VITGENTAJN

01. Jer je najradije volio ulogu propalog aristokrate.

Jer je jedan od rijetkih savjeta to ih je posljednjih godina davao studentima bio ovaj: U ivotu se ne smijete
prenatrpavati

02. Jer nije nikada zapisao Heil Hitler, kao Heidegger, i nikada nije slijedio Komunistiku partiju, kao Jean-Paul Sartre.

03. Jer je vjerovao u prijateljstvo. Prijatelj, rekao je, jeste neko s kim moe prodiskutirati kilometre besmislica.

04. Jer ga je sve do smrti pratila sablast Otta Weiningera, izmuenog i suicidnog profete mrnje prema samome sebi.

05. Jer je odbacio porodino nasljee koje bi uinilo od njega jednog od najveih bogataa u Evropi.

06. Jer je jedan od rijetkih savjeta to ih je posljednjih godina davao studentima bio ovaj: U ivotu se ne smijete prenatrpavati.

07. Jer je zaista bio potreban neko ko e oistiti Augijeve tale intelektualnog svijeta. Wittgenstein je bio iznenaen kad su mu
odredili taj zadatak.

Jer je atomsku bombu smatrao gorkim, ali spasonosnim lijekom

08. Jer je ismijavao Russellovu ideju da ustanovi Svjetsku organizaciju za mir i slobodu. Pretpostavljam da bi vi radije ustanovili
Svjetsku organizaciju za rat i ropstvo. Wittgenstein: Da, ba tako.

09. Jer je proglaavao da filozof ne pripada nikakvoj idejnoj zajednici. Upravo zbog te radikalne stranosti i jeste filozof.

10. Jer je izdavau svojega djela Tractatus logico-philosophicus predlagao da knjizi doda tucet praznih stranica na kojima e italac
moi ispljuvati svoju mrnju jer nije nita razumio: savjetovao mu je da na naslovnu stranicu odtampa njegov datum i sat roenja,
da onaj koji vjeruje u astrologiju moe izraunati njegov horoskop.

11. Jer je njegov ideal bio da u kap gramatike koncentrira filozofski oblak.

12. Jer se neprestano pitao to uiniti kad ima samo jedan talent i taj se talent poinje gasiti. Nije li najbolje nestati zajedno s njim?

13. Jer ga tada kad je doznao da ima rak prostate nije toliko slomila sama dijagnoza, koliko jamstvo lijenika da poznaje djelotvornu
terapiju.

Jer je Isabelle Huppert u filmu Wernera Schroetera Malina predavala o Wittgensteinu

14. Jer je tvrdio: Moja su razmiljanja kao napisi na oknima, gdje na engleskim eljeznikim stanicama prodaju vozne karte: Is your
journey really necessary? Da li je vae putovanje zaista nuno? Ko to proita, najvjerojatnije bi morao rei: On second thoughts, no,
Ako dobro promislim, nije.

15. Jer nikada nije nosio kravatu.

16. Jer je atomsku bombu smatrao gorkim, ali spasonosnim lijekom.

17. Jer mu se, kao i Schopenhaueru, inilo zloinom roditi djecu. Jednoj je djevojci, koja je u njega bila zaljubljena, objanjavao da to
ne znai nita drugo nego baciti jo jedno bie u ovaj nesretni svijet. Isto tako je smatrao da ljudi u svakom sluaju predugo ive.

18. Budui da je dobro bio svjestan svojih grijeha i nije se ba nimalo nadao da e se za njih moi otkupiti, Boga nije mogao
predstavljati drukije nego nemilosrdnog suca.

19. Jer mu se svaki oblik filozofske argumentacije inio vulgarnim, Russellu je povjerio da cvijee ne eli uprljati blatnjavim rukama.

20. Jer se pitao: Kuda ide sadanjost kad postane prolost i gdje je prolost? U tome je, tvrdio je, jedan od glavnih izvora filozofskih
tekoa.

Jer bez njega ne bismo upoznali majstorsko djelo Thomasa Bernharda Wittgensteinov neak
21. Jer postoje udni afiniteti izmeu Wittgensteina i Theloniousa Monka. Obojicu nije mogue imitirati, previe su komplicirani i
osobni. Oba su bili muziari tiine.

22. Jer mu je Ingerborg Bachmann posvetila svoj doktorat.

23. Jer je Isabelle Huppert u filmu Wernera Schroetera Malina predavala o Wittgensteinu.

24. Jer se film Michaela Hanekea 71 fragment kronologije sluaja inspirira Wittgensteinom, kao to je film Dereka Jarmana
Wittgenstein inspirirala filozofova biografija.

25. Jer je u Freudu vidio jednog od najveih estetskih demijurga modernosti, koji ne samo to je promijenio na pogled, nego i
stvorio novo oko.

26. Jer je tvrdio da u filozofiji dobiva utakmicu onaj ko je u stanju trati najsporije ili ko posljednji stie na cilj. Filozofi bi se
meusobno morali pozdravljati sa nemoj uriti.

27. Jer je na pitanje zato je postao filozof odgovarao da nije bio dobar ni za to drugo i da uostalom s filozofijom teti samo
samome sebi.

28. Jer je imao dubok osjeaj da je na svijetu suvian, ujedno se stidei to nema hrabrosti da se ubije.

Jer je mrzio poduavanje filozofije na univerzitetu i o njemu je tvrdio da moe biti poten rad samo po istinskom
udu

29. Jer je pripadao istoj porodici kao i amerika glumica Louise Brook, isto tako openhauerovka, koja je prolaznike ispitivala za put
do pakla i koja je spalila svoje ispovijesti iz straha da se njima ne bi obmanula.

30. Jer je radije volio lou savjest od dobre i jer je s Gottfriedom Kellerom govorio: Nikada ne zaboravi da tada kada sve dobro ide,
nije nuno da tako i ostane.

31. Jer je na jednom predavanju Karlu Popperu prijetio araem.

32. Jer bez njega ne bismo upoznali majstorsko djelo Thomasa Bernharda Wittgensteinov neak.

33. Jer mu se inilo besmislenim itati filozofske lanke u znamenitoj reviji Mind, dok u Streetovim i Smithovim kriminalnim romanima
ima mnogo vie supstancije.

34. Jer je jedna od njegovih najdraih izjava bila: Leave the bloody thing alone (Ostavi stvar na miru) koju je izricao sa sveanim
izrazom i znaila mu je to da su stvari posve u redu takve kakve jesu i da ne treba pokuavati nita mijenjati.

35. Jer je nakon zavretka svojih predavanja uvijek odlazio u najblie kino gledati western ili muziku komediju. Uvijek je sjedao u
prvom redu.

Jer je izazvao ljutnju Gillesa Deleuzea, koji je Wittgensteina optuio da je htio unititi filozofiju

36. Jer je bio svjestan da je rad u filozofiji rad na samome sebi. Uvijek piemo na onoj ravni na kojoj se nalazimo.

37. Jer je mrzio poduavanje filozofije na univerzitetu i o njemu je tvrdio da moe biti poten rad samo po istinskom udu.

38. Jer je savjetovao: Ne igraj se dubinama drugoga.

39. Jer je tvrdio: Ne stidi se kazati glupost. Paziti mora samo na vlastitu apsurdnost.

40. Jer je bio majstor u umjetnosti odupiranja diskurzivnim lukavstvima. Ako je Diogen odbacivao filozofski jezik kao klaun,
Wittgenstein je upalio lomau naih filozofskih tatina.

41. Jer je mrzio filozofsku vulgarizaciju koja zavodi ljude da misle kako razumiju neto to ne mogu razumjeti.

42. Jer je u pedesetim godinama jo uvijek bio u stanju ivjeti strano komplicirane ljubavne prie s mladim mukarcima.
43. Jer je smatrao da je mnogo tee i ujedno mnogo potenije razmiljati ili pokuati razmisliti o svojem ivotu nego rjeavati logike
probleme. emu bi bio logiar ako nisam ovjek, pitao se.

Jer je tada kada ga je Beki krug, tvrava najradikalnijeg pozitivizma, pozvao na predavanje, radije itao mistiku
poeziju Rabindranatha Tagore

44. Jer je bio promaeni monah, to nije promaklo njegovu najboljem biografu sa znakovitim imenom Monk (Monah).

45. Jer je izazvao ljutnju Gillesa Deleuzea, koji je Wittgensteina optuio da je htio unititi filozofiju.

46. Jer se tokom Prvog svjetskog rata kao dobrovoljac prijavljivao za najopasnije zadatke. Tvrdio je da se strah raa iz pogrene
predstave o egzistenciji. U rovovima je itao Schopenhauera, Tolstoja i Nietzschea.

47. Jer je tvrdio da se filozofski problemi mogu razrijeiti samo tako da mislimo na gluplje stvari nego filozofi.

48. Jer je tada kada ga je Beki krug, tvrava najradikalnijeg pozitivizma, pozvao na predavanje, radije itao mistiku poeziju
Rabindranatha Tagorea.

49. Jer je tvrdio da je elja za au i slavom smrt za misao.

50. Jer je Russellu, koji ga je htio odvratiti od toga da dvije godine ivi sam u Norvekoj, rekao da prostituira svoj duh razgovarajui s
inteligentnim ljudima. Rekao sam mu da je ondje mrano, pria Russell, a on mi je odvratio da ne voli svjetlo. Tada sam mu rekao
da je lud, a on je odgovorio: Sauvaj me Boe mentalnog zdravlja.

Sav je Wittgenstein u tome.