KLJUNI POJMOVI

Optereenje je djelovanje vanjskih sila na tijelo

- Kruto tijelo
- Realno tijelo
S obzirom na deformabilnost tijela se dijele na:
-elastina i plastina
-ilava i krhka

Nauka o vrstoi ili statika deformabilnih tijela je grana mehanika koja prouava posljedice vanjskog
optereenja- deformacije i naprezanja.
-vrstoa je sposobnost prenoenja optereenja bez pojave loma

Zadaci NO
1. Dimenzioniranje
2. Odreivanje nosivosti
3. Provjera naprezanja
4. Provjera krutosti
5. Proraun stabilnosti

3 osnovna imbenika

1. Dimenzije konstrukcije
2. Optereenje
3. Svojstva materijala

S obzirom na djelovanje vanjskih sila na tijelo razlikujemo

1. Aksijalno optereenje : vlano i tlano

2. Smicanje
3. Uvijanje
4. Savijanje
5. Sloeno optereenje

S obzirom na narav i trajanje

1. Statiko mirno
2. Jednosmjerno - promjenjivo
3. Izmjenino promjenjivo

Materijali i tijela

Idealizirano vrsto tijelo

1. Homogenost
2. Izotropnost
3. Neprekinutost
4. Elastinost
Deformacija

-promjena oblika i dimenzija tijela kao posljedica optereenja.

- deformacija se oituje kao: 1. pomak toaka

2. promjena duina izmeu toaka

3. promjena kutova izmeu duina koje povezuju tri toke (sl.6.5)

Tri su osnovne pretpostavke pri izuavanju deformacija u NO

1. Deformacije su zanemarive veliine u odnosu na dimenzije optereenog dijela

- zbog deformacija se nee promijeniti hvatite sila (sl.6.7 i 6.8).

2. Deformacije su proporcionalne optereenju

- Hookeov zakon za elastina tijela: pomaci toaka linearno ovise o optereenju (sl.6.9).

3. Neovisnost djelovanja sila

- naprezanje i deformacije e biti jednake, neovisno o redoslijedu djelovanja sila na tijelo.

Naprezanje

- je unutarnja sila podijeljena s povrinom na kojoj djeluje:

Fu
- p=
A

p- ukupno naprezanje (MPa)

Fu-unutarnja sila (N)
A-povrina presjeka na kojoj djeluje sila (mm2)

Po uspostavi ravnotee vanjskih i unutarnjih sila svaki je dio optereenog tijela u stanju statike ravnotee.

Vektorski zapis:

Iznos naprezanja (sl.6.11) rauna se prema Pitagorinom pouku:

p=
Doputeno naprezanje i faktor sigurnosti

- u tijelu pod optereenjem ne smije doi do trajnih deformacija koje su za meke materijale vidljive na granici
teenja, dok kod tvrdih materijala dolazi do loma pri maksimalnoj vrstoi bez vidljivo izraenih trajnih
deformacija.
- Za svaku sigurnost doputena naprezanja smanjujemo ispod tih granica tako da su doputena naprezanja
ujedno i maksimalna naprezanja pod kojim se optereeni dio moe nalaziti.
- Doputena naprezanja za razliite materijale raunamo prema izrazu

o za meki materijal:

o za tvrdi materijal:

- vrijednosti faktora sigurnosti za dinamika optereenja se uveavaju u odnosu na statika optereenja.

- Iznos doputenog naprezanja za pojedine vrste materijala ovisno o smjer i naravi djelovanja vanjskih sila
nalaze se u Tablici prilog 3

Mjerni sustav u Nauci o vrstoi

U Nauci o vrstoi koristi se meunarodni SI-sustav mjernih jedinica.

Najvanije standardne jedinice koje se rabe kod rjeavanja problema u Nauci o vrstoi su:
 Naziv veliine Naziv jedinice Oznaka jedinice
duljina metar m
masa kilogram kg
sila, teina njutn N
naprezanje, tlak paskal Pa

Za izraavanje iznosa sila esto se upotrebljavaju dekadski predmetci, npr. tako su vee jedinice za silu:

, odnosno .
Za jedinicu naprezanja najee se rabi vea jedinica: (megapaskal):

, , .
esto se u proraunima rabi nestandardna jedinica za naprezanje:

.
Za izraavanje iznosa modula elastinosti i modula sminosti materijala uobiajeno se rabi jedinica:
(gigapaskal):