Professional Documents
Culture Documents
Petogodišnji Planovi
Petogodišnji Planovi
Petogodišnji Planovi
CK KPJ je krajem 1946. Stavio zadatak saveznoj planskoj komisiji da to prije izradi plan privrednog
razvoja.Narodna skuptina FNPJ usvojila je zakone o petogodinjem planu,razvitka prvrede
Jugoslavije za period 1947-1951.On je izraen po ugledu na sovjetske.Prvi petogodinji plan zasnivao
se na industrijalizaciji i centralizovanoj akumulaciji.Opti zadaci plana bili su jasni odreeni,tj.
savlaivanje privredne zaostalosti u dogledno vrijeme i jaanje ekonomske samostalnosti.U teitu
budue privredne izgradnje bila je teka industrija kao preduslov za razvoj lahke industrije,
saobraaja te poljoprivrede.Pri tome se izgradnja teke industrije oslanja na bogate sirovinske izvore.
Plan je predviao izgradnju industrijskih grana koje do tada nisu postojale u Jugoslaviji tj.
(mehanizaciju rudarstva, proirenje mree kulturnih, prosvjetnih te zdravstvenih i socijalnih
ustanova.)
Zakon o planu je posebno naglaavao znaaj ubrzavanja privrednog razvitka narodnih republika.
Prvi petogodinji plan je predviao porast industrijske proizvodnje za pet puta u poreenju sa 1939.g.
a poljoprivrede za jedan i pol puta.
Krajem 1945.god. u Jugoslaviji je osnovana 31 seljaka zadruga a 1948. god. bilo ih je 1318.Dravnim
poljoprivrednim dobrima rukovodila su administrativno-operativna rukovodstva (AOR) kao
predstavnici drave.
Unato tekoj situaciji u kojoj se Jugoslavija nala nakon 1948.godine, struktura mjesne industrije
ostala je ista.Forsirala se teka industrija,poveavala se proizvodnja strojeva za industrijski
pogon.Nasuprot tome,sporo je rasla proizvodnja za line potrebe graana, a veina stanovnitva je
ivjela u potpunom siromatvu.
Stoga se u partijskom vrhu nastojalo poduzeti nesto na poveanju ivotnog standarda graana,a to
je znailo naputanje orjentacije na tekoj industriji i okretanje lahkoj i srednjoj industriji.Na takav
razvoj uticala je i ekonomska blokada sa istoka koja je onemoguila izgradnju planiranih industrijskih
giganata.
U ovom drugom petogodinjem planu planiralo se da se nacionalni dohodak povea za oko 54% ili za
vie od 9% na godinu,da se u industriji povea drutveni bruto-proizvod za oko 70% ili 11% na godinu,
a u poljoprivredi za vie od 42% ili 7,5% na godinu.
-Komunalni sistem uveden 1955. jedan je od faktora uspona,jer su komunalni organi poticali vlast na
ulaganja u manje industrijske pogone tj. tvornica odjee,obue,kuanskih aparata.
Dakle, u razdoblju 1957-1960 godisnja stopa rasta proizvodnje bila je najvia u industriji 14,1% a u
poljoprivredi 10%,to se vie nee nikad postii.
Trei petodinji plan (1947-1951)
Nakon temeljitog razmatranja stanja u dravi najvii partijski vrh odluio se za nove promjene u
privrednom sistemu.Te promjene zapoete su 1964.godine i nastavljene su 1965.,a sve to je u tom
periodu doneeno nazvano je privredna reforma (proglaena u julu 1965.)
Poetkom 1966. Doneen je trei petogodinji plan privrednog razvoja.U ovom planu je bilo zacrtano
da se do 1970. Godine ostvari takva raspodjela neto proizvoda u kojoj e privreda sudjelovati sa
oko70%.Kreator ovog plana bio je Vladimir Bakari.Pod pritiskom znatno oteanim uslova plasmana
robe i usluga, a da ne bi dolo do smanjenja linih dohodaka, prva reakcija radnih kolektiva u privredi
bila je potpuno obustavljanje primanja novih radnika, a zatim je dolo i do otputanja s posla.
Bez obzira na pad zaposlenosti Jugoslavija je uspjela da ouva nacionalni dohodak tj. visoke
plate,plan je ak prebacio predvieno.Razlog ostvarenja treeg petogodinjeg plana je bio uvoenje
poreza da si obezbjedili kasu za visoke plae.