INTERVJU

Reisul-ulema dr. Mustafa-ef. Ceri:

VRIJEME USPRAVLJANJA,
SLOBODE I PANBONJAKOG
BUENJA

MJESENA NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU SANDAK | BR. 155 | 1. AVGUST 2011.
MJESENA NACIONALNA
CIJENA 100REVIJA
RSD |ZACGPOLITIKU
1 | BIHI 2KULTURU
KM | EUSANDAK
3 EUR | USD|5BR.
$ |155
CH 4| CHF
1. AVGUST
| GB 42011.
GBP | TR 4 TL
CIJENA 100 RSD | CG 1 | BIH 2 KM | EU 3 EUR | USD 5 $ | CH 4 CHF | GB 4 GBP | TR 4 TL
 IZDAVAKA KUA EL-KELIMEH
Od svih naina pripovijedanja, najdue se pamte ispo- KUR'AN s prijevodom.
vijesti stvarnih ljudi, koje smo upoznali kroz historijske
udbenike ili ih viamo na televiziji. Od istinitih kaziva- Uporedo arapski i bosanski tekst.
nja iskrenog pokajanja ljudi iz davnina, preko kazivanja Format B6 (depno izdanje).
ashaba i tabiina, do najsvjeijih sluajeva pronalaska
sree u jedinoj vjeri, ova knjiga e vas proetati kroz naj-
udnije sudbine, psiholoka stanja i zanimljive crte iz i-
vota pokajnika, koji su smogli snage i ukrcali se na lau
spasa. Poueni njihovim svijetlim primjerima, htjeli mi to
ili ne knjiga 101 tevba kazivanja pokajnika i pokajnica
natjerat e nas da detaljno analiziramo svoje stanje.

Knjiga Bievi srca, dr. Aid el-Karnija, autora nekoliko be-

stselera u islamskom svijetu, na samo njemu svojstven na-
in budi zaspala srca, odagnava beskorisne brige i tjera nas
da se bavimo sutinskim pitanjima iskrenosti. U maniru vr-
snog psihologa, autor koga ete prepoznati po knjizi Ne
tuguj, ponire u dubinu vjernike due, koja ponekad zna
usporiti svoj uspon, iako zna da u imanu nema stagnacije:
ili raste ili opada.

El-Kelimeh, izdavaka kua Meihata Islamske zajednice u Srbiji

Tel: 00381/20-334-020; 00381/64-16-222-84
e-mail: kelimeh@gmail.com; www.kelimeh.com

6 srebrenica 1995-2011.
1. AVGUST 2011., BROJ 155.

IZDAVA: BONJAKA KULTURNA ZAJEDNICA BKZ 11 Otvorena Altun-alem damija

GRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR

GLAVNI I ODGOVoRNI UREDNIK 13 ODBOR ZA JEDNOKRATNU UPOTREBU

Jahja Fehratovi (korektor_sveznadar@hotmail.com)

SEKRETAR
Salahudin Feti (sfetic@gmail.com) 14 SANDAKO PITANJE
TEHNIKI UREDNIK
Senad redepovi (senko_x@hotmail.com) 24 - SDA nije dostojna 29. jula
redakcija
Admir Muratovi (muratovic.admir8@gmail.com)
suad beirovi (s.becirovic@uninp.edu.rs) 25 krokodil izdaje
Denita Nicevi (dzenita2007@hotmail.com)
ALEN DURAKOVI (durakovicalen@gmail.com)
Zaim Redepovi (zaimredzepovic@yahoo.com)
adnan auevi (adnan.causevic@gmail.com) 34 POLOVINA BONJAKA U CRNOJ GORI GOVORI TUI JEZIK
hazbija kala (hazkal@live.com)
Zehnija Buli (zehnija.bulic@gmail.com)
Usame Zukorli (usame.zukorlic@gmail.com)
ALMIR MEHONI (almirmehonic@yahoo.com) 39 portret: DEVAD JAHI AZIZOV
SARaDNICI
hako duljevi, hajrudin bali, efket Krci, harun hodi, MARIO
HEINAL, avdo huseinovi, kemal demi, bisera sulji-bokailo, 40 (NE)ZABORAVLJENI HEROJI SANDAKA
Sulejman Alikovi, Ferko anti, MIHAIL SPEVAK, Adnan Hasanovi,
atifa alji, alisa kurtovi, Sanela Hakovi, Ferid Buli, Semir Gici,
rejhan r. kurtovi, JAKUB DURGUT, JASMINA PLJAKI, EDIN GRIEVI
42 - Grobove ruskih oficira nema ko da obie
DIZAJN ADRESA
Ifet Alikovi Gradska 1, 36 300 Novi Pazar
tel: 020/ 322-181, fax: 322-181 Redakcija revije SANDAK Vas poziva da se preplatite na naa izdanja.
TAMPA Godinja preplata za EU 40 + PTT.
GRAFIAR, UICE E-MAIL: Godinja pretplata za Sandak i zemlje regiona 12 + PTT.
revijasandzak@gmail.com Za pretplatnike iz Novog Pazara besplatna dostava na kunu adresu.
Rukopisi i fotografije se ne vraaju
dISTRIBUCIJA ZA BIH: Ismet Hajradinovi (+38761158955)

TERORIZAM, VAKUF I VODA
NEMUSLIMANSKI TERORIZAM I
BREJVIKOVA INSPIRACIJA
Svijet je jo uvijek okiran doga-
anjima u Oslu. U visokocivili-
ziranom i tehnoloki najnapred-
nijem dijelu svijeta, hladnokrvno
i bez grie savjesti ubijeno je se-
damdeset est civila. Prva asoci-
jacija bila je na islamske ekstremi-
ste. Po ko zna koji put je krenula
nepravedna hajka na islam i mu-
slimane, da bi se ispostavilo kako
je poinilac kranin zaslijepljen
mrnjom prema drugom i dru-
gaijem. Iz cjelokupnog doga-
aja, pored nenadoknadivosti
ljudskih ivota, dva momenta
nam privlae panju. Prvo, auto-
matizirano povezivanje islama i
muslimana sa teroristikim napa-
dima ma gdje i ma ko ih poinio.
Kada istraga utvrdi da je poini-
lac kranin, hindus ili jevrej, to
se nekako preuuje i stavlja po
strani. Licemjerje zapadnoga svi-
jeta zaboravlja da su i faizam, i
nacizam, i rasizam, i komunizam,
i nacionalizam, i ovinizam, i ho-
moseksualizam i ini izmi njihovi
izumi, te da se u ovih petnaest
vjekova islam izgraivao iskljui-
vo na humanosti, toleranciji, jed-
nakopravnosti, i svim ostalim na-
elima Boanske pravde. Zato nas
vrijeaju odluke poput one da e
Eupol oformiti posebno Odjeljenje
za nemuslimanske teroriste. To zna-
i da je terorista po pravilu musli-
man, a tek su izuzeci pripadnici
ostalih vjeroispovijesti. Drugi
moment odnosi se na Brejvikovo
priznanje da se ne kaje zbog poi-
njenog zloina i da je inspiraciju i
idole pronaao u Srbiji i Srbima,
odnosno nosiocima i izvriocima
genocidnih ideja meu Srbljem
od Karaora do Ratka Mladia.
Zar ovo ne bi trebao biti dovoljan
pokazatelj srbijanskom drutvu,
osobice ideolozima i izvriocima
nacionalnih strategija da cjeloku-
pan srpski narod vode u propast
te da su ve sada u svjetskoj hi-
storiji prepoznati kao genocidni.
No, da su eljeli i da ele uvidjeti
vlastitu sramotu, imali su prilike
11. jula u Potoarima kada je uko-
pano 613 nevino stradali rtava
koje su pobili upravo Brejvikovi
inspiratori i idoli.
NA BEDEMU ODBRANE VAKUFA
Bonjaci Sandaka i dalje trpe po-
sljedice velikosrpskog projekta
kojim je inspiriran Brejvik. Srbi-
janske vlasti nas, umjesto da sve
ine kako bismo zaboravili njihov
faizam, uporno podsjeaju na to.
Nema razlike izmeu onoga to
su inili Mladi i Karadi i oti-
manja vakufske imovine. Njihov
cilj je bio etniko ienje musli-
mana s vjekovnih ognjita. Nisu
se zadovoljavali samo njihovom
likvidacijom ve su unitavali
svaki trag bonjako-musliman-
skog prisustva na tlu BiH, ruili
damije, skrnavili mezarja, tur-
beta, adrvane i druge dokaze
naeg bivstvovanja. Srbijanske
vlasti, uz pomo lokalnih politi-
ara i tajkuna, takoer nasru na
nau bit, permanentno udaraju-
i na vakufska dobra. Juer je to
bilo na Hadetu, danas u Novo-
pazarskoj banji i zgradi Islamskih
ustanova, odnosno Fakulteta za
islamske studije. Otetim vakufi-
ma se promjenjuje namjena, pa se
tako na Hadetu umjesto memo-
rijalnog centra za preko tri hilja-
de ubijenih Bonjaka 1945-1946.
izgrauje djeije obdanite, elei da su stigli u sreen grad, a ono
time unititi i najmanju mogu-
nost da se mlade generacije, ako
nita, bar zapitaju ko je i zbog
ega ubio sve te ljude, njihove
djedove, oeve, amide, daide,
blinje i daljnje roake. Isto su
tako Karadi i Mladi, nakon
ruenja damija i mezaristana,
zemljite pretvarali u parkove,
ili pak na privatnim posjedima
protjeranih muslimana izgrai-
vali crkve. Ako su nam poboli
krstove po brdima, ako na javnim
natpisima nema niti jednog spo-
menika islamske duhovnosti, na-
suprot desetinama putokaza ka
IKA
crkvama i manastirima, ono nam
ne mogu i nee oduzeti duu jer
bez due nema ni nas. Bonjaci
Sandaka su svjesni ovoga i zato
svakoga puta uporno stoje na be-
demu odbrane najstarijeg vakufa
na Balkanu. I izborit e se, kao
to su se izborili da se danas, e-
tiri godine poslije napada, vihori
bajrak i uju ezani s vitke muna-
re Altun alem damije. Kako god
Altun alem damija jeste simbol
naega jedinstva, bedem opstan-
ka i odbrane, ona nam je takoer
i inspiracija da nastavimo borbu
za konano oslobaanje naih
kulturnih i materijalnih dobara
od velikosrpskih projekata uorta-
enih s poltronima i krvoednim
tajkunima.
VIAGGIO IN NOVI PAZAR
Gradske vlasti u Novome Pazaru
nastoje prodati preostalo opin-
sko zemljite, cirka 58 parcela,
meu kojima ima i nacionalizi-
ranih i oduzetih, ne bi li napum-
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
pale budete. Moda i meu
njima ima vakufskih dobara. Sa-
vjetujemo Vakufskoj direkciji pri
Islamskoj zajednici da dobro pro-
anilizira svaku od njih. Pored ze-
mljita, nou nam prodaju maglu,
dovode skupe pjevae i pjevaljke,
prave koncerte i igranke, pjesme
i igara, a grad danju opasuju lanci
trajkaa. Dijasporci i rijetki turi-
sti taman naveer steknu dojam
ih ujutru doekaju sablasne scene
gladnih i lica ispijenih trajkaa
pred opinom. Ne vjerujui da
je takvo to mogue, pohrle k e-
smi da se umiju, a ono sa slavine,
umjesto vode, cvri vazduh, vreo
kao i ovi tropski dani u Novome
Pazaru, gradu sa trajkaima, su-
him esmama i geslom: UMJE-
STO HLJEBA I VODE NUDIMO
VAM PJESME I IGARA. I uz to,
po koju gradsku parcelu, dok nije
zakon o povraaju oduzete imo-
vine stupio na snagu.
3
AGENCIJSKI RAPORT

Jo jedna PODRKA PapiU

damija na
Hadetu
29. 7. 2011., na Hadetu je
postavljen kamen temeljac za
izgradnju nove damije.
Plac i novac za izgradnju i
opremanje damije obezbje-
dili su nasljednici rahmetli
hadi uurije i Emire Dan-
kovi.
Na sveanosti su se obratili
predsjednik Medlisa Novi
Pazar Sead-ef. airovi i
glavni muftija Muamer-ef.
Zukorli.
Glavni muftija je
primio ampiona
Balkana u kruzer
kategoriji Sanela Pa-
pia iz Sjenice.
Papi je upoznao
Muftiju da opinska
vlast u Sjenici odu-
staje od organizira-
nja mea za titulu
interkontinentalnog
prvaka.
Muftija je osudio takvo ponaanje rukovodstva sjenike opine,
istakavi da je i to pokazatelj u kakvim rukama politike vlasti se
nalazi sandaki narod i pohvalio Papieve dosadanje uspjehe,
naglaavajui da se uspjesi sandakih sportista, zbog tekih uslo-
va u kojima rade, moraju posebno respektirati.

Tadievo sramno izjednaavanje Godinjica

Povodom izjave Borisa Tadia prilikom
zvanine posjete Sarajevu, o izjednaava-
konstituiranja BNV-a
nju Jovana Divjaka, Ilije Juriia i Ejupa U prostorijama BKZ-a odrana je konferen-
Gania sa Radovanom Karadiem i Rat- cija za medije u povodu obiljeavanja godi-
kom Mladiem, reisul-ulema Ceri je izdao njice konstituiranja BNV-a. Na konferenciji
saopenje za javnost: su govorili predsjednik IO Samir Tandir i
potpredsjednik BNV-a Zehnija Buli.
Boris Tadi je mogao to ta kazati, ali upore- Tandir je govorio o dogaanjima nakon for-
ivati akademika Ejupa Gania na bilo koji na- miranja BNV-a, svim diskriminatorskim od-
in sa osumnjienim za ratni zloin genocida lukama biveg ministra iplia i drugih dr-
Radovanom Karadiem i Ratkom Mladiem je avnih subjekata, te izvjetajima nezavisnih
krajnje licmjerno i nemoralno od predsjednika tijela, koji potvruju brojne nepravilnosti u
Tadia, koji jednom kae da oni koji su osloboeni, nisu vie krivi, a opet ih proziva i procesu izbora i formiranja BNV-a, na koje
izjednaava sa dokazivo osumnjienim za teki ratni zloin genocid. su predstavnici BKZ-a konstantno upozo-
Oito za Tadia nita ne znai injenica da je akademik Ejup Gani pred meritornim ravali. On je, takoer, upozorio da drava
sudom u Londonu osloboen svih optubi koje mu beogradska obavjetajna sluba na- mora procesuirati biveg ministra iplia i
mee svih ovih godina. Bilo je za oekivati da se, na temelju te nepobitne injenice, njegove saradnike zbog kriminalnih radnji
Boris Tadi ispria akademiku Ejupu Ganiu za beogradsku klevetu i patnju koju je u procesu provoenja izbora i formiranja
preivio on i njegova porodica u Londonu te da mu osigura da moe slobodno i bez stra- BNV-a. On se na kraju osvrnuo i na posjetu
ha posjetiti svoju rodbinu u Novom Pazaru. Umjesto toga Boris Tadi usred Sarajeva ministra Markovia BKZ-u, uz opasku da su
proziva akademika Ejupa Gania i izjednaava ga sa Karadiem i Mladiem. kae pored pozitivnih signala potrebni i konkret-
se u saopenju reisul-uleme dr. Mustafe Ceria i dodaje da Boris Tadi mora ni potezi.
jednom nauiti da nisu jednaki oni koji su hrabro i asno branili ovaj ponosni Buli se osvrnuo na falsificiranje ostavki
grad u kojem na sred Baarije Tadi moe nakon svega u miru popiti kahvu i dvojice vijenika: Na dananji dan prije godi-
oni koji su ovaj grad etiri godine danonono granatirali bez milosti i bez stida nu dana uruen je pravni sistem drave Srbije.
od Boga i svijeta. Pored tete Bonjacima Srbija je veliku tetu na-
pravila sebi. On je dodao da oekuje sudski epi-
Traimo da se Boris Tadi ispria patriotima ovoga grada, svim rtvama genocida u log za falsifikatore i sve one koji su se namjerno
Bosni i Hercegovini i svim ljudima dobre volje za neprimjereno izjednaavanje boraca posluili falsifikatom.
za slobodu i ljudsku ast i agresora koji su ubijali nevinu sarajevsku djecu kae se u
saopenju reisul-uleme dr. Mustafe Ceria.
Prijepolje, Tutin i Sjenica
BKZ estita porodicama Nuhanovi i Mustafi dobili registarske tablice
BKZ je uputila estitke Hasanu Nuhanoviu i porodici U Slubenom
Rize Mustafia povodom presude Holandskog apelaci- glasniku RS broj
onog suda u njihovu korist. U procesu je utvreno da 53/11 objavljen je
su drava Holandija, holandska vlada i vojska direktni Pravilnik o izmje-
krivci za ubistvo troje Bonjaka jula 1995. godine u Sre- ni Pravilnika o re-
brenici i da imaju obavezu isplatiti odtetu tuiocima:
gistraciji motornih
Ovaj postupak suda potvruje da je pravda, makar u reduci- i prikljunih vozila
ranoj verziji, dostina, te da se polahko skida veo zatite s od-
govornih meunarodnih institucija za genocid u Srebrenici, a na osnovu kojeg
prije svega UN i Holandskog bataljona koji su u ruke Mladia i njegovih krvoloka predali su sandake opine Prijepolje, Tutin i Sjenica
preko 5000 civila. Ovaj iskorak, makar i simbolian, pravno-formalno potvruje odgovor- dobile registracione tablice sa oznakama PP,
nost Holandije i UN-a za sve ono to se dogodilo u julu 1995. godine u Srebrenici. TT i SJ. Pravilnik stupa na snagu 20. 8. 2011.

4

delegacija
Ambasade SAD-a u
posjeti SANDAKU
Predsjednik BNV-a prof. dr. Dudi pri-
mio je delegaciju Ambasade SAD-a iz
politikog odjeljenja, predvoenu Do-
nom Hesfordom. Gospodin Hesforfd je
prvi put u Sandaku i najvie se interesi-
rao za poloaj i stanje Bonjaka.
Predsjednik Dudi je upoznao Hesforda
sa pet kljunih problema sa kojima se
Bonjaci suoavaju, a koji se hitno mora-
ju rijeiti: normalan rad BNV-a, jedinstvena
IZ, zavretak procesa akreditacije IUNP, vra-
anje vjerouitelja na radna mjesta i povraaj
vakufske imovine.
Predsjednik IO BNV-a, Samir Tandir go-
vorio je o diskriminaciji i problemima
procentualne zastupljenosti Bonjaka u
dravnim institucijama, kao i o proble-
mu obrazovanja i informiranja na bosan-
skom jeziku.
Na sastanku Do-
na Hesforda sa
predsjenikom
BDZ-a Emirom
Elfiem bilo je
rijei o trenutnoj
politikoj situa-
ciji u Sandaku i
problemima Bo-
njaka. Gosti su
upoznati sa aktiv-
nostima stranke,
njenim progra-
mom, kao i pripremama za predstojee
izbore.
podrka trajkaima
Zbog sve loijeg vodosnabdijevanja grada,
BDZ je uputila direktno pitanje gradskim
vlastima: ta je sa donacijom Luksemburga od
pet miliona eura za rekonstrukciju vodovodnih
postrojenja?
Novi Pazar ve vie od mjesec dana nema ured-
no snabdijevanje vodom, veliki dio grada je pod
restrikcijama 12 sati dnevno, a znaajan dio
graana uope nema vodu. Ostali smo jedi-
ni grad u zemlji koji jo uvijek nije zamijenio
otrovne i kancerogene azbestne cijevi.
U saopenju za javnost BDZ-a izraava se
i potpuna podrka trajku radnika Ra-
zvitka i konstantira da broj nezaposlenih
u gradu konstanto raste, te da je trenutno
konferencija Rabite u Meki
Reisul-ulema dr.Ceri, muftije Zukorli i Grabus i Ibrahim-ef.
Malanovi na Konferenciji u Mekki
Pod pokroviteljstvom saudijskog kralja
Abdullaha bin Abdulaziza Al-Suada u
Meki je 23-25. 7. 2011., u organizaciji Mu-
slimanske svjetske lige, odrana trodnev-
na konferencija na temu Islamski svijet
- pitanja i rjeenja.
Uesnike konferencije je primio saudij-
Vie od dvjesto uesnika iz cijeloga svi- ski kralj Abdullah bin Abdulaziz Al-Sa-
jeta podnijelo je referate o pitanjima i ud u svojoj rezidenciji u Deddi.
Radnici Razvitka blokirali ZAVRENI KNJIEVNI SUSRETI
centar Novog Pazara AVDO MEEDOVI
Oko 40 radnika GP Razvitak, 26. jula blo-
kiralo je saobraaj u centru grada, izraa-
vajui nezadovoljstvo zbog velikih finan-
sijskih problema.
Prema informacijama koje smo dobili od
njih, za teku finansijsku krizu ovog pre-
duzea kriva je opinska vlast. Radnici
ovog preduzea nisu primili dohotke ve
60 mjeseci. Radnici takoer tvrde da im
GU Novi Pazar duguje ogromna sredstva.
Razvitak je 1998. godine od opine kupio
plac u centru grada pod klauzulom da e,
ukoliko bude denacionaliziran, opina
ovom preduzeu vratiti 384.000 eura, to
je u meuvremenu naloeno i sudskom
presudom.
preko 56 %.
Kada je poetkom godine donesen budet grada
Novog Pazara, izrazili smo na stav i protiv-
ljenje jer se dobar dio budeta puni poveanim
nametima graanima, prodajom imovine i za-
duivanjem kroz kreditne aranmane. Da stvar
bude jo gora, lokalna vlast na izuzetno bahat
nain odnosi se prema novcu graana, troei
ga potpuno nenamjenski, organizujui koncer-
te, vatromete i razne populistike manifestacije.
kau u BDZ-u.
Gradski odbor LDP-a podrava proteste
AGENCIJSKI RAPORT
problemima s kojima se
suoavaju muslimanska
drutva.
Takoer je odrana i sjed-
nica Izvrnog odbora
Svjetskog foruma uleme
i islamskih intelektualaca
na kojoj je Reisul-ulema
podnio izvjetaj o stanju
muslimana na Balkanu, s
posebnim osvrtom na sta-
nje u Srbiji, odnosno kre-
nje ljudskih prava Bonja-
ka u Sandaku.
Na konferenciji u Mekki
sudjelovali su i sandaki muftija Mua-
mer-ef. Zukorli, ljubljanski Nedad-ef.
Grabus, kosovski Naim -ef. Trnava te
crnogorski Rifat-ef. Fejzi.
Knjievni susreti Avdo Meedovi
odrani su u bjelopoljskom Centru za
kulturu. O liku i djelu Avda Meedovi-
a govorili su akademik Devad Jahi i
prof. dr. Tatjana Beanovi.
Trolani iri proglasio je pobjednike
ovogodinjeg konkursa za kratku pri-
u. Prvo mjesto pripalo je Bjelopoljcu
Kemalu Musiu, drugo Seni Avdovi iz
Novog Pazara, a tree Marku ukiu iz
apca.
Cvetkovi stopirao
najavljene izbore za BNV
Premijer Srbije Mir-
ko Cvetkovi odloio
je raspisivanje izbora
za BNV. Izbori su se
trebali raspisati 15.
jula, a odrati 16. ok-
tobra. Dva dana prije
raspisivanja izbora,
Cvetkovi je traio
da se isti odloe.
radnika Razvitka, koji su digli glas protiv
obmana i lanih obeanja predstavnika
lokalne vlasti:
Razlika izmeu protesta nekih drugih i pro-
testa radnika Razvitka je u tome to novo-
pazarski graevinari ne trae milostinju ve
trae SVOJE, trae svoj novac koji im duguje
gradska vlast. Zato je predstavnicima aktu-
elne vlasti pree troenje novca na organiza-
ciju Putujueg karavana, raznih proslava i
koncerata nego izmirenje svojih dugova. Sve
ove manifestacije su lijepa stvar, ali se moraju
potovati prioriteti.
5

Kako se gnusni i stravini
zloin nad Bonjacima Sre-
brenice nikada, nikada i
ba nikada ne bi zaboravio
BNV i BKZ su i ove godine
organizirali niz manifesta-
cija irom Sandaka pod
nazivom Dani Srebrenice u
Sandaku.
11 latica 11 genocida
Udruenje ena Merjem
u saradnji sa Udruenjem
ena iz Graanice u BiH, 1.
7. 2011. u 5 do 12, na trgu
Gazi Isa-beg Ishakovi
upriliena je podjela cvje-
tia sa 11 bijelih latica koje
simboliziraju genocide
nad Bonjacima, i 11. jul
dan kada je u Srebrenici
izvren genocid.
Graani koji su cvjetie za-
kaili na revere nosili su ih
od 1. do 11. jula.
Ovom prilikom prisutni-
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
ma su se obratili glavni
muftija Muamer-ef. Zu-
korli i predsjednica Udru-
ena ena Mejrem mr.
Misala Pramenikovi.
U ovom projektu je urae-
no preko deset hiljada runo
raenih cvjetia koji se dijele
u nekoliko gradova u BiH,
Sloveniji, Hrvatskoj i ovdje u
Sandaku. Ovaj cvjeti iako
je mali nosi znaajnu simbo-
liku i izraen je u dvije boje,
bijeloj koja simbolizira ne-
vinost rtava i zelenoj koja
simbolizira nadu da e se
Bonjaci vratiti u Srebrenicu
i da e ugaena ognjita biti
obnovljena. rekla je Pra-
menkovika.
Glavni muftija je istakao
da cvjeti izaziva i pojaa-
va bol, ali je izrazio odlu-
nost da ovim simbolikim
inom preuzimanja cvje-
tia Bonjaci na inicijativu
majki Srebrenice upozora-
vaju da vrijeme curi, i da
im se ne smije desiti zabo-
6
DANI SREBRENICE U SANDAKU I DENAZA U POTOARIMA
srebrenica
1995-2011.
U 5 DO 12 NA TRGU gazi isa-beg
rav:
Ovim cvjetiima mi poruu-
jemo da je naa borba protiv
genocida, protiv svakoga zla,
odluna ali mirna i pacifisti- u Tutinu, 6. 7. 2011., sela-
ka i puna opredjeljenja da ne
dozvolimo da nam mrnja
ue u srca. Uvjereni smo da
uz ove simbolike poruke mi
Bonjaci elimo izgraditi sebe
i porodice, zajednicu i naciju
tako da nikad vie niko nee
biti u prilici da uini geno-
cid nad Bonjacima. To emo
uspjeti samo ukoliko ovu svi-
jest pretvorimo u energiju
koja e trajati 365 dana svake
godine.
Muftija je istakao ponos o
svijesti Bonjaka koji stoje
irom prostora gdje ive
Bonjaci na gradskim trgo-
vima sa identinom poru-
kom:
Pozivam i nae komije da
svijest o genocidu, i akciju
protiv genocida ne shvataju
kao da je usmjerena protiv
bilo koga. Ona je usmjerena
samo protiv onih koji zagova-
raju genocid. Neka to shvate
kao poruku mira koja je jed-
nako korisna za Bonjake i
sve druge graane.
N.G.
Majke Srebrenice u
Sandaku
Predstavnice Udruenja
majki enklava Srebrenice i
epe na elu sa Munirom
Subai i lanice Udrue- Majka Munira se posebno
nja majki Podrinja kojeg
predvodi uhra Sinanovi
odrale su tribine u Tutinu
i Priboju, u okviru kojih je
predstavljen film Daleko je
Tuzla Avda Huseinovia.
U Maloj sali Doma kulture
me i uvodnu rije uputio je
predsjednik IO BNV Samir
Tandir, koji se osvrnuo na
paralelu Tutin Srebreni-
ca: Kada smo odluivali koji
grad da poastimo skupom
na kojem e govoriti majke
Srebrenice, odluili smo da
to bude Tutin zato to je on
simbol stradanja Bonjaka
Sandaka kao to je Srebreni-
ca simbol stradanja bonja-
kog naroda planetarnih di-
menzija. Jer znamo koliko su
Bonjaci Tutina rtvovali se
OBRAANJE READ-EF. PLOJOVIA
proteklih stotinu godina i tr-
pjeli diskriminaciju i pritisak
u svim segmentima ivota.
Prisutnima su se, potom,
obratile majke Munira i
uhra, te Avdo Huseino-
vi.
hajvana. I dok ine sva ona
osvrnula na nedavno hap-
enje ratnog zloinca Rat-
ka Mladia, kazavi da nije
uhapen ve predat i da tu
postoji ogromna razlika,
ali da je ipak neki mini-
mum pravde zadovoljen:
Za nas hapenje Ratka Mla-
dia znai puno. Znai da
zloin nikada ne zastarijeva.
Znai da je pravda spora ali
dostina. I znai da iako ste
veliki heroj u svom narodu
morate izii pred lice pravde.
Avdo je predstavio dvoa-
sovni film kojeg morate
gledati iz daha.
Nakon potresnog doku-
mentarca, skupu se obra-
tio potpredsjednik BNV-a
i predsjednik BDZ-a Emir
Elfi:
Majke Srebrenice izgubile su
najmilije i njima je naravno
najtee. Ali neka znaju, Bo-
njaci Sandaka u potpunosti
saosjeaju sa njima. Kao to je
Srebrenica simbol stradanja,
majke Srebrenice su simbol
borbe za pravdu i istinu. I one
treba da znaju da nisu majke
samo njihovim sinovima-e-
hidima, ve su i nae majke te
da imaju jo sinova i keri.
U ime Islamske zajednice,
prisutnima se obratio pot-
predsjednik Meihata i di-
rektor Gazi Isa-beg medrese
Read ef. Plojovi.
Ovaj film potvruje da ovjek
moe biti gori i od najgoreg
nedjela vidjeli ste kako se ra-
duju i gledaju u kameru. S
druge strane, vidjeli ste jed-

RAMAZANSKA PORUKA
Post je Moj i Ja za njega nagraujem - kae Uzvieni
Allah.
Zato e muslimani nastupajui mjesec Ramazan po-
svetiti usavravanju odnosa sa svojim Stvoriteljem po-
sredstvom posta, namaza, uenja Kurana i pojaanog
dobroinstva.
Biti pravi posta znai ojaati ljudskost u sebi i upotpu-
niti svoje plemenite udi. Ustezanje od jela, pia, runog
i suvinog govora budi u ovjeku osjeaj odgovornosti
prema sebi, porodici i zajednici, te jaa svijest o Allaho-
vom namjesniku na Zemlji u misiji uspostave harmonije
za dobro i sreu svih ljudi.
Islamska zajednica sa vjernicima i ulemom spremno i
radosno doekuje ovaj Ramazan, odluna da nastavi
putem istine, pravde i slobode.
Naa radost i odlunost jaa je od sjene nepravde koja
se ini muslimanima u Srbiji, ugroavanjem jedinstva
Islamske zajednice, nasrtajima na vakufsku imovinu,
ugroavanjem islamske vjeronauke, opstrukcijom Bo-
njakog nacionalnog vijea, odugovlaenjem akreditaci-
je Univerziteta, diskriminacijom i krenjem pojedina-
nih i kolektivnih prava.
Snagom posta i drugih ibadeta ojaaemo sebe na putu
do konane pobjede.
U tom svjetlu, svim muslimanima RAMAZAN ERIF
MUBAREK OLSUN, da ga u zdravlju, rahatluku i be-
reketu provedu.
Glavni muftija Islamske zajednice
Muamer-ef. Zukorli
HRONIKA

nog kera koji vjerovatno pored
svog vlasnika cvili i ne gleda u
kameru. Nema hrabrosti. to
dokazuje da je svjesniji nego
neki heroji ili junaci.
Vidjeli ste ubijanja, zloine, iz-
daju... Vidjeli ste genocid. uli
ste broj rtava koji nije kona-
an. I pored svega, nedavno ste
mogli uti da jedan od ideologa
svega to se deavalo kae da u
Srebrenici nije ubijeno vie od
493 lica.
Zato upamtimo. Svoja vjera,
dostojanstvo, obraz i ast ne
mogu se nikome povjeriti na
uvanje. Mi simbolino nosi-
Zato sam zahvalan majkama
Srebrenice i organizatorima,
BNV-u i BKZ-u, to ne do-
zvoljavaju da se genocid u
Srebrenici zaboravi. Jer ako ga
zaboravimo budunost nam je
poznata. A to vie ne smijemo
dozvoliti.
Read ef. se na kraju osvr-
nuo na prvu zvaninu po-
sjetu Borisa Tadia BiH,
ba na dan kada je Ratko
Mladi otpoeo ofanzivu na
Srebrenicu.
Danas je 6. jul. Na dananji
dan je otpoela ofanziva na
Srebrenicu. A danas 6. jula u
nije prekinuo kontinuitet
reima koji je poinio geno-
cid i nije se izvinuo rtva- najvei:
ma.
7. 7. 2011. u Priboju se u
prostorijama Medlisa oku-
pio znatan broj graana koji
su podijelili tugu majki Sre-
brenice.
Na poetku skupu se obra-
tio Omer-ef. Hodi.
Uvodnim izlaganjem pri-
sutni su podsjeeni na 11. 7.
1995. godine dan svjetske
sramote XX stoljea.
Nakon toga prisutnima
itavoj BiH, ali je onaj u Po-
drinju odnosno Srebrenici
Uz pomo koju nam svi vi pru-
ate i uz Allahovu d.. pomo
istrajat emo u traenju istine
i pravde.
Nakon ovih izlaganja pri-
sutni su odgledali dio do-
kumentarnog filma Daleko
je Tuzla koji je i u Priboju
izazvao muk uz bolni uz-
dah i skrivenu suzu na lici-
ma nijemih posmatraa.
Na kraju se obratio glavni
imam Medlisa IZ-e Priboj
Enes-ef. Svraka koji je pod-

revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

mo ovaj cvijet sa 11 latica koje Sarajevu je predsjednik Srbi- se emotivnim izlaganjem
sjetio da su Potoari mala
simboliziraju 11 genocida nad je Boris Tadi u svojoj prvoj obratila majka Munira Su-
Kaba, koju treba posjetiti i
nama Bonjacima. Kada su zvaninoj posjeti BiH, njenom bai koja je prezentirala
pouku uzeti svako ko u sebi
se oni deavali? Uvijek kada predsjednitvu i drugim insti- niz detalja koji nisu ostavi-
ima imalo ljudskosti. Enes-
smo onaj prethodni zaboravili. tucijama. li nikoga ravnodunim, uz
ef. je naglasio da ukoliko
Mnogo je ovih latica da bismo zavrnu konstataciju da se
6. juli 1995. otpoinje napad zaboravimo Srebreniki in-
im dodavali jo neku. Nema srebrenika pria nikad ne
na Srebrenicu, a 6. juli 2011. ferno isti scenarij bi nam se
mjesta... smije zaboraviti, jer bi to
predsjednik Srbije boravi u Bo- mogao ponoviti.
bio ponovni genocid nad
sni. ta nam ovo govori, je li
srebrenikim rtvama. Ovo je druga godina kako
Ne smijemo to neka simbolika? Ne znam.
majke Srebrenice dolaze u
Razmiljajte. naglasio je Obratila se i majka uhra
dozvoliti da Plojovi uz objanjenje da koja je istakla da se geno-
Sandak. Njihovi zijareti,
kako su nam obeale, postat
Tadi nije uinio nita da cid nad Bonjacima desio u
se genocid povrati poverenje Bonjaka,
e tradicija.
u Srebrenici
zaboravi, jer je to
glavni preduslov
za sljedei
genocid. uvajmo
od zaborava
Srebrenicu kako
se ona nikad vie
nikome ne bi
dogodila MAJKE SREBRENICE SA DOMAINIMA
7
 HRONIKA

o genocidu nad naim narodom i dignut u svoj glas protiv pat-

nje i stradanja bilo kad i bilo gdje u svijetu.
Mi Bonjaci imamo obavezu da se jasno i nedvosmisleno odredi-
mo protiv zla zlih ljudi. Neutralnost pomae delatu, nikad rtvi.
utnja hrabri tiranina, nikad potlaenog. Mi moramo dignuti
svoj glaskada je ljudski ivot ugroen i kada je ljudsko dostojan-
stvo ponieno. Tu nema ni nacionalnih ni etnikihgranica. Tu
postoji samo jedna granica, a to je granica izmeu dobra i zla. Mi
moramo biti na strani dobra.
Zato gdje god se ljudi progone zbog njihove rase, vjere, nacije ili
politikog miljenja mi moramo dignuti svoj glas protiv toga, jer
Bog Uzvieni zabranjuje diskriminaciju.
Ukorijenjen u sjeanje i tradiciju mog naroda, koji ima u pam-
PRVI SAF enju genocid, duan sam, duni smo svi mi, da se lijeimo od
naivnosti i lahkovjernosti.

613 ehida
Kao to vidi, sinak moj, niko ne okree drugu stranu obraza, ve
svi udaraju na tvoj obraz, ako ne zna da se brani, ako si slab i
nejak da se odbrani od lanih optubi.
Zato je moj i tvoj prioritet da budemo jedinstveni, da budemo jaki
Denazom za 613 ehida Srebrenice, koju je predvodio i snani te da se brinemo o sebi, o svojoj porodici, o svom domu
reisul-ulema dr. Mustafa ef. Ceri, 11. 7. 2011. u Potoa- i domovini.
rima zavreno je obiljeavanje esnaestogodinjice genocida
nad Bonjacima u Srebrenici. Komemoraciji je prisustvovao,
pored politikih i kulturnih predstavnika BiH, znatan broj
stranih delegacija.
Pored velikog broja uleme iz BiH, denazi je prisusutvo-
vala visoka delegacija IZuS predvoena glavnim muftijom
Muamer-ef. Zukorliem.
Komemorativni dio odran je prije denaze, nakon ega su
uslijedila obraanja gostiju.
Prije denaze-namaza, prisutni vjernici klanjali su podne
i ikindiju (kasren ve deman skraeno i spojeno) nakon
ega se kratkim vazun-nasihatom obratio Reisul-ulema.
On je prenio razgovor koji je nedavno imao sa jednim Sre-
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

brenianinom:
Ovih dana me jedan mladi Srebrenianin pitao: Kako se ovo sve sandaka delegacija U POTOARIMA
moglo nama dogoditi? Mi nismo bili ni fanatici, ni ekstremisti,
ni teroristi. Mi smo bili obini ljudi. Nikoga nismo mrzili. Ni-
kome nismo zla inili! Nikoga nismo napadali! Samo smo eljeli Nije bez razloga reeno da voli drugome kao to voli samome
da ivimo u slobodi svoje vjere i svoje zemlje! Ko je planirao? Ko sebi. Dakle, prirodno je voliti svoje, a potivati tue.
je dopustio da se poini genocid nad naim narodom!? Kako je Neprirodno je voliti tue, a ne potovati svoje. Ovdje u Potoa-
svijet mogao da uti? rima duan je svaki Bonjak i Bonjakinja obnoviti zavjet da e
Zatim se okrenuo prema meni i pitao me: Reci mi, ta si ti ura- se brinuti za drugog Bonjaka i Bonjakinju ma gdje bio, ma gdje
dio za moju i budunost mojih vrnjaka?! Trudim se - rekoh bila u svijetu. To je zavjet kojeg dugujemo sami sebi i kojeg ne
- koliko mogu da se ne zaboravi genocid, da se dri ivo sjea- smijemo nikad iznevjeriti zato to vie nikad, uz Allahovu po-
nje na nae stradanje i borim se protiv pokuaja onih koji bi da mo, ne smijemo dopustiti da nam se dogodi genocid, niti smije-
zaboravimo, jer ako mi zaboravimo, krivi smo kao sauesnici u mo utiti, gledajui nasilje, jer nasilje nije na put.
zloinu. To je ono to sam rekao mladom Srebrenianinu koji se pitao ta
Sine moj, mi smo bili naivni, neiskusni i lahkovjerni pa smo e- sam uinio da njemu i njegovim vrnjacima budunost bude bo-
kali pomo svijeta koji je utio. I zbog toga sam se zavjetovao da lja od prolosti.
neu utjeti, ve da u uvijek i na svakom mjestu glasno govoriti Zato se ovdje i sada u njegovo ime obraam svima koji mogu

8
 HRONIKA

KARAVAN ZA SREBRENICU 1995-2011 da uine neto za ivote onih koji
da se ne zaboravi su preivjeli genocid u Srebrenici
da to uine prije nego to bude pre-
kasno. Znamo da je svaki trenutak
dragocjen a svaki sat neprocjenjiv.
Kada ih ne bi dijelili sa drugima
znailo bi da ih izdajemo. Nai i-
voti ne pripadaju samo nama, oni
pripadaju svima onima kojima je
potrebno da smo uz njih u tekim
trenutcima.
Nakon obavljene denaze pro-
itana su imena svih koji su
ukopani toga dana, a rodbina i
prijatelji merhuma nosili su ta-
bute do mezarja gdje su ih po
propisima ukopavali.
Suze u oima majki, oeva, su-
pruga, sestara, brae, sinova
srebrenikih ehida i druge rod-
bine najbolje oslikavaju kolii-
nu tuge i boli koja je obiljeila
ovaj dan.
Karavana
BNV i BKZ su i ove godine or-
ganizirali Karavanu za Srebreni-
cu kojom su omoguili besplat-
no putovanje svim graanima
Sandaka koji su eljeli prisu-
stvovati denazi u Potoarima
11. jula 2011. godine.
Nakon tribina, TV emisija i do-
kumentarnih filmova o Srebre-
nici interesiranje graana za
put u Potoare je bilo veliko.
16 punih autobusa iz Roaja,
Tutina, Novog Pazara, Sjenice,
Priboja, Prijepolja i Nove Varoi
inili su Karavanu za Srebrenicu.
Trokove putovanja finansirali
su donacijama Sandaklija iz
dijaspore, ali i biznismena iz
Sandaka.
Salahudin Feti

SRBIJA, EVROPA I SREBRENICA

revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

Odgovor na pitanje da li je vrijeme
ojaalo staru misao da sve to je slabo
i straljivo nije protiv sile, a sve to je
podlo i grabljivo uvijek ide uz nju je
potvren i ovog 11. jula u Potoarima.
Podlo i grabljivo je samo dio prie
u kojoj su srpski heroji, predvoeni
krvnikom Mladiem, pokazali svijetu
kako krvoloci dijele pravdu, kako ne-
ljudi postupaju sa ljudima.
Gladni, edni, preplaeni, na svojoj
zemlji a vjeito tui, od zlotvora su za
as posla bili osueni. Doli su u uni-
formama i naoigled obezduhovljenih
i deformiranih evropskih i svjetskih
glavaa poinili jo jedan, ovoga puta
najgnusniji zloin u modernoj historiji
ovjeanstva. Opet se dogodio geno-
cid, i opet Bonjacima.
Sluajui govore raznih dravnika,
nije bilo mogue da se ne prisjetim i
Holandije i ostalog dijela Evrope i za-
tiene zone i mog Sandaka i prie
o pomirenju i Starevia i Karaora
i Drae Mihajlovia i Abdia bosan-
skog i svih naih Abdia kakva god
imena nosili.
Danas kada je jasno ko je sve pomagao
ili svojim neinjenjem doprinio da se
genocid dogodi, normalnom ovjeku
ostaje ne samo da bude evroskeptik
nego da svom silom odgurne i otplju-
ne ono to su vrijednosti kranske
Evrope. Da li nisu radili svoj posao da
bi zatitili Bonjake u Srebrenici ili za-
pravo jesu i tako izvrili obaveze pre-
ma Evropi i Srbiji!?
Zbog takvog odnosa prema musli-
manima, prije svega Bonjacima bez
kojih nema Evrope, sve vie ljudi u
Sandaku s pravom vjeruje da Evropa
ivi jedino u ispranim glavama brise-
lskih inovnika i jednom nevienom,
agresivnom, informativno-propagan-
dnom ablonu kome je jedino ravan
prljavi informativno-propagandni rat
Srbije devedesetih godina protiv svih
naroda u okruenju a koji je izmeu
ostalog i Srebrenicu svojim graani-
ma uinio legitimnim ciljem generala
s poputenim uzdama.
Muslimani na ovim prostorima imaju
ozbiljne razloge da sumnjaju u ono to
nam Evropa servira preko svojih Mla-
dica. To nas ne ini ni manje bitnim ni
manje Evropljanima. Pravo na sumnju
je utkano u tradiciji evropske duhov-
nosti i horizontu evropskog modela
miljenja.
Kraj 20. i poetak 21. vijeka se moe
opisati kao tipino utrkivanje onih
(koji su naem narodu a poslije i pro-
storu, institucijama, porodici) eljeli i
,posebno tog 11. jula, napravili rane
koje se nikada ne smiju zaboraviti.
Ubijajui Bonjake u Srebrenici, zlo-
tvori i oni koji su to dozvolili postali
su ili preciznije ostali isti.
Ovakvim potezima zemlje zapadne
civilizacije, meu kojima Holandija
prednjai su u dobroj mjeri ve navu-
kle ludaku koulju. Takva Evropa, sa
Srbijom koju stalno neto kori, najod-
govornija je to je prostor rezerviran
za etiku pretvoren u sutu suprotnost,
a prostor na kome su trebali ivjeti lju-
di sa porodicama u svojim kuama s
muslimanskim imenima u svojoj vjeri
je pretvoren u groblje i opomenu za
one koji poruku primaju.
ZAIM REDEPOVI
9
 HRONIKA
Odbranjena zgrada
Islamskih ustanova
V
jernici su
ponovo
odbranili
zgradu Islam-
skih ustanova
u kojoj se nala-
zi Fakultet za
islamske studije
u Novom Paza-
ru.
Prinudno izvr-
enje odluke o
isjeljenju FIS-a
iz dijela zgrade Islamskih
ustanova bilo je zakazano
za 20. 7. 2011. u 10 h.
etrdesetak minuta na-
kon zakazanog termina,
uz prisustvo velikog broja
vjernika, uleme, direktora
i rukovodioca ustanova
IZ, predstavnika BNV-a,
BKZ-a, IUNP, te medija,
obratio se Read-ef. Plojo-
vi, potpredsjednik Mei- Ovo danas i ono prije su
hata i direktor Gazi Isa-
beg medrese u Novom
Pazaru.
Propali su otimai vakufa
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
Danas ste, po ko zna koji
put u prilino kratkom vre-
menu, oekivali vidjeti kako
funkcionira sprega krimina-
la, korumpiranog sudstva i
propale politike, koja svoje
propale politike neuspjehe,
iznevjerena obeanja, lai i
obmane nastoji prikriti iza-
zivanjem incidenata u sop-
stvenom narodu.
Danas smo ve nekoliko sati
ekali da dou izvritelji, vjeru i vjerske vrijednosti,
po ko zna kojeg pokuaja
10
otimanja zgrade Islamskih
ustanova, koja je uzidana u
temelj ovoga grada prije vie
od 550 godina. To je bila
provokacija sa namjerom da
nas uznemiri.
Brao i sestre, znate da se
blii mjesec ramazan. Ne-
koliko prethodnih ramazana
smo ba ovako doekali i obi-
ljeiti - uz napetu situaciju,
incidente i uznemirivanja.
hedija nama muslimani-
ma Bonjacima od onih koje
smo svojim glasovima posla-
li u onu zgradu preko puta i
Beograd, da nam obezbijede
bolji ivot i budunost. Obe-
avali su nam, ali su obe-
anja iznevjerili. Evo kako
nam uzvraaju.
Poruujemo im da je kroz
povijest bilo mnogo onih koji
su nasrtali na vakuf. Zajed-
niko za sve njih je da su
propali. To je Boiji zakon.
Jedni su to inili 50 godina,
drugi 20, a ovi nee uspjeti
ni 4. Oni koji napadaju na
skrnave dostojanstva vjerni-
ka, njima nema drugog isho-
da, osim propasti.
BDZ je najotrije
osudila najavlje-
ni upad u zgra-
du Islamskih
ustanova:
Oigledno je da
aktuelna vlast u
Beogradu, meu
kojima naalost
ima i Bonjaka, ne
odustaje od politi-
ke destabilizacije sandakog
prostora kroz mehanizme lo-
kalne samouprave, iskorum-
piranog sudstva i tajkun-
skog kapitala.
Zakon o crkvama i vjerskim
zajednicama podrazumije-
va povraaj oduzete imovi-
ne njenim vlasnicima, ali
se to pravo osporava jedino
Islamskoj zajednici u Srbi-
ji. Zbog dosadanje prakse
dvojnih standarda, sa pra-
vom postavljamo pitanje da
li e po istom principu biti
implementiran najavljeni
zakon o restituciji kada su
Bonjaci u pitanju.
Protestu se pridruio i
GrO LDP-a: Sa jedne stra-
ne se promovira i na sva
zvona najavljuje usvajanje
Zakona o restituciji, dok se
u stvarnosti sve ini da se
oduzeta imovina ne vrati
pravim vlasnicima. Pored
objekta Fakulteta za islam-
ske studije, na isti nain se
predstavnici vlasti odnose i
prema Novopazarskoj banji,
Amir-aginom hanu, Uprav-
noj zgradi Uniproma...
S.F.
KOLA KURANA
ASNOG
Godinu dana od osnivanja ko-
le Kurana asnog, vlada veli-
ko interesiranje za otvoranjem
novih odjeljenja u svim veim
sandakim mjestima.
Prolog mjeseca je poelo s ra-
dom istureno odjeljenje u Riba-
riu, sa preko pedeset polazni-
ka. Za potrebe ovog odjeljenja,
angairane su studentice FIS-a
Preljevi Meliha i Ramievi
Aida.
Dok maliani u Ribariu ue
harfove, u Novom Pazaru se
23. jula odralo takmienje u
uenju Kurana za djecu od 7
do 14 godina. Takmienje je
okupilo vie desetina maliana
iz svih sandakih medlisa.
Oni su se natjecali u tri kate-
gorije: uenje tridesetog duza
napamet, pravilno itanje po
jedne stranice iz Kurana i me-
lodino uenje Kurana.
U prolom mjesecu je u ovoj
koli nastavu pohaalo preko
dvije stotine uenika.
kola Kurana je 15. jula u Pri-
jepolju odrala sveanost po-
vodom Lejletul-berata.
kola Kurana asnog, razra-
uje planove za otvaranje odje-
ljenja u ostalim sandakim
medlisima.
E. Kora
MEKTEBSKE
USTANOVE
Osnovna djelatnost Predkol-
skih ustanova Reuda i Wildan
je drutvena briga, njega, pre-
ventivna i zdravstvena zatita
te islamsko odgajanje djece.
Nastava se izvodi po nivoima i
to: Jaslice: 1-3; Srednji: 3-5,5;
Predkolski: 5,5- 6,5 godina.
Za djecu su obezbijeeni hra-
na i prijevoz. Rad se odvija po
grupama i to: u manjim grupa-
ma po tri sata i cjelodnevnom
boravku.
Kandidati se mogu prijaviti u
Predkolskim ustanovama u
Centralnom objektu na Pari-
cama ili na brojeve telefona:
020/315-499 i 064/889-
1756
Pomozite svojoj djeci da u
duhu kulture, vjere i tradicije
ue i provedu svoje djetinjstvo!

Otvorena Altun-alem damija
Altun-alem damija, simbol odbrane i ouvanja IZ, snage i odlunosti muslimana da ustraju u odbrani vjere, identiteta,
damija i vakufa, sveano je otvorena nakon detaljne restauracije 30. 7. 2011.
R
estauriranje i obnova Altun-
alem damije zapoeti su 2007.
Vjerovatno bi znatno prije bila
zavreno da se nije desio organizirani
napad na vjernike i radnike na restau-
raciji 16. 11. 2007. godine. Pored Mei-
hata i dematlija, obnovu su pomogli i
Latif Ljaji iz Istanbula, te Ferid eho-
vi i Ejup Ramovi iz Novog Pazara.
Prilikom sveanog otvaranja Altun-
alem damije, promoviran je i Islam-
ski kulturni centar Altun-alem.
Sveanosti je prisustvovala delegacija
IZ na elu sa glavnim muftijom Mua-
mer-ef. Zukorliem, ulema, predstav-
nici BNV-a prevoeni predsjednikom
Dudiem, BKZ-a Fehratoviem, pred-
stavnici politikih partija i javnog i
kulturnog ivota, kao i brojni gosti iz
BiH, Turske i sandake dijaspore.
Pored bogatog vjersko-kulturnog pro-
grama, prisutnima su se obratili pred-
sjednik Medlisa IZ Novi Pazar Sead-
ef. airovi, predsjednik BNV-a prof.
dr. Mevlud Dudi, direktor IKC Al-
tun alem dr. Hajrudin Bali i glavni
muftija Muamer-ef. Zukorli.
Nae stvarne institucije su vjera, majka i damija.
Sve drugo su okupirali i oteli nam.
Kada dolazite u Novi Pazar iz bilo kojeg
pravca, neete nai nikakav znak koji po-
kazuje pravac kretanja ka ovom spome-
niku kulture od najveeg znaaja, ali ete
vidjeti upadljive znakove koji pokazuju
pravac kretanja ka Petrovoj crkvi, mana-
stiru Sopoani i manastiru urevi stu-
povi. Lino sam se, u svojstvu predsjed-
nika Medlisa, obraao lokalnim vlastima
da postave znakove koji e pokazivati pra-
vac kretanja ka znaajnim spomenicima
islamske kulture. Nikad nisu pozitivno
odgovorili. Ni jue Suljovi, ni danas Rasi-
movi. rekao je airovi.
Predsjednik Dudi je objasnio ulogu
i znaaj mekteba Altun-alem: Period
napajanja znanjem iz ovog mekteba tra-
jao je do 1912. godine. Drugi period traje
od tada pa do dananjih dana i to je
mrano doba. Otimani su, rueni i
zloupotrebljavani vakufi. Uvjeren
sam da od danas poinje trea
etapa i za ovaj vakuf Altun-
alem damije, a i za sve osta-
le vakufe u Novom Pazaru.
Direktor novoosnovanog
IKC Altun alem dr. Ba-
li je govorio o znaaju
formiranja jedne ovakve
institucije: Nastojat emo
da Islamski kulturni cen-
tar bude mjesto okupljanja
znalaca, ljubitelja kulture i
tradicije. Ljubitelja pisane
rijei i drugih vidova um-
jetnikog izraavanja. IKC
Altun alem e se, izmeu
ostalog, baviti sakupljanjem
rukopisa i drevnih kitaba, njihovom kata-
logizacijom, prouavanjem i adekvatnim
uvanjem.
Glavni muftija je istakao da je ovo po-
seban trenutak radosti i odgovornosti
i da je velika ast biti ovog dana u ha-
remu Altun-alem damije:
Pripadnici islama trebaju biti kao damij-
ske munare, koje dostojanstveno, elegan-
tno i nenapasno, pomalo se njiui pod
HRONIKA
vjetrovima, ali nikako se ne savi-
jajui opstaju. Ba kako su opsta-
le munare ovoga grada, munare
Sandaka, i op-
stale su i
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
nestale su u mjeri i u broju kojem smo mi
opstali i nestali. Ove munare koje su op-
stale su pokazale jo veu vrstinu, jer su
postale svjesne da moraju preuzeti ulogu i
svih onih drugih munara koje su nestale.
Moraju preuzeti i njihov emanet, moraju
preuzeti odgovornost. Neemo se zadovo-
ljiti dok svaka naa mahala ne bude ima-
la svoju damiju, jer svaka mahala ima
pravo na svjetlo, ali isto tako se neemo
zadovoljiti dok nam damije na sabahu ne
budu pune kao na dumi. To e biti znak
nae pobjede i potpunog uspjeha.
Ova damija je svjedok nae tradicije i ko-
rijena. Susret vjere i kulture. Proteklo sto-
ljee je bio pokuaj da se naa vjera odvoji
od svih drugih segmenata ivota. Ali to
nije islam. Islam je potpuni spoj, potpuna
ravnotea svih segmenata ivota. Sa agre-
sijom na Islamsku zajednicu paralelno
su ile agresije na nau kulturu. Propali
stogodinji pokuaj kompleksiranja i fru-
striranja muslimana, Bonjaka, na nain
da je kulturno sve to nije muslimansko,
a nekulturno sve to je nae. To nam je
raeno u kolama, to nam je raeno na
medijima. Svaka rije, svaka vrijednost,
svako ime, koji su pripadali naoj kulturi i
tradiciji, predstavljani su kao strani.
G.N.
11
 DE JURE
rtovi
EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA
PRAVA U STRAZBURU
. Ku
nR
jha
Re
E
vropski sud za ljudska
prava ustanovljen je
Evropskom konvenci-
jom za zatitu ljudskih prava
i osnovnih sloboda, koju je 4.
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
11. 1950. u Rimu usvojio SE.
Sud je poeo s radom 1959.
Od 1. 11. 1998., stupanjem,
na snagu Protokola 11, or-
ganiziran je kao stalni sud,
direktno dostupan svima
kojima su povrijeena prava
zagarantirana Konvencijom.
Evropski sud za ljudska
prava je nezavisna nadnaci-
onalna institucija. Dravna
zajednica Srbija i Crna Gora je 26. 2.
2003. ratificirala Konvenciju o ovom
sudu, istovremeno preuzimajui
obavezu da se povinuje odlukama i
preporukama ovog tijela i pristupi
mijenjanju i harmonizaciji svog za-
konodavstva i prakse.
Unutranju organizaciju suda ine:
Opa sjednica suda, Odjeljenja, sudi-
je pojedinci, sudski odbori i sudska
vijea, Veliko vijee od 17 sudija,
predsjednik i potpredsjednici, pred-
sjednici odjeljenja i Sekretarijat koji
vri administrativne poslove.
Postupak pred sudom se pokree
predstavkom/application. Pored nazi-
va predstavka koriste se tuba, alba i
apelacija. Predstavku moe podnijeti
pojedinac, nevladina organizacija,
grupa lica ili drave lanice, i ona se
12 dostavlja Sekretarijatu Suda. Pred-
stavka se podnosi u pisanoj formi i
treba biti potpisana od strane podno-
TRGOKEMO
t r a d e t r a n s p o r t
Kua za Vau Kuu
www.trgokemo.com
Dubrovaka bb
sioca, odnosno ovlaenog predstav-
nika. Da bi sud uvaio predstavku,
odnosno da bi ona bila pravno valja-
na mora ispuniti nekoliko uvjeta, kao
to su sadrinski, personalni, terito-
rijalni, vremenski, kao i iscrpljenost
svih pravnih sredstava u domaem
zakonodavstvu. Sadrinski uvjeti se
odnose na povrijeena prava koja su
zatiena Konvencijom.
Teritorijalni uvjet predvia da se
podnesi predstavka protiv drave,
ako je povreda prava izvrena na
njenoj teritoriji, kao i na podruju
njenog diplomatsko-konzularnog
predstavnitva. Vremenski uvjet se
odnosi na rok koji se mora ispotova-
ti prilikom podnoenja predstavke.
Da bi se predstavka smatrala blago-
vremenom, potrebno je da ne pro-
e vie od est mjeseci od kada je u ve protiv koje se podnosi. Osim toga,
domaem pravnom sistemu donijeta
pravnosnana presuda. to se tie
uvjeta iscrpljenost pravnih sredstava
a n d m o r e
phone/fax: + 381 20.360.181
email: office@trgokemo.com
u domaem zakonodavstvu,
oni podrazumijevaju da lice
iskoristi sve pravne instance
u dravi, odnosno iskoristiti
redovne pravne lijekove u
zatiti istih. Kada iscrpi sve
pravne lijekove, lice ije je
pravo povrijeeno moe se
obratiti ovom sudu.
Pored ovih uvjeta, za pri-
hvatljivost predstavke mo-
raju biti potovani i sljedei
kriteriji: zabrana litispeden-
cije; odbacivanje predstavke
ako je identina s ranije pod-
neenom; dbacivanje pred-
stavke ako je oigledno neosnovana;
podnosilac predstavke mora biti zna-
ajno oteen; predstavka ne smije
predstavljati zloupotrebu prava.
Predstavka mora biti podnijeta na
formularu Sekretarijata Suda, osim
ako predsjednik suda ili sudskog
odjeljenja ne odlue drukije. For-
mular je preveden na sve jezike dr-
ava potpisnica Konvencije. Ukoliko
podnosilac ne koristi ovaj formular,
Sekretarijat mu vraa predstavku i
alje po jedan primjerak formulara,
s molbom da ga popuni i poalje u
roku od est mjeseci. Uredno podni-
jeta predstavka mora biti potpisana.
Ukoliko je predstavka potpisana od
strane zastupnika, mora se dostaviti i
punomoje. Predstavka mora sadra-
ti generalije podnosioca i naziv dra-
predsatvaka mora sadrati kratko
izlaganje o injenicama, kao i izjavu
o povredama Konvencije. Potrebno
je u prilogu dostaviti i odluke doni-
jete na nacionalnom nivou. Zahtjeva
se isto tako da podnosilac predstav-
ke da izjavu da li se s istom pred-
satvkom obratio nekom drugom
organu za zatitu ljudskih prava na
meunarodnom nivou. Po podnoe-
nju predstavke podnosilac je duan
obavjetavati Sud o znaajnim pro-
mjenama.
Odluku o prihvatljivosti predstavke
sud donosi jednoglasno ili veinom
glasova. Ako sud predstavku pro-
glasi prihvatljivom, on e je razma-
trati zajedno s predstavnicima stra-
naka i, ako je to potrebno, preduzet
e istragu za koju e mu drave ugo-
vornice obezbjediti sredstva. Najvi-
e predstavki u dosadanjem radu
suda podnijeto je protiv Rusije, Tur-
ske, Poljske, Ukrajine i Rumunije.

ODBOR ZA JEDNOKRATNU UPOTREBU
Povod za moje obraanje je tekst pod na-
zivom Progovori da znam ko si, koji je
objavljen u reviji Sandak, rubrika i- lokalnu samoupravu. Ako je tana infor-
ka, u broju 156 od 1. jula 2011. godine. Au-
tor je Jahija Fehratovi, glavni i odgovorni
urednik ove revije i predsednik Bonjake
kulturne zajednice (BKZ). U tekstu se na
najgrublji nain vrea moje ime i rad San-
dakog odbora za zatitu ljudskih prava
i sloboda i to ete videti u tekstu koji vam
dostavljam uz ovo pismo. Dovedeni smo
u vezu sa politikim liderima sa ovog pro-
stora bez ikakvog osnova. Sandaki odbor
realizuje projekat Jaanje demokratskih
kapaciteta u ruralnim zajednicama. Na
donator je Delegacija Evropske unije u Sr-
biji. Cilj projekta je promovisanje ljudskih
prava i demokratskih reformi kroz parti-
cipaciju graana u lokalnoj zajednici. Rea-
lizujemo ga kroz debate u ruralnim mesnim
zajednicama na podruju Novog Pazara i
Tutina, treninge za medije na temu manjin-
skih prava, TV emisije o ljudskim i manjin-
skim pravima
Sve to nije pod kontrolom muftije Zukor-
lia i njegovih novoformiranih institucija
nalazi se na udaru mnogobrojnih (njemu
odanih) autora i podvodi se pod slobodu
rei i jedine nezavisne medije. Iz teksta na sudu jer se ovakvim pisanjem nanosi
koji ste objavili najbolje moe da se vidi u
kom kontekstu i kako se pominju neistomi-
ljenici muftije Zukorlia i njegovih saradni-
ka koji stalno podiu tenzije i iznose klevete
na raun Bonjakinja i Bonjaka koji nastoje
da budu objektivni i ukazuju na neprihvat-
ljivu retoriku i ponaanje onih koji ne trpe
drugaije miljenje. Obiaj da se neistomi-
ljenici etiketiraju raznim imenima, bez
ikakvog utemeljenja u stvarnosti, pripada
ostraenim nacionalistikim novinariima
iz ranih 90-ih, onima koji su profesiju novi-
nara shvaali kao partijsku i ideoloku du-
nost. Autor teksta tvrdi da sam ja u vrijeme
Redakciji Revije SANDAK, stigao je
demantij direktorice Sandakog od-
bora za zatitu ljudskih prava i slobo-
da Semihe Kaar. Skladno, zakonskim
obavezama, objavljujemo ga u cijelo-
sti, iako se vei dio istog ne odnosi na
tekst koji spomenuta smatra spornim,
ve predstavlja neutemeljeno nakla-
panje uznemirenog duha.
Glavna zamjerka gospoe Kaar od-
nosi se na, kako ona kae, dovoenje
Sandakog odbora za zatitu ljudskih
prava u vezu sa politikim liderima sa
ovih prostora bez ikakvog osnova. Ne vi-
dimo u ovome nita sporno. Ministar-
stvo rada i socijalne politike Rasima
Ljajia je Sandakom odboru za za-
titu ljudskih prava, zajedno sa Rav-
nogorskim pokretom i Urban Inom,
uplatilo milionske svote za realizaciju
niza ispraznih projekata. Kako je Ljaji
oroviku odavno istroio, na red je
dola Kaareva, a ve sjutra vjerovat-
no neko drugi jer se Ljajievi igrai
brzo troe. No, alosno je to pristaju
osnivanja BANU po mjesnim zajednicama
drala seminare promovirajui Ljajievu
orovi. Gospoa Kaar bi se trebala
macija ono emu bi trebala da stremi revija
Sandak, onda je i autor teksta mogao da se
potrudi da dozna da tu nije bilo rei o se-
minarima ve javnim debatama na kojima
su iznoene kritike i o radu lokalne samo-
uprave. Graani su iznosili svoje primedbe
sasvim otvoreno, a meu organizatorima
ovih debata nalazili su se i predstavnici
meunarodnih organizacija. Za razliku od
autora teksta, oni nisu imali nikakve pri-
medbe na debate. Ni oni, ni graani koji su
direktno u njima uestvovali nisu videli ni-
kakvu promociju lokalnih vlastodraca ve
otvorenu demokratsku raspravu. Valjda je
to ono emu urednitvo revije Sandak
tei. Ovakvim neodgovornim pisanjem,
ovla i komotnim etiketiranjem svih onih
kojima jednoumlje nije vrhunac intelektual-
nog poziva, jasno se alje poruka da svi oni
koji misle drugaije vrlo lako mogu se nai
u sve veem i sve irem krugu raznih pol-
trona, regrutiranih udbakih inovnika,
fifiria i ega sve ne.
Ukoliko ne objavite ovaj demanti biu pri-
nuena da zadovoljenje pravde potraim
velika teta Sandakom odboru za zatitu
ljudskih prava, jednoj od najstarijih nevla-
dinih organizacija u Novom Pazaru koja se
ljudskim pravima bavi jo iz vakta Miloe-
vievog reima.
Podseam Vas da ste u obavezi po Zakonu
o tampi da objavite ovaj demanti u nared-
nom broju.
S potovanjem,
Semiha Kaar,
predsednica Sandakog odbora
za zatitu ljudskih prava i sloboda
Novi Pazar, 22.07.2011. godine
da budu jednokratno upotrijebljeni.
Zar Sandaki odbor za zatitu ljud-
skih prava moe biti jednokratno upo-
trijebljen zahvaljujui rukovodiocima
lahkomim na novac? Prisjetimo se da
je isti oformljen jo 1991. godine i da
je na njegovom elu sve do konanog
odlaska za Sarajevo 2000. godine bio
dr. Safet Bandovi, a gospoa Kaar
tek sekretarica. Sa mjesta sekretarice
napredovala je do predsjednice, na
emu joj estitamo. Meutim, neoz-
biljno je i nekorektno pripisivati zaslu-
ge drugih. Sandaki odbor je najvea
dostignua imao upravo dok je njime
rukovodio dr. Bandovi. Tada je for-
mirana edicija Plava biblioteka, asopis
Libertas, prikupljanja dokumentacije
o torturi te sprovoen niz znaajnih
projekata. Cjelokupan potonji anga-
man nasljednice dr. Bandovia bio
je gaenje asopisa, utihnue edicije,
organiziranje tuk-tak po neke radio-
nice, seminara i realiziranje odreenih
projektia, da bi se u posljednje vrije-
HRONIKA
me, zahvaljujui Ljajiu, naglo probu-
dila i postala njegov drugogovornik,
odmah iza neostvarene studenitce
prisjetiti i svojih dolazaka kod mufti-
je Zukorlia i upornog moljakanja da
joj pomogne da se odupre eljustima
Ugljanina i Ljajia. Kada je Glavni
muftija pristao da joj prui zatitu i
pomo, jednostavno se izgubila i pre-
kinula svaki kontakt sa Islamskom za-
jednicom. Slobodni smo protumaiti
da joj je Muftijina pomo trebala kako
bi zacijenila prvo Ugljanina a kasnije i
Ljajia. Ova osciliranja uvjetovana su
promjenama pozicija u lokalnim i re-
publikim vlastima.
Demantij gospoe Kaar, pisan na i-
stom srpskom jeziku, prelazi granice
pristojnosti i oslobaa nas obaveze
objavljivanja, ali smo ipak odluili pu-
stiti ga u cijelosti kako bi i njoj samoj
postalo jasno da revija SANDAK
ima i kuraa i odgovornosti za svaku
napisanu rije.
Kaar nas optuuje za klevetu, etike-
tiranje i usporeuje s partijskim no-
vinariima iz devedesetih godina,
pripisujui nama one stvari na koje
nailazimo u njezinim tekstovima. Na
ta drugo lie sintagme satelitske orga-
nizacije, ovdanji osniva svega i svaega,
akademsko cirkuziranje ili izjave tipa
Ostalo je jo da osnuje laboratoriju u kojoj
bi sebe klonirao u vie primeraka kako bi
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
mogao da opslui sve te institucije do na
gore spomenute ili jo tee optube.
No, to nas ne udi, jer smo svjesni da
Semiha Kaar mora pravdati dobijena
sredstva, odnosno platiti cijenu vlasti-
tog porobljavanja. Ali nas iznenauje
zato pristaje biti rezerva u Ljajievom
timu, ako ne po intelektualnim dosti-
gnuima bar je po godinama starija od
ne tako mlaahne studentice. Mogla
se malo bolje unoviti, a ne da uvijek
izigrava drugu pratilju prvoizabranoj.
U posljednje vrijeme iza svake nebu-
lozne izjave orovike Semiha Kaar
se podnapinje da joj parira u pljuvanju
po svemu to je suprotno politici za-
jednikog im gazde. Valjda tako mora
da ne bi presuile donacije. Upravo u
tome je konceptualna razlika izmeu
revije Sandak, pa i moje malenkosti,
i ostraenih antinacionalista, to jest
robova fondova, donatora i donacija i
ljudi slobodnog duha, robova Jedinog
i Jedinog Gospodara svih Svjetova.
Dok oni ljube skute raznoraznim Lja-
jiima, Ugljaninima i inim potronim
politiarima mi padamo na tlo samo
pred Uzvienim Bogom i nastojimo
pronijeti rijei istine zarad Njegovog
zadovoljstva.
Glavni i odgovorni urednik revije Sandak,
Jahja Fehratovi 13
 SANDAKO PITANJE
rektor IUNP, prof. dr.
Mevlud DUDI: UVODNO
IZLAGANJE
IUNP je pripala nesvaki-
danja ast da se nae u
svojstvu organizatora ovog
naunog simpozija. Poseb-
no smo poaeni povjere-
njem uvaenih akademika,
univerzitetskih profesora i
drugih izlagaa te njihovoj
spremnosti da na ovako ak-
tuelno pitanje, koje je usred
ie interesiranja ne samo
regiona nego, reklo bi se, i
veine meunarodnih su-
bjekata, daju iscrpan, sveo-
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
buhvatan sintetski odgovor
na akademskoj razini. Oni
time potvruju da je dru-
tvena angairanost intelek-
tualaca od presudnog zna-
aja u odsudnim trenucima,
ali nas sa druge strane, kao
drutvo, obavezuju da pro-
mislimo o njihovim stavo-
vima, idejama i zakljucima
te iste percepiramo u naoj
strategiji odnosa sa samima
sobom i drugima. Zakljuci
sa ovoga skupa najvie e
koristiti graanima Sanda-
ka, jer e biti potpora napo-
rima za njihov status u srbi-
janskom drutvu i regionu
koji im prema svim prirod-
nim zakonima i meuna-
rodnim standardima pripa-
daju. Takoer, zakljuci sa
ovog simpozija e biti do-
stupni i vjerujemo korisni
svima koji se interesiraju za
PITANJE SANDAKA.
Za mjesto odravanja ovog
skupa briljivo i bez imalo
stanke odabrano je Saraje-
vo, kao duhovni, kulturni i
svaki drugi centar Bonjaka.
A u Sarajevu Hotel Evro-
14
pa. Dakle, ne odriemo se
U Sarajevu je 2. 7. 2011. godine u orgsnizaciji IUNP odran nauni simpozij SANDAKO PITANJE na kom su u
svog bonjakog identiteta,
svjedoimo svoju prisut-
nost na historijskom pro-
storu Sandaka, ali se i po-
nosimo svojom evropskom
tradicijom. To je simbolika i
poruka dananjeg simpozi-
ja. Takoer, danas iz Saraje-
va iznova potenciramo pet
najveih nepravdi prema
Bonjacima Sandaka i po-
zivamo srbijansku vlast da
ih u to kraem roku otklo-
ni. a to su: Ukidanje prava-
jerske tvorevine i vraanje
jedinstva Islamskoj zajedni-
ci, povraaj oduzete vakuf-
ske imovine, akreditacija
IUNP, vraanje nezakonito
istjeranih 36 vjerouitelja
na radna mjesta i odbloki-
ravanje rada BNV. Napomi-
njem, da su ovih pet zahtje-
va samo vrhuka problema
s kojim se Bonjaci Sanda-
ka susreu i da je njihovo
rjeavanje uvjet svih uvjeta
ravnopravnih pregovora
Bonjaka sa predstavnicima
srbijanskog reima.
akademik prof. dr.
Muhamed FILIPOVI:
HISTORIJSKO
UTEMELJENJE
AUTONOMIJA
udno je da Srbija koja je
cijelu politiku zasnivala na
uvaavanju historijskih, ak
davno nestalih realiteta, ne-
gira historijski, ali i aktuelni
ivotni realitet u osobenosti
Sandaka. Stoga mi, nakon
odbacivanja i odricanja sna-
ge i vaenja svih preostalih
oblika i odnosa nesretne
prolosti nasilja koje je eg-
SANDAK
zacirano prema Bonjacima
Sandaka i Sandaku kao
jednoj jasno diferenciranoj
oblasti u kojoj ivi veinsko
bonjako stanovnitvo na
teritoriji dvije novonastale
neovisne drave, ukljuuju-
i i nasilno ukidanje statusa
autonomije u oblasti San-
daka, koje su dogovorno i
mimo volje Bonjaka izvri-
le komunistike vlasti Srbije
i Crne gore 1946. godine, ko-
ristei za to priliku kada su
donoeni ustavi u tadanjoj
dravi, smatramo da nam
nove prilike u naem naro-
du u Srbiji kao naoj dravi,
ovo se odnosi naravno na
stanovnike Sandaka, nje-
na demokratska naela koja
proklamira i evropski prag
slobode i prava za koji se i
Srbija zalae, omoguavaju
da upravo sada postavimo
pitanja: TA JE SANDAK
DANAS? KAKAV BI TRE-
BAO BITI NJEGOV STA-
TUS U DEMOKRATSKOJ
EVROPSKOJ SRBIJI I CR-
NOJ GORI? U tom kontek-
stu, mi se pitamo i kako je
mogue da na demokratski
nain, ne dirajui u posto-
jee osnovne dravne od-
nose i statuse, a u skladu s
evropskom praksom pre-
motavanja takvih situacija
zajedno pronaemo rjee-
nje za akutni problem ogro-
mnog manjka slobode i vi-
ka represije kojoj su izloeni
Bonjaci u Sandaku kako
onom koji pripada Srbi-
ji tako i u onom dijelu koji
tnije dijelove iz referata koji e se u
pripada Crnoj Gori.
Znajui da se svaka stvar
zavrava onako kako za-
pone, elimo vjerovati da
ulazimo u proces otvore-
nog, slobodnog, ljudskog
razgovora o pitanjima koja
su zajednika za sve nas
za narode Srba, Bonjaka i
Crnogoraca kao i za nji-
hove drave, ali i za cijeli
evropski prostor i posebno
za Bonjake koji u kontinui-
tetu i kompaktnom okruju
ive vjekovima na prosto-
ru historijskog Sandaka,
a koji su zbog injenice da
im je najnovija historija bila
diktirana silom izvan, od
drava koje su nastajale si-
lom i usljed raspada jednog
velikog carstva i od ljudi
koji su bili zadojeni naslje-
enim mitolokim nacio-
nalno-politikim idejama i
predrasudama prema Bo-
njacima zbog njihove dru-
gaije vjere, neprijateljski
raspoloeni prema njima,
kao i da njih niko nije ni pi-
tao o tome ta misle o sebi
i svojim pravima zbog ega
su pretrpjeli velika nasilja
koja i danas predstavljaju
kamen kunje dobrih na-
mjera i ispravnih politikih
naela svih na Balkanu koji
se deklariraju kao demokra-
te i evropejci, a izvan javnih
evropskih izjava kriju taj-
ne balkanske namjere koje
ignoriraju i realnost histori-
je i dananju logiku ljudskih
prava i pravde i sve moder-

KO PITANJE
uzeli uee vodei bonjaki intelektualci i javni radnici iz BiH, Sandaka i dijaspore. Donosimo najintersan-
ubrzo nai i u posebnom zborniku.
ne politike uzuse koji vla-
daju u civiliziranom svijetu
meu narodima koji se me-
usobno potuju.
U smislu prethodno ree-
nog, ovo izlaganje e po-
kuati da da odgovor na
nekoliko bitnih pitanja koje
se postavljaju u ovom kon-
tekstu, kao to su ta je to
Sandak i u emu se sastoji
problem Sandaka danas, ta
je realna ljudska, moralna, po-
litika, historijska i kulturna i
evropska sadrina tog proble-
ma? Ko je nosilac pronalaenja
rjeenja za probleme, kako i sa
kim ovaj problem treba da bude
razmatran i da bi se dolo do,
za sve zadovoljavajueg ree-
nja i ta je cilj ove akcije. Prvo
pitanje je pitanje o cilju ove
inicijative, drugo je defini-
cija nosilaca akcije koji bi
iz pokrenute inicijative tre-
bali sljediti, odnosno adre-
siranje autoriteta sa kojima
nosilac razgovora o proble-
mu koji ovom inicijativom
otvaramo, trai. Tree pi-
tanje je ko je unutar kojih
priznatih ustanova pravnih
mogunosti naina treba
da trai rjeenja problema
Sandaka. etvrto pitanje
je ta oekujemo od ove
inicijative i kako mislimo
da ostvarimo poetni ko-
rak, tj. ostvarenje problema
Sandaka na trilateralnoj i
evropskoj politikoj sceni.
Prije nego odgovorimo na
postavljena pitanja, potreb-
no je jasno definirati histo-
rijsku, dravnu, pravnu i
upravno-pravnu osnovu
postavljanja problema San-
daka kao vanog proble-
ma i dijela procesa ostvare-
nja slobode i demokratije za
bonjaki narod Sandaka i
dobre budue odnose izme-
u Srba i Bonjaka, time i
Srbije, BiH i Crne Gore. Nije
nuno uope obrazlagati da
je Sandak posebna oblast u
dravama Srbiji i Crnoj Gori
i, da ona, kao historijska da-
tost i etnika, nacionalna,
teritorijalna, kulturna, ad-
ministrativno-upravna re-
alnost, nije skinuta sa dnev-
nog reda historijskog
odluivanja jednostavno
injenicom da su i Srbija i
Crna Gora silom prisvoji-
le te teritorije i potpuno ih
integrirale u sopstvene na-
cionalne teritorije u vrijeme
rjeavanja istonog problema.
To jest, da je vjekovna po-
sebnost teritorije Sandaka
ukinuta jednostranom, na-
silnom akcijom tih drava
1912. godine, mada time
nije bilo ukinuto nita to je
bilo osnova te vjekovne po-
sebnosti.
Kad se tie historije, i to ne
samo Sandaka nego i Sr-
bije, treba rei da je ona jo
uvijek pod egidom nacio-
nalno-romantiarskih ideja
da se ne oslanja na auten-
tine izvore i dokumenta i
da se izvozi iz mitolokih,
epskih i manastirskih pre-
danja, a ne iz kritike elabo-
racije materijalnih i ostalih
izvora, te da je, kako su to
konstatirali svi pravi nau-
nici, od Iliariona Ruanca
do Radovana Samardia
i Duanke Bojani na srp-
skom strani do naih veli-
kih osmanista kakvi su bili
Hamdija Kreevljakovi,
Nedim Filipovi, Hazim
abanovi, Adem Handi,
Avdo Sueska i Ahmet Ali-
i, koji su svojim istraiva-
njima, posebno otkrivanjem
superiornog znaenja cari-
gradskih arhiva i osman-
skih izvora za nau histori-
ju, konano stvorili osnovu
da svi mi, a pogotovu Srbi,
doemo do spoznaje o na-
oj stvarnoj historiji. Rado-
van Samardi, jedan od
bardova srpske historiogra-
fije, jednom mi je prilikom
i sam rekao: Tek nam je
otvaranje turskih arhiva
dalo mogunost da zapo-
nemo stvaranje prave na-
une historiografije o naoj
historiji nakon pada srpske
drave i dolaska Bosne pod
vlast osmanlija.
Svi najznaajniji osmanisti i
historiari koji su prouava-
li razvoj prilika na prostori-
ma Balkana nakon propada
srpske drave slau se da
je najvei dio oblasti kasni-
jeg Sandaka i prije dolaska
Osmanlija bio dio bosan-
SANDAKO PITANJE
ske drave to je nastalo
akcijom kralja Tvrtka koji
je te dijelove srpske drave
ukljuio u Kraljevinu Bo-
snu, i to legitimnim postup-
kom koji se temeljio na na-
sljednom pravu i u situaciji
kada srpska drava vie nije
imala legitimnih nasljedni-
ka kraljevske vlasti. Od tih
vremena kada je Sandak
u dananjem smislu te rije-
i bio oformljen kao jedin-
stvena teritorija, osobito od
uspostavljanja novopazar-
skog i hercegovakog ka-
snije i pljevaljskog Sanda-
ka, sa sjeditima u Novom
Pazaru, Foi i Pljevlju, bilo
je jasno da je oblast oba ova
Sandaka dio ejaleta Bosne
sa statusom druge po rangu
jedinice upravnog sistema
Osmanskog carstva. O tome
postoje veoma kvalitetna
istraivanja Hazima aba-
novia i Ahmeta Aliia. Taj
proces fizionomiranja San-
daka kao teritorije i njego-
vog stanovnitva kao jedin-
stvene drutvene historijske
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
tvorevine trajao je gotovo
600 godina i proizveo je si-
tuaciju da je na prostorima
tih sandaka nastala jedna
homogena narodna, politi-
ka i administrativna situa-
cija koja je ukinuta nasilno
i mimo volje tamonjeg na-
roda. injenica da je San-
dak bio tako dugo posebna
oblast s posebnim statusom
i opim uvjetima ivota
koji su formirali njegovo
stanovnitvo i odredili nje-
gove interese priznavana je
svagda kada su na teritoriji
Srbije i Crne Gore nastaja-
li slobodniji demokratski
odnosi. Osobito je to dolo
do izraza u toku narodno-
oslobodilake borbe, kada
je bila priznata posebnoost
Sandaka i bilo je izrae-
no priznanju autonomije
te oblasti i uspostavljeno
narodno-oslobodilakog vi-
jea Sandaka to je smatra-
no velikim demokratskim
dostignuem i tekovinom u
smislu izjednaavanja Bo-
njaka sa Srbima i Crnogor-
cima. Posljeratna srbizacija
15
 SANDAKO PITANJE
i snana antiislamska i an-
timuslimanska orijentacija
jugoslovenskog komuniz-
ma dovela je do ukidanja
te autonomije, to nije bilo,
iz razloga meunarodnih
odnosa, mogue uiniti i sa
autonomijama u Vojovdini i
na Kosovu, a to je, kao to
znamo, ipak u konanom
rjeavanju nacionalnog pi-
taja drave Srbije pokuano
rijeiti na temelju srpske po-
litike ideologije ponovno i
to je ponovno zavrilo na-
silnom integracijom Koso-
va sa poznatim konanim
posljedicama i velikom re-
presijom u Vojvodini jo u
vrijeme divljanja Miloevi-
evog pokreta za ujedinja-
vanje Srbije i svih Srba u
unitarnu homogenu dravu
u kojoj nee biti nikakvih
autonomija i posebnosti.
Na pitanje koji je osnovi
cilj ove inicijative, mi kae-
mo kako ovom inicijativom
elimo pokrenuti bitne i
odgovorne faktore, prije
svega na narod u Srbiji,
Crnoj Gori i Bosni i nje-
gove dravne institucije i
organizacije koje su dune
da se brinu za stvaranje de-
mokratskih odnosa i uvjeta
ivota graana svih nacio-
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
nalnosti i kultura da zapo-
nu misliti i da zauzmu stav
prema problemu konstan-
tnog ignoriranja uvjeta pod
kojima ivi bonjaki narod
na teritoriji SFRJ, a pogoto-
vu ondje gdje su njegova
prava u najveoj mjeri igno-
rirana i uskraena, a to su
Srbija i Crna Gora, odnosno
oblasti Sandaka. Cilj ini-
cijative jeste da se pokrene
ozbiljni razgovor s javnou
i vladama onih drava koje
su direktno odgovorne za
stanje stvari i stoga moraju
biti zainteresirani za rjee-
nje problema prava Bonja-
16
ka na njihovim prostorima.
U tom smislu, polazimo od
ve verificiranog prava dr-
ava sa manjinama koji ive
na ovim prostorima, kao
to je pravo Srbije da se bri-
ne za status prava Srba, ili
Hrvatske za prava Hrvata u
BiH, dok jedino BiH takva
prava nema u odnosu na
bonjaki narod koji ivi na
teritorijima tih drava. to
je oit znak diskriminacije i
te drave i bonjakog naro-
da u odnosu na ostala dva
naroda o kojima se ovdje
radi. Zbog toga zahtijeva-
mo puni reciprocitet u tom
pogledu i za dravu BiH,
pogotovu zbog injenice da
ona nije to pravo izgubila
agresijom i genocidnim ak-
tivnostima kao dvije napri-
jed navedene drave.
Polazim od stava da ova
prava za sve tri drave mo-
raju biti ujednaena i pri-
znata kao mjutualna prava,
tj. ukoliko postoji jedno,
onda obavezno mora posto-
jati i drugo. Nosilac inicija-
tive za otvaranje ovog pita-
nja i razgovore o njemu su u
BANU i druge organizacije
koje podraavaju tu inici-
jativu, ali to mora postati i
drava BiH, koja ako ima
odgovornost prema histo-
rijskim obavezama i obave-
zama zatite uvjeta ivota i
prava sunarodnika jednog
od noseih naroda bosanke
dravnosti, uzeti aktivno
uee u razgovorima i to
vie biti, bilo bi opravdano
inom da ona prvo nae
zajedniki jezik za inicijato-
rima ove akcije, a zatim da
se direktno i aktivno uklju-
i u razgovore o problemu
naspram bilateralnih, ali i
multilaranih partnera sa ko-
jima vodi politiku, naspram
odgovarajuih drava u
ovom sluaju Srbije, Hrvat-
ske i EU i Crne Gore.
Smatramo da bi reenje
ovog pitanja trebalo traiti
u onim mogunostima koji
pruaju modeli ureivanje
modernih drava, a koji se
sastoje u priznavanju ad-
ministrativnih cjelovitosti
raznih vrsta autonomija
ovih oblasti u obje drave o nadobudnog ministra ino-
kojima se radi, kao i u trae- starnih poslova Srbije Jere-
nju da se omogui njihovo
povezivanje na planu kul-
turnih i ekonomskih intere-
sa u okviru ideje evropskih
regija koje nastaju u sluaju
kada postoje specifini inte-
resi stanovnitva odreenih
krajeva, koji su historijski,
etniki, ekonomski, komu-
nikacijski i egzistencijalno,
a posebno historijski i du-
hovno vemo usko povezani.
Rjeenja koja u ovom smi-
slu nudi moderna evropska
koncepcija da svaka orga-
nizacija odnosa koja ima
za cilj poboljanje sloboda,
prava i uvjeta ivota sta-
novnika unutar evropskog
prostora, a posebno situa-
cije manjinskih grupa, ima
smisla i zasluuje posebnu
panju i opravdanje da hi-
storijske dravne granice ne
mogu vie biti tome prepre-
ka. Ako to nije prepreka za
ujedinjavanje u jedinstveni
evropski, politiki, kultur-
ni, duhovni i civilizacijski
prostor, onda jo manje
moe biti prepreka unutare-
vropsko povezivanje preko
granica postojeih drava.
Takva rjeenja ne dovode
u pitanje jedinstvo drava
teritorija u odnosu na nji-
hove temeljne funkcije, ali
transgranina povezivanja
treba da budu stimulirana i
stabilizirana i da nalaze od-
govarajue vrste forme u
cilju napretka uvjeta ivota
i zadovljavanja prava odre-
enih grupa stanovnika, a
posebno u cilju poboljanja
odnosa datih drava i regija
u cjelini.
Od ove inicijative oekuje-
mo prije svega da iz sfera
politikih rasprava i poli-
tikanskih natezanja, kva-
lifikacija i diskvalifikacija,
slinih onoj nedavnoj izjavi
mia, koji obeava istravati
pred rudu, pree u ozbiljne
kvalificirane i temeljite i
otvorene razgovore izme-
u zainteresiranih dra-
va i naroda i da uz pomo
meunarodne zajednice
potraimo reenje koje e
zadovoljiti sve i nee pro-
dubljivati i izazivati suprot-
nosti i nezadovoljstva, jer
je tih bilo i previe i to sa
ogromnom prevagom samo
na jednoj strani.
prof. dr. Nijaz
DURAKOVI: ZNAAJ
STATUSA SANDAKA ZA
REGIONALNU STABILNOST
Govoriti o Sandaku danas
sa aspekta regionalne sta-
bilnosti, nije mogue mimo
konteksta i kritike analize
geopolitikih prostora, koji
se najire naziva Jugoisto-
na Evropa ili Zapadni Bal-
kan.

itajui zbirku dokumenata
i lanaka Sandak izmeu Sr- Sandak je tada pripadao
bije i Crne Gore, svidio mi se
taj naslov. Iz ugla ove teme,
mislio sam da bi najbolji
bio naslov SANDAK IZ-
MEU SRBIJE, BiH, CRNE
GORE I KOSOVA. To iz
vie razloga. Prvo, dana-
nji Sandak i ovaj geopoli-
tiki prostor, koji i dalje po
inerciji nazivamo Sanda-
kom a njegovo stanovni-
tvo Sandaklijama, nastao
je iz turskog sandaka, kao
standardne upravno-admi-
nistrativne jedinice osman-
skog carstva. On je i u SFRJ
bio raspodijeljen izmeu SR
S i SR CG. Situacija je utoli-
ko drugaija, to su to sada
dvije suverne i nezavisne
drave R S i R CG. Sandak
je zapravo ona oblast koja je
sve do Berlinskog kongersa
1878. bila u sastavu Bosan-
skog ejaleta. Na Berlinskom
kongresu, Sandak je odvo-
jen od svoje prirodne mati-
ce BiH, al on i dalje ostaje
u sastavu Osmanskog car-
stva. Znaajan ustupak ta-
danjih velikih evropskih
sila je u tome to je sila Au-
strougarska dobila pravo
da u Priboju, Novoj Varoi,
Prijepolju, Pljeviljma i Bje-
lom Polju dri vojne zone.
Posmatrano iz ugla kritike
politike analize, veina se
slae da Sandak predstav-
lja historijsku geopolitiku,
geografsku, ekonomsku,
socijalnu i demografsku
cjelinu. Polazim od toga
da Sandak personificira
posebnost i identitet koji
se kao takav prije svega
odrao u svijesti naroda,
uprkos nastojanjima raznih
reima da putem politike,
nacionalne, vjerske inodkri-
nacije i razliitih vidova re-
presije, posebno smiljenog
ekonomskog osiromaenja
izbriu ovaj prostor iz ko-
lektivne narodne memorije.
Poslije Prvog, odnosno Dru-
gog balkanskog rata kada
Turska definitivno odlazi iz
ovog dijela Evrope, tanije
prije 99 godina, to nije ni
pune dvije generacije, tada
biva podeljen izmeu Srbi-
je i Crne Gore. Za vrijeme
Kraljevine Jugoslavije, kao
i u BiH, ta podjela zadobija
banovinski karakter. Naj-
vei dio onoga to zovemo bila politika volja vladaju-
ih struktura: a) da se cijeli
Zetskoj banovini. Ono to
je za analizu znaaja statu-
sa Sandaka veoma bitno
i to se i u socijalistikoj
historiografiji po pravilu
zatakavalo i preutkivalo,
tu negdje i nekada bi neko
stidljivo spomenuo, jeste da
je u toku Drugog svjetskog
rata, kao tekovina antifa-
istike i NOB-a Sandak rano multipliciraju, u smi-
imao autonomni status, sa
svojim Antifaistikim vije-
em narodnog osloboenja,
sa svojim predsjednitvom,
glavnim tabom, oblasnim
komitetom KPJ, oblasnim
rukovodstvima drugih in-
stitucija i organizacija. Nije
beznaajno da je i u NOR-
u Sandak imao posebne
partizanske jedinice, San-
dake brigade, kao i slav-
nu 37. Sandaku diviziju.
Autonomija je ukinuta, u
kontekstu ukupnih vojno
politikih zbivanja, sasvim
izvjesnog sloma nacistike
Njemake, osloboenja ci-
jele Srbije, najveeg dijela
BiH, na zasjedanju tog istog
ZAVNO Sandaka, 29. 3.
1945. Tada je donesena i
kljuna odluka koja e bitno
uticati na budunost San-
daka i njegov ustavno-po-
loaj i status: srezovi Novi
Pazar, Sjenica, Tutin, Prije-
polje, Priboj i Nova Varo
pripojaju se Srbiji; a srezovi
Bijelo Polje i Pljevlja Crnoj
Gori.
Poslije svih peripetija, ovom
odlukom koja je svim anali-
zama bila oita koncesija i
znaajan politiki ustupak
Srbiji, ponovo je potvrena
podjela Sandaka izvrena IUNP.
jo 1912. godine. Prema za-
pisnicima sa tog zasjedanja
ZAVNOS-a, vidi se da je o
tome odluivano iskljuivo
po direktivi organa KPJ,
da o tome ni u kom obliku
nije odluivalo stanovni-
tvo Sandaka, bez obzira
na vjeru i naciju ni Bo-
njaci, ni Srbi ni Crnogorci
da ni meu samim vije-
nicima ZAVNOS-a nije bio
postignut jedinstven stav,
odnosno saglasnost za ovu
podjelu i da je postojalo vie
opcija. Prvo da ostane Au-
tonomija Sandaka. Ako to
ne moe, a oito da to nije a. Nije se ba puno u tom
tunica. Obian ovjek jo
uvijek sa gorinom osjea
Sandak pripoji Srbiji; b) da
se cijeli Sandak pripoji Cr-
noj Gori; c) prethodna na-
vedena podjela srezova na
Srbiju i Crnu Goru.
Pored ekonomskih proble-
ma koji se u Sandaku, bez
obzira na razliite reime i
politike sisteme kontinui-
slu da je i danas privreda
Sandaka potpuno devasti-
rana, da je to jo uvijek naj-
vea stopa nezaposlenosti
u Srbiji, da su zdravstvo,
kolstvo, komunikacije bu-
kvalno u jadnom stanju.
Pored toga svega to je ve
kontinuirani problem, naj-
vei problem Sandaka ni mudahedini ili teroristi.
i Bonjaka jeste politike
prirode, odnosno nerije-
eno nacionalno pitanje.
Prije svega, pitanje pune
ravnopravnosti sa Srbima
i Crnogorcima, odnosno
Albancima na Kosovu i u
Crnoj Gori. Bonjaci su bili
kontinuirano segregira-
ni, ugnjetavani, policijski i
sudski i u svakom drugom
pogledu maltretirani, vjer-
ski negirani, nipodatavani,
kulturno i obrazovno izop-
eni i slino. U osnovi, bili
su, a u mnogim segmenti-
ma i danas, graani drugog
reda. Nisu male snage koje
i danas negiraju nacional-
nu kulturu, pravo na jezik,
pismo, na nacionalno-obra-
zovne i kulturne institucije
Bonjaka. Samo se treba pri-
sjetiti koliko je bilo muke,
podozrenja, peripetija, os-
poravanja, podozrenja i
slino povodom formiranja
Normativno, najnovijim
ustavom R Srbije Bonjaci-
ma su, kao nacionalnoj ma-
njini, garantirana odreena
prava koja korespondiraju
sa EU Poveljom o ljudskim
pravima i slobodama. Ali
u praksi ima jo uvijek dis-
kriminacije u raznim se-
gmentima - nacionalnom,
politikom, ekonomskom,
vjerskom i na opedrutve-
nom planu. Jo uvijek su
bolne i svjee rane sjeanja
na represivni, diktatorski
reim Slobodana Miloevi-
smislu proslavio ni Ko-
SANDAKO PITANJE
jezu staljinizma, batinjanja,
proganjanja, lanog sudo-
vanja... Moda mi Bonjaci
u BiH i ne znamo sve ono
to se tamo deavalo, ali
imao sam priliku da ujem
stravine ispovijesti i mno-
ge druge jezive prie koje
nije teko dokazati. itav
taj period pa sve do danas,
Bonjaci i muslimani su
se po pravilu predstavljali
kao, tzv., remetilaki fak-
tor, turski uljezi, poturice,
nepouzdani dravi nimalo
odan element, kao nijema
amorfna masa od koje pri-
jeti opasnost dravi, kao
mjesto na koje se kontinui-
rano regrutiraju potencijal-
Ili, kako je to u krugovima
srpske nacionalistike elite
popularno kazati: Sandak
je tlo gdje se najbolje uz-
gaja bijela Al-Kaida. To je
novi produkt beogradske
propagande. Sad je opasan
terorist slavenskog gena, vi-
sok, plavih oiju i teko ga
je prepoznati na aerodro-
mima. To je izmiljena bije-
la Al-Kaida. Da ne citiram
desetine i desetine srpskih
nacionalistikih mislilaca
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
osia, Kotunicu, avo-
skoga, eelja, Bekovia,
Radovia..., navest u samo
jednu reenicu najveeg
muslimanofoba ne samo
u Jugoslaviji ili u Srbiji ve
vjerovatno i u Evropi. Go-
vorei o poloaju manjina
u SR Jugoslaviji, on kae:
Jugoslovenski muslimani
su vjerski zadueni da rue
dravu kako bi uspostavili
islamsku dravu. Najomi-
ljenija floskula srpskih na-
cionalnih ideologa jeste ona
o tome da Bonjaci u BiH i
Sandaku tee da usposta-
ve neku islamsku dravu,
hilafet. Odnosno, da su
pobornici panislamistike
ideologije. Zlurado i cinino
zamiljena, o emu su pisali
naroito printani mediji u
Beogradu od NIN-a, preko
Duge, osovina Sarajevo-
Istanbul-Novi Pazar-Tehe-
ran i da su oni zagovornici
i rasadnici islamskog fun-
damentalizma. ak sam i
ja bio proglaen kao Home-
inijev neak, vrlo mi je to
laskalo.
17
 SANDAKO PITANJE

Ako ve govorimo o rela- ko 8.000 km2, na kome ivi tiki ustreba, i dalje sviraju ganizacijskoj liniji. to je
ciji BiH-SRBIJA-Sandak, gotovo 450.000 stanovnika. na ove stare gajde, kao npr. naravno, opet hendikep u
treba spomenuti da je sli- Potencira se i injenica da je, srbijanski ministar inostra- smislu oduzimanja jednog
an odnos Srbije prema sa- osim Albanaca, stanovnici- nih poslova Srbije Vuk Jere- jedinstvenog stava neke vr-
moj dravi BiH. Ako Srbija ma Sandaka maternji jezik mi koji je prije 15-ak dana ste nacionalnog programa
gaji specijalne odnose sa isti, ali je standardnojeziki rekao parafraziram: Posle Bonjaka u Sandaku. Tre-
R Srpskom, nemamo nita izraz razliit. Naravno, jezik progrlaenja nezavisnosti e je zabrinjavajua demo-
protiv, ako Hrvatska gaji koji Bonjaci nazivaju bo- Kosova, za Srbiju je najvea grafska slika. Egzodus sta-
specijalne odnose sa Her- sanskim, Srbi srpskim i, od opasnost zahtev za Auto- novnitva iz Sandaka koji
cegovinom i finansijski i u prije nekoliko godina, Cr- nomiju Sandaka. Mogue traje vie od 100 godina,
svakom drugom pogledu nogorci crnogorskim. Iako da je on zahtjevan i treba ali nije zaustavljen ni ovih
itd. Iako je legitimno da se se u posljednjih 100 godina rei da je zahtjev, kao i svaki dana. Sandaklije, naroito
oni brinu o poloaju Hrvata nametala ekavica u Sanda- drugi koji dolazi od jednoga od 91. godine, su ponovo
u BiH, ne samo u Federaciji ku, bar se kod bonjake naroda, legalan i legitiman. krenule putem Turske, od-
nosno Bosne, ali i Zapadne
Neu se ustezati pred ovim uvaenim skupom kazati da sam Evrope, Amerike, Kanade
duboko uvjeren, gledajui impozantnost ovog sastava, da da- itd. Ako se ta tendencija
nas pravimo jedan historijski iskorak. Uvjeren sam da emo bar nastavi, Sandak e biti, to
otvoriti proces zaustavljanja erozije bonjakog nacionalnog tki- se tie Bonjaka, bioloki
va u Bosni i Hercegovini, Sandaku, Crnoj Gori, Kosovu i Make- ispranjen. Ali, ujem neke
doniji. Ovo troje se moralno i simboliki naslanjaju na Sandak. ohrabruje vijesti: Novi Pa-
Kada mi u Sandaku komotno diemo, iako ve due vrijeme ne zar je danas najmlai grad
znamo kako to izgleda, onda vidimo da su i oni neto raspoloe- u Evropi po starosti. To
niji. Sandak, uprkos svemu, ima tlo pod nogama i ima kapaci- znai da se omladina vraa
teta da u veini svojih gradova ivi bonjaki duh. i da bijela kuga malo manje
uzima danka. Kad se rije-
Ovaj osjeaj izaziva u meni ponos i optimizam. Posebno me doj- e ta pitanja, vjerovatno i
milo to to danas ovdje bonjaki narod demonstrira snagu: je- poslije novih izbora, moe
dan elitni sastav misleih ljudi iz BiH i Sandaka ima kapacitet se politika situacija bitno
Muftija muamer-ef. sjesti, misliti i razgovarati. promijeniti, pa i omjer poli-
zukorli, predsjedavajui
Za cjelokupni bonjaki narod je, ovog trenutka, jako vano vra-
druge sesije simpozija tikih snaga ii u korist onih
titi optimizam. Pored injenice da smo u proteklom vijeku do- koji su stali na demokratski
ivjeli mnogo poraza i krize u politikoj vertikali u BiH i Sandaku, na svim slojevima put, put emancipacije i, ako
naega naroda se osjea beznae. Ovaj dananji skup je jedan od trzaja i iskoraka. esti- hoete, ujedinjenja bonja-
tam organizatoru, rektoru Mevludu Dudiu i njegovim saradnicima, kao i svima koji su koga naroda kroz razliite i
pomogli da do ovog skupa doe. povoljne i adekvatne oblike
teritorijalnog ustrojstva.
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

populacije jo uvijek govori Pitanje je da li je ostvarljiv. akademik prof. dr. Ejup

ve cijeloj BiH, danas je ska-
radna ideja na koju e vas
razapeti na sve etiri stra-
ne ako samo zucnete da bi
dunost BiH bila da se brine
o Bonjacima u susjedstvu,
Srbiji, tj. Sandaku. Doli
bismo do takve katastrofal-
ne protivrjenosti, iako se
radi o istome narodu koji
ivi u vie drava. Isto to
vai i za Bonjake na Koso-
vu kojih ima 150.000. Kako
su ohlabavile diktatorske
stege i oficijelna reimska
represija prema Bonjacima
Sandaka, tako je, sprva ve-
oma oprezno i stidljivo, u
narodu plasirana ideja Au-
tonomije Sandaka unutar
suverene Republike Srbije.
S padom Miloevia, ve se
slobodnije govori o toj ideji
i nekako se iri sama pred-
stava o Sandaku poev od
2001. godine.
Novopazarski Sandak
obuhvaa podruje od 11
opina na teritoriji Srbije i
Crne Gore i prostor od pre-
18
ijekavski. Sada se ve govo-
ri o 11 opina, od kojih se 6
nalazi na teritoriji RS: to su
Novi Pazar, Sjenica, Tutin,
Prijepolje, Priboj i Nova Va-
ro, na jugozapadu Srbije,
izmeu Kosova, Crne Gore
i BiH. Po ovoj podjeli, pet
opina je u Crnoj Gori: Bi-
jelo Polje, Pljevlje, Roaje,
Berane i Plav.
U zadnje vrijeme se prili-
no ofanzivno plasiraju ide-
je o Autonomiji Sandaka
unutar Srbije. Uvijek treba
dodati, ne samo iz politi-
kog opreza ve i radi istine,
autonomija unutar Repu-
blike Srbije, iji se integritet
ne dovodi u pitanje i ime
se izbjegava opasnost da
se Sandak proglasi da ima
neke secesionistike tenden-
cije. Tu ve paralela s Repu-
blikom Srpskom nikako ne
dolazi u obzir, jer Dodik
otvoreno trai secesiju. Oni
koji ostaju na fonu te izmi-
ljenje bonjako-sandake podijeljenost ne samo po
opasnosti kada im god poli-
Mislim da bi za sada bilo
najbolje zalagati se za veo-
ma visok stepen regionalne
samouprave po evropskim
standardima, pa u drugim
izmijenjenim politikim i
meunarodnim okolnosti-
ma i uslovima probati rea-
lizirati i autonomni status
Sandaka. Da li to moe
proi ili ne? Na alost, ne
vjerujem. Neki misle da bi
se Sandak, slino Kosovu,
mogao politiki instrumen-
talizirati, u smislu da posta-
ne evropski sluaj, kako se
to kae, Naalost za sada
ta, tzv., meunarodna za-
jednica ne pokazuje inte-
rese za sandako pitajne.
To je realnost koju moramo
imati u vidu. Drugo veliko
optereenje jeste opa poli-
tika zavada u Sandaku,
blago reeno politika zbr-
ka, gdje imamo, etiri-pet
razliitih politikih strana-
ka, suprotstavljenih struja,
meu lokalne samouprave,
politikoj nego vjersko-or-
GANI: KONCEPT ENTITETA
SANDAK
Historija Sandaka je puna
ljudskih stradanja, egzodu-
sa, aparthejda, nepravdi.
Historijski teritorijalni i kul-
turoloki identitet Sanda-
ka treba u dananje vrijeme
ouvati, revitalizirati, kroz
uspostavu regije Sandak
po modelu evropskih regi-
ja. U tom procesu, opine i
gradovi Sandaka u funk-
ciji saveza opina i grado-
va treba da formiraju svoju
skuptinu koja e nositi na-
ziv SKUPTINA EVROP-
SKE REGIJE SANDAK.
Inicijalno, predstavnici,
odnosno lanovi prvog sa-
ziva Skuptine iz pojedinih
opina imenovali bi se na
osnovu rezultata izbora za
BNV i opinskih struktura.
Skuptina regije preko svog
Izvrnog odbora, ili pred-
sjednitva, podsticala bi
intenzivni i sadrajni rad iz-
opina i republikih organa

Srbije i Crne Gore. Takoer,
ona bi ostvarila saradnju sa
srodnim regijama u uem i
irem okruenju. IZVRNI
ODBOR (IO) ove skupti-
ne, odnosno njeno pred-
sjednitvo, treba formirati
sekretarijate radi efikasnije
koordinacije. Za poetak,
neophodni sekretarijati su:
SEKRETARIJAT ZA ME-
UREGIONALNU SU-
RADNJU, SEKRETARIJAT
SA SANDAKU DIJAS-
PORU, SEKRETARIJAT ZA
OBRAZOVANJE I KULTU-
RU i SEKRETARIJAT ZA
PODUZETNITVO. Kasni-
je bi se po potrebi pokrivale
i ostale oblasti bitne za ra-
zvoj ove regije.
Saradnja IO Skuptine regije
Sandak, sa vladama Srbije
i Crne Gore i lokalnom sa-
moupravom, treba da vodi
pribliavanju Srbije i Crne
Gore EU, otvaranju novih
trita i pokretanju raznih
projekata Sandaka i ire,
osnivanja ustanova i pre-
duzea, kao: ARHIV SAN-
DAKA, NARODNOG
POZORITA u Novom
Pazaru, JP UME I VODE
SANDAKA itd. Sve to
treba da doprinese efika-
snijem razvoju ove regije i
njene samoopstojnosti. IO,
predsjednitvo skuptine,
treba da priprema prijedlo-
ge zakona i amandmana u
cilju poboljanja postojeih
zakona i propisa, koji regu-
liraju jedinice lokalne samo-
uprave gradova i opina i
ostvaruju novi koncept re-
gije. On treba da radi na for-
miranju prijedloga u vezi sa
raspodjelom javnih prihoda
kako dijeliti poreze, pri-
hode, naroito u dijelu koji
se odnosi na finansiranje re-
gije i lokalne samouprave,
treba da osigura i saradnju
sa slinim organizacijama
u zemlji i inostranstvu i da
obezbjedi sredstva za razne
lanove i forume. Bez sagla-
snosti Skuptine Sandaka,
odnosno bez saglasnosti
svih njenih jedanaest opi-
na, ne mogu se nametati te-
ritorijalna preureenja, kao
novi okruzi, nove opine,
koje zadiru u historijski i
teritorijalni integritet regije
Sandak i njeno kulturno
nasljee. Svaka takva ranija
deavanja se smatraju nele-
galnim.
Idealno, sredstva za rad i
ostvarivanje regije Sandak
bila bi obezbijeena od
dijela opinskih budeta.
Odatle se pokrivaju tro-
kovi rada. Rad sekretarijata
obezbjeuju vlade drava
Srbije i Crne Gore. U daljem
razvoju, treba da koristimo
finansijski model za regije
koji to reguliu zakonskim
propisima na osnovu evrop-
skih konvencija. Sekreterijat
za meunarodnu saradnju
Skuptine Sandak treba da
otvori PREDSTAVNITVO
U BRISELU, PREDSTAV-
NITVO U VAINGTONU
i PREDSTAVNITVO U
ISTANBULU, kako bi regi-
ja pravila mostove na sve
strane i poboljala ekonom-
sku situaciju i meunarodni
ugled. Ostala administra-
tivna akta donosi STATUT
Skuptine i vijenici to pre-
ciziraju.
Postavlja se pitanje: ta Sr-
bija i Crna Gora dobijaju us-
postavljanjem prekograni-
ne regije Sandak? One na
ovaj nain osiguravaju bri
ekonomski razvoj regije i
pribliavaju se EU, pogoto-
vo Srbija, koja bi kao drava ele da vrate sve na poetak
ojaala i u ekonomskom i
u demokratskom procesu.
Naravno, ne bi se zadira-
lo u ustavne nadlenosti R
Srbije i nadlenosti lokalne
samouprave. Ovim pro-
cesom preduzeli bi se svi
modeli i iskustva regulative
evropskih regija kako bi se
poboljao opi napredak. entitet koji koristim oznaa-
Srbija, zbog visokosrpske
ideologije dugi niz godina, a
trenutno i zbog unutranjeg
i vanjskog duga i djelimino
devastirane privrede, nema
mogunosti pokrenuti zna-
ajne investicione i razvojne
cikluse u regijama kao to je
Sandak. To bi znailo da
odgovornost za opi napre-
dak ove regije treba da se
dijeli izmeu Vlade Srbije i
uprave ove regije. Graani
Sandaka bi na ovaj nain
dobili neto to bi smanjilo
njihovu nesigurnost, eli-
miniralo brigu i stvorilo
osjeaj prave autonomije,
a otvorilo vrata boljoj bu-
dunosti u dravama Srbiji
i Crnoj Gori. Prekogranina
regija Sandak je svojevrsna
tampon zona izmeu Srbije
i Crne Gore, to ublaava
nasrtaje radikalnih struja iz
Srbije na unutranju stabil-
nost Crne Gore. Razumno
je oekivati podrku ovim
prijedlozima i od Srbije i od
Crne Gore i od meunarod-
ne zajednice. ta Srbija gubi
ovim? Srbija, kao drava, ne
gubi nita. Prethodno izni-
jeti koncept nije u sukobu
sa pozitivnim tumaenjima
odredaba Ustava Srbije koje
pokrivaju ovu materiju. Iz-
SANDAKO PITANJE
gubila bi samo retrogradiv-
ne snage koje su pokrenule
raspad Titove Jugoslavije i
devedesetih, jer su nezado-
voljne gubitkom oekivanih
privilegija.
Naglasimo na kraju, da se
ovim konceptom cijela regi-
ja zapadnog Balkana pribli-
ava EU i dobija na stabil-
nosti i prosperitetu. Termin
va posebnost, i Sandak je
to bio vjekovima, nemojte
ga mijeati s nekakvim bo-
sanskim definicijama, gdje
su entiteti stvarani etnikim
ienjem i nasiljem.
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
akademik Mehmed
SLEZOVI:
KULTUROLOKO-
HISTORIJSKE
OSNOVE SANDAKE
SAMOBITNOSTI
Sandak je zaokruena
evropska regija jasno pro-
filiranog kulturnog identi-
teta, historijski ubatinjena
kao dio evropskog politi-
kog pamenja, kojoj se uvi-
jek priznavao izvjestan
specijalan status u okvi-
rima Osmanske carevine,
kao svojevrsni korpus sepa-
19
 SANDAKO PITANJE
ratum u odnosu na Bosan-
ski paaluk, to je u novijoj
historiji rezultiralo i krat-
kotrajnom, tzv. partizan-
skom autonomijom.
Sandak je uvijek oznaa-
vao tano omeen prostor
i kao pojam tie se koliko
Bonjaka toliko i drugog
stanovnitva, Srba i Crno-
goraca, podjednako. Svi
pokuaji promjene imena i
unoenja zabuna oko, tzv.,
Rake oblasti nemaju niti
historijska niti politika ute-
meljenja, iako sandaka
duhovnost batini ovaj ra-
ki kulturno-historijski sloj.
Sandak je zbog svojih ge-
ostratekih postavljenosti
prirodni most na Balkanu,
koji povezuje jug sa sjeve-
rom Iiistok sa zapadom.
Pogotovu je vana ova lini-
ja komunikacije, jer je ona
znak prirodne veze Novog
Pazara sa Sarajevom i Bo-
snom. Nekad je vaila ocje-
na da je Biha Klju a Novi
Pazar kapija prema istoku.
Ma kolika bila danas okr-
nutost prema Evropi, ini se
da i ova strana uticaja pono-
vo zadobija svoju vanost.
Naalost, u 21. vijek i Srbi-
ja i BiH i Kosovo ulaze sa
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
brojnim meusobnim neri-
jeenim pitanjima, trauma-
tinim iskustvom konflika-
ta i nedovrenim dravnim
projektima sa preovlauju-
im stranim uticajem na ove
procese.
U svim tim procesima, San-
dak ostaje po strani, u za-
peku, to prijeti da takvo
stanje produi u trajno, iako
sadanji status ne zadovo-
ljava stvarne potrebe, kapa-
citete i opravdane zahtjeve
njegovog stanovnitva bez
obzira na nacinalnu pripad-
nost. Pri tom, mnogi njego-
vi pozitivni resursi ostaju
neispoljeni i neiskorieni.
Svi postojei elementi defi-
niu Sandak jednom mikro
evropskom regijom. Budu li
procesi decentralizacije i re-
gionalizacije ili prirodnim
putem, u Sandaku se otva-
raju mogunosti takvog
strukturiranja koje bi znai-
lo afirmaciju ovog prostora.
Manjinski status Bonjaka
20 ostaje vrlo problematian.
Ukoliko srpsko drutvo
ostane na postojeem kursu
monarhizma i Srbija ne po-
stane moderna graanska
drava, to bi znailo ustav- koja se odnosi na srpski na-
nu ravnopravnost Bonja-
ka sa veinskim narodom,
jedina mogunost rjeenja
ii e nuno u pravcu po-
jaanih zahtjeva za autono-
mijom, ime bi se potvrdio
specijalni status koji je San-
dak zapravo ostvarivao
tokom historije u sreenim
i funkcionalnim dravnim
sistemima. U sadanjim
okolnostima, ovi zahtevi
daju stidljive ali ne i neuj-
ne znake da ovaj prostor
nije lien konfliktnih poten-
cijla i da se u uslovima ra-
dikalizujueg ekonomskog
siromaenja ovi potencija-
li samo uveavaju. Stoga
Bonjaci, kao narod koji je
proao iskustvo genocida,
nuno moraju postavljati
pitanja cjelokupnosti svoje
sudbine, neovisno od po-
djela kojima je izloen po
svim osnovama. Jedno od
tih pitanja je vezano i za
sandaku autonomnost sa
svim reperkusijama koje iz
njega proishode.
doc. dr. Rifat REDOVI:
KRENJE LJUDSKIH PRAVA
BONJAKA U SANDAKU
Prvi lan Ustava Republike
Srbije glasi: Republika Srbi-
ja je drava srpskog naroda i
svih njenih graana koji u njoj
ive, zasnovana na vladavini
prava i socijalnoj pravdi, na-
elima graanske demokratije,
ljudskim i manjinskim pravi-
ma i slobodama i pripadnosti
evropskim principima i vred-
nostima.
Prva reenica Ustava ned-
vosmisleno ukazuje na ne-
jednak status dvije katego-
rije graana u Srbiji. Jedne,
rod i druge, koja upuuje na
sve nesrbe. Na taj se nain
narodi koji ine autohtonost
i historijsku prepoznatlji-
vost odreenog teritorija
oznaie kao manjina i se-
kundaran faktor u konsti-
tutivnosti same drave, ne
uzimajui u obzir naune
i historijske injenica, ve
samo politiku volju datog
trenutka. Referendum za
ovaj Ustav je odran 28-29.
10. 2006. Bonjaci su, kao
i ostale nacionalne manji-
ne, ironino gledali na ovu
politiku farsu udenutu u
najvii oblik demokratije, o onim najviim zakonskim
participativnu demokra-
tiju, kao jo jedan u nizu
krenja osnovnih ljudskih
prava, ovoga puta prava
da rezultati referenduma
budu autentino prikazani.
Pozitivno pravo upravo na-
stupa u sasvim negativnom
pogledu, i falsificira volju
graana objavljujui nevje-
rovatne i u najmanju ruku
zapanjujue rezultate po
kojima je najvea izlaznost
bila u opinama u kojima
ive nacionalne manjine,
kao na primjer u sanda-
kim u kojima su Bonjaci
sami sebe izbrisali iz Us-
tava i odredili se kao ma-
njevaei faktor u dravnoj na. Raslojavanje drutva na
zajednici.
Republika izborna komisi-
ja je imala zadatak da, poto
poto, obznani istorijsku
pobjedu demokratskih
principa u koje se ne smi-
je nikako sumnjati unato
ozbiljnim indicijama da su
rezultati u velikom opsegu
bili namjeteni zbog neop-
hodnosti da se verificira
Ustav. Prvog referendum-
skog dana izilo je 17,50 %
biraa, a drugoga se do 15
h taj procent poveao na 26.
Trijumf demokratske savje-
sti se pokazao tek oko 17 h
kada je izvjetaj o procen-
tu izilih na biraka mjesta kljuenja jednoj od republi-
iznosio 41,9. Od 54,19% izi-
lih za novi Ustav je glasalo
52,31% graana. Svi smo
bili zapanjeni koliinom dr-
skosti Opinska a potom i
Republike izborne komisi-
je da je 60% Novopazaraca
glasalo za usvajanje ovoga
Ustava. Svima je bilo jasno
da se protiv aparata drav-
ne organizacije ne moe ni-
ta uiniti.
Da se ne bi moglo govoriti i
kategorijama i Ustavu kao
nedemokratskom inu, u
sam se Ustav uvrsti po neka
odredba koja postaje klju-
ni argument u opravdanju
da ne moe biti rijei o naj-
viem pravnom aktu kao
proizvodu etnocentrizma.
Jedna od takvih odredbi je-
ste i lan 14. Ustava R Srbi-
je: Drava jami posebnu za-
titu nacionalnih manjina radi
ostvarivanja potpune ravno-
pravnosti i ouvanja njihovog
identiteta. Da bi pokazala
odlunost na putu ouvanja
razliitosti, Srbija donosi i
Zakon o nacionalnim sa-
vetima nacionalnih manji-
ovakav nain i podjelu koja
proistie iz samoga Ustava
jeste dovoljan indikator da
se na nacionalne manjine
gleda s podozrenjem.
Paralelno sa raspadanjem
SFRJ, raste osjeaj ugroe-
nosti Muslimana u Sanda-
ku, tako da se i ne slutei do
kojih se dimenzija zahuk-
tava destruktivnost vojne
moi JNA, u oktobru 1991.,
raspisuje Referendum o Au-
tonomiji Sandaka, na ko-
jem su se graani Sandaka
izjasnili (98,25%) za potpu-
nu politiku i teritorijalnu
autonomiju sa pravom pri-
ka. Sa poetkom agresije na
BiH, stanje u Sandaku se
zaotrava i poinju progoni
i torture muslimanskog sta-
novnitva, tako da su se po-
vrijedile gotovo sve odred-

be iz Univerzalne deklaracije
o ljudskim pravima i Evropske
konvencije za zatitu ljud-
skih prava i osnovnih sloboda.
Svih tih godina, stvaralo se
miljenje da je iva glava
najvea vrijednost. Svakod-
nevne policijske torture i
muenja muslimana u San-
daku, gdje je meta mogao
biti svako, sa svojih ognjita
raselile su se desetine hilja-
da domainstava i tako se
poela ostvarivati ideja ho-
mogene Srbije. Veliki broj
Bonjaka nije imao kuda ii,
tako da se odluio ostati i
trpjeti ono to ga zadesi. S
druge strane, MNVS propa-
gira gotovo ratno-hukake
parole i alje sliku narodu
o organiziranom pokretu
koji e zatititi svakog Mu-
slimana u Sandaku. Od te
zatite nije bilo nita. Pre-
ma podacima nekih nevla-
dinih organizacija, oko 15
000 Bonjaka je prolo razne
oblike policijske torture po
ugledu na metode srednjo-
vjekovne inkvizicije koja je
pokuavala iznuditi prizna-
nja o nekakvim grijesima
optuenih.
Prema Memorandumu o
uspostavljanju Specijalnog
statusa Sandaka MNVS-
a iz ljeta 1992. g. Sandak
ostvaruje pravo na autono-
miju koja ukljuuje gotovo
sve atribute dravnosti sa i-
rokim spektrom institucija,
kao to su predsjednik, pre-
mijer, Skuptina, guverner,
policija, samostalni sudski
organi, resori zdravstva,
obrazovanja, privrede... ta
se htjelo ovim zahtjevima
u trenutku kada su Srbija i
Crna Gora, vojno i politiki,
dominirale na ovim prosto-
rima i kada meunarodna
zajednica nije imala mo da
sprovede u djelo sopstve-
ne odluke a kamo li da se
bavi zahtjevima Sulejmana
Ugljanina. Naa je ocjena
da je Memorandum o spe-
cijalnom statusu Sandaka
proizvod politikih dileta-
nata koji nisu mogli sagle-
dati realnu sliku aktuelnog
trenutka tako da se isti kori-
stio kao opravdanje za bru-
talan odnos drave prema
Bonjacima. Takve odluke o
visokom stupnju autonomi-
je jesu primjerene za demo-
kratske drave, neke od njih
su trebale biti na dnevnom
redu poslije pada Miloevi-
evog reima a ne u vrijeme
trijumfa ruilatva.
Kada je u pitanju odnos dr-
ave Srbije, ne vie reima
koji vlada Srbijom, prema
Bonjacima i njihovoj kul-
turno-obrazovnoj revoluci-
ji, neophodno je istai pod-
sticanje svih antibonjakih
elemenata kako bi se IZ u
Srbiji dezavuisala i razbila,
te se na taj nain smanjio
njen uticaj na bonjaki kor-
pus u Srbiji, a samim tim i
mogunost lake asimilacije
ili migracija bonjakog sta-
novnitva u Srbiji. Poznati
su dravni mehanizmi kada
se u SPC neko drzne druga-
ije misliti i kada se kordoni
policije i specijalnih slubi
svih profila obrui na poku-
aj sektatva u toj tradicio-
nalnoj crkvi, ukljuujui i kae:Ugovornice e se uz-
sve raspoloive resurse dr-
avnog aparata. Meutim,
kada su u pitanju druge
vjerske zajednice, konkret-
no, IZ u Srbiji, onda drava
sa bonjakom petom kolo-
nom planira i implementira
razbijanje stoera bonjake
svijesti, formiranjem neka-
kvih paralelnih, ovoga puta
prosrpskih institucija.
Pokuaj ignorisanja drave
IUNP je jo jedan od indi-
katora dvojnosti standar-
da u Srbiji. S druge strane,
pokuaj drave da poto
poto uvede svetosavlje kao
atribut bonjake svijesti,
jeste neuven asimilatorski
potez koji se ne razlikuje u
punoj mjeri od svih ranije
poznatih pokuaja pokrta-
vanja i asimilacije Bonjaka.
Ovakvim radnjama vlast, u
saradnji sa neautentinim i
nelegitimnim predstavnici-
ma Bonjaka, ozbiljno dove-
di u pitanje prava pripad-
nika bonjake nacionalne
zajednice. Ovakve odluke
moemo slobodno oznaiti
kao protivustavne, protiv-
zakonske i odluke koje nisu
u skladu s meunarodnim
pravom.
Ustav Srbije u lanu 78.
kae:Zabranjeno je pre- jeeg problema oko formi-
duzimanje mjera koje bi
prouzrokovale vjetako
mijenjanje nacionalnog
sastava stanovnitva na
podrujima gdje pripad-
nici nacionalnih manjina
ive tradicionalno i u zna-
ajnom broju. Isto tako, u
lanu 22. Zakona o zatiti
prava i sloboda nacionalnih
manjina stoji:Zabranjuju se
mjere koje mijenjaju odnos
stanovnitva u oblastima
naseljenim nacionalnim
manjinama i koje oteava-
ju uivanje i ostvarivanje
prava pripadnika nacional-
nih manjina.
Meunarodno pravo, tako-
er, ne predvia bilo kakva
etniko-kultoroloka pre-
krajanja, posebno ona koja
imaju historijsko utjemelje-
nje na odreenom teritoriju.
Izdvajamo dva dokumenta
koja ukazuju na takve mo-
gunosti. Okvirna konven-
cija za zatitu nacionalnih
manjinama u lanu 16. povoljnijim
stikim) uvjetima obavljaju
dravati od mjera koje mi-
jenjaju odnos stanovnitva dustrijska proizvodnja i do-
u oblastima naseljenim pri-
padnicima nacionalnih ma-
njina a imaju za cilj ogra-
niavanje prava i sloboda ralizacije u prometu robe
koji proizilaze iz naela
sadranih u ovoj Okvirnoj jedne zemlje.
konvenciji.
Drugi meunarodno pravni
dokument koji nam potkrje-
pljuje miljenje o Sandaku razloga privlaenja stra-
SANDAKO PITANJE
kao posebnoj regiji jeste
Evropska povelja o regio-
nalnim ili manjinskim jezi-
cima gdje se u lanu 7 isti-
e: Potovanje geografske
oblasti svakog regionalnog
ili manjinskog jezika kako
bi se osiguralo da postoje-
a ili nova administrativna
podjela ne predstavljaju
prepreku unapreenju regi-
onalnog ili jezika manjina
o kome se radi.
Oba dokumenta su ratifi-
cirana i usvojena u srbijan-
skom parlamentu i pred-
stavljaju dio naeg pravnog
sistema, te su pravno oba-
vezujui. Nemuti jezik
bonjakih politiara i pro-
reimskog BNV-a zabrinja-
va i eskalira do nezamisli-
vih dimenzija, ukljuujui i
problematiziranje neposto-
ranja, pravog, autentinog,
legitimnog i nereimskog
BNV-a.
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
ecc. Hazbija KALA:
EKONOMSKE
PRETPOSTVKE
PREKOGRANINE REGIJE
SANDAK
Slobodna carinska zona,
najei je naziv za zone
u svijetu u kojima se pod
(protekcioni-
trgovina, skladitenje, in-
rada robe. Pojmovi slobod-
na carinska zona i carinska
zona, poznati su oblici libe-
unutar carinskog podruja
Slobodna carinska zona u
Sandaku interes je i Srbije
i Crne Gore, iz osnovnog
21
 SANDAKO PITANJE
nog kapitala na podruje
sa relativno jeftinom rad-
nom snagom i resursima, a
istovremeno podruje koje
e ubrzo postati dio evrop-
skog ekonomskog prosto-
ra, to ga, za strane ulaga-
e, kao dijela jedinstvenog
evropskog trita, ini veo- odgovarajui sistem uprav-
ma atraktivnim.
Slobodne carinske zone u
Sandaku trebaju posluiti i
Crnoj Gori i Srbiji da pomo-
u tueg kapitala i odsustva
sopstvenog rizika osiguraju
uvjete za brzo, trajno i efek-
tivno rjeavanje sljedeih
pitanja: izgradnju projekto-
vanog auto-puta, kao uvjeta
opeg ekonomskog razvoja;
rekonstrukcija i revitalizaci-
ja postojee pruge Beograd
Bar; regionalno poveziva-
nje kao evropskog koncepta
prevazilaenja naslijeenih
problema meuetnikih
nesporazuma i konflikata;
racionalno iskoritavanje i
konano ekonomsko valo-
rizovanje raspoloivih pri-
rodnih resursa;rjeavanje
problema nezaposlenosti -
otvaranja novih radnih mje-
sta; poveavanje obima pro-
izvodnje i trgovine; porasta
izvoza i smanjivanje uvoza;
poveavanje BDP-a; sigur-
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
nog i trajnog punjenja dr-
avnog budeta; sigurnog
i trajnog punjenja budeta
jedinica lokalne samoupra-
ve; poveavanje ivotnog
standarda stanovnitva; za-
ustavljanje iseljavanja mla-
dih i strunih kadrova.
Potencijalne lokacije slo-
bodnih carinskih zona u
Sandaku
Imajui u vidu navedene
ekonomske motive i ciljeve
ustupanja koncesija budu-
im ulagaima u Slobodne
carinske zone, meu kojima
je vrlo vano motiviranje
potencijalnih investitora
za ulaganje u putnu infra-
strukturu, na crnogorskoj
strani Sandaka bilo bi
neophodno locirati na bje-
lopoljskom, beranskom i
roajskom podruju; a na
srbijanskoj strani u Prijepo-
lju, Sjenici i Tutinu, odno-
sno uz samu dravnu gra-
nicu.
Sistem upravljanja slobod-
nim carinskim zonama u
Sandaku
Budui da do sada u Srbiji
i Crnoj Gori ne postoji si-
stemski rijeeno organizira-
nje i upravljanje slobodnim
carinskim zonama, potreb-
no je utvrditi i primijeniti
ljanja koji bi trebao sainja-
vati sljedee:
- izrada strategije u kojoj e
posebno biti odreena pod-
ruja i djelatnosti za slobod-
ne carinske zone;
- donoenje novog zakona
o slobodnim carinskim zo-
nama koji e biti prilagoen
za ostvarenje utvrene stra-
tegije;
- formiranje posebnog re-
gionalnog tijela za uprav-
ljanje slobodnim carinskim
zonama;
- dodjela koncesija osniva-
ima slobodnih carinskih
zona za koje je studije pri-
hvatila Vlada,
- permanentni nadzor nad
ostvarivanjem projektiranih
uinaka iz studija o privred-
noj opravdanosti svake po-
jedine zone i preduzimanje
mjera u trenucima pojave
bilo kakvih poremeaja u
funkcioniranju svake zone.
Formiranje institucija pre-
kogranine regije
Meu institucijama koje je
zbog harmonizovanog ra-
zvoja prekogranne regije
Sandak neophodno poe-
ti izgraivati, izdvojio bih
sljedee:
Privredne: Razvojna ban-
ka Sandaka kao regional-
na finansijska institucija;
Fond za razvoj Sandaka;
Sandaki privredni sajam;
Sandaka biznis asocija-
cija; Strukovna udruenja
privrednika iz raznih stru-
nih oblasti.
Kulturne asocijacije: Kul-
turna zajednica Sandaka;
Udruenja stvaralaca iz ra-
znih oblasti kulture; Savez
kulturno-umjetnikih dru-
tava Sandaka.
Politike organizacije: Na-
cionalni savjet Sandaka,
kao najvei politiki organ
Sandaka; druga politika
udruenja i asocijacije.
Sandak kao historijska re-
gija, u budunosti e biti
mogue ostvariv kao pre-
kogranina regija, jer mu
takav status garantiraju i
evropske povelje ali i nje-
govo steeno historijsko
pravo.
Pozicija Sandaka kao cen-
tralne take povezivanja i
naroda i drava Zapadnog
Balkana, postaje sve uo-
ljivija i na unutranjem ali
i inostranom politikom i
ekonomskom planu.
Proces ekonomskog siro-
maenja, dezintegracija i
depopulacija Sandaka se
nuno mora zaustaviti i
preokrenuti u suprotnom
pravcu jer je upravo su-
protan proces neophodan
uslov za ekonomsko jaanje
svih drava regiona. Samo
ekonomski jak Sandak,
kao centralni region pre-
poznatljivog meusobno
povezanog ekonomskog
prostora drava Srbije, BiH,
Crne Gore i Kosova, moe
obezbijediti privlaenje in-
vesticija u putnu infrastruk-
turu, izgradnju autoputa od
luke Bar prema koridoru 10,
s mogunou ukljuenja u
evropsku putnu mreu.
Sandak je istovremeno,
kao prostor sa ogromnim
prirodnim resursima, inte-
rensantan za mnoge inve-
stitore koji su porijeklom iz
Sandaka, ali i za druge koji
se investiranjem na ovom
prostoru ele ukljuiti u
evropsko trite roba i ka-
pitala.
Jedna od boljih investicija u
Sandaku trebalo bi biti da-
vanje koncesija stranim ula-
gaima u slobodne carinske
zone sa svim standardnim
podsticajima, to bi znaaj-
no pojaalo zaintersovanost
i za ulaganja u putnu infra-
strukturu, poljoprivredu,
proizvodnju zdrave hrane,
turizma.
Sandak kao prekogranina
regija mora u budunosti
raditi na izgradnji sopstve-
nih institucija kojima se ni u
jednom trenutku nee ugro-
ziti suverenitet postojeih
drava kao osnovni prin-
cip regionalizma, a stvorit
e se realne pretpostavke
za harmonizaciju razvoja u
pravcu breg, integralnog
koritenja raspoloivih pri-
rodnih resursa i same geo-
grafske i historijske pozicije
Sandaka kao resursa.
dr. Harun HADI:
POLITIKO-PRAVNE
MOGUNOSTI RJEAVANJA
PITANJA SANDAKA
Ima vie injenica na osno-
vu kojih bismo morali rjea-
vati sandako pitanje. Mi-
slim da nam neke stvari idu
u prilog. U meunarodnim
odnosima je dolo do pro-
mjene bezbjedonosne kli-
me. Nije vie u pitanju tzv.
bipolarna podjela svijeta,
blokovska podjela svijeta,
u pitanju je nova opasnost
koja se pojavila u svijetu
ratovi tree vrste. U njih
spadaju tzv. unutardravni,
meudravni, ratovi koji se
tiu nerijeenih nacionalnih
pitanja, globalno zagreva-
nje, ekologija, prijetnje nu-
klearnog oruja itd. Svijet
je shvatio da mora rjeavati
pitanja tree vrste, manjin-
ska pitanja, jer nije samo
Sandak pitanje o kojem bi
se svijet mogao zabrinuti.
I neka razvijenija drutva-
imaju sline probleme. Re-
cimo u Britaniji kotska, u
Kanadi Kvebek, u paniji
Bask i Kataloniju. Da ne go-
vorim o Bliskom istoku, da
ne spominjemo Kamir.
Sandak je jo jedno od
pitanja koje ne smije biti
ignorirano, bez obzira na
greke naih politikih
predstavnika, ali imamo
nekih ohrabrujuih stvari.
Prije nekoliko dana je Barak
Obama govorio o rjeava-
nju palestinskog pitanja i
rekao da Izrael nee moi
vjeno ignorirati palestin-
sko pitanje. Zato? Zato to
tehniko-tehnoloki nauni

razvoj nee dozvoliti Izra-
elu da ignorira, ugroava,
ugnjetava, ini genocid nad
Palestincima. ta to sad
znai? To su prijetnje ratova
tree vrste, ovaj terorizam
oko kojeg se svijet o jadu
zabavio. Mogue je u nekoj
blioj ili daljoj budunosti
proizvesti oruja koja mogu
zaprijetiti destabilizaciji, ne
samo regiona nego i itavo-
ga svijeta. Sve nas to tjera
da rjeavamo ova pitanja,
meu koja spada i pitanje
Sandaka.
U Evropi imamo trend re-
gionalizma. Region je to-
talno bezopasna stvar. Ni
jedan narod nema pravo da
upravlja drugim narodom.
Meunarodna dokume-
nata, Povelja UN iz 1945.,
Univerzalna deklaracija,
dva meunardna pakta,
Evropska konvencija o ljud-
skim pravima i temeljnim
slobodama itd, olakavaju
nam dijalog o ovakvim pi-
tanjima.
Pitanje Bonjaka i Sandaka
nije rijeeno. Imamo prav-
ni osnov za autonomnost.
Na primjer, lan 12 Ustava
Srbije kae: Dravna vlast
ograniena je pravom graana
na pokrajinsku autonomiju i
lokalnu samoupravu, pravo
graanja na pau i lokalu sa-
moupravu podlee samo nad-
zoru ustavnosti i zakonitosti.
lan 176: Graani imaju
pravo na pokrajinsku autono-
miju i lokalnu samoupravu
koje ostvarjuju neposredno ili
preko svojih izabranih pred-
stavinka. Autonomne pokrajne
i lokalne samouprave imaju
status pravnih lica. Autono-
mne pokrajne su teritorijalne
zajednice osnovane ustavom u
kojima graani ostvaruju pra-
vo na pokrajinsku autonomiju.
lan 182: Nove autonomne
pokrajne mogu se osnivati, a
ve osnovane se mogu ukidati,
ili spajati po postupku pred-
vienom za promjenu ustava.
Prijedlog za ukidanje novih,
spajanje postojeih autono-
mnih pokrajna, utvruju gra-
ani na referendumu.
Ovdje jo fali volja, dono-
enje odluka, sprovoenje
procedura, shvaanje ne-
minovnosti ukljuivanja u
evropske trendove regiona-
lizma. Imamo prijedlog sta-
tistikih regiona, to je ira
stvar od lokalne samou-
prave. To je Ustavni osnov.
Imamo nekoliko meuna-
rodnih dokumenata koji
mogu posluiti kao pravni
osnov za osnivanje regija,
specijalnih statusa, autono-
mija. U Crnoj Gori Ustav ne
predvia autonomiju, ali
Bonjaka stranka ima pot-
pisan sporazum sa vladaju-
im DPS-om da sjeverni dio
Crne Gore bude definiran
kao evropska regija.
prof. dr. efket KRCI:
POLITIKI PROCESI U
SANDAKU
Trebamo se pitati: koliko je
Sandak prisutan u svijesti
ljudi. Ovo pitanje nije samo
dnevno, historijskopoliti-
ko, ve i moralno i filozo-
fko-povijesno. To je pitanje
naeg vremena i identiteta
i velike brige za opstanak.
Miljenja smo, da ovom pi-
tanju Bosna, kao drava,
nedovoljno pridaje vanost.
Zato ovo kaem, zato to je
egzistencija Sandaka uvi-
jet opstanka i ugleda BiH.
Sjetimo se samo trenutka
osnivanja SDA u Sarajevu
26. 5. 1990. Ova stranka je
sve do 29. jula iste godine
bila marginalna politika
grupacija. Meutim, kada
je u Sandaku spomenu-
tog datuma osnovana SDA
dolo je do izuzetnog na-
cionalnog buenja svijesti
Bonjaka. Toga dana je bilo
jasno svima da e budii
predsjednik Bosne biti Alija
Izedbegovi. Ovaj zname-
niti Bonjak, koji je vie de-
cenija robovao za ideje bo-
snjatva i islama nikad nije
mogao doi do mjesta pred-
sjednika Bosne da nije bilo
sandakih Bonjaka. I jo shvate visoki predstavnici
neto blie, kako bi se lahk-
e shvatili politiki procesi
u Sandaku, bez pretenzije
da se prijekorno shvati, bez
sandake svijesti i san-
dake energije, zacijelo Bo-
sna ne bi bila odbranjena od
agresora.
Naalost dvije zemlje (Sr-
bija i Crna Gora) koje vie
od jednog stoljea dre
Sandak u opsadnom sta-
nju, uporno u vremenu
zacrtanog evropskog puta
odbacuju individualnu i
kolektivnu krivicu, a isto-
vremeno ale za najveim
zloincima ovog vremena.
Tenja Crne Gore i Srbije da
zatite zloince u Bukovici,
za deportacije i drugo, otvo-
reno pokazaje da oni ele
stvoriti jednonacionalnu,
jednopartijsku i jednokon-
feksionalnu dravu. O tome
svjedoi i nedavni istup mi-
nistra policije u Crnoj Gori,
izvjesnog Brajovia, koji os-
porava Bonjacima da svo-
ju regiju nazovu povjesnim
imenom, kao i da se sprove-
du evropski principi decen-
tralizacije i regionalizacije.
U Srbiji kako opozicija tako
i pozicija, aku kostiju neke
rtve javnosti prikazuje kao
ostatke zloinca Drae Mi-
hailovia, najveeg duma-
nina bonjakog naroda. To
znai, da ele dravu bez
Bonjaka i Sandaka. Bo-
njacima je samo ostalo tra-
iti pred meunarodnom
zajednicom zatitu i rjeenje
statusa na ovim prostori-
ma, na kojima su autohton
narod s jasnim porijeklom i
kulturom.
Danas Sandak egzistira
pod tekim uvjetima izme-
u Crne Gore i Srbije, a dru-
gi Sandak s brojnom inte-
ligencijom, akademskom
svitom i monim privred-
nicima nalazi se u Bosni,
trei i najmasovniji Sandak
nalazi u Turskoj, etvrti u
Zapadnoj Evropi i Americi.
Ovo prikazivanje rasturanja
Sandaka, nekoga bi treba-
lo da postakne na razmi-
ljanje, da je doao vakat da
pravi Sandak ne moe vie Sandaka nuno podrazu-
ivjeti u izolaciji, tj. na mar-
ginama srpsko-crnogorske i
bosanske politike. Ovu pre-
misu konano bi trebali da
stvarne posebnosti i interese
Meunarodne zajednice
SANDAKO PITANJE
ZAKLJUCI SIMPOZIJA
SANDAKO PITANJE
Dajui prirodnom i histori-
skom pravu prednost nad
pravom sile, uz uvaava-
nje kulturolokih, etnikih,
geografskih, geopolitikih,
ekonomskih, saobraajnih
i drugih posebnosti, uva-
avajui integritet i nepro-
mjenjljivost granica Srbije i
Crne Gore , zahtjev za Au-
tonomijom Sandaka je pot-
puno legitiman.
Rjeavanje statusa Sanda-
ka od neposrednog je znaa-
ja za ouvanje i jaanje dra-
ve Bosne i Hercegovine, kao
i ope stabilnosti ire regije.
Adekvatnim rjeavanjem
sandakog pitanja zausta-
vila bi se dalja erozija bo-
njakog nacionalnog tkiva
ove regije i znaajno dopri-
nijelo ouvanju i afirmaciji
bonjakog identiteta i u
Crnoj Gori, Makedoniji i na
Kosovu.
Rjeavanje statusa San-
daka dijalogom i mirnim
putem nema alternativu.
Shodno tome, radiklizacija i
nasilje nakodili bi svima a
posebno samom rjeavanju
sandakog pitanja.
Prekograninost regi-
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
je Sandak u skladu je sa
evropskom orjentacijom
decentralizacije vlasti i ad-
ministrativne regionalizaci-
je prostora.
Za rjeavanje statusa San-
daka neophodno je upo-
znati meunarodne, a po-
sebno evropske, faktore
kako bi razumjeli i podr-
avali nunost rjeavanja
sandakog pitanja na ope
dobro svih.
Nacionalno i vjersko - or-
ganizaciono jedinstvo, te
visok stepen politike sloge
sandakih Bonjaka neop-
hopdne su pretpostavke za
uspjeno rjeavanje statusa
Sandaka.
Konstitucionalnost bonja-
kog naroda u Srbiji i Crnoj
Gori prirodno i historijsko
su pravo ovog naroda.
Uspjeno rjeavanje statusa
mijeva uvaavanje multi-
etnikog i multikonfesio-
nalnog sastava sandakog
stanovnitva uvaavajui
svih zajednica.
 SDA nije dostojna
U Nacionalnom kalendaru
Bonjake kulturne zajed-
nice 29. juli je oznaen kao
vaan datum u savreme-
noj historiji Bonjaka San-
daka.
29. jula 1991. godine osno-
van je narodni pokret koji
je prvi puta nakon Drugog
svjetskog rata okupio sve
Bonjake oko jedne ideje
i predstavljao nadu da e
Sandak, u tom raspada-
juem jugoslavenskom
drutvu, postati jedinstve-
na autonomno teritorijalna
jedinica, te da e Bonjaci
24 u njemu uivati sva prava
koja su im od 1912. godi-
ELITE DA PUTUJETE SIGURNO, BRZO I UDOBNO...
Putujte sa turistikom agencijom
POLAZAK NEDJELJOM U 9h
POVRATAK UTORKOM U 10h
NOVI RE
PA Z AR - DOVNE L
ISTAN INIJE
BUL -
NOVI
telefoni:
SRBIJA: 063/609-160
TURSKA: +90.535.893.3234
FAX: 020/386-555
29. jula
ne sistemski uzurpirana
i oduzimana. Narod je
zduno podrao formira-
nje Stranke demokratske
akcije, ali je iz godine u go-
dinu doivljavao razoare-
nje za razoarenjem, pro-
nevjeru za pronevjerom i
bol za bolom.
Euforiju svebonjakog
pokreta pratili su Refe-
rendum za Autonomiju
Sandaka, Memorandum
o specijalnom statusu
Sandaka, uspostavljanje
institucija predsjednika,
premijera, vlade i drugih
tijela. Podsjeanja radi, za
predsjednika je izabran
PAZ AR
063/661-662
Sulejman Ugljanin, a za
premijera Rasim Ljaji. daje poloaj nacionalne
Njihova zapaljiva retori- manjine. Takoer, zahva-
ka iz tog perioda kotala
je bonjaki narod mnogo cima Esadu Dudeviu i
batina, tortura, prebijanja, Bajru Omeragiu izglasan
bjeanja, topova i tenkova
usidrenih u svim sanda-
kim gradovima, otmica,
etnikog ienja pograni- ka SDA donoenju Dekla-
nih dijelova, te strahovanja
od paravojnih formacija i
rezervista koji su preplavili
sandake arije. Ugljanin kao i apeliranje da Bo-
se nije zadovoljavao ak ni
autonomijom, ve je u vie
navrata isticao zahtjeve za
Republikom Sandak.
Prijelomni trenutak, koji
je najtrezvenije Bonjake
poeo buditi iz utopijskog
sna, bio je Ugljaninov bijeg
za Tursku i neto kasnije
Ljajievo odcjepljenje od
njega. Najglasovitiji lider
na Balkanu je prepustio
svoj narod eljustima Mi-
loevievog reima. Sva Bonjaka kulturna zajed-
kasnija deavanja u i oko
Stranke demokratske ak-
cije svjedoe o njenom
otuenju od narodnog po-
kreta koji je formiran 29.
7. 1991. godine. Ugljani-
novim povratkom i daljim
cijepanjem SDA na Sulje-
viev Narodni pokret San-
daka, Murievu Stranku
za Sandak i niz drugih
politikih udruga, oznaio
je konani krah svebo-
njakog pokreta. Od svih
koji su uestvovali u for-
miranju tog pokreta, na-
kon ovih 21 godinu u SDA
je ostao jedino Sulejman
Ugljanin.
SDA je ila iz krajnosti u
krajnost. Od proklamatora
ideje Autonomije i Repu-
blike Sandak, Specijalnog
statusa za Sandak, te uje-
dinjenja Sandaka sa BiH
pa ak Kosovom i Albani-
jom, dola je do toga da je
presudno utjecala na do-
noenje Ustava Republike
Srbije kojim se Bonjacima
oduzima status naroda i
ljujui njihovim poslani-
je zakon o izjednaavanju
partizana i etnika. A naj-
traginija stvar jeste podr-
racije o Srebrenici kojom
se genocid nad Bonjacima
tretira kao obini zloin,
njaci uestvuju u vlastitoj
srbizaciji kroz svetosavske
akademije. Ne elimo ni
spominjati pronevjeru op-
inskog budeta Novoga
Pazara za osamnaest mi-
liona eura i jo na hiljade
dokazanih i dokazljivih
pronevjera i izdaja kako
bonjakih nacionalnih
interesa tako i povjerenja
graana Sandaka.
Zbog svega navedenog,
nica je stava da SDA nije
dostojna batinjenja 29.
jula kao dana svog formi-
ranja, jer je odavno izne-
vjerila svebonjaki pokret
koji se na dananji dan
prije 21 godinu formirao
u Novome Pazaru. 29. juli
nadilazi postojee poli-
tike partije u Sandaku
i predstavlja svenarodni
pokret kom su pripadali i
kom mogu pripadati samo
oni politiki i svaki drugi
subjekti koji njeguju ideju
slobode, autonomnosti i
samosvojnosti bonjako-
ga naroda, nasuprot kon-
ceptu podanitva, izdaje i
poltronstva.
U duhu kazanog, svim
Bonjacima Sandaka e-
stitamo dvadeset prvu
obljetnicu nacionalnog bu-
enja i preporoda, uz nadu
da e nadolazae generaci-
je ostvariti one ideale koje
su bivi nacionalni lideri
Ugljanin i Ljaji iznevjerili.
Informativna sluba

KROKODIL IZDAJE
Ukoliko sagledamo ukupan ivotni
matini prostor Bonjaka u zadnjih
stotinjak godina i vremenski ga ubr-
zamo ili zbijemo u samo nekoliko
minuta, lahko moemo primijetiti
nekoliko stvari. Prvo, razni napadi
sa razliitih strana, na razliite na-
ine a sa istim namjerama se svako
nekoliko dogaaju, to izgleda kao
da se ciljevi svih projektanata i in-
vestitora napada ne mijenjaju ve se
mutiraju izvoai i okolnosti. Drugo,
poslije svakog napada, bonjakog
ivotnog prostora i samih Bonjaka je
sve manje. Tree, ti isti Bonjaci as
bjee iz BiH ka Sandaku, as bjee
iz Sandaka ka BiH. Milioni ljudi
rasuti po bijelom svijetu i svi nekud
bjee... zavisno odakle avoli vjetro-
vi puu. Zato se je esto u Sandaku
znalo komentirati: Odakle nam do-
oe ovoliki Bosanci, Hercegovci,
Krajinici Dodue, s puno vie poznato koji to hrsuzi iz reda bo-
gostoprimstva nego obrnuto. A u Bo-
sni (Sarajevu): Odakle nam ovoliki
Sandaklije, Hercegovci, Podrinjci,
Krajinici Ne upueni bi mogli
pomisliti da svi putuju iz turistikih
pobuda. Zlo je u tome to se pro-
blem pojedinca shvaa kao samo nje-
gov problem, ili problem jedne regije
je problem samo ljudi s tog prostora
i sve funkcionira po sistemu: izrei
kao suduk, pa nabadaj i vai komad po
komad. etvrto, nakon svakog od tih
napada, bez obzira na plaenu cijenu,
nastane ujdurma sa svih strana pa i
meunarodne zajednice kako ne tre-
ba traiti krivce i gledati unazad, ve
graditi suivot i gledati u budu-
nost do nekog novog napada. Dru-
gim rijeima, legalizirati novonastale
granice, a da se niko ne procesuira,
kazne krivci, zadovolji pravda ili vra-
ti kako je bilo. Peto, kako prolazi vri-
jeme, tako se smjenjuju generacije, pa
i danas neki smijenjeni Bonjaci ne
znaju da su Bonjaci, gdje im je ivot-
ni prostor, koji im je maternji jezik,
gdje im je matica esto, dok sve to
traje, Bonjaci skoro i zaborave bit-
ne datume, vane linosti, dio svoje
kulture, ak i nacionalnu pripadnost,
odnosno ukupni identitet. Znajui
to, napadai poesto sebi daju
za pravo da ba
Bonjacima
dre lek-
cije
o tome ko su, ta su i kome pripada-
ju, i da ba Bonjake, kada god hoe,
negiraju, poniavaju i definiraju im
prolost i budunost. Sedmo, prije,
u toku i nakon napada, pored svega
ostalog, nestajall su legitimna origi-
nalna bonjaka elita i institucije. I
tako u beskraj.
A kako su legitimna elita i institu-
cije, posebno iz oblasti vjere, nau-
ke, kulture i politike, glavni stubovi
opstanka jednog naroda i ouvanja
identiteta, tako su iste prve na udaru
napadaa. Elita je esto bila likvidi-
rana ili nezakonito smjenjivana. In-
stitucije su ili zabranjivane ili su na
njihovom elu postavljani ljudi preko
kojih su se dale kontrolirati po mjeri
i volji napadaa, a i jedno i drugo bez
volje bonjakog naroda, na golu silu
ili uz pomo raznih trikova. Ope je
u pogledu afirmacije i ouvanja vjer-
njakog naroda i zato pristaju da
budu u intat delatima na tetu svog
naroda.
Kako to da ih narod na vrijeme ne
prepozna? Teko ih je prepoznati
zato to su rasporeeni na cijelom
prostoru Sandaka i BiH. Hrsuzi su
organizirani tako da ine jedno iz-
dajniko tijelo koje je due nego je
zelenije, a zelenije nego ire, dobro
je maskirano, pohlepno, jakih elju-
sti, velikih usta sa stotine zuba, ima
i rep i glavu. Spodoba najprije lii na
KROKODILA. Svojstveno krokodi-
lu je i da se zna uspjeno maskirati,
tako da mu izvan vode vire samo oi
i kaket, eir, a ponekad i ahmedija.
Imajui u vidu sve ono to se dea-
va u Sandaku, po pitanju oduzima-
nja prava Bonjaka, na svim poljima
napadi na sve autentine institucije i
pokuaj njihovog ukidanja
i promoviranja nekih no-
vih falsificiranih i nele-
gitimnih institucija
bez volje naroda,
te permanentni
pritisci i ne-
giranje
or- gi-
nal-
n e
legi-
timne
elite, nije
teko za-
klju- iti da je i na
prostoru Sandaka kro-
kodil izdaje prisutan ali
izgleda, na svu sreu, samo
svojim repom. injenica je
da su neki
n o v i
TABIRENJA
procesi u posljednih 15-tak
Hako
godina u Sandaku rekon-
struirali mnoge ve postojee
DU
i iznjedrili neke nove institucije, JE
VI
L
te stvorili nove generacije koje su
slobodnim umom, ponosno i pone-
kad prkosno, u znaajnoj mjeri reha-
bilitirale ukupno stanje i svijest Bo-
njaka u Sandaku, koja je uz puno
truda i borbe prepoznala, raskrinkala
i na vidjelo izvukla rep krokodila.
Ono to je simptomatino je to da su
ba Bonjaci u Sandaku sve vie, u-
pajui taj rep, sve blii i upueniji na
Sarajevo. A kako to? pitaju se i sa
ove i sa one strane Drine.
Analizirajui odnos zvaninog Sa-
rajeva spram ukupnih dogaaja u
Sandaku a posebno onih snaga koje
se istinski bore za prava Bonjaka i
spram svakog pozitivnog iskoraka
skog, kulturnog i nacionalnog identi-
teta, vidno je da (za razliku od svojih
graana) zvanino Sarajevo ili uti, ili
negira, ili se otro protivi prosperitet-
nim idejama i projektima u Sandaku
i svemu onome to povezuje u dvije
enklave razdvojen jedan te isti na-
rod, to ukazuje da unutar institucija
ima instaliranih hrsuza i da se glava
krokodila najvjerovatnije iz Krajine
premjestila u Sarajevo. Kada god se
govori o sandakom pitanju, kro-
kodil izdaje je primoran da glavom
izroni iz nekoliko razloga: eli ulovi-
ti krupan plijen, eli sauvati rep u
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
Sandzaku, eli sauvati glavu u Sa-
rajevu i opravdati svoju ulogu pred
tutorima. Posebno, u sluaju napada
na IZ, raznih pritisaka na obrazovne
i ostale institucije, a i po pitanju poli-
tikih deavanja u Sandaku, kroko-
dil je izranjajui glavom sebe neho-
tino demaskirao, ne samo kod
sandakih ve i kod Bonjaka
BiH. Sve do skoro krokodil je
pokuavao iz ruku naroda oteti
rep... No, kako vrijeme prolazi i
glava mu se trese, pa i on sam
postaje svjestan koliko su San-
daklije odluni da se bore za svoja
prava i slobodu, te zadnjih nekoliko
mjeseci daje do znanja da je spreman
i odrei se repa.
Odrekao se on repa ili ne, Sanda-
klijama nita drugo ne preostaje ve
da nastave upati rep krokodila,
a Bonjacima u BiH da vide ta e
sa gla- vom. A svim Bonja-
ci ma zajedno da ga
zajedniki iupaju
iz svoje utrobe,
nastave slobodno
ivjeti i Boga moliti
da im se krokodil od
vlastitog straha ne pre-
tvori u neku drugu ivotinju
ili se, ne daj Boe, prefarba ne-
kom drugom bojom. 25
 INTERVJU

EHRATOVI

VRIJEME
ahja F

USPRAVLJANJA,
o: J
ara

v
go
raz

SLOBODE I
PANBONJAKOG
BUENJA
Imali smo ast da budemo
gosti uvaenog reisul-uleme
Mustafe ef. Ceria u njegovom
uredu u Sarajevu i sa njim za
ramazanski, odnosno avgu-
stovski broj revije SANDAK
razgovaramo o svim aktuelnim
pitanjima vezanim za Bo-
njake i muslimane Balkana
openito.

RAMAZAN JE SAMOUPITNIK narednih dana i godina osmiljava- VJERONAUKA JE NAE

ZA SVAKOG POJEDINCA mo, brinemo jedni o drugima. BITI ILI NE BITI
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

Bonjaci ove godine ulaze u ramazan sa
puno nesigurnosti, nestabilnosti i pro-
blema. ta nas to sve oekuje ovog ra-
mazana i u kakvom smo halu bili prije
njega?
Bismillahir-rahmanir-rahim. Kori-
stim priliku da poselamim sve Bo-
njake i Bonjakinje, ma gdje bili u
svijetu, a posebno Bonjake u San-
daku, na Kosovu, u Makedoniji, Al-
baniji i Turskoj. Naravno i Bonjake
koji su protjerani iz svojih domova
1992-1995. iz BiH, one koji su otili u
Australiju, Kanadu, Ameriku, Evro-
pu sve ih selamimo iz Sarajeva.
Ulazimo u ovaj ramazan spremni za
jednu duhovnu formu kroz koju tre-
ba svi zajedno da proemo i da ot-
krijemo sami sebe. Post i ibadet su is-
pit, test svakog pojedinca da provjeri
samog sebe i napravi samoupitnik,
u smislu izdrljivosti, nesebinosti,
provjere onoga to mu je u dubini
due, da kroz mjesec dana posta,
druenja, teravija, ramazanskih ci-
ljeva, razgovora, razmjene miljenja,
brige o sebi i porodici, svom narodu,
dematu i svemu onome to nama je
26 kao narodu neophodno da ovih i
SVAKI BONJAK JE ODGOVORAN
ZA DRUGOG BONJAKA
Uz sve ovo to imamo i to smo na-
uili od djedova i oeva, i to nas ui
naa vjera, imamo dodatnu moralnu
obavezu koju moramo nauiti poje-
dinano: nakon onoga to nam se do-
godilo 1992-1995., posebno zadnjeg
genocida, moramo usvojiti pravilo
da je svaki Bonjak odgovoran za
drugog Bonjaka ili svaka Bonjaki-
nja je odgovorna za drugu Bonjaki-
nju. Na taj nain snaimo nau mo-
ralnu obavezu, ali i brigu za djecu i
unuke. Nije dovoljno samo da djeci
damo kola, da im ostavimo veliki
miraz. Jako je vano da ih obuimo
da budu snani, da se suprotstave
onim izazovima i opasnostima kroz
koje smo proli, a najvea opasnost je
bio genocid. Nadam se da e imami
u svim dematima irom zemaljske
kugle, u domovini i dijaspori, ovoga
ramazana posebno uloiti napor da
to objasne dematima i ive sa svo-
jim dematlijama ovo vrijeme i da
nama mjesec ramazan, ako Bog da,
donese dosta sree, radosti i brat-
skog jedinstva.
IZ BiH se ovog ljeta suoila s velikim
problemom, tj. pokuajem izbacivanja
vjeronauke iz kolskog sistema. Odmah
poslije ramazana dolazi septembar, kol-
ska godina, da li e vjeronauka ostati kao
obavezan predmet u kolama?
Naravno, vjeronauka e ostati kao
obavezan predmet. Iznenaeni smo
pokuajem da se minimizira i mar-
ginalizira sa zadnjim ciljem, da se
istjera vjeronauka iz kola, odnosno
da se istjeraju vjerouitelji iz kola,
i umjesto njih dovedu ljudi koji bi
nau djecu odgajali prema nekom
svjetonazoru koji ne pretpostavlja
ono to nama treba, ono to jesmo,
svjetonazor koji pretpostavlja da i-
vimo kao da Boga nema. Mi musli-
mani vjerujemo u Jednoga Boga, vje-
rujemo u milost Njegovu, i zbog toga
nema niko pravo da nam uskrauje
tu sigurnost koju imamo kroz vjeru
u Boiju milost i brigu o nama. Kao
to je neko primjetio, moe biti pri-
mjeran odreeno vrijeme daleko od
vjere i Boga, ali ne moe ivjeti bez
vjere i Boga. Prema tome, pitanje vje-
ronauke je pitanje nae egzistencije,
pitanje naega biti ili ne biti. Oni koji
su krenuli u proces ukidanja vjero-

nauke naili su na vrlo otru reakciju
i shvatili su da je to bilo na njihovu
tetu. Nadam se da se tako neto vie
nikad niko nee usuditi ni pomisliti, a
kamoli dirati u neupitne vrijednosti s
kojima nema trgovine.
JEVREJI SU PROIVJELI HOLOKAUST
A BONJACI GENOCID
Juli je mjesec genocida. Odmah poslije
ramazana, mi u Sandaku obiljeavamo
Dan ehida, 4. septembra, na Hadetu.
Dogodilo se mnogo genocida nad Bo-
njacima. Ima jedna knjiga o otoman-
skim muslimanima, govori o tome ta
se dogaalo na Balkanu nakon to su
muslimani ostavljeni i atomizirani.
Razbacani su po cijelom Balkanu, i
nad njima su se iivljavali razni naci-
onalistiki, ovinistiki i faistiki po-
kreti koji su imali za cilj da ih istrijebe
sa Balkanskog poluostrva, kao to su
muslimani i Jevreji istrijebljeni s Ibe-
rijskog poluotoka. Naalost, uspjelo
se u projektu protjerivanja muslima-
na s Iberijskog poluotoka nakon osam
stoljea uspjenog projekta civilizaci-
je, multikulture i tolerancije izmeu
jevreja, krana i muslimana, o emu
govore svjetski autoriteti, kao mode-
la multikulturnosti i multireligiozno-
sti. Mi smo na Balkanu preivjeli est
stoljea, dvije velike skupine Albanci
i Bonjaci. Albanci su uspjeli ostvariti
dvije i po drave Kosovo, Albaniju
i Makedoniju. Mi Bonjaci smo svo-
je postojanje bazirali na kulturnom i
vjerskom identitetu, nismo imali pri-
liku razvijati se u nacionalnom, jezi-
nom i dravnom pogledu i zato smo
bili ostavljeni na milost i nemilost
onih koji su sto godina razvijali razli-
ite oblike mrnje prema nama, da bi
1992-1995., odnosno 11. jula 1995. u
Srebrenici bila kulminacija toga, kada
Ratko Mladi kae da na Vidovdan,
veliki srpski praznik, poklanja srp-
skom narodu Srebrenicu kao osvetu
protiv Turaka dahija. Dakle, moda
je i dobro da smo se suoili s istinom
koju smo znali u podsvijesti, ali ni-
smo o njoj htjeli, nismo smjeli, nismo
znali progovoriti. O njoj je progovorio
Ratko Mladi. I to je ono to vai za
sve narode: nijedna nacija se nije de-
finirala iz same sebe, ve su je defini-
rali njeni neprijatelji. Odnosno, svaka
nacija je dobila definiciju u odnosu
na njene neprijatelje. Mi sada znamo,
jer se taj neprijatelj jasno oitovao, i
imamo svakodnevna svjedoenja Me-
unarodnog tribunala u Hagu. Da-
kle, platili smo veliku cijenu za neke
spoznaje, ali su nam one jako korisne
za budunost. Ono koliko mogu vi-
djeti, pratiti i uti, posebno od nove
generacije Bonjaka koji nisu otrova-
ni anacionalnou, indiferentnou, rat protiv Bosne nisu poveli nikakve
neutralnou, da ne trebamo posebno
brinuti o naim nacionalnim instituci-
jama. Nadam se da smo preli tu fazu
naivnosti, da ulazimo u doba zrelosti
i da je nova generacija Bonjaka, raza-
suta po cijelome svijetu imamo jako
mnogo intelektualaca, profesora, stu-
denata na Oksfordu, Harvardu i mno-
gim drugim univerzitetima koji misle
svojom glavom i kojima se ne moe
prodavati srpska la kao do sada, i ne
samo srpska nego i druge lai koje su
nas uspavljivale i stavljale u pozicije
indiferentnog, neutralnog, ljigavog,
podanikog poloaja, gdje smo se, da
bismo preivjeli, morali svakom ud-
voravati, sluiti i ulizivati. Sada ima-
mo jednu novu generaciju s novim
saznanjima koja e nam pomoi da se
ovo vie ne dogaa. ni razgovarati s upitnikom. Ne moe-
RAT SU ZAPOELI TITOVI GENERALI
Ne smijemo vie postavljati pitanje
da li je mogue da nam se vie ne do-
godi genocid. Sada moramo biti jako
odluivi, uz Allahovu pomo, da se
svako pojedinano pogleda u ogleda-
lo i da se svaki dan pita ta je danas
uradio da svojoj djeci osigura sigur-
nost, da budu jaki i snani i da vie
niko ne smije ni pomisliti a kamoli
silovati nae sestre, kerke, majke, di-
rati nae damije, izgoniti nas iz naih
domova ne smije to ni pomisliti, a
kamoli uraditi. Ovo je vrijeme naeg
uspravljanja, slobode i panbonjakog
buenja, i panevropskog buenja. To
panbonjako buenje osjetim sva-
kodnevno. Vi u Sandaku ste najbo-
lji primjer i pokazujete najveu spre-
mnost i uite i druge, i hvala Bogu
da je tako, a posebno nas u BiH koji
smo, naalost, dosta komotni u odno-
su na neke zahtjeve koje imamo pre-
ma narodu i naciji. Ali to emo postii
vrijednim, strpljivim, uvjerljivim, au-
tentinim radom i razvijanjem meu-
sobnog povjerenja i ulijevanja hrabro-
sti u mladu generaciju Bonjaka koja
nije zatrovana pogrenim ideolokim
kozmopolitizmom. Mi jesmo kozmo-
politi po prirodi, jer nas tako vjera ui,
ali kozmopolitizam koji se propovi-
jeda u obliku komunizma, koji je do
sada bio u nekoj internacionali, gdje
se izgubimo i zaboravimo nacionalnu
komponentu i vrijednost i na kraju
nam se dogodilo ovo, nakon 40 godi-
na. Tito je imao sve u rukama. Vojsku,
policiju, medije, kole, damije, crkve
- sve. Titov projekt je bio laan, to
se na kraju i ispostavilo. Nakon etr-
deset godina te ideologije, Bonjaci-
INTERVJU
ma se dogodio genocid. Iz toga treba
neto da nauimo, da razumijemo da
Zelene beretke. Razbijanje bive SFRJ
pokrenuli generali koje je Tito kolo-
vao. Oni su izmeu sebe sami poveli
rat. Neto to se gradi na laima, kako
se to u Kuranu kae kada je naprav-
ljena damija Mesdidul-dirar, da nije
pravljena na principima bogobojazno-
sti i moralnosti. Isto tako Tito bivu
SFRJ nije pravio na jasnoj moralno-
sti i trajnim principima. To je bilo za
jednokratnu upotrebu. Moramo se
okrenuti sebi i brizi o porodici, naciji,
narodu, i boriti se da, kao i svi drugi
narodi, imamo dravu koja e nas titi
i osigurati nam da ivimo slobodno u
svojoj vjeri, u svojoj zemlji, bez straha
od genocida, progona i onoga to nam
se nekad dogaalo. To su stvari o ko-
jima vie, mi kao Bonjaci, ne smijemo
mo vie poklanjati svoju sudbinu ni-
kakvim projektima u kojima neemo
biti sudionici, u kojima neemo znati
ko je ko, kakve su mu namjere pre-
ma nama. Ovo je prilika da pozovem
sve svjesne i savjesne Bonjake da se
ukljue u ove projekte koje imamo na-
mjeru, ako Bog da, podii, s namjerom
da ojaamo nacionalnu i dravniku
svijest i nau panbonjaku ideju koja
se treba i moe uklopiti u panevrop-
sku ideju.
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
INAUGURACIJA AKADEMIKA BANU
POSLIJE RAMAZANA
Spomenuli ste panbonjaku ideju. Neka-
ko mi se u to uklapa i Bonjaka akademija
nauka i umjetnosti iji ste jedan od osni-
vaa i predsjednik Senata. Kada je formi-
rana BANU, rekli ste, koliko se sjeam, da
e se vidjeti njena vrijednost prema onome
ko nije doao i ko e je napadati. Imali smo
medijsku harangu, kako onu iz Beograda
tako i ovdje u Bosni. To je sada splahlo.
elio bih rei da me vie zabrinjava
ova utnja, nego oni napadi. Jasno je
da napadi na BANU govore o njenoj
vrijednosti. Vjerovatno e kada, ako
Bog da, poslije ramazana, napravi-
mo inaguraciju uslijediti ok koji e
otvoriti lavinu napada. Ali, mislim
da uope nema potrebe da se osvre-
mo i objanjavamo bilo kome zato je
trebala BANU. BANU je dola zato
to je bilo nuno da doe i pojavila
se tamo gdje je bilo nuno da se po-
javi, tj. u Novom Pazaru. Vjerujem u
pravilo never complain, never explain
nikome se nita ne tui, ne ali, ne
cvili, ne plai, niti objanjavaj onom
koji to nee razumjeti. Mi se upravo
suoavamo s takvom logikom i men-
27
 INTERVJU
talitetom okruenja da, koliko god im
objanjavamo odreene stvari, oni jo
vie to osporavaju. Trebamo presta-
ti objanjavati bilo kome ta je naa
nacija, vjera, kakve su nam namjere,
zato treba BANU, ako je to nama ja-
sno. Stoga, neka se oni odreuju pre-
ma nama, prema tome to jesmo i to
radimo, a ne da ih umoljavamo da se
oni kao prilagode ili prihvate. Nama
njihovo svjedoanstvo i podrka nisu
potrebni.
ZA NAS JE DOBRO ONO TO
BEOGRAD OSPORAVA
Dokaz da je dobro ono to radimo je
njihov napad. Sve ono to se iz Beo-
grada napada i sve to Beograd ospo-
rava treba da radimo, jer oni bolje zna-
ju ta mi trebamo raditi zato nam to
i osporavaju. Jedan od naih poslova
koji Beograd osporava jeste i BANU.
Bonjaci kojima jo uvijek nije jasno
ta je to dobro za nas, neka samo ita-
ju i gledaju ta to Beograd osporava.
Dosad se pokazalo da ono to je Be-
ograd hvalio i slavio, ono to je Beo-
grad govorio da je dobro sve je bilo
protiv nas. to je god Beograd ospo-
ravao i na ta je upozoravao i govorio
nam kao da oni to hoe, a mi govorili
da neemo to je ono to oni misle da
mi trebamo raditi i ude se zato to ne
radimo.
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
AKADEMIJA JE ELITNA INSTITUCIJA
Spomenuli ste inauguraciju poslije rama-
zana u Sarajevu. Je li precizirano kada e
to biti, hoe li se promovirati akademici i
hoe li ih biti jo, izuzev 25 osnivaa?
Nismo precizirali datum. Bit e odmah
poslije ramazana. Nain ulanjivanja
u Akademiju je propisan Statutom.
Ja jo nisam sazvao nijedan sastanak
Senata. Ako Bog da, uradit u to im
budu prilike dozvoljavale. Sada smo u
nekom periodu pospremanja stvari da
bismo sve to je vezano za Akademiju
i ono to e je initi vrstom stavili na
prave noge. Sljedee to e biti vano
za Akademiju je inauguracija u Saraje-
vu, a u meuvremenu e biti konsul-
tacije lanova Senata i osnivaa kako
emo dalje prezentirati i iriti ideje
Akademije.
Akademija je elitna institucija. Tu su
ljudi koji imaju ostvarena znanstvena,
intelektualna, akademska ostvarenja i
stoga ona nije populistika organizaci-
ja, ali e svakako imati utjecaj i na psi-
28 hologiju i kulturu Bonjaka u najirem
smislu.
Na Osnivakoj skuptini je reeno da e
sjedite biti u Sarajevu. Gdje u Sarajevu?
Sjedite BANU e biti u Sarajevu. Sada
gledamo da naemo najprikladniju lo-
kaciju, mjesto, da se registrira... Dakle,
sve je to u nekom procesu zbrajanja,
registriranja i preciziranja. Najvanije
je da su na Osnivakoj skuptini usvo-
jeni Platforma i Statut, da su izabrani
organi, predsjednik, generalni sekre-
tar, Senat. Sada imamo sve uvjete da
radimo i da akademija dobije formu
i sadrinu. Ovo su sada tehnika pi-
tanja za koja treba vremena. S druge
strane, htjeli smo da inom osnivanja
vidimo kako e to biti primljeno kod
Bonjaka. Impresioniran sam to su
Bonjaci, istinski patriote, to prihvatili
draga srca. Naravno, vano nam je i
da ujemo ta kau oni Bonjaci koji
jo nisu dobro razumjeli ta se eli
sa Akademijom ili su po strani ili
su protiv ili su zbunjeni. To je proces
koji trebamo preivjeti i doi na neku
ravnicu, ustaliti se i jednoga dana e
biti normalno da Bonjaci imaju svo-
ju Akademiju nauka i umjetnosti i da
kroz nju vode brigu o svim Bonjaci-
ma, ma gdje bili, i da imamo eviden-
ciju o njihovom naunom i znanstve-
nom napredovanju i da imamo fond
podataka o svakom Bonjaku koji se
bavi naukom, koji svojim djelovanjem
u domovini i svijetu ima znaajno
mjesto.
FERID MUHI JE SAM ZA SEBE
AKADEMIJA
Moja malenkost je imala ast i zadovolj-
stvo da prisustvuje sjednici Osnivake
skuptine BANU-a, i zaista je bilo odu-
evljenje sviju prisutnih nakon jednogla-
snog izabiranja prof. dr. Ferida Muhia
za predsjednika Akademije. ini se da kod
Bonjaka nisu esti dogaaji kada podr-
avaju jednoglasno neki prijedlog. Kako
je dolo do toga da prof. dr. Ferid Muhi
bude predsjednik?
Prof. dr. Ferid Muhi plijeni ljude oko
sebe. On je, kao i mnogi drugi Bonja-
ci, itav ivot radio neujno, povue-
no i vjerovatno je u neko doba mislio
da e to to radi ostati znaajno samo
za njega i one oko njega, da nee imati
priliku da ga njegov narod prepozna.
Mnogi intelektualci prije njega su tu-
no zavravali ivot, poput Safet-bega
Baagia koji je morao prodati svoje
knjige da bi preivio, i evo sada eki
ambasador pravi izlobe od njegovih
knjiga po Bosni. Sline sudbine je bio
i Mak Dizdar, jedan od najveih pje-
snika Bonjaka kojeg su komunisti
upotrebljavali i zloupotrebljavali, i
na kraju ga ostavili s jednim tunim
zavretkom. Nadalje, vi znate da je
i Bonjak Taid Boki spasio nauku i
islamsku teologiju u Turskoj, i Turci-
ma osnovao Ilahijat fakultesi. Njegovi
studenti su dolazili u Sarajevo. Oni
kau da nije bilo njega u Turskoj ne
bi znali ta je islam. Taid Boki se nije
enio i ostavio je amanet da se ukopa
u Bosni, u Sarajevu. Ukopan je na Ba-
rama. Sedmicu dana je trebalo tada-
njim turskim vlastima da od komuni-
stike Jugoslavije dobiju dozvolu da
se vrati u Sarajevu. Ko zna o njemu
i njegovim vrijednostima? Porazna je
injenica i da jedan od najveih slikara
Evrope Berber Mesad, koji ivi i dje-
luje uglavnom u Zagrebu, ali i itavoj
Evropi, nije mogao sve to ostvariti u
Sarajevu. Dva puta je bio kandidat za
ANU BiH, i dva puta nije dobio do-
voljan broj glasova. Takoer, jedan od
najveih slikara moderne jeste i Safet
Zec koji nije proao test da bude lan
ANU BiH. Naravno, to je dobar ra-
zlog da se vie i ne kandidira, jer ko
bi elio takva ponienja doivjeti? Da
ne govorimo o hadi Husen-ef. ozi,
koji je zadnje dane ivota proivio u

tjeskobi. Ahmed Smailovi je bio ve-
liki intelektualac, ali ni za njega nije
bilo razumijevanja. Ko se sjea svih
tih ljudi sad? Da ne govorimo o dru-
gim intelektualcima iz IZ, kao to je
Mehmed Handi. Kako prolazi koja
godina, blijedi i uloga Alije Izetbego-
via u odnosu na one koji, ak i iz nje-
gove stranke, nisu svjesni i nisu proi-
tali ono to je pisao kao politiko tivo
koje bi ovdje trebali poznavati. Znai,
Bonjacima se uvijek nametne ili oni
prihvate mediokritete koji iz tog svog
mediokritetskog poloaja nisu u sta-
nju da podnesu ljude koji vie znaju i
dalje vide, koji imaju vie hrabrosti i
sposobnosti da povuku narod ka bo-
ljem i prosperitetnijem ivotu. I onda
u tom svom mediokritetstvu, kada se
suoe s njihovim nesposobnostima,
spremni su da izdaju, da budu poda-
nici nekome treem i etvrtom, na ra-
un vlastitih vrijednosti.
Uz sve to i ono to proizilazi iz toga,
moe se razumjeti koliko je vano
da je prof. dr. akademik Ferid Muhi
prepoznat, da mu se da prilika da ga
uju u Bosni i da se u njemu prepo-
zna neviena vrijednost intelektualca,
Bonjaka, patriote koji na najbolji na-
in zna artikulirati ono to Bonjacima
sada treba a to je da ih ui kako da
isprave miljenja o samima sebi, kako
da odbace predrasude koje su im na-
metnuli, posebno beogradska kola,
o njihovoj vjeri, kulturi, optuujui ih
da su izdali neku pradjedovu vjeru i
da su prihvatili islam kao kukavice
zato to su htjeli da bude uz jaega.
Ferid objanjava da je bilo suprotno,
islam su primali oni koji su imali hra-
brost da se suoe s tadanjim svijetom
koji je kroz otomansku imperiju nudio
nove perspektive i slobodu.
Vidite, kako se danas na zapadu govo-
ri o tome da je opravdano da se inter-
venira u neke zemlje da bi se donijela
sloboda i pravda, demokratija. U 16.
stoljeu, otomanska imperija je bila
snaga koja je nosila i prenosila nauku,
kulturu i slobodu. Prisustvo Osmanli-
ja pet stoljea na Balkanu ne bi moglo
opstati na zulumu, ve zato to je da-
valo perspektivu svim pojedincima i
narodima da se artikuliraju i dokau
u onome to jesu i to mogu da urade.
Kada sluam Ferida Muhia, pomi-
slim da je BANU samo zato da joj Fe-
rid Muhi bude predsjednik opravda-
la svoje osnivanje i postojanje. Sretan
sam kao musliman, kao Bonjak, kao
Bosanac, kao Evropljanin, to sam do-
ivio da jedan moj Bonjak, kao to je
prof. dr. akademik Ferid Muhi bude
prepoznat od svog narod koji mu je
dao ulogu predsjednika Akademije
da ono to zna i to ima pretvori u
vrijednost svoga naroda. Dakle, to je
razlog to kod Feridovog imena nije
bilo nikakvih rasprava, nije bilo ni-
kakve debate. Imam neki osjeaj da je
prof. dr. akademik Ferid Muhi roen
za Akademiju, a da je opet Akademija
ekala sve dok prof. dr. akademik Fe-
INTERVJU
rid Muhi ne doe u ovo doba zrelosti
da bude na elu BANU. Vjerujemo da
je sve propisano Boijim provienjem,
ja vidim i u izboru Ferida Muhia za
prvoga predsjednika BANU-a Boije
provienje. Zato je moja srea zaista
velika.
Ferid Muhi je sam za sebe Akade-
mija. Kao to se u Kuranu kae da
je Ibrahim, a.s., bio sam ummet, mo-
emo kazati da je Ferid Muhi sam
za sebe Akademija, sam za sebe je
bonjaki narod. Zbog toga hou da
ponovim da se vie nikad nita nee
moi pisati na Balkanu ni SANU ni
HAZU bez toga da se vidi ta je to
napisala BANU.
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
NOVA ERA BALKANSKIH ODNOSA
Ulazimo u novu eru balkanskih odno-
sa. Ulazimo u eru odnosa na Zapad-
nom Balkanu, a posebno ulazimo u
eru meunacionalnih odnosa unutar
kojih smo uvijek bili podcjenjivani,
izbrisani, stavljeni u poziciju neutral-
nog, neznaajnog, nebitnog. Zato je
i bila tolika buka iz Beograda. Ula-
zimo u prostor u kojem hoemo da
kaemo svima da smo ravnopravni.
tavie, moemo i pokazati superior-
nost u multikulturnosti, tolerancije,
suivotu, spremnosti za dijalog i ne-
mamo straha od drugoga. Mi se ne
bojimo, kao to se oni boje i zatvaraju
u nacionalne torove. Mi smo univer-
29
 INTERVJU
zalna zajednica, zahvaljujui islamu,
ali postajemo sve vie i vie svjesni
svoje partikularnosti, svoje bonjake
svijesti, svojeg etnikog, bonjakog
porijekla, svog nacionalnog ponosa i,
ako Bog da, to e kroz Ferida Muhia,
akademika i profesora svi morati na-
uiti i potovati. Ne moraju voljeti, ali
e morati potovati.
TA SVE PODRZAUMIJEVA
PANBONJAKI POKRET
Iz dosadanjeg razgovara, razumijem, vo-
lio bih da me ispravite ako grijeim, da je
BANU dio panbonjakog projekta. Ako je
tako, ta nas jo oekuje u budunosti?
Neemo vam sve otkrivati, ali je
BANU sugurno samo jedan, kljuni i
vaan stub naeg nacionalnog bue-
nja. Nije sluajno to se BANU osno-
vala u Novom Pazaru i nije sluajno
to e biti inaugurirana u Sarajevu.
Na plan je da to proirimo. Bonja-
cima treba i Bonjaka fundacija i
Bonjaki svjetski kongres, treba im
Bonjaka matica, i Bonjacima treba
Univerzitet koji e biti na nivou stan-
darda evropskih univerziteta. Sve to,
ako Bog da, u daljnjoj perspektivi, za
neke moe izgledati utopija, ali za nas
koji sanjamo o naoj boljoj budunosti
je to ostvarljivo uz Allahovu pomo.
Ako to ne ostvarimo u ovoj generaciji,
u najmanju ruku emo posijati sjeme,
pa neka oni to u budunosti rade.
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
ONO TO JE NEKADA IMAO ZAGREB
SADA IMA NOVI PAZAR
Deavanja u Sandaku i sve to je proi-
vjela IZ u Srbiji u posljednjih etiri-pet
godina, nekako je protkano ovom borbom
i onim to ste kazali da se kod nas to malo
vie osjea. Koliko ste zadovoljni procesi-
ma koje je proivjela IZ u Srbiji u borbi za
opstanak i jedinstvo sa svim Bonjacima
svijeta, odnosno Rijasetom IZ BiH?
U bivoj Jugoslaviji, nama u Sarajevu
je Zagreb bio mjesto inspiracije jer je
Zagreb imao vei prostor za slobodu.
Zagreb je odigrao veliku ulogu kroz
izgradnju Zagrebake damije i imao
znaajan doprinos u zbrinjavanju lju-
di koji su protjerivani iz Bosne. Ono
to je Zagreb nekada bio u promovi-
ranju nekih naih snova koje ne moe-
mo sanjati ovdje u Sarajevu, tako gla-
sno i slono, ti snovi koje smo nekada
mogli sanjati u Zagrebu, sad su preli
u Novi Pazar. Ono to je nekada imao
Zagreb sada ima Novi Pazar. Za tu
ulogu Novog Pazara, o emu govori
i osnivanje BANU, najzasluniji je na-
30
ravno sandaki muftija Muamer-ef.
Zukorli. On je jedno veliko otkrie za
nas sve, s njim je bonjaki narod do-
bio ono to mu treba: jednog hrabrog,
odlunog, nesebinog lidera koji us-
pijeva istovremeno spojiti bonjake
suprotnosti, artikulirati ih na prihvat-
ljivi nain i onima koji ga ne vole, ali
ga moraju potovati. On je uspio IZ
podii na nivo o kojem neki u Saraje-
vu nisu smjeli ni sanjati, pa ni sad ne
smiju. Ako bi i sanjali, sluajno im to
dolo na san, sami bi sebe preispitivali
da im se nije neto u psihi poremetilo.
Jer naalost, zbog dresure za samone-
gaciju, za prihvaanje podanitva, za
prihvaanje otuenosti od vlastitog
identiteta, za prihvaanje straha od
vlastitog doma. Kada se pojavi neko
kao to je muftija Zukorli, kod nekih
ljudi to izaziva vei strah nego kod
naih susjeda. Oni su navikli da ive
u tom strahu i vremenom im taj strah
postaje ugoaj. Ako ih se sada poku-
a istjerati, odnosno pokazati im put
kako se iz tog straha izlazi, oni imaju
strah da izau iz svog straha, jer nisu
sposobni da ive u slobodi.
SRETAN SAM TO SAM DOIVIO DA
SE POJAVI MUFTIJA MUAMER-EF.
ZUKORLI
Muamer Zukorli je zvida koji
zvidi na opasnost od raznih pojava
u vidu pojedinih ljudi, organizacija,
politika, politiara. Navika da je va-
nije ta Beograd misli o nama nego mi
sami o sebi je jo uvijek prisutna kod
Bonjaka, s toga sam jako sretan to
sam doivio, kao Bonjak i musliman,
da se pojavi Muamer-ef. Zukorli sa
svom energijom koju ima, sa svom
spremnou koju pokazuje i mudro-
u koja je bitna kad se treba pokaza-
ti da se u Bonjaka mogu pomaknuti
stvari s mrtve take i da se uspavani
Bonjaci mogu probuditi. Na tome jo
treba mnogo raditi. Nadam se da se
nee stati na tome, ve da emo, ako
Bog da, ii dalje u otkrivanju nas sa-
mih, u otkrivanju potencijala, u zbli-
avanju onih koji misle slino za na
napredak i prosperitet. U tom smislu,
na vae pitanje da li sam zadovoljan
procesima u IZ u Srbiji, vjerujem da
sam odgovorio samim tim to sma-
tram, kao to je i akademik Filipovi
rekao, da e ova sloboda iz Novog Pa-
zara stii u Sarajevo.
TUTIN, 18. 5. 2009.
POAEN SAM
DA BUDEM U TUTINU
Zbog odlune podrke IZ, na elu sa
muftijom Zukorliem, imali ste odreene
neprijatnosti od strane beogradskog rei-
ma. Va historijski dolazak u Tutin kada
je bilo najtee, postao je jedan od sim-
bola te nae borbe. Kako gledate na to?
Mogu rei da sam poaen Allaho-
vom odredbom da budem zajedno s
muftijom sandakim Muamerom-ef.
Zukorliem u Tutinu kada je trebalo
biti. Zbog toga sam sretan i zadovoljan
i nadam se da e nam to biti upisano u
knjigu naih hasenata na Drugom svi-
jetu, a Bonjacima dobar primjer kako
se za slobodu i mjesto pod suncem na
ovom Balkanu treba boriti.
Iz ove Vae bliske, ali malo distancirane,
perspektive gledano, da li se nazire kraj
paravjerskoj tvorevini koju je formirao sr-
bijanski reim u Sandaku i Srbiji?
Uoi ramazana, kada elimo prenijeti
pozitivne poruke iz Sarajeva, uope
ne bih unosio u priu neto to je sra-
mota za bonjaki narod, to je izdaja
islama, to je beae, to predstavlja
 INTERVJU

bruku tih koji su pokuali to da ura- Sandak i Sarajevo, odnosno BiH, za- otueni, jer je uvijek bilo lake govo-
de da bi postigli, kao to se u Kuranu jedno snose odgovornost za Bonjake riti o ummetu, nego o svom narodu.
kae, neku malu ovozemaljsku nagra- izvan tog prostora, jer su oni ipak tu
du. Prema tome, ne bih o tome uope najbrojniji i imaju najvie odgovorno-
priao. sti za Bonjake na Kosovu, u Makedo-
niji. Kada kaem Sandak, mislim i na NEMA BOSNE BEZ BONJAKA
Crnu Goru, to je jedan entitet. O svim Kad god smo govorili o svom narodu,
tim Bonjacima moramo poveti rau- nai susjedi su se uznemiravali ta
NE POSTOJI MUSLIMANSKA NACIJA, na i omoguiti im da imaju centralu
POSTOJI SAMO MUSLIMAN PO to mi priamo? Praktino nam je bilo
u Sarajevu, gdje e dolaziti po inspi- zabranjeno da vodimo rauna o sebi.
VJERSKOM OPREDJELJENJU raciju. Nadam se da e Akademija u Hvala Bogu da smo shvatili nakon
Bonaci u Albaniji, Makedoniji, na Koso- tom smislu odigrati svoju zamiljenu onoga to su nam uradili 1992-1995.
vu imaju vie problema nego mi koji smo ulogu. da se moramo brinuti sami o sebi.
se, zahvaljujui svim ovim procesima, Slino su govorili i Jevrejima
donekle oslobodili, to nam pokazuju u Evropi, da ne mogu ivjeti
i rezultati popisa stanovnitva u bez Evrope. Nama sada go-
Crnoj Gori. Vi ste donekle, zajedno vore da ne moemo ivjeti
sa muftijom Zukorliem, aktivno IT K A bez njih, da nema Bosne
A EST
sudjelovali u kampanji popisa Bo- RAMAZANSK a bez Srba, Hrvata... Zapra-
njaka u Crnoj Gori putem promo- da sv im B onjacim vo, nema Bosne bez Bo-
tivnog spota. Koliko ste zadovoljni Koristim priliku n e ra m az an a, njaka. Oni su izdali Bosnu,
ajue da
uinkom kampanje? estitam nastup ri m i p ost, to se pokazalo u posljednjoj
da nam p
u z dovu Allahu ra vi je i da u agresiji na BiH. Naravno, oda-
Mislim da sve to u Bonjaka ne u en je, te jem ast onim Srbima i Hrvati-
mukabele, dr iman,
ide dolje, ve pokazuje tendenci-
eliimo volju, ma koji su se borili zajedno sa
ju uspona, a to se i u ovom sluaj Ramazanu o iz R am az a - nama za BiH, ali to su pojedi-
rnost i da
pokazalo procentualno je vie bratstvo, solida i ljudi, sn a n ija nani sluajevi koje ne moe-
Bonjaka nego proli put dobar o ka o bo lj mo uzeti kao mjeru za srpsku
je znak da se stvari mijenjaju. Na- na iziem ll ah ov u pomo,
, u z A ili hrvatsku politiku u odnosu
ravno, imamo potekoa sa onima nacija i da nam ivi m o u sret- na Bosnu u cjelini.
va , da
koji su nagovoreni da su muslimani djeca budu zdra u d em at u
a i da nam
po naciji. Ne postoji muslimanska
nim porodicam zadovoljan
nacija, postoji samo musliman po
bude slog a i da Allah bude i da POSTKARIZMATSKI PERIOD
vjerskom opredjeljenju. Nacionalno
a na D ru go m svijetu a i m
se mora opredijeliti za ovu ili onu nam om u
ljni naim mjest Ovo je faza koju moramo
naciju, ali to je oito jo uvijek ide- budemo zadovo proi u postkarizmatskom
oloko pitanje. Mislim da ovo to netu.
je ostvareno, ovo jezgro Bonjaka D en periodu. Veber je jako dobro

revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

u Crnoj Gori, dovoljno je da obradio fenomen postkariz-
se razvija. Ne treba zabora- matskog perioda. Oznaio je
viti da je sama injenica da tri tendencije: rutinizacija ka-
su Bonjaci priznati kao ka- rizme, desiminacija karizme
tegorija, kao ime, da to stoji i perpeuacija ili ovjekovje-
u popisu, veliko ostvarenje. enje karizme. To se poslije
Treba ostaviti vremena za de- Muhammeda, s.a.v.s., moe
set sljedeih godina da Bonja- prepoznati u sunizmu, kao
ci u Crnoj Gori postanu svjesni ALIJA rutinizaciji karizme, zatim per-
svoga nacionalnog indentiteta. Na- IZETBEGOVI JE NAJVEA LINOST peuacija karizme je u iizmu, to znai
alost, imamo u i Sarajevu ljudi koji BONJAKA U XX VIJEKU da Objava, odnosno kontakt s nebom,
nisu svjesni bonjakog nacionalnog U jednom dijelu razgovora ste spomenuli ne prestaje, i trea je desiminacija ka-
identiteta, a ta onda rei za Bonjake rahmetli Aliju Izetbegovia kao neospor- rizme, a to su hari-dije, koji su sma-
na Kosovu, u Crnoj Gori, Makedoniji, nog lidera Bonjaka. Nekako se stie do- trali da halifa moe biti bilo ko. Ne
Albaniji? mora biti iz plemena Kurej. Mislim
jam da Bonjaci trenutno nemaju izgra- da se slino dogodilo kod nas poslije
enog politikog lidera? Alijine karizme. Postoji jedna snana
grupa koja eli rutinizirati Alijinu ka-
BOSNA I SANDAK SU ODGOVORNI Ne bih govorio nita negativno. Alija rizmu, biti stalno prisutna na neki na-
ZA SVE BONJAKE SVIJETA je neosporno najvea linost Bonjaka in. Imamo i one koji bi to ovjekovje-
u XX stoljeu. On je ostavio mnogo ili i ne mogu prihvatiti nikog drugog
Ovdje treba kazati da je Sarajevo od- toga to moemo uiti, nauiti, pro- do Aliju i njegovog nasljednika, ja bih
govorno za Bonjake cijelog Balkana. itati. Alija Izetbegovi je razmiljao rekao i njegovog sina. I imamo ove
Sarajevo je centar svih Bonjaka. BiH univerzalno i vie analizirao ta se tree koji kau da karizma nije vezana
je matina zemlja svih Bonjaka, ma dogaa tamo negdje daleko u musli- ni za ta, nego se moe iriti na onog
gdje bili. To je sada moda samo te- manskom svijetu nego u SFRJ, jer se ko se pojavi sposoban da preuzme tu
orijski, ali da bi neto bilo i praktino, nije smjelo govoriti ta nama treba. ulogu. Naravno, ovo je teoretsko tu-
mora se prvo teoretski objasniti, mora Uvijek je lake ulemi bilo, i onog doba maenje, oni koji budu itali ovaj in-
prvo biti u glavama ljudi, pa onda i a ini mi se sada, da poziva za svjedo- tervju u Bosni nee razumjeti nita od
praktino. Stoga je zadatak ove gene- ka nekog alima tamo iz Semarkanda ovoga. Ali je injenica da smo u peri-
racije da to Bonjacima objanjava i da nego sa naih prostora, jer smo bili odu postkarizmatskog Alijinog perio-
31
 INTERVJU
da i da prolazimo kroz teku fazu pre-
poznavanja ta je to zapravo Alijina
karizma, ta je to Alijina politika mi-
sao. Nismo je dobro prouili, mnogi
su je pogreno preuzeli. Jednostavno,
ovdje se radi o interesnoj grupi koja
je preuzela ono to je Alija rahmetli
postigao, bez jasne vlastite ideje. To je
interesna grupa koju ne vodi nikakav
idealizam niti ideja koju je Alija imao,
ve gola ili prosta egzistencijalna po-
treba da se bude u vlasti i na vlasti i
da se kroz to ostvaruje minimalni i li-
ni egzistencijalni uvjet za sebe, poro-
dicu, prijatelje, roake... Dakle, u fazi
smo traenja smisla i ideje, koja bi bila
vodilja, i moralnog koda, koji bi odre-
ivao standarde politikog ponaanja
u Bonjaka. Zato nam to nije jasno?
Upravo zbog toga to nemamo nacio-
nalnih institucija u kojima bi se neke
stvari teoretski obradile, meusobno
artikulirale, dogovorile i onda se dala
prilika da se pokae sposobnost spo-
sobnih, a ne samo lojalnost lojalnih.
Naravno da je i lojalnost vrlina, ali ne
treba izbaciti iz kalkulacije da ljudi
imaju lini interes, da su sebini, da i
ta sebinost ima smisla ukoliko joj je
motiv da ljudi rade dobro da bi, iz se-
binosti, ostali na mjestu gdje su jer
kad ini dobro drugome, onda posto-
ji ansa da te taj drugi prepozna i da ti
podrku. Moe biti motiv i sebinost,
a moe se produiti i da bude za ope
dobro. Nadam se da emo preivjeti
ovu trenutnu krizu i da e se nai lju-
di koji e unijeti u bonjaku politiku
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
ideju vie idealizma i smisla za jasniju
perspektivu panbonjakog pokreta.
TURSKA JE KROZ PRIMJER BOSNE
UPOZNALA PRAVO LICE EVROPE
Bonjaci su historijski vezani za Osman-
lije. Meutim od 1878, odnosno 1912.,
nekako se osjeaju prevarenim i ostavlje-
nim i osjeaju da im Turci mnogo duguju
i nadaju se u njihovu pomo. Koliko je sa-
vremena Turska Republika svjesna toga?
Treba shvatiti da je Turska prola kroz
vrlo teak period i da se jako mnogo
odricala da bi bi se sada u nju prstom
pokazivalo da je to jedna od uspje-
nih demokratija, da je ekonomski
uspjena. Naravno, sadanja struktu-
ra vlasti i oni koji vode Tursku imaju
mnogo zahvaliti dogaajima u Bosni.
Jer su kroz primjer Bosne vidjeli ta
je Evropa i ta je Evropa u stanju da
uradi, kao to je slijepo gledala kada
se nad nama dogodio genocid. Sve je
to pogodilo Tursku. Nama je drago
da je Turska snana, da ima mjesto
u NATO-u, da je kandidat za EU, da
se otvorila prema Bosni, da pokuava
32
nai puteve za dobre odnose sa svim
naim susjedima. To je za nas vano.
TURSKA JO NIJE DOBRO
RAZUMJELA POLOAJ BONJAKA U
POSLJEDNJIH STOTINU GODINA
Mislim da Turska jo dobro ne razu-
mije, da nije dobro upoznala i nije se
ozbiljno zapitala kako bi se upoznala
s naim iskustvom zadnjih 100 godina
i da smo mi preskoili mnogo toga i
mnoge zadae i mnoge lekcije u odno-
su jednih na druge. Mi oekujemo da
Turska razumije sve nae probleme i
shvati ta nama treba i shvati da nam
je vjerski identitet jako vaan i bitan,
to za njih nije, jer su oni sve pretvo-
rili u nacionalni identitet, ukljuujui
i vjeru. Nema Turina nemuslimana.
Svaki Turin je musliman, po etni-
kom odreenju.
NAMA NE TREBA ULOVITI RIBU,
NAMA TREBA DATI TAP
DA SAMI LOVIMO
Oekujemo od Turaka da razumiju tu
nau potrebu, a oni od nas oekuju da
razumijemo da nas vole, da smo im
bitni i da, obzirom da su veliki, gole-
mi i jai od nas, trebali bi da sluamo
ta oni kau. Mislim da to trebamo
sasluati, ali oni zaboravljaju da smo
u meuvremenu ovladali naom vla-
stitom slobodom, nezavisnou, da
smo sazreli, odrasli i da nam ne treba
neko ko e nas voditi za ruku. Nama
ne treba davati ribu, mi je moemo
sami uhvatiti. Samo nam treba dobra
udica i poloaj. Nama trebaju sredstva
da hvatamo ribu, nama ne treba goto-
va riba. E, to je ono to jo Ankara ne
moe da razumije. Oni nama hoe da
daju gotovu ribu koju su oni uhvatili.
Mi to cijenimo, potujemo i moemo
prihvatiti kad smo gladni, ali za nau
budunost nam ne trebaju gotove
ribe, ve sredstva pomou kojih emo
sami hvatati ribe i hraniti se vlastitim
radom i pameu. Vjerujem da e se
vremenom neke stvari i izmeu nas
razjasniti. Ali, snana Turska je garan-
cija naeg opstanka na Balkanu i zato
molim Boga da Turska jo vie napre-
duje i to prije bude primljena u EU.
MUSLIMANI TREBAJU SVOJU
VESTFALIJU
Deavanja u arapskom svijetu, revolucije,
nemiri oigledno ni za blagoslovljene ra-
mazanske dane nee prestati. Premda ste
lan Rabite i jako aktivni u arapskom svi-
jetu, moete li nam sumirati sve ono to
se dogaa i kakav e biti rezultat svih ovih
nemira?
U svakom kretanju ima neki bereket.
Vjerujem da i ovdje ima bereketa. Mo-
lim Allaha, d.., da ovo ne preraste u
svoju suprotnost. Mislim da je u inte-
resu islamskog svijeta da se ovo smi-
ruje i da prestanu ubistva i napetosti
koje su jako opasne. Optimista sam i
mislim da muslimani trebaju, kao to
se to dogodilo na Zapadu, svoju Ve-
stfaliju. U Evropi se do 1648. ratovalo
trideset godina na religijskoj osnovi,
kada su se dogovorili o principu tole-
rancije, unutranje, religijske, politike
i nacionalne. Naravno, poslije toga je
bio Prvi pa Drugi svjetski rat. To je sve
Evropa preivjela. Nadam se da e i u
islamskom svijetu doi do nekog unu-
tranjeg dogovora. Ramazan je dobra
prilika da ti sukobi prestanu. Nadam
da e biti pametnih ljudi da nas bar za
ramazan potede neizvjesnosti ubija-
nja i krvi kako u Libiji tako u Jeme-
nu i drugim zemljama gdje jo ima-
mo, naalost, krvave sukobe koji nas
uznemiravaju. Vjerujui u Boga, d..,
i milost koju donosi Ramazan, nadam
se da smo na poetku kraja tih sukoba
unutar muslimanskog svijeta.
 ISLAMIJET

O LJUDI, DOAO VAM JE

dr. Haj
BLAGOSLOVLJENI MJESEC

rud
BA

in

LI

U ramazanu je poelo objavljivanje Kurana, koji je pu- no vrijednija od hiljadu mjeseci. To je mjesec ije dane
tokaz ljudima i jasan dokaz Pravog puta i razlikovanja je Allah uinio obaveznim za post, a klanjanje teravih-
dobra od zla. namaza u njegovim noima je preporueno. Onaj ko se
u tom mjesecu priblii Allahu injenjem dobrog djela,
Ramazan je jedan od dvanaest mjeseci u islamskom ka- makar bilo i neznatno, bit e nagraen kao da je uinio
lendaru. U semantikom smislu, oznaava mjesec velike farz u neko drugo vrijeme. A ko uini farz, bit e na-
vreline, a vrijednost dobija na znaaju poetkom objave graen kao da je uinio sedamdeset farzova kad nije ra-
Kurana. To je mjesec posta, intenzivnog islamskog iv- mazan. To je mjesec strpljivosti, a nagrada za istinsku
ljenja i ibadeta. Otuda se svaki musliman istinski radu- strpljivost je Dennet. Takoer, to je mjesec prisnosti sa
je ramazanu i priprema da ga dostojno doeka, isposti i svojim blinjim. U tom mjesecu poveava se nafaka. Ko
uiva u njegovim arima. pripremi postau iftar, nagrada
e mu biti oprost grijeha i spas od
U svakoj postakoj kui vre se POSLAnik O RAMAZANU dehennemske vatre. I jo e dobi-
obimne pripreme. Na nekoliko ti nagradu slinu postaevoj a da
dana prije njegovog dolaska, van- njemu nita ne bude umanjeno.
redno se i temeljito iste i ureuju Neki su rekli: Allahov Poslanie,
damije i mesdidi, kue, avlije i
nije svako od nas u stanju osigurati
ulice. Obiaj je u nekim mjestima iftar postau? Resulullah, s.a.v.s.,
da to dobrovoljno rade djevojke odgovori: Allah daje tu nagradu
iz mahala u kojima se te damije i Ko posti ramazan vjerujui i nadaju- onome ko da postau da se iftari,
mesdidi nalaze.
i se nagradi oproteni su mu manji pa makar to bila hurma, ili gutljaj
Razni su vidovi i oblici ibadeta i grijesi koje je do tada poinio. vode ili mlijeka. To je mjesec ija je
islamskog ivljenja u ramazanu. prva treina Allahova milost. Dru-
ga treina donosi Allahov oprost,
Neki su specifini i iskljuivo ve-
a trea spas od dehennemske va-

revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

zani za ramazan, a neki se u rama-
zanu samo intenzivnije obavljaju.
tre. Onome ko umanji teret slugi
Ramazan je mjesec posta, putokaza (radniku) u ovom mjesecu, Allah e
Kada doe ramazan, otvaraju oprostiti i osloboditi ga boravka u
ljudstvu i jasnog razmea izmeu
dobra i zla, istine i neistine, pravde i se dennetska vrata, zatvara- Dehennemu. U ovom mjesecu puno
nepravde, svjetla i tmine, Pravog puta ju se dehennemska vrata, inite etiri stvari: sa dvije ete postii
i zablude, vjere i nevjerovanja. zadovoljstvo vaeg Gospodara, a i dru-
a ejtani se vezuju ge dvije su vam takoer neophodne. to
Ramazan je mjesec objave Kurana. Objava (u lance). se tie onoga ime ete postii zadovolj-
Kurana je najrevolucionarniji in u historiji stvo vaeg Gospodara to je svjedoenje da
ovjeanstva, kada je dolo do kontakta neba sa nema Boga osim Allaha (izgovaranje La ilahe
Zemljom, Uzvienog sa nitavnim, Svemogueg s illellah) i upuivanje dove za oprost (injenje isti-
nemonim i Vjenog s prolaznim. gfara). Ono to je neophodno jeste da molite Allaha
da vas uvede u Dennet i da kod Njega traite utoite
Ramazan je i mjesec znanosti u ime i radi Svevinjeg od Dehennema. Onoga ko napoji postaa kada iftari,
Allaha. Mjesec pobjede istine nad zabludom i lai: Allah e (na Sudnjem danu) napojiti s moga Havda (Vre-
I reci: Dola je istina, a nestalo je lai; la, zaista, nestaje. la), tako da nee osjetiti e sve dok ne ue u Dennet.
Ramazan je mjesec lijeka i Allahove mi- Ubade b. Samit, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik,
losti, dobrote, upute i svjetla vjernicima: s.a.v.s., rekao jednog ramazanskog dana: Doao vam
Mi objavljujemo u Kuranu ono to je lijek i milost vjer- je ramazan, mjesec blagoslova. U tom mjesecu Allah se
nicima, a nevjernicima on samo poveava propast. usmjerava prema vama i sputa Svoju posebnu milost,
O ljudi, ve vam je stigla poruka od Gospodara va- oprata grijehe i prima dove. U ramazanu Allah gleda
eg i lijek za vaa srca i uputstvo i milost vjernicima. vae nadmetanje u injenju dobra i hvali se vama pred
Kao to je Kuran savjet, uputa, dobrota, lijek za srca Svojim melekima. Stoga, pokaite Allahu ispravnost s
vjernika i Allahova milost prema njima, tako je i odre- vae strane! Uistinu, jadan i nesretan je onaj ko bude li-
ivanje Muhammeda, a.s., za vjerovjesnika u ra- en Allahove milosti u ovom mjesecu.
mazanu takoer Allahova milost svim svjetovima:
A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali. Ebu Hurejre, r.a., prenosi: Jednom, kada je poeo rama-
zan, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: Doao vam je
Selman el-Farisi, r.a., prenosi: Zadnjeg dana abana, mjesec u kojem se nalazi no bolja od hiljadu mjeseci. Ko
Resulullah, s.a.v.s., nam se obratio i rekao: O ljudi, do- bude lien njenih blagodati, lien je sveg dobra. A njenog
lazi vam velik, blagoslovljen mjesec. U njemu se nalazi dobra biva lien samo onaj ko je nesretnik!
33
 tabirenja

revije SANDAK

POLOVINA BONJAKA U CRNOJ

GORI GOVORI TUI JEZIK
tim
ki

i
ra
va

Ist

Prema rezultatima popisa ljali, doli bi do zakljuka POPIS STANOVNITVA

stanovnitva u 2011. godi- da se znaajan broj etnikih
ni, kako se navodi u izvje- Srba i Crnogoraca izjasnio U CRNOJ GORI 2011.
taju Monstata broj 83, od da pripada nekoj drugoj a
11. 7. 2011., u Crnoj Gori ne pravoslavnoj vjeri, i to, R.br. Kategorija stanovnitva - 2003 2011 vie/
Pokazatelj manje
ima 620.029 stanovnika, od prema monstatovim poda-
1 Ukupan broj stanovnika 620,145 620,029 -116
ega su 50,61% ili 313.793 cima Islamu. Naime, u
2 Srbi 187,414 178,110 -9,304
ene, a 49,39% ili 306.236 vjerskom izjanjavanju gra-
mukarci. Najvei broj sta- ana, jedino je dolo do po- % 2/1 (Uee u 30.22% 28.73%
uk.stanovnitvu)
novnika ima Podgorica i veanja pripadnika Islama,
3 Ukupno se izj.da govori 393,740 265,895 -127,845
to 185 937, to predstav- i to za 8.443. srpski jezik
lja 30% stanovnitva Crne
Ipak, bolja analiza nas upu- % 3/1 (Uee u 63.49% 42.88%
Gore, zatim slijede Niki uk.stanovnitvu)
i Bijelo Polje. U ove tri op- uje da se ovdje radi o sa-
svim drugaijem procesu. 4 Crnogorci 267,669 278,865 11,196
ine skoncentrirano je oko
% 4/1 (Uee u 43.16% 44.98%
50% ukupnog stanovnitva uk.stanovnitvu)
Kada se usporedi podatak
Crne Gore. Opine s najma-
ukupnog broja onih gra- 5 Ukupno se izjasnilo da 136,208 229,251 93,043
njim brojem stanovnika su gov.crnogorski
ana koji su se izjasnili kao
avnik 2.070, Pluine 3.246 % 5/1 (Uee u 21.96% 36.97%
Srbi, i graana koji govore
i abljak 3.569. uk.stanovnitvu)
srpskim jezikom, dolazi-
mo do skoro nevjerovatne 6 Srbi + Crnogorci 455,083 456,975 1,892
Izvjetaj sa kojim je izaao
injenice da je ovih drugih % 6/1 (Uee u 73.38% 73.70%
Monstat statistiki za- uk.stanovnitvu)
vod Crne Gore, ukazuje na vie za ak 87.785. Istovre-
meno, istom analizom onih 7 Ukupno se izjasnilo da 529,948 495,146 -34,802
mnoge zanimljivosti koje govori srpski + crnog.
otvaraju mnoge teme, od koji su se izjasnili kao Cr-
% 7/1 (Uee u 85.46% 79.86%
onih osnovnih: u kojoj se nogorci i onih koji govore uk.stanovnitvu)
mjeri moemo osloniti na crnogorskim jezikom, vidi-
8 Pravoslavaci 460,383 446,858 -13,525
vjerodostojnost podataka, mo da je sada ovih drugih
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

% 8/1 (Uee u 74.24% 72.07%

do onih, moda mnogo manje za ak 49.614. ta je uk.stanovnitvu)
vanijih: opeg drutvenog sada ovo, kakva je ovo sta- 9 Bonjaci 48,184 53,605 5,421
stanja sloboda u Crnoj Gori. tistika, kakav je ovo popis
% 9/1 (Uee u 7.77% 8.65%
moda se ve neko pita. uk.stanovnitvu)
Uporeujui podatke po- Da pokuamo ovu zabunu 10 Muslimani (u nacional- 24,625 20,537 -4,088
pisa stanovnitva sa poda- malo uprostiti. Ako sabere- nom smislu)
cima iz 2003. godine, kada mo Crnogorce i Srbe na jed- % 10/1 (Uee u 3.97% 3.31%
je izvren prethodni popis noj strani i one koji govore uk.stanovnitvu)
u Crnoj Gori, dolazimo do crnogorski i srpski jezik, na 11 Bonjaci + Muslimani 72,809 74,744 1,935
zakljuka da je dolo do drugoj strani, vidimo da je + (602: bos., bosnj/mu-
neznatnog smanjenja broja ak za 38.171 vie onih gra- slim)
stanovnika. Sa 620.145 na ana koji govore crnogor- % 11/1 (Uee u 11.74% 12.05%
620.029 stanovnika, odno- ski ili srpski, od onih koji su uk.stanovnitvu)
sno 116 manje. Najbrojniji se izjasnili kao Crnogors- 12 Ukupno se izjasnilo da 14,173 33,077 18,904
govori bosanski
narod, crnogorski se po- ci ili Srbi. Kako sad ovo?
veao u odnosu na 2003. Ima li kraja ovoj statistici? % 12/1 (Uee u 2.29% 5.33%
uk.stanovnitvu)
za 11.196. Drugi po broju, E, ima! Pogledajmo jedan
13 Ukupno se izjasnilo da 19,906 3,662 -16,244
srpski se smanjio za 9.304. drugi podatak: Bonjaka i govori bonjaki
Ako se ova dva naroda po- Muslimana i onih koji su
% 13/1 (Uee u 3.21% 0.59%
smatraju u ukupnom broju, se izjasnili kao Bosanci ili uk.stanovnitvu)
dolo je do poveanja za Bonjaci/Muslimani ima 14 Ukupno bosanski + 34,079 36,739 2,660
1.892. Istovremeno, intere- ukupno 74.744, dok je onih bonjaki
santno je uoiti podatak da koji govore (svojim) bosan- % 14/1 (Uee u 5.50% 5.93%
je dolo do smanjenja pra- skim ili bonjakim jezikom uk.stanovnitvu)
voslavnog ivlja za itavih ukupno 36.739, odnosno 15 Ukupno se izjasnilo kao 110,034 118,477 8,443
13.525, to zbunjuje jer se za itavih 38.005 graana pripadnici islama
oekivalo da su ova dva po- manje. Vidimo sada gdje % 15/1 (Uee u 17.74% 19.11%
datka u velikom procentu odoe ovih trideset i osam uk.stanovnitvu)
korespodentna. Ako bismo hiljada graana kada je je- 16 Albanaci 31,163 30,439 -724
samo brojevima razmi- zik u pitanju. Trideset osam % 16/1 (Uee u 5.03% 4.91%
34 uk.stanovnitvu)
 tabirenja

17 Hrvati 6,811 6,021 -790 R.br. Pljevlja, Bijelo Polje, 2003 2011 indeks vie/
% 17/1 (Uee u 1.10% 0.97% Berane, Andrijecica, 2011/2003 manje
uk.stanovnitvu) Plav i Roaje
18 Katolici 21,972 21,299 -673 1 Ukupan vroj stanovnika 163,441 151,950 0.9297 -11,491
% 18/1 (Uee u 3.54% 3.44% 2 Srbi + Crnogorci 93,899 82,789 0.8817 -11,110
uk.stanovnitvu)
% 2/1 (Uee u 57.45% 54.48% 0.9484
19 Ne ele da se izjasne (u 26,906 30,170 3,264 uk.stanovnitvu)
nacionalnom smislu)
3 Izjasnilo se da govori 124,093 108,396 0.8735 -15,697
% 19/1 (Uee u 4.34% 4.87% srpski i crnogorski
uk.stanovnitvu)
% 3/1 (Uee u 75.93% 71.34% 0.9396
20 Nepoznato-ostalo (u 8,348 3,358 -4,990
uk.stanovnitvu)
nacionalnom smislu)
% 20/1 (Uee u 1.35% 0.54% 4 Pravoslavci 92,960 81,074 0.8721 -11,886
uk.stanovnitvu) % 4/1 (Uee u 56.88% 53.36% 0.9381
uk.stanovnitvu)
hiljada se vie izjasnilo da Prema popisnim podaci- 5 Bonjaci + Muslimani 59,797 58,467 0.9778 -1,330
govori crnogorski ili srpski ma, uoavamo i jedan koji + Bonjak/musliman +
od onih koji se izjasnie kao je jako slian ovom od dva- Bosanci
Crnogorci ili Srbi, a isto to- deset osam hiljada, a to je % 5/1 (Uee u 36.59% 38.48% 1.0517
liko onih koji se izjasnie podatak da je onih koji u uk.stanovnitvu)
kao Bonjaci (i Mislimani i nacionalnom smislu nije- 6 Izjasnilo se da govori 32,255 33,412 1.0359 1,157
Bosanci) ali im je jezik - su eljeli da se izjasne, ak bosanski+bonjaki
neki drugi. Da li je suvino 30.170. Da li nisu htjeli ili % 6/1 (Uee u 19.73% 21.99% 1.1142
pitanje: koji? nisu smjeli, samo je jedno uk.stanovnitvu)
od otvorenih pitanja koje 7 Pripadnici Islama 66,102 66,040 0.9991 -62
Ako dalje posmatramo po- se nadvija nad ovim popi- % 7/1 (Uee u 40.44% 43.46% 1.0746
datke popisa, vidimo da je snim podacima kao sjena. uk.stanovnitvu)
dolo do smanjenja broja
8 Albanci 3,802 3,778 0.9937 -24
Albanaca, i to za 724, a da Polovina Bonjaka (sa svim
je istovremeno dolo do popisnim varijantama) je % 8/1 (Uee u 2.33% 2.49% 1.0688
poveanja broja pripadni- na ovom popisu rekla da uk.stanovnitvu)
ka islama za neto vie od govori neki drugi (?) a ne 9 Albanci katolici (12-11) 189 213 1.1270 24
osam hiljada, logino se bosanski (bonjaki) jezik. 10 Albanci pripadnici 3,613 3,565 0.9867 -48
pitamo u kojoj nacionalnoj Kada se ovom podatku islama (8-9)
populaciji je dolo do po- doda vidljiva razlika izme- 11 Hrvati 117 112 0.9573 -5
veanja stanovnitva. Ako u broja pripadnika islama % 11/1 (Uee u 0.07% 0.07% 1.0297
se osvrnemo na Bonjake i onih koji su se nacional- uk.stanovnitvu)
(Bonjake, Muslimane), no izjasnili u tradicional- 12 Katolici 306 325 1.0621 19
vidimo da je tu dolo do nom opredjeljenju: Bo-

revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

% 12/1 (Uee u 0.19% 0.21% 1.1424
poveanja, ali samo za njaci (i Muslimani ) kao i uk.stanovnitvu)
1.935 graana koji se tako Albanci (muslimani), jasno
osjeaju. Gdje su se to na- je da ovaj skup popisnih 13 Egipani + Romi 268 1,109 4.1381 841
cionalno svrstali ostali, vie podataka zasluuje dublju % 13/1 (Uee u 0.16% 0.73% 4.4510
od est hiljada graana? socioloku ali i politiku uk.stanovnitvu)
Vratimo se na podatke o analizu za koju treba po- 14 Egipani + Romi prip. 241 998 4.1381 757
broju Srba i Crnogoraca, sebna studija. islama (Procjena: oko
90%)
gdje smo vidjeli da je do-
lo do neznatnog ukupnog Mnogo je jo otvorenih pi- 15 Ne ele se nacionalno 5,558 5,695 1.0246 137
tanja, a jedno od njih je i izjasniti + ostali
poveanja (1.822) a da se
broj pravoslavnih smanjio pitanje metodologije kojom % 15/1 (Uee u 3.40% 3.75% 1.1021
za itavih 13.525. Namee su brojni sugraani ostali uk.stanovnitvu)
nam se zakljuak da se naj- van ovih brojki jer se due 16 Bonjaci + Muslimani 27,542 25,055 0.9097 -2,487
vjerovatnije za ovu razliku od godinu dana nalaze na koji ne govore bosanski
(ili bonj.)
ovaj broj pripadnika islama privremenom radu u ino-
opredijelio nacionalno kao stranstvu. Ako je svima ja- % 16/1 (Uee u 16.85% 16.49% 0.9785
sno da je rije o uglavnom uk.stanovnitvu)
Crnogorci ili Srbi. Kada se
dalje igramo ovom udnom bonjako-albanskoj po- Bijelo Polje 2003 2011 indeks vie/
pulaciji, mogli bismo rei Kategorije stanovnitva 2011/2003 manje
statistikom, ona nas dovo-
di do jo nekih zbunjujuih da je opet na pomolu jo 1 Ukupan broj Srba i Crno- 29,211 25,370 0.8685 -3,841
jedna tema za neku novu goraca
podataka. Vidimo da se
ukupno izjasnilo 118.477 analizu 2 Ukupno se izj.da gov. 42,863 37,689 0.8793 -5,174
srpski i crnog.
pripadnika islama, a da je
onih koji su se izjasnili kao 3 Pravoslavci 28,966 24,662 0.8514 -4,304
Bonjaci, Muslimani, Bo- Ali, pogledajmo malo tabe- 4 Ukupan broj 19,313 18,667 0.9666 -646
sanci, Bonjaci/Muslimani, Bonjaka+Muslimana +
le, i bit e nam mnogo toga (Bosanci, Bonj/musl)
Albanci (muslimani) neto jasno i bez posebnih studi-
oko 90.000 dobijamo razli- ja!
5 Ukupno se izj.da gov. 6,020 6,378 1.0595 358
bosanski ili bonjaki
ku od oko 28.000 graana,
koja nas dodatno zbunjuje. 6 Bonj+Musl. koji ne govore 13,293 12,289 0.9245 -1,004
bos/bonj.jez. 35
 tabirenja

7 Pripadnici islama 19,964 19,640 0.9838 -324 9 Romi + Egipani 0 13 0.0000 13

8 Albanci 31 57 1.8387 26 10 Ne ele se nacionalno 1,675 1,563 0.9331 -112
izjasniti + Ostali +
9 Romi + Egipani 133 334 2.5113 201
Nepoznato
10 Ne ele se nacionalno 1,470 1,191 0.8102 -279
Plav 2003 2011 indeks vie/
izjasniti + Ostali +
Kategorije stanovnitva 2011/2003 manje
Nepoznato
1 Ukupan broj Srba i Crno- 3,378 2,920 0.8644 -458
Berane 2003 2011 indeks vie/
goraca
Kategorije stanovnitva 2011/2003 manje
2 Ukupno se izj.da gov. 4,332 4,449 1.0270 117
1 Ukupan broj Srba i Crno- 25,259 23,430 0.9276 -1,829
srpski i crnog.
goraca
3 Pravoslavci 3,348 2,815 0.8408 -533
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

2 Ukupno se izj.da gov. 31,699 28,403 0.8960 -3,296

srpski i crnog. 4 Ukupan broj 7,597 7,535 0.9918 -62
Bonjaka+Muslimana +
3 Pravoslavci 24,873 23,430 0.9420 -1,443
(Bosanci, Bonj/musl)
4 Ukupan broj 7,963 8,011 1.0060 48
5 Ukupno se izj.da gov. 6,692 6,093 0.9105 -599
Bonjaka+Muslimana +
bosanski ili bonjaki
(Bosanci, Bonj/musl)
6 Bonj+Musl. koji ne govore 905 1,442 1.5934 537
5 Ukupno se izj.da gov. 2,544 3,289 1.2928 745
bos/bonj.jez.
bosanski ili bonjaki
7 Pripadnici islama 10,046 10,046 1.0000 0
6 Bonj+Musl. koji ne govore 5,419 4,722 0.8714 -697
bos/bonj.jez. 8 Albanci 2,719 2,475 0.9103 -244
7 Pripadnici Islama 8,994 9,502 1.0565 508 11 Romi + Egipani 0 0 0.0000 0
8 Albanci 36 70 1.9444 34 12 Ne ele se nacionalno 98 139 1.4184 41
izjasniti + Ostali
9 Romi + Egipani 120 701 5.8417 581
Roaje 2003 2011 indeks vie/
10 Ne ele se nacionalno 1,526 1,343 0.8801 -183
Kategorije stanovnitva 2011/2003 manje
izjasniti + Ostali +
Nepoznato 1 Ukupan broj Srba i Crno- 1,344 1,223 0.9100 -121
goraca
Pljevlja 2003 2011 indeks vie/
Kategorije stanovnitva 2011/2003 manje 2 Ukupno se izj.da gov. 5,840 4,993 0.8550 -847
srpski i crnog.
1 Ukupan broj Srba i Crno- 29,226 25,063 0.8576 -4,163
goraca 3 Pravoslavci 1,245 1,055 0.8474 -190
2 Ukupno se izj.da gov. 33,718 27,986 0.8300 -5,732 4 Ukupan broj 20,138 20,313 1.0087 175
srpski i crnog. Bonjaka+Muslimana +
(Bosanci, Bonj/musl)
3 Pravoslavci 28,894 24,346 0.8426 -4,548
5 Ukupno se izj.da gov. 15,658 16,631 1.0621 973
4 Ukupan broj 4,778 3,888 0.8137 -890
bosanski ili bonjaki
Bonjaka+Muslimana +
(Bosanci, Bonj/musl) 6 Bonj+Musl. koji ne govore 4,480 3,682 0.8219 -798
bos/bonj.jez.
5 Ukupno se izj.da gov. 1,341 1,020 0.7606 -321
bosanski ili bonjaki 7 Pripadnici islama 21,252 21,805 1.0260 553
6 Bonj+Musl. koji ne govore 3,437 2,868 0.8344 -569 8 Albanci 1,008 1,158 1.1488 150
bos/bonj.jez.
11 Romi + Egipani 15 74 4.9333 59
36 7 Pripadnici islama 5,636 5,039 0.8941 -597
12 Ne ele se nacionalno izjasniti 174 109 0.6264 -65
+ Ostali
8 Albanci 8 17 2.1250 9

Kazavi da je Akademija nauka i umjetnosti netom prije izlaska

III tom enciklopedijskog Rjenika bosanskog jezika
autora akademika Devada Jahia
Drava nema sluha
Iako se radi o jednom do najznaajnijih projekata koji obuhvataju istrai-
vanje bosanskog jezika, njegova realizacija je od samog poetka naila na
niz prepreka i na nerazumijevanje institucija vlasti - istakli su uesnici
konferencije za novinare koja je odrana u Sarajevu 28. 7. 2011.
Drago mi je da projekat napreduje, iako nemamo dravu koja bi podra-
la napore pojedinaca na naunom polju niti atmosferu koja stimulira te
napore. Jezik je inventar razumijevanja onoga to je taj narod doivio.
Bez jezika nema naroda! Neki ljudi su odmah po izlasku prva dva toma
rjenika pokuali osporiti i diskvalificirati ovaj projekat. Meutim, nisu
uspjeli jer projekat vodi jedan od najveih jezikih strunjaka - kazao je
akademik Muhamed Filipovi, te dodao da posao koji Jahi obavlja
nije samo od znaaja za nauku, kulturu i ivot, ve i izuzetno teak.
treeg toma otkazala suizdavatvo, Filipovi je iznio nekoliko op-
tubi na raun predsjednika ANUBiH Boidara Matia:
Centar za leksikologiju i leksikografiju pri ANUBiH, koji ja vodim, do-
nio je logian zakljuak da podri ovaj projekat. Meutim, ANUBiH je
odustala od osnovne obaveze da se bavi prouavanjem jezika svog naroda.
Radi se o jednoj diverziji proistakloj iz Matieve politike i politike njego-
vih grupa da se onemogui svaki bosanski projekat. U Akademiji mi vie
nemamo uporite.
S druge strane, Jahi je pojasnio da se ANUBiH nije odrekla pokro-
viteljstva ve da ne pristaje da njen logo bude na koricama, kao to
je to bio sluaj sa prva dva toma:
Oni se nisu u potpunosti odrekli ovog projekta jer su svjesni njegovog
znaaja za nau nauku i tradiciju. Najvei problem u njegovoj realizaciji
je nemogunost shvatanja znaaja koji ima. Ne shvataju da se radi o otva-
ranju ka civilizacijskom svijetu. Jedan od ciljeva enciklopedijskog rjenika
je otkrivanje istine o bogatstvu jezika koji mi imamo. Nadamo se da e se
u budunosti pojaviti snage koje e podrati ovaj projekat.
Trei tom enciklopedijskog Rjenika bosanskog jezika obuhvatio
je slova G i J. Planirano je izdavanje 10 tomova, a do kraja godine
svjetlo dana e ugledati jo tri. Projekat e u cjelosti biti realiziran
2012. godine. Kako je kazao sam autor, rjenik je sadrajan i intere-
santan i moe se itati kao knjiga, to dokazuje njegov enciklope-
dijski karakter.

ALI-PAA REDEPAGI GUSINJSKI (IIi)
NOKIKA BITKA
Vidjevi da se Plav i Gusinje ne mogu dobiti di-
plomatskim putem, knjaz Nikola odlui da to
uini vojno. Naredi vojnom ministru i vojvodi,
popu Iliji Plamencu da, uz konsultacije s ruskim
konzulom Joninom i pukovnikom Nikolajom
Kautbarsom, preuzme rjeavanje Plavsko-gusinj-
skog pitanja. Ministar Plamenac je naredio nael-
niku Vuiniu da u pravcu Plava i Gusinja uputi
12 bataljona sa 4.500 boraca. Borci su mobilizirani
iz Vasojevia, Kua, Moraana, Bjelopavlia i Bra-
tonoia i Rovaca. U crnogorskoj vojsci se nalazio
i izvjestan broj ruskih dobrovoljaca i oficira. Knjaz Nikola je
za komandanta kombiniranog odreda postavio kukog voj-
vodu Marka Miljanova. Samouvjereni Marko je, krajem ok-
tobra i poetkom novembra 1879., zauzeo dvije bonjake ka-
raule, kod Pepia, 8 km sjeverno od Plava, i Gornje Rzenice.
U novembru 1879., crnogorska vojska je dobila pojaanje od
1.500 vojnika. Ukupno ih je bilo 6.000. Vidjevi da se velika
opasnost nadvila nad Plavom i Gusinjem, Bonjaci i Albanci
nisu sjedili skrtenih ruku. Bonjaci Donjega Kolaina i Bije-
log Polja predvoeni Fejzom Kaliem i hodom Gumirom
napali su Crnogorce iz pravca Tare, izjavljujui da e, ako na-
padnu Plav i Gusinje, povesti 2.000 boraca na njih. Pljevaljski
muftija emsikadi nije mogao pomoi, jer se njegova vojska,
nakon tri mjeseca ogorenih borbi s Austrijancima, morala
povui a on se na nagovor pljevaljskih prvaka i poziv sulta-
PLAENI OGLAS
FELJTON
Husnija R
na morao odrei daljeg oruanog otpora
mnogo monijim Austrijancima. Ali-beg
Redepagi je, kao jedan od najistaknuti-
jih rukovodilaca Prizrenske lige, angai-
ed
rao veliki broj Bonjaka i Albanaca iz Lige ag
ep
za odbranu BiH. Mahmut-aga Bajrovi iz i
Taslide je izrazio solidarnost s borbom Plav-
ljana i Gusinjana, alei to se ne moe priklju-
iti borbi zbog prisustva austro-ugarske vojske.
Prije nego e doi do Nokike bitke, Ali-beg je
pozvao glavare albanskih plemena Gai, Rugo-
va, Dukaina, Pei i akovice. Oni su se odmah
odazvali pozivu. Albance iz Krastenica predvo-
dio je Man Avdija, pleme Gai Ali-Ibro, Peance i akovane
Mahmudbegovi i Saidbegovi, a Rugovce Salih-aga.
Ne nadajui se da e Bonjaci Plava i Gusinja pruiti vei ot-
por, Marko Miljanov je zauzeo sela Gornje Rzenice i Noki-
e, pribliivi se Plavu na samo nekoliko kilometara. Nakon
ulaska u Nokie, pobjedonosno je izjavio: U Plavu u rua-
ti, u Gusinju veerati. Vijest da su Crnogorci zauzeli Nokie,
Plavljanima je na sabah-namazu 4. 9. 1879. donijela jedna sta-
rica. Husein-beg Redepagi je naredio pokret ka Nokiima.
U borbu su se ukljuilo i pleme Hot iz sela Kunja. Kula na
Nokiu gotovo bijae zauzeta, ali izie jedna starica i viknu:
Ti si Jakup Fero, a? Ti mi neki junak? ta hoe u kuli, da pobje-
gne! Mro, sram te bilo! Ui da vidi koliko sam ja glava otkinula!
I ena pokaza im je iziao iz kule, Jakup Fero gotovo za
trenutak nestade Kasnije mu je naeno obezglavljeno tije-
lo prislonjeno o proke. U presudnom trenutku, Plavljanima
su u pomo pristigli Rugovci, oko 600 boraca. Oni su s bo-
ne strane zauzevi selo Velika i opkolie Crnogorce to ovi
nisu ni slutili. Kada su se protivnike strane susrele, razvio se
krvavi etverosahatni boj. Hrabriji i vjetiji Bonjaci i Albanci
su jataganima, noevima i sabljama uspjeli razbiti glavninu
crnogorske vojske. Odbranu plavljanskog bajraka, nakon po-
gibije Omera Basuljevia, preuzeo je plavski muftija Jahja-ef.,
mula Jaho Musi. Iznenaeni dolaskom Rugovaca, Crnogorci
su se dali u panino bjekstvo. Pokuali su se povui u Rzeni-
ce. Meutim, iz pravca Jemita i Velike stigli su Rugovci i
Plavljani i nanijeli im veliki poraz. Marko Miljanov odstupi na
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
desnu stranu, preko Lima. Bonjaci su trali, hvatali se u ko-
tac sa Crnogorcima i zajedno nestajali u talasima nabujalog
Lima, tako da su se na proljee 1880. godine na obalama Lima
mogli nai leevi mrtvih Bonjaka i Crnogoraca. U trenutku
kada je izgledalo da e i Marko biti iv uhvaen, pomogao mu
je Todor Vukov koji je predvodio Vasojeviki bataljon. On je
napao s desne strane Lima i omoguio Marku da prepliva na
drugu obalu. Marko se spasio drei se za konjski rep. Uspio
je preplivati Lim i doi do Todorovog poloaja.
U Nokikoj bici uestvovali su samo Plavljani i Rugovci.
Gusinjci nisu mogli stii na vrijeme. Neosporna je injenica
da je bitku predvodio Ali-paa koji je obezbijedio i ljudske i
materijalne uvjete za pobjedu. Oduevljen hrabrou vojnika,
Ali-beg je preivjele i porodice ehida nagradio prodavi sve
posjede na planini Stojici i u selu Martinoviu. Historiar Ve-
ovi kae da je stradalo 500 Crnogoraca iz plemena Kua,
Vasojevia i Bratonoia. Prema francuskom konzulu u Ska-
dru Le Reu crnogorska strana imala je 700 poginulih, a brani-
oci Plava i Gusinja 300-400 poginulih i ranjenih. Broj boraca
na crnogorskoj strani prije bitke iznosio je 4.500, a na strani
branilaca 1.500, kao i 600 Rugovaca. Ministar spoljnih poslo-
va Kneevine Crne Gore, vojvoda Gavro Vukovi kae da je
Vojna ekspedicija na Gusinje bila tea nego ijedna do tada Naa
vojska kojom su komandovali glasovite vojskovoe vojvoda Boo i
vojvoda Marko Miljanov, bi satrvena na Nokie Pred malim Pla-
vom i Gusinjem, Crna Gora je u boju na Nokiu doivjela najtei
poraz u svojoj historiji postojanja i baena je na koljena. Crnogorski
knjaz Nikola nije se mogao pomiriti sa injenicom da ne moe
zauzeti plodne ravnice gusinjske kaze, pa je po prvi put saku-
pio crnogorske poglavice da se dogovore kako da osvoje ovaj
dio Sandaka. Ni Ali-beg nije ekao da ga Crnogorci iznova
napadnu. Sakupio je borce i krenuo na Crnogorce koji su se
bili utaborili na Murini.
37
 TABIRENJA

BONJAKO
NACIONALNO VIJEE

ULI
aB

ij
hn
Ze

S
lubeni naziv ovog naslova je- primjer, tampale i finasijski pomo- obrazovanja. Vijee je od osnivanja
ste Savjet bonjake nacional- gli izdavanje knjige nekog bonja- prepreka u obrazovanju, kulturi,
ne manjine u Srbiji. Sam naziv kog pisca ili finansiranje nekog kapi- informiranju i slubenoj upotrebi je-
odudara od naeg nacionalnog sta- talnog projekta iz oblasti nacionalne zika i pisma Bonjaka u Srbiji. Zato
tusa, pa ga mi koji insistiramo na knjiavnosti, historuje...? Tvrdim da zahtijevamo od reima da odbloki-
statusu naroda u Repulici Srbiji na- su sami Bonjaci, uglavnom poje- ra rad BNV-a i omogui normalno
zivamo Bonjako nacionalno vijee. dinci, uinili vie za afirmaciju svo- obrazovanje, informiranje, slube-
Da bismo dobili pravo nu upotrebu bo-
da se izborimo za Sa- PRVA SJEDNICA BNV-a sanskog jezika i ra-
vjet nacionalne ma- zvijanje kulturnog
njine, takav su zakon identiteta Bonjaka
izglasali u Parlamentu u Srbiji.
RS, Bonjaci su se 2008.
nevoljno upisivali u Bonjaci u Srbiji i Vi-
spisak manjine u Srbi- jee koje su izabrali
ji. Kad je bonjaka na- na izborima 2010.
cionalna manjina, koja moraju se izbori-
hoe da joj se vrati ne- ti za nesmetan rad
ustavno oduzeti status ove zakonom pro-
naroda, dobila veinu pisane ustanove za
na izborima za Nacio- manjinske narode.
nalni savjet bonjake Moraju, jer ovakvo
nacionalne manjine, Vijee nanosi vie
reim u Beogradu je tete nego koristi,
promijenio pravila nanosi i Bonjacima,
igre, odnosno prekrio sopstvene ju knjievnost od svih dosadanjih ali i dravi Srbiji jer trenutni reim
zakone, ali i pravo Bonjaka u Srbiji vlasti u lokalnim samoupravama kri zakone Srbije i time uruava na
da se obrazuju na nacionalnim sadr- kojima upravljaju partije s bonja- pravni sistem. Napominjem da se ni
ajima, da razvijaju i njeguju vlastitu ko-sandakim predznakom. lokalne samouprave nisu pretrgle u
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

kulturu i tradiciju da se informira o finansiranju kultura koje obitavaju

sebi i drugima na bosanskom jeziku Da ne bude dileme oko finansira- na teritorijima sandakih opina.
i u slubenoj upotrebi se koriste svo- nja projekata iz lokalnih samoupra-
jim maternjim jezikom. va, koja bi se trebala opredijeliti za
bonjake projekte. Lokalna samou-
esto upadamo u zamku, pa povo- prava je dio vlasti ove drave, jer je BAJRAKTARI BKZ-a
dom opstrukcija rada legalno kon- drava dio vlasti i odgovornosti iz-
stituiranog Bonjakog nacionalnog mjestila, odnosno spustila na lokal-
vijea, kaemo da su vlasti u Beo- ni nivo. Ako se kultura veinskog,
gradu omoguile da na nezakonit srpskog naroda moe finansirati iz
nain SDA i SDP formiraju nezako- Ministarstva za kulturu R Srbije, za-
nito vijee u tehnikom mandatu. to se ne bi iz sredstava domova za
Reim u Beogradu je dao navedenim kulturu finansirali nacionalni pro-
partijama Vijee da bi ga oduzeo od jekti Bonjaka u Sandaku? Zato
Bonjaka. Reimu treba besmisleno se decenijama zapostavlja kultura
fakultativno obrazovanje koje se go- Sandaklija koji finansiraju budete
dinama improvizira u sandakim lokalnih samouprava, ali i budete
kolama. Reimu treba neko ko e dosadanjih ministarstava za kul-
sprovoditi kvazi obrazovanje Sad- turu u R Srbiji? Je li nacionalna/dr-
aku. Reimu trebaju ljudi koji e avna kultura samo kultura srpskog
getoizirati i svesti samo na folklor naroda?
vjekovno stvaralatvo Bonjaka u
Sandaku. Reimu treba samo jedna asopisi, novine, udruenja pisaca,
institucija kulture za Bonjake koju oformljene institucije Bonjaka nisu
e neko ministarstvo finansirati. A nikada dobile nikakvu pomo i po-
gdje su nae pare? Koliko se para drku, jer je reim u Beogradu pro-
iz lokalnih samouprava odreuje glasio Vijee za kapu svih bonjakih
za projekte od znaaja za bonja- institucija. A tu kapu reim stavlja
ku kulturu? Koliko su opine Novi na podobne glave. Pod kapom su Kemal Alikovi,
Pazar, Tutin, Sjenica ili Prijepolje, na im pune kese para, pa se takvi mno- bajraktar za Kruevaki most i Lukare
38 go muhaju oko bonjake kulture i

NA BRANIKU
BOSANSKOG JEZIKA
Devad Jahi roen je 15. av-
gusta 1948. godine u Mostaru.
Doktor je filolokih nauka i
redovni profesor Filozofskog
fakulteta u Sarajevu. Jedan
je od nosilaca ideje, osni-
va i potpredsjednik BANU.
Osnovnu i srednju kolu za-
vrio u Rogatici. Studirao na
vioj pedagokoj koli u Sara-
jevu i na Filolokom fakulte-
tu u Beogradu, na studijskoj
grupi Srpskohrvatski jezik i
jugoslovenske knjievnosti,
gdje je diplomirao 1973. go-
dine.
Dvije godine (1969-1971) bio
je nastavnik maternjeg jezika
u osnovnoj koli u Rogatici,
a od 1973. do 1975. saradnik
instituta za jezik i knjievnost
uSarajevu.
Godine 1975. izabran za asi-
stenta na Odsjeku za juno-
slovenske jezike Filozofskog
fakulteta u Sarajevu. Na Filo-
zofskom fakultetu u Sarajevu
1977. godine odbranio magi-
starski radLovaka termino-
logija i lovaki argon u govo-
rurogatikog kraja, a 1981.
godinena Filolokom fakul-
tetu u Beogradu odbranio
doktorsku disertacijuIjekav-
sko-takavski govori istone
i jugoistone Bosne. Godine
1983., kad je izabran za do-
centa, boravio na estomje-
senoj postdoktorskoj speci-
jalizaciji iz teorije lingvistike
geografije na institutu slavi-
stike i balkanistike u Moskvi.
Godine 1989. izabran za van-
rednog profesora, a od 1989.
do 1993. bio lektor i predava
srpskohrvatskog i bosanskog
jezika na Katedri slavenskih
jezika Filolokog fakulteta
Moskovskog dravnog uni-
verziteta. Od 1993. do 1998.
godine bio je rukovodilacBo-
sanske dopunske kole u
Moskvi i Bosanskoga kultur-
nog centra u Moskvi. Godine
2002. izabran za redovnog
profesora na odsjeku za bo-
sanski, hrvatski i srpski jezik
Filozofskog fakulteta u Sara-
jevu, gdje je osnovao Katedru
za historiju bosanskog jezika,
PORTRET
DEVAD JAHI
kojom i danas rukovodi. Kao Knjievnim radom aktivno
gostujui profesor drao je se bavi ve dvadesetak
predavanja na univerzitetima godina, pri emu je u
u Rusiji, Poljskoj i Turskoj, savremenoj bosan-
due vremena bio gostujui skohercegovakoj
profesor na univerzitetima knjievnosti pre-
u Tuzli, Bihau, Mostaru i poznatljiv kao
Novom Pazaru. Osniva je i stvaralac koji do-
ef Katedre bosanskog jezika sljedno gaji anr
i bonjake knjievnosti na lirske proze i
Trakijskom univerzitetu u najpoznatiji je
Turskoj. Ve due vremena predstavnik
obavlja dunost efa Odsjeka toga literar-
za bosanski, hrvatski i srpski nog anra
jezik na Filozofskom fakulte- ne samo u
tu u Sarajevu. ovoj knji-
evnosti ve
Podruja njegovog naunog i ire. Dosad
interesovanja su historija bo- je objavio etiri
sanskog jezika, leksikografija, knjige lirske pro-
dijalektologija, sociolingvisti- ze: 1. Trenjev
ka. Dosad objavio oko osam- bunar, Sarajevo
deset studija, lanaka, sinteza, 1992.; 2. Stakleni
osvrta iz tih naunih oblasti, mejt, Sarajevo 1999.
u brojnim prestinim nau- (drugo izdanje sa
nim asopisima. Objavio je naporednim prevo-
est autorskih lingvistikih dom na ruski jezik,
knjigai koautor je aktuelne Zenica 2000.) ; 3.
Gramatike bosanskoga jezi- Sedra pelinova,
ka iz 2000. godine. Podnio 2001.; 4. Vitorin
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
je desetak naunih referata vrijes, Mostar
na domaim i meunarod- 2004. Ovo je nje-
nim skupovima i bio aktivni gov prvi roman,
istraiva u okvirima nekoli- kao tek polazini
ko meunarodnih i domaih dio krupnijega
slavistikih projekata. romansijerskog
zahvata u formi
Objavio je sljedee knjige iz nekoliko plani-
lingvistike: 1. Jezik, naci- ranih zasebnih
ja, nacionalizam, Sarajevo romana autobi-
1990.; 2. Jezik bosanskih ografskoga ka-
Muslimana, Sarajevo 1991.; raktera i autoru
3.Bonjaki narod i njegov svojstvene na-
jezik, Sarajevo 1999.; 4. Bo- uno-literarne
sanski jezik u 100 pitanja i 100 metodologije
odgovora, Sarajevo 1999.; 5. istraivanja
kolski rjenik bosanskog historije vla-
jezika, Sarajevo 1999.; 6. Ije- stite du-
kavskotakavski govori isto- hovnosti.
ne Bosne, Sarajevo 2002.; 7.
Gramatika bosanskoga jezi-
ka (u koautorstvu sa Senahi-
dom Haliloviem i Ismailom
Paliem), Zenica 2000.
Autor je kapitalnog i svog
ivotnog lingvistikoga dje-
la desetotomnog Rjenika
bosanskog jezika, od ko-
jeg sudosad izila tri
toma.
39
 NACIJA
TOVI
URA
rM
Ad
mi
Moja bijaa a njihova majka ih je milovala mrtve i govorila im: Moji sinovi, moji sokolovi, nije to poginuste,
dr.
Stara arapska poslovica
kae: Svako vrijeme ima svo-
ga faraona, a svaki faraon ima
svoga Musaa.
Sandak postoji od kako je
sunca. Naalost, u dobrom
dijelu historije ovog muba-
rek pareta Boije zemlje i
njegovih stanovnika, prije
svega Bonjaka, vrlo esto
je bio izloen nasrtajima ra-
znih faraona, koji su imali
za cilj pokoriti njegove si-
nove i keri, rasparati nje-
govu teritoriju. Posebno je
na udaru bila ila kucavi-
ca Sandaka, Novi Pazar.
1689. godine, Novi Pazar
je potpuno spaljen. Istie
se da grad sa okolinom
nije zapamtio katastrofu
kakvu je doivio te godine
jer su od njega ostali samo
prah i pepeo. No, ipak bi
eher Pazar smogao snage
da se iznova uzdigne i za-
blista puni sjajem, da vrati
ono to mu je od pamtivi-
jeka pripadalo. Da bude
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
najvei slobodarski grad u
ovom dijelu Evrope.
Sandak nikada nije bio in-
ferioran u odnosu na dru-
tvenu realnost. Nakon Ber-
linskog kongresa, odluno
je podigao glas, a po potre-
bi i sinove, kako bi odbra-
nio ono to se mora brani-
ti: obraz i dostojanstvo. U
Drugom svjetskom ratu,
meu prvima je ima ZA-
VNOS, politiki establi-
ment, svoju slavnu San-
daku brigadu. Nikada
nije ekao da mu slobodu i
pravo donesu drugi, zbog
toga ga nikada nisu mogli
koriti a uvijek potovali.
Veinsko stanovnitvo u
Sandaku su od vajkada
bili Bonjaci, neto ranije
kao pripadnici bogumilske
zajednice, a kasnije mu-
slimani. Dok su Bonjaci
bili u prilici da budu su-
bjekt drutvenog ivota u
Sandaku, ravnopravno s
njima su ivjeli i ostali na-
rodi Sandaka. Zato su se
tokom Drugog svjetskog
40
Ubistvo brae Meti na Maarima kod Tutina
(NE)ZABORAVLJENI
HEROJI SANDAKA
ve to vas kukavice ubie!
rata, i Srbi i Crnogorci
zduno zalagali da San-
dak ima autonomiju, i
doivljavali ovu teritoriju
kao svoju domovinu.
VELIKI SINOVI VELIKOG
SANDAKA
Tokom boravka Osman-
lija na ovim prostorima,
postojalo je vie desetina
Sandaka, jedino je ovaj
na ostao i opstao, uprkos
svemu to ga je trvilo. To
mu je uspjelo zahvalju-
jui njegovim kerima i
sinovima koji su poput
Musaa iznalazili naina
da se suprotstave farao-
nima i faraoniima koji
su, ognjem i maem, na-
stojali izbrisati svaki trag
bonjako-muslimanskog
prisustva na obeanoj
zemlji. Isa-beg Ishako-
vi, Muftija emsikadi,
Fehrat-beg Draga, Aif-
efendija, Rifat Burdovi,
Muhamed Abdagi, Ali-
aga ilerdi, Demail posebno na podruju oko
Konianin, Sulejman-ef.
META I AHMED METI
Paariz i mnogi drugi zna-
ni i neznani junaci ostavili
su dubokog traga u histo-
riji Bonjaka Sandaka te
danas, slobodno moemo
kazati, da nije bilo njihove
portvovanosti ne bi bilo
ove slobode koju, unato
silnicima, barem u srcima
i glavama osjeamo.
AHMED I META METI
Jedni od heroja sandake
slobode i odvanosti, koje
pokuavamo otrgnuti iz
zaborava u kojeg su ih ko-
munistiki faraoni poku-
ali baciti su braa, Ahmed
i Meta Metii iz Ribaria
kod Tutina. Meta je bio
stariji od Ahmeta 6 godina,
roen je 1913., a Ahmed
1919. godine.
Poput brojnih vrnjaka i
pored teke neimatine,
otisnuli su se u svijet. U Za-
grebu su, neposredno pred
rat, upisali i zavrili Viu
politiku kolu. Poetak
rata ih je sprijeio da zavr-
e fakultet. Odmah nakon
izbijanja sukoba, vraaju
se u rodni kraj i rade na
organizaciji otpora protiv
faistikih okupatora. Kao
pripadnici partizanskog
pokreta, uestvovali su u
brojnim akcijama proi-
renja slobodnih teritorija,
Nije im trebalo puno da
Pei, na Kosovu, gdje su
djelovali. I dan-danas se
stariji Albanci sjeaju ko-
liko su haira vidjeli ovoj
dvojici sandakih divova
kojima su ideali slobode i
jednakopravnosti svih lju-
di bili ideja vodilja u, kako
su vjerovali, pravednoj
borbi.
U tom uvjerenju su do-
ekali okonanje Drugog
Ribarie
svjetskog rata i poraz ne-
prijatelja, Hitlerove fai-
stike Njemake i etni-
ka Drae Mihajlovia. U
rodno Ribarie i Sandak
vraaju se kao heroji, sa
inovima majora koje su
stekli hrabro juriajui ka
slobodi svih naroda tada-
nje Jugoslavije i bonja-
kog naroda. Nisu ni slutili
da se bore protiv adahe sa
stotinu glava, i da je, dok
su mislili da su joj dohaka-
li, posijala klice i u njihove
redove.
shvate da ideali polahko
postaju utopija. Nisu se
mogli pomiriti sa injeni-
com da su umjesto slobode
sandakom narodu do-
nijeli najcrnje dane u hi-
storiji njegovog postojanja.
I ranije je bilo stradanja, ali
je te 1944-1946. ubijano s
glave, ono najbolje u Bo-
njaka, a nita krivo.
Metii nisu mogli mirno
posmatrati kako njihovi
dojueranji neprijatelji,
iz vremena partizansko-
etnikog neprijateljstva,
partijski drugovi Dore
Perunii, Momo Kapeta-
novi, izvjesni Bojovi, Ha-
anin itd., po kratkom po-
stupku strijeljaju Bonjake
na Hadetu. Pobunili su
se. ture informacije iz tog
perioda govore da dok se
shvatilo da se ne ubijaju
narodni neprijatelji, ve
mirni graani, gotovo da je
bilo kasno. Ipak su uspjeli,
preko 300 Bonjaka, spasiti
sigurne smrti na Hadetu.
 NACIJA

ODLUKA O LIKVIDACIJI Kad su ih donijeli dokumentarnom

U meuvremenu 1945. go-
dine, da li po nagradi ili
kazni stigla je odluka da
braa Ahmed i Meta Meti,
kao dva provjerena, odana,
nadasve potena partijska
kadra idu kao predstavnici
Sandaka u Beo-
gradu. To je uzne-
mirilo Peruniia,
Kapetanovia, ali
i neke druge fa-
raone u Beogradu
i pala je odluka:
Metii moraju
biti ubijeni! Su-
vie je opasno bilo
dopustiti da Bo-
njaci imaju auten-
tine predstavni-
ke u Beogradu, a
jo takve koji su
se drznuli da zatite narod
od stravinog terora i geno-
cida kojemu su bili izloeni.
BANKET U AST UBISTVA
Komunistiki prvaci u Tu-
tinu i Novom Pazaru, prije
svih Perunii i Kapetano-
vi, do detalja su isplanira-
li ubistvo Metia. Kako bi
odagnali svaku sumnju u
njih, u ast njihovog odla-
ska u Beograd organizirali
su banket. Dok je proslava
jo bila u toku, do detalja je
razraen plan gdje e se iz-
u Tutin i okrenuli, serijalu ehidi
moja bijaa a njiho- Hadeta, emiti-
va majka ih je milo- ranom na TV
vala mrtve i govori- Sandak i TV Je-
la im: Moji sinovi, dinstvo, Hazbo
moji sokolovi, nije Hajrovi partizan
mi to poginuste, i u periodu 1945-
ve to vas kukavice 1949. policajac,
ubie! Moga oca i svjedoio je o ubi-
amidu su ubili par- stvu brae Metia:
tizani zato to su bili ISMETA METI, Brau Metie su
patriote, zato to su KERKA AHMETA ubili partizani zato
voljeli svoj narod, i METIA to su pokrenuli
zato to su se pobu- istragu za strijelja- REDO ZAGAREVI, DO-
nili protiv strijeljanja Bonja- nje na Hadetu! Slinog je BAR PRIJATELJ AHMETA I
ka. Nama je ovaj njihov voza, stava i Zagarevi Redo iz METE METIA
koji je vidio itav dogaaj, Ribaria, koji preko 60 go-
ispriao sve detalje. Amidu dina ivi u Gradacu, koga Jedan je kazao da nije u in-
Metu i ovog ljekara iz Sjenice smo imali prilike skoro pi- teresu njegove partije da se o
su ubili odmah, dok je moj otac tati o ovom gnusnom zloi- tome pria. Obeali smo joj
Ahmet, iako teko ranjen, po- nu. da nas nee niko moi od-
kuao da umakne. Stigli su ga vratiti da piemo istinu, to
ubrzo. Poznao je svoga ubicu, Istina je bolna, ali i sada inimo. Piemo ovo
pitao ga zato. Moramo, na- zaljeuje rane i zbog Ahmeta i Mete, ali i
reenje je. uslijedio je odgo- Sjeanje na Metie prenoe- zbog mnogih drugih san-
vor. Otac je uspio pripucati na no je s koljena na koljeno. dakih sinova i keri koji
njegovog napadaa, ranio ga Komunistiki delati su su stradali samo zato to su
je, taj je kasnije umro. Ostali mislili da e njihovim ukla- voljeli svoji narod i eljeli
su pristigli i dotukli moga oca. njanjem zauvijek zaustaviti dobro i sebi i drugima. Ubi-
Zvanino su optuili Bikove tekovine borbe sandakog jeni su zato to su bili dobri
ljude. To nije istina. Njih su ovjeka za istinu i prav- komunisti i Bonjaci. Za nji-
ubili Momo Kapetanovi i neki du; ZA SLOBODU! Nisu, i hove delate je to bilo, oi-
nai iz Tutina i Ribaria, ali je nee! Porodica ehida je na gledno, previe. Po njima,
Momo bio glavni. Ukopali su svoj nain uvala sjeanje i njihovim nasljednicima
ih kod damije u Tutinu. Bija- na njih. Dvojica uspjenih danas, biti dobar Bonjak
a je uvijek alila to joj nisu sandakih biznismena, ro- znailo je mrzeti sebe i svo-
dali da ih zavije u efine, nego ena braa, nose imena po je, i raditi za interese svojih
su ih ukopali u odijela. Umje- ovim sandakim herojima. dumana. Ahmed i Meta
sto denaze, pucali su poasnu Meti su zasluili mjesto u

revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

Kada smo radili intervju
s tetkom Ismetom, kazala
nam je da je mnogo zahval-
na, ali i dodala: Bojim se da
neete smeti pisati o njima.
Mnogi su dolazili, uzimali
podatke, kasnije bi zautjeli.
nacionalnoj historiji Bo-
njaka Sandaka, koja se, po
prvi puta pie a da nije na-
ruena.
Bez istine o naoj prolosti
nema izvjesne budunosti.

MAARE - MJESTO ATENTATA

vriti likvidacija. Za mjesto paljbu, a oni su ih ubili. Nika-

atentata izabran je lokalitet
Maare kod Tutina. Jedini
preivjeli napada na brau
Meti i ljekara iz Sjenice, je-
ste fijakerista orovi, koji
se odselio u Tursku.Prije
izvjesnog perioda sam bio
u prilici razgovarati s ker-
kom ovih ehida sandake
slobode, Ismetom Meti,
koja danas ivi u Skoplju.
Ispriala nam je priu o po-
gibiji svog oca i amide, iji
dio prenosimo:
da poslije toga nisu pitali za
nas. Preko svojih inovnika u
Ribariu, sve su inili da nas
natjeraju da prodamo imanje i
odselimo se. Morali smo prei
u Skoplje, tu sam i danas. Nji-
hova majka, majka ovih san-
dakih heroja, umrla je u tu-
oj kui, svoje nije imala, bez
ikakvih prihoda. Takav je bio
odnos tadanje vlasti prema
ljudima koji su u ratu krvarili
za slobodu svoje zemlje.
Prije izvjesnog perioda, u
BRAA METI UKOPANI
U HAREMU TUTINSKE GLAVNE DAMIJE
ISPRAVKA
U prethodnom broju revije Sandak (br. 154) od 1. jula
2011. godine na strani 38 u podnaslovu LIMSKA DOLI-
NA I BJELOPOLJSKI SREZ, tehnikom omakom umje-
sto cifre 10. 600 napisano je da je 1943. godine ubijeno
1.600 Bonjaka. Izvinjavamo se itaocima zbog propusta.
(Redakcija)
41
 NACIJA

OVI
Grobove ruskih oficira
nema ko da obie
EIN
US

oH
Avd

4. 6. 2011. navrilo se 17. godina od preko 100 Rusa ostavilo kosti na ze- Vlasenko. Ovaj odred postojao je do
pogibije majora ruske vojske Alek- mlji bosanskoj. kraja novembra 1992. godine. Drugi
sandra krabova, poznatijeg kao ruski dobrovoljaki odred formiran
Saa Rus. Major krabov je poginuo 23. 11. 1992., ruska novinarka Tatja- je 30. 11. 1992. u Viegradu. Ovaj
4. juna 1994. u okolini Sarajeva, na na Mitkova otkrila je kako se 1000 ru- odred bio je u sastavu Viegradske
Moevakom brdu kod Srednjeg, skih dobrovoljaca priprema za rat u brigade Vojske RS, kojom je tada
predvodei Trei ruski dobrovo- BiH. Idui tragom izvora, Mitkova je komandovao ratni zloinac Vinko
ljaki odred koji je aktivno uestvo- zakljuila da odlazak istih organizira Pandurevi. Ovaj se odred zvao Car-
vao u velikom dijelu operacija VRS
u Sarajevskoj regiji i istonoj Bosni.
Porodice ruskih dobrovoljaca koji
su poginuli i sahranjeni u BiH, ove
godine zbog teke ekonomske situa-
cije nisu mogle obii zajedniki spo-
menik rusko-srpskim dobrovoljcima
koji dominira ovim grobljem, udalje-
nim 1000 m vazdune linije od centra
Sarajeva. Oekivalo se da e u orga-
nizaciji njihovog dolaska pomoi i
Vlada RSe, ali je ta podrka izostala.
Nekadanji dobrovoljci iz pravoslav-
nih zemalja danas u RS imaju status
nacionalnih heroja i izvan su dometa
zakona. U modi je jo uvijek jedino, a
izgleda da e jo decenijama biti, op-
tuivanje Bonjaka za, tzv., islamski
terorizam. Posljednjih godina ni jed-
na pojava u BiH nije tako manipula- Komandant Aleksandar krabov par mjeseci prije pogibije na sahrani svog
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

torski tematizirana i lano javnosti
prezentirana kao pitanje 230 dobro-
voljaca iz arapskih zemalja koji su
se borili u zoni odgovornosti Treeg
korpusa Armije BiH. Za razliku od
mudahedinskog pitanja u BiH o ko-
jem se posljednjih godina ispisalo na
stotine tekstova, objavilo na desetine
TV-priloga..., tek nekoliko tekstova
se pojavilo o hiljadama dobrovolja-
ca iz pravoslavnih zemalja koji su
napadali na Bonjake u sadejstvu s
Mladievom bandom. Televizijskih
emisija u kojima bi o Rusima u Bosni
priali srpski, bh. ili ruski analitia-
ri nije bilo. O pravoslavnim dobro-
voljcima nije napisan ni hiljaditi dio
tekstova kao to je napisan o mud-
ahedinima, niti su dravni organi, i
razni timovi za borbu protiv teroriz-
ma i organiziranog kriminala, ovom
pitanju posvetili i najmanju panju.
Pouzdano se zna da je broj Rusa koji
su se due zadrali tokom agresije
na BiH negdje oko 800, dok je isto
toliko bilo njihovih zemljaka koji su
se zadrali po nekoliko mjeseci, to
znai da ih je bilo est puta vie nego
mudahedina. Za sada, po dostu-
pnoj dokumentaciji, poznato je da je
42
vojnika, na mjestu gdje e i njega spustiti u grob
grupa penzioniranih ruskih genera-
la. Jedan od njih je i Viktor Filatov.
Prema kazivanju jednog ruskog do-
brovoljca, oni su u Rusiji dobivali pa-
soe, pa su kao turisti ili do Beogra-
da, gdje su smjetani u hotel, a zatim
prebaeni u istonu Bosnu. Prvi or-
ganizator s ruske strane postao je po-
znati Jaroslav Jastrebov. U Beogradu
ih je doekivao kurir s nadimkom
Brada i prebacivao u istonu Bosnu.
Tako su formirani Prvi i Drugi ruski
dobrovoljaki odred (RDO). Prvi ru-
ski dobrovoljaki odred formiran je
u Trebinju septembra 1992. godine.
Komadant ovog odreda bio je Valery
ski vukovi. Njime
je komadoavao
Alexandar Mak-
Grob
Aleksandra harev zvani As.
krabova Za ovaj odred je
vezana Bitka za
u Donjim
Miljeviima Zaglavku. Decem-
kod Sarajeva bra 1992., Prva
viegradska bri-
gada Armije BiH,
pod komandom
pukovnika Ahme-
da Sejdia, izvrila je napad na Za-
glavak, koji je bio poznato uporite
VRS. Tada ovaj odred biva naputen
od strane saboraca i okruen borci-
ma Armije BiH i tada se mali broj
Rusa uspio iv izvui. Ruski dobro
voljci se tada koriste i kao jurine je
dinice na Gorade i druge slobodne
teritorije na Drini.
2. 1. 1993. godine, u Viegrad je sti
gla i grupa od oko 50 Kozaka iz Ros
tovske oblasti, Povoloja i Moskve.
Njihov komadant je bio Aleksandar
Zagrebov. Nakon to je Zagrebov
ranjen, na elo kozake jedinice do

lazi Genadij Kotov, koji je poginuo
u februaru 1993. kod Viegrada. Na
elo 2. RDO maja 1993. dolazi Mihail
Trofimov, oficir koji je za uee u av-
ganistanskom ratu dobio dva ordena
Crvene Zvezde. Procijenivi situaciju
u Bosni, Carski vukovi su poetkom
1993. godine, napisali pismo ruskom
parlamentu: Mi izjavljujemo da neemo
pustiti oruje iz ruku i bit emo uvari u
Bosni do posljednjeg, protiv svih koji idu
protiv pravoslavlja, protiv svete Rusije,
protiv Srbije.
Jedan od prvih koji su ozbiljno tretira-
li tematiku ruskih dobrovoljaca u Bo-
sni, bio je ruski novinar Andrej Sarov,
koji je objavio knjigu Nakon kia koja
govori o ueu ruskih dobrovoljaca
i plaenika u redovima srpske vojske
tokom agresije na BiH. Opisujui ru-
ske dobrovoljce, Sarov je zapisao: To-
kom jedne bitke kod Viegrada, poginulo
je 25 ruskih dobrovoljaca. Potreseni po-
gibijom svojih drugova, dobrovoljci su to
skupo naplatili muslimanima. Za svakog
poginulog dobrovoljca, ubili su po 20 mu-
slimana u Viegradu.
Ruski i drugih dobrovoljaca iz pravo-
slavnih zemalja bilo je na ratitima oko
Viegrada, Sarajeva, Gorada, Srebre-
nice, Olova, Teoaka, epe, Zvorni-
ka i Ozrena. Kada se oktobra 1993.
godine, konano raspao Drugi RDO,
znatan broj dobrovoljaca okupio se u
sarajevskom reonu Jevrejsko groblje.
U neposrednoj blizini Jevrejskog gro-
blja, u Trebevikoj ulici, novembra
1993. godine osnovan je Trei RDO.
Njegov komandant je postao Aleksan-
dar krabov. Taj odred je uestvovao
u velikom broju operacija. krabov
je bio major ruske vojske, pomorski
pjeadinac. On je 1992. u Bosnu doao
kao posmatra UNPROFORA. Kada
se vratio u Moskvu, napustio je rusku
vojsku i doao u Bosnu da komanduje
ruskim dobrovoljcima.
Aleksandar krabov, izdat od srpskih
vojnika, koji su ga ostavili odsjeenog,
nepoznavajui teren, zauvijek je ostao
Tijelo Vasilija Ganijevskog, poginuo 1993. u okolini Viegrada
Pigarjov Vladlen, pripadnik ruskih
vazduno-desantnih trupa, sluio u
Ratovao je u odredu Beli vukovi. Pogi-
je u sastavu odreda Beli vukovi. Pogi-
kod Trnova u Presjenici na planini
Grob ekalina Dimitrija u Viegradu
u bosanskim umama. Najvei broj
poginulih ruskih dobrovoljaca je uko-
pan na groblju u Miljeviima kod Sa-
rajeva, a ruski grobovi se jo nalaze na
Sokocu, Viegradu, Vlasenici i Pribo-
ju, dok je dvadesetak tijela prenijeto u
Rusiju. Treba istai da se meu njima
nalazio zavidan broj aktivnih vojnih
lica ruske vojske.
Astapenkov Sergeja Anatolij, sluio
je u ruskoj mornarici. U BiH se nala-
zio od zime 1993. Ratovao je u sastavu
Udarnog odreda u Sarajevu, u Vlase-
nici, u sastavu Odreda Aleksandrova
na Hrei, u 3. RDO na Jevrejskom gro-
blju. Poginuo 24. 1. 1994. kod Zlatita
u Sarajevu. Sahranjen na vojnom gro-
blju u Miljeviima kod Sarajeva.
Bikov Valerij bio je aktivan oficir ru-
ske vojske s inom kapetana. U BiH je
bio od kraja oktobra 1992. Ratovao u
sastavu 2. RDO kod Viegrada, dru-
gih srpskih jedinica, 3. RDO na Jevrej-
skom groblju. Poginuo avgusta 1995.
na Dobrinji. Sahranjen na vojnikom
groblju u Miljeviima.
NACIJA
Angoli. U BiH je od 1995. na Palama.
nuo u okolini Sarajeva 1995. Tijelo mu
je prenijeto u Rusiju.
Petra Sergeja Jurij, aktivni oficir ru-
ske vojske. U BiH je od 1995. Ratovao
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
nuo 11. 10. 1995. u reonu planine Hum
kod Trnova. Sahranjen u Miljeviima.
Tamilin Valerija Aleksej, policijski
major grada Krasnojarska. U BiH je od
jeseni 1994. Ratovao je u sastavu srp-
skih jedinica kod Trnova i Pala i odre-
da Beli vukovi. Poginuo 14. 12. 1994.
Bjelanici, sahranjen u Miljeviima.
Aleksandrov Aleksandar, bivi arti-
ljerijski oficir, veteran Pridnjestrovlja
i Abhazije. U BiH boravio od kraja
1992. Bio je komandir Ruskog udar-
nog odreda, tkz. Odred Aleksandro-
va, koji djelovao kod Skelana u Podri-
nju i Hrei kod Sarajeva. Poginuo 21.
5. 1993. na Borijama kod Sarajeva pri-
likom izvianja. Sahranjen na groblju
Hrea kod Sarajeva.
1999. godine, komesar Hakog tribu-
nala Vanesa Le Roa zatraila je od Ru-
ske vlade da se Tribunalu izrue ruski
dobrovoljci koji su uestvovali u ratu
u BiH, na osnovu sumnje da su poi-
nili ratni zloin. Do danas, ni jedan od
njih nije izruen, a mala je vjerovatno-
a da e ikada i odgovarati za zlodjela
nad Bonjacima. 43
Bestattungsdienst
Dankovi
Mi Vam nudimo: Prijevoz denaza iz svih
evropskih zemalja za BiH, Sandak,
Crnu Goru, Kosovo i druga odredita,
sreivanje dokumentacije, prijevoz
specijalnim pogrebnim vozilom,
najpovoljnije usluge.
Opremanje i prijevoz obavlja Suljo-ef.
Dankovi.
Kontakt telefoni:
+49/4065033854, +381/20315800,
+381/644434312
Suljo-ef. Dankovi:
+49/17649016539
 TABIRENJA
Ko jo vjeruje
u borisove bajke
VI
ICE
aN
it
en
D
Predsjednik Srbije Boris
Tadi prole godine, jula mje-
seca, posjetio je Novi Pazar
u pratnji turskog premijera
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
Redepa Taipa Erdoana i
srbijanskih ministara Rasima
Ljajia i Sulejmana Ugljani-
na. Tom prilikom je narodu
Sandaka poslao razne
poruke i dao razna obeanja
koja, naalost, do danas nisu
ispunjena. Revija Sandak
ima obavezu da nikada ne
zaboravlja.
12. jula prole godine
predsjednik Srbije Bo-
ris Tadi u Novi Pazar je
donio je velika obeanja.
Tada su graani mogli
uti da e autoput preko
Peterske visoravni usko-
ro biti izgraen, te da e
taj moderni putni pravac
biti zamajac razvoja cijelog
Sandaka.
Meutim, do dana dana-
njeg, ni metar tog autopu-
ta nije zapoet. ak nije ni
razmjereno kuda autoput
treba da proe. Tadi je,
na otvaranju Turskog kul-
turnog centra, pred Erdoa-
nom rekao da se potvruju
44 veze Turske i Srbije. Ispo-
stavilo se da je to prazna
fraza. Srbijanski Reim na
elu sa Tadiem nije rea-
lizirao obeanja o razvoju
infrastrukture u Sandaku.
Danas otvaramo i Turski kul-
turni centar, ovde u Novom
Pazaru i time, jo jednom,
potvrujemo nae veze, nau
bliskost, meusobni uticaj
kultura. Veoma sam srean
zbog otvaranja ovakvog kul-
turnog centra rekao je 12.
jula predsjednik Tadi.
Famoznog dvanaestog
potpisani su brojni spora-
zumi o izgradnji puteva 12. 7. 2010.
u Sandaku. Ali i od toga Dan kada je predsjednik Srbije Boris Tadi u
duplo nita. Nije zapoeta
Novom Pazaru pred premijerom Erdoanom obeao
ni rekonstrukcija magistra-
nog puta Novi Pazar Sje- Sandaklijama mnogo, a nije ispunio nita
nica Aljinovii.
dimenzije poruio je sa rekonstrukciju obezbije-
Odnosi Srbije i Turske za govornice u Novom Pa- en je u okviru kreditnog
rezultat imaju potpisivanje zaru niko drugi do Tadi. aranmana sa turskom
velikog broja ugovora izmeu Kakve li su to nove dimen- EXIM bankom.
dve Vlade, koji podrazumeva- zije?
ju zajedniko uee u izgrad- Graanima ostaje da se na-
nji puteva i evropskih korido- Nadamo se da u Vladi Sr- daju da obezbijeeni no-
ra u Srbiji. Uspostavljena je bije nee raunati kao re- vac za rekonstrukciju spo-
saradnja u oblasti ekonomije konstrukciju popunjavanje menutog putnog pravca
koja, tokom nae posete No- udarnih rupa, jer rekon- nee zavriti u privatnim
vom Pazaru i razgovorima sa strukcija podrazumijeva depovima tajkuna i poli-
gradonaelnicima sandakih sanaciju cjelokupnog put- tiara.
optina, dobija sasvim nove nog pravca. Novac za ovu
Trg Isa-bega Ishakovia
Novi Pazar
020/337-870

IMPRESIJE
IZ SANDAKA (ii)
Iz Sandaka su tokom Drugog svjet-
skog rata protjerani svi Jevreji, od-
vedeni u groznu smrt, i osim razru-
ene i sramotno od strane drave
Republike Srbije, pa i samog Saveza
jevrejskih optina, neoprostivo zabo-
ravljene i zaputene nekropole u No-
vom Pazaru i jedne kue koja je bila
sinagoga, nema ni traga od naroda
ija je sudbina da se razlikuje pre-
dodredila njegov totalni nestanak.
Slini pokuaji da se kao nepoeljni
razliiti ljudi zbriu sa sandakog djevojicu Simonidu (njemu tada
tla provoeni su u bar jedanaest na-
vrata i protiv Muslimana, Bonjaka.
To razlikovanje predstavlja isti pa-
ralogizam, nastao kao lana krite-
rijumska referenca producirana od
strane monih destruktivaca. Razli-
ku ne identificiraju kao bliskost, ve
kao stranost, drugost, u odnosu na
hegemonistiki ustrojeni lani ego.
U tom istrajavanju na svom, zabo-
ravljaju u nemoralu ogrezli i zablu-
djeli nositelji prvenstva da su svi
jednaki, i svi samo prolazni gosti na
tlu koje ne pripada nijednom ovje-
ku ni narodu, i da nee boljeg svijeta
ugledati oni koji susjedu nanesu zlo
i nepravdu. Ko pred nevoljnikom za-
tvori vrata, sebi ih je zatvorio. Iz mi-
lenijumskih stradanja Jevreja mogli
su maliciozni aspiranti vladanja nad
manjima, niima, nauiti da ni- dan i nesiguran mehanizam. I evo u XX
ta nije nebesko, to nije prevashod-
no ljudsko. Prema tome, zalud se za-
nose destruktivni iracionalisti da e
im kao nebeskim nebo kroz prste
progledati i najmanji zloin.
Naglasivi da nemam mandat za-
stupati Izrael, ali da imam ljudsku
obavezu spomenuti da svako pri-
krivanje i minoriziranje posljedica
genocida predstavlja nastavak istog,
poruio sam gospodi u Vladi Repu-
blike Srbije da narod Sandaka ima
civilizacijsko i historijsko pravo na
slobodan i dostojanstven ivot, u
skladu sa principima odabrane vjere
i naslijeene tradicije.
U ime humanije civilizacije mora se
uvati sjeanje na genocidne tirane,
kojima nije strano nikoje zlo. Srpski
kralj Milutin je naredio da se oslijepi
njegov sin. Oenio je petogodinju
Sandaka za ostvarenje nepovredive
bilo 46). ta jo rei o narodu koji ima
takve vladare? Po krvolotvu ozlo-
glaenom Stefanu Nemanji mogue
je vrednovati duh vremena, prostora
i mentalitet koji e kasnije proizvesti
Nikolaja Velimirovia, Amfilohija
Radovia, Vasilija Kaavendu. A od
njih do nekog novog krvnika Pavla
uriia, Zaharija Ostojia, Milorada
NOVI PAZAR
Naglasivi da nemam mandat zastu-
pati Izrael, ali da imam ljudsku oba-
vezu spomenuti da svako prikrivanje
i minoriziranje posljedica genocida
predstavlja nastavak istog, poruio
sam gospodi u Vladi Republike Srbi-
je da narod Sandaka ima civiliza-
cijsko i historijsko pravo na slobo-
dan i dostojanstven ivot, u skladu
sa principima odabrane vjere i na-
slijeene tradicije
Popovia, Vuka Kalaitovia-Kalaita,
Veselina Vlahovia-Batka, Karad-
ia i Mladia, samo je pola koraka.
Zaluenost idejom jedinstva nacije,
politike i crkve, dovela je Velimiro-
via do praga divljenja Hitleru: Ipak
se mora odati potovanje sadanjem ne-
makom voi, koji je kao prost zanatlija
i ovek iz naroda uvideo, da je nacionali-
zam bez vere jedna anomalija, jedan hla-
poljuljanog ugleda Srbije koja pre-
veku on je doao na ideju Svetoga Save, i
kao laik poduzeo je u svome narodu onaj
najvaniji posao, koji prilii jedino sveti-
telju, geniju i heroju.
Srbima ni rije opomene i kritike nji-
hovog prosvjetitelja Vuka Karadia
ne vrijedi, izgovorena za Karaore-
vu okrutnu izdaju ovjetva 6. maja
1809. godine u Sjenici i pogubljenje
graana koji su mu se na rije preda-
SA DISTANCE
Ma
rio
ajn
H
al
li. Isto je uinio Ratko Mladi u Sre-
brenici. Zar takva izdaja treba da se
jo jednom ponovi? Narod Sandaka
je s punim pravom odluan da se iz-
bori da se takve krvave sekvence vie
nikada ne dogode. Utoliko je osniva-
nje Instituta za prouavanje genoci-
da i zloina apsolutno opravdano i
zasluilo je da mu se prida relevan-
tan znaaj u ravni meunarodnog
prava i kao vaan inicijativni korak
ka uvaavanju zahtjeva stanovnika
politike autonomije.
teta je to Sandak nema kvalitetni-
ju saobraajnu povezanost sa okoli-
nom. Potencijal Peterske visoravni
mogao bi biti iskorien na jo ne-
sluene naine, o emu bi se najbo-
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
lje mogli zainteresirati graani koji
su ve stekli uvid u rjeenja izrael-
skih strunjaka za hidromelioraciju.
Postoje idealni uslovi za turizam,
proizvodnju zdrave hrane, samo
ljudima tih prostora treba dopustiti
slobodu koja im pripada i da se ne
osjeaju kao drugorazredni poda-
nici, rtve segregacije i aparthejda.
Nijedan drugi rasplet osim pluralne
graanske demokratije i naputanje
pogubne centralistike hegemonije
ne bi doprinio oporavku i tako ve
tenduje na ulazak u drutvo zemalja
Europske Unije.
I ovom prilikom zahvaljujem se or-
ganizatorima-domainima skupa,
za ukazano gostoprimstvo i priliku
da se obratim javnosti, kao i na mo-
gunosti da bar nakratko upoznam
znamenitosti Novog Pazara, prelije-
pu bliu okolinu i vrijedne, dobre i
asne ljude Sandaka. 45
 TUTARAK

OVI
GUMIRANA
(ANTI)REVOLUCIJA
EP
ED

R
im
Za

Poslanik Bonjake liste

za Evropski Sandak Esad
Dudevi optuio je vrh
dravne vlasti da je naru-
io isijecanje guma na nje-
govom automobilu, zbog
ega je odluio da zamr-
zne funkciju poslanika.
Da ironija bude potpunija,
postarao se sam Dude-
vi objasnivi nasrtaj dr-
avnog vrha time to je to
odgovor na pitanja koja
postavlja u protekle dvije
godine, a tiu se zaustav-
ljanja procesa ustavom
zagarantiranih prava Bo-
njaka.
Nevjerojatno je da politiar
koji je jedan od najaktivni- vao nikada nije niti e biti ne? Jo preko svega, taj bo- panja bi mogla da pone...
jih razbijaa svega to je prihvatljiva za Bonjake, rac vaega ranga dobio od
nije mu se dalo kazati da milote u Tutinu nadimak Jasno je da se radi o na-
ovome narodu zajedniko mjenskoj informaciji koja
ovih dana gotovo cvili jer je nain na koji smo dobi- BOLID ni manje ni vie
li Ustav obina farsa, nije Meni nije jasno kako se tek bi valjalo da povrati samo-
je neko iz dravnog vrha pouzdanje onim politiari-
naruio da mu se isijeku smio odbiti najsramniju sada ne osjeate bezbjedno
ulogu koju mu je Beograd kada su vam dumani ma koji su u nogdaunu od
gume. Da zlo bude vie, to estog juna 2010. godine.
mu se dogaa u Beogradu povjerio da umjesto po- iscijepali gume?
tivanja volje Bonjaka, Jedan od takvih politiara
gdje se vie ne osjea be-
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

stane na stranu raznih i- Da je ovo isplanirana stvar je svakako i Dudevi,

zbjedno. Ovu tvrdnju je moe se vidjeti iz samog koji je sa svojom listom
potkrijepio i konstatacijom plia nije uradio nita da
Srebrenica i u Srbijanskom naslova. Dudevi kao imao manje glasova od
da je deset godina poslanik neko ko je i suvie dugo u BKZ-a koja je tada ubjed-
i da se u Beogradu sve dok parlamentu bude ono to
jeste, da se kvalificira ge- politici odlino zna da nije ljivo trijumfovala. Iako
mu nisu isjekli gume osje- mogue zamrznuti funkci- je tada, pored poraza,
ao kao u svojoj dravi. nocidom. Naprotiv, po-
znat je po izjavama kako su ju poslanika. Prvo, iako je dobio priliku da se kao
Ovaj pokuaj da se od obi- prava Bonjaka u Srbiji na tvorac mnogih teorija koje tehniarnametne ovom
nog trgovca bonjakim in- zavidnom nivou Jako je promoviraju krenje prava narodu, nije mu uspjelo.
teresima napravi rtva je u sumnjivo da se ovjek osje- narodu da sam bira, osim Pojava na politikoj sceni
Sandaku ve viena stvar ao bezbjedno u Beogradu ako je on izabran, svjestan prve i jedine bonjake po-
i zato smo svi malo zbu- svih ovih godina dok su, je da takva mogunost u litike partije, znai i zvo-
njeni zato ovog borca za na primjer, korpioni eta- formalno-pravnom smislu no falsifikatima. Bonja-
Bonjaku stvar ne sklone li Beogradom, dok je Ratko ne postoji. Ostavka je ne- ka demokratska zajednica
negdje u Turskoj. Jednom Mladi bio na slobodi, dok to drugo, ali povlai i po- je meu narodom i zato
je to upalilo, zar ne? su hapeni razni Karadii, sljedicu da, osim to vie tehniari i njihovi beo-
istinski ubice i ove drave neete raditi, gubite i ra- gradski mentori nemaju
Interesantan je stav ovoga i nas Bonjaka Nain na zne privilegije, na primjer medeta Iz tog razloga
gospodina koji, valjda is- koji ste govorili da je sve novac. Jasno je da Dude- su potrebne ove i ovakve
frustriran to kada se god u redu je znaio da vama vi eli zamrznuti svoj rad vijesti sada o famoznim
spomene njegovo ime mo- prijeti opasnost jedino od (koji je mnogim Bonjaci- gumama, a sutra ve sam
raju dodati u tehnikom vaeg saborca Bajra Ome- ma odavno mrzan) da vie Bog zna Dudevi, kao
mandatu, sada eli izgle- ragia, koji se u posljednje ne radi, ali da plata i sve iskusan politiar, sigurno
dati konano kao neko ko vrijeme proslavio u nekim ostale privilegije ostanu. zna da nokaut postaje real-
ima hrabrosti podii glas. medijima po tome to je Mudro. Ipak, ima jednu nost. Za gume vam hvala,
Nije to smio uraditi tako obarao rekorde u potronji manu: suvie je providno. to je jo jedan dokaz da ni-
to ne bi glasao za zakon benzina jurei drumovi- ste u stanju da sauvate ni
kojim se izjednaavaju ma. ta da su njemu isjekli Moda je bilo mudrije da jedan automobil s novopa-
prava etnika i partizana, gume? Njega niko nije ni ste otili do Istanbula na zarskim tablicama, a hoe-
nije imao smjelosti kazati primjetio, a poznato je da par mjeseci, do tada e te da brinete o interesima
da himna koju je izglasa- se borite za iste stvari, zar vam izlijepiti gume i kam- Bonjaka kako?
46

POBJEDA ISLAMA I BONJATVA
D
ruge godine nakon
Poslanikove, a.s.,
hidre iz Mekke u
Medinu, 624. godine, na
obroncima Bedra dogodila
se prva velika bitka u histo-
riji islama. Idolopoklonici iz
Mekke, iako su bili tri puta
brojniji, poraeni su na Be-
dru.
Ova velika pobjeda je po-
tvrdila zajednicu vjernika
iz Medine kao vaan i sna-
an faktor na koji moraju
raunati svi stanovnici Ara-
bijskog poluotoka. Imala je
presudan znaaj za musli-
mane, jer su poslije nje dobi-
li punu prepoznatljivost kao
zajednica.
Bonjaci Bosne i Sandaka
su, zbog stalnih represija,
bili prinueni razasuti se po
cijelim svijetu. Tako raza-
suti po svijetu, formirali su
zajednice u kojima njeguju
vjeru, kulturu, jezik i cjelo-
kupni identitet.
Simbolika pobjede isla-
ma na Bedru i bonjatva
u dijaspori, bili su razlog
da Rijaset IZ BiH ovaj dan
RAZLIKA JE VELIKA
PRITINSKI POLITIKI
ANALITIAR, ALBINOT MALJOKU
Izmeu rtve i agrsora velika
je razlika, ali agresor ne bira
sredstva da izjednai sebe i
svoju rtvu. injenica je da
je misija neuspjena, siguran
sam da ni agresor nee uspje-
ti da to uini.
Neovosino od toga koliko je
godina prolo od prestanka
rata na prostoru bive Jugo-
slavije, poinitelj svih ratnih
deavanja, dananja Republi-
ka Srbija nije jo promjenila
svoj kurs. Srpska politika
klasa je ponavljala nekoliko
puta da je dolo vrijeme za
rehabilitaciju. Je li to znai
da je srpska politika klasa
DAN POBJEDE NA BEDRU I DAN BONJAKE DIJASPORE
proglasi Danom bonjake
dijaspore.
17. ramazan predstavlja
bitku izmeu vjere i kufra,
kvantiteta i kvaliteta, istine
i zablude i prave snage i fik-
tivne moi. Zbog toga, mje-
sec ramazan ne smatramo
samo mjesecom posta i iba-
deta, ve i mjesecom velikih
pobjeda.
Ovim povodom, traili smo
komentar od predsjednika
Zajednice sandake dijas-
pore, Mithat-ef. Mujovia:
Period ugnjetavanja i tirani-
je nad bonjakim narodom je
proao. Vrijeme koje je pred
nama je vrijeme pobjeda na
svim nivoima.
Bedr je simbol pobjede koji eg-
zistira u svakom vremenu. Mi-
slim da je Bedr Bonjaka cije-
log svijeta osnivanje BANU-a,
koji okuplja i okupit e najvee
bonjake umove. Moemo
slobodno poruiti svima da sta-
nje bonjakog naroda prije i
poslije BANU-a nije isto. Mo-
raju nas uvaavati ba kao to
su i muslimane nakon pobjede
na Bedru morali svi uvaavati.
zloine iz 1990-ih proglasila
staromodnim, ili je moda
Beograd konano preuzeo
sredinju ulogu u genocidu
protiv nesrpskog stanovitva
u BiH i na Kosovu? Znai li
to da je srpska politika klasa
konano prihvatila odgovor-
nost za kljunu ulogu u ubi-
stvu vie od 8.000 mukaraca
u Srebrenici? Ili su moda el-
nici u susjednoj Srbiji prihva-
tili odgovornost za genocidni
program protiv Albanaca
na Kosovu, u kom je 10.000-
12.000 civila ubijeno, gdje je
gotovo milion ljudi prisilno
protjerano iz svojih domova,
gdje je cijela zemlja spaljena
i opljakana. Naalost, odgo-
vor na sva ova pitanja je: Ne.
No, s politikom rehabilitaci-
je, osim rijei nije nita kon- nje. Ovom prilikom naglasit
kreto preuzela. Neu uklju-
iti to da je Srbija tek poslije
esnaest godina uhapsila naj-
vee zloince poslije Drugog
svjetskog rata (Karadia,
Mladia i Hadia), ali ne
svojom voljom ve zbog pri-
tiska EU. Ili jedno pismo a- pokuavaju stavljati u isti
ljenja o Srebrenici, i to kao
U povijesti su na sve mogue
naine udarali na nas Bonja-
ke: oduzimali su nam pravo
na jezik i nacionalnu pripad-
nost i pravo na slobodno is-
povijedanje vjere. Pokuali su
nam oduzeti i pravo na ivot.
Genocid u Srebrenici je najbo-
lji dokaz. Meutim, ti udarci
nisu uplaili Bonjake, niti su
ih oslabili. Naprotiv, samo su
ih ojaali i proizveli kod njih
puno pozitivnih osobina.
Genocid u Srebrenici je nauio
Bonjake da grade mehanizam
odbrane, umjesto da pokuava-
ju promijeniti zvjeri koje uje-
daju dok je svijeta i vijeka.
Raseljenost po cijelom svijetu
je ojaala Bonjake i proizvela
kod njih snaan osjeaj da se
svim demokratskim sredstvima
bore za svoja prava u zemlji i
dijaspori. Ono to nas posebno
raduje jeste injenica da ete
irom dijaspore naii na Bo-
njake koji priaju o sebi, svojoj
vjeri i naciji i elji da se pomo-
gne svom narodu.
Devedesetih godina prolog
vijeka, Bonjaci Sandaka su
poeli intenzivnije naseljavati
posljedica intenzivnog lobi-
ranja u EU. Nema slubenog
prihvaanje odgovornosti
ni za ono to je Miloeviev
reim uinio u svim bivim
jugoslovenskim jedinicama,
sada neovisnim dravama.
Srbija je jo uvijek zagonetna
zemlja. Drugim rijeima, oni
jo uvijek ne razumiju bitnost
i razliku izmeu zloinca i
rtve.
Umjesto svega ovoga, Be-
ograd nastoji relativizirati
prolost: Sve strane su jedna-
ko krive. rtve su odgovorne
kao poinitelji i visa-versa.
Mi smo platili dovoljno, sada
je vrijeme da se mijenjaju ulo-
ge. Danas najvie na tome
rade nevladine organizacije,
koje visoko budetnim pro-
jektima pokuavaju ostvarati
ovaj balans ili relativizira-
u inicijativu REKOM, koja
otvoreno poziva na izjedna-
avanje svega to se desilo
na prostoru bive Jugoslavije.
Na sreu, nema neki uspjeh.
Normalno, nisu samo ne-
vladine organizacije te koje
Ponte i Dick Marty. Jednom
ko sve i svata. Govorit u
samo o nekim poznatim slu-
DIJASPORA
zemlje Zapadne Evrope. Brzo
su shvatili znaaj jedinstva, te
su se organizirali kroz demate
i krovne organizacije. Osniva-
njem ZSD, sandaki Bonjaci
su dobili krov nad glavom, koji
ih titi od napada na vjerski,
kulturni i nacionalni identitet.
Poruio bih Bonjacima da
se trude ostvarivati pobjede
u vjerskom, politikom, kul-
turnom, sportskom i svakom
drugom segmentu. elimo iz-
graditi mentalitet pobjednika.
Dobro znate koliko smo rado-
sni kada vidimo naeg duhov-
nog bonjakog prvaka Reisul-
ulemu kako nas dostojanstveno
predstavlja u cijelom svijetu i
vou svih Sandaklija, muftiju
Zukorlia, koji svojim anga-
manom iri duh pobjede nad
nepravdom.
U ime ZSD, elim mubarekli-
sati Bonjacima u zemlji i di-
jaspori ramazanske dane, kao
i Dan bonjake dijaspore, sa
eljom da ostvarimo to vie
uspjeha i pobjeda u individu-
alnom, porodinom i drutve-
nom ivotu.
S.F.
LINI STAV
ajevima na kojima je demo-
kratski reim u Beogradu
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
radio punim kapacitetom.
Iznenadno uhienje od stra-
ne srpskih vlasti strastvenog
branitelja Tuzle Ilije Juriia,
koji je u konanici oslobo-
en u albenom postupku. U
istom duhu je bilo i uhienje
biveg lana predsjednitva
R BiH, akademika Gania u
Velikoj Britaniji. Iste naravi
je i uhienje penzioniranog
generala Armije BiH i mog
vrlo potovanog prijatelja,
Jovana Divjaka u glavnom
gradu Austrije. Jednu od naj-
omiljenih linosti u Sarajevu
demokratski reim u Srbiji
je takoer pokuao oajniki
imati. Sluajno, on je Srbin
kome se mora suditi u Sr-
biji zato to je branio Sarajevo
i BiH.
Linija izrade istine i stvara-
nja lai nastavlja se sa tzv. Iz-
vjetajom Dicka Martya, koji
je plasiran u javnost od stra-
ne Beograda i njegovih sa-
veznika. Ne sumljivo, ovo je
projekt s etiri posebna vrha:
Moskva, Beograd, Carla del
rijeju, etiri istaknute kam-
panje lai i klevete.
47
 PRIVREDA
EVROPSKA DUNIKA KRIZA
VI Zadnje dvije godine, a po-
IRO
gotovo od prole, sve su jai
glasovi o dunikim proble-
BE
u mima pojedinih lanica EU.
ad
S
dr. Najpoznatiji primjer jeste Grka.
Meutim, Grka nije jedina lani-
ca EU koja ima problema sa novcem.
Portugal, Irska i panija su, takoer, u
dunikoj krizi. U najnovije vrijeme se
i Italija povezuje s ovim problemom.
Postavlja se pitanje: ta se dogaa sa
ovim dravama? Kako je mogue da
se ove drave nalaze gotovo pred ban-
krotom? Da li i drugim drava prijeti
opasnost prezaduivanja?
UZROCI KRIZE
Veliki broj drava je uao u probleme
nakon svjetske finansijske krize, jer su
trebale spaavati sopstveni bankarski
sektor, obzirom da su domai banka-
ri preuzele izuzetno rizine investici-
je koje nisu bile uspjene. Ali, poto
banke preuzimaju vanu ulogu u sva-
koj privredi, jer organiziraju ponudu
novca, drave su intervenirale da bi ih
spasile. Ova akcija spaavanja banaka
je bila prilina skupa i znatno je opte-
retila budete drava. Preoptereenje
se prije svega osjetilo u Irskoj, gdje su
domae banke ugrozile ekonomski ra-
zvoj zemlje.
Zemlje poput Grke i Portugala ima-
ju probleme druge prirode. Grka je
klasian primjer zemlje koja je ivjela
iznad svojih mogunosti putem za-
duivanja i kasno se sjetila da e doi
trenutak da mora vratiti dugove. Ona
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
je 2001. postala lanica Evropske Mo-
netarne Unije, tj. dobila je dozvolu
da koristi euro kao zvaninu valutu.
Grka uope nije imala pravo da pri-
stupi ovoj Uniji, jer nije ispunila stroge
kriterije za ulazak (jedan od kriterija je
i stabilnost javnih finansija, tj. budet-
ski deficit smije maksimalno iznositi
3% bruto domaeg proizvoda (BDP) i
javni dug ne smije biti vei 60% BDP).
Obzirom da nije bilo mogue ispuniti
kriterije, grki politiari su se poka-
zali kao vrlo kreativni, manipulirali
su statistiku i predali lane brojke.
Ova je prolo i Grka je postala lani-
ca Evropske Monetarne Unije. Da bi
i dalje krila svoje probleme, Grka je
plaala amerikoj investicionoj banci
Goldman Sachs nekoliko stotina milio-
na dolara da kroz odreene transak-
cije prikrije njezinu stvarnu zadue-
nost. Meutim, mogla je da finansira
veliku potrebu za novcem tako to je
koristila Euro i uz niske kamatne sto-
pe pozajmljivala novac, obzirom da
kod investitora nije postao strah da
e Grka imati visoku stopu inflacije,
jer eurom upravlja direktno Evropska
Centralna Banka, a ne Grka centralna
banka. Takoer, obzirom da su kamat-
ne stope bile vee na grke obveznice,
nego obveznice starih lanica EU,
investitori su bili spremni pozajmiti
Grkoj dosta novca. Grka vlada je ko-
ristila ovaj novac da kupi socijalni mir,
48
tj. zaposlila je maksimalan broj ljudi u
javnom sektoru uz visoke plate i pove-
ala penzije na maksimum. Iako njena
privreda ima velike probleme, kao to
su poreska utaja, korupcija, birokraci-
ja i velika stopa nezaposlenosti, Grka
je ovim novcem uspjela obezbijediti
odreeni ivotni standard. Meutim, odnosno uticajne zemlje unutar EU,
svjetska finansijska kriza 2008. godine
je uvjetovala da se ponuda novca iz
inostranstva znatno smanji. Obzirom
da su oko 70% povjerilaca stranci, Gr-
ka je ostala bez uobiajene svote nov-
ca. Veliki javni rashodi i relativno mali
javnih prihodi dovele su 2009. godine
doveli su do grkog budetskog defi-
cita od 12,7% BDP. Kako nije imao vie
ko nuditi novac, Grka je morala trai-
ti pomo EU i MMF-a. Tako je uveala
dug od 216 milijardi eura poetkom
2010. na trenutnih 409 milijardi.
Zbog ovakvog razvoja u Grkoj i u
drugim zemljama, EU je bila prinue-
na da osnuje Fond za finansijsku sta-
bilnost kako bi sprijeila nelikvidnost
zemalja s finansijskim problemima i
spasila zajedniku valutu. Vrijednost
ovog fonda trenutno iznosi 750 mili-
jardi eura. Grka je iz ovog fonda do
sada dobila 110, Irska 85 i Portugal 78
milijardi eura. Svim ovim zemljama,
kao i paniji, javni rashodi su vei od
prihoda. Veina ih je u meuvremenu
uspjela smanjiti budetski deficit. Ali,
ta znai kada jedna drava smanjuje
deficit? Da e se manji zaduiti, ali se
i dalje zaduuje. Ako Grka smanjuje
deficit, njoj su i dalje potrebna sred-
stva za finansiranje tekuih rashoda,
bez uzimanja u obzir da se dugovi
kad-tad moraju vratiti.
Posljedice visokih
javnih dugova
Slika dravnih budeta nije sjajna.
U 2010. godini, sve lanice EU (osim
Estonije i vedske) imale su budet-
ski deficit i poveale javne dugove.
Rekorderi su Irska sa 32,4%, Grka
sa 10,5% i i UK sa 10,4% BDP-a. Go-
tovo sve zemlje imaju vei deficit od
gornje granice od 3% kako je predvi-
eno Mastrihtskim ugovorima o euru.
Pored Evropljana, i Amerikanci imaju
ogromne probleme s javnim dugom.
Ameriki dug trenutno iznosi nevjero-
vatnih 14.294.000.000.000 $ (14,3 bilio-
na dolara).
Pored spomenutog, generalni urok
deficita jeste rast javnih dugova: ka-
mata na kamatu. Kamata na kamatu
vodi k tome da su drave primorane
uzimati nove kredita za finansiranje
trokova otplate i kamate. Tako raste
deficit, znai novi dugovi se gomilaju,
to opet vodi ka veim trokovima za
kamatu.
Da bi se jedna drava rijeila duga ima
vie mogunosti: tampanje novca (in- dohodak od toga pretvoriti imovinu, koja
flacija); poveanje poreza; smanjenje
drugih rashoda.
Suprotno privatnim preduzeima i
domainstvima, drava moe due
izdrati uzimanje novih kredita, pod
uvjetom da je centralna banka spre-
mna uvijek tampati novi novac.
Obzirom da lanice EMU ne mogu
samostalno upravljati koliinom nov-
ca, samo Evropska centralna Banka,
mogu traiti poveanje tampanja
novca. Meutim, da bi se finansirali
pomoni paketi za zemlje u krizama,
mora se tampati dodatni novac to
vodi ka inflaciji i padu kursa eura.
Druga mogunost jeste poveanje po-
reza. U razvijenim zemljama, porezi
na prihod su ve relativno visoki, tako
da je mogunost njihovog poveanje
ograniena. esto se pribjegava me-
todom poveanja indirektnih poreza
(npr. porez na dodatu vrijednost, ak-
cize), jer ovi porezi imaju psiholoku
prednost to poreski obveznici ne zna-
ju tano koliko su plaali takvih pore-
za u toku godine. Meutim, poveanje
poreza vodi do distorzija u privredi,
npr. odlazak preduzea u inostran-
stvo, utaja poreza...
Zadnja mogunost jeste smanjenje
trokova, ta je neophodno za svaku
prezaduenu dravu. Prve rtve
smanjivanja trokova jesu grupacije
koje nemaju jak zatitni lobi, a to su
esto siromani i socijalno ugroeni.
Prvo e se socijalne beneficije smanji-
ti, ta se moe vidjeti kao prva mjera
drava sa velikim budetskim defici-
tom. Ovo, svakako, ima jako negativ-
ne posljedice za drutvo. S druge stra-
ne, posljedica kamatnog sistema jeste
koncentracije imovine kod pojedinaca.
Faktiki, drava mora pozajmiti novac
za finansiranje budeta kod tih pojedi-
naca. Tako sve vie postaje ovisna od
osoba koje e traiti dravnu politiku
koja odgovara njihovim interesima.
Druga strategija smanjenja dravnog
duga jeste privatizacija dravne imo-
vine. I s privatizacijom drava posta-
je sve ovisnija od monih investitora.
Najinteresantnije investicione grane
su one u kojima postoji, tzv., prirodni
monopol. Jedno preduzee ima mo-
nopol, zato to nije ekonomino da
postoji u toj grani konkurencija. Ovo
je sluaj u infrastrukturnim kompa-
nijama (telekomunikacija, vodovodi,
struja). Mali broj privatnih investitora
kontrolira ove vitalne industrije, ije
su usluge neophodne za cijelo dru-
tvo.
Na kraju se da zakljuiti da vei
budetski deficiti vode na kraju do sve
vee ovisnost drave od malog broja
imunih ljudi koji e de facto upravljati
dravom. Ovo opisuje i engleski hemi-
ar Sodi u djelu: Novac protiv ovje-
ka/Money versus Man: Vladajua ud-
nja ovog vremena je da se imovina pretvori
u dug, kako bi se ubudue dobijao trajni
umire, u dug koji traje, dug koji ne truh-
ni, koji ne stvara trokove za odravanje i
stvara vjeitu kamatu.
 IN MEMORIAM
MUHAREM PERVI
(1934-2011)
Knjievni i pozorini kritiar
Muharem Pervi preminuo
je u Beogradu u 77-oj godini
ivota. Bio je glavni urednik
njaznaajnijeg knjievnog
asopisa u SFRJ Delo, zatim Kulturno-umjetnikog
programa TV Beograd, knjievni i pozorini kritiar
NIN-a i Politike i autor vie knjiga.
Muharem je roen 11. 4. 1934. u Kljuu, u BiH. Di-
plomirao je na Katedri za optu knjievnost Filolo-
kog fakulteta u Beogradu. Za vrijeme studija bio je
glavni urednik lista Student i predsjednik Univer-
zitetskog odbora Saveza studenata Beogradskog
univerziteta.
Za knjigu Tradicija i kritika (1977) dobio je nagradu
ore Jovanovi, a za naslov Volja za promjenom
(1995) Sterijinu nagradu. Pervi je 2007. dobio i Ta-
njugovu nagradu Zlatno pero za najbolju pozo-
rinu kritiku o predstavama 41. Bitefa. Nagraen
je Poveljom za ivotno djelo Udruenja knjievnika
Srbije (2005) i Nagradom Fonda Todor Manojlo-
vi za moderni umjetniki senzibilitet (2007).
Jedan je od prireivaa prvog izdanja sabranih dje-
la Ive Andria i autor vie studija i knjiga o jeziku,
poetici, pozoritu, knjievnosti, filozofiji, kao i tele-
vizijske serije o poslijeratnom kulturnom i umetni-
kom ivot - Kako se kalio elik i ostalo.
Tradicija i kritika (1977, Nagrada ore Jovanovoi),
Pripovedanje i miljenje (1978),
Premijera (1978), Svitak po svitak (1988), Volja za pro-
menom (1995, Sterijina nagrada), Glumac i njegova
braa (2002), Volebna Kovanica (2004), Jezik sa se-
dam kora (2004), Bravo majstore! (2006).
Redep Nurovi
PJESNIK I IFTARSKI EZANI
Iz uma doliven dui,
moda iz due umu,
sa ovlaenog izvora je
bogobojazan stih.
Ipak
pjesmom ne diraj u rijei Boije
nadaju se da pjesmu uini vjenom i mudrom.
Velim ti, pjesnie,
to bi da se pribere
pa rije s rijeju u pjesmu spua.
Rijei se slijede kakve jesu spolja i iznutra
ko ih umije,
insanskoga vijeka tijekom.
S njima i potonjeg dana
kad te On negacijom smrti snova proivi
sa Tesnima da se napoji i ptijim mlijekom
Denetska ia da rua.
Evo, ramazan e.
Dan me svaki malo po malo nebesima die -
ne da bih s rafa nekog Levh mahful dosegao -
da vidim otkud je i otkad je sve
sazdano Boijom rukom.
Htio bih da ujem sve iftarske ezane
s vascijela svijeta, sa puna dva uha, sa svake strane.
Kao maestro to bi da mu i duu izvade pitomim zvukom,
neka i moja dua, S KNJIGOM MOJOM U DESNOJ RUCI,
pred milou Boijom stane.
OBLJETNICA
MUHAMED ABDAGI
(1916-1991)
Muhamed Abdagi je odrastao u jednoj od najugledni-
jih sjenikih starosjedilakih porodica. Pohaao je Veliku
medresu u Skoplju, ali je zajedno sa amilom Sijariem i
Raidom Dedoviem iskljuen, te je zavrio gimnaziju u
Vranju, 1936. godine je upisao studije prava na Beograd-
skom univerzitetu. Iste godine postaje i lan KPJ. Vrlo
brzo postaje lan Univerzitetskog komiteta i sekretar par-
tijske elije na Pravnom fakultetu. 1939-1941. godine radio
je u Sekretarijatu univerzitetskog komiteta KPJ i Kultur-
nog odbora studenata Beogradskog univerziteta, Ureivao je list San-
dakih studenata Glas Sandaka. Ureivao je i list Student. Odmah po
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
izbijanju rata, sa Univerziteta je upuen na partijski rad u Hercegovinu.
U Mostaru je bio sekretar partijske organizacije i lan Mjesnog oblasnog
komiteta KP za Hercegovinu. U oktobru 1941. godine, izaao je na slo-
bodnu teritoriju i postao lan Okrunog komiteta za Kalinovik, odakle
je poslat na partijski rad u Sandak. Po dolasku u Sandak, Abdagi je
radio kao lan Agitpropa Vrhovnog taba NOV i POJ u Novoj Varoi,
sve do aprila 1942. godine, kada je upuen na ilegalni rad u Sjenicu.
U Sjenici odmah biva uhapen i predat Italijanima. Njegovo hapenje
izazvalo je veliko nezadovoljstvo naroda, pa su ga Italijani pustili na
uslovnu slobodu. Poetkom 1944. godine otiao je u Kosovsku Mitrovi-
cu, povezao se sa Oblasnim komitetom na Kopaoniku i formirao uspje-
nu partijsku organizaciju. Ubrzo poslije osloboenja je uhapen, zbog
sukoba sa sekretarom Oblasnog komiteta. Osuen je na 10 godina, a u
zatvoru je proveo vie od etiri godine. Borba za skidanje nepravednih
optubi i punu rehabilitaciju, bila mu je opsesija sve do smrti. Na inter-
venciju Demaila Bijedia, Mitje Ribii i Lepe Perovi, priznat mu je
predratni revolucionarni i status borca NOR-a. Na osnovu toga dobio je
stan u Sarajevu, ali do prave sudske rehabilitacije nikad nije dolo. Vei
dio ivota proveo je izopen iz javnosti, jedno vrijeme je bio i u egzilu u
Njemakoj. Nekoliko knjiga je objavio pod lanim imenom, a mnotvo
zavrenih i nedovrenih rukopisa nalazi se u njegovoj zaostavtini kod
porodice u Sjenici, Novom Pazaru i Sarajevu. Preminuo je 9. avgusta
1991. godine u gradskom parku u Novom Pazaru.
Bibliografija: Tui Dabiiv (pjesme, 1965), Feniks (pjesme, 1967), Tri drame
(1967), Zvuni zid (pripovijetke, 1967), Feniks I i Feniks II (roman, 1972),
Tvrdi grad (roman, 1973), Zamka (roman, 1974), Zemlja (pripovijetke i
roman, 1975), Lutajui brod (pjesme, 1977), Zemlja (roman 1979), Duge
studene zime (roman, 1983), Iza Moreno (pjesme, 1993), Ramiza (drama, 49
1999), Tatli dan (2009).
etiri dobra
Jednog dana srete me Harunefendija i
ree A ja svakog dana molim Boga za to
Nita ti ne valjam Pa ni s mjesta
ta ti se desilo
Upitah ga ja sa strahom Opet me jednog dana srete Harunefendija
- Stekao sam bogatstvo
i ree
Nesretan sam i nita ti ne valjam
Ah pa ja svakog dana molim Boga za to A to zaboga upitah ga sa zebnjom
- Stekao sam pamet
Drugi put me srete i ree
Nita ti ne valjam Nisam ga razumio i upitah
ta ti se desilo sad Zato je nesretan zbog tolike sree
- Stekao sam porod A on ree
Jer sad mi te etiri stvari odreuju ivot
A ja svakog dana molim Boga pa jo I karakter moj
nita
Vratih se kui i udarih elom o pod molei
Opet me jednog dana srete Harunefendija Boe ti meni ne daj nijednu od ovih stvari
i ree Koje si dao Harunefendiji jer nije vakat za to
Nita ti ne valjam
ta je sad upitah u strahu Muhamed Abdagi
- Stekao sam poloaj
 NACIJA

KOVI
PETERSKA KULTURA
Dosadanja arheoloka istraivanja u Sandaku vrila su se veinom na Peterskoj visoravni. Svi nalazi potvruju da
se na ovim teritorijima susreu i mijeaju Iliri, Kelti, Goti, Latini, Slaveni i ostali narodi. Svi su oni ostavljali za sobom
ALI

nekropole (humke, tumule, steke), kao to su ovjekovjeili i svoj jezik u toponimiji Sandaka. U narodu su te humke
an

m
lej poznate kao vlaka, grka i latinska groblja.
Su

S arheolokim istraiva-
njima na Peterskoj vi-
soravni poelo se 1977.
godine. U Kotan-polju je
registrirano 13 nekropola
i dva naselja. U blizini je i
selo Pruanj. 1977. godine
ekipa arheologa na elu
sa akademikom Dragosla-
vom Srejoviem i Zagor-
kom Leticom, istraivala
je lokalitete Glogovik,
Melaje i Crnoa i ustano-
vila da nalazi potjeu od
prije 3.000. godina. Pokoj-
nika u to vrijeme spaljuju
i pepeo stavljaju u urne.
Pronaene su razne kera-
mike posude, gvozdena
koplja, noevi, ilibarske
ogrlice, naunice, prste-
nje, narukvice od srera,
srebreni kai, te skeleti na
kojima su zapaeni znaci
mijeanja staroslavenskog
sa starosjedilakim sta-
novnitvom Balkana. Ovo
je samo pretpostavka. Od
svih iskopanih skeleta,
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
litet u Prunju isto tako
pravi krug prenika 200
m. Moda je ovo uraeno
zbog konfiguracije tla ili
vjerovanja predslavenskih
naroda. Pretpostavka je da
su ovo mjesto za pokop
umrlih koristili svi narodi,
to je dokazljivo od urni
preko kostura u sjedeem
stavu do sahranjivanja u
kovegu. Ne bih ulazio u
to ije su urne, meutim
pogreno je ovu nekropo-
lu pripisati Dardancima,
jer bi se moglo prihvatiti
proirenje teritorije Auto-
rijata, Pirusta, Breuka sve
do Kosova. Na ovo je uka-
Kasniji nalazi su negira-
li ovako miljenje. iro
Truhelka ni jednog tre-
nutka ne dovodi u pitanje
kontinuitet glasinake kul-
ture. Na odreeni konti-
nuitet ukazivale su brojne
ilirske gomile kojima je
Truhelka naao paralelu
u obiajima Albanaca, te
slini grobovi po Bosni,
zasuti duguljastom gomi-
lom kamenja, to se moe
pronai i u Sandaku. Jo
niko od arheologa nije
pravio usporedbu prona-
enih urni na Glasincu i
Peterskoj visoravni kao i
keramikih posuda, gvoz-
Mano-Zisi i Popovi, u
studiji Iliri i Grci, dotiu
se keltskih prodora na
Balkan i njihovog mijea-
nja s Ilirima. Pri ovakvim
mjeavinama, Iliri neu-
sporedivo uvaju etni-
ke i kulturne oblike. Oni
su ostali kompaktni na
velikim prostranstvima
centralnog Balkana. Esad
Paali, u studiji Batonov
ustanak, govori da se Ili-
rik suprotstavio Rimu i
zaustavio tok Augustove
vanjske politike. Sve ovo
govori da je kontinuirani
ivot na ovim prostorima
imamo jedinstven i ne-

samo se na jednom mogla

odrediti pripadnost staro-
sjedilakom stanovnitvu.
Nekropola i arheoloko
nalazite u Prunju otkri-
vaju do sada zamagljivanu
historiju. Na ovom lokali-
tetu su pronaeni grobovi
iz razliitog perioda. Na-
lazi pokazuju da je ovo
mjesto bilo nekropola svih
naroda koji su boravili u
ovom naselju.
Zlatko Gunjaa (Muzej
grada ibenika) je vodio
istraivanje na Lokalitetu
Vrpolje kosa u Hrvatskoj,
na kom su (1965-1970) ot-
krivena 123 veoma plitka
groba, svega 30 cm du-
boka. Uzrok je bio kamen
koji je morao biti udubljen,
pa je ujedno i dno groba.
Njihova orijentacija je pra-
vilno usmjerena Istok-Za-
pad. Fotografija demantira
ove navode, jer se grobovi
poredani u krug. I loka-
50
otkopavanje nekropole u prunju
zao arheolog i poznavalac
glasinake kulture ovi.
On je nalazita na Kosovu
ubrojao u jugoistonu gla-
sinaku grupu. Zato u toj
grupi ne bi bila i arheolo-
ka nalazita na Peterskoj
Visoravni? orovi, Srejo-
vi, Letea, Popovi i dru-
gi ograniavaju ove grobo-
ve iskljuivo na razdoblje
Dardanaca bez ikakvih
dokaza, na osnovu ega je
prihvaeno Sredojevievo
miljenje da su najstariji
stanovnici Peteri i cijelog
tutinskog kraja Dardanci,
pa ak i da Dardanci nisu
bili Iliri.
denih kopalja, noeva...
Sve to je pronaeno s ove
strane Lima pripisivano je
Dardancima, vjerovatno
iz istih razloga zbog ko-
jih je smijenjen Truhelka
i na njegovo mjesto do-
veden posluni Hoernes.
Neistinu arheolozi mora-
ju prikazati kao istinu da
bi pomogli historiarima
oroviu, Filipoviu, Ben-
cu, oviu, Papazogluu i
Garaaninu. Svi oni, kao
i Srejovi, govore o prak-
tinom prestanku ivota
na ovim teritorijima. Me-
utim, ima i onih koji piu
suprotno.
prekinut kulturni razvoj
od kamenog doba (Rad-
manska klisura i peina)
do dananjih dana. Basler
je takoer miljenja da na
podruju ovih dijelova
Balkana imamo jedinstven
i neprekinut kulturni ra-
zvoj sve do dolaska Sla-
vena. Prema tome, treba
raunati da se u ovim kra-
jevima Iliri nesmetano ra-
zvijaju od oko 1500. god.
pr.n.e.
Bojanovski je, istraujui
antike komunikacije na
tlu BiH, utvrdio da je pre-
ko Romanije i Glasinca vo-

dio magistralni put. Taj put
se vijugao uz Lim i jednim
krakom vodio ka prijesto-
nici Bizantijskog carstva, a
drugim preko Peterske
visoravni, Istoka i Prokleti-
ja do Soluna. Bojanovski
zakljuuje da je taj put dugo
korien, i da je povezivao
dolinu Neretve, srednju i
istonu Bosnu i zapadnu Sr-
biju. Neosporno je da su taj
put koristili i Rimljani. Bo-
janovski pravi rez o etnikoj
smjeni na irim prostorima
Balkana bez kakvog obja-
njenja. Navodno je nakon
seobe Autarijata u Dardani-
ju dolo do kulturnog vaku-
ma koji traje sve do rimskog
vremena. Oigledno da do-
lazi do autorskog kolebanja.
Vodila se velika polemika
i rasprava izmeu vanih
znanstvenika dokle se pro-
stire teritorija Autarijata.
Pojedini (Papazoglu, ovi,
Zotovi) revidiraju prvo-
bitno miljenje i ire teri-
toriju Ilira sve do zapadne
Morave. Ovo miljenje sin-
tetizirano je u prahistoriji
jugoslavenskih zemalja. Po
Bencovom miljenju, terito-
rija Autarijata se proirila
sa istone Bosne na jugoza-
padnu Srbiju, dok su povre-
meno na jugu dopirali do
Skadarskog jezera. Prema
istom autoru, Autarijati su
barem jednim djelom tvor-
ci tzv. balkanskog geometrij-
skog stila i posebnih tipova
nakita, orua i pogrebnog
rituala u jedinstvenom kul-
turnom kompleksu Glasi-
nac-Mati, koji obuhvaa iri
prostor istone Bosne, za-
padne Srbije, velikog dijela
Crne Gore i sjeverne Alba-
nije. Tako da moemo do-
nijeti zakljuak da i tumuli
i sve ono to je pronaeno
kao grobni prilog pripada
jedinstvenom kompleksu
Glasinac-Mati.
Osnovni indikator direk-
tnog keltskog prisustva na
odreenom podruju jeste
karakteristina siva kera-
mika raena na lonarskom
vitlu. Sline keramike nema
na prostorima Peterske vi-
soravni.
Sandak i Peterska viso-
ravan nisu oskudijevali vo-
dom, tu je nekada postojalo
jezero izuzetno pogodno za
naseobu svih vrsta ptica.
Poslije povlaenja jezera,
ostalo je jezerce nedaleko od
Melaja. Uvjeti za stoarstvo
na Peteri su povoljni. Ova
privredna grana gotovo
etrdeset vjekova ima kon-
tinuitet na ovom podruju.
Naseljenost Sandaka jo u
srednjem vijeku mogue je
utvrditi na osnovu brojnih
steaka i bogumilskih ne-
kropola.
Jo niko nije pokuao na
osnovu toponimije doi do
istine o narodima koji su
ostavljali svoje tragove u
nazivima mjesta izvora, ri-
jeka, livada, planina... Tek
akademik Dogovi poku-
ava rasvijetliti pojedine
sandake i kosovske topo-
nime.
U knjizi Iz historije antikog
Balkana, Papazoglu daje de-
finiciju po kojoj se Ilirska
kraljevina nalazi na vrhun-
cu moi, tako da to nije vie
plemenski savez ve drav-
na formacija. Ilirska drava
predstavlja sklop gradova i
veih ili manjih plemenskih
zajednica. Imali su nasljed-
ne kraljeve. Na ilirskom
dvoru bilo je i Grka koji su
kraljevi saradnici. Titula rex
Illyriorum izraava nadple-
menski karakter kraljeve
vlasti. Ilirski kralj nije bio
poglavica ve se izdizao
iznad plemena.
Pored toga to su se na te-
ritoriji Sandaka vrila ar-
heoloka istraivanja na
humkama u Glogoviku,
Melajama, Crnoi, Delime-
u (1977) i Prunju (2010),
gde je pronaena humka
sa urnama i pepelom, to
jasno govori da je to Ilirska
grobnica, arheolozi tvrde
da je to groblje Dardanaca,
iako je ve poznato da te
urne pripadaju Peterskoj
kulturi ija je majka kul-
tura Glasinac. I dalje neko
nee da prizna postojanje
Peterske kulture. Osobito
je ovo vano za Bonjake
Sandaka kojima su u da-
ljoj i blioj prolosti negirali
nacionalno (etniko) porije-
klo, tradiciju, jezik, iako su
njihovi korijeni jedni od naj-
starih na Balkanu doseu
i u vrijeme prije nove ere i
mijeaju se sa starim kultu-
rama Kelta, Rimljana, Gota,
Vlaha, Slavena i drugih
naroda. Bonjaki korijeni
utemeljini su u integralnu
kulturu ne samo BiH ve i
cijelog Balkana.
PRUANJ
Pruanj je selo na Peterskoj
visoravni nedaleko od Deli-
mea. Klisurom prema Pru-
nju, s lijeve strane je Lisova
a s desne su arovske ume.
Pretpostavka je da je ovom
klisurom nekada tekla rije-
ka prema Konta-polju. Jo
uvjek se moe vidjeti korito
te rijeke koja je spajala dva
kraka polja: Pruanjsko
(1150 m) i Kota-polje (950
m). Nije li moda, kako ree
arheolog, mrtvaki sanduk
ustvari mali amac? Dokaz
za to su preke koje povezu-
ju daske kovane s unutra-
nje strane to moe aso-
cirati da je umrli bio ribar.
Poznato je da su predsla-
venski narodi mrtve sahra-
njivali ba s onim oruima
kojim su zaraivali za ivot.
Na osnovu svih pokazate-
lja, tu je nekada postojalo
jezero. Pruanj je na samom
kraju Kota-polja. Sa zapad-
ne strane granii sa selom
Arapovie (Harapovie),
koje je okrueno planinama
Ninaja (1362) i Malce Boje
(1337) i za koje se moe rei
da je nastalo kao prvobit-
no predslavensko naselje.
Locirano je na terenu koji
posjeduje izuzetno dobre
panjake. Sve to moglo bi
biti motivacija za nominaci-
ju prvih naseobina.
Legenda pripovijeda da se
u Prunju ispruila Ada-
ha, te je tako dobio ime. Za
NACIJA
pruanj
samu lokaciju arheolokog
iskopavanja postoji pria
da je tu imalo neko kame-
nje u koje bi uvijek kada bi
padala kia i sijevale munje
grom pogaao. Narod za
ovaj lokalitet vezuje i brojne
kultove.
Potvreno je da su glavne
borbe izmeu Rimskih le-
gija i ilirskih ustanika vo-
ene u centralnom iliriku,
na sjeveru Crne Gore. Na
ovim teritorijima su boravi-
la ilirska plemena Ardijejci,
Autorijati Desijati, Breuci i
Pirusti koji su ostavili trag
u samom nazivu sela. U je-
ziku Pirusta leksema prush
oznaava mjesto gdje se loi
vatra, gdje je nastajao ar. U
daljim prestrukturiranjima
slijedila su fonetska upro-
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
avanja i supstitucije kao u
toponimskim likovima The-
uton (Tutin) Malice Boje,
Ninaja i slino. Jasno je da
je toponim Pruanj ilirskog
porijekla, najvjerovatnije
nastao na osnovu lokacije
na kojoj se loila vatra za
paljenje mrtvaca ili vatra
koja je nastajala od udara
groma prilikom grmljavine.
Moda je i sam kamen bio
magnet, te je privlaio na-
kupljeni elektricitet u obla-
cima.
Slobodni mediji u Sandaku
51
 FINESA ODGONETALJKE

Akademija
RAKALJKA
Ovo selo je sa tri strane svijeta opa-
sano brdima. K jugu su se brda
OVI otklapila. Na tu stranu je utaban
Akademija (eng. the Aca- kao Stara akademija. put. Kad se tijem putom izljegne
SAN

demy) je uobiajen naziv za iz sela, stie se na Rakaljku, i tu se

Akademija je kontinuirano opstoja-
HA

n zajednicu naunika angai- put raklja. Najdeblja oblica vodi ka

na vala u svom radu sve do 529 g. n.e.,
Ad ranu u oblasti visokog obrazo-
vanja, nauke i umjetnosti. Njeno kada je bizantijski car Justinijan za-
savremeno znaenje odnosi se na tvorio kole filozofije u Ateni, datum
kulturalnu akumulaciju znanja, nje- koji se esto navodi kao kraj antike.
gov razvoj i prijenos na razliite ge-
***
neracije. U zapadnom svijetu akade-
mija/akademski je najee korieni Akademska zajednica, kao moderna sma, meket lelek, huk, vuk...
termin za kolektivnu instituciju viso- ustanova, poela se razvijati u Sred-
kog obrazovanja.
njem vijeku. Rimsko carstvo se obru-
avalo i gasilo, a novi reimi poinjali
***
se raati. Evropa je izila iz perioda
Rije potie od grkog - masovne nepismenosti. Jedina rizni- kida se na nekoliko mesta. Prema
utoite izvan gradskih zidina antike ca drevnog znanja bili su rimokato-
Atene, gdje je gimnazija postala po- liki monasi, sveenici i pustinjaci,
znata kao Platonov centar za uenje. koji su zapisivali svo poznato znanje
Ovo sveto mjesto, posveeno boginji svijeta.
mudrosti, Ateni je ranije bilo masli-
Da bi se neko upoznao s drevnom
njak ograen baama i gajevima.
Grkom i Rimom i obiljem informa-
Legenda, ili tanije mit, pripovijeda cija u tim drutvima, trebao je otii u
kako je grki farmer Akademos (He- neki manastir. Biti kolovan u mana-
kademos) pomogao u pronalaenju stiru znailo je ogranieno akadem-
sko znanje na ljude koji
su eljeli postati sve-
enici. Ve u XI vije-
ku, neki rimokatoliki
crkveni lideri poeli
su kampanju revoluci-
onarnog umnoavanja
znanja u irem drutvu
rane Evrope. Oni su
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
groblju, tanja oblica se sputa do u
Sastavke. U Sastavke se sastaju do-
linice pored reice. Desne oblice se
penju i granaju na vrh Tupika. K
Tupiku javu ovce. Uvee se niz Tu-
pik sputa pesma. Lii ova mrea
putova na bukvu, na granama pe-
Onomad se zadesih na Rakaljku.
Put k selu isprala voda, kamenje
iskesilo, k Tupiku ni stope ni a-
ponjka, k Sastavkama otanjila staza,
groblju podebela dada. Dobro je,
velim, selo je jo ivo.
TOKA
Hrvati stavljaju toku na kraju ree-
nice. Takav him jezik. U mom selu
ima dosta esama, kladenaca, vrela,
izvora i samo jedna Toka. Toka
lii na vodopad, vodu baca u dalj,
visoka je dvadestinu metara, hui,
bui pogotovo s proljea. U avgu-
stu lii na srebrnkasti konjske rep.
Naa Toka nije na kraju nego u vrh
sela. Toka na tok stavlja taku u
Crno more.
ENE U BORBENIM REDOVIMA

vjerovali da zaostav-
Zagrmi Draa vojvoda
tina Platona, Aristo-
spremte se stpremte, etnici
tela, Euklida, Homera,
Sofokla i drugih pripa- Idu ete partizana
da narodu, a ne samo slavu borbe pronose
religiji. Monasi i svee- ta se ono, ta se ono na Dinari sjaji
nici su se iz manastira Paveliu, Paveliu slovo U na glavi.
ATINSKA AKADEMIJA uputili u gradske ka-
tedrale gdje su otvorili Mlada partizanka puku nosila
prve naprednije kole. Haj nek se uje, uje...
i otkrio mjesto gdje je oteta spartan- Najznaajnije su bile u Bolonji, Pari- Vojska, borba, sloboda su imeni-
ska djeva Helena bila sakrivena. Kao zu, na Oksfordu i Kembridu. Studi- ce enskog roda. Vojnik je imenica
nagradu, Spartanci su mu ukazivali ranje u ovim kolama, koje su se na- mukog roda. Puka je imenica en-
veliku ast za ivota i u kasnijim po- zivale univerzitetima, znailo je proi skog roda. Partizan, etnik, ustaa
su imenice mukog roda. Partizan-
hodima potedjeli njegovo skromno kroz metod edukacije pod nazivom
ka je imenica enskog roda. Ile
imanje na rijeci Kefis u blizini brda predavanje. Na ovim predavanjima, su partizanke u partizane i vodile
Kolon, est stadija udaljeno od Atene. uitelj ita naglas a uenici/studenti borbu za slobodu. Zato ene nije-
Ono se odtada zvalo Akademija. Bio zapisuju ogromne koliine tekstova. su ile rame uz rame s etnicima i
je to divan, dobro zalijevan masli- Samo uitelj moe odrediti da li je ustaama? Da su ile zvale bi se, re-
njak, gdje su se kasnije sastajali filo- uenik postigao dovoljno znanja da cimo, etne i ustake. Opevala bi ih
zofi da raspravljaju o religiji i prirodi diplomira i organizira predavanja. pesama. Jezik bi im ime dao.
bogova. Do konca XIII vijeka, bilo je vie od
80 univerziteta u Evropi. Juri, drugoviii! I svi pertizani bi
U ovoj bai, mislilac i filozof Platon jurnuli za drugaricom na neprijate-
razgovarao je sa svojim sljedbeni- U XVII vijeku, britanski i francuski lja. Vojska koja je imala bombaice
pobijedila je 1945. Poslije Narodno
cima. Ovi neformalni susreti su po- vjerski naunici popularizirali su
oslobodilake borbe ene su demo-
stali poznati kao akademije. Platon je termin i samim tim proirili njegovo bilisane, te su partizani devedesetih
kasnije dodatno razvio ove susrete u znaenje da bi opisali odreene vrste izgubili prve viepartijske izbore u
metod nastave filozofije i 387 pr.n.e. institucija za visoko obrazovanje. SFRJ.
osnovano je ono to je danas poznato
52 Zehnija BULI
 SKANDALOZNO

OPINA prevarila
AMPIONA
N
akon to je podrala odravanje krunskog
finalnog boks mea u Sjenici i obeala da e
uiniti sve da organizacija bude na evropskom

revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net

nivou, sjenika vlast na elu sa predsjednikom opi-
ne Murizom Turkoviem ubrzo je pogazila datu rije
i time unaprijed nanijela poraz Balkanskom ampionu
u kruzer kategoriji.
Iz pouzdanih izvora saznajemo da je para dana pred
najavljeni poetak mea, predsjednik opine Sjenica
Muriz Turkovi lino saopio Papiu da najavljenog
mea, u kojemu bi se borio za titulu svjetskog prva-
ka, nee biti. Za takvu neodgovornost opine prema
trenutno najboljem sportisti Sjenice argumentacije za-
sigurno nije bilo niti je moe biti osim injenica koja
govori da opinske vlasti nastavljaju sa svojom du-
gogodinjom tradicijom unitavanja sporta u ovome
gradu kao i mladih talenata koji mogu doi do izraaja
u tom segmentu.
uvrnutu slavinu.
U toku priprema pred najavljenu borbu, Sanel se nije
alio na uslove u kojima je trenirao i pored toga to je Da bi se vratio na poziciju na kojoj se ovih dana na-
na zahtjeve koje je upuivao Opini za odobrenje da lazio i eventualno borio za titulu svjetskog prvaka u
u sportskoj hali trenira vie od tri dana u sedmici, da junu 2012. godine., mora dobiti tri uzastopne sponzo-
koristi tu-kabinu nakon treninga i omogui slobodno rirane pobjede.
koritenje prostorije za rekvizite, dobijao negativan Mladi bokser, inae magistar politikih nauka po stru-
odgovor. ci, kao i mnogi, nije imao puno toga od svoje opine,
Premda je imao ponude da se umjesto u Sjenici doka- zapravo ve 5 godina je nezaposlen i jo uvijek se vodi
e pred njemakom, austrijskom, novopazarskom ali i u evidencionom kartonu biroa za zapoljavanje. Da li
tutinskom publikom, njegova jedina elja je bila da se to zvanina Opina i njen predsjednik, umjesto nagra-
taj me odri pred njegovim narodom u svom gradu da za uspjeh, ganjaju ludi trend ugnjetavanja omladi-
i da ispuni oekivanja publike. Umjesto neispunjenih ne i sporta pa ak i onih ija su imena velika za Balkan
obeanja, od opine nije dobio ak ni hladan tu ve i Evropu, lako je zakljuiti.

SPORT

dvostruki ampion
amela terzi
Sandaka atletiarka Amela Terzi
osvojila je u dva dana dvije zlatne
medalje.
U subotu i nedjelju, 23. i 24. 7. 2011.
godine, uestvovala je na Evrop-
djevojka od zlata
skom juniorskom takmienju u Tali-
nu (Estonija) na 3000 i 1500 metara i
osvojila dvije zlatne medalje.
Medalju na 3000 metara ostvarila je
rezultatom 9:17,61 minuta ime je
postigla svoj najbolji rezultat u kari-
jeri. Drugo zlato ostvarila je vreme-
nom 4:15,40 minuta, to je bilo do-
voljno da iza sebe ostavi Siaru Megin
iz Irske i Joanu Doagu iz Rumunije.
Presrena sam, jo uvek nisam svesna
uspeha. Posle subotnje trke nisam imala
vremena za slavlje, psihiki sam se spre-
mala za 1.500 metara. Uspela sam da
pobedim viceampionku svijeta Megin.
Trka je bila dosta otra sa mnogo gura-
nja i taktikih zamisli. Hvala svima koji
su bili uz mene - istakla je nakon dru-
ge pobjede Amela Terzi, dvostruka
ampionka Evrope.
Na pitanje novinara kako je uspje-
la ostvariti dvostuko zlato u samo
dva dana, mlada Novopazarka je
odgovorila: Proradio je inat. Ona je u
izjavi za medije dodala da e potpun
osmjeh na njenom licu vidjeti tek
kada ponu nadmetanja u najjaoj
konkurenciji.
Ovo su juniorske medalje, a osmjeh e
biti potpun kada pone etva odlija u
najjaoj konkurenciji.
Ponosni na uspjeh svoje sugraanke
Novopazarci su u ponedjeljak vee u
velikom broju priredili doek dvo-
strukoj ampionki Ameli Terzi.
S.F. 53
PAZARSKE PRIE
KUA AVIA
U Novom Pazaru sve do 1910. godine nije
CI
r postajala ni jedna stambena zgrada od tvr-
GI
emi dog materijala, tzv. planska zgrada, ve su
S
sve podignute po starom ala turca stilu. U gra-
du danas postoje dobre i lijepe stare kue, ali ne i
planske i od tvrdog materijala. ahsuvar-beg avi
sa bratom emsi-begom pristupio je izgradnji jedne
trospratne stambene zgrade od tvrdog materijala.
Ona je izgraena na mjestu stare kue, danasnja uli-
ca 8. marta, a ranije Ejup-begov sokak br.1. Nova
kua je zavrena nekako pred upad srpskih trupa u
Novi Pazar 1912., tada je bila najljepa kua u No-
vom Pazaru.
Pria kae da su vlasnici, uveni emsi-beg i njegov
brat emsular, suhim zlatom plaali da im se projek-
tira kua kakvu su vidjeli u Solunu. Pojedini eherli-
je su, jo u toku gradnje kue, govorili da ahsuvar-
beg podie zvonaru i na vie naina komentirali ovu
izgradnju. alili se na raun avia i prigovarali mu
da podie visoku zgradu da bi mogao gledati tue
ene po avlijama. ene su ga zbog toga klele na ra-
zne naine.
Poslije upada srpskih trupa u Novi Pazar, oktobra
1912. godine, ova zgrada je uzeta za Ibarsku divizij-
sku oblast do okupacije grada 1915. godine. Smje-
njivale su se u njoj razne vojne uprave. Poslije toga,
kuu uzima austrougarska komanda za Krajs ko-
mandu sve do osloboenja grada 1918. godine. Tada
se u kuu useljava Oblast srpske vojske, a neto ka-
snije je uzima pod zakup Novopazarska gimnazija.
Tada je na zgradu postavljeno zvono za potrebe ko-
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
le.
Vlasnici nisu imali privilegiju da se usele u svoj novi
dom. Pretekli su ih ratovi i nesree koje su uslijedile.
Nekako kao da nije bilo sueno da se koristi za sta-
novanje porodice avia. Ispada da su se proricanja,
ale i kletve zaista obistinile.
Kua je nacionalizirana 1959. godine. Oronula i olju-
tena fasada potvruju da se o njenom spoljanjem
izgledu nije mnogo vodilo rauna. Zbog arhitektu-
re, ova zgrada je prije trinaest godina proglaena za
kulturno dobro. Njena dananja vrijednost iznosi
nekoliko miliona evra.
54
MERHUM
Muamer
osovi
(1962-2011)
Roen je od oca Idriza i majke
Fatime u selu Braak u tutinskoj
optini, gdje je zavrio osnovnu
kolu i proveo cijeli ivot.
Rahmetli Muamer se bavio po-
ljoprivredom. Bio je veliki Bo-
njak. Aktivno je uestvovao
u svim akcijama za dobrobit
Islamske zajednice i Bonjatva. Sudjelovao je u promociji i
postavljanju temelja Bonjake kulturne zajednice kao revo-
lucionarnog pokreta.
Rahmetli Muamer je, nakon krae bolesti, preselio u bolnici
u Kragujevcu.
Iza sebe je ostavio suprugu, troje djece, brata i sestru.
Veliki broj prijatelja i lanova rodbine prisustvovao je de-
nazi koja je obavljena u njegovom rodnom selu, 17. jula 2011.
godine. Denazu namaz je predvodio Omer ef. ondi.
PRIZNANJE PROFESORU
DANKOVIU
Nakon 13. Sportskih susreta imama i uposlenika IZ BiH,
voi sandakih sportista prof. Jonuzu Dankoviu stigla
je zahvalnica od Vojnog muftijstva, odnosno domaina
Ismaila-ef. Smailovia:
Koristimo priliku da iskaemo zahvalnost na Vaem linom
doprinosu i ueu Vae ekipe na ovim sportskim susretima.
Vaim ueem dali ste velik doprinos u kvalitetnom druenju
i realizaciji takmienja, i time pokazali jasno opredjeljenje za
poboljanje temeljne misije imamskog poziva. stoji izmeu
ostalog u pismu Vojnog muftije prof. Dankoviu.
Ekipa Muftijstva sandakog na 13. Sportskim susretima
imama i uposlenika Islamske zajednice osvojila je prvo-
mjesto u sveukupnom plasmanu.

KOMARAN
inspiracija sandaka
K
omarani (lat. Comarani,Comarane) su srednjevje-
kovno polimsko naselje i karavanska stanica na
Drinskom (Jezerskom) putu, koje se jedno vrijeme
nalazila na granici izmeu Srbije i Bosne. Nalazili su se
na lijevoj obali Lima, sjeverno od Brodareva. Robu do
Komarana najee su prenosili Vlasi iz katuna Maleev-
ci, i tu je ili prodavana ili prepakivavali i slali ka unutra-
njosti Balkanskog poluostrva.
Komarani se spominju u popisu Skadarskog sandaka iz
1485. godine, kao jedna od nahija.
Brodarevo je u sastavu Koma-
rana,
i prvi
put se
spominje
1281. godine.
Poto se Brodarevo na-
lazilo na karavanskom putu,
sasvim je izvjesno da je taj put kod Brodareva pre-
lazio Lim, tj. tu se rijeka na najpliem mjestu brodila
(gazila). Ulogu osiguranja prijelaza imao je neki hrabar
ovjek koji se zvao brodar. Zbog povoljnih uvjeta, tu se
razvilo naselje za koje su govorili da je brodarevo.
Razliiti su lokaliteti za koje se vezuje prijanje Brodare-
vo. Kako se navodi u nekim izvorima, prvo Brodarevo je
bilo na brdu Zakutu iznad Balia, kao i lokalitet na mjestu
Zagrac pod Jasenom. Drugi lokalitet se vezuje za prostor
dananje brodarevske damije, gdje je i ukopan osniva
Brodareva Malkan au, koja je podignuta 1706. godine.
REPORTAA
Alen R.
DU
KO
RA
VI
Brodarevo se nalazi u jugozapadnom dijelu Srbije, na
granici sa Crnom Gorom, u centralnom dijelu Sanda-
ka, na rijeci Lim, magistralnom putu M-2l i eljeznikoj
pruzi Beograd-Bar. Brodarevo ide uz tok rijeke Lim na
pola puta izmeu Prijepolja i Bjelog Polja, oko njega su
planine i veliki broj sela. Jedna velika skupina sela naziva
se Komaran. Komaran je nekada bio opina koja se terito-
rijalno graniila da Kovaevcom (dananja Velika upa).
Kako ljudi govore, granica opine je bila na mjestu Karin.
Zna se da je dugogodinji predsjednik opine Komaran i
jedan od osnivaa kole u Oracu bio Hado Bjelak.
Komaran je netaknuta priroda nevjerovatnog potencijala
za seoski turizam i planinarenje. Na podruju Komarana
nalaze se Petanjska peina i Kurtova jama. Petanj-
ska peina se sastoji od velike i male peine u
podnoju brda Badanj. Iz nje se ljeti va-
dio led za proizvodnju sladoleda. Za
ulazak u Kurtovu jamu potrebna je
alpinistika i speleoloka oprema.
Danas je Komaran poznat po pr-
vomajskim konjskim trkama
Komaranska koija kao nastavak
nekadanjih svatovskih trka
konja. Koija okuplja na hilja-
de graana sviju tri drava
Crne Gore, BiH i Srbije.
Trka se odrava na
revija SANDAK | 1. avgust 2011. | br. 155 | SandzakPRESS.net
1.600 m dugoj sta-
zi iznad sela Komaran.
Pored konjikih trka, odra-
va se i nadmetanje u skoku
u dalj i bacanju kamena s
ramena.
U toku ljeta, odravaju se
sajam poljoprivrede i stoar-
stva kao i sportsko nadmetanje
u fudbalu poznata pod imenom
Jalija, koje je zapravo dobro orga-
niziran turnir u malom fudbalu.
Komaran je rodno mjesto Huseina Rovani-
na i drugih gazija koji su branili ove kra-
jeve od navale etnika. Malo se zna da
je u Komaranu zaustavljen pohod
etnika Koste Peanca na mjesto
Krvavac u Gojakoviima.
U Brodarevo i Komaran je potrebno
mnogo ulagati kako bi se iskoristio potencijal pograni-
nog mjesta. Zbog demografske konstitucije, Brodarevo sa
okolinom trpi razliite vidove diskriminicije. Pred izbo-
re politiari obavezno posjeuju i Brodarevo i Komaran
obeavajui sve to graanima treba, ali kada prou
izbori, sve to treba i dalje treba. Aktuelni problem sta-
novnika Brodareva i Komarana jeste izgradnja hidrocen-
trala koje e ugasiti ivot u ovom kraju.
55