Professional Documents
Culture Documents
Zrelo Je Da Se Rusija I Kina Pitaju U MMF, Amerika Gubi Primat
Zrelo Je Da Se Rusija I Kina Pitaju U MMF, Amerika Gubi Primat
PRETRAGA
Pixabay
A to su svakako zemlje BRIKS-a, Brazil, Rusija, Indija, Kina i Junoafrika Republika, koje ine 42
odsto svetske populacije, 30 odsto ukupne povrine planete, sa BDP-om koji ini gotovo
etvrtinu globalnog BDP-a 22,3 odsto.
Zato je, uz nesumnjive pokazatelje privrednog rasta te grupe zemalja, uz Kinu koja je ve
nekoliko godina svetski lider kada su upitanju procenti privrednog rasta, MMF-u potrebno
posebno upozorenje dadananji svet ionaj iz2010. godine vie nisu isto mesto?
Mada je upitanju privreda, razlozi lee, naravno, upolitici, tanije utekom pristajanju SAD
davie nije igra koji se pita zasve idonosi globalne odluke posvojoj meri.
Drugim reima, zemlje BRIKS-a, pre svih Kina iIndija, pa iRusija, koje su utom periodu imale
vie stope privrednog rasta od proseka usvetu, sada imaju razlog vie datrae ponovnu
reformu kvota jer nije upitanju period od 2016. dodanas, nego defakto od usvajanja reforme
2010. koja je temeljena nazvaninim statistikim podacima iz2008. i2009. godine,
objanjava oki zaSputnjik.
To znai dasu gotovo 10 godina stari zvanini makroekonomski podaci oprivrednoj snazi
drava naosnovu kojih su ustanovljene kvote koje su nasnagu stupile tek prole godine.
Problem je utome to se uobzir zaodreivanje kvota uzimaju nesamo BDP, nego idrugi
kriterijumi, poput otvorenosti ekonomije, to ide naruku pre svega evropskim zemljama. Ve
niz godina se vodi borba zapromenu postojeeg sistema, zahvaljujui kojem takozvane
razvijene zemlje diktiraju politiku MMF-a, Svetske Banke, drugih nansijskih institucija
izemljama sa kojima imaju komplikovane odnosemogu dazatvore pristup kreditiranju,
ukazuje Zaharov.
Na pitanje zato se stie utisak daAmerika gotovo daima pravo veta uMMF-u, iako ono u
njegovom upravljakom mehanizmu nepostoji, oki napominje dasu SAD praktino
osnivai te organizacije nastale 1944. godine na njenom tlu, uBreton Vudsu.
Posle Drugog svetskog rata praktino polovina BDP-a sveta bila je ameriki proizvod. Od 1945.
godine Amerika je igrala kljunu ulogu utoj instituciji, to je proisticalo iz njene dominantne
ekonomske snage utom trenutku. Vremenom njena kvota je smanjivana, kao inekim drugim
znaajnim zemljama, ali je to ilo postepeno, areformski proces je uposlednjih 20-30 godina
bio spor, asvetske privredne tokove koji su bili izuzetno dinamini nisu odraavale reforme
glasakih kvota MMF-a, objasnio je oki zaSputnjik.
To uvaavanje realnosti je, posvemu sudei, dolo silom prilika, odnosno silinom kineske
privrede koja je samo prole godine direktno investirala 94,2 milijarde dolara urazvijene
ekonomije Severne Amerike iEvrope, ime je za130 odsto premaena prethodno rekordna
2015. godina.Pri tome je70 odsto investicija stiglo izkineskih kompanija uprivatnom
vlasnitvu.
0 :