MILJEVAKA PREZIMENA http://www.zupa-miljevci.com/index.php?option=com_content&view=a...

O nama MILJEVAKA PREZIMENA Miljevci

Ankica ILA IMPRAGA

Naslovna U pretpovijesti
U lanku se prikazuje razvoj miljevakoga prezimenskog sustava od prvih prezimena zabiljeenih
Ime Isus Nastanak miljevakog platoa
u matinim knjigama potkraj 17. stoljea do prezimena koja se javljaju tek potkraj 19. stoljea.
upni ured Utvruje se koja su prezimena u meuvremenu ugaena, tj. koja su nestala zbog izumiranja loze ili Miljevaka prezimena
Raspored sv. misa zamjene novim prezimenom, najee dotadanjim obiteljskim nadimkom. Analiziraju se Franjevci iz upe Miljevci
motivacijsko-strukturna svojstva dananjih miljevakih prezimena i njihovo jezino podrijetlo.
Povijest upe Redovnice iz Miljevaca
upa od 1900.-1950. Graditeljstvo
upa i upnici Uvod Raseljavanje Miljevaca i
Crkve emigracija
Prezime1 je stalna, nasljedna i nepromjenjiva antroponimijska kategorija druge determinacije koja O teritorijalnim razgranienjima
Kapele je danas dio slubene imenske formule. Ona su prola dugotrajan proces uvrivanja prije nego oko Krke kod Miljevaca u rimsko
upna kua to su postala lanom slubene imenske formule. Naime, ljudi su se prije pojave prezimena doba
imenovali samo osobnim imenom, a kad je u identifi ciranju i diferenciranju nastala potreba za
Radovi u upi Pregled raznolikosti flore i faune
dodatnim imenom, najprije su se rabili pridjevci kao druga determinacija, a postupno i prezimena
ZBORNIK radova o Miljevcima kao stalna, nasljedna i nepromjenjiva antroponimijska kategorija. Njihovo ustaljivanje i Vodenice (Mlinovi) na Rokom
uvrivanje potpomogle su okolnosti kao to je ta da su feudalni posjedi postali nasljedni pa se slapu
nasljednim dodatkom imenu dokazivalo pravo na nasljeivanje posjeda. Takoer je snaan utjecaj
imalo i irenje pismenosti pridjevak jednom zapisan u gradskom uredu postajao je trajan. Uz te
Pastoral okolnosti vani su bili i pravnoekonomski razlozi. Naime, poeli su se provoditi popisi stanovnitva,
registri poreznih obveznika, pisati kupoprodajni i enidbeni ugovori te testamenti, a pri svemu Posjetitelji
tomu bez stalnoga pridjevka bilo bi teko identifi cirati pravne i gospodarske subjekte.
Sakramenti
Prezimena se najprije javljaju u gospodarski i kulturno najrazvijenijim srednjovjekovnim Danas 30
Pobonosti Ovaj mjesec 2853
dravicama, tj. u sjevernoj Italiji i junoj Francuskoj,2 i to prema Superanskoj u 8. stoljeu, prema
Vjeronauk Dudenu u 9., a prema Nikonovu u 11. stoljeu. Svuda ih najprije dobivaju vii drutveni slojevi, Ukupno 207218
Zajednice plemstvo te najbogatije graanstvo, a zadnji kmetovi i seljaci u siromanim i nerazvijenim
regijama.3
Sprovodi
List "Miljevci" U Hrvata se od 11. stoljea pojavljuju pridjevci koji znae fi lijaciju po neposrednom pretku, npr.
Tomidrugo fi lio Naiezde (1080. godine),4 a prezimena se javljaju od 12. stoljea, no dominacija
jednoimenske formule trajala je u mnogim hrvatskim krajevima jo nekoliko stoljea. Prva su
prezimena najee imala ulogu nadimaka, npr. najstarija prezimena u Zadru Zlurad, Varikaa,
Osobe i dogaaji Nozdronja, Bogoboja itd.5

Prezimena se najranije javljaju u razvijenim primorskim gradovima, u sreditima gospodarskoga i

Kardinal Utjeinovi
Fra Luii Jurenovi
Petar Svai i mjesto njegove
pogibije
Sportai: Pili-Ivi-Skelin- nakon Tridentskoga koncila (1545.-1563.) upnici morali zapisivati imena, prezimena i krvno
Pletikosa-Kului
rtve Drugoga svjetskog rata
Domovinski rat i 'Miljevaka
oluja'
kulturnoga razvoja, a najkasnije u seoskim sredinama koje su dugo bile pod vlau Turaka. U
krajevima pod turskom vlau prezimena se kasnije javljaju i zbog toga to ni u Osmanskom
Carstvu nije bilo prezimena pa je i ta okolnost prijeila njihovu pojavu.
Masovnija pojava prezimena vezana je uz obvezu voenja matinih knjiga po upama u koje su
srodstvo roenih, vjenanih i umrlih. Godine 1780. uvoenjem jozefi nskoga patenta prezimena
postaju zakonski obvezatna, tj. ozakonjuje se dvoimenska formula s obvezatnim osobnim imenom i
prezimenom.
1. Metodologija

Matine knjige upe Miljevci datiraju iz vremena osamostaljenja toga podruja kao upe nakon
osloboenja od Turaka. Najstarija je Matina knjiga krtenih izmeu 1692. i 1694. godine. S druge
strane, kako su pravoslavni sveenici u ovom dijelu Dalmacije matine knjige poeli voditi mnogo
kasnije od katolikih, najstarije matine knjige u kojima su upisani nositelji triju prezimena iz Nos
Kalika odnose se na razdoblje od 1915. do 1948. godine. Prve potvrde tih prezimena potjeu iz
1919. godine.

Kako bi se utvrdilo koja su dananja miljevaka prezimena, polazni je izvor bio popis prezimena po
naseljima u Leksiku prezimena SR Hrvatske iz 1976. godine, koji je sastavljen prema popisu
stanovnitva iz 1948. godine. U njemu se na Miljevcima navodi 118 prezimena. No, u tom se
popisu donose i prezimena koja nisu izvorno miljevaka, a iji su nositelji privremeno radili ili ivjeli
na Miljevcima, npr. Bain, Bagi, Bakmus, Bei, Boljat, Diak, Dizdar itd. Uoene su i pogrjeke
pri zapisivanju, npr. donose se Cipi (treba biti ipi), Diog (treba biti Diak), Kobi (treba biti
Kabi), Nadovera (treba biti Nadoveza), itd.

Koja su prava miljevaka prezimena, provjereno je terenskim istraivanjem. Informanti su bili

sljedei:

1. Bogati: Ante Gali, roen 1982. godine

2. Britani: Frane Samodol, roen 1933. godine

3. Drinovci: Franka Malenica, roena 1986. godine

4. Kaoine: Ivan Kului, roen 1938. godine

5. Karali: Drago Karlo, roen 1950. godine

6. Klju: Manda Kului, roena 1933. godine

7. iritovci: Nediljka Lovri, roena 1937. godine u Britanima, te Kata Perica, roena 1950.
godine (djevojako prezime Grabi). Radi utvrivanja vremena nastanka i kontinuiteta pojedinih
prezimena istraene su matine knjige:6

1. Matina knjiga krtenih 1692. 1694.

2. Matina knjiga krtenih 1692. 1696.

3. Matina knjiga umrlih 1732. 1743.

1 of 12 26.1.2017. 12:46
MILJEVAKA PREZIMENA http://www.zupa-miljevci.com/index.php?option=com_content&view=a...

4. Matina knjiga krtenih 1800. 1884.

5. Matina knjiga krtenih 1870. 1884.

6. Matina knjiga krtenih 1852. 1947.

7. Matina knjiga roenih 1896. 1946.

8. Matine knjige pravoslavaca, Parohija Bribir, Skradin 1915. 1948.

U novije doba sve su knjige mikrofi lmirane, a mikrofi lmovi se uvaju u Hrvatskom dravnom
arhivu u Zagrebu.

2. Kad se javljaju prezimena na Miljevcima?

Na Miljevcima su najstarija prezimena potvrena potkraj 17. stoljea. U matinim knjigama roenih
izmeu 1692. i 1696. nalazimo 15 dananjih i etiri izumrla prezimena te nekoliko antroponima
druge kategorije koji su potvreni samo jedanput ili dvaput te se za njih ne moe utvrditi jesu li bili
nasljedni, tj. jesu li bili prezimena ili pridjevci. Meu sauvanim su prezimenima Bachich 1693.,
Deragna 1694., Selailia 1696., Iuich 1692., Lourich 1693., Manenich 1692. (Manenicich 1692.,
Maneniza 1800., Malenizza 1855.), Perisich 1696., Piglich 1694., Puglich 1693. (Pulich 1737.),
Suglich 1696. (> Suglie 1802.), Susich 1693., Visich 1696., Vlaich 1696., Vrangncouich 1696. te
Vucorepich 1693. (> Vucoreppa 1800.). Neka od njih tek u 19. stoljeu dobivaju dananji lik.
Godine 1855. Manenich postaje Malenizza, Suglich se 1802. mijenja u Suglie, Vucorepich godine
1800. postaje Vucoreppa.

Izumrla su prezimena (4): Barcos 1696., Breugl 1693. (Breugli 1696.), Jurich 1693., Omarcen
1693. (Omarceni 1693., Omarcenouich 1694.)

Tijekom 18. stoljea miljevaki se prezimenski fond uveao za 13 novih do danas sauvanih
prezimena te jo osam koja se nisu sauvala. Tada se javljaju prezimena Bascich 1733. (Bassich
1737.), Duilouich 1743. (> Duilo), Galich 1733., Grabich 1733., Jurassinouich 1733. (> Jurasin
1805.), Kissich 1739., Lallich 1739., Mazalin 1734., Samodolich 1739. (> Samodol 1801.),
Skeglich 1734. (> Scheglio 1800.), Sumka 1741., Sosterich 1734. (> Sostara 1800.) i Vatavuk
1733.

Danas ne postoje prezimena (8): Blaich 1737., Bralich 1741., Maroeuich 1743., Marrevich 1737.,
Scorich 1737., Simich 1738., Vulaich 1737., 1805., Vulinovich 1741.

U 19. stoljeu Duilouich se promijenilo u Duilo, Jurassinouich u Jurain, Skeglich u keljo te

Sosterich u ostara. Iz tih primjera te iz prije navedenih (Manenich > Malenizza, Suglich > Suglie,
Vucorepich > Vucoreppa) vidljivo je da je u 19. stoljeu dolazilo do skraivanja prezimena
odbacivanjem sufi ksa -i i -ovi. Desufi ksacija prezimena zahvatila je ire dalmatinsko i
hercegovako podruje, no njihova rasprostranjenost jo nije posve istraena (imunovi 2006.:
289). Uz mijenjanje lika dotadanjih prezimena za 19. je stoljee karakteristina i pojava veega
dijela miljevakih prezimena, tj. tad se javljaju ak 22 dananja prezimena.

Tada su potvrena prezimena: Bencovich 1800., Bubalo 1802., ipcich 1803., olak 1805.,
Devich 1805., Gverich 1868., Carlo 1844., Cozich 1807., Culusich 1800., Mamut 1808., Marsich
1806., Perin 1805., Pleticosa 1804., Samaz 1800., Schelin 1801., Saraz 1801., Seper 1860.,
Stipanich 1809. (> Stipandija), Stojanovich 1840., Tetlo 1858., Vukai 1875., Xivco 1802. (>
Xivcovich 1847.).

Tijekom 19. stoljea vie su puta potvrena, no do danas se nisu sauvala sljedea prezimena:
Aniich 1807., Bobegl 1841., Bossich 1856. (Boi 1860.), Box(e/o)co7 1841. (Boeka 1877.),
Bracich 1847. (Braich 1856., Braci 1860.), avcich 1800., elepirich 1806., Juricich 1802.,
Medar 1801., Mioevich 1843., Silov 1870., imich 1844. i Zeco 1800.

U matinim knjigama krtenih izmeu godine 1800. i 1884. nalazimo 25 antroponima druge
kategorije trorjene strukture, npr. Anniich alias Carlo 1805. godine, Bralich alias Jurascin 1801.,
Deragna alias Samaz 1800. Naime, radi preciznije determinacije nekim su se prezimenima
dodavali obiteljski nadimci. Izostavljanjem priloga alias nastajala su dvostruka prezimena. Tijekom
vremena takva su se prezimena raslojavala, a proces raslojavanja trajao je duboko u 19. stoljee,
npr. prezime Lovrich Vucacich, potvreno 1852., postaje Vukai 1875., Pilich alias Mamut iz
1801. potvreno je kao Mamut 1808. No nerijetko se dvostruko prezime rabi i nakon
osamostaljenja prezimenskih sastavnica. Npr. u navedenoj matinoj knjizi nalazimo Pilich Mamut
godine 1847. premda je samo prezime Mamut potvreno ve 1808. godine.

3. Jezina analiza miljevakih prezimena

3.1. Neke fonoloke crte miljevakih prezimena

Prezimena su leksemi, koji u jeziku ine podsustav. No ona, kao i apelativi, imaju glasovne i
naglasne znaajke govora u kojem su nastala. Tako ikavski refleksjata u prezimenima Livaja i
Stipandija sugerira da je rije o ikavskom govoru. Zamjena f > p u Pili (< Pile) < Filip te Seper <
Sefer, ispadanje h u Mamut < Mahmut, te iz skupa hv Vatavuk < hvatati vuka, razlikovanje i ,
npr. u ipi, postojanje zvune afrikate d (Delalija), te etveronaglasni sustav sa zanaglasnom
duinom, sve su to znaajke koje miljevaka prezimena svrstavaju u ikavski novotokavski
dijalekt, poznat u literaturi i kao zapadni ili mlai ikavski dijalekt.

3.2. Jezino podrijetlo miljevakih prezimenskih leksema

S obzirom na povijest miljevakoga kraja te politike, kulturne i jezine utjecaje, u miljevakom su

prezimenskom fondu uz idioglotske pretkazivi aloglotski elementi. Kako je ovaj kraj dugo bio pod
turskom vlau, u prezimenima su predvidljivi turski leksemi. Oni su vrlo zastupljeni i zato to je
turski utjecaj bio najvei upravo u najintenzivnijem razdoblju nastajanja prezimena. Na tvorbenoj
razini meu turskim utjecajima istie se sufi ks -dija u prezimenu Stipandija, a na leksikoj razini
zamjetne su imenske osnove u prezimenima Bai, ipi, olak, Delalija, Mamut, Perin, Seper,
Sulje. Prezime Bai potjee od imenice baa u znaenju poglavar, starjeina, zapovjednik
prema turskom ba glava (kalji 1979: 122). ipi je prezime koje kazuje kakav je bio poloaj u
drutvu njegovih prvih nositelja. Potjee od turske imenice ciftsi koja znai kmet na imanju
spahije (kalji 1979: 174). olak je nadimako prezime koje dolazi od turske imenice olak to
znai koji je kljast, sakat, jednoruk (kalji 1979: 180).

Perin je takoer prezime nadimakoga podrijetla u vezi s imenicom iz turskog jezika perem koja
znai 1. uperak (pramen) kose na elu (kika) ili na zatiljku u mukarca (pletenica); ili 2. kika na
elu konja (Nosi 2005: 512). Prezimena Delalija, Mamut, Seper i Sulje nastala su prema
osobnim imenima Cell, koje u turskom jeziku znai Velianstveni, Veliki, Moni,8 Mamut <
Mahmut, Seper < Sefer9 i Sulje od Sulejman.

Njima se, vjerojatno, moe pridruiti i prezime Skelin za koje pretpostavljam da potjee od
hipokoristinoga imena Skele, to je najvjerojatnije pokraeno ime od Skender (kalji 1979:
567), u turskom Iskender od grkog Alxandros.

Zasebnu skupinu prezimena s aloglotskim elemenatima ine ona vlakoga i albanskoga podrijetla.

2 of 12 26.1.2017. 12:46
MILJEVAKA PREZIMENA http://www.zupa-miljevci.com/index.php?option=com_content&view=a...

Zbog nevelikog fonda prezimena njihov udio nije osobito uoljiv, no vrlo je signifi kantan jer je trag
viestoljetnog naina ivota. Vlaka se prisutnost u prezimenima otkriva (1) u vlakoj imenskoj
osnovi u prezimenu Bai, naime osnova toga prezimena vjerojatno potjee iz vlakog preko rum.
oblik bciu, baci glavni, obino stariji obanin,10 (2) u prezimenima motiviranima stoarskom
privredom, za to su primjeri prezimena Bai i Kozi, (3) u etnonimu Vlah u prezimenu Vlaji te (4)
u prezimenskim osnovama Vuk-/ Vul- (dananja prezimena Vatavuk, Vukai, Vukorepa i izumrla
prezimena Vucouich 1693., Vulaich 1737., Vulich 1693. i Vulinovich 1741.)

3.3. Klasifi kacija prezimena

3.3.1. Klasifi kacija s obzirom na tvorbenu strukturu

S obzirom na tvorbenu strukturu prezimena svrstavamo u dvije skupine: I. asufi ksalna prezimena
ona koja su nastala bez (pravog) tvorbenog ina, tj. onimizacijom i transonimizacijom te II. sufi
ksalna prezimena ona koja su nastala tvorbenim inom.

Legenda:

Ooi = osobno ime u osnovi prezimena

On = nadimak u osnovi prezimena

Oe = etnonim ili etnik u osnovi prezimena

Oz = naziv zanimanja u osnovi prezimena

Ox = osnova nejasna znaenja

3.3.1.1. Asufi ksalna prezimena

Ooi: Dilo, Djilo, Dellija, Jurin, Krlo, Mmut, Sper, Skln, Stipndija, Slje

On: Bbalo, lak, Dronja, Livja, Mazln, Prn, Pltikosa, Smac, rac, Vtavk,
Vkorepa, Zljak

Oe: Samidol

Oz: ostara

Ox: Klk, Snko, kljo, Ttlo

3.3.1.2. Sufi ksalna prezimena

II.1. O + -i

Ooi + -i: vi, Jri, Lli, Lvri, Prii, Pli, Pli, Plji, Vi

On + -i: Gli, Gvri, vi, Ksi, Kzi, Klui, Mi, Ski, Su!i, Vkai

Oe + -i: Grbi, Vlji

Oz + -i: Bi, Bi, pi

Ox + -i: Dvi

II.2. O + -ovi

Ooi + -ovi: Bnkovi, Stojnovi, Vrnkovi,11 Vrnjkovi, vkovi

II.3. O + -ica

On + -ica: Malnica

Kako pokazuje motivacijsko-tvorbena analiza, vie od polovice miljevakih prezimena zavrava

nastavkom -i, koji ima funkciju oznake descendencije, tj. odnosa roditelj dijete. Mnoga takva
prezimena u osnovi imaju muko osobno ime pa ih nazivamo patronimima. Ostala su patronimna
prezimena ona sa sloenim posvojno-deminutivnim sufi ksom -ovi.

3.3.2. Semantiko-motivacijska klasifi kacija

S obzirom na znaenje osnove prezimena se mogu svrstati u etiri skupine: 1. prezimena nastala
od osobnih imena, 2. prezimena nadimakoga, 3. prezimena etnonimskoga i etnikoga podrijetla
te 4. prezimena motivirana nazivima zanimanja.

Na Miljevcima dominiraju prezimena motivirana osobnim imenima (25) i nadimcima (23). Premda
naziv zanimanja shvaamo vrlo iroko, pa tu ubrajamo i vritelja radnje openito te nazive za
oznaku dravne ili crkvene hijerarhije, prezimena je motiviranih nazivima zanimanja, tj. poloajem u
drutvu, vrlo malo (Bai, Bai, ipi, ostara).12 U krajevima u kojima su obrti u doba
nastajanja prezimena bili razvijeniji, vie je i prezimena motiviranih nazivima zanimanja. Najmanje
je prezimena nastalih prema etnicima: etnonimsko prezime Vlaji (< Vlah) i etnika prezimena
Grabi (ovjek iz Grabovca) i Samodol (prema smjetaju u selu: sam u dolu).

3.3.2.1. Prezimena imenskoga postanja

Imenskoga su postanja sljedea prezimena:

Benkovi, Dilo, Djilo, Dellija, vi, Jurin, Jri, Krlo, Lli, Lvri, Mmut,

Prii, Pli, Pli, Pulji,13 Sper, Skln, Stipndija, Stojnovi, Slje, Vi,

Vrnkovi, Vrnjkovi, vkovi.

Mali broj prezimena u osnovi ima narodno ime: Pli, Plji, Stojnovi, Snko, Vi, vkovi.

Veina imena iz osnove pripada biblijsko-svetakom repertoaru. Prevlast je takvih imena

pretkaziva jer su nakon Tridentskoga koncila do kraja 19. stoljea, u doba nastanka prezimena,
ona dominirala, a narodna su osobna imena bila vrlo rijetka. Prezimena s kranskim imenom u
osnovi jesu: Bnkovi, Dilo, Djilo, vi, Jurin, Jri, Krlo, Lli, Lvri, Prii, Pli,
Stipndija, Vrnkovi, Vrnjkovi. Kao to je ve istaknuto, islamska osobna imena nalazimo u
prezimenima Dellija, Mmut, Sper, Skln, Slje.

3 of 12 26.1.2017. 12:46
MILJEVAKA PREZIMENA http://www.zupa-miljevci.com/index.php?option=com_content&view=a...

3.3.2.2. Prezimena nadimakoga postanja

Nadimakoga su podrijetla prezimena Bbalo, lak, Dronja, Gli, Gvri, Ksi, Kzi, Klui,
Livja, Malnica, Mazln,14 Mi, Prn, Pltikosa, Rnji, Smac, Ski, Su!i, rac,
Vtavk, Vkai, Vkorepa i Zljak.

Nadimci koje prepoznajemo u njima u najveem se dijelu odnose na neko tjelesno svojstvo, npr.
olak < olak kljast, sakat, Gali < gal crn, Gveri < gverok razrok, Livaja < ljevak, Kului <
osoba s velikom kuljom, trbuhom, Malenica < osoba malena rasta, arac < aren, Sui < suh,
mrav, Mri < mrav, Runji < runjav, dlakav. S druge strane prezimena Bubalo, Deronja, Kisi
upuuju na karakterne crte svojih prvih nositelja.

3.3.2.3. Prezimena od naziva zanimanja

Premda naziv zanimanja shvaamo vrlo iroko, pa tu ubrajamo i vritelja radnje openito te nazive
za oznaku dravne ili crkvene hijerarhije, prezimena je motiviranih nazivima zanimanja, tj.
poloajem u drutvu, vrlo malo: Bai, Bai, ipi, ostara.15 U krajevima u kojima su obrti u
doba nastajanja prezimena bili razvijeniji, vie je i prezimena motiviranih nazivima zanimanja.

3.3.2.4. Prezimena etniko-etnonimskoga postanja

Najmanje je prezimena nastalih prema etnicima: etnonimsko prezime Vlaji (< Vlah) i etnika
prezimena Grabi (ovjek iz Grabovca) i Samodol (prema smjetaju u selu: sam u dolu).

3.3.2.5. Prezimena nejasna postanja

U motivacijsko-semantikoj analizi moemo samo pretpostaviti od koje je osnove koje prezime

moglo nastati, ali kako nedostaju izvori koji bi te pretpostavke potvrdili, mora se ostaviti
mogunost da bude rije i o drugome podrijetlu.

S obzirom na podrijetlo osnove ostaju nejasna prezimena Dvi, Klk, Snko, kljo i Ttlo.
Tablica: Semantiko-motivacijska klasifi kacija miljevakih prezimena N u osnovi Oi u osnovi E u
osnovi Z u osnovi nejasno

1. Bbalo Bnkovi Grbi Bi Dvi

2. lak Djilo Samdol Bi Klk

3. Dronja Dilo Vlji pi Snko

4. Gli Dellija ostara kljo

5. Gvri vi Ttlo

6. Ksi Jurin

7. Kzi Jri

8. Klui Krlo

9. Livja Lli

10. Malnica Lvri

11. Mazln Mmut

12. Mi Prii

13. Prn Pli

14. Pltikosa Pli

15. Rnji Plji

16. Smac Sper

17. Ski Skln

18. Sui Stipndija

19. rac Stojnovi

20. Vtavk Slje

21. Vkai Snko

22. Vkorepa Vi

23. Zljak Vrnkovi

24. Vrnjkovi

25. vkovi

Legenda:

N = nadimak

Oi = osobno ime

E = etnonim i etnik

Z = naziv zanimanja

4. Zakljuak

Prezimena su svjedoci vremena u kojem su nastala, s jedne strane socijalnih prilika toga doba, a
s druge strane stanja jezinog sustava u tom razdoblju. Danas na Miljevcima postoje 53
prezimena. Najstarija, s obzirom na potvrde, potjeu s kraja 17. stoljea. U matinim je knjigama
potvreno jo 25 prezimena, no ona su u meuvremenu izumrla. Najvie je prezimena nastalo u
19. stoljeu ak 35, no njih 13 do danas nije sauvano. Meu njima dominiraju prezimena
motivirana osobnim imenima (25) i nadimcima (23). Prezimena motiviranih nazivima zanimanja, tj.
poloajem u drutvu, vrlo je malo (Bai, Bai, ipi, ostara). Najmanje je etniko-etnonimskih
prezimena, samo tri: Vlaji, Grabi i Samodol.

Kako su prezimena leksemi, ona, poput apelativa, imaju glasovne i naglasne znaajke govora u
kojem su nastala. S obzirom na vokalni i konsonantski te naglasni sustav miljevaka prezimena

4 of 12 26.1.2017. 12:46
MILJEVAKA PREZIMENA http://www.zupa-miljevci.com/index.php?option=com_content&view=a...

pripadaju ikavskomu novotokavskom dijalektu. Kako su mnoga od njih nastala u razdoblju nakon
osloboenja od Turaka, kad su turski leksiki elementi bili prisutni u govoru ondanjega
hrvatskoga puka, mnoga dananja miljevaka prezimena u svojim osnovama uvaju turske
lekseme.

Literatura

Leksik prezimena Socijalistike Republike Hrvatske, Institut za jezik i Nakladni zavod Matice
hrvatske, Zagreb, 1976. Popis stanovnitva 2001., www.dsz.hr

Rjenik hrvatskog ili srpskog jezika, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, IXXIII,
Zagreb 1881.-1976.

Rjenik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2000.

ANI, Vladimir; BROZOVI RONEVI, Dunja; GOLDSTEIN, Ivo; GOLDSTEIN,

Slavko; JOJI, Ljiljana, MATASOVI, Ranko; PRANJKOVI, Ivo 2002. Hrvatski enciklopedijski
rjenik. Zagreb: Novi Liber.

BAI, Petar 1929. Grad Kamiak na Krci. Jadranska vila, 7, Omi, II., 105.

BJELANOVI, ivko 1988. Antroponimija Bukovice. Split: Knjievni krug.

BJELANOVI, ivko 2001. Korpus i raspodjela antroponima tipa Pera. Folia onomastica Croatica,
10, Zagreb, 3358.

BROZOVI RONEVI, Dunja; VAJS, Nada 2002. Zoonimi u hrvatskim prezimenima. Folia
onomastica Croatica, 11, Zagreb, 223238.

DUDEN 2000, Familiennamen Herkunft und Bedeutung von 20 000 Nachnamen. Mannheim,
Leipzig, Wien, Zrich: Dudenverlag.

FRANI, Anela 2002. Meimurska prezimena. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

JURIC, Ante 2004. Gradovi, utvrde i sakralni spomenici uz Krku i ikolu. Skradin: Matica hrvatska
Skradin.

KOSOR, Karlo 1995. Drnika krajina za turskog vladanja. Povijest Drnike krajine. Split, 103179.

KAPETANI, Niko i VEKARI, Nenad, Konavoski rodovi, HAZU, ZagrebDubrovnik, 2001.

NAMETAK, Fehim 1997. Turski dokumenti visovakog samostana. Visovaki zbornik. Visovac,
293297.

NOSI, Milan 1998. Prezimena zapadne Hercegovine. Rijeka: Hrvatsko fi loloko drutvo.

NOSI, Milan 2005. Rjenik posuenica iz turskoga jezika. Rijeka: Maveda.

SUPERANSKAJA, Aleksandra Vasilevna 1973. Obaja teorija imeni sobstvennogo. Moskva:

Izdatelstvo Nauka.

SEKULI, Ante 1995. Drniki kardinal fra Juraj Utiinovi. Povijest Drnike krajine. Split,
4591.

IMUNDI, Mate 2006. Rjenik osobnih imena. Zagreb: Matica hrvatska.

IMUNOVI, Petar 2001. Dugopoljska prezimena. Dugopolje zbornik radova opine Dugopolje.
Zagreb Dugopolje, 533544.

IMUNOVI, Petar 2006. Hrvatska prezimena. Zagreb: Golden marketing-Tehnika knjiga.

IMUNOVI, Petar 1982. Razvitak imenske formule u Hrvata. Onomastica Jugoslavica, 9,

Zagreb, 283293.

IMUNOVI, Petar 2002. 12. Antroponimija II Prezimena. Sowiaska onomastyka

encyklopedia tom I, WarszawaKrakw, 461466.

KALJI, Abdulah 1979. Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Sarajevo: Svjetlost.

Prilog: Rjenik miljevakih prezimena

U prilogu se donose dananja miljevaka prezimena. Podaci su dani unutar lanaka na poetku
kojih je naveden broj nositelja godine 1948. i ime sela u kojem su ivjeli. Slijedi grafi jski oblik i
godina prve potvrde odreenoga prezimena. Nakon toga se navode ostale Grafijske potvrde. Na
kraju lanka donosi se kratko tumaenje motivacijske osnove prezimena te njegove tvorbe i
leksikoga podrijetla.

Kratice sela:

Bo Bogati

Br Britani

Dr Drinovci

Ka Kaoine

Kr Karali

Klj Klju

i iritovci

Bai

Stanje 1948.: 1 (-)16 Ka, 1 (1) Bo, 242 (38) Dr, 6 (-) i, 69 (8) Br
Prva potvrda: Bachich 1693.
Grafijske potvrde: Bachich 1693.,17 Bacich 1734., Baich 1734., Baich 1844.,
Bacicz 1845., Baci 1850., Bai 1855., Bai 1872.
< zanimanje < ba/ba-a (< iz vlakoga preko rum. oblik bciu, baci glavni,
obino stariji obanin) + -i

Bai

Stanje 1948.: 98 (11) Ka

5 of 12 26.1.2017. 12:46
MILJEVAKA PREZIMENA http://www.zupa-miljevci.com/index.php?option=com_content&view=a...

Prva potvrda: Bascich 1733.

Grafijske potvrde: Bascich 1733., Bassich 1737., Basich 1801., Baich 1844.,
Bai 1860.
< zanimanje < tur. ba-a (< baa < ba glavar, starjeina) + -i

Benkovi

Stanje 1948.: 8 (2) Br

Prva potvrda: Bencovich 1800.
Grafijske potvrde: Bencovich 1800., Benkovich 1853., Benkovi 1853.
< kransko osobno ime Benk-o (< Benedikt < lat. Benedictus) + -ovi

Bubalo

Stanje 1948.: 17 (2) i

Prva potvrda: Bubalo 1802.
Grafijske potvrde: Bubalo 1802., Buballo 1840.
< nadimak Bubalo (< buba-ti + -lo)

ipi

Stanje 1948.: 16 (3) Klj

Prva potvrda: ipcich 1803.
Grafijske potvrde: ipcich 1803., ipich 1809., ipi 1860., Cipcsich 1859.
< zanimanje ip-ija (< tur. ciftsi kmet na imanju spahije) + -i

olak

Stanje 1948.: 1 (1) i

Prva potvrda: olak 1805.
Grafijske potvrde: olak 1805., olak 1845.
< nadimak olak (< tur. olak koji je sakate ruke < kolak < kol ruka)

Deronja

Stanje 1948.: 1 (-) Dr, 40 (7) Br

Prva potvrda: Deragna 1694.
Grafijske potvrde: Deragna 1694., Deragnnich(?)18 1738., Deragnich 1739.,
Deranich 1811., Derogna 1851., Deregnia 1860., Deronja 1870.
< nadimak Deronja (< der-ati + -onja)

Devi

Stanje 1948.: 9 (3) Dr

Prva potvrda: Devich 1805.
Grafijske potvrde: Devich 1805., Devi 1852.
Podrijetlo: nejasno

Duilo

Stanje 1948.: 1 (-) i, 2 (-) Br, 60 (10) Bo

Prva potvrda: Duilouich 1743.

Grafijske potvrde: Duilo 1802., Duilouich 1743., Duillo 1839.

< osobno ime Duilo (< Du-ilo < Dujam19 < lat. Domnius)

Dujilo

Stanje 1948.: 1 (1) Br

Prva potvrda: Dujlo 1851.,

Grafijske potvrde: Dujlo 1851., Dujilo 1883.

< osobno ime Dujilo (< Duj-ilo < Dujam < lat. Domnius)

Delalija

Stanje 1948.: 1 (-) Br, 58 (9) Klj, 9 (1) Kr

Prva potvrda: Selailia 1696.

Grafijske potvrde: Selailia 1696., Xelaliich 1741., Xelalia 1800., Xelalich 1812.,

Xellalia 1842., elalia 1855., ellalia 1856., Zelalia 1870., elalija, 1872., Delalija 1880.

< osobno ime Delalija (< tur. Cell Velianstveni, Veliki, Moni < ar. ll

+ ar.-pers. Suf. - 20)

Gali

Stanje 1948.: 103 (18) Bo, 2 (-) i

Prva potvrda: Galich 1733.

Grafijske potvrde: Galich 1733., Gallich 1741., Galicz 1845., Galli 1854., Gali

(sin)/Gali (otac), 1872.

6 of 12 26.1.2017. 12:46
MILJEVAKA PREZIMENA http://www.zupa-miljevci.com/index.php?option=com_content&view=a...

< nadimak Gal-e21 (< gal crn) + -i

Grabi

Stanje 1948.: 4 (-) Br, 7 (-) Bo, 72 (12) i

Prva potvrda: Grabich 1733.

Grafijske potvrde: Grabich 1733., Grabi 1858., Grabo 1870.

< etnik Grab-o (< Grabovac) + -i

Gveri

Stanje 1948.: 1 (-) Bo, 38 (6) Br

Prva potvrda: Gverich 1868.

Grafijske potvrde: Gverich 1868., Gueri 1872., Gveri 1883.

< nadimak Gver-o (< gveriti gledati kao gverok < gverok razrok, strangled) + -i

Ivi

Stanje 1948.: 1 (-) i, 172 (26) Dr, 3 (-) Br, 60 (9) Ka, 7 (-) Bo

Prva potvrda: Iuich 1692.

Grafijske potvrde: Iuich 1692., Ivich 1736., Ivi 1871.

< osobno ime Iv-e (< Ivan < lat. Johannes) + -i

Jurain

Stanje 1948.: 7 (3) Br

Prva potvrda: Jurassinouich 1733.

Grafijske i tvorbene potvrde: Jurassinouich 1733., Jurasin 1805., Jurassin 1845., Jurain 1859.

< osobno ime Jurain (< Jur-ain < Juraj< lat. Georgius)

Juri

Stanje 1948.: 1 (-) Bo, 2 (-) Br, 2 (-) i

Prva potvrda: Jurich 1693.

Grafijske potvrde: Jurich 1693., Iurich 1736., Juri, 1873.

< osobno ime Jur-e (Juraj < lat. Georgius) + -i

Kalik

Stanje 1948.: 83 (15) Nos Kalik

Prva potvrda: Kalik 1919.

< nejasno

Karlo

Stanje 1948.: 1 (-) Bo, 1 (-) Ka, 26 (4) Kr

Prva potvrda: Carlo 1844.

Grafijske potvrde: Carlo 1844., Karlo 1854.

< osobno ime Karlo (< njem. Karl < lat. Carolus)

Kisi

Stanje 1948.: 22 (6) Br

Prva potvrda: Kissich 1739.

Grafijske potvrde: Kissich 1739., Kisich 1804., Chissich 1841., Chisich 1843.,

Chiso 1853., Kisi 1855., Kiso 1883.

< nadimak Kis-o (< kiseo) + -i

Kozi

Stanje 1948.: 25 (4) Dr

Prva potvrda: Cozich 1807.

Grafijske potvrde: Cozich 1807., Kozich 1844., Kozi 1872.

< nadimak Koz-o (< koza) + -i

Kului

Stanje 1948.: 1 (-) Bo, 1 (-) Br, 106 (19) Klj, 2 (-) Dr, 2 (-) i, 99 (15) Ka

Prva potvrda: Culusich 1800

7 of 12 26.1.2017. 12:46
MILJEVAKA PREZIMENA http://www.zupa-miljevci.com/index.php?option=com_content&view=a...

Grafijske potvrde: Culusich 1800., Culussich 1810., Cullussich 1839., Kulussich

1844., Kuluich 1844., Kulusi 1861., Kului 1860., Kulushich 1870., Kulusich 1870., Kulua
1872.

< nadimak Kulu-a (< Kul-ua < klja veliki trbuh; tripa) + -i

Lali

Stanje 1948.: 1 (-) Ka, 9 (1) Klj

Prva potvrda: Lallich 1739.

Grafijske potvrde: Lallich 1739., Lalich 1801., Lali 1857.

< osobno ime Lal-e (< Lazar < lat. Lazarus) + -i

Livaja

Stanje 1848.: 3 (1) i

Prva potvrda: Livaja 1925.

Napomena: Prezime je nastalo od dvostrukoga prezimena Lovri Livaja.

< nadimak Livaja (< ljev-aja ljevak)

Lovri

Stanje 1948.: 3 (-) Br, 42 (6) Ka, 93 (22) i

Prva potvrda: Lourich 1693.

Grafijske potvrde: Lourich 1693., Lovrich 1734., Lovri 1853.

< osobno ime Lovr-e (< lat. Laurentius) + -i

Malenica

Stanje 1948.: 19 (3) Dr, 21 (4) Br, 46 (10) Ka, 7 (1) i, 91 (16) Klj

Prva potvrda: Manenich 1692. i Manenicich 1692.

Grafijske i tvorbene potvrde: Manenich 1692., Manenicich 1692., Maneniguich

(?) 1734., Maneninich 1734., Manenizich 1736., Manenicich 1737., Maneniich

1740., Maneniza 1800., Manenica 1801., Manenicza 1844., Manenizza 1844.,

Malenizza 1855., Maleniza 1870., Malenica 1872.

< nadimak Malen (< malen) + -ica

Mamut

Stanje 1948.: 9 (3) Bo

Prva potvrda: 1808.

< osobno ime Mamut (< Mahmut < tur. Mahmud < ar. Mamd Hvaljeni)

Mazalin

Stanje 1948.: 1 (-) i, 45 (8) Bo, 8 (2) Dr

Prva potvrda: Mazalin 1734.

Grafijske i tvorbene potvrde: Mazalin 1734., Mazalinovich 1737., Mazzalin 1845., 1854.

< nadimak Mazalin (< mazalo (< mazati) + -in)

Mri

Stanje 1948.: 2 (1) Klj

Prva potvrda: Marssich 1733.

Grafijske potvrde: Marssich 1733., Marsich 1806., Mari 1862., Mrich 1844.,

Merssih 1850., Mersich 1856., Meri 1860., Mersi 1862., Mrsich 1862., Mrich 1870., Mri
1874.

< nadimak Mr-e (< mrav) + -i

Perin

Stanje 1948.: 6 (1) i

Prva potvrda: Perin 1805.

Grafijske potvrde: Perin 1805., Perin 1849.

< nadimak Perin (< tur. perem uperak (pramen) kose na elu (kika) ili na zatiljku u mukarca
(pletenica))

Perii

Stanje 1948.: 1 (1) i, 40 (7) Br

8 of 12 26.1.2017. 12:46
MILJEVAKA PREZIMENA http://www.zupa-miljevci.com/index.php?option=com_content&view=a...

Prva potvrda: Perisich 1696.

Grafijske potvrde: Perisich 1696., Perissich 1810., Perissi 1856., Perii 1860.

< os. ime Peri-a (< Per-o + -ia < Petar < lat. Petrus) + -i

Pili22

Stanje 1948.: 3 (-) i, 49 (9) Br

Prva potvrda: Piglich 1694.

Grafijske potvrde: Piglich 1694., Piljich 1845., Pilji 1855., Pilich 1801., Pili 1863.

< osobno ime Pil-e (< Filip < lat. Philippus) + -i

Pletikosa

Stanje 1948.: 37 (9) Br

Prva potvrda: Pleticosa 1804.

Grafijske potvrde: Pleticosa 1804., Pleticossa 1845., Pletikosa 1849., Pletikosi 1881.

< nadimak Pletikosa (< plesti kosu)

Puli

Stanje 1948.: Puli 50 (13) Kr

Prva potvrda: Pulich 1737.

Grafijske potvrde: Pulich 1737., Puli 1863.

< osobno ime Pul-e (< Puhoje) + -i

Pulji

Stanje 1948.: Pulji 1 (-) i

Puglich 1693., Puljicz 1845., Pugli 1855., Pulji 1860.

< osobno ime Pulj-e (< Puhoje) + -i

Samac

Stanje 1948.: 1 (-) i, 101 (17) Br

Prva potvrda: Samaz 1800.

Grafijske potvrde: Samaz 1800., Samadz 1870., Samac 1861., Samacz 1844., Sami 1875.

< nadimak Samac (< sam-ac < sam u matere, jedino dijete)

Samodol

Stanje 1948.: 1 (-) Bo, 91 (17) Br

Prva potvrda: Samodolich 1739.

Grafijske i tvorbene potvrde: Samodolich 1739., Samodulich 1741., Samodo 1801., Samodol
1807.

< etnik Samodol sam u dolu

Skelin

Stanje 1948.: 2 (-) Bo, 3 (-) Br, 30 (4) Kr, 37 (5) i, 47 (8) Dr, 6 (2) Klj

Prva potvrda: Schelin 1801.

Grafijske potvrde: Schelin 1801., Sckelin 1802., Scelin 1810., Skelin 1870.

< osobno ime Skelin (< Skel-in < Skele < Skender < tur. Iskender < gr. Alxandros)

Seper

Stanje 1948.. 2 (-) i

Prva potvrda: Seper 1860.

< osobno ime Sefer (< tur. Safer < ar. fr ime drugog mjeseca po muslimanskom kalendaru)

Skoi

Stanje 1948.: 93 (14) Nos Kalik

Prva potvrda: Skoi 1919.

< nadimak Sko-a (< skoiti) + -i

Stipandija

Stanje 1948.: 11 (4) Dr

Prva potvrda: Stipanich 1809.

9 of 12 26.1.2017. 12:46
MILJEVAKA PREZIMENA http://www.zupa-miljevci.com/index.php?option=com_content&view=a...

Grafijske i tvorbene potvrde: Stipanich 1809., Stipania 1840., Stipania

1850., Stipanzia 1852., Stipanija 1872., Stipandija 1883.

< osobno ime Stipandija (< Stipan-dija < Stipan < Stjepan < lat. Stephanus)

Stojanovi

Stanje 1948.: 1 (-) i, 52 (15) Kr

Prva potvrda: Stojanovich 1840.

Grafijske potvrde: Stojanovich 1840., Stojenovi 1855., Stojanovi 1853., Stojanovicz

1845., Stojinovi 1855.

< osobno ime Stojan (< Stoj-an < Stojislav) + -ovi

Sulje

Stanje 1948.: 1 (-) Bo, 11 (2) Ka

Prva potvrda: Suglich 1696.

Grafijske i tvorbene potvrde: Suglich 1696., Suglie 1802., Sulje 1861.

< osobno ime Sulje (< Sulejman < arap. Sulymn)

Sunko

Stanje 1948.: 1 (-) Br, 1 (-) Ka, 24 (5) i

Prva potvrda: Sumka 1741.

Grafijske i tvorbene potvrde: Sumka 1741., Sunco 1802., Sunkovich 1741., Sunko 1856.

< nejasno

Sui

Stanje 1948.: 15 (3) Br

Prva potvrda: Susich 1693.

Grafijske potvrde: Susich 1693., Susich 1742., Suich 1844., ui 1855., Sui 1858.

< nadimak Su-e (< suh mrav) + -i

arac

Stanje 1948.: 9 (2) Ka

Prva potvrda: Saraz 1801.

Grafijske potvrde: Saraz 1801., Saracz 1844., arac 1876.

< nadimak arac (< ar-ac < aren)

keljo

Stanje 1948.: 30 (6) Dr

Prva potvrda: Skeglich 1734.

Grafijske i tvorbene potvrde: Skeglich 1734., Scheglio 1800., Skelich 1808.,

Scheglich 1808., Skeljo 1844., keljo 1872.

Podrijetlo: nejasno

ostara

Stanje 1948.: 15 (2) Br

Prva potvrda: Sosterich 1734.

Grafijske i tvorbene potvrde: Sosterich 1734., Sostara 1800., Sostera 1844., ostera 1873.

< zanimanje ostara ( < njem. Schuster postolar)

Tetlo

Stanje 1948.: 8 (2) Dr

Prva potvrda: Tetlo 1858.

Podrijetlo: nejasno

Vatavuk

Stanje 1948.: 18 (2) Kr, 87 (15) i

Prva potvrda: Vatavuk 1733.

Grafijske potvrde: Vatavuk 1733., Vatauukovich 1737., Vatauuk 1811.,

< nadimak Vatavuk < onaj koji hvata vuka

10 of 12 26.1.2017. 12:46
MILJEVAKA PREZIMENA http://www.zupa-miljevci.com/index.php?option=com_content&view=a...

Vii

Stanje 1948.: 16 (3) Klj

Prva potvrda: Visich 1696.

Grafijske potvrde: Visich 1696., Fissich 1734., Vissich 1739., Viscich 1802., Vii

1853., Viich 1870.

< osobno ime Vi-e (< Vieslav) + -i

Vlaji

Stanje 1948.: 141 (22) Ka, 2 (1) Br, 5 (1) i

Prva potvrda: Vlaich 1696.

Grafijske potvrde: Vlaich 1696., Vlajch 1800., Vlai 1849., Vlaji 1880.

< etnonim Vlaj-o (< Vlah) + -i

Vrankovi

Stanje 1948.: 64 (10) i

Prva potvrda: Vrancouich 1734.

Grafijske potvrde: Vrancouich 1734., Francovich 1804., Vrancovich 1808.,

Frankovicz 1845., Francovi 1860., Frankovi 1862., Francouich 1870., Vrankovi 1881.

< osobno ime Vrank-o (< Vran-ko < Franciscus) < -ovi

Vranjkovi

Stanje 1948.: 2 (-) Bo, 4 (-) i

Prva potvrda: Vrangncouich 1696.

Grafijske potvrde: Vrangncouich 1696., Vranjkovi 1871.

< osobno ime Vranjk-o (< Vranj-ko < Franciscus) + -ovi

Vukai

Stanje 1948.: 33 (8) i

Prav potvrda: Vukai 1875.

Napomena: Prezime je nastalo od dvostrukoga prezimena Lovri Vukai (Lovrich Vucacich

1852.).

< nadimak Vuka-a (< vuk-aa) + -i

Vukorepa

Stanje 1948.: 30 (6) Klj

Prva potvrda: Vucorepich 1693.

Grafi jski i tvorbeni oblici. Vucorepich 1693., Vukorepich 1741., Vucoreppa

1800., Vukorepa 1844., Vukoreppa 1859., Vukorepi 1875., Vukorepa 1872.

< nadimak Vukorepa (< vuk + rep)

Zeljak

Stanje 1948.: 70 (13) Nos Kalik

Prva potvrda: Zeljak 1919.

< nadimak Zeljak (< zelj-ak < zelen)

ivkovi

Stanje 1948.: 1 (-) Br

Prva potvrda: Xivco 1802.

Grafijske potvrde: Xivco 1802., ivko 1861., Xivcovich 1847.

< osobno ime ivk-o (< ivan) + -ovi

________

1 Sam termin prezime relativno je novijega postanja, a znai imenovanje koga preko imena
imenom (imunovi 2002: 461). U svojem sadanjem znaenju potvren je ve u 16. stoljeu, a
kao termin ga uvode hrvatski leksikografi J. Mikalja i A. Della Bella u 17. stoljeu.

2 No jo ih nema u cijelome svijetu, npr. ne nalazimo ih u nekih naroda Azije i Afrike, a nemaju ih
niti Islanani.

3 v. Duden: Familiennamen, Mannheim Leipzig Wien Zrich, 2000.

4 S obzirom na to kako/ime identifi ciraju odreenu osobu, pridjevci se mogu svrstati u est
skupina:

a) staleki pridjevak (majstor Radonja)

11 of 12 26.1.2017. 12:46
MILJEVAKA PREZIMENA http://www.zupa-miljevci.com/index.php?option=com_content&view=a...

b) topiki pridjevak (Boledrugo de Tugari)

c) etniki i etnonimski pridjevak (Petrus Slavus)

d) kognomenski pridjevak (Dominico Macica)

e) usluni pridjevak (Mlinar)

f ) patronimski pridjevak najstarija i najbrojnija skupina (Dragota Vlini, Povaljska listina)

(imunovi 1982: 284285)

5 v. imunovi 1985: 29.

6 Izvornici matinih knjiga uvaju se u Samostanu Visovac (MKK 1692. 1694., MKK 1692.
1696., MKU 1732. 1743., MKV 1733.1744.) i Arhivu ibenik (MKK 1800. - 1884., MKK 1870. -
1884.).

7 Zbog izblijedjelih i katkad oteenih listova papira te nerijetko vrlo teko itljivih zapisa neka bi
se slova, a time i cijela prezimena mogla razliito proitati.

8 < ar. ll + ar.-pers. suf. - (kalji 1979:236)

9 Sefer musl. muko ime. Nadijeva se obino djetetu koje se rodi u mjesecu saferu < tur. Safer
< ar. fr ime drugog mjeseca po muslimanskom kalendaru. (kalji 1979:554)

10 imunovi 2006:189; Napominjem da bi se podrijetlo moglo izvoditi i iz imenice bak mladi bik
iz staroslavenskog bk. (HER 2002:82).

11 S obzirom na povijesne potvrde toga antroponima s inicijalnim F- (Francovich 1804. itd.)

pretpostavljam da je prezime Vrankovi imenskoga podrijetla (< lat. Franciscus), a ne
nadimakoga (< vran crn).

12 Za prezime ostara pretpostavljam da je nastalo prema apelativu Schuster postolar iz

njemakog jezika, a koji potjee od latinskog sutor. Spomenutu osnovu nalazimo u mnogim
prezimenima diljem Hrvatske, osobito u sjevernijim krajevima, npr. Sotari, ostar, ostarec,
utarek itd.

13 Pulji s varijantom Puli nalazimo 1646. u Konavlima. Ondje je 1473. potvreno i osobno ime
Puhoje Puhoje Milii Lasini

(KapetaniVekari, Konavoski rodovi, knj. 1, 2001., str. 21).

14 Prezime Mazln dovodim u vezu s glagolom mazati i imenicom mazalo od koje sufi ksacijom
nastaje troslono prezime Mazln koje

pripada naglasnom tipu poput Markln Markulna.

15 Za prezime ostara pretpostavljam da je nastalo prema apelativu Schuster iz njemakog

jezika, a koji potjee od latinskog sutor. Spomenutu osnovu nalazimo u mnogim prezimenima
diljem Hrvatske, osobito u sjevernijim krajevima, npr. Sotari, ostar, ostarec, utarek itd.

16 Unutar zagrada donosi se broj obitelji koje su nositelji odreenoga prezimena.

17 Navodim samo godinu kad se odreeni grafi jski oblik prezimena pojavljuje prvi put.

18 Upitnikom oznaujem teko itljive zapise prezimena.

19 Muko osobno ime Dujam u Splitu je potvreno jo u 11. stoljeu. (HER, 281)

20 kalji 1979: 236

21 imunovi 2006: 216: Imena i prezimena s osnovom gal zabiljeena su u Hrvata od XIII.
stoljea.

22 Prezime Pili prvi je put godine 1801. zapisano kao Pilich, tj. tako da se moe itati [P i l i ].
Dotad, a i nakon toga vremena, zapisivano je kao Piglich 1694., Piljich 1845., Pilji 1855. Da je
rije o antroponimima koji se odnose na isti rod, vidi se po tome to je dvostruko prezime Pili
Mamut, prije osamostaljenja sastavnice Mamut kao novoga prezimena, zapisano kao Piglich
Mamut 1812. te kao Pilich Mamut 1847.

Copyright 2011 Zupa Presvetog Imena Isusova - Miljevci.

All Rights Reserved.

Webdesign Tirol designed by pc-didi.

12 of 12 26.1.2017. 12:46