analizu trenutnog stanja
u proizvodnji umskog sjemena i sadnog materijala, te provedbu mjera njege podignutih
umskih kultura i zasada. Kako potrajno gospodarenje umama podrazumijeva i postojanje
sustava certificiranja gospodarenja umskim resursima, te praenje stanja uma kroz
uspostavu sustava bioindikacijskih toaka i trajnih eksperimentalnih ploha, provedena je
cjelovita analiza dosadanjeg stupnja uspostave redovitog monitoringa, dostignute razine
certificiranja, stupnja uspostavljanja mree bioindikacijskih toaka i povezivanja istih na razini
europskoga prostora. Na osnovu provedenih analiza iz djelokruga rada utvreno je sljedee:
Postojea prostorna podjela uma na umsko-gospodarska podruja ne osigurava

potivanje principa kontinuiteta gospodarenja umama u svim umsko-gospodarskim
podrujima. Neophodno je izvriti korigiranje ili rekonstrukciju postojeeg prostornog
ureenja uma.
Obveza gospodarenja umama na principu trajnosti, polifunkcionalnosti i ekonominosti,
te definiranje pojma i principa ustanovljavanja umsko-gospodarskog podruja nije
zakonom utvrena kategorija.
27
Gospodarenje umama u dosadanjem razdoblju se uglavnom odnosilo na proizvodnju
drvne mase. Nove smjernice gospodarenja umama trebaju odraavati diverzitet i
dinamiku interesa i potreba drutva prema umi.
injenica da su smjernice za gospodarenje tipovima uma u BiH nadiene, uzrokovala je
da se od tehnikih ciljeva, koji su postavljeni za pojedine gospodarske klase, odstupilo u
pogledu preporuenih optimalnih mjera. Istovremeno su ciljevi gospodarenja, samo
deklarativno usklaeni sa suvremenim principima gospodarenja umama, ali bez
definiranih indikatora i uspostavljenog redovitog monitoringa istih za provjeru usklaenosti
stvarnog gospodarenja na reenim principima. Iz tih razloga je potrebno to prije pristupiti
izradi dugoronih smjernica za gospodarenje umama u FBiH, i u okviru toga redefinirati
tehnike ciljeve gospodarenja umama.
umsko-gospodarska osnova kao osnovni dokument za reguliranje gospodarenja
umama na principu trajnosti, polifunkcionalnosti i ekonominosti, u dosadanjem
razdoblju nije sadravala klasifikaciju uma prema namjeni, niti definirala kriterije za
gospodarenje svim umama. To se ne odnosi samo na ume proizvodnog karaktera, to
je rezultiralo nepostojanjem jasne perspektive gospodarenja umama posebne namjene,
zatitnim i zatienim umama, nego i na gospodarenje izdanakim umama i
degradiranim visokim umama. Takoer nije postojala zakonska obveza gospodarenja
umama na principu kontinuiteta za izdanake i degradirane visoke ume, niti za ostala
umska zemljita.
ume u FBiH su uglavnom prirodnog porijekla i imaju dobru genetsku osnovu, to
predstavlja dobre pretpostavke za razvoj sjemenarstva i rasadniarstva. Unato tome,
provedene analize ukazuju na ozbiljne propuste u dosadanjoj sjemenskoj i rasadnikoj
proizvodnji. Ti propusti se ogledaju u tretiranju ove djelatnosti kao troka u umarskim
poduzeima, uz zapostavljanje znanstveno-istraivakog rada, sporo uvoenje novih
tehnologija i nedovoljnu racionalizaciju proizvodnje.
Postojea sjemensko-rasadnika proizvodnja se odvija bez dugoronih planova
proizvodnje reprodukcijskog materijala, planova distribucije sjemena i sadnog materijala i
bez cjelovito ureenih registara rasadnika i sjemenskih objekata.
Postojanje pogodnih povrina za poumljavanje predstavlja osnovnu pretpostavku za
podizanje umskih kultura. Meutim, poumljavanje se ne provodi u dovoljnoj mjeri i to
zbog neplanskog pristupa podizanju novih umskih kultura i zbog prevelike ovisnosti o
raspoloivim financijskim sredstvima. Potrebno je intenzivirati radove na poumljavanju
umskih goleti i konverziji izdanakih uma kako bi se u to kraem proizvodnom
razdoblju maksimalno iskoristile mogunosti stanita.
Problematiku podizanja umskih kultura esto prati neuspjeh koji se ogleda u suenju
sadnica, zakorovljavanju poumljene povrine i slabom kvalitetu drvne mase u odraslim
umskim kulturama zbog neprovoenja mjera njege. Poto za umske kulture nisu jasno
definirani tehniki ciljevi i propisane mjere njege, izravna posljedica je njihov slab rast i
razvoj. Pored toga, prisutne su i greke prilikom poumljavanja neodgovarajuim vrstama
drvea, izbora naina i vremena sadnje, razmaka sadnje i broja sadnica po hektaru.
U visokim degradiranim umama je zbog razliitih razloga dolo do naruavanja strukture i
kvaliteta to se odraava i na njihovu stabilnost. Poto se ove ume uglavnom nalaze na
produktivnim tlima, potrebno im je to prije poveati proizvodnost i s tim u vezi urno
poduzeti aktivnosti na njihovoj sanaciji. U sluaju negativnog utjecaja prirodnih faktora,
mogue je njihovo djelovanje svesti na minimum, provoenjem mjera njege. tetan
antropogeni utjecaj se manifestira kroz nestruno gospodarenje i ima za posljedicu daljnje
stvaranje tipinih degradiranih visokih uma koje su najee prorijeene, zakorovljene,
28
bez prirodnog podmlatka, sa stablima oteenim patogenima kao i zaostalim (nakon
sjee) starim i tehniki bezvrijednim stablima.
Visok udio izdanakih uma u ukupnom umskom fondu FBiH ukazuje na vanost
provoenja gospodarskih mjera u cilju njihovog boljeg koritenja, s aspekta poveanja
proizvodnosti i unapreenja ostalih opekorisnih funkcija. Dosadanja praksa, po kojoj su
planskim dokumentima bile predviene obveze njege samo u onim izdanakim umama
koje je bilo mogue prevesti u visoke ume, se pokazala neadekvatnom. To je
prouzrokovalo stanje da danas postoje znatne povrine izdanakih uma u kojima se
samo akumulira drvna zaliha loeg kvaliteta. Za uspjeno realiziranje ovog kompleksnog
zadatka neophodno je provesti sveobuhvatne analize aspekata koji proizilaze iz injenice
da su izdanake ume u FBiH razliite starosti i kvaliteta stabala, heterogene strukture, i
da se razvijaju u razliitim pedoklimatskim uvjetima.
Znaajne povrine umskih goleti podesnih za poumljavanje ukazuju na hitnost
provoenja meliorativnih zahvata u cilju njihovog privoenja umskim kulturama. Za
uspjenu realizaciju ovih zahvata, neophodno je provesti kategorizaciju umskih goleti
prema primjeni uzgojnih postupaka na podizanju umskih kultura, s obzirom na matini
supstrat, stupanj degradacije terena, orografske prilike (kupiranost terena, nagib i
ekspozicija) i klimatske uvjete.
Da bi gospodarenje umskim resursima imalo karakter odrivog, potrebno je da bude
ekoloki prihvatljivo, socioloki opravdano, ekonomski isplativo i transparentno. Za
dosadanje sustave gospodarenja koji su se primjenjivali u umama FBiH, moe se
konstatirati da su imali karakter odrivog gospodarenja uz ugraen princip kontinuiteta
gospodarenja umama kao osnovni postulat. Nedostatak se ogledao u nepostojanju
sustava redovitog monitoringa kroz primjenu definiranog seta kriterija i indikatora odrivog
gospodarenja, to nije u skladu s trenutnim procesima na paneuropskom nivou (Forest
Europe). Ovo pitanje je posebno vano imajui u vidu neminovnost pridruivanja BiH
europskim integracijskim procesima. Europsko trite zahtijeva jasno dokumentiran dokaz,
izdat od strane meunarodno akreditirane institucije, da je gospodarenje umskim
resursima usklaeno s unaprijed definiranim i meunarodno priznatim standardima. U
kontekstu promjena u zahtjevima drutva prema umi, trendova na meunarodnom tritu
proizvoda umarstva i drvne industrije i neophodnosti transparentnijeg i odgovornijeg
gospodarenja umskim resursima, koncept certificiranja u umarstvu (certificiranje
gospodarenja umskim resursima SFM) i drvnoj industriji (certificiranje nadzornog lanca
CoC) je prerastao u vano pitanje umarske i drvopreraivake industrije.
Implementacija koncepta certificiranja gospodarenja umskim resursima u FBiH
predstavlja potrebu ali i neminovnost.
Europska ekonomska komisija pri UN je inicirala donoenje Konvencije o prekograninom
zagaivanju zraka i uspostavu tijela zaduenih za njeno provoenje, praenje,
izvjetavanje o postignutim rezultatima i kreiranje potrebnih akcija u budunosti. Pored
toga pokrenut je i Meunarodni program suradnje s ciljem praenja i procjene tetnih
utjecaja aerozagaenja na ume (ICP Forests). Polje djelovanja ovog programa je
podrka prikupljanju sadrajnih i uporedivih podataka, na dravnoj razini o promjenama u
umama, u vezi s postojeim okolinskim uvjetima, posebno zranim zagaenjem,
ukljuivo i zakiseljavanje zemljita. Analizom podataka eli se doi do trendova u tetama
na umskim ekosustavima i do boljeg razumijevanja odnosa uzronik-posljedica. Ovaj
odnos se, s aspekta ekosustava, analizira zahvaljujui prikupljenim podatcima monitoringa
na stalnim oglednim plohama rasporeenim po sustavnoj meunarodnoj kvadratnoj mrei.
Znanstvene institucije europskih i susjednih zemalja koje realiziraju poslove monitoring
29
servisa, predstavljaju i odgovorne nacionalne centre za praenje stanja uma po
jedinstvenoj metodici ICP Forests. Da bi se uspostavila mrea bioindikacijskih toaka za
podruje BiH, kao sastavni dio jedinstvene europske mree ovog tipa, potrebno je urno
osigurati politiku i strunu suglasnost izmeu entiteta u pogledu pristupanja BiH
Programu ICP Forests.
Na osnovu prethodnih analiza i razmatranja, identificirani su kljuni principi opeg dijela

umarskog programa koji su prikazani na poetku poglavlja 2., kao i strateki ciljevi koji se
odnose na problematiku ouvanja stabilnosti i unapreenja umskih ekosustava u Federaciji
BiH.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 2.1.1. Donoenje nove legislative iz oblasti umarstva

Realizacija postavljenog cilja podrazumjeva ureenu zakonsku regulativu usuglaenu s
legislativom EU, prvenstveno donoenje Zakona o umama i u okviru Zakona jasno utvrenu
obvezu gospodarenja umama na principu trajnosti, polifunkcionalnosti i ekonominosti.
Pored toga, Zakon bi morao definirati pojam i principe ustanovljavanja umsko-gospodarskog
podruja, te propisati obvezni sadraj umsko-gospodarskih osnova radi jedinstvenog i
odrivog gospodarenja umama.
Strateki cilj 2.1.2. Razvoj mehanizama za postizanje potrajnosti gospodarenja umama

Sutina principa kontinuiteta gospodarenja umama sadrana je u tenji za postizanjem
ravnotee izmeu ovjekovih potreba za proizvodima i opekorisnim funkcijama uma i
potencijala umskih ekosustava, to se postie razvojem i dosljednom primjenom optimalnih
sustava gospodarenja umama. Pored ukljuivanja principa potrajnosti gospodarenja
umama u zakonsku regulativu i planske dokumente, kao osnovnog postulata u umarstvu,
neophodno je i donoenje nacionalnih kriterija i indikatora potrajnog gospodarenja umama.
U kontekstu neophodnosti transparentnijeg i odgovornijeg gospodarenja umskim resursima,
neophodno je implementirati koncept certificiranja gospodarenja umskim resursima u FBiH.
Strateki cilj 2.1.3. Osiguranje pretpostavki za prirodnu obnovu

S obzirom na postojanje znatnih povrina pod degradiranim visokim i izdanakim umama,
prirodnoj obnovi treba dati prednost nad vjetakom. To je potrebno realizirati kroz donoenje
planova za prirodnu obnovu, na temelju stanitu prilagoenih metoda obnove. Kljuna
pretpostavka za realizaciju ovog cilja je edukacija odgovarajueg strunog kadra.
Strateki cilj 2.1.4. Osiguranje pretpostavki za uspjenu vjetaku obnovu uma i

poumljavanje goleti
Pri vjetakoj obnovi uma, prioritet je upotreba autohtonog reprodukcijskog materijala,
prvenstveno imajui u vidu injenicu da su ume u FBiH uglavnom prirodne i da se raspolae
dobrom genetskom osnovom, ime su stvorene realne pretpostavke za proizvodnju
kvalitetnog sjemena i sadnog materijala. U specifinim i opravdanim sluajevima, moe se
koristiti i alohtoni reprodukcijski materijal, ali i tada treba dati prednost provjerenim lokalnim
provenijencijama.
Strateki cilj 2.1.5. Osiguranje pretpostavki za modernizaciju rasadnike proizvodnje

Trenutni pristup sjemenskoj i rasadnikoj proizvodnji u FBiH je potrebno sutinski izmijeniti,
na nain da se isti temelji na suvremenim znanstvenim dostignuima, uz uvoenje novih
30
tehnologija i racionalizaciju u proizvodnji, te promoviranje proizvodnje umskog
reprodukcijskog materijala u kojoj e se obvezno koristiti sjeme poznatog autohtonog
porijekla. Proizvodnju sadnica na klasian nain, potrebno je kombinirati s poveanjem
uea sadnica s obloenim korijenovim sistemom i strukturom u skladu s realnim
potrebama.
Strateki cilj 2.1.6. Planska proizvodnja sadnog materijala

Postojea sjemensko-rasadnika proizvodnja se odvija bez dugoronih planova proizvodnje i
planova distribucije sjemena i sadnog materijala, te bez cjelovito ureenih registara rasadnika
i sjemenskih objekata. Plansku proizvodnju sadnog materijala je potrebno uspostaviti na
temelju stvarnih potreba umarskih poduzea, iskazanih kroz srednjorone planove
poumljavanja, zasnovane na unaprijed definiranim povrinama i strukturi sadnog materijala
potrebnog za realizaciju istih.
Strateki cilj 2.1.7. Uspostava (obnova) sustava praenje stanja uma po jedinstvenoj
metodici ICP Forests
Oslanjajui se na dosadanje aktivnosti i projekte, potrebno je uspostaviti mreu
bioindikacijskih toaka za podruje BiH kao sastavni dio jedinstvene europske mree ovog
tipa. Uz to je neophodno osigurati politiku i strunu suglasnost izmeu entiteta u pogledu
pristupanja BiH Programu ICP Forests.
Strateki cilj 2.1.8. Poveanje povrina pod umama i optimiziranje koritenja

proizvodnih i drugih opekorisnih funkcija umskih kultura.
Imajui u vidu nizak postotak umskih kultura u odnosu na ukupnu povrinu uma i umskog
zemljita u FBiH, postojanje realnih pretpostavki za poveanje istog, te potrebu za
kontinuiranim unapreenjem proizvodnih i drugih opekorisnih funkcija uma, potrebno je
bitno poveati povrine umskih kultura.
Strateki cilj 2.1.9. Poveanje opsega uzgojnih radova u umskim kulturama

U FBiH se ne provode mjere njege u opsegu koji bi omoguio dobar rast i razvoj postojeih
umskih kultura, zbog ega se namee potreba kontinuiranog poveanja povrina postojeih
umskih kultura, koje e biti obuhvaene mjerama njege. Pored toga, u novopodignutim
umskim kulturama treba osigurati stalno provoenje odgovarajuih mjera njege, i to
razmjerno povrini koja se poumljava tijekom jedne godine.
Strateki cilj 2.1.10. Sanacija degradiranih visokih uma

Imajui u vidu da se visoke degradirane ume u FBiH uglavnom nalaze na produktivnim
umskim zemljitima, neophodno je poduzeti mjere i aktivnosti na njihovoj melioraciji, s ciljem
optimiziranja proizvodnih mogunosti umskih stanita
Strateki cilj 2.1.11. Sanacija izdanakih uma

Visok udio izdanakih uma u FBiH, ukazuje na potrebu poduzimanja mjera i aktivnosti na
unaprijeenju potencijala tih stanita u smislu poveanja proizvodnosti i unapreenja ostalih
opekorisnih funkcija uma. Heterogena struktura i razliiti stanini uvjeti izdanakih uma,
iziskuju prethodnu analizu mnogobrojnih faktora za donoenje konane odluke o uzgojnim
mjerama koje treba u njima primijeniti, a sve u cilju optimiziranja proizvodnih mogunosti
umskih stanita
31
Strateki cilj 2.1.12. Sanacija umskih goleti
Velike povrine pod umskim goletima ukazuju na hitnost provoenja meliorativnih mjera u
cilju privoenja ovih povrina umskim kulturama. U tom je smislu potrebno provesti
klasifikaciju umskih goleti, s obzirom na matini supstrat i stupanj degradacije tla, kao i
orografsko-klimatske uvjete. Tek je nakon toga mogue izraditi plan sanacije i donijeti
konane odluke o mjerama koje treba primijeniti u kontekstu optimiziranja proizvodnih
mogunosti umskih stanita.
Strateki cilj 2.1.13. Procjena socioloko-okolinog utjecaja aktivnosti gospodarenja

umama
Kako u prethodnom razdoblju nije postojala zakonska obveza izrade cjelovite i stalne
procjene socioloko-okolinog utjecaja aktivnosti gospodarenja umama, nije bilo mogue
procijeniti efekte umarskih aktivnosti (planiranja i gospodarenja). U tom smislu je neophodno
poduzeti aktivnosti na unaprijeenju sadraja projekata za izvoenje radova u umarstvu i
zakonskom reguliranju ove problematike, te predloiti smjernice za izradu jedinstvene
metodike procjene socioloko-okolinog utjecaja aktivnosti gospodarenja umama.
2.2. MINIRANA UMSKA PODRUJA
U smislu heterogenosti i povrine koju zauzimaju u odnosu na veliinu drave (preko 50%
teritorije), ume i umska zemljita Bosne i Hercegovine (BiH) predstavljaju veliko bogatstvo i
jedan od glavnih prirodnih resursa. Procjena je da je u razdoblju 1992-1995 godina minirano
oko 10% uma i umskog zemljita. Znaajan udio ine i visoko ekonomske ume koje su
osnov za dobro i uspjeno gospodarenje. Evidentan je raskorak izmeu stvarno utvrenih
potreba i do sada provedenih aktivnosti deminiranja zbog politike definiranja prioriteta u
sektoru, pri emu deminiranje uma i umskih zemljita nije uvrteno u listu prioriteta. Uz
angaman svih nadlenih institucija, neophodno je iznai znatna financijska sredstava za
rjeavanje ovog problema. U cilju stvaranja pretpostavki za gospodarenje umama i umskim
zemljitima na kontaminiranim podrujima, provedena je prostorna analiza i pregled
miniranosti, predloen fazni i trokovni akcijski plan procesa deminiranja, te analizirani
mogui (domai i meunarodni) izvori financiranja. Na osnovu provedenih analiza iz
djelokruga rada utvreno je sljedee:
Sukladno definiranim prioritetima Strategije protivminskog djelovanja Bosne i

Hercegovine 2009-2019 godina, ume i umska zemljita su svrstana u II i III kategoriju
prioriteta.
U Konceptu stratekog plana redukcije minski sumnjivih povrina planirano je postupno
eliminiranje minski sumnjivih povrina do 2019. godine, i to za II kategoriju prioriteta -
generalnim i tehnikim izvianjem i ienjem mina, te provoenjem aktivnosti prevencije
hitnog i trajnog obiljeavanja i upozoravanja na mine; kao i za III kategoriju prioriteta -
izvianjem uz provoenje mjera prevencije kroz isticanje zabrane kretanja.
Procjenjeno je da ukupna sumnjiva povrina minama kontaminiranih uma i umskih
zemljita u Federaciji BiH iznosi 594 km2, za ije ienje su potrebna financijska
sredstva u iznosu od 540,54 miliona KM. Operativnim planovima protivminskog djelovanja
predvieno je da se sredstva za navedene operacije osiguraju iz: (a) prorauna BiH/FBiH,
(b) prorauna kantona, gradova i opina, (c) meunarodnih fondova (kreditnih i
donatorskih sredstava).
32
Analizom je utvreno da u proteklom razdoblju nisu osiguravana potrebna financijska
sredstva definirana Stratekim planom, to dovodi u pitanje njegovu realizaciju i
ispunjenje obveza iz lanka 5. Konvencije o zabrani uporabe, skladitenja, proizvodnje,
prijevoza i unitavanja protivpjeadijskih mina (Otawa).
Na osnovu prethodnih analiza i razmatranja, identificirani su kljuni principi opeg dijela

odnose na problematiku deminiranja uma i umskog zemljita u Federaciji BiH.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 2.2.1. Osigurati financijska sredstva za deminiranje uma i umskih

zemljita
Za realizaciju ovog cilja potrebno je sve interesne strane (institucije svih razina vlasti,
privredni subjekti, nevladin sektor, donatori i drugi) ukljuiti u osiguranje financijskih sredstava
za realizaciju Strategije protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine, 2009-2019 godina.
umarski sektor nije jedini korisnik uma i umskih zemljita i nema mogunosti samostalno,
iz vlastitih prihoda, financirati poslove na deminiranju. Izdvajanje dijela financijskih sredstava
poduzea umarstva i drugih interesnih strana ubrzalo bi proces deminiranja, oslobodilo bi
velike umske resurse i uinilo ih dostupnim za gospodarenje i koritenje bez ugroavanja
ljudskih ivota. Navedno bi u osnovi rezultiralo poveanjem povrina za gospodarenje i
smanjenjem mogunost nastanka i irenja uzronika stradanja umskog fonda.
Strateki cilj 2.2.2. Ukljuivanje komponente deminiranja u razvojne projekte

Deminiranje uma i umskog zemljita je potrebno temeljiti na projektima razvojnog
karaktera, koji e, pored otklanjanja minsko-eksplozivnih sredstava, imati izraen socio-
ekonomski utjecaj. Potrebno je u suradnji s lokalnom zajednicom, privrednim subjektima i
potencijalnim investitorima pripremati razvojne projekte deminiranja uma i umskih zemljita
u privredne, turistike, rekreativne i druge svrhe.
2.3. PROGRAM INTEGRALNE ZATITE UMA
Potrajno gospodarenje umama u uvjetima kada ovaj resurs koristi vie subjekata, zahtijeva
razvoj programa integralne zatite uma, odnosno primjenu svih mjera i sredstava koji se
mogu primijeniti u zatiti uma. Integralni pristup u zatiti uma podrazumijeva shvaanje
sloenog i promjenjivog odnosa ovjeka prema umi, te puno razumijevanje kompleksnosti i
multifunkcionalnosti umskih ekosustava. Integralna zatita uma predstavlja
multidisciplinarni koncept koji zagovara podijeljenu odgovornost svih subjekata koji koriste
prirodne resurse politikih aktera (upravljanje umama), strunih institucija i poduzea
(gospodarenje umama) i javnosti (koritenje opekorisnih funkcija uma). Ovakav pristup je
mogue sagledati s dva stajalita: (1) obveze svih subjekata drutva (kada se zatita uma
kao javnog dobra promatra u irem smislu) i (2) obveze i aktivnosti umarskih institucija
(uprave, poduzea, vlasnici uma, itd.), u sluaju kad govorimo o zatiti uma u uem smislu
tj. o zatiti kao sastavnom dijelu odrivog gospodarenja umskim resursima. U tom smislu,
integralna zatita uma predstavlja vie strateki koncept, nego konkretnu akciju, pri emu je
mogue da se ovaj pojam razliito tumai, ovisno o interesu i poziciji razliitih subjekata i
aktera umarske politike. Integralna zatita uma nije vana samo za sektor umarstva ve i
za druge sektore (poljoprivreda, ruralni razvoj, zatita prirode, komunikacije itd.) i institucije
(zakonodavne, izvrne, sudbene) na razliitim razinama vlasti (lokalni, upanijski, entitetski,
33
dravni, regionalni i globalni), ali i za kolstvo, medije, privatni i nevladin sektor, te kompletno
civilno drutvo. Analizom relevantnih meunarodnih akata koji se odnose na integralnu zatitu
uma i obveza Federacije BiH u vezi s ovim pitanjem, razmatranjem trenutanog stanja u vezi
s planiranjem i provoenjem integralne zatite uma u Federaciji BiH od biotikih i abiotikih
utjecaja, te analizom mjera za provoenje integralne zatite uma i funkcioniranja monitoringa
zdravstvenog stanja uma putem dijagnozno prognozne slube u zemljama okruenja
(Hrvatska, Srbija, Crna Gora), predloene su smjernice za uspostavu programa integralne
zatite uma. Analizom sadraja, naina izrade i realizacije planova zatite uma od poara,
njihove usklaenost sa zakonskim aktima, stupnja njihovog provoenja, te zakonskim
obvezama vlasnika uma, umarskih institucija i korisnika uma u vezi sa zatitom uma od
poara, dat je poseban naglasak na protivpoarnu zatitu i uspostavu sustava praenja
zdravstvenog stanja i vitalnosti uma sukladno UN/ECE i EU metodologiji. Takoer je
predloen i nain provoenja, vremenski rokovi i izvori financiranja za sanaciju opoarenih
povrina, te sadraj Federalnog programa integralne zatite uma od biotikih i abiotikih
utjecaja, s prijedlogom rejonizacije i kategorizacije uma prema stupnju ugroenosti od
poara. Na osnovi provedenih analiza iz djelokruga rada utvreno je sljedee:
Analiza kljunih meunarodnih akata koji se odnose na integralnu zatitu uma (s

posebnim osvrtom na zatitu uma od poara) je pokazala da je BiH potpisala 17
konvencija i 6 protokola, te da nije potpisala 13 konvencija i nekoliko relevantnih protokola i
sporazuma. Pored toga, analiza je pokazala da umarska legislativa u FBiH nije usklaena
s meunarodnim obvezama. Ovakvo stanje zahtijeva pokretanje postupka ratifikacije
najvanijih konvencija preko nadlenih institucija (ministarstava i parlamenata).
Analiza postojeeg stanja u vezi s planiranjem i provoenjem integralne zatite uma u
Federaciji BiH od abiotikih i biotikih utjecaja, pokazala je da ne postoje odgovarajui
podzakonski akti koji definiraju poslove planiranja u oblasti zatite uma, zaduene osobe,
te vrijeme i kontrolu nad izvoenjem istih. Provoenje mjera zatite uma se vri
djelomino i nekvalitetno ili je u potpunosti izostavljeno, a izvode ih neobueni radnici. U
cilju rjeavanja ovih problema, potrebno je izraditi Pravilnik koji definira poslove planiranja
u oblasti zatite uma, zaduene osobe, vrijeme i kontrolu nad izvoenjem istih,
kontinuiranu provjeru osposobljenosti slubi za zatitu uma na svim razinama i zakonsko
definiranje postupka licenciranja strunjaka na poslovima zatite uma.
Analizom mjera za provoenje integralne zatite uma, te monitoringa zdravstvenog stanja
uma putem dijagnozno-prognozne slube u zemljama okruenja, utvreno je da jedino na
podruju BiH ne postoji sustavno i funkcionalno praenje zdravstvenog stanja uma.
Sveobuhvatno praenje abiotskih i biotskih faktora koji determiniraju zdravstveno stanje
uma mogue je jedino preko funkcionalnog sustava monitoringa zdravstvenog stanja
uma i dijagnozno-prognozne slube. U cilju sveobuhvatnog praenja utjecaja abiotikih i
biotikih faktora na zdravstveno stanje uma u Federaciji BiH, neophodno je nastaviti
aktivnosti na uspostavi sustava monitoringa zdravstvenog stanja uma i dijagnozno-
prognozne slube.
Analiza sadraja, izrade i realizacije planova zatite uma od poara, njihova usklaenost
sa zakonom i podzakonskim aktima i njihovo provoenje, pokazala je da odredbe Zakona o
umama u vezi s klasifikacijom uma prema stupnjevima ugroenosti od poara nisu
usklaene s etverostupnom klasifikacijom zemalja iz okruenja. U dvije upanije nisu
uope izraeni planovi zatite uma od poara, a samo su u dvije upanije isti u
potpunosti usklaeni s pozitivnim zakonskim propisima. Neophodno je izradom novog
Zakona o umama definirati etiri stupnja ugroenosti uma od poara, te izraditi Pravilnik
34
o planovima zatite uma od poara, mjere i metode za procjenu ugroenosti uma od
poara, kao podzakonski akt.
Analiza obveza vlasnika uma, umarskih institucija i korisnika uma u vezi sa zatitom
uma od poara sukladno pozitivnim zakonskim aktima, pokazala je da Zakon o zatiti od
poara i vatrogastvu predstavlja osnovu za poduzimanje preventivnih mjera na
spreavanju umskih poara. Prema odredbama ovog Zakona definirano je da se zatita
od poara u umama, na umskom i poljoprivrednom zemljitu organizira i provodi u
skladu s propisima koji se odnose na ume, umsko i poljoprivredno zemljite. Neophodno
je u novi Zakon o umama ugraditi odredbe koje definiraju organiziranje, osmatranje,
gaenje umskih poara, izvore financiranja, obveze korisnika i vlasnika uma, lokalne
zajednice, organa uprave, upanije i Federacije.
Analizom naina provoenja, vremenskih rokova te izvora financiranja za sanaciju
opoarenih povrina, utvreno je da se sanacija opoarenih povrina ne provodi u
predvienom roku, koji je, prema bivoj zakonskoj regulativi, iznosio dvije godine.
Predloeno je da novi Zakon o umama treba sadravati odredbu prema kojoj e razdoblje
sanacije opoarenih povrina iznositi etiri godine i definirati pojaan nadzor i mjere
kontrole na poaritima, odnosno programima njihove sanacije.
Na osnovi provedenih analiza o uspostavi sustava integralne zatite uma u Federaciji BiH
predloen je sadraj Federalnog programa integralne zatite uma od biotikih i abiotikih
utjecaja. U cilju postizanja optimalnih efekata potrebno je izvriti uspostavu integralnog
programa zatite uma od abiotikih i biotikih faktora, koji ukljuuje spreavanje
bespravnih sjea, te prijedlog mjera za kategorizaciju i rejonizaciju prema stupnju
ugroenosti od poara.
Na osnovi prethodnih analiza i razmatranja, identificirani su kljuni principi opeg dijela

umarskog programa koji su prikazani na poetku poglavlja 2. kao i strateki ciljevi koji se
odnose na problematiku integralne zatite uma u Federaciji BiH.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 2.3.1. Uspostavljenje Monitoring servisa zdravstvenog stanja uma

Za realizaciju ovog cilja je potrebno osigurati kadrovske i materijalne pretpostavke za
funkcioniranje servisa kroz: angairanje dovoljnog broja uposlenika na svim razinama,
dizajniranje baze podataka, izradu i ugradnju softver-a, nabavu potrebne opreme i literature,
te provoenje odgovarajueg edukacijskog programa (odravanje teajeva i provjera
obuenosti). Potom je potrebno obaviti prikupljanje podataka i testiranje funkcionalnosti
servisa, to podrazumijeva izradu karata s bioindikacijskim tokama i njihovo markiranje na
terenu, snimanje potrebnih podataka na bioindikacijskim tokama i izradu zbirnog izvjea o
poetnom stanju te testiranje opreme. Po utvrivanju funkcionalnosti servisa, stvorit e se
uvjeti za izradu i podnoenje aplikacije za prijem u mreu ICP Forest.
Strateki cilj 2.3.2. Ratificiranje i primjena meunarodnih propisa iz oblasti integralne

zatite uma
S obzirom da BiH nije potpisala znaajan broj meunarodnih akata vezanih za oblast zatite
uma, a da potpisane akte ne primjenjuje, potrebno je ratificirati i primjeniti meunarodne akte
iz oblasti zatite uma i okolia. U tu svrhu federalna ministarstva za umarstvo i okoli e
pokrenuti inicijativu kod nadlenih tijela za postupak ratifikacije preostalih konvencija, ugovora
i sporazuma. Neophodno je u procesu izrade nove umarske legislative, ugraditi odredbe
meunarodno prihvaenih propisa iz oblasti integralne zatite uma.
35
Strateki cilj 2.3.3. Zadovoljenje standarda rada slubi protivpoarne zatite u
obrazovnom i infrastrukturnom pogledu
Realizacija ovog cilja e se provesti kroz sljedee etiri povezane aktivnosti: izuavanje
vanosti i mjera borbe protiv umskih poara u umarskom obrazovnom sustavu, formiranje
edukacijskih centara protivpoarne zatite (trening centri), nabava protivpoarnih vozila i
opreme za gaenje umskih poara te nabava opreme i obuka kadrova za rano otkrivanje
umskih poara.
Strateki cilj 2.3.4. Donoenje nove legislative iz oblasti umarstva

Za realizaciju postavljenog cilja je neophodno donijeti novi Zakon o umama FBiH koji bi bio
usuglaen s legislativom EU i relevantnim sektorskim zakonima, i u kojem bi jasno bile
utvrene obveze iz oblasti integralne zatite uma. Neophodno je zakonski definirati obveznu
izradu integralnog programa zatite uma od abiotikih i biotikih faktora, koji bi ukljuivao i
spreavanje bespravnih sjea, te prijedlog mjera za kategorizaciju i rejonizaciju uma prema
stupnju ugroenosti od poara i vremenu sanacije opoarenih povrina. Po donoenju
zakonske regulative izradili bi se i odgovarajui podzakonski akti koji se odnose na pojedine
aspekte integralne zatite uma (monitoring servis zdravstvenog stanja uma i dijagnozno-
prognozna sluba, planiranje i provoenje mjera integralne zatite uma, sadraj planova
zatite uma od poara, mjere i metode za procjenu ugroenosti uma od poara).
2.4. GOSPODARENJE KREM
Kr obuhvaa oblike reljefa i hidrografske procese koji su vezani za krenjaka i dolomitna

podruja i u Bosni i Hercegovini koji se prostiru du cijele njezine jugo-zapadne granice. I
izvan ove, izrazito krake oblasti, u unutranjosti BiH postoje manje izolirane ogoljele
povrine pretvorene u kr. Prema dosadanjim istraivanjima, na kru je posebno izraen
biodiverzitet, kako vaskularne flore, tako i mnogih ivotinjskih vrsta, posebno podzemne faune
koja je u velikoj mjeri endemina. Smatra se da u kru BiH ima oko 3000 speleolokih
objekata, a brojni su i ostali fenomeni kra, ukljuujui specifine hidroloke fenomene i krka
polja jedinstvene prirodne i estetske vrijednosti. ume na kru, tamo gdje su preostale, imaju
prije svega zatitnu funkciju. Tla na kru su plitka i evidentan je nedostatak vode tijekom
ljetnih mjeseci. Stalnom degradacijom nestaje biljni pokrov, tlo se ispira i nepovratno gubi, te
nastaju goleti nepodesne za poumljavanje. Potrebno je imati u vidu sve navedene
karakteristike prilikom razumijevanja uloge i znaaja umskih ekosustava i umarstva na kru.
Gospodarenje umama na kru je najee ekonomski neopravdano. Stoga ume na kru
trebaju imati prvenstveno zatitnu funkciju, koja se ogleda u zaustavljanju erozijskih procesa,
reguliranju vodnog reima, ublaavanju klimatskih ekstrema i osiguranju ostalih opekorisnih
funkcija. U tom smislu, neophodna je potpora i angairanost najire drutvene zajednice i svih
razina vlasti u unaprijeenju stanja umskih ekosustava na kru. Na bazi analize relevantnih
domaih i meunarodnih iskustava i dokumenata, identificirani su problemi u vezi s
gospodarenjem krem i mogunosti njihovog nadilaenja. Pri tome su analizirana i
ogranienja koja proizilaze iz trenutanog politikog, pravnog i institucijskog okvira, uz
uvaavanje specifinog socio-ekonomskog, politikog i ekolokog okruenja. Na temelju
identificiranog stanja dani su prijedlozi za unaprijeenje organizacije, gospodarenja i
financiranja umarstva na kru, te mjere zatite uma i ouvanja bioloke raznolikosti. Na
osnovi provedenih analiza iz djelokruga rada, utvreno je sljedee:
36
Neureeno stanje u sektoru umarstva FBiH, u vezi s viegodinjom nefunkcionalnom
organizacijom i neprovoenjem zacrtanih mjera umarske politike, doveli su do toga da
su ume i umarstvo na kru u izuzetno tekom poloaju.
Problemi umskih ekosustava na kru se posebno ogledaju u kontinuiranoj degradaciji,
smanjenju povrina pod umom i izloenou umskih ekosustava utjecaju biotskih i
abiotskih agenasa u uvjetima izmjenjenih klimatskih prilika.
Pored izuzetno bogate bioloke, geoloke i hidroloke raznolikosti, podruje kra
karakterizira veliki broj endeminih, rijetkih, ugroenih, ljekovitih i aromatinih vrsta.
Istraenost ovog bogatstva bioloke raznovrsnosti jo uvijek nije na zadovoljavajuoj
razini, to pored obveze nadlenih institucija da provedu ova istraivanja, predstavlja
vanu osnovu za realizaciju meunarodno relevantnih istraivakih projekata, pogotovo u
kontekstu EU integracija.
Poseban problem predstavlja sustav financiranja umarstva na kru. Skoro po pravilu,
prihodi od prodaje drveta i nedrvnih proizvoda poduzea umarstva na kru, su nedovoljni
za pokrivanje minimalnih trokova gospodarenja. U tom smislu je neophodno osigurati
dodatne izvore financiranja umarstva na kru, posebno za radove kojima je cilj
unaprijeenje stanja uma i umskih povrina na kru (poumljavanje, uzgojne mjere,
integralna zatita uma, borba protiv poara, itd.).

odnose na problematiku unapreenja gospodarenja umskim resursima na kru u Federaciji
BiH.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 2.4.1. Unaprijeenje organizacijsko-financijskih aspekata upravljanja i

gospodarenja umskim resursima na kru
Postojea neodgovarajua organizacija upravljanja i gospodarenja umskim resursima na
kru, treba biti unaprijeena u procesu donoenja novih zakonskih rjeenja u umarstvu
FBiH. Pri tome je potrebno ponuditi rjeenja u vezi s preciznim definiranjem granica podruja
kra, gospodarsko-teritorijalne organizacije, planskih dokumenata, broja i nadlenosti
poslovnih subjekata umarstva koji bi gospodarili krem i politike ljudskih resursa. Posebnu je
pozornost potrebno posvetiti pitanjima institucionalne nadlenosti u smislu upravljanja i
eventualnog formiranja jedinstvenog strunog tijela za planiranje, upravljanje i gospodarenja
krem, uz potivanje vaeeg ustavnog okvira. Finaciranje umarstva na kru se treba
provoditi na nain da se osiguraju sredstva iz razliitih izvora. Ovdje je neophodno precizno
naznaiti koji poslovi se financiraju iz kojih izvora, kako bi se osigurao njihov kontinuiran,
namjenski i transparentan utroak.
Strateki cilj 2.4.2. Izdvajanje podruja na kru koja su od izuzetne vanosti za ouvanje
biodiverziteta
U cilju ouvanja bioloke raznolikosti na kru, neophodno je izvriti determinaciju, kartiranje i
obiljeavanje stanita endemskih, rijetkih i ugroenih vrsta flore i faune, te predloiti podruja
koja bi se izdvojila u skladu s meunarodno prihvaenim standardima zatite prirode.
37
Strateki cilj 2.4.3. Odrivo gospodarenje visokim umama na kru
Gospodarenje visokim umama na kru treba biti zasnovano na ekonomskim i ekolokim
osnovama, kako se nepravilnim mjerama gospodarenja ne bi naruila stabilnosti ovih uma.
Kod planiranja gospodarenja ovim umama moraju se primjenjivati sustavi gospodarenja koji
e osigurati njihovu stabilnost i unapreenje. Neophodno je pristupiti reviziji postojeih
sustava gospodarenja umama na kru i nova rjeenja ukljuiti u planske dokumente.
Strateki cilj 2.4.4. Poveanje povrine uma na kru poumljavanjem

Da bi se ostvario ovaj strateki cilj, neophodno je provesti klasifikaciju umskih goleti na kru
prema njihovoj pogodnosti za poumljavanje. S tim u vezi, potrebno je izvriti i
unaprijeenja/prilagoavanja metodike taksacijskih snimanja u umarstvu. Kao preduvjet za
uspjenu realizaciju poumljavanja i poveanje povrine uma na kru, neophodno je
unaprijediti postupke izdvajanja sjemenskih objekata, izvriti revitalizaciju rasadnika i prateih
objekata za proizvodnju sjemena i sadnica prilagoenih potrebama za poumljavanje kra,
unaprijediti postojeu umsku trasnportnu infrastrukturu, i optimizirati izbor vrste drvea i
tehnike sadnje na kru.
Strateki cilj 2.4.5. Poboljanje kvalitete postojeih uma melioracijom izdanakih uma
na kru
Da bi se ostvario ovaj cilj, neophodno je provesti klasifikaciju izdanakih uma na kru s
obzirom na uzgojne potrebe. Na osnovi provedene klasifikacije, izradile bi se karte izdanakih
uma i ibljaka na kru, s prioritetima u pogledu rekonstrukcije i prevoenja u vii uzgojni
oblik.
Strateki cilj 2.4.6. Unapreenje integralne zatite uma i biljnog pokrova na kru
U cilju sveobuhvatne zatite uma i biljnog pokrova na kru, potrebno je unaprediti postojee i
razviti nove mjere zatite od poara, ilegalnih sjea i neovlatenog prekomjernog koritenja
biljnog pokrova, spreavanje intenzivne ispae i brsta, pojave kalamiteta insekata i drugih
uzronika biljnih bolesti. U tom smislu potrebno je uspostaviti efektivnu i efikasnu slubu
integralne zatite, te donijeti odgovarajuu regulativu koja bi propisivala mjere i preporuke
neophodne za osiguranje integralne zatite uma i biljnog pokrova na kru.
38
TEMATSKA CJELINA 3. SOCIO-EKONOMSKI ASPEKTI GOSPODARENJA UMSKIM
RESURSIMA
PRINCIPI:
ume i umsko zemljite trebaju osigurati viestruke koristi za drutvo i kao takve
trebaju biti sveukupno vrednovane
Vanost i uloga sektora umarstva u ekonomskom i drutvenom razvoju trebaju biti

prepoznatljivi
Zvanini statistiki podatci koji se odnose na sektor umarstva trebaju biti adekvatno
iskazani sukladno meunarodnim standardima
Poslovanje poduzea umarstva zasnovano je na operativnom i stratekom planiranju
Raunovodstveno evidentiranje i izrada kalkulacija u svim segmentima poslovanja

umarskih poduzea se provodi na jedinstven i jednoobrazan nain
Vlasnik uma i umskog zemljita provodi kontinuirano praenje pokazatelja

poslovanja poduzea umarstva
Poslovanje poduzea umarstva i njihova konkurentnost zasniva se na trinim

principima uz osiguranje transparentnosti i dostupnosti informacija javnosti
Za razvoj multifunkcionalnog umarstva osigurava se stabilan, participativan i

transparentan sustav financiranja
Svim korisnicima umskih resursa kao javnog dobra potrebno je osigurati

jednakopravnost kod koritenja
Vlasnicima ume pripada pravo naknade na osnovi koritenja njihovog resursa
Gospodarenje umskim resursima mora biti ekonomski opravdano, okolino

prihvatljivo i drutveno odgovorno
Socioloki aspekt uma, uz uvaavanje znanstvenih dostignua treba biti prepoznat u

umarskoj legislativi
Multifunkcionalno umarstvo treba osigurati uravnoteen odnos zadovoljenja potreba

razliitih interesnih skupina u odnosu na mnogobrojne funkcije uma
U razvoju urbanog i periurbanog umarstva primjenjuje se planski pristup uz

potivanje meusektorskog dijaloga i suradnje
Formiranje i upravljanje zatienim podrujima je u funkciji razvoja ruralnih podruja i

unaprjeenja socijalnog aspekta gospodarenja umama
U cilju osiguranja financijskih sredstava za unapreenje socijalnog aspekta

gospodarenja umskim resursima primjenjuje se inovativan pristup
39
Koritenje umske prometne infrastrukture, sukladno zakonskim propisima, nikome
ne moe biti uskraeno
Svi korisnici umske prometne infrastrukture participiraju u trokovima njezine

gradnje i odravanja, srazmjerno koristi koju imaju njezinim koritenjem
umska prometna infrastruktura se projektira, gradi i odrava sukladno najnovijim

znanstveno-strunim dostignuima, dobrim praksama i tehnikim elementima, koji
omoguuju sigurnost svim korisnicima, uz potivanje zakonskih odrednica
umska prometna infrastruktura je dobro od ope vanosti i ne moe se privatizirati
Optimalna otvorenost uma utvrena dugoronim planovima otvaranja, na razini

umsko-gospodarskog podruja, predstavlja zadovoljavajuu razinu otvorenosti
uma u Federaciji BiH
3.1. VRIJEDNOST UMA I UMSKOG ZEMLJITA
uma je javno dobro koje prua dvije grupe koristi za ljudsko drutvo. U prvu grupu spadaju
materijalna dobra koja se najee pojavljuju u formi umskih drvnih sortimenata i tzv.
nedrvnih umskih proizvoda kao to su razni plodovi, ljekovito i jestivo bilje, gljive, smola,
pluto, drveni ugljen i dr. U drugu grupu spadaju koristi materijalne (turizam, zatita od erozije,
poveanje prinosa u poljoprivredi, reguliranje vodnog reima i sl.) i nematerijalne prirode
(povoljan utjecaj na zdravlje, mogunost psiho-fizike rekreacije, estetski aspekt i sl.).
Usprkos tome, ukupna vrijednost uma kao ekosustava i umskih zemljita nije utvrena
koritenjem znanstveno utemeljenih metoda. U takvim okolnostima, vlasnik ne raspolae s
podatcima o vrijednosti ovog, za iru drutvenu zajednicu izuzetno vanog javnog dobra. U
mnogim zemljama su razvijene razliite metode sveukupnog vrednovanja umskih resursa na
osnovi kojih se vri kategorizacija uma prema njihovoj ukupnoj vrijednosti. Vrednovanje
uma, na osnovi kojeg se moe razumjeti doprinos uma, umarstva i drvne industrije
nacionalnoj ekonomiji i drutvu u cijelosti, predstavlja jedan od najvanijih preduvjeta za
unapreenje gospodarenja umskim resursima i kreiranje cjelovite umarske politike i
strategije na razini Federacije BiH. Na temelju identificiranih glavnih proizvoda i usluga koje
uma kao javno dobro daje drutvu, utvrene su znanstveno utemeljene pretpostavke za
procjenu ukupne vrijednosti umskih ekosustava. To e svakako dati doprinos potpunom
razumijevanju koristi koje drutvo ima od ume i doprinosa umarstva nacionalnoj ekonomiji.
Na osnovi provedenih analiza iz djelokruga rada, utvreno je sljedee:
Analizom glavnih proizvoda i usluga uma u Federaciji BiH uraen je detaljan pregled svih
proizvoda od ume koji se realno mogu koristiti. Uoeno je da poslovni sustavi umarstva
u Federaciji BiH, s obzirom na izuzetne mogunosti koritenja razliitih proizvoda i usluga
uma, nisu razvili iri portfolio proizvoda i usluga. Promjene u zahtjevima drutva, u
odnosu na umske resurse, nameu potrebu razvoja naprednijeg programa proizvoda i
usluga, koje bi poduzea umarstva trebala ponuditi tritu i javnosti. Ovisnost poduzea
umarstva iskljuivo o drvetu ne moe osigurati dugoronu odrivost umskih ekosustava.
Vlasnik dravnih uma ima interes za koritenje ukupnih proizvodnih potencijala, te bi
trebao od korisnika (poduzea) zahtijevati njihovo sveukupno koritenje u cilju poveanja
ukupnog prihoda i poveanja ukupne novostvorene vrijednosti u sektoru umarstva.
40
Neophodno je da umarska poduzea diverzificiraju poslovno-proizvodni portfolio, to bi
utjecalo i na osiguranje odrivosti umskih ekosustava.
Detaljnom analizom relevantnih svjetskih iskustava u utvrivanju sveukupnih vrijednosti
uma i umskih zemljita, dolo se do opeg zakljuka da ne postoji usuglaena metoda
izraunavanja sveukupne vrijednosti uma. Posebne potekoe se javljaju u vrednovanju
netrinih vrijednosti proizvoda i usluga za koje se primjenjuju razliite metode. Postoji niz
faktora koji ograniavaju realnu procjenu vrijednosti. Subjektivnost je jedan od osnovnih
ograniavajuih faktora, a rezultati procjene razliitih interesnih grupa mogu biti razliiti,
to ovisi o procjeni oekivanih prihoda i trokova u budunosti. Zbog toga je procijenjena
vrijednost ume u mnogim sluajevima esto razliita. Oteavajua okolnost je i injenica
da sveukupna vrijednost uma u FBiH nikada do sada nije utvrena. Sveukupno
vrednovanje uma je vano iz vie razloga, a prije svega u cilju objektivnog obeteenja u
sluajevima nastanka teta bilo kojeg oblika, utvrivanja rente na temelju koritenja uma,
odreivanja iznosa za koritenje opekorisnih funkcija uma, davanja koncesija na
trgovinu karbonom, itd. Zato je potrebno, na osnovi svjetskih iskustava razvijati metodiku
kojom e biti obuhvaene sve vrijednosti, odnosno sve funkcije uma.
Budui da u FBiH ne postoji jedinstvena metodika sveukupnog vrednovanja umskih
resursa, potrebno je predloiti elemente iste, sa smjernicama za kategorizaciju uma
prema njihovoj ukupnoj vrijednosti. Pri izradi ove metodike potrebno je: (1) odrediti svrhu
(namjenu) vrednovanja, (2) definirati glavne proizvode i usluge koje uma prua, (3)
izvriti kategorizaciju proizvoda i usluga na izravne vrijednosti - trina vrijednosti (drvo i
proizvodi od drveta, nedrvni umski proizvodi) i netrine upotrebne vrijednosti (npr.
rekreacija, edukacija, znanost), kao i neizravne vrijednosti (ekoloko-zatitne vrijednosti).
Obraun neposrednih i posrednih vrijednosti temeljiti na trinim principima ili razliitim
netrinim metodama (npr. spremnost konzumenta da plati za uslugu) koje netrine
vrijednosti pretvaraju u trine. Za vrednovanje neposrednih koristi mogu se primijeniti
klasine metode vrednovanja. Prouavajui metode vrednovanja posrednih koristi koje se
koriste u svijetu, treba koristiti iskustva zemalja sa slinom kulturoloko-povijesnom
tradicijom, ekoloko-sociolokim ambijentom, stupnjem ekonomskog razvoja, razinom
razvoja ekoloke svijesti i sl. Sveukupna vrijednost uma dobivena kombinacijom klasinih
metoda vrednovanja i predloenom metodom vrednovanja opekorisnih funkcija uma,
mogla bi posluiti kao osnova za kategorizaciju uma prema njihovoj vrijednosti, a u
ovisnosti o kategoriji ume odrediti prioritete za investiranje i kreiranje razliitih poslovnih
odluka. Zato je neophodno da nadlene federalne institucije osiguraju politiki koncenzus,
financijska sredstva i odgovarajuu kadrovsku osnovu za provoenje sveukupnog
vrednovanja uma i umskog zemljita i njihovu kategorizaciju.
BDP Federacije BiH je u posljednjih deset godina imao kontinuiran trend rasta, izuzev
2009. godine u kojoj su doli do izraaja globalni ekonomski poremeaji. BDV proizvodnje
u umarstvu FBIH je, u analiziranom razdoblju, imala relativno spor porast, to je imalo za
posljedicu opadanje postotnoga udjela BDV proizvodnje u umarstvu u ukupnom BDP
FBiH sa 1,27% na 0,67% od ukupnog BDP FBiH. Analiza drvnog sektora, koga ine sve
preraivake djelatnosti temeljene na drvetu i proizvodnji namjetaja od drveta, pokazuje
pozitivan trend BDV, ali je relativni udio BDV proizvodnje drvnog sektora u BDP
Federacije BiH kontinuirano opadao u analiziranom razdoblju s 1,63% na 1,27%. Logino,
i zajedno su ovi sektori imali opadajui trend udjela u BDP i to sa 2,9% na 1,9% u
ukupnom BDP FBiH. S obzirom na raspoloive potencijale umskih resursa, moe se rei
da je postotak udjela umarstva i drvne industrije u BDP prilino nizak. Uz bitna
investicijska ulaganja i unapreenje proizvodno-poslovnog portfolia, opseg proizvodnje u
41
umarstvu se objektivno moe poveati. Doprinos umarstva cjelokupnoj nacionalnoj
ekonomiji je daleko vei od pokazatelja udjela bruto-drutvene vrijednosti u ukupnom
bruto-drutvenom proizvodu. Doprinos ekoloko-zatitnih vrijednosti uma nije
jednostavno iskazati zbog postojanja niza ogranienja, ali postoje pozitivna iskustva iz
svijeta koja svakako treba koristiti.
Analizom kljunih ekonomskih pokazatelja utvreno je sljedee: (1) ukupna vrijednost
izvoza i uvoza svih roba u FBIH je imala rastui trend, ali uz stalni porast deficita, dok je
vrijednost uvoza i izvoza proizvoda umarstva bila u stalnom porastu uz ostvareni suficit,
(2) relativni udio vrijednosti izvoza umarstva u ukupnom izvozu Federacije BiH u
analiziranom razdoblju je varirao od 0,92% do 1,51%, (3) U strukturi izvezenih proizvoda
umarstva u ovom razdoblju uoava se trend kontinuiranog poveanja udjela vrijednosti
ogrjevnog drveta i drvenog ugljena, dok je opadao udio oblovine, (4) udio uvoza proizvoda
umarstva u ukupnom uvozu u analiziranom razdoblju iznosi od 0,03-0,17% s trendom
poveanja, (5) pored poveanja vrijednosti uvezenog drvenog uglja i ogrjevnog drveta,
vaan porast u ukupnom uvozu ini vrijednost trupaca, (6) drvopreraivaka industrija je u
analiziranom razdoblju ostvarila suficit, (7) relativni udio izvoza drvopreraivake
industrije u izvozu Federacije BiH je imalo opadajui trend od 15,8% do 6,7%, a s druge
strane postotni udio vrijednosti uvoza u ukupnom uvozu FBiH iznosi od 1,63% do 2,16%,
(8) umarstvo i preraivaka industrija zajedno su imale pozitivan trend, kako izvoza tako i
uvoza, s tim to je izvoz rastao sporijim tempom od uvoza, (9) udio izvoza umarstva i
drvopreraivakog sektora zajedno je konstantno opadao od 17% , do 7,4 % od ukupne
vrijednosti izvoza FBIH, (10) udio uvoza proizvoda umarstva i drvne industrije, u
ukupnom uvozu FBIH u analiziranom razdoblju, imao je isti trend i iznosio je 1,7 do 2,2 %.
Navedeni pokazatelji ukazuju na nezadovoljavajui trend udjela vrijednosti umarstva i
drvne industrije u ukupnom izvozu Federacije BIH. S obzirom na komparativne prednosti
sektora umarstva, kao i na potencijalne prilike, postoji realna osnova za uspjean razvoj
djelatnosti prerade drveta i to s veim stupnjem finalizacije, kako bi se poveala dodana
vrijednost proizvodnje. To podrazumijeva velika investicijska ulaganja u razvoj drvne
industrije, to treba sagledati u kontekstu stvaranja mogunosti za razvoj poduzetnitva i
stranih ulaganja. Na taj nain e se poveati bruto-drutvena vrijednost sektora i doprinijeti
poveanju ukupnog BDP Federacije BiH. S druge strane, nuno je razliitim ekonomsko-
regulatornim instrumentima stimulirati izvoz finalnih proizvoda, ali isto tako destimulirati
izvoz proizvoda s niskim stupnjem obrade (npr. trupci, rezana graa i sl.), izbjegavajui
nepopularne administrativne mjere zabrane izvoza.
Takoer je potreban razvoj marketinkih aktivnosti i primjena razliitih instrumenata
marketinga koji mogu promovirati koritenje domaih proizvoda od drveta (kampanje,
sajamski nastupi, promotivne aktivnosti, stvaranje brendova, i sl.). Orijentacija na
koritenje domaih proizvoda bi potakla razvoj preraivakih djelatnosti, poveanje
mogunosti upoljavanja i sprjeavanje odliva deviznih sredstava za uvoz proizvoda koji
se mogu uspjeno proizvoditi i u vlastitoj reiji.
Pored prerade drvne sirovine, raspoloivi potencijali razliitih sporednih umskih
proizvoda, ljekovitog bilja, gljiva, umskih plodova, eterinih ulja, smole, umske biomase
itd. predstavljaju realnu pretpostavku za razvoj prerade tzv. nedrvnih proizvoda. Sve to
daje izuzetne anse za razvoj privatnog poduzetnitva u umarstvu. Za realizaciju ovih
aktivnosti potrebna su visoka marketinka znanja i sposobnosti. To podrazumijeva
postojanje razvijene marketinke slube koja e pratiti i analizirati trendove na
meunarodnom tritu proizvoda umarstva i drvne industrije.
42
Analiza ukupnog broja zaposlenih i broja zaposlenih u umarstvu i preraivakoj industriji
koji se bazira na drvetu, ukljuujui javni i privatni sektor u Federacije BiH je pokazala da
prema vaeem Zakonu o klasifikaciji djelatnosti BiH, oblast umarstvo i iskoritavanje
uma pripada podruju poljoprivreda, umarstvo i ribolov. Podatci o broju zaposlenih koje
objavljuje statistika BiH za oblast umarstva i iskoritavanja uma se odnose na broj
uposlenih u PD i drutvima koja za njih vre usluge u umarstvu. Relativni udio
zaposlenih u umarstvu i iskoritavanju uma, u analiziranom razdoblju u ukupnom broju
zaposlenih u FbiH, imao je opadajui trend sa 1,6% na 1,2 %. Broj zaposlenih u
preraivakoj industriji na temelju drveta u analiziranom razdoblju imao je takoer
opadajui trend sa 3,8 na 2,8 % od ukupnog broja zaposlenih u FBiH, dok je krajem 80-tih
godina ovaj postotak iznosio oko 10%. Iskazani su podatci o broju zaposlenih nerealni,
usljed izraene pojave rad na crno, koji je u velikoj mjeri prisutan posebno u privrednim
drutvima koja izvode usluge sjee i izvoza te u preraivakoj industiji. Angaman
nadlenih inspekcijskih tijela u suzbijanju ove pojave bi mogao bitno izmjeniti stanje broja
uposlenih u sektoru umarstva i drvne industrije. umarstvo i drvna industrija realno,
pruaju mogunosti za veu uposlenost u odnosu na zvanine statistike podatke.
Pretpostavke za to su realizacija proizvodnje raspoloivog etata, unapreenje proizvodno-
poslovnog portfolia i poveanje stupnja finalizacije.
Analizom naina i procedura iskazivanja oficijelnih statistikih podataka koji se odnose na
umarstvo, utvreno je da se klasifikacija djelatnosti u BiH zasniva na statistikoj
nomenklaturi ekonomskih aktivnosti Europske unije NACE REV, koja je usporediva s
meunarodnom klasifikacijom djelatnosti Ujedinjenih naroda, te se usklauje s njihovim
promjenama. Agencija za statistiku BiH je nadlena da donosi odluke o klasifikaciji
djelatnosti BiH u suradnji s Federalnim zavodom za statistiku i Zavodom za statistiku
Republike Srpske. Aktivnosti u umarstvu BiH se prate kroz propisane statistike obrasce.
Nedostatak se ogleda u nepostojanju statistikih obrazaca u kojima se obrauju cijene
proizvoda u umarstvu i ekonomski rauni u umarstvu. Za statistiku vanjske trgovine je
glavni izvor podataka Jedinina carinska isprava (JCI). Nedostatak se ogleda u tome to
se kroz statistiku vanjske trgovine ne vri objava analitikih podataka o uvozu/izvozu
drveta po vrsti, cijenama i jedinici mjere. U BiH ne postoji registar davatelja podataka koji
bi koristio lakem dobivanju analitikih podataka neophodnih odreenim korisnicima -
izvjea za dravni i privatni sektor se prikupljaju od strane razliitih davatelja. Kroz
statistika izvjea u Federaciji BiH nije predvieno praenje lovne privrede, to je
neophodno s obzirom na njezinu vanost.
S obzirom na vanost sektora umarstva u FBiH i njegove mnogobrojne koristi koje se ne
mogu trino valorizirati, postoji opravdan razlog da se, u klasifikaciji djelatnosti,
umarstvo izdvoji kao posebna djelatnost. To podrazumjeva punu ukljuenost Federalnog
ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i umarstvo kod definiranja zadataka
programa statistikih istraivanja i iskazivanja statistikih podataka u FBiH.
Na osnovi analiza provedenih za aktivnosti iz djelokruga rada, predloeni su kljuni principi

opeg dijela umarskog programa FBiH koji su prikazani na poetku poglavlja 3., kao i
strateki ciljevi usmjerenih definiranju znanstveno-utemeljenih pretpostavki za procjenu
ukupne vrijednosti umskih ekosustava, u cilju potpunog razumjevanja koristi koje drutvo
ima od ume i doprinosa umarstva nacionalnoj ekonomiji.
43
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 3.1.1. Ukupno vrednovanje umskih resursa i osiguranje njihovog odrivog
koritenja
Kako bi se postigla maksimalna korist od uma, potrebno je, sukladno namjeni, izvriti
valorizaciju svih funkcija uma te provoditi aktivnosti koje e osigurati njihovo odrivo
koritenje. Zbog toga je potrebno razviti metodiku, sukladno potrebi iskazivanja vrijednosti i
namjeni, odnosno definirati regulatorni okvir. Na temelju utvrene metodike izvriti obraun
sveukupne vrijednosti uma i umskog zemljita, to je osnova za kategorizaciju uma prema
njihovoj vrijednosti. U cilju prepoznavanja i uvaavanja svih funkcija uma, od strane
cjelokupne drutvene zajednice, potrebno je unapreenje odredbi umarske legislative kao i
legislative unutar drugih sektora, koji posredno ili neposredno imaju korist od ume. Pored
toga, neophodno je jaanje institucionalnih kapaciteta ovih sektora u cilju promoviranja
intersektorske suradnje, uz osiguranje zakonskog i institucionalnog okvira za potporu
ekolokim i zatitnim funkcijama. Takoer je potrebno, razviti postupke efikasnog koritenja
sredstava namijenjenih ouvanju i unapreenju stanja uma.
Strateki cilj 3.1.2. Jaanje uloge sektora umarstva u ekonomskom i drutvenom

razvoju FBiH
Kako bi se ojaala uloga sektora umarstva u ekonomskom i drutvenom razvoju FBiH,
potrebno je uspostaviti optimalni model organizacije gospodarenja umskim resursima, koji bi
doveo do poveanja vrijednosti postojeeg opsega proizvodnje, (potpuna realizacija planova
proizvodnje, racionalno koritenje sirovine, prodaja proizvoda uz primjenu trinih principa,
stimulativne mjere za izvoz proizvoda od drveta s veim stupnjem finalizacije), unapreenja
proizvodno-poslovnog portfolia poduzea, na nain identifikacije raspoloivih potencijala
umskih drvnih i nedrvnih proizvoda i izradu planova njihovog koritenja, mogunosti pruanja
razliitih vrsta usluga (turizma, rekreacije, lovstva i sl.), te uspostave i jaanja marketing
funkcije u umarstvu i drvnoj industriji.
Strateki cilj 3.1.3. Unapreenje metodike iskazivanja zvaninih statistikih podataka iz

sektora umarstva i njezino usklaivanje sa zahtjevima EUROSTAT-a
U cilju osiguranja kvalitetne meunarodne usporedivosti statistikih podataka iz sektora
umarstva BiH s drugim zemljama EU i izvan nje, potrebno je pristupiti unapreenju forme
postojeih i izradi novih statistikih obrazaca, unapreenju naina iskazivanja i objavljivanja
podataka, te osiguranju dostupnost podataka potencijalnim korisnicima, a sve sukladno
zahtjevima EUROSTAT-a.
3.2. PLANIRANJE, EKONOMIKA I MARKETING UMARSKOG POSLOVANJA
U razdoblju dogovorne ekonomije i dohodovne povezanosti s drvnom industrijom, sektor

umarstva nije bio trino orjentiran, a strateko planiranje poslovnih sustava bilo je u znatnoj
mjeri zapostavljeno. S promjenom drutveno-politikog i ekonomskog okruenja, poduzea
umarstva postupno nastoje organizirati svoje aktivnosti sukladno trinim okolnostima.
Meutim, strateko i operativno planiranje na razini poduzea jo uvijek je nedovoljno
razvijeno. Nepostojanje jedinstvenog sustava raunovodstvene i prakse izrade kalkulacija u
svim poduzeima umarstva, oteava meusobno poreenje rezultata poslovanja i efekata
gospodarenja umskim resursima. Uz razliite pristupe u kreiranju cijena i nedovoljno
44
koritenje svih potencijala domaih i meunarodnih trita, poseban problem predstavlja
orjentiranost poduzea iskljuivo na prihode od umskih drvnih sortimenata. To u bitnoj mjeri
oteava profitabilno orjentirano i dugorono stabilno poslovanje poduzea umarstva.
Razumijevanje postojeih praks i mogunosti unaprijeenja planiranja na razini poslovnih
sustava umarstva, te promoviranje trino orijetiranog poslovanja u umarstvu, trebaju biti
neizostavni segmenti umarske politike i strategije razvoja sektora umarstva. Na temelju
analize postojeeg sustava poslovnog planiranja i mikroekonomskih aspekata poslovanja u
poduzeima umarstva Federacije BiH, predloene su smjernice za unapreenje postojeeg
stanja, u smislu razvoja sektora umarstva, s posebnim naglaskom na promoviranje principa
trinog poslovanja. Na osnovi provedenih analiza iz djelokruga rada utvreno je sljedee:
Iako dugorono planiranje predstavlja osnovu procesa upravljanja svakog poslovnog

sustava, strateko planiranje nije prisutno u praksi planiranja poduzea umarstva u FBiH.
Zakon o javnim poduzeima u FBiH propisuje samo obvezu izrade godinjih i trogodinjih
(srednjoronih) planova poslovanja. I ranija vaea zakonska regulativa u umarstvu je
pod pojmom "planiranja u umarstvu" podrazumjevala iskljuivo izradu i realizaciju odredbi
tehnike planske dokumentacije (umsko privredna osnova, godinji plan gospodarenja i
izvedbeni projekt).
Usvajanje jedinstvene metodike za izradu desetogodinjih stratekih planova u
poduzeima umarstva je preduvjet za primjenu stratekog planiranja i potivanja principa
korporativnog upravljanja u umarstvu. Ta metodika bi ukljuivala (ali se ne bi
ograniavala) sljedee aspekte: prikaz upravljake, vlasnike i pravne strukture, zakonski
okvir za izradu i donoenje plana, razdoblje za koje se plan izrauje, procedure donoenja
i usvajanja, poslovna misija, vizija i realni strateki ciljevi, analiza eksternog i internog
poslovnog okruenja, odgovarajue strategije za dostizanje ciljeva, instrumenti strateke
kontrole, izabrani planski parametri i kljuni pokazatelji poslovnih performansi.
U cilju unaprijeenja stratekog planiranja i potivanja principa korporativnog upravljanja u
umarskom poslovanju FBiH, predlae se izrada jedinstvene metodike kontinuiranog
(svakogodinjeg) benchmarkinga radi utvrivanja i praenja seta kljunih indikatora
pokazatelja poslovanja s ekolokog, sociolokog i ekonomskog stajalita. Na taj bi se
nain osiguralo praenje izvrenja stratekih ciljeva u pojedinim poduzeima i stvorile
pretpostavke za kontinuirano unaprijeenje poslovnih performansa. Pretpostavka za
uspjeno provoenje benchmarkinga je primjena jedinstvenog pristupa u izradi kalkulacija
u svim segmentima umarskog poslovanja, te raunovodstveno evidentiranje na istim
principima i osnovama u svim poduzeima umarstva.
Ne postoji jedinstvena metodika izrade srednjoronih i godinjih planova poslovanja u
poduzeima umarstva. Radi osiguranja blagovremenih i jednoobraznih informacija o svim
aspektima poslovanja poduzea umarstva na podruju FBiH, koje su potrebne vlasniku
uma i javnoj umarskoj administraciji, neophodno je izraditi jedinstvenu metodiku za
izradu godinjih i srednjoronih planova (razlika bi bila samo na razini analize i obrade
podataka), koja bi ukljuivala (ali se ne bi ograniavala) sljedee planske aspekte:
proizvodnja i prodaja DS i ostalih proizvoda umarstva (drvnih i nedrvnih), rasadnika
proizvodnja, umsko-uzgojni i radovi na zatiti uma, bioloka obnova uma, radna snaga
i ljudski resursi, prihodi i rashodi (po vrsti) s usporednim pokazateljima iz prethodnog
razdoblja, financijski pokazatelji poslovanja, marketing, trite, investicije, ulaganja u
stalna sredstva i odnosi s javnou.
Analiza dosadanjih iskustava i praksi raunovodstvenog evidentiranja i praenja biolokih
investicija u umarstvu je pokazala neujednaenost (sredstva izdvojena za prostu
45
reprodukciju trebala su se voditi na posebnom raunu poduzea, a sredstva za proirenu
reprodukciju uplaivati u korist prorauna FBiH i upanijskih prorauna). Takoer je
uoeno da su pri evidentiranju koritenja rezerviranih sredstava proste reprodukcije
poduzea koristila razliite pristupe. Kod bruto principa evidentiranja, ostvareni radovi su
evidentirani u istom iznosu, kao prihod i kao rashod. Poduzea koja su primjenjivala neto
princip vrila su evidentiranja kroz umanjenje rashoda za ostvarene trokove biolokih
investicija. Sukladno Meunarodnom raunovodstvenom standardu, (MRS 37)
rezerviranje za rashode i obveze je mogue samo za onaj dio sredstava proste
reprodukcije koja se planiraju utroiti za budue izdatke (koji imaju karakter
trokova/rashoda u raunovodstvenom smislu), dok se za planirani dio sredstva proste
reprodukcije koja se planiraju utroiti za poveanje sredstava (npr. izgradnja kamionskih
puteva), ne moe izvriti rezerviranje. Izdvajanje sredstava za proirenu reprodukciju ne
moe imati tretman rezerviranja i poduzea su ova izdvajanja trebala evidentirati kao
troak. Uredba o umama FBiH je otklonila ove nedostatke i predvidjela drugaiji nain
prikupljanja i troenja sredstava bioloke reprodukcije. Za sredstva proste reprodukcije,
korisnik dravnih uma vie ne vri rezerviranje, ve se poslovi bioloke obnove izvravaju
u opsegu koji je predvien umsko gospodarskim osnovama i evidentiraju kao troak
tekue godine.
Analiza dosadanjih iskustava kod izrade kalkulacija u svim segmentima umarskog
poslovanja u FBiH je pokazala da se kao osnova za izradu planskih kalkulacija koriste
postojei normativi o utroku materijala i radne snage. Zbog razlika u normativima meu
pojedinim poduzeima, kao i razlika u strukturi trokova, oteana je usporedivost
podataka. Neophodno je usvojiti odgovarajue akte kojim bi se uredila ova problematika u
smislu stvaranja pretpostavki za ispunjenje osnovnih zahtjeva pri izradi kalkulacija
(tonost, preglednost, prilagoenost i usporedivost). Jedinstven pristup u izradi kalkulacija
u umarskom poslovanju trebao bi se temeljiti na sljedeim principima: sveobuhvatnost
izravnih i neizravnih trokova, tonost (obraun baziran na usvojenim normativima), te
izrada kalkulacija prema vremenu i nainu izrade.
Kada je rije o raunovodstvenom evidentiranju i praenju, analiza je pokazala
neujednaenost izmeu poduzea umarstva u FBiH u vezi s tonou, pouzdanou,
sveobuhvatnou, pravovremenou i pojedinanim iskazivanjem poslovnih dogaaja, kao
jedinstvenih principa koji proizilaze iz Meunarodnih raunovodstvenih standarda i
pozitivnih zakonskih propisa FBiH (primjeri: evidentiranje uma kao kapitala poduzea vs.
evidentiranje kroz vanbilansne evidencije, neto vs. bruto princip u evidentiranju
biolokih investicija itd.). U cilju omoguavanja usporedivosti evidencija o imovini
poduzea umarstva i rezultatima njihovog poslovanja, potrebno je donijeti odluke kojima
bi se otklonili uoeni nedostatci (npr. utvrditi proceduru isknjiavanja vrijednosti uma iz
kapitala umarskih poduzea).
Analiza poslovno-proizvodnog portfolia poduzea umarstva u Federaciji BiH ukazuje na
orjentiranost k proizvodnji drvne mase. Potencijali i trine mogunosti za unapreenje
poslovno-proizvodnog portfolia poduzea umarstva su veliki, ali uglavnom neiskoriteni.
Ovdje ne treba zanemariti mogunosti za bolje iskoritenje drvne mase (uvoenje
inovacijskih tehnologija u iskoritavanju uma, unapreenje krojenja i klasiranja umskih
drvnih sortimenata, organiziranija komercijalno-marketinka sluba itd.), iako se prije
svega misli na proirenje proizvodno-poslovnog portfolia putem planskog koritenja
nedrvnih umskih proizvoda (umski plodovi, gljive, lovna divlja i dr.) kao i
osmiljavanjem novih proizvoda i usluga vezanih za socioloke funkcije uma (turistike,
ambijentalne, rekreacijske i dr.).
46
Osnovne karakteristike domaeg trita ponude umskih proizvoda su: orjentiranost
uglavnom na proizvdonju DS kao glavni izvor prihoda, skromni financijski efekti u smislu
dobiti, viak radne snage, prosjena realizacija godinjeg sjeivog etata na razini od 85%,
fragmetiranost trita po entitetskim i kantonalnim granicama, nedovoljna ponuda
certificiranih trupaca, prodaja uglavnom putem godinjih ugovora, nekonzistentnost u
prodaji pilanskih trupaca i praksi odreivanja cijena i neureenost trita ponude nedrvnih
proizvoda umarstva. Osnovne karakteristike domaeg trita potranje umskih
proizvoda su: predimenzionirani instalirani kapaciteti za primarnu preradu drveta,
neprilagoeni kapaciteti industrijske proizvodnje, u smislu prerade DS malih dimenzija,
nizak stupanj finalizacije, zastarjela tehnologija, skromna industrijska prerada drvnog
otpada u smislu proizvodnje energije iz biomase, niska produktivnost rada, a samim tim i
umanjena konkurentnost preraivake industrije izvan lokalnog trita, nedovoljan dijalog
izmeu sektora drvne industrije kao kupaca i poduzea umarstva kao ponuaa.
Analiza trendova na najvanijim stranim tritima umskih proizvoda i usluga odnosila se
na cijene glavnih drvnih sortimenata (trupci, celulozno drvo i drvo za energiju). U
analiziranom razdoblju, konstatiran je rast cijena trupaca sve do 2008. godine, kada je
usljed globalne ekonomske krize zabiljeen znatan pad cijena, a samim tim i pad
proizvodnje trupaca u FBiH. Slini su i trendovi kad je u pitanju celulozno drvo. I pored
ekonomske krize, potranja za ogrevnim drvetom nije smanjena. Razlog tome treba traiti
u globalnim trendovima (obnovljivi izvori energije) i poremeajima na tritu naftnih
derivata.
Analiza dosadanjih iskustava i ogranienja kod formiranja cijena proizvoda umarstva,
pokazuje da su umarska poduzea formirala cijene proizvoda na osnovi internih
cjenovnika o prodaji roba i usluga. S obzirom na nepostojanje jedinstvene metodike izrade
minimalnih cijena, postoje znatne razlike u cijenama proizvoda u razliitim poduzeima.
Evidentene su i pojave vrenja pritisaka od strane nekih povlatenih kupaca kako bi se
osigurale povoljnije cijene. Uz naklonjenost izvrnih vlasti, u nekim sluajevima su se
donosile i odluke o otpisivanju duga drvne industrije prema umarstvu. Neophodno je
usvojiti jedinstvenu politiku i metodiku za utvrivanje cijena proizvoda umarstva, koji bi
uvaavali principe ponude i potranje prije svega. Model po kojem Vlada FBiH odreuje
metodiku za obraun rezervne/minimalne cijene, na kraju svake godine za narednu
godinu, pri emu se te cijene ugrauju u cjenovnike poduzea i javno objavljuju,
predstavlja samo prijelazno rijeenje k slobodnom formiranju cijena proizvoda umarstva.
U razradi modela za utvrivanje cijena drvnih sortimenata, kod panja i na panju,
neophodno je u obzir uzeti kalkulacije u fazama sjee, izvoza i iznosa, tako da se iznos tih
trokova oduzima od cijene na meustovaritu. Preduvjet za izradu jedinstvene metodike
za utvrivanje cijena DS, je izrada i adekvatna primjena standarda i normativa u
kalkuliranju trokova svih aktivnosti koje se obavljaju u umarstvu, kako bi se mogla
utvrditi realna cijena drveta na svim paritetima (na panju, kod panja, umskom stovaritu,
kamionskom putu i sredinjem stovaritu).
Na prodaju drveta (u smislu naina prodaje, transparentnosti i ravnopravnosti kupaca)
utjecao je Akcijski plan za suzbijanje nezakonitih aktivnosti u sektoru umarstva i drvne
industrije iz 2006. godine. Vlada FBiH je, ovim Planom, propisala primjenu trino
baziranih mehanizama za formiranje cijena prilikom prodaje drveta. Opi uvjeti prodaje
drvnih sortimenata iz dravnih uma u FBiH propisani su 2008. godine u cilju
transparentnog i trinog naina prodaje umskih drvnih sortimenata. Ovim su utvreni:
prodaja putem ugovora za sukcesivnu isporuku, prodaja putem licitacije, prodaja
visokovrijednih sortimenata i prodaja za potrebe lokalnog stanovnitva. Posebne uvjete
47
prodaje propisuju poduzea umarstva, putem internih akata o nainu i kriterijima prodaje i
izbora kupaca DS.
SWOT analiza konkurentnosti sektora umarstva u Federaciji BiH, u odnosu na okruenje
(regija zapadnog Balkana) ukazuje na postojanje znatnih komparativnih prednosti u smislu
potencijala umskih ekosustava. Meutim, to samo po sebi nije dovoljno da bi se postigla i
ouvala eljena razina konkurentnosti sektora umarstva. Odsutnost jasne strategije
razvoja, nepostojanje Zakona o umama na razini FBiH, visoki trokovi usljed velikog
broja uposlenih i neefikasnih procesa, tehniko-tehnoloka zastarjelost opreme,
nedovoljno razvijena marketing funkcija u poduzeima, slaba suradnja s drvo-
preraivakom industrijom, mala otvorenost uma, nedovoljna iskoritenost nedrvnih
proizvoda, nepovoljan imid u javnosti i nedovoljno certificiranih uma, samo su neke od
internih slabosti sketora umarstva u FBiH. U takvim okolnostima, sektor umarstva u
Federaciji BiH nije dovoljno atraktivan za financiranje i strana ulaganja, u poreenju s
drugim sektorima na razini dravne ekonomije. Ovdje se ne misli na sredstva potpore
razvoju sektora umarstva, koja su dobivena od meunarodnih financijskih institucija u
kontekstu sveobuhvatne pomoi meunarodne zajednice BiH.
Na temelju provedenih analiza predloeni su kljuni principi opeg dijela umarskog

programa Federacije BiH koji su prikazani na poetku poglavlja 3., kao i strateki ciljevi u vezi
s planiranjem, ekonomike i marketing-funkcije u poduzeima umarstva i kompletnom
sektoru, a sve u kontekstu unaprjeenja socio-ekonomskih aspekata gospodarenja umskim
resursima FBiH.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 3.2.1. Unaprjeenje operativnog i stratekog planiranja u poduzeima

umarstva
U okviru ovog cilja, potrebno je izraditi i usvojiti jedinstvenu metodiku za izradu godinjih,
srednjoronih i stratekih planova poslovanja, uspostaviti sustav kontinuiranog
benchmarkinga u umarskim poduzeima i utvrditi jedinstvene principe u izradi kalkulacija i
raunovodstvenom evidentiranju u umarskom poslovanju, sukladno meunarodnim i
domaim propisima koji reguliraju ovu oblast.
Strateki cilj 3.2.2. Poveanje vrijednosti proizvodnje poduzea umarstva

U okviru ovog cilja, potrebno je provesti aktivnosti koje bi rezultirale unaprjeenjem
proizvodno-poslovnog portfolia poduzea umarstva, njihovim efikasnijim poslovanjem i
uspostavom cjelovitog sustava interne kontrole.
Strateki cilj 3.2.3. Trino formiranje cijena i uspostava transparentnog sustava prodaje
proizvoda umarstva
Definiranjem jedinstvenih standarda umskih drvnih sortimenata na podruju FBiH i
uspostavom transparentnog sustava prodaje proizvoda umarstva, unaprijedila bi se
kompletna marketing-funkcija u sektoru umarstva.
Strateki cilj 3.2.4. Unaprjeenje konkurentnosti poduzea umarstva i drvne industrije

iz FBiH na meunarodnom tritu
U okviru ovog stratekog cilja potrebno je realizirati specifine ciljeve kao to su certificiranje
gospodarenja umskim resursima u FBiH, certificiranje nadzornih lanaca u drvnoj industriji i
usklaivanje standarda umskih drvnih sortimenata sa standardima EU.
48
3.3. FINANCIRANJE MULTIFUNKCIONALNOG UMARSTVA
uma je, kao obnovljivi prirodni resurs, dobro od opeg interesa, te zasluuje posebnu brigu i
zatitu drutva. Na temelju ovog resursa razvija se umarstvo kao djelatnost i umarska
proizvodnja koja ima niz specifinosti, to je ini razliitom u odnosu na druge privredne
djelatnosti. Zbog toga se, pri rjeavanju bilo kojeg pitanja, u ovoj djelatnosti moraju uvaavati
njene specifinosti kao to su: dugoronost proizvodnje, veliki vremenski razmak izmeu
ulaganja i oekivanih ekonomskih efekata i nedostatak ekonomske motiviranosti ulagaa za
izdvajanje sredstava u dugorona ulaganja. Pored toga, posebna specifinost proizvodnje u
umarstvu se ogleda u razliitosti prirodnih uvjeta privreivanja. Generalno, ovu djelatnost
prati neusklaenost potreba za ulaganjima i raspoloivih financijskih sredstava. Da bi
gospodarenje umskim resursima bilo odrivo ono mora biti ekoloki orijentirano (zatita
biodiverziteta, stanita, zemljita i voda, osiguranje povoljnih klimatskih uvjeta, skladitenje
karbona, itd.), socioloki opravdano (znanost, istraivanje, obrazovanje, obrana, zatita
naselja, objekata i infrastrukture, turizam, rekreacija, pejzano-estetska funkcija, unaprjeenje
kvalitete ivljenja stanovnitva itd.) i ekonomski odrivo (osiguranje prihoda od proizvodnje
drveta i nedrvnih umskih proizvoda i opekorisnih funkcija uma). U nastojanjima da se
ponude rjeenja za osiguranje efikasnog, transparentnog i odrivog modela financiranja
uzgojno-zatitnih mjera, opekorisnih funkcija uma i javne uprave, te promoviranje
multifunkcionalnog koritenje umskih resursa na svim razinama, izvrene su analize
zakonskih odredaba koje reguliraju financiranje uzgojno-zatitnih mjera (izvori sredstava,
nain prikupljanja i troenja sredstava, instrumenti kontrole), financiranje opekorisnih funkcija
uma (naknade po osnovi opekorisnih funkcija uma, nain prikupljanja i troenja sredstava,
instrumenti kontrole) i financiranje funkcija javne umarske administracije. Na osnovi
provedenih analiza iz djelokruga rada, uoeni su sljedei nedostaci koji se odnose na
problematiku financiranje multifunkcionalnog umarstva:
Ranija su zakonska rjeenja financiranja uzgojno-zatitnih mjera (izdvajanja po osnovi

jednostavne i proirene bioloke reprodukcije) nedoreena u vezi s mogunosti
razgranienja proste i proirene bioloke reprodukcije, naina evidentiranja obveza i
praenje utroka prikupljenih financijskih sredstava.
Analiza izdvojenih i utroenih sredstava u umsko-uzgojne radove, pokazuje da se
namjenski izdvojena sredstva jednostavne reprodukcije nisu troila u ukupnom iznosu za
predvienu namjenu.
Nain evidentiranja obveza i transparentnog praenja utroka sredstava izdvojenih za
bioloku reprodukciju uma nije bio zakonom propisan, a samim tim ni unificiran ni
transparentan.
Kontrola utroka sredstava izdvojenih za bioloku reprodukciju i kontrola izvrenje radova
je bila istovremeno u nadlenosti interne kontrole poduzea i umarske inspekcije.
Preklapanje nadlenosti, kao i injenica da interna kontrola nije mogla osigurati
nepristrasnu ocjenu, a nadlena inspekcijska tijela, zbog nedostatka kadrova, nisu imala
kapaciteta za adekvatnu kontrolu, imalo je za posljedicu troenje namjenskih sredstava,
bez ikakve ozbiljne kontrole.
Na osnovi provedene analize prikupljanja i utroka sredstava u vezi s koritenjem
opekorisnih funkcija uma, konstatirano je da ista nisu sustavno prikupljana, niti je
njihovo troenje bilo transparentno. U tom smislu, sredstva prikupljena u namjenske
49
fondove su esto, zbog ope situacije u drutvu, bila koritena nenamjenski, kriteriji
raspodjele nisu bili jasni, a sustav kontrole je bio neuinkovit.
Podatci o visini obveze (obraunate naknade za pojedinane obveznike) za opekorisne
funkcije uma u analiziranom razdoblju nisu evidentirani i objavljivani od strane niti jedne
institucije, iz ega proizilazi netransparentnost njihovog ubiranja.
Kontrolu uplate naknda za koritenje opekorisnih funkcija uma je, u analiziranim
razdobljima, vrila financijska policija i umarska inspekcija, to se pokazalo kao
neodgovarajue rjeenje. Problemi se ogledaju u adresiranju ove problematike na
institucije bez kredibiliteta (financijska policija) ili institucije s nedovoljnom kadrovskom
osposobljenou (umarska inspekcija) za provoenje efikasne kontrole.
Analizom trenutanog modela organizacije i financiranja javne uprave, utvreno je da se
institucije javne umarske administracije financiraju sredstvima prorauna nadlenih
resornih ministarstva ili uprava za inspekcijske poslove. Postojei nain iskazivanja
opredjeljenih proraunskih sredstava, ne omoguava precizan prikaz pripadajuih
novanih sredstava za financiranje institucija javne umarske administracije. Ta su
sredstva esto nedostatna za elementarne potrebe financiranja javne umarske
administracije. Osim toga, postojei stupanj popunjenosti ovih institucija strunim kadrom,
nije sukladan potrebama, te stoga pojedine institucije javne umarske administracije nisu
u potpunosti preuzele sve zakonom propisane nadlenosti.
Analiza uplate pripadajuih namjenskih sredstava lokalnim zajednicama, pokazala je da
se iste ne izmiruju u potpunosti, razliito od upanije do upanije, i u ovisnosti o stupnju
ustrojstva i preuzimanja nadlenosti upanijskih umarskih institucija.
Na osnovi prethodnih analiza, identificirani su kljuni principi opeg dijela umarskog

programa Federacije BiH koji su prikazani na poetku poglavlja 3., kao i strateki ciljevi koji se
odnose na financiranje multifunkcionalnog umarstva.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 3.3.1. Uspostava odgovarajueg sustava financiranja umsko-uzgojnih

radova
Osnovni je preduvjet odrivog gospodarenja umama uspostava odgovarajueg modela
financiranja umsko-uzgojnih radova. To podrazumijeva donoenje odgovarajuih zakonskih
rjeenja, izradu metodike utvrivanja pripadajuih naknada i osiguranje transparentnog
usmjeravanje sredstava prikupljenih na temelju tih naknada, uz uspostavu adekvatnog
nadzora nad troenjem tih sredstava.
Strateki cilj 3.3.2. Razvoj odgovarajuih mehanizama i instrumenata za prikupljanje

sredstava opekorisnih funkcija uma i praenje njihovog utroka
Potrebno je razviti i primjeniti odgovarajue instrumente i mehanizme koji e osigurati
uspjenu i transparentnu realizaciju prikupljanja, praenja i kontrole utroka sredstava
opekorisnih funkcija uma, kroz donoenje odgovarajuih zakonskih propisa, osiguranje
efikasnog metoda (ukljuujui i propisane jedinstvene obrasce) prikupljanja sredstava od
opekorisnih funkcija uma, uz transparentno troenje istih, putem donoenja i primjene
Pravilnika o njihovom utroku, koji bi ukljuivao jasne i mjerljive kriterije za njihovo
usmjeravanje.
50
Strateki cilj 3.3.3. Uspostava funkcionalnog sustava financiranja javne umarske
administracije
Potrebno je uspostaviti funkcionalno financiranje javne umarske administracije na nain da
se ova problematika definira Zakonom o umama, te da se uspostavi sustav vertikalne
koordinacije (precizno definiraju nadlenosti i odgovornost javne umarske administracije na
svim razinama). Postizanje koncenzusa u vezi s modelom organizacijske strukture javne
umarske administracije predstavlja kljuni preduvjet za uspostava funkcionalnog sustava
financiranja javne umarske administracije. Pri tome je potrebno imati u vidu da o izboru
modela financiranja multifunkcionalnog umarstva i njegove realizacije u praksi, ovisi ouvanje
trajnosti gospodarenja umskim resursima.
Strateki cilj 3.3.4. Koritenje dostupnih meunarodnih fondova u sektoru umarstva

U cilju stvaranja preduvjeta za koritenje dostupnih meunarodnih fondova u sektoru
umarstva (prvenstveno EU fondova), neophodno je prioritetno provesti odgovarajue
programe edukacije i osposobljavanja uposlenih u sektoru umarstva, u smislu ovladavanja
propisanim postupcima i procedurama za njihovo koritenje. Takoer je potrebno da sve
institucije u sektoru umarstva (javna umarska administracija, poduzea umarstva,
znanstveno-istraivake organizacije, strukovne umarske organizacije itd.) posvete posebnu
pozornost razvoju vlastitih kadrovskih kapaciteta za koritenje dostupnih meunarodnih
fondova.
3.4. SOCIJALNI ASPEKT GOSPODARENJA UMSKIM RESURSIMA
umski ekosustavi osiguravaju ljudskom drutvu mnogobrojne blagodati koje ovjek uiva
kroz materijalna dobra u obliku razliitih umskih proizvoda i koristi nematerijalne prirode. Te
se koristi ogledaju kroz pozitivan utjecaj na ljudsko zdravlje preko osiguranja istog zraka,
regulacije klimatskih faktora, osiguravajui mogunost rekreacije u cilju poboljanja psiho-
fizikog stanja ovjeka, zatite zemljita i naselja od razliitih elementarnih nepogoda, te
zadovoljenja kulturoloko-estetskih potreba. Vremenom su se potrebe drutva za umom
mijenjale, te su i aspekti gospodarenja umskim resursima poprimili karakter vremenski
promjenljive kategorije. Paralelno s porastom diverziteta interesa, poveao se i broj aktera
umarske politike s razliitim, nerijetko i suprotstavljenim zahtjevima. Openito uzevi, s
porastom vanosti i kompleksnosti ekolokih i sociolokih funkcija, demokratizacijom drutva i
pluralizacijom politikih sustava, uslonjavaju se i odnosi izmeu razliitih interesnih grupa i
vidova koritenja umskih resursa. Imajui u vidu raznovrsnost i pomjenjivost potrebe drutva
za doprinosima koje prua uma, potrebno je socijalnom aspektu gospodarenja umskim
resursima posvetiti dunu pozornost, kako bi iste bile ukljuene u smjernice razvoja umarske
politike. To podrazumijeva cjelovitu analizu trenutanog stanja i efekata gospodarenja
umskim resursima u smislu zadovoljenja potreba drutva za umom i osiguranja odrivog
koritenja umskih resursa, na nain da se zadovolje potrebe razliitih interesnih skupina
sada i u budunosti. Pri tome se ne smije zaboraviti da u demokratskom drutvu nijedna
odluka ne moe biti legitimna, ako se ne temelji na transparentnosti, slobodnom pristupu
informacijama, udjelu javnosti u donoenju odluka i postizanju koncenzusa meu svim
akterima umarske politike i interesnim grupama na koje se te odluke odnose. Na osnovi
provedenih analiza iz djelokruga rada, utvreno je sljedee:
ume i umska zemljita predstavljaju jedan od najvanijih prirodnih resursa u BiH.

umski drvni sortimenti predstavljaju najvaniji proizvod uma, pri emu se ostali
proizvodi i usluge veoma malo ili neorganizirano koriste. Pri tome, stihijsko i neplansko
51
koritenje ostalih proizvoda moe voditi devastaciji stanita pa ak i ugroavanju
opstanka pojedinih vrsta. Odrivo koritenje ume i svih njenih blagodeti kroz generacije,
mogue je samo ako aktivnosti gospodarenja ne ugroavaju prirodni potencijal umskih
resursa. Primjena koncepta multifunkcionalnog umarstva, koji osigurava uravnoteen
odnos potreba razliitih interesnih i korisnikih grupa u odnosu na mnogobrojne funkcije
ume, namee se kao jedino konzistentno, ali nedvojbeno i najkompleksnije rjeenje.
Iako je dijapazon proizvoda i usluga koje nudi uma vrlo irok, trenutani proizvodno-
poslovni portfolio poslovnih sustava umarstva u Federaciji BiH je vrlo skroman i
uglavnom se svodi na proizvodnju drveta. Promjene u zahtjevima drutva u odnosu na
umske resurse, neminovno nameu potrebu "ire" palete proizvoda i usluga koje bi
poduzea umarstva trebala ponuditi tritu i javnosti, a u cilju stvaranja novih radnih
mjesta (posebice u ruralnim podrujima), poveanja ukupnog prihoda i kreiranja dodatne
novostvorene vrijednosti u sektoru umarstva. Proirenje proizvodno-poslovnog portfolia
umarskih poduzea i intenzivnije koritenje nedrvnih umskih proizvoda i usluga, otvara
mogunost razvoja poduzetnitva, to bi rezultiralo uspostavom svojevrsnog modela
javno-privatnog partnerstva, na temelju kooperativnih odnosa izmeu javnih poduzea
umarstva i lokalnog stanovnitva.
Osiguravajui ugodniji ambijent u kojem ovjek moe razvijati nesluen dijapazon
djelatnosti i aktivnosti, uma predstavlja specifian ekoloko-socijalno-ekonomski
fenomen koji svojim postojanjem znatno doprinosi kvaliteti sveukupnog ivotnog
okruenja. Pri tome je paradoksalno da odreeni faktori okolia, ukljuujui prije svega
aktivnosti ovjeka, nerijetko negativno djeluju na umu, uz istovremeno pozitivno
djelovanje ume na okoli, od kojeg najvie profitira upravo ovjek. uma kao svojevrstan
"infrastrukturni objekt" za ivot ovjeka, ublaava temperaturne ekstreme, regulira vodni
reim, zaustavlja erozijske procese, skladiti ugljik iz atmosfere i smanjuje buku. Pri tome,
uma predstavlja idealan prostor za odmor i rekreaciju suvremenog ovjeka. Sve to
utjee da naselja koja su podignuta u blizini ovog "infrastrukturnog objekta" imaju veu
komparativnu prednost u odnosu na naselja i gradove u obeumljenim podrujima.
Naselja koja karakterizira blizina ume, odlikuju se boljim uvjetima ivljenja, to rezultira
boljim opim zdravstvenim stanjem graanstva. U tom smislu znatno su manja primarna
socijalno-zdravstvena izdvajanja, ali i ulaganja zajednice i pojedinaca u prevenciju i
sanaciju teta od elementarnih nepogoda, nego to je to sluaj s obeumljenim
podrujima. Zbog svega je navedenog, planskom podizanju, zatiti i njegovanju uma u
neposrednoj blizini naseljenih mjesta i gradova potrebno dati daleko veu vanost.
Brz rast i velika koncentracija populacije u urbanim sredinama uzrokuju da urbane ume i
zelene povrine dobivaju sve vaniju ulogu u poboljanju uvjeta ivljenja u gradovima.
Zbog sve veeg pritiska stanovnitva u gradskim i prigradskim podrujima, ume sve vie
dobivaju na vanosti u kontesktu irih drutveno-kulturolokih, ekonomskih i ekolokih
potreba. Kao i druge drave u okruenju i BiH je izloena sve izraenijim klimatskim
promjenama koje karakteriziraju duga suna razdoblja, nedostak padalina i pojava
umskih poara irokih razmjera. Intenzitet i estotnost ostalih prirodnih nepogoda
(zemljotresi, pjeane oluje, erozija tla i poplave) u izravnoj je vezi s postojanjem uma u
urbanim i peri-urbanim podrujima. Neophodno je usvojiti i implementirati strateke i
provedbene dokumente koji se odnose na urbane ume, posebice u sferi legislative,
financiranja i uinkovitih institucionalnih rjeenja, te poduzeti mjere na promicanju
urbanog i peri-urbanog umarstva.
Problematiku urbanog i periurbanog umarstva je mogue razmatrati i kroz prizmu
"agroforestri" pristupa, tj. podizanja intenzivnih nasada umskog drvea i poljoprivrednog
52
bilja. Na ovaj nain bi se mogla osigurati vea koliina drvne mase (posebice za energiju),
uz osiguranje drugih polivalentnih funkcija ume i proizvodnju hrane. FBiH raspolae
znaajnim povrinama naputenog poljoprivrednog zemljita i neobraslog umskog
zemljita, tako da bi primjena navedenog koncepta otvorila mogunosti za dodatno
zapoljavanje lokalnog stanovnitva i zaustavila migracijske procese na relaciji selo-grad.
Razliiti tipovi pejzaa i ukupno bogatstvo biolokog diverziteta, predstavljaju jedinstveno
prirodno nasljee BiH, koje treba biti prepoznato, izdvojeno i valorizirano kao podruje od
izuzetnog vanosti. Neophodno je osigurati da estetske vrijednosti ume i bioloki
diverzitet budu u punom kapacitetu dostupne svim oblicima znanstvenog istraivanja,
obrazovanja i odgoja, ime bi se adekvatno zadovoljio aspekt koritenja i zatite ume ili
dijelova ume kao prirodnoga "laboratorija", ali i inspiracije umjetnicima svih profila.
Ouvanje genetike raznolikosti je potrebno promatrati i u kontekstu izmijenjenih
ekolokih uvjeta na globalnom planu (izazvanih klimatskim promjena), kao potencijala za
adaptaciju pojedinih umskih vrsta.
"umarska pedagogija" naminjena djeci predkolskog i kolskog uzrasta, moe se
ostvariti kroz razliite vidove edukacije koje se mogu organizirati u umi, ime bi se
zadovoljio aspekt koritenja i zatite ume kao "otvorene uionice" u kojoj djeca raznog
uzrasta i razine obrazovanja stjeu dragocjena znanja o dinamici odnosa ovjek-uma.
U eri ope globalizacije namee se potreba da se uma promatra kao element sveukupne
svjetske kulturne i prirodne batine, te da se radi na podizanju svijesti o cjelovitom
razumjevanju unutarnjih veza izmeu ovjeka i njegovog materijalnog i nematerijalnog
nasljea. Sloenost interakcije odnosa ovjek-okolina i kultura-priroda, namee potrebu
prepoznavanja kulturolokih vrijednosti ume, njegovanja naslijea povezanog sa umom
kao dio nacionalnog, europskog i svjetskog identiteta i razvijanje inovativnih instrumenata
zatite kulturnih vrijednosti uma ili krajolika. Povijesni odnos ovjeka spram ume je
rezultirao posebnim odnosom, zatitom i potivanjem kulta starih stabala. irom Bosne i
Hercegovine se nalaze pojedina izrazito stara stabla, svjedoci burne povijesti, kojima
narod pridaje sveta, mistina i kultna znaenja. Ta stabla su svjedoci prohujalih vremena i
ona, na poseban nain, uvaju obilje korisnih podataka o naoj prolosti. Briga o starim
stablima je omoguila razvoj jedne posebne znanstvene oblasti poznate kao
dendrokronologija. Vano je sauvati to vie starih stabala od to vie vrsta, jer svaka od
vrsta "pamti" na poseban nain. Samo zajednikom analizom moemo dobiti
sveobuhvatnu sliku prolosti, klimatskih promjena razvoja ume i djelovanja ovjeka na
istu. Ova stabla predstavljaju i posebnu riznicu autohtonih gena, te na taj nain
predstavljaju posebnu vrijednost za budue aktivnosti na oplemenjivanju umskog drvea
i ouvanju autohtonog genofonda. Pored toga, ne treba zanemariti ni injenicu da ova
stabla mogu biti specifina turistika atrakcija.
Na temelju postojee bioloke raznolikosti (4 razliite klimatske i fitocenoloke zone, 250
endemskih vrsta bilja, brojne vrste flore i faune, 8 prauma, itd.), ekoturizam u BiH ima
dobru perspektivu, to se odnosi i na razvoj lovnog turizma, kao specifine grane turizma
vezane za umu.
U zemljama u razvoju je prisutna rastua svijest o potencijalom doprinosu i vanosti
investiranja u sektor umarstva u cilju sveukupnog privrednog i socijalnog razvoja, to
problematizira pitanja proirenja i diverzifikacije financijske osnove za odrivo
gospodarenje umama. Evidentan je razvoj novih oblika meunarodnog financiranja u
sektoru umarstva zemalja u razvoju, koji se prvenstveno odnose na financiranje trgovine
karbonom, proizvodnje umske biomase kao izvora energije, zatite biodiverziteta, itd.
Sektor umarstva je uvijek imao potekoa u natjeajima za ograniene resurse s
53
drugima hitnijim potrebama kao to je poljoprivreda i proizvodnja hrane kod
meunarodnih institucija. Jedan od razloga za naprijed navedeno je generalno
nepoznavanje problematike investicija u umarstvu. Evidentan je i nedostatak znanja
djelatnika u sektoru umarstva za identificiranje i pripremu projekata koji bi se mogli
kandidirati za financiranje od strane domaih i stranih financijskih institucija. Potrebno je
donositeljima odluka predoiti problematiku financiranja sektora umarstva u smislu
prepoznavanja doprinosa investicija u umarstvo, sveukupnom nacionalnom razvoju i
viestrukim koristima za nacionalnu ekonomiju i socijalni razvoj. U tom je smislu potrebno
kreirati adekvatan model dugoronog financiranja sektora umarstva, koji bi ukljuivao i
potporu Vlade u vidu subvencija.

programa Federacije BiH koji su prikazani na poetku poglavlja 3., kao i strateki ciljevi
usmjereni ka zadovoljenju razliitih potreba drutva za umom na osnovi izravnoga i
neizravnog doprinosa ume socijalnom aspektu gospodarenja umskim resursima.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 3.4.1. Donoenje Zakona o umama s unaprjeenjima vezanim za socijalni

aspekt gospodarenja umskim resursima
Realizacija postavljenog cilja podrazumijeva usvajanje adekvatnog zakonskog okvira,
prvenstveno donoenje Zakona o umama FBiH, s unaprjeenjima vezanim za socijalni
aspekt gospodarenja umskim resursima zasnovanim na znanstvenim dostignuima u ovoj
oblasti. Pored toga, unaprjeenje zakonskog okvira zahtijeva usuglaavanje Zakona o
umama s ostalom postojeom legislativom u FBiH koja tretira predmetnu oblast. Zakonska
regulativa treba biti zasnovana na unaprjeenjima proizalim kroz postupak usuglaavanja s
relevantnom EU legislativom.
Strateki cilj 3.4.2. Unaprjeenje proizvodno-poslovnog portfolia umarskih poduzea

prilagoenog promjenjivim zahtjevima drutva prema umi
Bitnu pretpostavku ispunjenja ovog cilja predstavlja ouvanje prava legitimnog gospodarenja
svim umskim resursima od strane poslovnih sustava umarstva. To se odnosi, kako na
zatiena, tako i na ostala umska podruja, bez obzira na namjenu ume, koju je mogue
postii primjenom suvremenih dostignua umarske znanosti i implementacijom koncepta
multifunkcionalnog umarstva kao elemenata prepoznatljivosti poslovanja. To je osnova za
izradu i realizaciju planova diverzifikacije, koja treba rezultirati proirenjem proizvodno-
poslovnog portfolia umarskih poduzea.
Strateki cilj 3.4.3. Promicanje i razvoj urbanog i peri-urbanog umarstva u cilju

poboljanja opih uvjeta ivljenja stanovnitva
Ostvarenje postavljenog cilja podrazumijeva uspostavu meusektorskog dijaloga i
participatornog pristupa u planiranju i realizaciji projektnih aktivnosti usmjerenih k
promoviranju i unaprjeenju urbanog i peri-urbanog umarstva.
Strateki cilj 3.4.4. Kreiranje odrivog modela financiranja socijalnog aspekta

gospodarenja umama
Realizacija postavljenog cilja zahtijeva uspostavu adekvatne strukture financiranja koju je
mogue postii promjenom u portfoliu proizvoda i usluga, promjenom u strukturi financijskih
izvora, koritenju poticajnih mjera od strane drugih pravnih lica, kao i poticajnih mjera EU,
54
usmjerenih na potporu ouvanju i unaprjeenju drutveno-korisnih funkcija uma i potporu
ruralnom razvoju. Navedeno takoer podrazumijeva uspostavu meunarodne suradnje i
ukljuivanje u razne forume koji se bave problemom zatienih podruja i zatitom
biodiverziteta, u cilju osiguranja adekvatne strukture financiranja u umarstvu od strane
meunarodnih financijskih institucija.
3.5. UMSKA PROMETNA INFRASTRUKTURA
Intenziviranjem koritenja uma, izgradnjom drvnoindustrijskih kapaciteta, razvojem

tehnologija u fazama privlaenja i prijevoza drveta, dolo je do izgradnje i razvoja umske
prometne infrastrukture. Vanost umske prometne infrastrukture za razvoj umarstva kao
privredne grane je velika i viestruka, jer omoguava primjenu suvremenih tehnika i
tehnologija u svim fazama rada, ime se postie itav niz prednosti, od humanizacije rada do
ekonomskih efekata. Dovoljno izgraena mrea umskih kamionskih puteva i ostale umske
prometne infrastrukture predstavlja bitan preduvjet za racionalno i dugorono odrivo
gospodarenje umama. Gradnja umske prometne infrastrukture zahtijeva angairanje vanih
financijskih sredstava u kratkom vremenskom razdoblju, a njihov povrat se rijetko moe
ostvariti kroz jednu ophodnjicu, pa se financiranje gradnje umske infrastrukture i danas
pojavljuje kao aktualan problem. Krajnji je cilj u otvaranju uma osiguranje (na znanstveno-
strunim osnovama) optimalne mree umske prometne infrastrukture, koja mora biti
ekonomski odriva, uz minimalne trokove tehnolokih procesa. Ta mrea mora biti i ekoloki
prihvatljiva, a tete na ekosustavu izazvane njenom izgradnjom i odravanjem trebaju biti
svedene na najmanju moguu mjeru. Takoer, mrea umskih kamionskih puteva i ostale
umske prometne infrastrukture mora biti i socijalno opravdana, odnosno mora sluiti razvoju
ruralnih podruja, s rijeenim imovinsko pravnim odnosima, podranim od lokalne zajednice.
Da bi se odgovorilo na niz pitanja u vezi sa umskom prometnom infarstrukturom u Federaciji
Bosne i Hercegovine (FBiH), detaljno je analizirana postojea otvorenost uma, utvreno
trenutano stanje PI, analiziran zakonski okvir u vezi PI i problematika vlasnikih odnosa.
Na osnovi provedenih analiza iz djelokruga rada utvreno je sljedee:
Trenutana otvorenost uma u FBiH je daleko ispod europskih standarda. Analize

pokazuju da su do sada uglavnom otvarane visoke ume i otvorenost istih se kree u
granici minimalno potrebne otvorenosti (15 m/ha). Otvorenost ostalih kategorija uma je
daleko ispod minimuma i predstavlja primarno ogranienje za provoenje bilo kakvih
ozbiljnih planskih mjera u gospodarenju umskim resursima. Iz navedenog proizilazi da
trenutana otvorenost nije zadovoljavajua i da je istu neophodno poveavati.
Do sada su umski kamionski putevi, uglavnom graeni na relativno povoljnijim terenima,
dok su za otvaranje novim putevima ostala tee pristupana podruja, to e u sluaju
gradnje na ovakvim terenima dovesti do znatno veih trokova. Pored navedenog,
prilikom planiranja i gradnje u budunosti e trebati posvetiti znatno veu pozornost
ouvanju okolia, u odnosu na dosadanju praksu, to bi takoer moglo dovesti do veih
trokova gradnje.
Veina postojeih umskih kamionskih puteva izgraena je prije 50 i vie godina,
projektirani su i graeni prema tehnikim normativima koja su zadovoljavali tadanje
standarde. Navedeni su putevi graeni s velikim brojem horizontalnih krivina minimalnih
radijusa, kao i kolnikom konstrukcijom ije dimenzije ne mogu podnijeti osovinska
optereenja suvremenih vozila koje se u dananje vrijeme kreu umskim kamionskim
putevima. Rekonstrukcija i modernizacija postojeih prometnica se namee kao
prioritetan zadatak.
55
umski kamionski putevi u FBIH su uglavnom graeni s jednom prometnom trakom, dok
je u razvijenim europskim zemljama tenja da se glavni KP projektiraju i grade s dvije
prometne trake, te e za modernizaciju postojeih glavnih KP u ovom smislu, biti
neophodno izdvojiti znatna financijska sredstva.
Relativno visok udio puteva s maksimalnim nagibima (preko 7%) oteava rjeavanje
problematike odvodnje povrinskih voda, usljed ega dolazi do spiranja kolnike
konstrukcije i poveanja trokova redovitog odravanja. Objekti koji su graeni na
umskim kamionskim putevima, prvenstveno mostovi, su u vrlo loem stanju. Provedene
analize ukazuju na udio velikog broja drvenih mostova koji zahtijevaju hitnu i potpunu
rekonstrukciju. Navedeni pokazatelji stanja jasno ukazuju da i postojea umska
prometna infrastruktura zahtijeva ozbiljnu intervenciju, za koju je potrebno izdvojiti znatna
financijska sredstva.
Gradnju traktorskih puteva kao sekundarne mree umskih puteva, ija se potreba za
izgradnjom u principu poveava kao posljedica nedovoljne otvorenosti mree glavnim
KP, u uvjetima gospodarenja umama koji preovladavaju u FBiH (planinski uvjeti
terena), karakteriziraju uglavnom zahtjevni zemljani zahvati, pri emu se isti vrlo esto
grade mimo svih tehniko-tehnolokih i ekolokih standarda i principa, s velikim uzdunim
nagibima i na slabo nosivim podlogama. Koritenje ovakvih traktorskih puteva u
neadekvatnim vremenskim uvjetima, te njihova nepravovremena sanacija, imaju ozbiljne
ekoloke posljedice, kroz razvoj bujinih tokova i naruavanje reima voda.
Zastupljenost je umskih iara u procesu prometa umskih drvnih sortimenata, u
umarskoj operativi FBiH, gotovo zanemariva. Iskustva drugih zemalja pokazuju da su
oteenja tla u sluajevima primjene iara, u odnosu na traktorske vlake, svedena na
minimum. Da bi se dala konana preporuka o efikasnosti koritenja iara, neophodno je
provesti terenska istraivanja za konkretne tipove iara, ime bi se utvrdili precizni uvjeti,
mogunost i efekti koritenja istih.
Opseg i kvaliteta projektiranja PI u umarskim poduzeima FBiH, je na dosta skromnoj
razini i podatci provedenih analiza ukazuju na injenicu da se u ovoj oblast i dalje zadrao
tradicionalan nain projektiranja. Neophodno je uvesti koritenje odgovarajuih
softverskih rjeenja namijenjenih za projektiranje PI, a to bi uz dodatnu edukaciju i
specijalizaciju strunog kadra, znatno unaprijedilo i povealo efikasnost u ovoj oblasti.
U projektiranju, gradnji i odravanju umske prometne infrastrukture u FBiH jo uvijek su
u primjeni Smjernice za projektiranje, gradnju i odravanje PI iz 1957. godine. Kako
elementi navedeni u postojeim Smjernicama ne zadovoljavaju trenutane potrebe,
neophodno je izraditi nove Upute i smjernice za planiranje, projektiranje, kategorizaciju,
gradnju i odravanje PI. One trebaju osigurati vrenje planiranja, projektiranja,
kategorizacije, gradnje i odravanja PI, sukladno vaeim zakonima svih oblasti koje
dotiu problematiku PI, kako bi tretirale aktualna tehniko-tehnoloka dostignua u
oblasti projektiranja i gradnje PI, kojom e se omoguiti siguran promet svim korisnicima
i maksimalna zatita i ouvanje uma u postupku projektiranja, gradnje i odravanja PI.
Provedene analize pokazuju da umsko-gospodarska drutva ne raspolau sa svim
potrebnim podatcima o postojeoj mrei PI, to ukazuje na potrebu za detaljnim
snimanjem postojee mree PI, s objektima, na temelju ega bi se moglo izvriti
planiranje gradnje i rekonstrukcije PI, s utvrenom dinamikom realizacije radova i
izradom neophodne liste prioritetnih poslova u ovoj oblasti.
Planiranje, projektiranje, gradnja i odravanje PI je problematika koja se regulira
umarskom legislativom, te usljed prestanka primjene Zakona o umama FBiH (2002),
trenutano ne postoji zakonski okvir na razini FBiH, koji ureuje pitanja vezana za PI.
56
Ostali sektorski zakoni (Zakon o vodama, Zakon o graenju, Zakon o cestama, Zakon o
prostornom planiranju i Zakon o rudarstvu), samo u nekim segmentima se dotiu oblasti
PI, te je potrebno, donoenjem Zakona o umama FBiH, uspostaviti odgovarajui
zakonski okvir za PI i, paralelno s donoenjem istog, izvriti harmonizaciju, odnosno
usklaivanje nadlenosti Zakona o umama i ostalih Zakona koji ureuju problematiku
PI.
Detaljnom analizom ranijeg zakonskog okvira u FBiH, kako Zakona o umama tako i
srodnih zakona koji dotiu oblast PI, uoena su nedovoljno precizna i nejasna rjeenja u
vezi s mnogim pitanjima bitnim za oblast PI. Zbog toga je potrebno, na znanstveno-
strunim osnovama i kroz sudioniki pristup svih interesnih grupa u postupku izrade
zakonske regulative, osigurati da pripadajua prava i obveze svake od interesnih grupa; a
na temelju vlasnikih odnosa, planiranja, projektiranja, izgradnje, odravanja, koritenja,
nadgledanja i financiranja umske prometne infrastrukture, u zakonu budu precizno i
jasno definirana te da se zakonom osiguraju mehanizmi provedbe istih.
Nepostojanje adekvatnog zakonskog okvira i nepreciznost prethodnih zakonskih rjeenja,
uzrokovali su neujednaen pristup u vezi s financiranjem PI, to je rezultiralo slabostima
u planiranju otvaranja uma u prethodnom razdoblju i nedovoljnom realizacijom u odnosu
na planirano. Potrebno je izraditi i osigurati dosljednu provedbu planova otvaranja uma u
okviru izrade umskogospodarskih osnova, kako bi se postigla optimalna otvorenost
uma mreom PI svakog umskogospodarskog podruja.
Projektiranje, izgradnja, rekonstrukcija i odravanje umske prometne infrastrukture
zahtijevaju znatna financijska sredstva koja se ulau u kratkom vremenskom razdoblju, a
efekti njihove gradnje se pokazuju dugi niz godina. umarska poduzea ne mogu u
kratkom razdoblju iz redovitog poslovanja, odvojiti dovoljna sredstva za investiranje u PI.
Neophodno je ukljuivanje svih razina drutveno-politike zajednice, kao i ostalih
interesnih grupa u ovu problematiku. Uvaavajui vanost i viefunkcionalne koristi PI,
kao i nemogunosti sektora umarstva da sam osigura neophodna financijska sredstva
kojima bi se otvorenost naih uma u dogledno vrijeme optimizirala, drutveno-politika
zajednica treba poduzeti aktivnosti kako bi se umarskim poduzeima osigurale povoljne
kreditne linije, osigurala proraunska potpora na svim razinama, i olakao pristup
raspoloivim domaim i meunarodnim financijskim izvorima.

programa Federacije BiH koji su prikazani na poetku poglavlja 3., kao i strateki ciljevi za
unaprjeenje postojeeg stanja, u smislu dostizanja zadovoljavajue razine otvorenosti
dravnih uma mreom umske prometne infrastrukture, a sve u cilju osiguranja kontinuirane
tehniko-tehnoloke potpore odrivom gospodarenju umskim resursima.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 3.5.1. Donoenje nove legislative iz oblasti umarstva s unaprjeenjima

vezanim za PI
Donoenjem Zakona o umama FBiH, uspostavio bi se odgovarajui zakonski okvir za PI i,
paralelno s donoenjem istog, izvrila harmonizacija, odnosno usklaivanje odredaba Zakona
o umama i ostalih Zakona koji ureuju problematiku PI. Zbog toga je u izradu novog
Zakona potrebno aktivno ukljuiti strunjake iz oblasti PI, kako bi se na znanstveno-strunim
osnovama i kroz sudioniki pristup svih interesnih grupa, uredila zakonska regulativa, koja e
osigurati pripadajua prava i obveze svake od interesnih skupina, a po osnovu vlasnikih
odnosa, planiranja, projektiranja, izgradnje, odravanja, koritenja, nadgledanja i financiranja
57
umske prometne infrastrukture. Ova e prava u zakonu biti precizno i jasno definirana, a
mehanizmi njihove provedbe zakonom osigurani.
Strateki cilj 3.5.2. Osiguranje adekvatnog i dugoronog financiranja PI

Prvi je korak u realizaciji ovoga cilja usvajanje Zakona o umama, koji bi sadravao rjeenja
za unaprjeenje financiranja umske prometne infrastrukture u FBiH, na nain da se precizno
definiraju obvezna izdvajanja koja u osnovi imaju karakter namjenskih sredstava za oblast
PI, kao i obveznici izdvajanja. Da bi zakonskim okvirom uspostavljeni mehanizmi za
financiranje PI, dali eljene rezultate, potrebno je uspostaviti sustav provoenja i kontrole
zakonskih odredbi u vezi s financiranjem PI i osigurati njegovo nesmetano funkcioniranje.
Strateki cilj 3.5.3. Dostizanje optimalne razine otvorenosti uma izradom i realizacijom
dugoronih planova otvaranja
Svako umskogospodarsko podruje karakteriziraju posebnosti, kako po vrsti i kvaliteti ume,
tako i po geolokoj i pedolokoj podlozi, klimatskim, hidrografskim i orografskim
karakteristikama terena. Pored toga, prisutne su i razlike u postojeem stanju i
karakteristikama PI, te u strojevima i ureajima koji se koriste u fazi transporta drveta. To
ukazuje na potrebu izrade dugoronih planova otvaranja uma u okviru planske
dokumentacije (ukljuujui i umskogospodarsku osnovu), kako bi se osiguralo da su
navedeni planovi usklaeni s planovima gospodarenja umama i financijski opravdani pa bi
se tako, kroz dosljednu realizaciju dugoronih planova otvaranja uma na terenu postigla
optimalna otvorenost uma u Federaciji BiH.
58
TEMATSKA CJELINA 4. ODNOSI UMARSTVA I DRVNO-PRERAIVAKE INDUSTRIJE
PRINCIPI:
Tehnologije u umarstvu su usklaene s tehniko-tehnolokim uvjetima rada, uz

potivanje ekonomskih, ekolokih i socijalnih parametara
Humanizacija rada u iskoritavanju uma
Upotreba ekoloki prihvatljivih goriva i maziva u iskoritavanju uma
Primjena jedinstvenih standarda za umske drvne sortimente i proizvode umarstva
Optimalno koritenje potencijala uma i umskog zemljita za proizvodnju umske

biomase
Razvoj i konkurentnost sektora umarstva i drvno-preraivake industrije se temelji

na iskustvima dobre prakse, rezultatima znanstveno-istraivakog i strunog rada
Institucionalna usklaenost i povezanost kao osnova odrivog razvoja umarstva i

drvno-preraivake industrije
Prepoznavanje i unaprjeenje uloge i vanosti sektora umarstva i drvno-

preraivake industrije za odrivi razvoj nacionalne ekonomije
Transparentnost trita i racionalno koritenje drvnih proizvoda
4.1.TEHNOLOGIJA U UMARSTVU, STANDARDI UMSKIH DRVNIH SORTIMENATA I

UMSKA BIOMASA
Znanstvena dostignua u svim sferama razvoja ljudskog drutva rezultirala su dinaminim

promjenama tehnologija rada i u umarstvu, to se, prije svega, ogleda u uvoenju novih
sredstava rada. S druge strane, neplansko uvoenje mehanizacije u umarstvu imalo je
znatne negativne posljedice na umske ekosustave, ali i na zdravlje i radnu sposobnost
radnika u umarstvu. Od umarskih se strunjaka oekuje primjena tehnologij koje e, uz
minimalne trokove, osigurati to kvalitetniji asortiman proizvoda umarstva, uz ekoloki i
socijalno prihvatljive tehnoloke procese i sredstva rada. Zbog teine umskih radova kao i
znatnog optereenja radnika u umarstvu, veoma su vane i ergonomske karakteristike
strojeva. Optimalno je koritenje drvne mase kod radova u umarstvu jedan od vanijih
elemenata za uspjeno poslovanje poduzea umarstva i drvne industrije. Usprkos tome to
europsko trite proizvoda od drveta zahtijeva primjenu europskih standarda za pilanske
trupce, oblo drvo i proizvodi umarstva, klasiranje i razvrstavanje umskih drvnih sortimenata,
jo se uvijek vri po nadienim i u praksi neprimjenjivim standardima. U cilju spreavanja
globalnih klimatskih promjena, biomasa postaje sve vaniji ekoloki prihvatljiv i obnovljiv izvor
energije. U tom su kontekstu posebno vane ume i umska zemljita, te njihov potencijal za
proizvodnju biomase. Pri tome je neophodno uspostaviti ravnoteu izmeu imperativa
ouvanja stabilnosti umskih ekosustava i ekonomske opravdanosti proizvodnje energije na
temelju biomase. Na temelju analize stvarnih mogunosti, a imajui u vidu najbolja
meunarodna iskustva i naela odrivog razvoja, predloene su aktivnosti za uvoenje
59
suvremenih tehnologija i sredstava rada u umarstvu, te utvrene mogunosti njihove
standardizacije uz zadovoljavanje ekonomskih, ekolokih i socijalnih parametara. Sukladno
predloenim rjeenjima za tehnologije i sredstva rada, analizirane su i adekvatne i prihvatljive
ergonomske mjere u okviru domaeg zakonodavstva i direktiva EU. Pored toga, predloene
su modifikacije postojeih i usvajanje novih standarda za klasifikaciju umskih drvnih
sortimenata i proizvoda od drveta u skladu sa standardima koji se koriste u zamljama EU, te
analizirani potencijali uma i umskih zemljita u Federaciji BiH za proizvodnju umske
biomase kao izvora energije, s ocjenom okolinih i socijalnih efekata. Na osnovi provedenih
analiza iz djelokruga rada, uoene su sljedee specifinosti koje se odnose na predmetnu
problematiku:
Tehnoloki je proces iskoritavanja uma u Federaciji BiH samo djelimono mehaniziran i

u najveoj mjeri se temelji na uporabi klasinih tehnologija rada s velikim udjelom
manualne radne snage. Zbog toga su mogunosti za unaprjeenje produktivnosti,
ekonominosti i humanizacije rada znatno ograniene.
Postojea sredstva rada su uglavnom tehniki i tehnoloki zastarjela. Uvoenje novih
tehnologija i sredstava rada u iskoritavanju uma, na temelju provedene kategorizacije i
tehnoloke klasifikacije terena, predstavlja neminovnost, pri emu je neophodno uzeti u
obzir sve tehniko-tehnoloke, ekonomske, ergonomske, ekoloke i energetske
parametre.
Pokazatelji koji se odnose na mjere za unapreenja uvjeta rada u okviru tehnologija
iskoritavanja uma u FBiH, ukazuju da u veini poduzea umarstva postoje organizirane
slube koje se bave zatitom na radu. Postojei pravilnici zatite na radu u velikoj mjeri
osiguravaju instrumente pravilne zatitu na radu. Kad su u pitanju privatna poduzea
(izvoai radova) problematika zatite na radu, posebno praktino provoenje mjera zatite,
nije na zadovoljavajuoj razini.
Koritenje biorazgradljivih goriva i maziva u umarstvu FBiH kod svih sredstava rada u
iskoritavanju uma je zanemarivo. Cijena, nedovoljno poznavanje mogunosti primjene,
te tehnika ogranienja postojeih sredstava rada, predstavljaju glavna ogranienja u
koritenju ekoloki prihvatljivih goriva i maziva.
Standardi za pilanske trupce, oblo drvo i proizvode umarstva koji su do sada bili u
primjeni u FBiH (JUS), konceptualno i u biti se razlikuju od standarda koji se primjenjuju u
EU. Na osnovi izvrene analize zakljueno je da su Europski standardi (EN), u poreenju s
JUS-om, bolje prilagoeni uvjetima trinog privreivanja, kao i tehniko-tehnolokim
mogunostima i nainima prerade i upotrebe drveta, te da ih treba primjeniti u Federaciji BiH.
Vano mjesto u strukturi umske biomase u FBiH predstavlja ogrijevno drvo i ostatci iza
redovitih sjea, od kojih velike koliine ostaju neiskoritene u umi kod panja. Znatan
potencijal za proizvodnju umske biomase predstavljaju uzgojni zahvati u izdanakim
umama, te poumljavanje ibljaka i goleti sposobnih za poumljavanje. To moe
predstavljati dobru osnovu za koritenja energije iz biomase za potrebe lokalnih zajednica,
upoljavanja ruralnog stnovnitva i otvaranja novih radnih mjesta. Kod ocjene rentabilnosti
koritenja energije iz biomase, treba uzeti u obzir da se radi velikim poetnim investicijama i
relativno sporom povratu uloenog, te je za ekonomsku opravdanost koritenja biomase kao
izvora energije, potrebno dizajnirati set specifinih ekonomskih instrumenata umarske
politike (subvencije, krediti itd.)

60
odnose na problematiku uvoenje suvremenih tehnologija i sredstava rada u umarstvu, te
mogunost njihove standardizacije, sukladno uvjetima rada u Federaciji BiH.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 4.1.1. Modernizacija i standardizacija tehnologija i sredstava rada u

umarstvu, sukladno uvjetima rada uz zadovoljenje ekonomskih, ekolokih i socijalnih
parametara.
Na osnovi analize postojeeg stanja u iskoritavanju uma u Federaciji BiH, te iskustava i
praktinih rijeenja u Europi i svijetu, tehnoloka klasifikacija uma predstavlja preduvjet za
uvoenje suvremenih tehnologija i sredstava rada u umarstvu. Na temelju te klasifikacije,
potrebno je izvriti modernizaciju tehnologija i sredstava rada u iskoritavanju uma, vodei
rauna o ergonomskim parametrima, uz koritenje biorazgradivih goriva i maziva. U cilju
poboljanja uvjeta rada u umarstvu, neophodno je stvoriti zakonske preduvjete za uspostavu
efikasne i funkcionalne slube zatite na radu u svim privrednim subjektima koji rade na
iskoritavanju uma.
Strateki cilj 4.1.2. Usvajanje standarda umskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta,
sukladno EU standardima
Potrebno je, na razini Federacije BiH, usvojiti BAS EN standarde za umske drvne sortimente i
rezano drvo. Za dosljednu primjenu ovih standarda u praksi, potrebno je izvriti struno
osposobljavanje i edukaciju strunog osoblja te utvrditi cijenovne razrede sortimenata
namjenjenih za pilansku preradu.
Strateki cilj 4.1.3. Poveanje i promocija koritenje potencijala uma i umskog zemljita
za proizvodnju umske biomase kao izvora energije
U cilju ouvanja i unaprjeenja stabilnosti umskih ekosustava, smanjenja ovisnosti o fosilnim
gorivima kao izvorima energije i razvoja ruralnih podruja, potrebno je optimizirati koritenje
raspoloive biomase iz umskih ekosustava za potrebu proizvodnje energije. U tom smislu,
potrebno je poveati udio umske biomase u energetskom sektoru Federacije BiH i vriti
promociju koritenja umske biomase.
4.2. UMARSTVO I DRVNO-PRERAIVAKA INDUSTRIJA
umarstvo i drvno-preraivaka industrija su jedan od najvanijih segmenata privrede Bosne i

Hercegovine. Bazirajui svoj razvoj uglavnom na koritenju domaih prirodnih resursa, ova
dva sektora su tradicionalno izvozno orijentirani. Pored toga, domaa sirovina na kojoj se
temelji drvno-preraivaka industrija, rasporeena je na itavom prostoru BiH drave, pa,
pored ekonomskog, ima i veliki lokalni/regionalni socijalni znaaj (mogunost zapoljavanja i
zadravanje stanovnitva u ruralnim planinskim podrujima). Drvno-preraivaka industrija
ima viegodinju tradiciju i najstarija je industrijska grana u BiH. Jedna je od rijetkih privrednih
grana koja konstantno biljei visok suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. U razdoblju do 1992.
godine, drvno-preraivaka industrija je sudjelovala s 10% u bruto nacionalnom dohotku (oko
3 milijarde US $), a s 11% u izvozu BiH. Kapacitete drvno-preraivake industrije inilo je 220
razliitih srednjih i velikih firmi, organiziranih u okviru velikih poslovnih sustava. U cilju
stvaranja pretpostavki za dugoroan i odriv razvoj ove grane privrede, s posebnim osvrtom
na pitanja od zajednikog interesa za sektor umarstva i drvno-preraivaku industriju,
analiziran je institucionalni poloaj umarstva i drvno-preraivake industrije, kao i njihovi
meusobni odnosi, te na osnovu toga definirane zajednike smjernice za budui industrijski
61
razvoj. Pored toga, predloeni su principi i kriteriji za unaprjeenje odnosa izmeu sektora
umarstva i drvno-preraivake industrije u FBiH, kao i mjere za poveanje i/ili unaprjeenje
konkurentnosti oba sektora na lokalnom i meunarodnom tritu. Na osnovi provedenih
analiza iz djelokruga rada utvreno je sljedee:
Institucionalna povezanost sektora umarstva i drvno-preraivake industrije je slaba i

praktino egzistira jedino kroz rad Vlade FBiH, odnosno vlada pojedinih upanija.
Konstatirano je da je ovakav vid povezanosti nedovoljan za efikasnu koordinaciju ova dva
sektora. S tim u vezi potrebno je da umarstvo i drvno-preraivaka industrija na
entitetskoj i upanijskoj razini, budu objedinjeni u okviru jednog ministarstva. Alternativa
ovom prijedlogu je formiranje meuresorne grupe s glavnim zadatakom stratekog
razvoja ova dva sektora, njihove koordinacije i kreiranje prijedloga za rjeavanje
zajednikih meusektorskih problema.
Analizom nastavnih planova i programa umarskog i Mainskog (odsjek: Tehnologija
drveta) fakulteta u Sarajevu, utvreno je da, praktino i nema dodirnih toaka izmeu
gore spomenutih znanstveno obrazovnih institucija i rijetki su primjeri zajednikog rada
eksperata ovih fakulteta na odgovarajuim projektima, studijama i ekspertizama.
Identificiran je sloen i nefunkcionalan sustav rada privrednih komora i razliitih
strukovnih udruenja i klastera. Veliki broj privrednih komora u FBiH (11), razliiti naini
njihovog financiranja i nedostatak kvalificiranog strunog osoblja, rezultira velikom
raznolikou u obliku i kvaliteti usluga koje one pruaju privrednim subjektima. Dodatni
problem je nepostojanje adekvatne koordinacije pojedinih komora i njihovog zajednikog
rada na slinim ili istim programima.
U razdoblju, poslije 1995. godine su provedene mnogobrojne aktivnosti i realizirani brojni
projekti od strane razliitih udruenja i domaih i stranih institucija. Ipak, studije koje su
provedene u okviru GTZ, CCA, FIPA, NERDA i CREDO su najire sagledale stanje u
sektoru drvne industrije u Federaciji BiH i dale strateki doprinos njegovom razvoju.
Izvrena je pojedinana analiza svih predmetnih studija i na osnovi istih identificirani
zajedniki problemi i date preporuke za unaprjeenje stanja.
Prema strukturi ulaganja, evidentno je da su ista bila usmjerena uglavnom na finalnu
proizvodnju u sektoru drvno-preraivake industrije. Evidentni su primjeri pozitivnih
efekata stranih ulaganja, kroz zajednike aktivnosti na pokretanju proizvodnje i osiguranju
sirovine, uz suradnju s lokalnom zajednicom i drugim razinama vlasti. Postoje i primjeri
nekvalitetne implementacije stranih investicija, uzrokovane loim upravljanjem
poduzeima, koje su rezultirale neuspjelim investicijama.
Trenutano su instalirani drvno-preraivaki kapaciteti dvostruko vei u odnosu na
raspoloive koliine pilanskih drvnih sortimenata s podruja FBIH.
U radu drvno-preraivakih kapaciteta je primjetna neusklaenost s EU normativima.
Odredbe Zakona o inspekcijskim poslovima i Pravilnika o minimalnim tehniko-
tehnolokim uvjetima rada pilana, se ne primjenjuju dosljedno.
Ne postoje adekvatna tehnoloka rjeenja za preradu trupaca vanstandardnih dimenzija i
niih kvalitetnih klasa.
Evidentno je odsustvo jedinstvenih principa i kriterija za distribuciju drvnih sortimenata
preraivakim kapacitetima sukladno ekonomskim i sociolokim realitetima i jedinstvenih
kriterija za formiranje minimalnih cijena na cijelom podruju FBiH.
Razina realizacije raspoloivog opsega sjea u podginutim umskim kulturama i
plantaama, prvenstveno etinarskih vrsta, je veoma nizak.
62
Iako se radi o poslovnim sustavima koji ine povezan lanac u stvaranju dodane
vrijednosti, ne postoji koordiniran strateki sektorski i meusektorski pristup za razvoj
umarstva i drvno-preraivake industrije.
Na osnovi provedene SWOT analize utvrena je potreba promjena u poduzeima drvno-
preraivake industrije, s ciljem lakeg prilagoavanja i konkurentnosti na tritu.
Analiza trenutanog stanja primjene standarda u sektorima umarstva i drvno-
preraivake industrije pokazuje nedovoljan postotak certificiranih uma (FSC) u odnosu
na realne potrebe. Pored toga, kod veine drvno-preraivakih poduzea nije uveden
nadzorni lanac (CoC) kao ni ISO standardi, nedovoljno je razvijena svijest o vanosti istih
i kadrovi nisu obueni da prepoznaju vanost i potrebu uvoenja i primjene gore
navedenih standarda. Prethodno navedeno ima za posljedicu smanjenje mogueg izvoza
proizvoda od drveta i nekonkuretnost na tritu EU.
SWOT analizom postojeih meunarodnih i lokalnih tehnologija i iskustava za praenje
nadzornog lanca, utvreno je da nema alternative uvoenju jedinstvenog nadzornog
lanca na razini cijele FBiH i njegovoj univerzalnoj primjeni u sektorima umarstva i drvno-
preraivake industrije. Najbolji su izbor za primjenu CoC u umarskom i
drvnopreraivakom sektoru konvencionalne plastine ili papirne oznake s bar kodom.

odnose na problematiku koordiniranog razvoja sektora umarstva i drvno-preraivake
industrije u FBiH, zasnovanog na naelima odrivog razvoja oba sektora.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 4.2.1. Institucionalno povezivanje sektora umarstva i drvno-preraivake

industrije
Realizacija ovog cilja podrazumijeva definiranje institucionalne povezanosti i reguliranje
meusobnih odnosa umarstva i drvno-preraivake industrije, ukljuujui i znanstveno-
istraivake i nastavne institucije, privredne komore, udruenja i klastere, sve u cilju
institucionalno koordiniranog i meusektorskog pristupa razvoju ova dva sektora. U tom
smislu, potrebno je osigurati kontinuirano jaanje institucionalnih kapaciteta za povezivanje
sektora umarstva i drvno-preraivake industrije, unapreenje rada znanstveno-istraivakih
institucija i njihovo institucionalno povezivanje, te funkcionalniji i efikasniji rad privrednih
komora i udruenja.
Strateki cilj 4.2.2. Unaprjeenje konkurentnosti sektora umarstva i drvno-preraivake

industrije
Analiza konkurentskih sposobnosti sektora umarstva i drvno-preraivake industrije,
identificirala je veliki broj faktora koji usporavaju i ograniavaju razvoj ove dvije industrijske
grane. Definiranje stratekih proizvoda i promocija izvoza, poveanje udjela stranih investicija,
standardizacija i certificiranje procesa u umarstvu i drvno-preraivakoj industriji, edukacija i
prekvalifikacija radnika u sektoru umarstva i drvne industrije su pretpostavke unapreenja
konkurentnosti sektora umarstva i drvno-preraivake industrije.
63
Strateki cilj 4.2.3. Unaprjeenje odnosa izmeu poduzea umarstva i drvno-
preraivake industrije
Za implementaciju ovog stratekog cilja potrebno je usuglasiti raspoloivi opseg proizvodnje
umskih drvnih sortimenata s kapacitetima prerade drveta, te definirati transparentne
procedure prodaje drvnih sortimenata ukljuujui i dugorone ugovore za snabdijevanje
sirovinom.
64
TEMATSKA CJELINA 5. NEDRVNI UMSKI PROIZVODI I USLUGE
PRINCIPI:
Rekreacija i turizam u umarstvu su dio integralnog sustava gospodarenja umama
Sektor umarstva ima kljunu ulogu u procesu planiranja i implementacije aktivnosti

na razvoju turizma i rekreacije u umarstvu
Rekreacija i turizam u umarstvu se baziraju na potivanju meunarodno prihvaenih

standarda i dobrih praks na regionalnoj i lokalnoj razini, uz maksimiziranje koristi i
minimiziranje negativnih utjecaja tih aktivnosti na umu i umsko zemljite
U promociji turizma i rekreacije u umarstvu se koristi marketinki pristup
U razvoju lovstva se primjenjuje transparentan, strateki i integralni pristup
U oblasti lovstva se dosljedno potuju profesionalne i etike norme
Standardizacija, koordinacija i povezanost svih subjekata u kreiranju baza podataka u

oblasti lovstva
Cjeloivotno obrazovanje u oblasti lovstva
Integralni sustav upravljanja i koritenja ostalih umskih proizvoda predstavlja

osnovu za zatitu i unaprjeenje sveukupnih umskih resursa
Ostali umski proizvodi se koriste na drutveno odgovoran, okolino prihvatljiv i

ekonomski opravdan nain
Uzajamno potivanje i jasno definirani odnosi izmeu aktera u lancu koritenja,

predstavljaju osnovu za odrivi razvoj oblasti ostalih umskih proizvoda
Svatko ima pravo koritenja ostalih umskih proizvoda, sukladno pravnom i

regulatornom okviru
5.1. ULOGA UMSKIH RESURSA U TURIZMU I REKREACIJI
U svijetu se generalno biljei stalni porast potranje za ekoturizmom i rekreacijom u prirodi.

Iskustva posjetitelja u pogledu rekreacije u prirodi, a samim tim i broj turistikih posjeta, ovise
o pejsanim vrijednostima koje najee podrazumijevaju dobro ouvana/upravljana umska
podruja. U Federaciji BiH je teko zamisliti bilo koju rekreativnu aktivnost, odmor u prirodi ili
turizam temeljen na prirodnim vrijednostima, da to ne podrazumijeva prisutnost barem dijela
podruja koje se nalazi pod umskom vegetacijom. Kada je u pitanju turizam i rekreacija, u
prvom planu su zatieni dijelovi prirode ili zatiena podruja, koja se pored zatite prirodnih
vrijednosti i biodiverziteta, izdvajaju i u svrhu rekreacije stanovnitva i razvoja turizma.
Zatiena podruja imaju vanu ulogu u razvoju turizma, zasnovanog na prirodnim
vrijednostima, kako u pogledu posebnog drutvenog interesa, tako i u pogledu prihodovnih
mogunosti od turizma za upravitelje takvih podruja, ali i za lokalno stanovnitvo. Pored ovih
65
formalno zatienih podruja, turisti i rekreativci iskazuju sve vie zanimanja i za umska
podruja koja ne spadaju pod poseban reim zatite prirode. Rekreativna funkcija umskih
podruja koja nemaju poseban status u pogledu formalne zatite dolaze do izraaja zbog sve
vee zasienosti ljudi klasinim posjetima zatienim podrujima. Upravitelji takvih podruja
(javna poduzea umarstva ili vlasnici/upravitelji privatnih uma) se suoavaju s izazovom
usklaivanja tradicionalnih djelatnosti (eksploatacija uma) s ostalim vidovima koritenja
umskih resursa. Evidentna je tendencija porasta koritenja uma za turizam i rekreaciju,
kako u razvijenim, tako i u dravama u tranziciji. U cilju pravovremenog iznalaenja rjeenja
za izazove multifunkcionalnog koritenje umskih resursa, s razliitim, a ponekad i oprenim
namjenama, potrebno je raditi na razvoju naprednijih modela upravljanja. Radi zadovoljavanja
razliitih potreba drutva u odnosu na umske resurse, posebno je vaan koncept
multifunkcionalnog umarstva kao modernog pristupa upravljanju umskim resursima koji
treba odgovoriti na naprijed navedene potrebe. Na osnovi analize usklaenosti stratekih
dokumenata, domae legislative iz sektora umarstva i zatite prirode, te GAP/SWOT analize
sektora umarstva u dijelu koji se odnose na koritenje umskih resursa za potrebe turizma i
rekreacije, te analize dosada provedenih istraivanja potreba drutva za rekreacijom u
umskim podrujima, predloena je metodika za identificiranje i vrednovanje turistikih
potencijala umskih ekosustava, ukljuujui i program promocije i poticaja brendova za razvoj
specifinih turistikih proizvoda i usluga, s elementima neophodne umske rekreacijske
infrastrukture. Na osnovi provedenih analiza iz djelokruga rada, utvreno je sljedee:
Strateki dokumenti za razvoj turizma i rekreacije nisu u suprotnosti s odredbama

umarske i okoline legislative, osim to nisu navedene preporuke u pogledu koritenja
umskih resursa koje bi mogle biti u koliziji s ovom legislativom. Pozitivni zakonski propisi u
Federaciji BiH ne sadre posebna ogranienja i smjernice koje reguliraju tematiku
rekreacije i turizma u umama, osim u odreenoj mjeri u zatienim podrujima koja
ukljuuju i umske ekosustave.
Postojea se ogranienja za razvoj turizma i umske rekreacije kao ekonomskih djelatnosti
u najveoj mjeri odnose na ope probleme privrednog sektora u FBiH (sloenost
administrativne strukture i procedura, nedostatak afirmativnih mjera za razvoj privatnog
sektora i sl.)
Nedovoljna je istraenost potencijala, mogunosti i potreba za rekreacijom i turizmom koje
nudi uma.
Ne postoje planski mehanizmi za jaanje koritenja umskih resursa za turizam i
rekreaciju.
umarski strunjaci ne posjeduju dovoljno znanja i vjetina iz oblasti turizma i umske
rekreacije. umarski i ostali strunjaci koji su ukljueni u planiranje i upravljanje umskim
podrujima u svrhu rekreacije i turizma moraju imati odgovarajue obrazovanje i
razumijevanje navedene materije, kako bi bili u stanju ponuditi adekvatna i odriva
rjeenja.
Predstavnici umarskih poduzea i lokalnog stanovnitva nemaju dovoljno znanja i svijesti
o koristima koje se mogu ostvarivati od turizma i rekreacije u umama.
Slabo je razvijena komunikacija i meusobna povezanost lokaliteta zanimljivih za umski
turizam i rekreaciju.
Postojea infrastruktura za turizam i umsku rekreaciju je nerazvijena i zaputena.
Tematika rekreacije i turizma je nedovoljno tretirana u stratekim i planskim umarskim
dokumentima.
66
Zakonom propisana metodika izrade umskoprivrednih osnova, orijentirana je prvenstveno
na eksploataciju drvne mase, i kao takva ne obuhvaa aspekt planiranja umske
rekreacije.
U procesu planiranja i izrade planova gospodarenja umskim resursima, jo uvijek je
izraen princip dominacije tehnikog autoriteta, pri emu se multifunkcionalnom
gospodarenju umskim resursima (iji je umska rekreacija neodvojivi dio) ne pridaje
dovoljno pozornosti. Poslovni sustavi umarstva ne poduzimaju dovoljno napora da
zadovolje sve izraenije socioloke zahtjeve posjetitelja prema umi kao to su rekreacija,
turizam i aktivni odmor.

pitanja vezana za ulogu uma u turizmu i rekreaciji u kontekstu potpore odrivom
gospodarenju umama.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 5.1.1. Upoznati sve relevantne interesne skupine s potencijalima,

mogunostima i potrebama za koritenje umskih resursa u svrhu rekreacije i turizma,
na podruju FBiH
Radi poboljanja trenutanog statusa funkcije rekreacije i turizma u umama, potrebno je
identificirati karakteristike/atribute koji mogu initi odreene lokacije atraktivnim u pogledu
navedene funkcije (pejzane i biodiverzitetne vrijednosti, postojanje turistike i rekreativne
infrastrukture, dostupnost/udaljenost rekreativnih lokacija itd.). Zatim je potrebno vrednovati
pojedine atribute i odrediti njihove prioritete uspostavljanja i eksploatacije. Inventarizaciju i
prepoznavanje vanosti potencijala umske rekreacije, treba prepustiti poslovnim sustavima
umarstva, to podrazumijeva promjenu dosadanjeg pristupa, pri donoenju odluka o
ukljuenju rekreativnih funkcija ume u proces planiranja i upravljanja umskim resursima.
Popis takvih lokacija na podruju FBiH je, uz aktivno sudjelovanje poslovnih sustava
umarstva, potrebno pripremiti u suradnji sa svim relevantnim interesnim skupinama, kako bi
se osigurala sveobuhvatnost i transparentnost, u vezi s razliitim interesima prema umskim
resursima, ukljuujui i zahtjeve za rekreaciju u umi i ekoturizam.
Strateki cilj 5.1.2. Planiranje i upravljanje umskim resursima u FBiH, u svrhu

rekreacije i turizma, na temelju najboljih saznanja i praksi
Trenutano stanje ukazuje da se, u planiranju gospodarenja umskim resursima u FBiH,
umskoj rekreaciji ne posveuje dovoljna pozornost. Dravne ume primarno imaju ulogu
odrivog zadovoljavanja mnogostrukih potreba drutva, i s tim u vezi ciljevi gospodarenja
trebaju biti usuglaeni sa sve naglaenijim zahtjevima za ekoturizmom i rekreacijom u umi.
Formalno obrazovanje umarskih strunjaka, a samim tim i provoenje aktivnosti
gospodarenja u smislu rekreacije u umi, nisu na zadovoljavajuoj razini. U tom smislu,
umarski i ostali strunjaci koji su ukljueni u planiranje i upravljanje umskim podrujima u
svrhu rekreacije i turizma, trebaju biti adekvatno obrazovani kako bi mogli ponuditi adekvatna
i odriva rjeenja. To podrazumijeva multifunkcionalan pristup u koritenju umskih resursa i
potrebna znanja i vjetine iz: ekonomije, marketinga, turizma, ekologije, umarstva,
upravljanja ljudskim resursima, upravljanja zatienim podrujima i sl.
67
Strateki cilj 5.1.3. Stvoriti uvjete za zaradu lokalnog stanovnitva od rekreacije i turizma
u umama
Rekreacija u umama moe donijeti znatnu ekonomsku korist lokalnoj ekonomiji, ukljuujui i
otvaranje novih radnih mjesta. Pri tome je potrebno unaprijediti vjetine i znanja lokalnog
stanovnitva o koristima i mogunostima koje proizlaze iz koritenja umskih resursa, u svrhu
rekreacije i turizma. Kvaliteta postojee infrastrukture je jako bitna za umsku rekreaciju i
turizam i isti se ocjenjuje na temelju prihvatljivog i originalnog dizajna, redovitog renoviranja,
odravanja, provjeravanja sigurnosti i adaptacije.
Strateki cilj 5.1.4. Kontinuirano upoznavanje javnosti s mogunostima, te planiranim i

provedenim aktivnostima na razvoju i promociji umske rekreacije i turizma
Potrebno je iznai modele upravljanja umskim resursima koji e osigurati unapreenje
svijesti javnosti o vanosti uma i transparentnost u procesu planiranja i donoenja odluka.
umarska poduzea trebaju unaprijediti komunikaciju s posjetiteljima i poduzeti marketinke
aktivnosti, s ciljem bolje medijske pokrivenosti (odnosi s javnou) i promjene svijesti i
stavova graana u odnosu na umu, umarstvo i umarsku struku (suradnja s medijima,
zajednike akcije s graanima, kolama, ekolokim nevladinim organizacijama i sl.).
Strateki cilj 5.1.5. Minimiziranje potencijalnih teta i negativnih utjecaja na umske

resurse, s naglaskom na vrijednosti biodiverziteta, uzrokovane aktivnostima rekreacije
i turizma
Racionalno i sustavno upravljanje umskim podrujima u svrhu rekreacije i turizma, zahtijeva
poduzimanje preventivnih mjere kako bi se reducirali negativni utjecaji na umske resurse,
posebno u zatienim podrujima. U tom kontekstu potrebno je dosljedno potivati Zakon o
zatiti prirode FBiH, u dijelu koji se odnosi na: odreivanje uvjeta i naina obnove, zatite i
odrivog razvoja pejzaa, prirodnih podruja, biljaka, ivotinja i njihovih stanita, minerala i
fosila te drugih komponenti prirode, nadlenosti tijela koje vre poslove zatite prirode, ope i
posebne mjere za zatitu prirode, informacijski sustav, financiranje zatite prirode, nadzor itd.
Da bi se smanjili negativni utjecaji, te ouvale bioloke i ekoloke funkcije prostora, postoje
razvijeni mehanizmi i alati koji se koriste u svijetu i regiji, i iste je potrebno uzeti u obzir pri
planiranju i implementaciji projekata i aktivnosti turizma i rekreacije u prirodi. To su, prije
svega procjene utjecaja na okoli, ranjivost prostora i granice prihvatljivih promjena.
Strateki cilj 5.1.6. Ostvariti meusektorsku suradnju i sinergiju s drugim inicijativama

za razvoj turizma i poboljanje rekreacije, u FBiH i ire
Putem meusektorskog dijaloga i suradnje, potrebno je osigurati sudioniki pristup u izradi
planskih i stratekih dokumenata za razvoj turizma, te u procesu osnivanja i upravljanja
zatienim podrujima. Pri tome je vana razmjena iskustava i znanja umarskih strunjaka,
sa strunjacima iz oblasti ekonomije, prostornog planiranja, drutvenih znanosti, turizma i sl.
te aktivno sudjelovanje u inicijativama i programima lokalnog i ruralnog razvoja.
5.2. RAZVOJ LOVSTVA
Prirodne osobitosti Bosne i Hercegovine izraene kroz razvijenu konfiguraciju, pedoloke

prilike, bogatstvo voda i iroki raspon nadmorskih visina terena, utjecale su na postojanje
razliitih klimatskih zona i formiranje velikog broja biljnih zajednica u kojima su povoljni uvjeti
za opstanak i razvoj nale gotovo sve vrste europske divljai. Takve su okolnosti predstavljale
povoljne uvjete za razvoj lovstva, ali i obvezu da se u prirodi ouva reproduktivna brojnost
svih autohtonih vrsta divljai. Bosna i Hercegovina je prola sve etape razvoja lova
68
karakteristine za pojedina razdoblja razvoja ljudskoga drutva. Lov i lovni obiaji bili su
usvajani od vie kultura raznih naroda. Pravni temelji lovstva uspostavljeni su 1893. godine
donoenjem prvog Zakona o lovu. Ovim Zakonom je prvi put bila propisana mogunost
osnivanja Zatienih podruja za divlja (est zatienih podruja ukupne povrine 251.332
hektara). U ovisnosti o promjenama drutveno-politikog ureenja, lovstvo je prolazilo kroz
razliite faze, u kojima je imalo razliit tretman od dravnog regala, preko vezivanja prava
lova za vlasnitva, definiranja divljai kao opedrutvene svojine i lovstva kao gospodarske i
sportske djelatnosti. Zahvaljujui bogatstvu i raznolikosti prirodnih stanita, te reimu
posebnog upravljanja s divljai u posebnim lovitima, lovstvo BiH je do 90-tih godina prologa
stoljea uivalo visoki ugled u svijetu. Populacije autohtone divljai u ovim lovitima, posebno
smeeg medvjeda, divokoze, vuka i velikog tetrijeba, po brojnosti i trofejnoj vrijednosti,
dosezale su vrh europske ljestvice vrijednih trofeja divljai. Pored toga, iz posebnih lovita je
lovno gospodarstvo ostvarivalo vane ekonomske rezultate. Na temelju analize
meunarodnih propisa i zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine iz oblasti lovstva, te
trenutanog statusa upravljanja i gospodarenja lovitima FBiH, a u cilju definiranja dugorone
politike upravljanja i gospodarenja u oblasti lovstva, utvreno je sljedee:
Povijesna vanost lovstva u Bosni i Hercegovini danas je neopravdano zapostavljena, a

divlja, kao prirodno dobro i vrijedno nacionalno bogastvo, preputena dugogodinjoj
upravnoj i gospodarskoj stihiji.
U razdoblju poslije 1995. godine su promijenjene dotadanje granice lovita u BiH, ime
su ista, kao prirodne cjeline, znatno degradirana. Sukladno administrativno-politikom
ureenju, lovstvo je organizirano prema entitetskim zakonima. Propisana je mogunost
ustanovljenja posebnih lovita, ali su, zbog entitetskih i upanijskih granica, neka
posebna lovita izgubila teritorijalni kontinuitet i svoju prirodnu cjelovitost.
Postojee stanje populacija divljai u Federaciji BiH je nezadovoljavajue, to je
posljedica neprincipijelnog i nepotpunog odreivanja drave prema pitanju vlasnitva
nad divljai, nerijeenim imovinsko-pravnim pitanjima iz prava gospodarenja nad divljai
i prava vlasnitva na povrinama gdje divlja obitava, kao i neodgovarajueg definiranja
lovstva kao gospodarske djelatnosti i lovstva kao naina zadovoljenja specifinih
socijalnih funkcija drutva.
Gospodarenje lovitima u Federaciji BiH je povjereno umsko gospodarskim drutvima i
lovakim udrugama. Federalni zakon o lovstvu iz 2006. godine nije u potpunosti
implementiran, zbog ega je pravni aspekt gospodarenja lovitima upitan.
Nedostatak politike volje za pokretanje procesa potpisivanja relevantnih meunarodnih
direktiva i regulativa, rezultirao je da BiH nije ratificirala nekoliko, za razvoj lovstva,
vanih akata EU (Habitat Directive, Regulativa Europske unije o zatiti vrsta divlje faune
i flore reguliranjem trgovine, Direktiva o zatiti divljih ptica - EC Birds directive
79/409/EEC), te nije implementirala potpisane meunarodne konvencije (Bernska i
CITES), u okviru kojih nije izrazila odgovarajua izuzea za pojedine vrste divljai, iako
je u procesu ratifikacije za to imala mogunost.
Implementacija Federalnog zakona o lovstvu iz 2006. godine naila je na niz uzrono-
posljedinih problema, koji su ograniili njegovu potpunu implementaciju. Ovo se, prije
svega, odnosi na nedosljednost i neusklaenost pojedinih lanaka Zakona i
podzakonskih akata, te na neprovoenje kategorizacije, ustanovljenja i zakonske
dodjele lovita na koritenje.
Viegodinji zastoj u provedbi zakonskih i gopodarskih mjera neophodnih za potpuno
funkcioniranje sektora lovstva, rezultirao je time da trenutno ne postoji kontinuitet
69
utvrivanja i praenja stanja divljai. Pored toga, ne vri se adekvatno planiranje u
lovstvu i ne postoji efikasan sustav pravne i fizike zatite divljai i lovita.
Nije uspostavljena Federalna, a ni kantonalne/upanijske sektorske baze podataka. Rad
Federalne i upanijskih/kantonalnih lovnih inspekcija je ogranien i neuinkovit.
Razvoj lovnog turizma je u dugogodinjem zastoju, to za posljedicu ima nepostojanje
jedinstvenog modela ponude i ograniena ulaganja zbog nerijeenog pravnog statusa
korisnika lovita. Kontrolirani uzgoj divljai je u znatnoj recesiji i odvija se spontano, te
bez dugoronih planskih ciljeva.
Sustav obrazovanja u oblasti lovstva nije adekvatan, to se odraava u nedovoljnim
praktinim znanjima steenim tijekom kolovanja, nedovoljnom poznavanju lovnog
zakonodavsta, organizacije, planiranja i poslovnog rukovoenja, kao i ograniene
primjene informatikih tehnologija i nedovoljno poznavanje stranih jezika. Ne postoji
uspostavljen sustav usavravanja i licenciranja lovakih kadrova, sukladno potrebama i
razvojnim pravcima lovstva.

odnose na problematiku razvoja lovstva u Federaciji BiH.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 5.2.1. Uspostava i usklaivanje institucionalnog, regulatornog i planskog

okvira, sukladno meunarodnim konvencijama, direktivama i regulativom
Realizacija ovog cilja podrazumijeva izradu i usvajanje dravnih planova upravljanja za vrste
divljai propisane Bernskom i CITES konvencijom, donoenje odluka o nadlenom dravnom
tijelu i znanstvenoj instituciji na razini Bosne i Hercegovine za suradnju sa Stalnim Komitetom
Bernske i CITES konvencije, te provoenje procesa ratifikacije, za razvoj lovstva, vanih
akata EU.
Strateki cilj 5.2.2. Dosljedna implementacija Federalnog zakona o lovstvu

Neophodno je izvriti usuglaavanje zakonskih kolizija i nedosljednosti u pojedinim lancima
zakona, otkloniti neusklaenost podzakonskih akata s istim i uskladiti zakonodavni okvir s
relevantnim meunarodnim propisima i europskim zakonodavstvom.
Strateki cilj 5.2.3. Izrada, uspostava i funkcionalno upravljanje federalnim i upanijskim

sektorskim bazama podataka
Navedeno podrazumijeva standardizaciju i sistematizaciju formulara i obrazaca za voenje i
evidenciju svih vrsta podataka o lovitima i divljai u FBiH. Uspostavu jedinstvene baze
podataka odgovarajuim softwerskim programom za pohranjivanje i obradu podataka, te
osiguranje dostupnosti i razmjenu podataka izmeu resornog federalnog i upanijskih
mnistarstava.
Strateki cilj 5.2.4. Osnivanje lovita i izgradnja adekvatnog sustava zatite, planskog
uzgoja i koritenje divljai
Nakon usuglaavanja zakona, potrebno je pristupiti njegovoj implementaciji, u vezi s
kategorizacijom, ustanovljenjem i dodjelom lovita na koritenje, te na taj nain osigurati
zakonsku zatitu, institucionalno upravljanje i plansko gospodarenje lovitima i divljai u
Federaciji BiH. U svim lovitima uspostaviti strunu slubu za nadzor i provedbu zakonskih i
planskih mjera.
70
Strateki cilj 5.2.5. Uspostava suvremenog sustava obrazovanja sukladno potrebama i
razvojnim pravcima sektora lovstva.
Uspostavom funkcionalanog sustava obrazovanja kadrova, osigurati njegovu stalnu i plansku
edukaciju za voenje strunih poslova, programsku obuku za usavravanje vjetina na
radnom mjestu, te osigurati provjeru znanja i licenciranje kadrova za izradu strateke i strune
planske dokumentacije u lovstvu.
Strateki cilj 5.2.6. Kontinuirano usavravanje zaposlenika u tijelima uprave, javnim

institucijama i uposlenika korisnika lovita.
Realizacija ovog cilja podrazumijeva organizaciju stalne i planske edukacije za voenje i
izvravanje strunih poslova, kao i programsku obuku za usavravanje vjetina na radnom
mjestu u kapacitetu i kvalifikacijama neophodnim za nesmetano funkcioniranje u sektoru
lovstva.
5.3. OSTALI PROIZVODI UMA I UMSKOG ZEMLJITA
Pored proizvodnje drveta, ume FBiH daju i niz drugih proizvoda (gljive, aromatine i ljekovite
biljke, umsko voe i plodovi, itd.) koji su u prethodnom razdoblju relativno malo koriteni.
Odnos prema ovim proizvodima uma i umskog zemljita prikazuje i injenica da su se i
slubeno nazivali "sporedni ili sekundarni umski proizvodi". Sukladno meunarodnoj
znanstveno-strunoj terminologiji, ove bi proizvode trebalo nazvati "nedrvnim umskim
proizvodima". Bez obzira na njihovo obilje i nesporne socijalne, ekonomske i ekoloke
vrijednosti, ovi proizvodi do danas nisu adekvatno vrednovani niti se njima odrivo
gospodarilo. umarska struka treba snanije promovirati multifunkcionalni karakter resursa
kojima gospodari, te potrajno koristiti sve njegove proizvode i usluge. Komercijalno koritenje
aromatinog, jestivog i ljekovitog bilja, umskih plodova i gljiva moe biti vaan dio
financiranja odrivog gospodarenja umama. Trenutano se najvei broj biljaka i gljiva
sakuplja za osobnu, a rjee za komercijalnu uporabu. Teite bi trebalo biti na poticanju i
promoviranju intenzivnijeg i odrivog koritenja aromatinog, jestivog i ljekovitog bilja,
umskih plodova i gljiva, u smislu njihova potencijala za razvoj ruralnih podruja. Pored toga,
koritenje nedrvnih umskih proizvoda i usluga otvara mogunost razvoja malog i srednjeg
poduzetnitva. Na temelju provedenih analiza, definirane su smjernice za izradu programa
koritenja aromatinog, jestivog i ljekovitog bilja, umskih plodova i gljiva, programa koritenja
mineralnih resursa i shema certifikacije nedrvnih umskih proizvoda, u svrhu kontroliranog
sakupljanja i olakavanja pristupa meunarodnom tritu. Na osnovi provedenih analiza iz
djelokruga rada, utvreno je sljedee:
Relevantni strateki i pravni okvir koji tretira problematiku ostalih proizvoda uma i umskih
zemljita u Federaciji BiH ne postoji ili je neadekvatan, te stoga ne osigurava ekonomsku
korist za vlasnika, lokalnu zajednicu i korisnika uma.
Ne postoji adekvatan sustav upravljanja, praenja stanja i kontrole sakupljanja i prometa
nedrvnih umskih proizvoda.
Ne postoji adekvatan sustav izdavanja dozvola i naplate nedrvnih umskih proizvoda
(licenciranje). Samim time, nije osigurana transparentnosti u sakupljanju i prometu
nedrvnih umskih proizvoda, niti je omoguena sljedljivost dokumentacije.
Sakupljai nemaju potrebita znanja (neadekvatan sustav certificiranja).
71
Vlasnik i korisnik ume najee nema nikakve ekonomske koristi od nedrvnih umskih
proizvoda. Postojea regulativa ne osigurava ekonomsku korist za lokalno puanstvo.
Ne postoje udruenja sakupljaa nedrvnih umskih proizvoda i registar sakupljaa, to za
posljedicu ima probleme u definiranju premija i drugih poticajnih mjera za sakupljae.
Nema razvijenih centraliziranih i institucionaliziranih marketinkih aktivnosti, pri emu
veletrgovci i preraivai vode samostalne marketinke aktivnosti.
Trite nedrvnih umskih proizvoda je neorganizirano to se odrava u pojavama "crnog
trita" i ilegalnoj trgovini zatienim i ugroenim vrstama. Izvozi se najee sirovina, a
uvozi finalni proizvod.
Bosna i Hercegovina nema vlastitu shemu certificiranja, a nisu u primjeni ni meunarodno
priznate sheme certifikacije nedrvnih umskih proizvoda.
Na temelju analiza prethodnih analiza, predloeni su kljuni principi opeg dijela umarskog
programa FBiH koji su prikazani na poetku poglavlja 5., kao i strateki ciljevi usmjereni na
promoviranje odrivog koritenja ostalih proizvoda uma.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 5.3.1. Osigurati dostupnost nedrvnih umskih proizvoda za komercijalnu i

osobnu uporabu u granicama njihove odrivosti
Za realizaciju ovoga cilja potrebno je definirati jasne politike i prakse za upravljanje i
gospodarenje nedrvnim umskim proizvodima. Potrebno je pomagati interesnim stranama u
procjeni razvojnih potencijala koje prua ovaj resurs i suraivati sa svim interesnim stranama
u svrhu razvoja jasnih politika i procedura za odrivo gospodarenje nedrvnim umskim
proizvodima. Konano, potrebno je osigurati pravodobne informacije i tehniku pomo
zainteresiranima za razvoj poslovanja i unaprjeenje marketing funkcije.
Strateki cilj 5.3.2. Uskladiti upravljanje i gospodarenje nedrvnim umskim proizvodima

s nacionalnom i meunarodnom legislativom
Za realizaciju ovoga cilja potrebno je izraditi pravni i regulatorni okvir za upravljanje i
gospodarenje nedrvnim umskim proizvodima na svim razinama, te uskladiti isti s Ustavom
FBiH, upanijskim ustavima, Zakonom o naelima jedinica lokalne samouprave i preuzetim
meunarodnim propisima, sve u cilju ouvanja i unapreenja stanja resursa.
Strateki cilj 5.3.3. Osigurati upravljanje i gospodarenje nedrvnim umskim proizvodima

unutar sektora umarstva u suradnji s ostalim zainteresiranim stranama
Za realizaciju ovoga cilja potrebno je ukljuiti sve interesne strane u proces upravljanja
nedrvnim umskim proizvodima, te izraditi standarde i smjernice za izradu GO koji e biti
utemeljeni na ekolokim, ekonomskim i socijalnim principima. Vano je primjeniti dobre
sakupljake prakse, promovirati principe ekoloke etike i koristiti znanstvene informacije za
bolje gospodarenje, odranje biodiverziteta i zatitu vrsta i ekosustava.
Strateki cilj 5.3.4. Inventarizacija, istraivanje i praenje stanja nedrvnih umskih

proizvoda u svrhu prikupljanja relevantnih podataka za upravljanje i gospodarenje
Poznavanje stanja je preduvjet za odrivo gospodarenje resursom. U tu svrhu nuno je
zapoeti s inventarizacijom i istraivanjima stanja manjeg broja biljaka, onih koje se najvie
sakupljaju i koje su samim time i najugroenije.
72
Strateki cilj 5.3.5. Uspostavljanje adekvatnog sustava obrazovanja i osposobljavanja
kadrova, te transfer tehnologija, uz suradnju s javnim i privatnim sektorom
Obrazovanje, istraivanje i razvoj su oduvijek predstavljali imperativ drutvenog napretka, bez
obzira na trenutanu razvojnu razinu koju je drutvena zajednica dostigla. Pred umarskim
sektorom i obrazovnim institucijama Federacije BiH stoji zadatak: kreirati adekvatne nastavne
programe i osigurati kontinuiranu edukaciju za sve aktere koji sudjeluju u procesima vezanim
za upravljanje i gospodarenje nedrvnim umskim proizvodima.
TEMATSKA CJELINA 6. ZATITA OKOLINE I PROSTORNO PLANIRANJE
PRINCIPI:
U cilju osiguranja stabilnosti, potrajnosti i biodiverziteta umskih ekosustava,

primjenjuje se integralni pristup koji odraava njihovu meusobnu povezanost i
uvjetovanost
Sustavno izdvajanje, proglaenje i upravljanje zaienim podrujima se temelji na

meusektorskom dijalogu i participaciji svih zainteresiranih utjecajnih skupina
Zatiena podruja predstavljaju potencijal za razvoj ruralnih podruja
Istraivanja usmjerena k unaprjeenju i ouvanju diverziteta ekosustava se provode

uz osiguranje adekvatnih financijskih izvora
U pripremi i realizaciji nacionalnog i meunarodnog regulatornog okvira koji se

odnosi na umske i vodne resurse, neophodno je osigurati dosljednost,
interdisciplinarni pristup, interaktivnu suradnju i koordinaciju svih aktera iz sektora
umarstva i vodoprivrede
Transparentnost, meusobna razmjena informacija, te sudjelovanje zainteresiranih

strana i javnosti su uvjeti za postizanje usklaenosti gospodarenja umama i vodama
Za zajednike aktivnosti upravljanja i gospodarenja umama i vodama, kao javnim

dobrima, sektor umarstva i sektor voda osiguravaju potrebna financijska sredstava
Inovativnost i usklaenost u razvoju i primjeni standarda, tehnologija i instrumenata

se koristi u svim meusobno uvjetovanim aktivnostima gospodarenja umama i
vodama
umarski je sektor ukljuen i adekvatno tretiran u procesima izrade i donoenja

stratekih planova i studija
Adekvatne mjere upravljanja i gospodarenja, osiguravaju integritet umskih

ekosustava
Sve se funkcije uma adekvatno vrednuju
73
6.1. DIVERZITET UMSKIH EKOSUSTAVA I ZATIENA PODRUJA
Bosna i Hercegovina spada u red drava s izuzetnim prirodnim vrijednostima, u pogledu

vrsnog, strukturnog i genetikog biodiverziteta umskih ekosustava. Pored toga, veoma je
vana i raznolikost ekosustava, te pejzana i geoloka raznolikost. Istovremeno se radi o
jednoj od najumovitijih europskih drava. Unato tome, povrina formalno zatienih
podruja iznosi tek nekoliko postotaka dravnog teritorija. Nepobitna je injenica da e u
takvim okolnostima doi do poveanja povrine zatienih podruja, te da e ista uglavnom
obuhvaati umske komplekse. U tom smislu, politika upravljanja zatienim podrujima e
utjecati na umarsku politiku, i obrnuto. U FBiH ne postoji jedinstven pristup u vezi s
nadlenostima i upravljanjem zatienim podrujima, to moe generirati nesporazume, kako
izmeu razliitih administrativnih razina, tako i izmeu razliitih sektora. Na osnovi analize
stupnja istraenosti diverziteta umskih ekosustava, mogunosti koritenja istog u funkciji
razvoja, te uvaavajui potrebe i zahtjeve najvanijih interesnih skupina, predloene su mjere
umarske politike koje tretiraju problematiku izdvajanja i upravljanja zatitnim podrujima i
umama posebne namjene, te adekvatne mjere monitoringa i financiranje. Pri tome se imalo
u vidu da se radi o globalnoj problematici ije razmatranje podrazumijeva uvaavanje procesa
meunarodne umarske politike i meunarodne regulative. Na osnovi provedenih analiza iz
djelokruga rada, utvreno je slijedee:
Postoji neusklaenost nacionalnog zakonodavstva za oblast umarstva i zatite prirode.

Analizom su utvrene brojne proturjenosti, izmeu nadlenosti koje proistiu iz Zakona o
umama i Zakona o zatiti prirode. Odredbe vaeeg Zakona o zatiti prirode FBiH
obuhvaaju znatan broj mjera za zatitiu prirode, uz ostavljenu mogunost da se u isti
ugrade i neke nove. to se tie legislative EU, predstoje veliki napori na usklaivanju
nacionalne legislative. U procesu izrade novog Zakona o umama, potrebno je uvaiti
realitete koji definiraju meunarodni i nacionalni pravni i regulatorni okvir iz oblasti zatite
prirode.
Bioloki, genetiki i geoloki diverzitet nisu u dovoljnoj mjeri istraeni i promovirani.
Takoer nisu provedene ni adekvatne analize stupnja ugroenosti najvrjednijih prirodnih
podruja, ukljuujui i genetiki diverzitet. U procesima proglaenja zatienih podruja,
potrebno je utvrditi recentno stanje. Isto tako, potrebno je unaprijediti institucionalni i
regulatorni okvir u BiH u cilju zatite i ouvanja genetike raznolikosti i potencijala, koja u
izmijenjenim ekolokim uvjetima (izazvanim klimatskim promjenama) moe imati bitnu
ulogu u procesima adaptacije umskih vrsta.
Analizom procedura predlaganja, proglaenja i upravljanja zatienim podrujima,
utvreno je nepostojanje adekvatnih modela upravljanja, organiziranja i financiranja
postojeih zatienih podruja, te odsutnost meusektorskog dijaloga, neuvaavanje
vlasnikih prava (posebice u dijelu privatnog umoposjeda), preklapanja nadlenosti,
zanemarivanje socio-ekonomskog aspekta u smislu potivanja prava i interesa lokalnog
stanovnitva, kao i slabo izraen interes i sudjelovanje umarkog sektora u procesu
izdvajanja potencijalno zatienih podruja, imajui u vidu injenicu da ona uglavnom
obuhvaaju komplekse umskih sastojina.
Prirodno nalijee BiH, izmeu ostalog, ine razliiti tipovi pejzaa i ukupnog diverziteta
ekosustava. Kao takvi, oni nisu adekvatno valorizirani i zatieni, sukladno
meunarodnim propisima, dobrim praksama i domaim zakonodavstvom. Ovisno o
specifinosti podruja, potrebno je nad svakim ustanoviti odgovarajui aspekt
74
zatienosti, kao podruja posebnih obiljeja, od vanosti za Federaciju BiH, nacionalnim
parkovima, parkom ili spomenikom prirode, zatienim pejzaom i slino.
Analizom upravljanja zatienim podrujima u zemljama neposrednog okruenja
(Hrvatska, Srbija), uoeno je postojanje razliitih problema koji se ogledaju u loim
sustavnim rjeenjima u vezi s: upravljanjem, nadzorom, i odravanjem, nedostatkom
financijskih sredstava, kao i nedovoljnom suradnjom s interesnim grupama. Odnos
dravnih institucija, koji se ogleda u stalnom smanjenju financijskih sredstava, prisiljava
upravitelje zatienim podrujima da iznalaze druge potencijalne izvore financiranja, koji
su u najveoj mjeri u suprotnosti s osnovnim naelom i svrhom kada je rije o funkciji i
vanosti zatienih podruja. Kao kljuni problemi upravljanja zatienim podrujima,
izdvojeni su neusklaenosti legislative o zatiti prirode i zatienim podrujim s ostalim
sektorskim zakonima koji imaju utjecaja na upravljanje zatienim podrujem, te
nestabilni i nedovoljni izvori financiranja.
Usljed dinaminih promjena u zahtjevima drutva prema umi, javna umarska
administracija je prinuena razmotriti i preispitati svoju ulogu u drutvu, ali i obveze prema
javnosti, koje iz te uloge proizlaze. Izdvajanjem visokih ekonomskih uma i njihovim
ukljuivanjem u zatiena podruja, smanjuje se ekonomski potencijal u sektoru
umarstva i drvne industrije. Dravna umarska poduzea tradicionalno upravljaju
umskim resursima, uz potivanje principa kontinuiteta proizvodnje i ouvanja ekoloke
stabilnosti. Meutim, javna umarska sluba se suoava s izazovima u osiguranju
ravnotee izmeu ogranienih mogunosti prirodnih resursa i promjenjivih zahtjeva
drutva, to za posljedicu ima potrebu prilagoavanja poslovne misije i organizacijske
strukture.
Globalno, regionalno ili lokalno vane vrijednosti uma i umskih zemljita su prepoznate
u konceptu HCVF (ume visoke zatitne vrijednosti). Prikupljeni podatci i provedene
analize upuuju na zakljuak da je poimanje uma visoke zatitne vrijednosti razliito
shvaeno i prihvaeno od strane umarskih poduzea u FBiH. Sva poduzea koja su
certificirana po FSC-u, pristupila su izdvajanju uma visoke zatitne vrijednosti. Uvoenje
koncepta HCVF u pravni i regulatorni okvir omoguilo bi poveanje povrina zatienih
podruja u FBiH, te aktivniju ulogu umarske struke u procesima zatite prirode.

programa koji su prikazani na poetku poglavlja 6., kao i strateki ciljevi kako bi se utvrdilo u
kom opsegu je istraen i definiran ukupni diverzitet umskih ekosustava (bioloki i geoloki) u
Federaciji BiH i unaprijedila umarska politika u smislu izdvajanja, upravljanja i gospodarenja
zatienim umskim podrujima i umama posebne namjene.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 6.1.1. Usklaivanje relevantnog pravnog i regulatornog okvira za

gospodarenje umskim ekosustavima u zatienim podrujima
Realizacija postavljenog cilja podrazumijeva uspostavu adekvatnog zakonskog okvira,
prvenstveno usklaivanje Zakona o umama FBiH s unapreenjima vezanim za
gospodarenje umskim resursima u zatienim podrujima, zasnovanim na znanstvenim
dostignuima u ovoj oblasti. Pored toga, unapreenje zakonskog okvira zahtijeva
usuglaavanje Zakona s ostalom postojeom legislativom u FBIH koja tretira predmetnu
oblast. Zakonska regulativa takoer treba biti zasnovana na unapreenjima proizalim kroz
postupak usuglaavanja s legislativom EU koja tretira navedenu oblast.
75
Strateki cilj 6.1.2. Ouvanje i unaprjeenje stabilnosti umskih ekosustava
Bitnu pretpostavku ispunjenju postavljenog cilja predstavlja ouvanje prava legitimnog
gospodarenja svim umskim resursima, kako na zatienim, tako i na ostalim podrujima, bez
obzira na namjenu ume, koju je mogue postii primjenom suvremenih dostignua umarske
znanosti, uz ouvanje diverziteta i genofonda naih prirodnih uma. To podrazumijeva i
stvaranje realnih pretpostavki za izradu i realizaciju planova odrivog gospodarenja umskim
resursima, uz provoenje mjera koje e doprinijeti stabilnosti umskih ekosustava. Promocija,
primjena i razvoj HCVF koncepta i alata, moe znatno doprinijeti ostvarenju ovoga cilja.
Strateki cilj 6.1.3. Osiguranje sudjelovanja umarske znanosti i struke u postupcima

izdvajanja, proglaenja i upravljanja zatienim podrujima
Ostvarenje postavljenog cilja podrazumijeva uspostavu meusektorskog dijaloga uz
provoenje znanstvenih istraivanja i primjenu ekspertnih znanja, uz osiguranje sudjelovanja
umarske znanosti i struke. Osiguranje participatornog pristupa u planiranju i realizaciji
projektnih aktivnosti usmjerenih k razvoju transparentnih procedura u postupcima izdvajanja,
proglaenja i upravljanja zatienim podrujima, uz uvaavanje socio-ekonomskih realiteta, je
takoer neophodno za ostvarenje ovog cilja.
Strateki cilj 6.1.4. Proirenje i diverzifikacija financijske osnove umarskih poduzea u

uvjetima promjenjivih zahtjeva drutva prema umi
Pored ouvanja prava legitimnog gospodarenja svim umskim resursima, kako na zatienim,
tako i na ostalim podrujima, bez obzira na namjenu ume, neophodno je primjeniti
suvremena dostignua umarske znanosti i implementaciju koncepta multifunkcionalnog
umarstva kao elemenata prepoznatljivosti poslovanja. Poveanjem udjela ostalih proizvoda i
usluga umarstva u proizvodno-poslovnom portfoliju, stvaraju se pretpostavke za redizajn u
poslovanju umarskih poduzea u promijenjenim uvjetima poslovanja.
Strateki cilj 6.1.5. Osiguravanje stabilnih i kontinuiranih izvora financiranja zatienih

podruja
Realizacija ovoga cilja zahtijeva irok spektar djelovanja, te uspostavu adekvatne strukture
financiranja koju je mogue postii promjenom u poslovno-proizvodnom portfoliu proizvoda i
usluga umarskih poduzea, promjenom u strukturi financijskih izvora iz domene javnih
financija, koritenjem poticajnih mjera od strane drugih pravnih lica, kao i poticajnih mjera EU,
usmjerenih na potporu ouvanju i unaprjeenju opekorisnih funkcija uma i potporu ruralnom
razvoju. Navedeno takoer podrazumijeva uspostavu meunarodne suradnje i ukljuivanje u
procese koji se bave problematikom zatienih podruja, zatitom genofonda i zatitom
diverziteta, u cilju osiguranja adekvatne strukture financiranja od strane meunarodnih
financijskih institucija.
6.2. USKLAIVANJE GOSPODARENJA UMAMA I VODAMA
Utjecaj ume i umarstva, kao djelatnosti na vodni reim, a time i na vodno gospodarstvo, je
izuzetno velik. Samim time je veoma snana meusobna ovisnost i povezanost ova dva
sektora. Bosna i Hercegovina, zahvaljujui prirodnosti i strukturi njenih uma i povoljnim
klimatskim prilikama, obiluje izvoritima pitke vode koja se nalaze u umskim ekosustavima.
Potreba za pitkom vodom i uravnoteenim dotokom vode u izvorita, u hidrolokom smislu
stavlja umu u prvi plan, te trai od nje da bude uinkovita kada je u pitanju dobro
proiavanje voda, snabdijevanje vodom, kao i kontrola otjecanja vode iz ume, Meusobni
odnosi, prava i obveze, u praksi gospodarenja umama i vodama u FBiH, nisu regulirani
76
primjereno utjecaju ume na vodno gospodarstvo, meutim i s aspekta voda, ovi odnosi nisu
regulirani primjereno utjecaju aktivnosti umarstva na vodne resurse. Kroz postupak
unaprjeenja i harmonizacije legislative kojom je regulirano gospodarenje umama i vodama,
temeljem argumenata, potrebno je ukazati na utvrene neloginosti i potaknuti razmiljanja o
kvalitetnijem rjeavanju ovoga pitanja. Pri tome je vano imati u vidu, prije svega, hidroloku
funkciju ume i njezinu usku povezanost s vodnim odnosima, ali i funkciju voda, koje su
sastavni dio umskih ekosustava. U kontekstu prethodno iznesenoga, namee se potreba za
meusobnim usklaivanjem gospodarenja umama i vodama u FBiH. U tom smislu,
provedene su analize aktualnih postupaka i aktivnosti u gospodarenju umama koji utjeu na
vodni reim, kao i gospodarenje s vodom kao resursom i analize njihovog meusobnog
obligacijskog odnosa na istom prostoru. Detaljno je analizirana legislativa u oblasti uma i
voda u FBiH, kako bi se utvrdilo u kojoj je mjeri usklaeno gospodarenje umama i vodama,
kroz krovne zakone u oblasti uma i voda, te pratee pravilnike i planske dokumente.
Provedena je i usporedba usklaenosti gospodarenja umama i vodama u FBiH s praksom
gospodarenja, s ova dva resursa po meunarodnim sporazumima, rezolucijama i
deklaracijama. Osim toga, kroz analizu institucionalne nadlenosti nad upravljanjem,
gospodarenjem i koritenjem vodnih resursa u umskim ekosustavima, te analizu
mehanizama nadoknade sektora umarstva i vodoprivrede prvenstveno u podrujima gdje
postoje zajedniki interesi, dane su smjernice za unaprjeenje postojeeg stanja. Na osnovi
provedenih analiza, iz djelokruga rada, utvreno je sljedee:
Zakon o vodama predstavlja temeljnu legislativu za ureenje metoda i propisa upravljanja

vodama, vodnim objektima i javnim vodnim dobrom. Prema odredbama istog, politika
upravljanja vodama utvruje se Strategijom upravljanja vodama FBiH za razdoblje od 12
godina (donesena 2010.godine), a ija se implementacija postie izradom Planova
upravljanja vodnim podrujima (planovi upravljanja vodama vodnoga podruja
Jadranskog mora i rijeke Save su u postupku donoenja). Odgovorna tijela za izradu
Planova upravljanja vodnim podrujima su Agencije za vode. Aktualni Zakon o vodama
FBiH je, po ocjenama meunarodnih ekspereta, usklaen s Okvirnom direktivom o
vodama EU. Planski i strateki dokumenti, kao i institucionalni aspekt gospodarenja
vodama u FBiH, su uspostavljeni.
Temeljni propis iz oblasti umarstva je Zakon o umama koji je presudom Ustavnog suda
Federacije BiH stavljen izvan snage 27. studenog 2009. godine. U procesu donoenja
novog Zakona o umama, neophodno je osigurati harmonizaciju njegovih odredbi sa
Zakonom o vodama.
Analiza legislative koja regulira problematiku sektora voda i uma, ukazuje na
meusobnu povezanost gospodarenja umama i vodnim resursima, te naglaava zatitnu
ulogu uma za vodno okruenje. Za razliku od meunarodnih sporazuma i rezolucija, u
FBiH ne postoje propisi niti odluke, koje detaljnije reguliraju problematiku meusektorske
usklaenosti u oblasti uma i voda, odnosno koje definiraju mjere za poboljanje
usklaivanja gospodarenja umama i vodama. U narednom je razdoblju neophodno
donijeti odreene propise i odluke, koji e osigurati usklaenost gospodarenja umama i
vodama, osobito u podrujima koja su od zajednikog interesa za sektor vodoprivrede i
umarstva i u aktivnostima koje se preporuaju kroz meunarodne
sporazume/rezolucije/deklaracije.
Analizom institucionalne nadlenosti nad upravljanjem, gospodarenjem i koritenjem
vodnih resursa u umskim ekosustavima, utvreno je da je ova oblast kao i oblast
umarstva u nadlenosti Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva,
77
to je od posebne vanosti za uinkovitije reguliranje gospodarenje vodama i umama u
podrujima gdje postoje zajedniki interesi sektora vodoprivrede i umarstva. Navedeno
upuuje na mogunosti tijesne suradnje izmeu sektora vodoprivrede i umarstva, u cilju
poboljanja meusektorske suradnje na svim razinama, kroz osiguranje
interdisciplinarnog pristupa u svim poslovima, koji imaju naglaenu interakciju uma i
voda.
Analiza Strategije upravljanja vodama FBiH pokazuje da: (1) u okviru iste nisu posebno
analizirana niti predloena umska podruja od izuzetne vanost za zatitu od poplava i
erozije. Shodno aktivnostima vezanima za transpoziciju i implementaciju EU Direktive o
upravljanju poplavnim rizicima u FBIH 2013. godine, uraena je Preliminarna procjena
poplavnih rizika. U narednom se razdoblju oekuje poetak realizacije Projekta izrade
mapa opasnosti od poplava i mapa rizika od poplava za cijelu BiH, a u okviru projekta koji
e biti financiran od strane EU putem WBIF-a. Ove aktivnosti predstavljaju preduvjet za
izradu Planova upravljanja poplavnim rizicima kojima bi trebale biti definirane razne mjere
u cilju smanjenja rizika od poplava, te ublaavanje moguega tetnog djelovanja voda.
Istovremeno, sektor umarstva nema ureene podatke o zatitnim umama u kontekstu
zatite zemljita na strmim terenima i zemljita podlonim eroziji, bujicama, klizitima, te
zatite naselja, privrednih i drugih objekata. To praktino znai da u FBiH do sada nisu
izdvojena umska podruja od izuzetne vanosti za zatitu od poplava i erozije zemljita,
to ima za posljedicu da u umskoprivrednim osnovama nema posebnih ogranienja za
gospodarenja umama u FBiH, kada su u pitanju poplavne ume i ume za zatitu od
erozije, (2) predstavnici sektora voda ne sudjeluju u donoenju umskoprivrednih osnova,
kao planskih dokumenata koji u sebi sadre i nain koritenja umskih resursa/prostora
na podrujima gdje postoji zajedniki interes korisnika voda i tijela koja gospodare
umama, (3) multidisciplinarna istraivanja se ne provode s ciljem utvrivanja utjecaja
vezanih za upravljanje umama, na kvalitativno-kvantitativni reim voda, (4) planovi
upravljanja vodama nisu usklaeni s prostornim i drugim planovima, u kojima se navodi
zakonska obveza predlagatelja nacrta planova da uzmu u obzir reim dozvoljenih
aktivnosti i zabrana, koje se odnose na zahvate u prostoru na podrujima koja su bitna za
zatitu voda.
Analiza planova upravljanja vodnim podrujima pokazuje da isti zahtijevaju da kod
prikaza svih vanih pritisaka i utjecaja na stanje povrinskih i podzemnih voda, u planove
budu ukljueni i podatci o gospodarenju umama iz umskoprivrednih osnova za
umskoprivredna podruja koja se nalaze u sklopu vodnog podruja. Pri tome je obvezno
ukljuivanje umarskih strunjaka u izradu planova upravljanja vodnim podrujima.
umskogospodarske osnove i planovi upravljanja vodnim podrujima nisu meusobno
usklaeni, iako je to predvieno.
umskogospodarske osnove trebaju biti unaprijeene u dijelu koji se odnosi na: (1)
podatke o stvarnim i potencijalnim izvoritima koja se koriste ili bi se u budunosti mogla
koristititi za vodosnabdijevanje, (2) podatke o povrinama koje su podlone eroziji, uz
prijedlog da iste budu kartografski obraene, te uz prijedlog adekvatnih mjera
gospodarenja, (3) primjenu adekvatnih tehnologija iskoritavanja uma, u cilju smanjenja
negativnih utjecaja na vodne resurse, (4) traenje miljenja sektora vodoprivrede u
postupku usvajanja istih, radi ocjene usklaenosti sa Zakonom o vodama.
Utjecaj aktivnosti gospodarenja umama na vode potrebno je svesti na minimum.
Navedeno je mogue postii na nain da se u provoenju ovih aktivnosti, obvezatno
osigura primjena mjera zatite voda kod istjecanja tetnih tvari u umi, pri gradnji unutar
ume i pri iskoritavanju uma.
78
Problemi se u gospodarenju umama i vodama najvie oituju u podrujima gdje se
zahtijeva ogranieni/poseban reim gospodarenja umama radi ouvanja kvalitete i
kvantiteta voda. Namee se potreba za provoenjem revizije modela naknade za ume i
umsko zemljite u vodozatitnim zonama kroz izradu programa revizije modela vodne
naknade za ume i umsko zemljite u kojem se planira poseban reim gospodarenja
umama.
ume omoguavaju aktivnosti vane za ope dobro kada su u pitanju zatita voda i
osiguravanje vodnih resursa. U postojeoj legislativi, bilo da se radi o vodnoj ili
umarskoj, nema izriitog spomena nadoknade korisnika voda sektoru umarstva u FBIH.
Na meunarodnoj razini pokrenuto je pitanje iznalaenja mogunosti plaanja za usluge
umskih ekosustava (mehanizmi, poticaji i dogovori za promicanje upravljanja umama
za vode). Kako bi se istraile mogunosti uspostavljanja financijske osnove za ova
plaanja, kljuno je podizanje svijesti i jaanje kapaciteta i u umarskom i u sektoru voda.
Europska komisija za umarstvo, donositeljima odluka u oblasti uma i voda, a vezano za
financijske mehanizme, dala je sljedee preporuke: (1) istraiti mehanizme, izvodljivost i
financijske koristi plaanja za, s vodom povezane, umarske usluge, (2) razviti uinkovite
ekonomske alate za procjenu s vodom povezanih usluga ekosustava koje pruaju ume,
(3) razvijati meusektorske projekte o plaanjima za usluge ekosustava.
Imajui u vidu injenicu da BiH nije potpisnica veine meunarodnih
sporazuma/rezolucija/deklaracija po pitanju osiguranja odrivog upravljanja umama u
zatiti kvalitete i kvantiteta vodnih resursa i promicanju integralnog upravljanja slivnim
podrujem od strane sektora umarstva i vodoprivrede, a u kontekstu pribliavanja BiH
Europskim integracijama, potrebno je, na dravnoj razini, pokrenuti inicijativu za
potpisivanje meunarodnih sporazuma, vezanih za osiguranje integralnog gospodarenja
umama i vodama. Jedan od najvanijih dokumenata, kada je u pitanju odrivo
upravljanje umama i vodama je Varavska rezolucija o umama i vodama, koja je
usvojena na petoj Ministarskoj konferenciji o zatiti uma Europe (studeni 2007.).
Potpisivanjem ove rezolucije, odgovorni ministri su se obvezali na promoviranje i
implementiranje, odrivo upravljanje umama u zatiti kvalitete vode i promicanju
ukupnog upravljanja slivnim podrujem, kroz zakone, strategije i planske dokumente koji
se donose u okviru gospodarenja umama i vodama. Na razini Federacije BiH, potrebno
je donijeti Odluku o integriranju elemenata Varavske rezolucije u Strategiju upravljanja
vodama i Strategiju upravljanja umama umarski program FBiH, kao i u pripadajue
planove gospodarenja umama i vodama.
Na temelju prethodnih analiza, identificirani su kljuni principi opeg dijela umarskog

programa koji su prikazani na poetku poglavlja 6., kao i strateki ciljevi za postizanje
usklaenosti gospodarenja umama i vodama u Federaciji BiH.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 6.2.1. Integralno gospodarenje umama i vodama

Ostvarenje navedenoga cilja podrazumijeva prvenstveno unapreenje postojee zakonske
legislative i harmonizaciju planskih dokumenata (umskoprivrednih osnova i planova
upravljanja vodnim podrujima) kroz izradu programa provoenja odgovarajuih analiza, koje
e rezultirati utvrivanjem nedostataka, definiranjem prijedloga i pokretanjem inicijative za
njihovu realizaciju. U konteksu navedenoga, kroz uspostavljanje novog odnosa i protokola
izmeu umarstva i tijela odgovornih za vode, potrebno je kroz interdisciplinarni pristup,
razvijati i koordinirati politike i programe upravljanja umskim i vodnim resursima, kroz izradu
79
nacionalnog umarskog programa i integriranih planova upravljanja vodnim podrujima i
strategija na odgovarajuim razinama.
Strateki cilj 6.2.2. Podizanje svijesti javnosti o interakciji uma i voda

Krajnji rezultat u realizaciji navedenoga cilja je razumijevanje i unaprjeenje ope okoline
svijesti javnosti koji je mogue postii kroz realizaciju programa podizanja svijesti javnosti o
vezi izmeu uma i voda, kao i potencijalu uma da poboljaju vodno okruenje. Paralelno s
realizacijom navedenih programa, neophodno je pristupiti realizaciji programa obrazovanja,
obuke i istraivanja u svrhu promoviranja znanja i razumijevanja interakcije uma i voda, za
uposlenike u sektorima vodoprivrede i umarstva, a napose uposlenika zaduenih za poslove
gospodarenja umama i vodama.
Strateki cilj 6.2.3. Usklaivanje gospodarenja umama i vodama s preporukama iz

meunarodnih sporazuma/deklaracija/rezolucija
Realizacija navedenoga cilja zahtijeva cjelovitu analizu i utvrivanje statusa legislative u
oblasti uma i voda, u kontekstu meunarodnih sporazuma/rezolucija/deklaracija, te
prezentaciju iste strunoj javnosti, radi pripreme smjernica o potrebnim koracima za
potpisivanje meunarodnih dokumenata. Na podlozi istih, pokrenuti inicijative prema
nadlenim dravnim tijelima za potpisivanje meunarodnih sporazuma/rezolucija/deklaracija,
kao preduvjet aktivnostima na implementaciji programa usklaivanja gospodarenja umama i
vodama po preporukama iz meunarodnih dokumenata.
6.3. PROSTORNO PLANIRANJE
Prostorni plan je temeljni akt koritenja prostora i on osigurava teritorijalnu osnovu za

provedbu utvrenih politika/strategija. Prostorno planiranje, u irem smislu, ima za cilj
teritorijalno usklaivanje privrednih i drutvenih ciljeva s ekolokim i socijalnim funkcijama.
Meusobna usklaenost politike prostornog ureenja s drugim sektorskim politikama (iz
oblasti poljoprivrede, umarstva, voda, energetike, koritenja mineralnih sirovina,
infrastrukturnih sustava, turizma, zatite okolia, prirodnog i kulturnog nasljea) doprinosi
dugoronom, opsenom i izbalansiranom prostornom razvoju. S obzirom da ume i umska
zemljita u Federaciji BiH zauzimaju preko 50% ukupnoga prostora, ime predstavljaju znatan
ekonomski, ekoloki i socijalni faktor, s jedne strane, i imajui u vidu injenicu da odreene
ume i umsko zemljite predstavljaju prostor na kojem se ne smije poremetiti integritet
umskih ekosustava, s druge strane, potrebno je osigurati sudjelovanje strunjaka umarske
struke u procesu izrade prostornih planova, na svim razinama. Iz tih razloga provedena je
analiza dosadanjeg sudjelovanja i utjecaja umarskih strunjaka u izradi prostorno planske
dokumentacije, na svim razinama, predloene mjere za unaprjeenje, te na temelju
relevantnih domaih i meunarodnih dokumenata o zatiti umskih ekosustava, HCVF alata i
Zakona o umama, predloena lista podruja uma i umskih zemljita na kojima se ne smije
poremetiti integritet umskih ekosustava. Pored toga, provedena je i analiza procedura
okoline procjene za javne radove u vezi sa umama i umskim zemljitem, te analiziran
nain obrauna i izdvajanja naknade za promjenu namjene ume i umskog zemljita u druge
svrhe. Na osnovi provedenih analiza, iz djelokruga rada utvreno je sljedee:
Analizom Zakona o prostornom planiranju i koritenju zemljita na razini Federacije

Bosne i Hercegovine, utvreno je da isti, s aspekta interesa umarskog sektora, ima niz
sljedeih nedostataka: (1) ne postoji zakonska obveza formiranja vijea za izradu
prostornoga plana, pa samim time ni obveza ukljuivanja umarskih strunjaka u izradu
80
istoga, (2) nema utvrene obveze pribavljanja miljenja nadlenih resora federalnog i
upanijskih ministarstava za oblast umarstva, niti miljenja nadlenih umskoprivrednih
drutava za podruje za koje se radi prostorni plan, (3) zakonom je ostavljena mogunost
upanijama i opinama da donose prostorne planove za ume i umsko zemljite koja su
iskljuivo u nadlenosti Federacije.
Analizom lanka 22. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata
prostornog ureenja koji tretira prostorne sustave i definira osnove prostornoga razvoja,
spominje se razvoj postojeih djelatnosti (poljoprivreda, uporaba voda, rudarstvo,
rekreacija i slino), a ne spominje se umarstvo.
Iz sadraja Uredbe o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati privredna drutva i druga
pravna lica da bi se mogla registrirati za obavljanje strunih poslova izrade planskih
dokumenata, jasno je da privredna drutva i druga pravna lica, da bi se mogla registrirati
za obavljanje strunih poslova izrade planskih dokumenata, ne moraju u svom sastavu
imati niti jednog strunjaka iz oblasti umarstva. Uredba o sadraju i nositeljima
jedinstvenog informacijskog sustava, metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te
jedinstvenim obrascima na kojima se vode evidencije ne definira jasno nositelje
informacijskog sustava na GIS platformi za oblast uma i umskih zemljita.
umarski strunjaci su samo u izuzetnim sluajevima ukljueni u proces izrade prostorno
- planske dokumentacije. U dosada provedenim procesima njihova uloga se uglavnom
ograniavala na osiguranje podataka o umama i umskim zemljitima.
Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoli i
pogonima i postrojenjima koji mogu biti izraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku
dozvolu, definira potrebu izdavanja okolinske dozvole u sluajevima: (1) izgradnje novog
puta s dvije ili jednom trakom u duljini 10 i vie kilometara i (2) poetnog poumljavanja i
ogoljavanja u cilju pretvaranja u drugu vrstu zemljita na podruju veem od 30 ha
(veem od 15 ha, po ocjeni resornog ministra). Ovakvi projekti se obino planiraju i
odobravaju od strane ministarstva nadlenog za umarstvo. Dosadanja su iskustva
pokazala da ovaj proces (za izradu dalekovoda, putnih prometnica, hidroakumulacija I sl),
vrlo esto za posljedicu ima promjenu namjene koritenja umskog zemljita ili njegovo
ogoljavanje. Pravilnik nije predvidio ukljuivanje umarskih strunjaka u izradu studije
procjene utjecaja na okoli na podrujima pod umom i umskim zemljitima.
Pravilnik o edukaciji, programu obuke, strunom ispitu i certifikaciji strunjaka za ocjenu
planova aktivnosti i studija o procjeni utjecaja na okoli u postupku izdavanja okoline
dozvole, tretira oblast edukacije slubenika koji bi trebali vriti ocjenu kvalitete izraenih
studija, kroz izvoenje edukacijskih teajeva. Kao neophodna struna literatura se ne
navodi relevantna legislativa i regulativa iz oblasti umarstva.
Postojea zakonska regulativa iz oblasti umarstva ukljuujui, izmeu ostaloga, i
Pravilnik o elementima za izradu PO, ne tretira proces identifikacije i izdvajanja uma
visoke zatitne vrijednosti (HCVF). Uredba o sadraju i nositeljima jedinstvenog
informacijskog sustava, metodologiji prikupljanja i obradi podataka, te iz nje proistekli
obrasci na kojima se vode evidencije, ne sadre kategoriju ovih uma. Imajui u vidu
prethodno navedeno, potrebno je u regulativi i ostalim pravnim aktima, nakon njihove
identifikacije, uvesti kategoriju uma visoke zatitne vrijednosti (HCVF).
Analiza naina izdvajanja i obrauna naknade za promjenu namjene koritenja uma i
umskih zemljita u druge svrhe, pokazala je da ova oblast nije dovoljno precizno
zakonski ureena. Kao osnova za obraun naknade utvruje se samo vrijednost
izgubljene dobiti za sektor umarstva (ili vlasnika ume), na temelju potencijalne
vrijednosti prinosa u drvetu, a za duljinu adekvatnog produkcijskog razdoblja. Izgubljene
81
koristi od ostalih opekorisnih vrijednosti uma nisu uzete u obzir, odnosno ne postoji
pravilnik po kojem bi se utvrivala ukupna vrijednost ume. Pravilnikom bi, isto tako,
trebalo regulirati i pitanje nadoknade vlasniku (fiziko ili pravno lice) u sluajevima
izdvajanja dijelova uma koje ubudue nee imati privredni karakter.
Na temelju prethodnih analiza identificirani su kljuni principi opeg dijela umarskog

pitanja vezana za ulogu i angaman umarskih strunjaka u izradi prostorno-planske
dokumentacije, na svim razinama u Federaciji BiH.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 6.3.1. Osigurati sudjelovanje umarskog sektora u svim fazama izrade
prostorno-planske dokumentacije na svim razinama planiranja u FBiH
Neophodno je osigurati usklaivanje zakonske regulative iz oblasti umarstva i prostornog
ureenja, te adekvatno sudjelovanje umarskih strunjaka, vezano za procese donoenja
stratekih odluka (u kontekstu definiranja optimalne namjene i naina koritenja uma i
umskih zemljita) i izrade prostorno-planske dokumentacije.
Strateki cilj 6.3.2. Osigurati sudjelovanje umarskih strunjaka u fazama izrade studija
utjecaja na okoli
Radi unaprjeenja kvalitete studija utjecaja na okoli, napose kada se u fokusu analize nalaze
ume i umska zemljita, neophodno je osigurati ukljuenje umarskih strunjaka u procese
izrade i evaluacije kvalitete izraenih studija.
Strateki cilj 6.3.3. Zakonski regulirati, prostorno definirati i planski urediti naine
upravljanja i gospodarenja podrujima uma i umskih zemljita, na kojima se ne smije
poremetiti stabilnost umskih ekosustava u FBiH
Radi ouvanja uma na kojima se ne smije naruiti integeritet umskih ekosustava, potrebno
je: (1) uvesti koncept uma visoke zatitne vrijednosti u Zakon o umama, (2) provesti proces
izdvajanja, registracije i definiranja reima upravljanja i gospodarenja umama visoke zatitne
vrijednosti na cijelom prostoru FBiH, (3) izmjeniti Pravilnik o elementima umsko-gospodarske
osnove radi ukljuivanja u isti, specifinosti u gospodarenju umama visoke zatitne
vrijednosti.
Strateki cilj 6.3.4. Zakonski definirati naine izdvajanja i obrauna naknade za

promjenu namjene koritenja uma i umskih zemljita u druge svrhe, odnosno
osigurati adekvatno vrednovanje svih funkcija uma
Pored zakonski definirane procedure promjene namjene koritenja dijelova povrina umskih
zemljita u druge svrhe koritenja (poljoprivredno, graevno i sl.) Zakonom o umama
potrebno je definirati nain utvrivanja adekvatne naknade za izgubljene gospodarske i
opekorisne funkcije uma, a radi njihovog preusmjeravanja u fondove za unaprjeenja
uma, kao i naknadu za izgubljenu dobit od proizvodne funkcije uma za sektor umarstva.
82
TEMATSKA CJELINA 7. UMA I KLIMATSKE PROMJENE
PRINCIPI:
Svi su akteri umarske politike posveeni borbi protiv klimatskih promjena
Stabilnost umskih ekosustava i podizanje novih uma su bitni preduvjeti za

reduciranje posljedica klimatskih promjena
Monitoring klimatskih promjena i formiranje centralne baze podataka su osnova za

poduzimanje mjera i aktivnosti u reduciranju posljedica klimatskih promjena
U cilju reduciranja posljedica klimatskih promjena, neophodno je promovirati

interdisciplinarni pristup i meusektorsku suradnju
Sveobuhvatna je medijska kampanja vano sredstvo za podizanje svjesti javnosti o

ulozi umskih ekosustava u borbi s klimatskim promjenama
7.1. UMA I KLIMATSKE PROMJENE
Ozbiljnosti klimatskih promjena i nunost reduciranja njihovih negativnih posljedica, su

odavno prepoznati kao sredinja pitanja u dostizanju odrivog razvoja. Osnovni uzroci
globalnog zagrijavanja su emisija staklenikih plinova te sjea uma i njihova degradacija.
Iako postoje razliita miljenja o ulozi uma u reimu klimatskih promjena i modelima za
reduciranje njihovih utjecaja, jasno je da su ume istovremeno vaan dio problema, ali i
rjeenja ovog globalnog fenomena. ume, putem procesa fotosinteze, smanjuju visok sadraj
ugljinog dioksida u zraku i na taj nain utjeu na ublaavanje klimatskih promjena. S druge
strane, degradacija i krenje uma, a posebno umski poari, znatno utjeu na globalno
zagrijavanje, poveanjem udjela staklenikih plinova u atmosferi. Na temelju analize
postojeeg sustava borbe protiv klimatskih promjena, raspoloivih tehnikih i kadrovskih
resursa u umarstvu Federacije BiH, politika na svim razinama vlasti i analize dostupnih
znanstveno-istraivakih rezultata, predloeni su strateki i specifini ciljevi za unapreenje
postojeeg stanja, u smislu kontinuiranog razvoja i odrivog gospodarenja umskim
resursima, usklaivanja mjera borbe protiv klimatskih promjena, ispunjenja promjenjivih
zahtjeva drutva prema umi i zadovoljenja propisa definiranih u mapi puta k europskim
integracijskim procesima. Na osnovi ocjene stanja umskih ekosustava u BiH i regiji, te
njihovog utjecaja na klimatske promjene i analiza provedenih iz djelokruga rada u okviru ove
studije, uoeno je sljedee:
Osim to je ratificirana veina meunarodnih konvencija i protokola koji se odnose na

problematiku klimatskih promjena, formiran Komitet za klimatske promjene i pripremljen
tekst ''Prvog nacionalnog izvjea BiH u skladu s Okvirnom konvencijom UN o klimatskim
promjenama'', sve daljnje aktivnosti u BiH, usmjerene na borbu protiv klimatskih promjena
i reduciranje posljedica od istih, su skromne. Prisutnost ovih tema u medijima je takoer
neznatna. Osnovni razlog za ovakvo stanje je nedostatak sredstava. Akcijski planovi
usmjereni na ublaavanje posljedica klimatskih promjena i efekata globalnog zagrijavanja,
nisu pripremljeni i, u tom smislu, ne postoje adekvatni odgovori na razliite mogue
scenarije koji mogu izazvati klimatske promjene.
83
Spore su ili nedovoljne reakcije nadlenih institucija na postavljene zadatke i pruzete
obveze, definirane dokumentima Ministarskih konferencija o zatiti uma u Europi
(MCPFE), o poduzimanju aktivnih mjera u borbi s klimatskim promjenama. Ovdje se misli
na: osiguranje sredstava za istraivanja razliitih aspekata potrajnosti gospodarenja
umskim resursima, realizaciju projekata proirene reprodukcije uma (konverziju
postojeih niskoproduktivnih u visoke ume, poumljavanje goleti i sl.), kao i koritenje
umske biomase kao obnovljivog izvora za proizvodnju energije.
Kapaciteti javnih i znanstveno-istraivakih institucija koje se bave monitoringom i
procjenom utjecaja klimatskih promjena, i generalno problematikom uloge i vanosti uma
u borbi s klimatskim promjenama u Federaciji BiH, su skromni. Posljedica je niska
konkurentnost institucija i istraivaa iz FBiH u okvirima meunarodne znanstveno-
istraivake zajednice i nemogunost dobivanja projekata usmjerenih k ovoj oblasti.
U FBiH postoje povrine tzv. industrijskih pustinja - radi se o dezertificiranim podrujima
(znatno degradirano tlo i vegetacija), uglavnom u Tuzlanskoj i Zeniko-dobojskoj upaniji.
Njihovo saniranje, u kontekstu poumljavanja i meliorativnih radova, zahtijeva znatna
sredstva i intenzivan angaman umarske struke i znanosti, ali prije svega
interdisciplinarni pristup i meusektorsku suradnju (sektori: industrija, energetika,
vodoprivreda, poljoprivrivreda, umarstvo itd.).
Na temelju prethodnih analiza i razmatranja, identificirani su kljuni principi opega dijela

odnose na pitanja vezana za klimatske promjene i ulogu umskih ekosustava, kao vanog
segmenta razvoja sektora umarstva Federacije BiH.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 7.1.1. Intenziviranje meunarodne suradnje i ukljuivanje nadlenih

institucija iz FBiH u meunarodne inicijative i procese koji se bave problemom
klimatskih promjena
Kao lanica globalne zajednice i potpisnica UN Konvencije o klimatskim promjenama, Bosna i
Hercegovna treba postati dio koncentriranih globalnih napora na zaustavljanju i umanjivanju
negativnih efekata klimatskih promjena. U tom kontekstu je neophodno stvoriti i osnaiti
kapacitete nadlenih institucija na svim razinama u FBiH, za aktivno sudjelovanje u kreiranju
zajednikih strategija i politika, te razmjenu iskustava na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj,
europskoj i meunarodnoj razini. Neophodno je iskoristiti mogunosti kandidiranja projekata
(u okviru IPA, CDM i sl.) kojim bi se prepoznala vanost umskih ekosustava u problematici
klimatskih promjena.
Strateki cilj 7.1.2. Uspostava sustava monitoringa i formiranje centralne baze podataka
za praenje klimatskih promjena na razini FBiH
Potreba za kontinuiranim praenjem klimatskih promjena i njihovih utjecaja na umske
ekosustave, kroz ustrojavanje trajnih i privremenih oglednih povrina na terenu, je bitan
preduvjet za uspjenu borbu protiv klimatskih promjena. Dobiveni podatci bi se slijevali u
jedinstvenu bazu podataka, ime bi se stekli uvjeti za donoenje pravovremenih i valjanih
stratekih odluka, u borbi s klimatskim promjenama na razini FBiH. Za punu realizaciju ovoga
stratekog cilja je potrebno definirati i uspostaviti neophodne zakonske, financijske,
metodoloke, infrastrukturalne, proceduralne i kadrovske pretpostavke. Ovaj bi sustav bio
povezan sa slinim sustavima monitoringa u regiji i ire, ime bi se unaprijedila suradnja s
84
relevantnim meunarodnim institucijama koje se bave praenjem, procjenama i
izvjeivanjem o klimatskim promjenama i zalihama ugljika u umskim ekosustavima.
Strateki cilj 7.1.3. Usuglaavanje meusektorskog pristupa u vezi sa strategijom,

politikom i ostalim aspektima, vezanim za odnos umarstva i klimatskih promjena
U okviru stratekih dokumenata za procjenu rizika i prilagodbu klimatskim promjenama u BiH,
trebaju biti predvieni instrumenti koji bi osiguravali, kako meuentitetsku, regionalnu i
meunarodnu suradnju, tako i suradnju izmeu javnog, privatnog i civilnog sektora. Pored
toga, kao imperativ se namee meusektorska suradnja i harmonizacija strategija, politika i
legislative koja tretirati problematiku klimatskih promjena. Neophodno je formirati stalne
fondove za financiranje interdisciplinarnih istraivakih projekata vezanih za klimatske
promjene i ulogu umskih ekosustava u istim, a u okviru razvojnih institucija (banke, agencije i
sl.), kreirati posebne linije za financiranje meusektorskih privrednih projekata, u cilju
ublaivanja i reduciranja posljedica klimatskih promjena zamjenom zastarjelih tehnologija
ekoloki prihvatljivim tehnologijama u kontekstu zelene ekonomije. U svim navedenim
aktivnostima, potrebno je osigurati ravnopravno i aktivno sudjelovanje strunjaka umarske
struke s iskustvom u problematici klimatskih promjena.
Strateki cilj 7.1.4. Kreiranje jedinstvene politike za borbu s klimatskim promjenama

Tijekom 2009. godine pripremljeno je Prvo nacionalno izvjee Bosne i Hercegovine (INC -
Initial National Communication), sukladno Okvirnoj konvenciji UN o klimatskim promjenama.
Isto su usvojile entitetske Vlade i Vijee ministara BiH. Koritenjem podataka i preporuka iz
INC-a, stvoreni su realni uvjeti za kreiranje dugorone razvojne politike zemlje i njezine
implementacije na makro i mikro razini. Sukladno smjernicama iz ovoga izvjea, Bosna i
Hercegovina bi trebala na dravnoj i entitetskoj razini donijeti odgovarajui zakonski okvir,
dugoronu razvojnu politiku i stvoriti preduvjete za odrivi razvoj i koritenje meunarodnih
novanih fondova. To podrazumijeva i formiranje ekspertnog povjerenstva koje e rukovoditi
bazama podataka i sudjelovati u istraivanju i izradi stratekih dokumenata u borbi s
klimatskim promjenama. U timove bi trebalo ukljuiti znanstvenike, predstavnike politikog
ivota, nevladinog sektora i lokalnih drutveno-politikih zajednica.
Strateki cilj 7.1.5. Poveanje povrine pod umama u FBiH primjenom razliitih
gospodarskih mjera
Polazei od injenice da su stabilnost umskih ekosustava i podizanje novih uma bitni
preduvjeti za reduciranje posljedica klimatskih promjena, a imajui u vidu postojanje
neiskoritenih staninih potencijala (povrina podesnih za poumljavanje, industrijskih
pustinja i sl.), neophodno je intenzivirati napore na poveanju povrina pod umama. Niske
nekvalitetne ume na visokoproizvodnim tlima, treba prevoditi u vii uzgojni oblik. U kontekstu
financiranja bioloke obnove uma, potrebno je formirati posebne fondove za konverziju
panjaa u visoke ume, pri emu je vano realizirati adekvatne programe medijske kampanje
o vanosti uma u borbi s klimatskim promjenama.
85
TEMATSKA CJELINA 8. OBRAZOVANJE, ISTRAIVANJE I RAZVOJ U UMARSTVU
PRINCIPI:
Plansko srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje predstavlja kljunu

pretpostavku za razvoj sektora umarstva i razumijevanje promjenjivih zahtjeva
drutva, u odnosu na umu
Srednjokolski obrazovni programi trebaju biti usklaeni s potrebama umarskoga

gospodarstva i europskim trendovima srednjokolskog obrazovanja u umarstvu
Obrazovanje visokokolskih kadrova u umarstvu treba biti usklaeno s europskim

trendovima i kvalitetom, principima Bolonjskog procesa i potrebama BiH drutva i
gospodarstva
Znanstveno-istraivaki rad predstavlja glavnu razvojnu komponentu sektora

umarstva i umarskoga gospodarstva
U planiranju i realizaciji koncepata cjeloivotnog uenja u umarstvu, potrebno je

osigurati potivanje participativnog pristupa
8.1. OBRAZOVANJE, ISTRAIVANJE I RAZVOJ U UMARSTVU
Oslanjajui se na ideje srednjoeuropskog umarskog obrazovanja i znanosti, generacije

umarskih strunjaka u Federaciji BiH su educirane u gospodarenju umskim resursima,
sukladno teoretskim i praktinim znanjima koja su stekle tijekom svoga obrazovanja. Polazei
od injenice da obrazovanje i istraivanje predstavljaju vane elemente razvoja svakoga
drutva, utvreno je postojee stanje obrazovno-znanstvenih kapaciteta u sektoru umarstva,
analizirani nastavni planovi i programi i predloene mjere za unaprjeenje obrazovnog
sustava u umarstvu Federacije BiH. Promjene u zahtjevima drutva prema umskim
resursima, organizacija obrazovnog sustava sukladno Bolonjskom procesu i neophodnost
edukacije umarskih strunjaka i znanstvenika koji e biti osposobljeni unaprijediti
ekonomske, ekoloke i socioloke koristi koje drutvo ima od ume, samo su neka od pitanja
na koja je potrebno odgovoriti u procesu kreiranja konzistentne umarske politike i strategije
razvoja sektora umarstva u Federaciji BiH. Kompletan sektor umarstva i obrazovno-
znanstvene institucije u Federaciji BiH nalaze se pred izazovom promjena i prilagoavanja u
smislu osiguranja kontinuiranog privrednog razvoja, integriranja u drutvo znanja i
implementacije koncepta cjeloivotnog uenja. Na temelju analize postojeega sustava
srednjokolskog i visokokolskog obrazovanja u umarstvu Federacije BiH, tehnikih i
kadrovskih kapaciteta, kadrovske politike, kvalitete strune obuke i cjeloivotnog uenja, te
analize znanstvenoistraivakih aktivnosti, predloene su strateke smjernice za
unaprjeenje postojeega stanja, u smislu kontinuiranog razvoja i gospodarenja umskim
resursima na znanstveno-strunim osnovama, te usklaivanja nastavnih programa i
znanstvenih aktivnosti s potrebama privrede, zahtjevima drutva prema umi i europskim
integracijskim procesima. Na temelju analiza provedenih iz djelokruga rada utvreno je
sljedee:
Generalna ocjena trenutanog stanja kadrovskih i tehnikih kapaciteta institucija koje se

bave srednjokolskim i visokokolskim obrazovanjem u umarstvu u Federaciji BiH je
86
negativna (nedovoljni i u znaajnoj mjeri neodgovarajui kapaciteti). Kljuna ogranienja
se ogledaju u nedovoljnim financijskim sredstvima za kvalitetnu realizaciju nastavnih
sadraja, modernizaciju nastavne opreme i nedovoljan opseg praktine nastave.
Nedovoljan broj izvoaa nastavnih sadraja rezultira preoptereenou nastavnika u
visokokolskom obrazovanju (vea od optereenja propisanog vaeim propisima). U
visokokolskim institucijama to utjee na sporiju dinamiku razvoja mlaeg nastavnog
kadra, koji za dalje napredovanje, pored nastavnih obveza, ima i zakonsku obvezu
realizacije istraivakih, publicistikih i ostalih aktivnosti.
Postojei se nastavni planovi i programi u srednjim kolama koji se bave edukacijom
umarskih kadrova, znaajno meusobno razlikuju, napose kad je u pitanju realizacija
praktine nastave. Nastavni planovi iz struno-teoretske i ope-obrazovne grupe
predmeta su preambiciozni.
Postojei su nastavni planovi koncipirani na nain da je udio praktine nastave i obuke (i
u srednjokolskom i u visokokolskom sustavu obrazovanja u umarstvu) nedovoljan,
kako u vezi s kvantitetom, tako i u vezi s kvalitetom.
Sudjelovanje strunjaka iz prakse u procesu terenske nastave i obuke uenika i
studenata je nedovoljno. Mogunosti suradnje izmeu poduzea umarstva (i drugih
subjekata) i obrazovnih institucija, nisu iskoritene u dovoljnoj mjeri kad je upitanju
izvoenje terenske i praktine nastave.
Ne postoji cjelovita analiza postojeih nastavnih planova svih srednjih kola koje se bave
edukacijom umarskih kadrova, koja bi omoguila utvrivanje trenutanih i buduih
potreba privrede za ovim kadrovima na svim razinama u Federaciji BiH.
Stipendiranje je kadrova u sektoru umarstva (uenici i studenti) nedovoljno i ne provodi
se planski i kontinuirano.
U koncepcijskom smislu, postojei su nastavni planovi i programi na visokokolskim
institucijama iz oblasti umarstva u Federaciji BiH, u znatnoj mjeri kompatibilni s
nastavnim programima umarskih fakulteta u regiji i uvaavaju kljune principe
Bolonjskog sustava obrazovanja.
Evidentne su znaajne razlike izmeu sadraja nastavnih planova i programa i kvalitete
njihove realizacije. Poto je realizacija nastavnih sadraja u izravnoj vezi s kadrovskom i
tehnikom opremljenou (a tehniki i kadrovski potencijali su nedostatni), neophodno je
uskladiti opseg nastavnih sadraja s realnim mogunostima njihove realizacije, kako kroz
harmonizaciju nastavnih sadraja u sva tri ciklusa studija, tako i kroz kadrovsko i tehniko
jaanje.
Planiranje obrazovanja kadrova umarske struke (kadrovska politika) se ne provodi na
razini Federacije BiH, ve na razini upanija. Takva raspodjela nadlenosti poveava rizik
neplanskog obrazovanja, hiperprodukcije ili nedostatka potrebnih profila kadrova
umarske struke.
Kad je u pitanju odnos ponude i potranje na tritu radne snage, evidentna je
hiperprodukcija umarskih tehniara (srednja struna sprema). upanijska
umskoprivredna drutva su uglavnom popunjena kadrovima umarske struke, a prostora
za nove uposlenike (preteno visoko obrazovane kadrove) ima u institucijama javne
umarske administracije (Uprave za ume). Sve navedeno ukazuje na slabosti u
dosadanjem nainu planiranja obrazovanja kadrova umarske struke i neophodnost
primjene drugaijih metodolokih pristupa u kreiranju kadrovske i obrazovne politike u
umarstvu.
Evidentan je razliit pristup i odnos, kako institucija, tako i uposlenika u sektoru umarstva
Federacije BiH u vezi s cjeloivotnim uenjem nakon zavretka formalnih edukacijskih
87
programa. Politika cjeloivotnog uenja ne postoji i ona je u veini sluajeva preputena
interesima i potrebama pojedinaca (uposlenika). Neophodno je da razvoj i poticanje
cjeloivotnog uenja u umarstvu bude prepoznato kao zadatak poslodavaca i ire
drutvene zajednice, na temelju utvrenih potreba privrednih subjekata, javne umarske
administracije i nevladinog sektora.
Sredstva za financiranje znanstvenoistraivakih projekata u sektoru umarstva su
neravnomjerno distribuirana, bilo da se promatra aspekt institucija koje su financirale ove
projekte, korisnika/realizatora sredstava ili znanstvenih oblasti.
S obzirom na nepostojanje sustava monitoringa i evaluacije, teko je ocijeniti razinu
aplikativnosti financiranih znanstveno-istraivakih projekata i efekata koje su sektor
umarstva i poduzea umarstva imala od istih, u analiziranom razdoblju.
Iznos izdvojenih sredstava za znanstveno-istraivaki rad u umarstvu je vrlo mali,
pogotovo imajui u vidu specifine zahtjeve za eksperimentalnim i laboratorijskim
istraivanjima u umarstvu. Neophodno je pokrenuti dijalog izmeu privrednih i
znanstveno-istraivakih institucija, kako bi se utvrdile prioritetne potrebe u sektoru
umarstva.
Postojei sustav financiranja ne osigurava kontinuirano i koordinirano osiguranje
financijskih sredstava neophodnih za provoenje znanstveno-istraivakog rada u
umarstvu. Mali broj institucija i pojedinaca koji se bave znanstveno-istraivakim radom
u umarstvu Federacije BiH, nedovoljna motiviranost u smislu niskih osobnih primanja i
znatna prostorno-tehnika ogranienja, bitno umanjuju meunarodnu konkurentnost
znanstveno-istraivake zajednice iz oblasti umarstva u Federaciji BiH.
Na temelju prethodnih analiza i razmatranja, identificirani su kljuni principi opeg dijela

umarskog programa prikazani na poetku poglavlja 8., kao i strateki ciljevi koji se odnose
na problematiku obrazovanja, istraivanja i razvoja u sektoru umarstva Federacije BiH.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 8.1.1. Uspostava sustava za planiranje i praenje potreba privrede i drutva
za umarskim kadrovima na svim razinama obrazovanja
Imajui u vidu postojeu organizaciju kompletnog obrazovnog sustava, u kome se upisna
politika za obje razine obrazovanja (srednjokolsko i visokokolsko) kreira preteno na razini
upanije, kao i injenicu da je potrebe za strunim kadrom neophodno sagledavati minimalno
na kompletnom podruje Federacije BiH, potrebno je uspostaviti sveobuhvatan sustav
planiranja obrazovanja prema realnim potrebama sektora umarstva i zahtjevima drutva.
Ovaj bi sustav podrazumjevao stalno praenje potreba i zahtjeva drutva, u odnosu na
umske resurse, poznavanje trenutane kadrovske strukture (odnosa potranje i ponude na
tritu rada), temeljem koje bi se vrilo praenje i projekcija kadrovskih potreba, kao i
kontinuiranu evaluaciju kvalitete uposlenog strunog kadra.
Strateki cilj 8.1.2. Jaanje kadrovskih i tehnikih kapaciteta za unaprjeenje

srednjokolskog nastavnog procesa u umarstvu
Na temelju analize trenutanog stanja srednjokolskog umarskog obrazovanja, utvreno je
da se nastavni sadraji realiziraju s nedovoljnim i neodgovarajuim kapacitetima u
kadrovskom i tehnikom pogledu. U narednom je razdoblju neophodno unaprijediti ove
kapacitete u kvantitativnom i kvalitativnom smislu, poevi od potivanja vaeih standarda i
88
kriterija za realizaciju nastavnih sadraja, u vezi s brojem predavaa, pa do osiguranja
tehnikih uvjeta za izvoenje strunih i praktinih nastavnih sadraja.
Strateki cilj 8.1.3. Uspostava funkcionalnog i cjelovitog sustava visokokolskog uenja

u umarstvu po principima Bolonjskog procesa
Polazei od injenice da sustav visokokolskog uenja predstavlja vanu komponentu u
kreiranju drutva znanja, realizacija sva tri ciklusa studija umarstva, sukladno principima
Bolonjskog procesa, u znatnoj mjeri opredjeljuje ulogu visokokolskih institucija. Realizacija
ovoga stratekog cilja podrazumijeva niz aktivnosti koje ukljuuju: uspostavu sustava
osiguranja kvalitete nastavnih sadraja i nastavnog procesa, osiguranje prostorno-tehnikih i
kadrovskih (posebno razvoj akademskog podmlatka) preduvjeta na visokokolskim
institucijama, sukladno vaeim standardima i normativima za oblast visokog obrazovanja
(posebno za izvoenje praktine nastave), zakonsko reguliranje problematike
prepoznavanja i usklaivanja strunih kvalifikacija steenih u pred-Bolonjskom i Bolonjskom
sustavu obrazovanja, te razvoj servisno orijentiranog znanstveno-istraivakog instututa u
okviru umarskog fakulteta u Sarajevu.
Strateki cilj 8.1.4. Uspostava sustava cjeloivotnog uenja u umarstvu

Sustav cjeloivotnog uenja podrazumijeva kontinuirano sjecanje znanja i razvoj strunih
sposobnosti i vjetina uposlenika u sektoru umarstva, koja se postiu kroz programe
obvezne i fakultativne edukacije, tijekom cijelog radnog vijeka. U duhu globalnog razvoja, te
integriranja u europsko drutvo znanja, neophodno je razviti konzistentan program
cjeloivotnog uenja (koji bi ukljuivao analizu potreba, razvoj odgovarajuih edukacijskih
sadraja i kreiranje organizacijskih pretpostvaki za njihovu realizaciju), te uspostaviti
kredibilan i zakonski utemeljen sustav licenciranja za obavljanje specifinih poslova i radnih
zadataka u umarstvu.
Strateki cilj 8.1.5. Unaprjeenje znanstveno-istraivakih aktivnosti u oblasti umarstva

i hortikulture
Provedene analize ukazuju na neophodnost unaprjeenja znanstveno-istraivakih aktivnosti
kroz: (1) definiranje prepoznatljivog profila znanstveno-istraivakog Instituta u okviru
umarskog fakulteta, (2) kreiranje stabilne financijske osnove za realizaciju znanstveno-
istraivakih projekata u umarstvu i hortikulturi, (3) osiguranje poveanja sredstava
namijenjenih za istraivanje i razvoj u umarstvu i hortikukturi, (4) poveanje broja
znanstveno-istraivakih radnih mjesta, a samim tim i broja istraivaa (posebno akademskog
podmlatka) u oblasti umarstva i hortikulture, te (5) uspostavu sustava monitoringa
(kontinuirnao praenja kvalitete istraivakog rada i evaluacije istraivakih institucija), uz
prethodno osiguranje naprijed navedenih preduvjeta.
Strateki cilj 8.1.6. Postizanje pune sinergije izmeu kolstva, znanosti i umarske
privrede.
Zahtjevi za potivanjem principa participacije u upravljanju i gospodarenju umskim resursima
kao javnim dobrom, uvjetuju neophodnost aktivnije uloge i sinergije svih zainteresiranih strana
u procesu planiranja i odluivanja, kada je u pitanju razvoj sektora umarstva. U tom su
smislu, u segmentu obrazovanja, istraivanja i razvoja kao najvaniji utvreni sljedei aspekti:
(1) aktivno sudjelovanje umarskih strunjaka iz prakse u procesima planiranja i realizacije
nastavnih programa i sadraja, (2) organizacija znanstveno-strunih savjetovanja u cilju
razmjene najnovijih znanstvenih i strunih znanja i iskustava u oblasti umarstva i hortikulture,
89
te (3) razvoj nevladinog sektora u cilju afirmacije umarstva kao specifine gospodarstvene
grane i identifikacije aktualnih problema u sektoru umarstva.
90
TEMATSKA CJELINA 9. INFORMIRANJE, KOMUNIKACIJA I ODNOSI S JAVNOU
PRINCIPI:
Kreiranje, prikupljanje i distribucija informacija u sektoru umarstva se provode

strateki, planski i transparentno, uz osiguranje bliske suradnje i koordinacije sa
svim interesnim stranama
Efikasno i racionalno koritenje javnih sredstava kod procesa planiranja,

implementacije i evaluacije komunikacijskih aktivnosti
Informiranje javnosti i drugih zainteresiranih strana o procesima upravljanja i

gospodarenja umama
Koritenje novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, uz najvie

profesionalne komunikacijske standarde, za osiguranje transparentnosti sektora i
ukupne efikasnosti komuniciranja
Komunikacijske se aktivnosti provode sukladno vaeim zakonima i etikim

normama
9.1. INFORMIRANJE, KOMUNIKACIJA I ODNOSI S JAVNOU
ume pruaju drutvu velik broj vanih i razliitih koristi koje, osim proizvodnje drva i nedrvnih
umskih proizvoda, ukljuuju i rekreaciju, ouvanje bioloke raznolikosti, turizam, zatitu tla i
voda. Zbog toga postoji potreba da se javnosti prui potpuna informacija i snano podcrta
diverzitet javnih usluga i koristi koje drutvo ima od ume. Konano - javnost s pravom to i
zahtijeva, oekujui da se umama gospodari, prije svega, na nain da one pruaju optimalne
drutvene i okoline koristi. Javnost na gospodarenje umama esto gleda s nepovjerenjem,
povezujui ga iskljuivo sa sjeom uma i lovom divljai. Iz toga se moe zakljuiti da se
uloga sektora umarstva u upravljanju i gospodarenju umama i umskim zemljitem u
Federaciji BiH nedovoljno razumije. Nerazvijena komunikacija s javnou i nedovoljna
transparentnost u donoenju i realizaciji odluka, predstavljaju ozbiljan problem sektora
umarstva. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da poveanjem standarda ivljenja raste
potranja i potreba za socijalnim i ekolokim koristima uma. Procjena je da e, s
ekonomskim razvojem BiH, pritisak javnosti na te funkcije uma isto tako rasti. Analiza
trenutnog stupnja razvoja odnosa s javnou, komunikacijskih praksi i transparentnosti
informiranja, unutar i izvan sektora umarstva u Federaciji BiH, ukazala je na sljedee:
Implementacija akcijskoga plana iz studije Poboljanje komunikacije i transparentnosti u

sektoru umarstva (2006), naila je na niz problema, koji su ograniili njegove efekte i
onemoguili implementaciju veine planiranih aktivnosti. Uoeni problemi se odnose na
sljedee: (1) komunikacija je neinstitucionalizirana, neplanska i nesustavna, (2)
generalno, resursi za odnose s javnou u sektoru umarstva su veoma ogranieni, (3)
evidentan je nedostatak unutar-sektorske koordinacije komunikacijskih aktivnosti.
Ukupna je kvaliteta komunikacije, kako unutar samoga sektora umarstva, tako i izvan
njega (prema opoj javnosti), izrazito niska. Posljedica takvog stanja je i niska razina
transparentnosti kompletnog sektora.
91
Sektor umarstva ne uiva visok ugled u javnosti i ona o njemu zna vrlo malo.
Komunikacijski resursi i aktivnosti unutar sektora umarstva se ne koriste na efikasan
nain kako bi podrali provoenje sektorskih aktivnosti.
Na temelju sveobuhvatne analize i identifikacije trenutanog stupnja razvoja odnosa s

javnou, komunikacije i transparentnosti informiranja unutar i izvan sektora umarstva
definirani su kljuni principi, koji su prikazani na poetku poglavlja 9., kao i strateki ciljevi,
usmjereni unaprjeenju informiranja, komunikacija i odnosa s javnou sektora umarstva.
STRATEKI CILJEVI
Strateki cilj 9.1.1. Unaprjeenje komunikacijskih kapaciteta i praksi unutar sektora

umarstva
Da bi se uspostavio mehanizam koordinacije komunikacijskih aktivnosti unutar sektora,
neophodno je znatno ojaati kapacitete sektora umarstva u oblasti komunikacija, osigurati
proraunska sredstva za komunikacijske aktivnosti unutar sektora, te razviti i implementirati
komunikacijsku strategiju. Potrebno je uspostaviti dinamian protok komunikacija izmeu svih
segmenata sektora, te standardizirati komunikacijske tijekove, slijedei primjere dobrih praksi
iz drugih zemalja.
Strateki cilj 9.1.2. Poveanje transparentnosti sektora umarstva

Da bi se znaajno unaprijedila razina transparentnosti umarskog sektora, neophodno je
poduzeti niz aktivnosti kojima e se graanima i zainteresiranim grupama osigurati slobodan,
jednostavan i brz pristup relevantnim, kvalitetnim i auriranim informacijama o svim
segmentima i aktivnostima sektora umarstva FBiH. Za to je potrebno stvoriti institucionalne
preduvjete, usvojiti standarde i osigurati kapacitete za transparentan rad sektora umarstva,
te omoguiti javnosti pristup informacijama u posjedu javnih institucija, agencija i organizacija
umarskog sektora FBiH.
Strateki cilj 9.1.3. Strateka komunikacijska potpora radu sektora umarstva

Kako bi se komunikacijske aktivnosti i kapaciteti stavili u slubu ostvarenja kljunih ciljeva i
programa umarskog sektora, neophodno je razviti i implementirati niz javnih kampanja kako
bi se dobila potpora javnosti za te aktivnosti i programe. Pored izravne potpore radu sektora
umarstva, ove bi kampanje doprinijele i ukupnom unapreenju ugleda sektora umarstva u
javnosti. Sve kampanje se rade iskljuivo uz angaman strunjaka, uz prethodne analize
komunikacijskih potreba, vezanih za svaki specifian problem na koji se kampanja odnosi, a
evaluiraju se uz zadane mjerljive indikatore uspjeha i efikasnost troenja sredstva.
Provoenje kampanja prvenstveno usmjeriti aktivnostima na spreavanju poara,
poumljavanju, promociji borbe protiv bespravne sjee uma, kampanji za promociju umskih
rekreativnih centara, te spreavanju zagaivanja uma.
Strateki cilj 9.1.4. Unaprjeenje ugleda sektora umarstva u javnosti

Za unaprjeenje ugleda umarskog sektora u javnosti neophodno je bitno unaprijediti odnose
umarskoga sektora s graanstvom i medijima. Kroz uspostavu mehanizama za konzultacije
s graanima, osigurati adekvatne informacije iroj javnosti o aktivnostima umarskog sektora,
upravljanju umama, umskim resursima, mogunostima rekreacije u umama i slino.
Unaprjeenjem odnosa s medijima, postii kvalitetnija izvjea medija o umarskom sektoru i,
na taj nain, smanjiti opseg negativnog publiciteta i senzacionalistikih izvjea.
92

UMARSKIPROGRAMOpidioHR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

UMARSKIPROGRAMOpidioHR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

UMARSKIPROGRAMOpidioHR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UMARSKI PROGRAM

FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Za svaku od ekspertnih studija pripremljen je unificiran projektni zadatak, koji je ujedno

U cilju olakavanja izrade ekspertne studije, Vijee je potencijalnim konzultantima predloilo

Poseban naglasak je bio na osiguranju sudjelovanja svih strana zainteresiranih za

Vlasnitvo, upravljanje i gospodarenje umskim resursima se provode uz puno

Zakon o umama FBiH, razvijen uz potivanje principa umarske znanosti i struke,

Funkcionalna organizacija javne umarske administracije, te efektivna i efikasna

umarska politika i zakonodavstvo se zasnivaju na konzistentnoj i koordiniranoj

Za kontinuirani razvoj i unapreenje upravljanja i gospodarenja svim umama u FBiH,

Povrina pod umama u FBiH ne moe se smanjivati. Promjena namjene izvorne

U svim segmentima i aktivnostima u sektoru umarstva, kao i pri koritenju

Centralna baza podataka predstavlja osnovu za dalji razvoj Integralnog

Integralni Informacijski Sustav (IIS) u umarstvu e biti kreiran, razvijan i koriten uz

1.1. INSTITUCIONALNI OKVIR SEKTORA UMARSTVA FEDERACIJE BIH

Paralelno s promjenama politikih, ekonomskih i sociolokih realiteta u BiH u proteklom

Na osnovi analize makroekonomskih pokazatelja (sudjelovanje u BDP, izvozu, uvozu,

Na osnovu prethodnih analiza identificirani su kljuni principi opeg dijela umarskog

Strateki cilj 1.1.3. Uspostava efektivne i efikasne organizacije sektora umarstva s

Strateki cilj 1.1.4. Uspostava politikog dijaloga na meuentitetskoj razini i stvaranje

Strateki cilj 1.1.5. Provedba procesa razgraniavanja umskog i poljoprivrednog

Strateki cilj 1.1.6. Unapreenje meusektorske suradnje

Strateki cilj 1.1.7. Unapreenje meuentitetske suradnje iz oblasti umarstva

Strateki cilj 1.1.8. Unapreenje meunarodne suradnje iz oblasti umarstva

Strateki cilj 1.1.9. Kreiranje i odravanje politiko-zakonodavnog i administrativnog

Strateki cilj 1.1.12. Promoviranje poduzetnitva, malog i srednjeg biznisa u umarstvu

Strateki cilj 1.1.14. Prepoznavanje znaaja i unapreenje uloge sektora umarstva u

1.2. INTEGRALNI INFORMACIJSKI SUSTAV U UMARSTVU - IIS

Stanje programskih i aplikacijskih rjeenja u umarskim institucijama u FBiH je vrlo

Na osnovu prethodnih analiza identificirani su kljuni principi opeg dijela umarskog

Strateki cilj 1.2.3. Razviti i implementirati adekvatna podatkovna i programska rjeenja

Osigurati trajnu stabilnosti umskih ekosustava primjenom adekvatnog sustava

Osigurati pretpostavke za gospodarenje umama na principima potrajnosti

Standardizirati gospodarenja umama na nacionalnoj razini

Prednost prirodnoj obnovi u umskim ekosustavima i predanost proizvodnji i

Optimalno koristiti proizvodni potencijal umskih stanita

Osigurati plansku i modernu proizvodnju umskog reprodukcijskog materijala

Proces deminiranja, u koji su pored ostalih ukljuene i sve institucije iz sektora

Strunost, dosljednost i tehnika opremljenost su preduvjeti za integralni pristup u

Preventivne mjere i integralni pristup su temelji zatite uma

Potivanje meunarodnih propisa iz oblasti integralne zatite uma i usklaenost

Osigurati pravovremenu i strunu sanaciju opoarenih umskih povrina

umski ekosustavi na kru su od posebnog znaaja za Federaciju BiH

Potrebno je osigurati ouvanje bioraznolikosti na kru

Osigurati pretpostavke za kontinuirani pozitivni utjecaj umskih ekosustava na kru,

Zatita biljnog pokrova na kru i podizanje novih ume su pretpostavke za ouvanje i

Potrebno je osigurati kontinuirano i transparentno financiranje radova na kru

Postojea prostorna podjela uma na umsko-gospodarska podruja ne osigurava

Na osnovu prethodnih analiza i razmatranja, identificirani su kljuni principi opeg dijela

Strateki cilj 2.1.1. Donoenje nove legislative iz oblasti umarstva

Strateki cilj 2.1.2. Razvoj mehanizama za postizanje potrajnosti gospodarenja umama

Strateki cilj 2.1.3. Osiguranje pretpostavki za prirodnu obnovu

Strateki cilj 2.1.4. Osiguranje pretpostavki za uspjenu vjetaku obnovu uma i

Strateki cilj 2.1.5. Osiguranje pretpostavki za modernizaciju rasadnike proizvodnje

Strateki cilj 2.1.6. Planska proizvodnja sadnog materijala

Strateki cilj 2.1.8. Poveanje povrina pod umama i optimiziranje koritenja

Strateki cilj 2.1.9. Poveanje opsega uzgojnih radova u umskim kulturama

Strateki cilj 2.1.10. Sanacija degradiranih visokih uma