7.) TOPLINSKI GUBICI TOKOM BALISTIKOG CIKLUSA ?

Na temelju tablice 3.4 koja pokazuje distribuciju energije barutnih plinova

vidljivo je da seznaajan dio raspoloive energije gubi odvoenjem preko
povrine cijevi, jedan dioenergije se troi na obavljanje mehanikih radova, dok
jedan dio energije ostajeneiskoriten sadran u vruim barutnim plinovima
koji naputaju cijev nakon balistikogciklusa.

Predlau se razliite metode uzimanja u obzir toplinskih gubitaka. S obzirom da

seprenosom topline s vruih barutnih plinova na stijenke cijevi smanjuje njihova
energija,smanjuje se i njihova temperatura a time i radna sposobnost (npr. sila:
f = nRT). Stoga se imetode kojima se uzimaju u obzir toplinski gubici najee
svode na to da se na pogodannain (indirektno) smanji radna sposobnost
barutnih plinova (npr. smanjenjem sile baruta,ukupne raspoloive energije itd.).

1. Smanjenje ukupne raspoloive energije goriva

Sutina ove metode jest u tome da se vrijednost odnosatoplinskih kapaciteta

gasovitih produkata () podeava pomoukonstante h, tako da rezultat toga
podeavanja budesmanjuje ukupne raspoloiva energija barutnih gasova.

1|Strana
Promjena unutranje energije od referentne (sobne) temperaturedo
temperature sagorijevanja, pri konstantnom volumenu, jednakatoplini
osloboenoj u reakciji (QV):

Energija produkata sagorijevanja troi na:

obavljanje mehanikog rada (translaciju i rotaciju

projektilaprojektila,savladavanje sila otpora itd.),

zatim u obliku toplinskih gubitaka preko povrine cijevi,

te za pokretanje nesagorijelog dijela punjenja goriva i gasovitihprodukata.

Jedan dio energije ostaje neiskoriten sadran u vruimproduktima

sagorijevanja koji naputaju cijev nakon balistikogciklusa.

2. Metoda zasnovana na smanjenju sile goriva (formula Miraura)

Za odreivanje djela energije izgubljene odvoenjem preko povrinestijenki

cijevi (Eh) ovom metodom koristi se formula Miraura.

2|Strana
Sila goriva umanjena zbog toplinskih gubitaka :

Analizom jednaine :

3|Strana
8.) KOMPARACIJA KRIERA- ADAMSA I DROZDOVA ?

4|Strana
5|Strana
6|Strana
9.) SPECIFINOSTI UNUTRANJE BAISTIKE MINOBACAA ?

U poreenju sa klasinim artiljerijskim orujima minobacai imajuslijedee

specifinosti:

Organizacija i smjetaj punjenja goriva (osnovno i dopunsko punjenje)

Minobacaki projektil ima osnovno i dopunskopunjenje. Osnovno punjenje,

koje se nalazi ukartonskoj patroni, smjeteno je u tijelostabilizatora.

Na tijelu stabilizatora nalaze se nekolikoredova okruglih otvora kroz koje

istjeuprodukti sagorijevanja koji nastajusagorijevanjem osnovnog punjenja.

Dopunska punjenja su smjetena kouljiceizraene od gorivog materijala

(celuloid npr.),koje su privrene na tijelo stabilizatora.

Osnovno punjenje u kartonskoj patroni ima visoku gustoupunjenja (_ = 0.5-0.6

g/cm3).

Pritisak generiran gorenjem osnovnog punjenja razara stijenkekartonske

patrone a kroz stvorene otvore produkti istjeu uslobodni volumen komore.

Proces gorenja osnovnog punjenja zavri se vrlo brzo (2-3 ms) apritom
maksimalni pritisak dosee blizu 1000 bara.

Gorivo dopunskog punjenja pripaljuje se vruim gasovima nastalimgorenjem

osnovnog punjenja.

Posebna specifinost minobacakih sistema jest to da kod njihdolazi do

istjecanja dijela produkata sagorijevanja, kroz zazorizmeu tijela projektila i
unutranjih stijenki cijevi, u prostor ispredmine.

7|Strana
Koliina gasova koja istekne kroz zazor iznosi 10-15 % od ukupnekoliine
stvorenih gasova.

Novija konstrukcijska rjeenja minobacakih projketila nastojesmanjiti ovaj

gubitak gasovitih produkata postavljenjem posebnihprstenastih zaptivki
posebnog profila.

Izostanak pritiska forsiranja.

10.) SPECIFINPSTI UNUTRANJE BALISTIKE BESTRZAJNIH ORUJA? USLOVI

URAVNOTEENJA BSETRZAJIH SISTEMA?

SPECIFINOSTI BESTRZAJNOH ORUJA :

To su sistemi kod kojih tokom balistikog ciklusa dolazi do istjecanjagasova kroz

mlaznicu smjetenu u zadnjem dijelu cijevi, to znai daje u konstruiranju
unutranje-balistikog modela nuno primijenitiodreena znanja iz dinamike
fluida.

Jedna od konstrukcija bestrzajnog sistema jest sistem sperforiranom ahurom.

Kod sistem prikazanog na slici ahura je izbuena tj. imamnogo manjih otvora
(rupica) kroz koje dio produkata nastalihgorenjem punjenja istjee u glavnu
komoru a potom krozmlaznicu.

Istovremeno produkti sagorijevanja djeluju na dno projektilapokreui ga i

izbacujui (brzinama reda veliine 350-500 m/s).

Bestrzajnost se kod ovog tipa orunih sistema postie na raundjelovanja sila

reakcije dijela produkata sagorijevanja koji istjeukroz mlaznicu, u smjeru
suprotnom smjeru kretanja projektila.

8|Strana
Koliine kretanja pri potpunomuravnoteenju sujednake, pritisak nalafet je vrlo
smanjenpa je stoga dovoljnosamo postolje dapridrava sistem.

Nedostatak ovog sistema oruja jest u tome to je masa punjenjarelativno

velika (u odnosu na brzinu projektila koja se postie) sobzirom da se dio
punjenja goriva, tj. Produkti sagorijevanja,iskoristi za pokretanje projektila a dio
koji istjee kroz mlaznicuslui za uravnoteenje sistema

Koeficijent iskoritenosti punjenja goriva je kod bestrzajnih orujanekoliko puta

manji nego kod klasinih toptopovskih oruja.

Da bi istjecanje gasova kroz mlaznicu (koji je relativno velika iima povrinu

presjeka kod kritinog promjera odnos povrinekritinog presjeka mlaznice i
povrine cijevi je oko 0.6) bilodovoljno intenzivno punjenje goriva mora
sagorjeti brzo.

To znai da sagorijevajua povrina goriva mora biti velika, topak implicira da

debljina svoda pujenja goriva mora biti mala.

USLOVI URAVNOTEENJA BESTRZAJNIH ORUJA :

Koliina kretanja dijelova sistema koji se nalazi pod djelovanjemunutranjih sila

jednaka je zbroju impulsa vanjskih sila, tada emoimati:

koliine kretanja pod djelovanjem unutranjih sila:

koliina kretanja projektila

9|Strana
10 | S t r a n a
11 | S t r a n a