Prvi petogodinji plan (1947-1951)

CK KPJ je krajem 1946. Stavio zadatak saveznoj planskoj komisiji da to prije izradi plan privrednog
razvoja.Narodna skuptina FNPJ usvojila je zakone o petogodinjem planu,razvitka prvrede Jugoslavije
za period 1947-1951.On je izraen po ugledu na sovjetske.Prvi petogodinji plan zasnivao se na
industrijalizaciji i centralizovanoj akumulaciji.Opti zadaci plana bili su jasni odreeni,tj. savlaivanje
privredne zaostalosti u dogledno vrijeme i jaanje ekonomske samostalnosti.U teitu budue
privredne izgradnje bila je teka industrija kao preduslov za razvoj lahke industrije, saobraaja te
poljoprivrede.Pri tome se izgradnja teke industrije oslanja na bogate sirovinske izvore.

Plan je predviao izgradnju industrijskih grana koje do tada nisu postojale u Jugoslaviji tj.
(mehanizaciju rudarstva, proirenje mree kulturnih, prosvjetnih te zdravstvenih i socijalnih ustanova.)

Zakon o planu je posebno naglaavao znaaj ubrzavanja privrednog razvitka narodnih republika.

Prvi petogodinji plan je predviao porast industrijske proizvodnje za pet puta u poreenju sa 1939.g.
a poljoprivrede za jedan i pol puta.

Industralizaciju Jugoslavije od prvog dana je koilo nepovoljno zateeno stanje nakon

rata.Zalagadnjem omladine Jugoslavije izgraena je 1947.god. pruga amac-Sarajevo 242 km duga.U
gradnji ove pruge uestvovalo je 6000 omladinaca iz 42 zemlje svijeta.Takoer, radilo se i na prugi
Niki-Titograd.1948.je 16000 lanova Narodne omladine uz pomo narodnog fronta Beograd
sagradilo fabriku alatnih maina Ivo Lola Ribar u elezniku, za koju su maine nabavljene sredstvima
od njemakih reparacija.Nestaica finansijskih sredstava i maina nadoknaivana je udarnikim
radom.U poreenju sa industrijom ulaganja u poljoprivredi su bila daleko manja, tako da je ona
nastavila da zaostaje.Petogodinji plan je predviao da se u njoj glavna panja posveti unapreivanju
proizvodnje,poveanju obradivih povrina.Treba rei da je seosko stanovnitvo bilo optereeno
administrativnim otkupom poljoprivrednih proizvoda (meso, vuna, ito).Poljoprivreda je tako
stagnirala cijelu jednu deceniju plaajui danak industriji.Na inicijativu CK KPJ krajem 1947.god. je
poela izgradnja zadrunih domova koji su bili predvieni da postanu poslovni centri i kulturna arita
sa selu.

Krajem 1945.god. u Jugoslaviji je osnovana 31 seljaka zadruga a 1948. god. bilo ih je 1318.Dravnim
poljoprivrednim dobrima rukovodila su administrativno-operativna rukovodstva (AOR) kao
predstavnici drave.

Dravni sektor u poljoprivredi republikog znaaja organizovan je u vidu dravnih poljoprivrednih

dobara.Raspolagao je 1949. s oko 350 hiljda hektara.Poljoprivredne mainske stanice (PMS) krajem
1948. Imale su 3820 traktora,4000 plugova te 1200 motokultivatora.

Industrijska proizvodnja krajem 1947. Premaila je predratnu za 21%,visoke cijene proizvodnje,

uvodile su maine.
Drugi petogodinji plan (1957-1961)

Unato tekoj situaciji u kojoj se Jugoslavija nala nakon 1948.godine, struktura mjesne industrije
ostala je ista.Forsirala se teka industrija,poveavala se proizvodnja strojeva za industrijski
pogon.Nasuprot tome,sporo je rasla proizvodnja za line potrebe graana, a veina stanovnitva je
ivjela u potpunom siromatvu.

Stoga se u partijskom vrhu nastojalo poduzeti nesto na poveanju ivotnog standarda graana,a to je
znailo naputanje orjentacije na tekoj industriji i okretanje lahkoj i srednjoj industriji.Na takav razvoj
uticala je i ekonomska blokada sa istoka koja je onemoguila izgradnju planiranih industrijskih
giganata.

U ovom drugom petogodinjem planu planiralo se da se nacionalni dohodak povea za oko 54% ili za
vie od 9% na godinu,da se u industriji povea drutveni bruto-proizvod za oko 70% ili 11% na godinu,
a u poljoprivredi za vie od 42% ili 7,5% na godinu.

Ve 1960. Godine ostvaren je nacionalni dohodak koji je u petogodisnjem planu bio

predvien.Umjesto predvienih 9% rast je bio 12%.Rast industrijske proizvodnje bio je jedan od
najveih na svijetu zajedno sa Japanom.Privredna eksplozija je bila praena poveanjem zaposlenosti
pa se broj zaposlenih u 10 godina udvostruio.

Tako ubrzani tempo industralizacije obiljeen je mjenjanjem drutvene strukture.Naime, dolo je do

masovnog prelaza stanovnitva iz sela u gradove, gdje je radna snaga zapoljavana u industriji.

Razlog ovakvog uspona lei u nekoliko faktora:

-Jugoslavija je i dalje dobivala pomo od SAD-a,zatim obustavljanje ekonomske blokade na istoku,

tako da je dolo do otvaranja trita sa SSSR-om.

-Komunalni sistem uveden 1955. jedan je od faktora uspona,jer su komunalni organi poticali vlast na
ulaganja u manje industrijske pogone tj. tvornica odjee,obue,kuanskih aparata.

I na podruju stambene izgradnje ostvaren je program o gotovo 20 000 stanova.

U razdoblju od 1957. Poljoprivredna proizvodnja porasla je za vie od 60%.Meutim poetkom 60-tih

godina nastupat e usporeniji rast praen pojedinim godinama stagnacijom i recesijom.

Dakle, u razdoblju 1957-1960 godisnja stopa rasta proizvodnje bila je najvia u industriji 14,1% a u
poljoprivredi 10%,to se vie nee nikad postii.
Trei petodinji plan (1947-1951)

Nakon temeljitog razmatranja stanja u dravi najvii partijski vrh odluio se za nove promjene u
privrednom sistemu.Te promjene zapoete su 1964.godine i nastavljene su 1965.,a sve to je u tom
periodu doneeno nazvano je privredna reforma (proglaena u julu 1965.)

Poetkom 1966. Doneen je trei petogodinji plan privrednog razvoja.U ovom planu je bilo zacrtano
da se do 1970. Godine ostvari takva raspodjela neto proizvoda u kojoj e privreda sudjelovati sa
oko70%.Kreator ovog plana bio je Vladimir Bakari.Pod pritiskom znatno oteanim uslova plasmana
robe i usluga, a da ne bi dolo do smanjenja linih dohodaka, prva reakcija radnih kolektiva u privredi
bila je potpuno obustavljanje primanja novih radnika, a zatim je dolo i do otputanja s posla.

Po prvi put od 1945.godine stagnirao je pa i opadao broj zaposlenih.Dok je u periodu 1962-1964

porastao za 566 000,u razdoblju od 64-67 je opao za 47 000. Problem je postao tei zato to je upravo
tih godina pristigao najvei broj osoba roenih nakon rata za zapoljavanje,a to je bilo gotovo
nemogue.

Industrijska proizvodnja je naglo stagnirala.Dok je u prolom petogodinjem planu inudstrijska

proizvodnja porasla za 54%, u ovom razdoblju porast je iznosio svega 18%.Takoer, treba reci dok je
veina grana stagnirala,brodogradnja,hemijska industrija te industrija nafte,papir i elektroenergije
ostvarile su vrlo visok porast.

U periodu 1964-1968.godine banke su poveale investicije,za osnovna sredstva 78%, a privredne

organizacije za 55%.Kako podaci pokazuju glavni je uzrok duge stagnacije je taj to privredi nisu
ostavljena potrebna sredstva za predstrojavanje.Tome treba dodati i neke druge uzroke rukovodstva
na svim razinama od centralnih organa dravne uprave do rukovodioca preduzea.

Ve 1968.pritisak nezaposlenosti postao je tako jak da je morao izazvati politike

poremeaje.Znaajno je to to su sada sve vie traili posao kolovani ljudi.Ipak kada se sve sagleda
Jugoslavija je uspjela da povea plae,smanjene su investicije u pogledu stambene izgradnje.

Bez obzira na pad zaposlenosti Jugoslavija je uspjela da ouva nacionalni dohodak tj. visoke plate,plan
je ak prebacio predvieno.Razlog ostvarenja treeg petogodinjeg plana je bio uvoenje poreza da si
obezbjedili kasu za visoke plae.