Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 6

Sputnik SrbijaSputnik Srbija (irilica)

PRETRAGA

Pixabay

Zrelo je da se Rusija i Kina pitaju u


MMF Amerika gubi primat
ANALIZE I MILJENJA 22:03 09.09.2017 (osveeno 10:22 10.09.2017)

Mira Kankara Trklja

Nema sumnje da je zrelo vreme za reformu glasakih kvota drava lanica


MMF-a, kako su to zatraile zemlje BRIKS-a. S obzirom na promenjen odnos
snaga u svetu u odnosu na 2010. godine kada je to poslednji put uraeno,
pitanje je samo da li e SAD to i ovog puta opstruisati. Proli put su to inile
skoro pet godina.
Pouen prethodnim iskustvom, BRIKS je ovoga puta navreme upozorio dado kraja 2019.
godine oekuje zavretak generalne revizije kvota lanica Meunarodnog monetarnog fonda
(MMF), to ukrajnjem znai iudela svake od njih udonoenju odluka utoj nansijskoj
instituciji.

Deklaracija usvojena nakraju samita BRIKS-a ukineskom Sjamenu je nedvosmislena


odluni su dase e kasnije upravlja globalnom ekonomijom tako to e se jae uti glas drava
uekonomskom usponu koje e srazmerno privrednoj snazi biti ibolje predstavljene uMMF-u.

A to su svakako zemlje BRIKS-a, Brazil, Rusija, Indija, Kina i Junoafrika Republika, koje ine 42
odsto svetske populacije, 30 odsto ukupne povrine planete, sa BDP-om koji ini gotovo
etvrtinu globalnog BDP-a 22,3 odsto.

U poslednjih 10 godina BRIKS je, prema reima kineskog predsednika Si


inpinga, uveao BDP za179 odsto, atrgovinu za94 procenta, ato su upravo
neki od najvanijih parametara zautvrivanje glasakih kvota uMMF-u.

Zato je, uz nesumnjive pokazatelje privrednog rasta te grupe zemalja, uz Kinu koja je ve
nekoliko godina svetski lider kada su upitanju procenti privrednog rasta, MMF-u potrebno
posebno upozorenje dadananji svet ionaj iz2010. godine vie nisu isto mesto?

Mada je upitanju privreda, razlozi lee, naravno, upolitici, tanije utekom pristajanju SAD
davie nije igra koji se pita zasve idonosi globalne odluke posvojoj meri.

Glasake kvote koje su sada nasnazi


uMMF-u primenjuju se od prole godine, ali
je odluka o njima doneta jo 2010. Godine.
Toliko su Amerikanci opstruisali njihovu
rati kaciju da je marta 2015. godine
ameriki ministar nansija Dek Lu
upozorio da e kredibilitet SAD-a biti
ugroen ukoliko Kongres neodobri reforme
REUTERS/ FRED DUFOUR
kvota iupravljakih prava uMMF-u. A to je
Kina pozvala BRIKS da uloi napore za
usutini znailo dabi reforme kvota
postizanje pravinog poretka
udvostruile sredstva Fonda idala vee
pravo glasa zemljama u usponu, meu
kojima iKini. Na kraju je isam MMF morao
dapozove SAD daodobri reforme.
Komentariui najnoviji zahtev BRIKS-a, profesor Ekonomskog fakulteta uBeogradu,
nekadanji Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Dejan oki smatra dazemlje BRIKS-a sada
imaju razlog vie datrae ponovnu reformu kvota. Ona, prema njegovoj oceni, treba
dapriblii strukturu kvota iglasako pravo uMMF-u realnoj ekonomskoj snazi iznaaju
umeunarodnoj trgovini koji pojedine zemlje imaju.

On napominje da je prethodna reforma zapravo iz2010, ali je stupila


nasnagu tek poetkom 2016. upravo zbog toga to se dokraja 2015.
godineekalo daSAD to rati kuju.

Drugim reima, zemlje BRIKS-a, pre svih Kina iIndija, pa iRusija, koje su utom periodu imale
vie stope privrednog rasta od proseka usvetu, sada imaju razlog vie datrae ponovnu
reformu kvota jer nije upitanju period od 2016. dodanas, nego defakto od usvajanja reforme
2010. koja je temeljena nazvaninim statistikim podacima iz2008. i2009. godine,
objanjava oki zaSputnjik.

To znai dasu gotovo 10 godina stari zvanini makroekonomski podaci oprivrednoj snazi
drava naosnovu kojih su ustanovljene kvote koje su nasnagu stupile tek prole godine.

Od 2010. godine dodanas stvari su se jo


bitno promenile, posebno popitanju
zemalja kao to su Kina, Indija, pa iRusija.
Njihovo uee uBDP-u sveta je poraslo.
Samim tim to bi naodreeni nain trebalo
daseodrazi ina kvote uMMF-u. A iztoga,
naravno, proistiu iglasaka prava koja
imaju zemlje utom telu, ukazuje profesor
AP PHOTO/ AMR NABIL
Ekonomskog fakulteta.
Zato Srbija ne izlazi iz eljusti MMF-a
Naredna reforma trebalo bi dauradi jo
jedan korak utom pravcu, dase struktura
kvota iglasako pravo uMMF-u priblie realnoj ekonomskoj snazi iznaaju umeunarodnoj
trgovini koji pojedine zemlje imaju, zakljuuje oki.

I pooceni analitiara Ruskog instituta zastrateka istraivanjaPavela


Zaharova nain nakoji se raspodeljuju kvote neodraava realno stanje
usvetskoj ekonomiji.
Postojei sistem kvota nije poten ipre svega odgovara interesima zapadnih zemalja, kae on
zaSputnjik, ilustrujui to brojkama. Zapad, odnosno EU iSAD, kao izemlje BRIKS-a daju
identian doprinos svetskom BDP-u, po23 posto. Meutim, kada je re oglasakim kvotama,
BRIKS ima 14,7 posto, dok EU iSAD imaju duplo vie 30 posto, kae Zaharov zaSputnjik.

Problem je utome to se uobzir zaodreivanje kvota uzimaju nesamo BDP, nego idrugi
kriterijumi, poput otvorenosti ekonomije, to ide naruku pre svega evropskim zemljama. Ve
niz godina se vodi borba zapromenu postojeeg sistema, zahvaljujui kojem takozvane
razvijene zemlje diktiraju politiku MMF-a, Svetske Banke, drugih nansijskih institucija
izemljama sa kojima imaju komplikovane odnosemogu dazatvore pristup kreditiranju,
ukazuje Zaharov.

oki ukazuje da je pre 2010. godine


poslednja realna reforma kvota bila jo
osamdesetih godina prolog veka, idugo
nije odraavala realno stanje stvari jer su se
mnoge zemlje nale upoziciji dasu bitno
napredovale utih poslednjih dvadesetak
ivie godina, ada su neke zemlje stagnirale,
pa iopadale usvom znaaju iu ekonomskoj
SPUTNIK/
aktivnosti.
Moe li Srbija da napusti MMF i da
postane balkanski tigar
Poslednja reforma iz2010. je, napominje
bivi guverner NBS, naizvestan nain bila
revolucionarna jer su ukinuta stalna mesta
uIzvrnom odboru direktora MMF-a koje je dralo pet najveih zemalja. Meu njima nije bilo
nijedne od zemalja BRIKS-a.

On utome vidi znaajan korak napred jer je to uizvesnoj meri izjednailo


drave-lanice.

Na pitanje zato se stie utisak daAmerika gotovo daima pravo veta uMMF-u, iako ono u
njegovom upravljakom mehanizmu nepostoji, oki napominje dasu SAD praktino
osnivai te organizacije nastale 1944. godine na njenom tlu, uBreton Vudsu.

Posle Drugog svetskog rata praktino polovina BDP-a sveta bila je ameriki proizvod. Od 1945.
godine Amerika je igrala kljunu ulogu utoj instituciji, to je proisticalo iz njene dominantne
ekonomske snage utom trenutku. Vremenom njena kvota je smanjivana, kao inekim drugim
znaajnim zemljama, ali je to ilo postepeno, areformski proces je uposlednjih 20-30 godina
bio spor, asvetske privredne tokove koji su bili izuzetno dinamini nisu odraavale reforme
glasakih kvota MMF-a, objasnio je oki zaSputnjik.

I profesoru Beogradske bankarske akademije Zoranu Grubiiu zahtev BRIKS-a deluje


opravdano sobzirom naparametre koji utiu naodreivanje kvota.

I on se kao Zaharov pita kada bi mogla


dausledi naredna preraspodela kvota.
Zaharov smatra daSAD iEU neele
daizgube uticaj pa e uraditi sve kako bi
opstruisale taj proces.

Grubii misli da to nee ii glatkojer e


zahvaljujui procedurama unutar MMF-a
lanice voditi rauna osvojoj pregovarakoj REUTERS/ MARK SCHIEFELBEIN

poziciji. Zemlje BRIKS-a konstruktivnije od G20

Ali to to je prole godine Kina


uspela dauvrsti juan ukorpu valuta MMF-a govori dase uodreenoj meri
realnost ipakuvaava, zakljuio je Grubii zaSputnjik.

To uvaavanje realnosti je, posvemu sudei, dolo silom prilika, odnosno silinom kineske
privrede koja je samo prole godine direktno investirala 94,2 milijarde dolara urazvijene
ekonomije Severne Amerike iEvrope, ime je za130 odsto premaena prethodno rekordna
2015. godina.Pri tome je70 odsto investicija stiglo izkineskih kompanija uprivatnom
vlasnitvu.

Takoe pogledajte by Taboola

Priboj e nositi avione, kamione, tenkove... (video)

Ajkula i dalje plai ameriku vojsku

Kada bi umesto Meseca oko Zemlje kruila druga planeta...


Najnaprednije na svetu: Novom vozilu Kalanjikova nema ravnog

Vojnik udario novinara u lice u direktnom prenosu (video)

Ruski otac jai od amerike majke svih bombi

Amerika ekonomski napala Kinu odgovor e ih iznenaditi

Kinezi izumeli rashladni prsluk

DISKUSIJA Standardi zajednice

KOMENTARII PREKO FACEBOOK NALOGA KOMENTARII PREKO SPUTNIK NALOGA

0 :

Facebook Comments Plugin

2017 Sputnik. Sva prava zadrana

You might also like