Funkcija i disfunkcija modanih

renjeva
Mozak je podijeljen longitudinalnom fisurom na 2 hemisfere, od kojih svaka
sadri 5 zasebnih renjeva. Frontalni, temporalni, parijetalni i okcipitalni reanj
rasporeeni su na povrini mozga, dok se inzula nalazi ispod temporalnog
renja (vidi SL. 2101). Specifine funkcije pridruene su svakom pojedinom
renju, mnoge aktivnosti zahtijevaju aktivaciju i koordinaciju mnogobrojnih
podruja u obje hemisfere. Na primjer, premda je okcipitalni reanj odgovoran
za obradu vidnih informacija, dijelovi parijetalnog, temporalnog i frontalnog
renja obiju hemisfera takoer sudjeluju u njihovoj obradi. 210. FUNKCIJA I
DISFUNKCIJA MODANIH RENJEVA

Funkcije su u najveem broju lateralizirane. Vidne, osjetne i motorike funkcije

lijeve strane tijela projiciraju se u desnu modanu hemisferu i obrnuto.
Odreene sloene funkcije projiciraju se u obje modane hemisfere, no u
njihovoj regulaciji prevladava jedna hemisfera (modana dominacija).

Primjerice, lijeva modana hemisfera je u pravilu dominantna za jezik, a desna

za prostornu orijentaciju.

Modana kora sadri primarna senzorna i motorna kao i mnogobrojna

asocijativna podruja. Primarna senzorna podruja primaju somatske, vidne,
slune, mirisne i okusne podraaje iz perifernih receptora. Podraaji se dalje
obrauju u asocijativnim podrujima koja su odgovorna za jedan ili vie
modaliteta osjeta. Primarni motoriki korteks upravlja voljnim pokretima tijela,
motorika asocijativna podruja pomau u planiranju i izvravanju motorike
aktivnosti.

Asocijativna podruja za vie modaliteta osjeta u frontalnom, temporalnom i

parijetalnom renju stvaraju senzorne informacije, motoriki odgovor i druge
informacije koje zahtijevaju novo i ve ranije pohranjeno iskustvo. Ove radnje
objedinjuju uenje, stvaranje misli, afekt i ponaanje.
Sl. 2101. Podruja kore velikog mozga.
Frontalni renjevi: Frontalni renjevi su odgovorni za planiranje i izvravanje
nauenih i svjesnih radnji; oni su mjesto i mnogih inhibitornih funkcija. Postoje
najmanje 4 funkcionalno zasebna podruja u frontalnim renjevima: primarni
motoriki korteks u precentralnom girusu (smjeten najvie posteriorno) te
medijalno, orbitalno i lateralno podruje (prefrontalna podruja).

Medijalno frontalno podruje odgovorno je za svijest i motivaciju. Frontalno

orbitalno podruje pomae u oblikovanju socijalnog ponaanja. Inferolateralno
podruje odgovorno je za jezine funkcije, dorzolateralno podruje upravlja
svjee steenim informacijama, funkcionalno nazvano radna memorija.

Bolesnici s velikim oteenjima frontalnog dijela modanog parenhima koja se

proteu do prednjeg frontalnog pola ponekad postanu abulinibezvoljni
(apatini, bez volje za ikakvu akciju, primjetno usporenog odgovora). Bolesnici
s oteenjima u podruju orbitalnog frontalnog podruja mogu postati
emocionalno labilni, neosjetljivi na posljedice njihovih akcija ili oboje. Mogu biti
i promijenjeni u smislu euforije, aljivosti, vulgarnosti, neosjetljivi na socijalne
nijanse. Obostrano akutno oteenje ovog prefrontalnog podruja moe kod
bolesnika izazvati napornu brbljavost, nemir i socijalnu disfunkciju. Starenjem,
a posebno kod raznih oblika demencije, degeneracija frontalnih renjeva dovodi
do disinhibicije i neprimjerenog ponaanja.

Oteenja inferolateralnog podruja (Brocino podruje) izaziva motoriku

afaziju (slabije uenje i izraavanjevidi str. 1787). Lezije dorzolateralnog
frontalnog podruja mogu smanjiti mogunost zadravanja informacije i njezinu
obradu u realnom vremenu (npr. slovkati rijei unatrag, razlikovati brojke i slova
uzastopno).

Primarni motoriki korteks kontrolira sve voljne pokrete kontralateralne strane

tijela (svaki dio tijela projicira se u primarnom motorikom korteksu u obliku
strogo definirane prostorne mape zvane homunkulusvidi SL. 2102). S obzirom
da 90% vlakana iz primarnog motorikog korteksa kria medijalnu liniju u
podruju modanog debla, oteenje motorikog korteksa jednog renja izaziva
slabost kontralateralne strane tijela.

Parijetalni renjevi: Postcentralni girus parijetalnog renja (primarno

somatosenzorno podruje) obrauje somatske osjetne podraaje koji slue
prepoznavanju oblika, sastava i teine predmeta. Prostorna organizacija
(homunkulusvidi SL. 2102) vrijedi i za primarni somatosenzoriki korteks
smjeten u prednjim dijelovima parijetalnog renja, somatosenzorne funkcije
jedne strane tijela kontrolirane su kontralateralnom hemisferom mozga.
Posterolateralna podruja parijetalnog renja odgovorna su za stvaranje vidno
prostornih informacija, odnosno za informaciju o putanjama objekata koji se
kreu. Ova podruja odgovorna su i za propriocepciju (svijest o poloaju
dijelova tijela u prostoru). U dominantnoj hemisferi, Gerstmannovo podruje
smjeteno u sredinjem dijelu parijetalnog renja odgovorno je za sposobnost
raunanja, pisanja, orijentacije lijevodesno i prepoznavanje prstiju. U blizini
smjeten angularni girus odgovoran je za imenovanje i druge aspekte
prepoznavanja rijei. Nedominantni parijetalni reanj sudjeluje u integraciji
kontralateralne strane tijela u prostor i odgovoran je za snalaenje u prostoru i
za sposobnosti kao to je crtanje.
Oteenja prednjeg dijela parijetalnog renja mogu izazvati probleme s
raspoznavanjem objekata osjetilom dodira (astereognozija). Lezije smjetene
lateralnije mogu izazvati smetnje u imenovanju i druge jezine funkcije, kao i
smetnje pisanja, raunanja, orijentacije lijevodesno i imenovanju prstiju
(Gerstmannov sindrom). Akutno oteenje nedominantnog parijetalnog renja
moe izazvati zanemarivanje kontralateralne strane (najee lijeve), dovodei
do smanjene svjesnosti da taj dio tijela postoji, okolina oko njega kao i ozljeda
istoga. Na primjer, bolesnici s velikim oteenjem desnog parijetalnog renja
mogu negirati lijevostranu parezu, mogu biti akutno smeteni. Bolesnici s
manjim oteenjima mogu postati smeteni pri izvoenju motorikih radnji (npr.
oblaenje, ili druge svakodnevne aktivnosti)prostornomotoriki deficit zvan
apraksija.

Temporalni renjevi: Temporalni renjevi integriraju slune podraaje, te

senzorne jezine i vidne informacije, kao i emocije. Bolesnik s oteenjem
desnog temporalnog renja najee gubi mogunost raspoznavanja
neverbalnih slunih podraaja (npr. muzika). Lijevi temporalni reanj odgovoran
je veinom za raspoznavanje, upamivanje i formiranje govora. Bolesnici s
epileptogenim fokusima u medijalnom dijelu limbikihemocionalnih dijelova
temporalnog renja najee imaju kompleksne parcijalne napade u obliku
nekontroliranih osjeaja, autonomne, kognitivne i emocionalne disfunkcije.
Povremeno ovakvi bolesnici imaju promjene osobnosti okarakterizirane
pomanjkanjem smisla za humor, filozofskom religioznou, opsesivnou, u
mukaraca moe biti smanjen libido.

Sl. 2102. Homunculus.

Okcipitalni reanj:/span> Okcipitalni reanj sadri primarni vidni korteks i
asocijativna vidna podruja. Oteenja u podruju primarnog vidnog korteksa
dovode do oblika centralnog sljepila zvanog Antonov sindrom; bolesnici ne
mogu raspoznati objekte osjetilom vida, a potpuno su nesvjesni svog deficita.
Epileptiki napadi u podruju okcipitalnog renja uzrokuju vidne halucinacije,
najee u obliku crtica i mreice u boji koja se pojavljuje na kontralateralnom
vidnom polju.

Inzula: Inzula slui za integraciju senzornih i autonomnih informacija iz

visceralnih organa. Takoer sudjeluje i u nekim govornim funkcijama koje
dolaze do izraaja u obliku afazije u bolesnika s oteenjima inzule. Sudjeluje i
u obradi informacija za osjet boli, temperatura i najvjerojatnije okusa.

Patofiziologija
Modana disfunkcija moe biti fokalna ili globalna. Fokalni ili globalni dogaaji
mogu zahvatiti subkortikalne strukture, mijenjajui pri tome stanje svijesti (npr.
izazvati stupor ili komu) ili tijek misli (npr. delirij).

Fokalna disfunkcija obino je rezultat strukturnih oteenja izazvanih tumorom,

modanim udarom, traumom, malformacijama, gliozom, demijelinizacijom.
Manifestacije oteenja ovise o lokalizaciji, veliini i brzini nastanka istog.
Oteenja promjera <2 cm i oteenja koja sporo napreduju mogu biti
asimptomatska. Velika oteenja, koja brzo napreduju i najee se razvijaju
kroz tjedne i mjesece, a ne godinama i oteenja koja zahvaaju obje hemisfere
istodobno, najee su simptomatska.

Globalna disfunkcija moe biti izazvana toksinima, metabolikim uzrocima, ili

ponekad difuznom upalom, vaskulopatijom, velikom traumom, diseminacijom
maligne bolesti, a manifestira se multiplim zatajivanjem modane funkcije.

Fokalna oteenja u bijeloj tvari mogu poremetiti povezanost modanih

hemisfera i prouzrokovati sindrom diskonekcije (sindrom koji se manifestira
nesposobnou obavljanja radnji koje zahtijevaju meusobnu koordinaciju 2 ili
vie modanih regija, unato odranim bazinim funkcijama svake regije
zasebno).

Oporavak od modanog oteenja ovisi djelomino o plastinosti ostatka

modanog parenhima, a ta sposobnost je izrazito varijabilna u populaciji i
ovisna je u prvom redu o dobi pojedinca i o njegovom opem zdravstvenom
stanju. Plastinost mozga (sposobnost jedne modane regije da promijeni svoju
funkciju) je najizraenija u mozgu koji se razvija. Na primjer, ukoliko su
podruja odgovorna za govor u dominantnoj hemisferi oteena prije 8 godine
ivota, kontralateralna hemisfera moe osigurati gotovo normalne govorne
funkcije. Naravno, nakon prvog desetljea ivota, sposobnost oporavka je
ograniena pa ozbiljnije oteenje modanog parenhima dovodi do trajnog
deficita. Opsena reorganizacija modane funkcije nakon oteenja mozga u
odraslih je neuobiajena, premda plastinost mozga ostaje trajno, na razini
pojedinih manjih podruja u mozgu tijekom cijelog ivota.

Sindromi modane disfunkcije: Specifini sindromi ukljuuju: agnoziju,

amneziju, afaziju, apraksiju. Psihijatrijska stanja (npr. depresija, psihoza,
anksiozni poremeaji) ponekad ukljuuju sline elemente. Openito, dijagnoza
se postavlja kliniki a najee se oslanja na psihotestove. Kod ispitivanja
uzroka ovih poremeaja potrebno je uiniti laboratorijske pretrage (analiza krvi
i likvora, EKG, EEG) kao i metode slikovnog prikaza mozga, za prikaz
anatomskih poremeaja CT i MR a za prikaz funkcionalnih poremeaja PET i
SPECT.