1. Ko je obavezan utvrivati upisno podruje? Optina.

2. Period obaveznog kolskog obrazovanja za djecu - 6 do 15 godina starosti, a

obrazovanje traje 9 godina.
3. Obaveza pohaanja osnovne kole prestaje sa navrenih 15 godina ivota.
4. Ministar propisuje i objavljuje nastavni kalendar za kolsku godinu najkasnije 15 dana
prije poetka kolske godine.
5. Nastava u prvom polugoditu poinje 01.septembra.
6. Nastava u prvom polugoditu traje 90 nastavnih dana.
10. Godinjim programom rada, na osnovi jedinstvene metodologije koju donosi
Pedagoki zavod, utvruju se nastavne obaveze, rad na prof.orijentaciji uenika, slobodne
aktivnosti, evidencija o podjeli zaduena na nastavnike i sl.
12. Nastavnici i struni saradnici koriste godinji odmor u toku ljetnog odmora.
14. kola trajno uva matinu knjigu, registar i ljetopis.
16. kolski odbor ima 5 lanova.
17. Sastav kolskog odobra: jedan iz reda osnivaa, dva iz reda zaposlenih, jedan ispred
roditelja i jedan lan ispred lokalne zajednice.
18. Struni organi kole su: Nastavniko vijee, Odjeljensko vijee i Struni aktiv.
24. kola moe vriti statusne promjene uz prethodnu saglasnost Ministarstva.
25. kolska godina traje 175 nastavnih dana.
_______________________________________________________________________
Zakon o srednjem obrazovanju

26. NPP utvruje se: ciljevi, zadaci, nastavni sadraji obaveznih opteobrazovnih
predmeta i predmeta praktine nastave, br.sati po predmetima, oblici i postupci rada,
predmeti izborne nastave, sadraj i nain organizovanja zavrnog(maturskog)ispita,
duina trajanja obrazovanja, zvanje/zanimanje koje uenik stie nakon obrazovanja,
didaktiki i dr uslovi za realizaciju NPP.

27. Specijalni programi - su programi namjenjeni nadarenim uenicima i uenicima sa

potekoama u razvoju.

28. Godinji program rada sadri obavezne i dr oblike rada, raspored obrazovno odgojnog
rada, njegov obim i sadraj, kao i izvjetaj o realizovanju godinjeg programa za
prethodnu k godinu. Razvojni plan se odnosi na period od najmanje 5 godina.

29. Pravilima srednje kole se definie: pitanje djelatnosti kole, javnost rada, pohvale,
nagrade, odgojno - disciplinske mjere, pitanja zaposlenih, postupak strunog
usavravanja, donoenje optih akata, rad organa upravljanja, saradnja kole sa
roditeljima, finansiranje rada kole itd.

30. Vrste srednjih kola: Gimnazija, Srednja kola za struno obrazovanje i obuku,
Srednja kola za uenike sa potekoama u razvoju.

31. Upis u srednju kolu se vri na osnovu kriterija koje donosi Ministar. Upis u srednju
kolu vri se na osnovu javnog konkursa koji u dnevnim novinama objavljuje
Ministarstvo.
32. Inkluzija - uenici sa potekoama u razvoju pod odreenim uslovima mogu se
ukljuiti u redovno srednjokolsko obrazovanje, po principu inkluzivnog obrazovanja.

33. Prestanak statusa redovnog uenika:

- zavretkom srednje kole
- kada uenik sa uspjehom ne zavri razred
- ispisivanjem i iskljuenjem iz srednje kole
- naputanjem srednje kole

34. Uenik moe stei izuzetan status paralelno upisujui i neko dr zanimanje u istoj ili
drugoj srednjoj koli, te stei dr zvanje polaui razliku predmeta u odnosu na nastavni
plan i program po kojem se redovno obrazuje.

35. Uenik se iskljuuje iz srednje kole kada:

- neopravdano izostane sa nastave due od 45 nastavnih sati
- neopravdano izostanje 35 nastavnih sati i uini tei disciplinski prekraj
- uini disciplinski prekraj za koji je pravilima kole predviena mjera iskljuenja

36. Odjenjivanje uenika je brojano, ocjenama od nedovoljan (1) do odlian (5).

Ocjenjivanje je javno i kontinuirano. Zakljuna ocjena izvodi se na polugoditu i na kraju
nastavne/kolske godine.

37. Prigovor na zakljunu ocjenu podnosi se OV, u roku od 2 dana od dana saoptenja
ocjene.

38. Odgojno - disciplinske mjere: ukor razrednika, OV, ukor direktora, ukor NV i
iskljuenje iz srednje kole.

39. Upoljavanje se vri preuzimanjem nastavnika, strunih saradnika i ostalih uposlenika

iz drugih kola sa spiska uposlenika za ijim radom je djelimino ili u potpunosti prestala
potreba, odnosno na osnovu javnog konkursa kojeg raspisuje kolski odbor.

40. Evidencija i dokumentacija kole:

1. Matina knjiga
2. Registar uz matinu knjigu
3. Ljetopis
4. Knjiga evidencije o odgojno-obrazovnom radu
5. Evidencija o ispitima
6. Evidencija o uspjehu uenika na kraju k godine
7. Evidencija o izdatim svjedodbama
8. Evidencija o podjeli predmeta na nastavnike

41. Javne isprave koje kola izdaje su: Izvjetaj, aka knjiica, ispisnica, uvjerenje,
svjedodba, diploma.
42. Nadzor nad zakonitou rada srednjih kola vri Ministarstvo. Ono pokree postupak
za ocjenu zakonitosti rada, donosi odluku o zabrani rada sr kole, ako ne ispunjava uslove
za rad predviene zakonom, nalae izvrenje zakonom predvienih obaveza.

43. Inspekcijski nadzor vre prosvjetni inspektori u skladu sa Zakonom o prosvjetnoj

inspekciji. Ovaj nadzor podrazumjeva nadzor nad provoenjem zakona, podzakonskih i
optih akata iz oblasti srednjeg obrazovanja i stim u vezi preduzimanje odgovarajuih
mjera.

44. Nadlenosti kolskog odbora:

1. Donoenje pravila sr kole
2. Donoenje godinjueg programa rada
3. Donoenje razvojnog plana
4. Donoenje fin plana i usvajanje godinjeg obrauna
5. Imenovanje i razrjeenje direktora
6. Rjeavanje po albama i zahtjevima uposlenika, roditelja i uenika
7. Utvrivanje prijedloga plana upisa uenika u I razred
8. Verifikovanje rang liste primljenih uenika
9. Usmjeravanje i kontrolisanje rada direktora i sl.

45. Razrijeenje direktora prije isteka mandata:

1. Ako kolski odbor utvrdi da ne izvrava obaveze predviene zakonom
2. Utvrdi da je direktor odgovoran za prekraj utvren zakonom
3. Utvrdi da je poinio krivino djelo u vrenju dunosti
4. Utvrdi da kola ne ostvaruje godinji program rada i ciljeve obrazovanja
5. Sredstvima kole se raspolae nezakonito
6. Vri prijem uposlenika suprotno zakonu, izdaje javne isprave suprotno zakonu, ne
provodi mjere zatite uenika i zaposlenih.

46. Struni organi srednje kole su: OV, NV i Aktiv nastavnika.

47. Nadlenosti NV:
1. Na prijedlog direktora, utvruje konaan prijedlog godinjeg programa rada
2. Prati realizaciju NPP
3. Analizira izvjetaje OV
4. Utvruje sastav komisije za polaganje ispita i raspored polaganja na prijedlog direktora
5. Proglaava uenika generacije
6. Odluuje po zahtjevima uenika
7. Razmatra izvjetaje o polaganju ispita i sl.

48. Pitanja kojima se bavi Vijee uenika:

1. Odvijanje nastavnog procesa
2. Org vannastavnih aktivnosti
3. Org izleta i ekskurzija
4. Uee uenika u saradnji kole i drutvene zajednice
5. Dr aktivnosti utvrene pravilima kole
49. Nain finansiranje sr kole:
1. Iz budeta Kantona ako je osniva Skutina Kantona
2. Iz budeta optine ako je osniva OV
3. Vlastiti prihodi koji su definisani posebnim propisima i raspodjeljuju se na nain i u
rokovima utvrenim posebnim propisima i usvojenim fin planom kole.

50. Uloga Vijea roditelja:

1. Unaprijeenje uslova rada kole i odgojno-obrazovnog procesa
2. Povezivanje kole sa ostalim institucijama u nastavnim i vannastavnim aktivnostima
3. Biranje predstavnika u O
4. Uee u pripremi i realizaciji projekata
5. Razvijanje komunikacije na relaciji uenik - nastavnik - roditelj
__________________________________________________________
Pedagoki standardi

76. Cilj pedagokog standarda - stvaranje zajednike osnove u osiguranju osnovnih

uslova za odgojno - obrazovni rad i uspjeno ostvarivanje ciljeva i zadataka iz NPP.
77. Standardima se utvruju zajedniki kriteriji:
1. Br odjeljenja i grupa
2. kolski prostor
3. Oprema i nastavna sredstva
4. Br uenika u odjeljenju i grupi
5. Br i struktura nastavnog kadra
6. Br i struktura rukovodnog osoblja
7. Br i struktura pomonog osoblja
8. Ueniki standard
9. Slobodne aktivnosti uenika

78. Pedagokim standardima propisuju se minimalni materijalni, kadrovski i dr uslovi za

rad kola i odvijanje odgojno - obrazovnog procesa.

79. Pedagoke standarde donosi Vlada USK.

80. Ukupne sedmine obaveze nastavnika utvruju se u 40-satnoj radnoj sedmici u skladu
sa NPP, a o emu se nastavniku izdaje rjeenje o sedminom zaduenju.

81. Nastavnu normu nastavnika ini ukupna redovna nastava, ostali oblici neposrednog
odgojno obrazovnog rada sa pripremom, br sati za pripremanja i ostali poslovi.

82. Struni saradnici - zadueni su za praenje, analiziranje i unaprijeivanje odgojno

obrazovnog rada kole (pedagog, psiholog, defektolog, logoped, socijalni radnik,
bibliotekar).

83. Br. djeljenja i grupa

Gimnazija min 12-16 maksimum 32
Tehnika kola min 12-16 maksimum 32
Struna kola min 8-12 maksimum 30

84. kolski prostor - utvruje se minimalna i optimalna povrina ukupnog prostora po

jednom ueniku. Povrina uionice po ueniku - min 1,5 m2, optimum 2,0 m2.

85. Nastavna sredstva - osiguravaju se u skladu sa zahtjevima NPP (grafoskop, projektor,

projektno platno, tabla, raunar, kasetofon sa CD, laboratorijska oprema).

86. Broj uenika u odjeljenju praktine nastave - Ukoliko NPP nije predvien br uenika
u grupi PN, ovaj br se odreuje kako slijedi:
I i II razred min 10 max18
III i IV razred min 8 max 16
Ukoliko je NPP predviena podjela odjeljenja u grupe, nastava se izvodi u skladu sa
zahtjevima NPP.

87. Uenici sa tekoama u razvoju (standard)

Ako redovna odjeljenja imaju uenika sa posebnim potrebama, br uenika u redovnom
odjeljenju se smanjuje za 3, za svakog uenika sa posebnim potrebama. Odjeljenje za
djecu sa posebnim potrebama moe imati min 4 i max 12 uenika.

88. Asistent u odjeljenju (grupi)

Jedan asistent nastavniku u redovnom odjeljenju (grupi) u kojem se nalaze uenici sa
posebnim potrebama sa kojima se realizuje individualni prilagoeni program.

89. Ueniki standard definie - prevoz uenika, kolsku kuhinju i besplatne udbenike.

90. Slobodne aktivnosti uenika

kola organizuje sa ciljem poticanja i razvijanja interesa uenika i njihovih aktivnosti.
kolske slobodne aktivnosti su po svom znaaju izjednaene sa satima nastave. Ove
aktivnosti kola planira godinjim planom i programom.

91. Drutvena i kultruna djelatnost kola - povezanost kole sa lokalnom zajednicom

putem kultrunih, sportskih i dr oblika djelovanja.

92. i 93. - odgovoreno

94. Nastavna norma:

1. Redovna nastava
2. Ostali oblici odgojno obrazovnog rada - rad odjeljenske zajednice, fakultativna
nastava, slobodne aktivnosti uenika 99. pitanje
3. Ostali poslovi - struno usavravanje, rad u strunim organima kole (OV,NV, aktivi),
rad na pedagokoj dokumentaciji, deurstvo 100.pitanje

95. Nastavna norma po predmetima:

B/H/S/ - 18
Strani jezik, matematika, fizika, hemija - 19
Biologija, informatika - 20
Predmeti struno teoretske nastave - 20
Istorija, geografija, psihologija, socilogija, praktina nastava - 21

96. Zbog sigurnosti, ovim standardom se priznaje pravo uenicima na besplatan prevoz
pod uslovom da stanuju na udaljenosti veoj od 5 km od kole koju pohaaju.

97. Profil i struna sprema nstavnika utvreni su Zakonom i NPP.

98. Pedagoka dokumentacija i evidencija

1. Matina knjiga uenika
2. Registar uenika upisanih u matinu knjigu
3. Razredna knjiga
4. Prijava za uspis u srednju kolu
5. Upisnica
6. Prijava i zapisnik o polaganju ispita - dopunskih popravnih razrednih
7. Prijava i zapisnik o polaganju zavrinih i maturskih ispita
8. Ljetopis kole
9. Dnevnik praktine nastave

___________________________________________________________________
Didaktika
1. Pedagodija je nauka koja se bavi prouavanje odgojno - obrazovnog procesa.

2. Didaktika je grana pedagodije koja se bavi teorijama, idejama, naelima i smjernicama

za uspjeno provoenje odgojno - obrazovnog procesa.
Didaktika je pedagoka diciplina koja prouava opte probleme i zakonitosti nastave i
uenja. Didaktika je vjetina pouavanja.

3. Uenje je sloeni psihiki proces promjene ponaanja na osnovi usvojenog znanja i

iskustva. Obuhvaa usvajanje navika, informacija, znanja, vjetina i sposobnosti.

4. Uenje i pouavanje.
Umijee pouavanja esto se definie kao oblikovanje i upravljanje
obrazovnim okruenjem i iskustvom osobe koja ui sa svrhom poticanja i
ostvarenja eljenih ishoda uenja. Iz toga proizlazi da je preduslov
uspjenog pouavanja poznavanje samog procesa uenja, kao i faktora
koji ga olakavaju ili oteavaju na razliitim obrazovnim nivoima.

5. Tri dimenzije uiteljske kompetencije:

1. Profesionalna
2. Pedagoko didaktiko metodika, posredovanje znanstvenih spoznaja u nastavi
3. Radna
1. Profesionalna kompetencija
razina opeg znanja
sposobnost planiranja
 sposobnost izvedbe zadataka
sudjelovanje u projektima
samovrednovanje i vrednovanje
struno usavravanje

2. Pedagoko didaktiko metodike kompetencije

Poznavanje i primjena pedagoke teorije i prakse
Snalaenje u podruju
Sposobnost pouavanja i praenja
Usvajanje kolske procedure
Kreiranje nastavnih sadraja

- (planiranje, programiranje, pripremanje za nastavu)

Prepoznavanje i rjeavanje obrazovnih problema
Razvijanje vjetina upravljanja razredom
Pronalaenje odgovora na probleme u disciplini
Pouavanje u ogranienim mogunostima kole
Motivacija uenika i njihovo ukljuivanje u razredne aktivnosti
Vjetina evaluacije / ocjenjivanja

3. Radne kompetencije - praktino znanje

vjetina suradnje
predanost poslu
timski rad
osjeaj odgovornosti
kvaliteta rada
poznavanje jezika

6. Ishodi uenja oznaavaju sve ono to se stjee uenjem, a to su, kao to je ve

navedeno, kompetencije, koje se prikazuju kroz znanja i vjetine, te pripadajua
samostalnost i odgovornost.

7. Aktivno uenje:
Uenje kroz paljivo konstruisane aktivnosti
Uenje kroz rad, izvravanje zadataka i lina akcija
Uenje direktnim ukljuenjem uenika u proces
uenja

8. Formalno obrazovanje kao uenje, koje se obino odvija u

odgojno-obrazovnoj ustanovi, koje je strukturirano u pogledu ciljeva, vremena i zahtjeva
uenja), te koje vodi ka certificiranju. Neformalno uenje:
Uenje, koje se ne odvija u obrazovnim ustanovama ili srednjim strukovnim kolama i
za koje se obino ne dobija certifikat. Informalno uenje:
Uenje koje se odvija u svakodnevnom ivotu, na radnom mjestu, u obiteljskom krugu,
ili u
slobodno vrijeme.

9. Odgoj je sistemski nastavom organizovan proces kojim se izgrauju pozitivne osobine

linosti, stavovi, pogled na ivot i svijet, te karakterne i moralne, radne i drutvene
vrijednosti.
10. Obrazovanje je jedna od osnovnih didaktikih funkcija. Proces sticanja znanja,
vjetina i navika, formiranje pogleda na svijet i psihofizikog razvoja.

11. Opti principi odgojno - obrazovnog rada

etiri para principa:

1. princip sponataniteta i aktiviteta

2. princip slobode i odgovornosti

3. princip interakcije i komunikacije

4. princip individualiteta i totaliteta

12. Nastava je odgojno-obrazovni proces zasnovan na drutveno odreenim ciljevima i

zadacima koji se ostvaruju na didaktiki oblikovanim sadrajima, kroz raznovrsne oblike
i pomou razliitih sredstava.

13. Didaktiki trougao: uenik, sadraj i nastavnik

Didaktiki etverougao: Uenik/ca kao subjekt nastave, nastavni cilj/sadraj
uenja, nastavnik/ca kao organizator nastavnog procesa i metode nastave/uenja ine
didaktiki etvorougao najvanijih faktora nastave.

14. Nastava, kao najorganiziraniji oblik obrazovanja ostvaruje zadatke koji se temelje na
optem cilju odgovarajue vrste kola.
Zadaci su utvreni NPPom
rasporeeni su u tri osnovne kategorije: materijalni ili obrazovni, formalni ili
funkcionalni (psihofiziki razvoj uenika) i odgojni zadaci.
Pod materijalnim zadacima se podrazumjeva obaveza kole da uenicima, kroz nastavu,
omogui da stiu znanja, vjetine i navike u skladu sa propisanim nastavnim programom.
(pitanje se moe dalje dopuniti razradom zadataka)
Formalni zadaci nastave postavljaju pred kolu zahtjev da, kroz nastavni proces, glavnu
panju posveti psihofizikom (misaonom, ulnom, verbalnom, praktinom ...) razvoju
uenika.
Odgojni zadaci-nastava omoguava ueniku da stie znanja, razvija sposobnosti i odgaja.

15. Vjebanje i ponavljanje u nastavi

16. Vrste nastave - redovna, dopunska, dodatna

17. Redovna nastava se realizuje prema unaprijed utvrenom nastavnom planu i

programu sa ciljem da uenici/ce steknu znanja i ovladaju vjetinama koje e doprinijeti
njihovom psiho-fizikom razvoju.

18. Dopunska nastava se organizuje za one uenike/ce koji iz razliitih razloga nisu
postigli
zadovoljavajui uspjeh u toku redovne nastave. Dopunska nastava se organizuje uporedo
sa
redovnom nastavom, tokom kolske godine, sa ciljem da se uenicima/cama pomogne u
savladavanju sadraja u kome zaostaju.
19. Dodatna nastava u koli se organizuje za uenike/ce koji su nadareni i koji imaju
posebno
interesovanje za pojedine nastavne oblasti. Cilj je da se da se ovim uenicima/cama
omogui
razvijanje njihovih darovitosti. Program dodatne nastave se izrauje polazei od
programa redovne nastave. To nije program koji je proiren u smislu novih tema, ve se
samo postojee teme produbljuju, a zahtjevi prema uenicima/cama postavljaju na vii
nivo. Pri izboru uenika/ca za dodatnu nastavu odlina ocjena ne treba da bude jedini
kriterijum.

20. Sutina nastavnog procesa

Nastavni proces je didaktiki organizovan i institucionalno realizovan
vaspitno-obrazovni rad uenika i nastavnika usmjeren na svestrani i
skladan razvoj linosti uenika koja e biti sposobna da shvati i
prihvati vrednosti ivota i rada i da se aktivno ukljui u drutveni
ivot.

21. Organizacija nastave u kombinovanom odjeljenju

Formiranje kombinovanog odjeljenja se najee provodi zbog malog broja uenika ili
prevelike udaljenosti do prve najblie kole. Kombinovana odjeljenja ine uenici dvaju
ili vie razreda s kojima nastavnik organizuje nastavu u istoj uionici.

22. U individualizovanoj nastavi se proces pouavanja prilagoava svakom pojedinom

ueniku/ci uzimajui u obzir njegove/njene sposobnosti i druge karakteristike.

23. Ostvarivanje korelacije izmeu nastavnih procesa

Korelacija - meusobini odnos, uzajamna povezanost
Korelacija ipak ima punu dublji smisao koji se nazire u povezanosti odgojno-obrazovnog
procesa u jednu harmoninu cjelinu.
Takvim radom uenici lake usvajaju i povezuju znanja, ostvaruje se suodnos znanja u
jednu zajedniku cjelinu.
Uenici e na taj nain razumljivije sticati znanja, vjetine i navike, a uz to emo
promovisati vie odgojnih vrijednosti.
Korelacije se moraju predvidjeti mjesenim planom i programom.

24. Nastavne metode - definisati i nabrojati najznaajnije

Nastavna metoda je nauno verifikovan nain na koji uenici, pod rukovodstvom
nastavnika, u nastavnom procesu, stiu znanja, vetine i navike, primenjuju ih u praksi,
razvijaju svoje psihofizike sposobnosti i interesovanja. Najea klasifikacija nastavnih
metoda koja se susree u didaktikoj literaturi je sledea:
metoda usmenog izlaganja;
metoda razgovora;
metoda ilustrativnih radova;
metoda demonstracije;
metoda praktinih i laboratorijskih radova;
metoda pisanih radova;
metoda itanja i rada na tekstu.

25. Nastavna sredstva

Sredstva koja omoguavaju pristupanije uenikovo spoznavanje tokom nastavnog
procesa. Moemo ih podijeliti na vizualna (modeli, crtei, slike, dijagrami, grafikoni,
knjige, nastavni materijali), auditivna (nastavnikova rije, CD), audiovizualna (film,
obrazovne emisije).

26. Udbenik kao nastavno sredstvo

Udbenik se ubraja u tekstualna nastavna sredstva. Uz njega obino ide kao sastavni dio,
radna sveska, zbirna zadataka, prirunik za nastavnika.

25. Socijalni oblici rada u nastavi

Postoje tri osnovna socijalna oblika frontalni, grupni i
individualni.

26. Opti didaktiki principi

Didaktiki principi su osnovna naela koja govore o potrebi usklaivanja toka nastave i
uenja sa zakonitostima tog procesa i ciljevima vaspitanja i obrazovanja. Principi su
formulisani uopteno, ali zajedno sa pravilima kojima se tumae mogu nastavniku/ci
predstavljati orijentaciju u radu.
Mnogi autori smatraju da su osnovni principi nastave:
princip naunosti, princip prilagoenosti nastave uzrastu uenika/ca,
princip sistematinosti i postupnosti u nastavi, princip
povezanosti teorije i prakse, princip oiglednosti, princip svjesne
aktivnosti uenika/ca u nastavi, princip trajnosti usvajanja znanja i
vjetina, princip individualizacije.

27. Odgojna uloga kole u prevenciji nasilja meu djecom

Temi vrnjakog nasilja moe se pristupiti na razliite naine, koji e prvenstveno ovisiti
o dobi i interesima uenika. Slijede samo neke od ideja:

kreativne radionice koje ukljuuju igru uloga kojom se nastoji pobuditi empatija
prema rtvi
kreativne radionice koje ukljuuju iskustveno uenje primjer aktivnosti:
 prikazivanje filma o vrnjakom nasilju uz raspravu nakon filma (npr. film Oblak)
prikazivanje intervjua sa stvarnom osobom koja se tijekom odrastanja susrela s
nasiljem meu vrnjacima uz raspravu
prianje prie o ueniku koji se susree s vrnjakim nasiljem uz zadatak uenika
da dovre priu na nain da situacija postane jo gora i na nain da se ona razrijei
(mogunost crtanja stripa)
izrada plakata o razliitim aspektima vrnjakog nasilja i nainima na koje ga
uenici mogu pokuati sprijeiti
dijeljenje papiria na kojima su prikazane pojedine situacije nasilnitva iz
svakodnevnog ivota uz zadatak da uenici odgovore na sljedea pitanja: Kako se
ova osoba osjea? to bi sada mogla uiniti? to bih ja mogao uiniti da sam
prisustvovao toj situaciji?

28. Timski rad u odgojno - obrazovnom procesu

Razlozi : uvoenje inovacija, vea kreativnost u radu, uinkovitije
rjeavanje odgojno obrazovnih problema, saradnja, meusobno uvaavanje
i potovanje.

29. Pojam i struktura nastavnog plana i programa

Nastavni plan i program svakog nastavnog predmeta sadri ove dijelove:
Uloga i znaaj nastavnog predmeta
Cilj izuavanja,odgojno-obrazovni ciljevi
Sadraji
Oekivani rezultati uenja
Indikatori ospjenosti
Objanjenja i didaktiko-metodike napomene
Smjernice za praenje napredovanja uenika, procjenjivanje nivoa postignua

30. Planiranje nastavnog rada

Nastavnik planira i programira itav odgojno obrazovni proces i to na temelju godinjeg
(makroplaniranje), mjesenog i sedminog (mikroplaniranje), a posebna se panja
posveuje dnevnom planiranju za neposrednu nastavu.

31. kolski i domai rad uenika

32. ta su ishodi uenja i kako ih oblikujemo

Ishodi uenja su jasni iskazi o tome ta se od uenika oekuje da zna,
razumije ili da je sposoban pokazati nakon zavrenog procesa uenja.
Prije nego to pristupimo pripremi ishoda uenja za nastavni sat,
izboru metoda uenja i pouavanja, nastavnih sredstava, vano je da
postoje ciljevi. Ciljevi za razliku od ishoda u irim okvirima opisuju
kakvu e korist od uenja imati uenik i esto se ne mogu precizno
mjeriti.
33. Motivacija predstavlja proces pokretanja ljudske aktivnosti radi ostvarivanja
odreenog cilja. Ukoliko elimo da uenike/ce motiviemo da ue onda moramo
razumjeti ta je to to ih pokree. Elementi koji direktno utiu na motivaciju:
potrebe: izazvane unutar pojedinca, tjeraju pojedinca da neto trai ili izbjegava;
ciljevi: izazvani su interakcijom sa okolinom;
aktivnosti: ponaanje/ reakcije na odreeni sadanji dogaaj.
Interakcija ova tri elementa ini motivaciju i pokree linost na aktivnosti!

34. Ostvarivanje discipline u odjeljenju

Vano je odmah na poetku zajednikog rada definisati jasna pravila
ponaanja kako bi uenicima bilo jasno ta je u razredu doputeno, a
ta nije.Bilo bi dobro da uitelj samome sebi razjasni odgovor na
pitanje ta oekuje u radu s uenicima. Osim postavljanja jasnih
pravila ponaanja, bitno je da uitelj dobro strukturira nastavno
vrijeme, odnosno maksimalizira vrijeme provedeno u radu.

35. Praenje, vrednovanje i ocjenjivanje uenika

Kontinuirano i javno, brojanom ocjenom.

36. Pedagoka dimenzija praenja, vrednovanja i ocjenjivanja uenika

Vrednovanje rezultata rada je jedan od sastavnog dijela odgojno- obrazovnog rada u
sklopu nastave. Ono je sastavni dio nastavne djelatnosti tokom cjelokupnog nastavnog
procesa. Vrednovanje nastave valja temeljiti na razraenom sistemu praenja,
provjeravanja, procjenjivanja, mjerenja i ocjenjivanja toka i rezultata uenikovih
aktivnosti.

37. Revidirana Bloomova taksonomija i oblikovanje zadataka za provjeravanje i

ocjenjivanje

Revidirana Bloomova taksonomija (1956.)

6. stvarati stvarati nove uratke na osnovi prikupljenih podataka, spajanje elemenata u
funkcionalnu cjelinu
5. vrednovati dati procjene, argumente, kritike
4. analizirati razdvajati informacije na razliite dijelove i utvrditi znaenje dijelova za
cjelinu
3. primijeniti primjenjivati znanja, iskustva, vjetine u novoj situaciji
2. razumjeti- transferirati podatke iz jednog oblika u drugi; interpretirati vanost
podataka, shvatiti znaenje
1. zapamtiti- prisjeati se injenica, klasifikacija, definicija, teorija

38. Definicija metodike

Metodika je grana pedagogije koja prouava metode predavanja i poduavanja.