Professional Documents
Culture Documents
Organizacija. Završni
Organizacija. Završni
ZAVRNI RAD
Katharina Maruna
Katharina Maruna
Zavrni rad
Saetak:
Kljune rijei:
Abstract:
Arranging site is a complex process which is necessary to plan production in order for
construction to proceed at the planned deadlines in the most economical way. Elements of
construction site are mostly temporary, although some already existing elements or some
elements that will be part of the future building can be reused. The scheme of construction
site is necessary for the organization of work processes at the site and is dealt with in the
framework of the organization's site within the preliminary final works.
The paper should present the guidelines for preparing construction site and describe the
elements of construction site. It is necessary to make the scheme of construction site for a
given building.
Keywords:
Prof. dr. sc. Alen Harapin Prof. dr. sc. Ivica Boko
SADRAJ
1. UVOD............................................................................................................................ 2
1.1. CILJEVI RADA ..................................................................................................... 2
1.2. METODE RADA ................................................................................................... 2
2. PODLOGE .................................................................................................................... 3
2.1. TEHNIKI OPIS .................................................................................................... 3
2.2. ISKAZ KOLIINA RADOVA .............................................................................. 6
3. PROJEKT ORGANIZACIJE GRADILITA ............................................................... 8
3.1. SADRAJ PROJEKTA ORGANIZACIJE GRAENJA I PODLOGE ZA
ORGANIZIRANJE GRAENJA ................................................................................. 8
3.2. SAETI OPIS I ANALIZA ULAZNIH PODLOGA I PODATAKA ................. 10
3.3. ANALIZA LOKACIJE S OSVRTOM NA TERENSKE PRILIKE I LOKALNE
UVJETE ...................................................................................................................... 11
3.4. IZBOR METODA GRAENJA I NAIN ORGANIZACIJE TEHNOLOKIH
PROCESA ................................................................................................................... 12
3.5. VANJSKI I UNUTARNJI TRANSPORT ........................................................... 16
3.6. ORGANIZACIJA PRIVREMENIH SADRAJA NA GRADILITU ............... 21
3.7. ORGANIZACIJA RUKOVOENJA IZVRENJEM......................................... 25
3.8. PROVOENJE ZATITE NA RADU ................................................................ 27
4. SHEMA ORGANIZACIJE GRADILITA ................................................................ 33
5. ZAKLJUAK .............................................................................................................. 34
6. LITERATURA ............................................................................................................ 35
1
1. UVOD
Predmet ovog rada je Projekt organizacije gradilita, skraeno POG, koji je temeljna
tehniko-ekonomska dokumentacija pripreme graenja kojom se usklauju procesi, zadaci,
izvritelji i odgovornosti kako bi se ostvarili uvjeti za sigurno, ekonomino i pravodobno
izvrenje koje rezultira graevinom prema zadanoj dokumentaciji i funkcionalnosti.
Radi lakeg razumijevanja rada, opisat emo sadraj Projekta organizacije graenja.
- Saeti opis i analiza ulaznih podloga i podataka
- Analiza lokacije s osvrtom na terenske prilike i lokalne uvjete
- Detaljni iskaz koliina materijala i radova za graenje
- Izbor metoda planiranja graenja i nain organizacije tehnolokih procesa
- Nain rjeenja vanjskog i unutranjeg transporta
- Organizacija privremenih sadraja na gradilitu
- Organizacija rukovoenja izvrenjem
- Zatita na radu
2
2. PODLOGE
3
voda. Budui da se matina stijena nalazi na oko 0.40 m od povrine terena temeljenje
graevine izvest e se na njoj. Nakon iskopa potrebno je temeljnu plohu runo oistiti od
ostataka razlomljenog materijala, kao i eventualnu glinovitu ispunu iz pukotina. Po
obavljenom ienju temeljne plohe potrebno je neravnine i udubine (krape) popuniti i
izravnati podlonim betonom C 16/20 (MB-20) do projektirane kote temeljenja.
Ukoliko se naie na kavernu (pukotinu), vee udubine i relativno manje irine, a nije
mogue potpuno uklanjanje gline crvenice, sanaciju izvesti tako da se glina oisti do
dubine cca 50 cm ispod kote temeljenja, a nastali prostor do projektiranje kote temeljenja
"plombira" zapuni podbetonom.
Doputena centrina naprezanja tla na detaljno oienim naslagama matine stijene uzeta
su za osnovna optereenja 0.50 MPa.
4
Za izradu konstruktivnog betona smiju se koristiti samo CEM I ili CEM II/A-S. Zbog
opasnosti od korozije armature ne smiju se upotrebljavati betoni koji sadre cemente tipa
CEM II/C, CEM IV i CEM V, prema normi HRN EN 197-1.
Sastavni materijali od kojih se beton proizvodi ili koji mu se pri proizvodnji dodaju moraju
ispunjavati zahtjeve normi na koje upuuje norma HRN EN 206-1 i zahtjeve prema
prilozima C, D, E i F Tehnikih propisa za betonske konstrukcije (TPBK).
Za izvedbu konstruktivnih dijelova graevine smiju se upotrijebiti samo oni sastavi betona
za koje je dokazano da ispunjavaju gore navedene tehnike uvjete.
2. Armatura
Kao armatura koristit e se betonski elik B 500 A ili B 500B (prema TPBK) za sve
elemente, u obliku ipki ili mrea. Zatitni slojevi betona do armature prema gornjoj
tablici.
Veliinu zatitnog sloja osigurati dostatnim brojem kvalitetnih distancera. Kvalitetu
zatitnog sloja osigurati kvalitetnom oplatom i ugradnjom betona, te dodacima betonu i
ostalim rjeenjima prema zahtjevima ovog projekta i projektu betona, kojeg je duan
izraditi izvoa radova. U potpunosti potivati projektirani raspored i poloaj armaturnih
ipki, koje trebaju biti nepomine kod betoniranja. Sva uporabljena armatura treba imati
odgovarajue ateste o kakvoi.
3. Elementi za zidanje
a) Blokovi za zidanje
Za zidanje su predvieni opekarski blokovi d=25 cm. Ovi blokovi moraju biti u skladu s
normom EN 771-1, i biti 1. razreda (ovisno o kontroli proizvodnje) tamo gdje je
proizvoa sporazuman isporuivati zidne elemente odreene tlane vrstoe a ima
program kontrole kvalitete s rezultatima koji pokazuju da srednja tlana vrstoa poiljke
uzrokovana i ispitana prema odgovarajuoj normi ima vjerojatnost podbaaja odreene
tlane vrstoe manju od 5%. Razred izvedbe moe biti A ili B. Prema udjelu upljina
blokovi mogu biti grupe 2a ili 2b.
b) Mort za zidanje
Za zidanje je predvien produni mort vrstoe M5, ope namjene. Mort mora biti u skladu
s normom EN 998-2.
5
2.2. ISKAZ KOLIINA RADOVA
Tablica 2. Iskaz koliina radova
Jedinica
R.br. Opis radova Koliina
mjere
1. Zemljani radovi
1.1. iroki iskop tla Akategorije m3 69,25
1.2. Iskop tla za temeljne trake m3 9,73
1.3. Razastiranje kamenog nabaaja izmeu temeljnih
m3 17,64
traka d=40 cm
1.4. Vanjsko zatrpavanje m3 45,35
1.5. Odvoz vika materijala m3 58,90
1. Tesarski radovi
2.1. Oplata nadtemeljnih zidova m2 34,60
2.2. Oplata podne ploe m2 6,18
2.3. Oplata vertikalnih serklaa m2 133,25
2.4. Oplata nadvoja m2 19,25
2.5. Oplata stubita m2 11,70
2.6. Oplata meukatne ploe i horizontalnih serklaa m2 97,10
2.7. Oplata za krovnu plou m2 34,28
2. Betonski radovi
3.1. Betoniranje temelja m3 9,76
3.2. Betoniranje nadtemeljnih zidova m3 4,33
3.3. Betoniranje podne ploe m3 14,70
3.4. Betoniranje vertikalnih serklaa m3 10,10
3.5. Betoniranje nadvoja m3 1,62
3.6. Betoniranje stubita m3 1,54
3.7. Betoniranje meukatne ploe i horizontalnih serklaa m3 18,77
3.8. Betoniranje krovne ploe m3 19,20
3. Armiraki radovi
4.1. Armiranje temelja kg/m3 1268,80
4.2. Armiranje nadtemeljnih zidova kg/m3 562,90
4.3. Armiranje podne ploe kg/m3 1911,00
4.4. Armiranje vertikalnih serklaa kg/m3 1313,00
4.5. Armiranje nadvoja kg/m3 194,40
4.6. Armiranje stubita kg/m3 200,20
4.7. Armiranje meukatne ploe i horizontalnih serklaa kg/m3 2440,10
4.8. Armiranje krovne ploe kg/m3 2496,00
4. Zidarski radovi
5.1. Zidanje nosivih zidova m3 60,95
5.2. Zidanje pregradnih zidova m3 7,64
5.3. Izrada cementnog estriha m2 10,32
5.4. Unutarnje bukanje nosivih zidova m2 303,71
5.5. Vanjsko bukanje nosivih zidova m2 165,76
5.6. bukanje pregradnih zidova m2 152,80
5.7. bukanje stropova m2 176,56
5.8. bukanje stubita m2 6,15
5. Montaerski radovi
6.1. Montaa nadvoja u pregradnim zidovima kom 10
6
6. Zavrni radovi
7.1. Postavljanje podnih ploica m2 163,47
7.2. Postavljanje parketa na pod m2 127,88
7.3. Lienje nosivih zidova m2 243,75
7.4. Lienje pregradnih zidova m2 152,78
7.5. Lienje stropova m2 175,32
7.6. Lienje stubita m2 6,48
7.7. Ugradba vrata Kom 14
7.8. Ugradba prozora Kom 15
7
3. PROJEKT ORGANIZACIJE GRADILITA
8
Tehnika dokumentacija za ishoenje dozvole i nakon toga za graenje temeljna je
podloga organizacije graenja, jer prikazuje i opisuje graevinu koja je predmet budue
gradnje. Za organiziranje graenja posebno se rabe slijedei dijelovi tehnike
dokumentacije:
- Tehniki opis
- Nacrti (tlocti, presjeci, profili...)
- Dokaznica mjera
- Trokovnik
Tehniki opis radova je tekstualni dio tehnike dokumentacije koji sadrava opise i detalje
graevine ili naina graenja, koji ine vane informacije za razumijevanje budueg
pothvata. To je sastavni dio tehnike dokumentacije koji treba prvi proitati i tako dobiti
spoznaje o buduoj graevini.
9
primjerima slinih graenja i poslovnim prioritetima. Trine smjernice su posebno vane
kod kalkulacije trokova izvoenja radova. Podaci iz ugovorne dokumentacije su podaci
koji utjeu na cijenu radova, nain plaanja, ugovorne kazne i premije te rokovi i
meurokovi dovrenja.
Tehnika dokumentacija ovog objekta sadri tehniki opis i nacrte, dokaznicu mjera i
trokovnik. Uvidom u tehniki opis saznajemo konstruktivni sastav graevine. Glavni
nosivi konstrukcijski sustav graevine je omeena zidana konstrukcija, izraena od
opekarskih blokova debljine 25 cm, koja je omeena vertikalnim i horizontalnim
serklaima. Pregradni zidovi su izraeni od opekarskih blokova debljine 10 cm. Stropna
meukatna konstrukcija prizemlja izraena je kao puna AB ploa, lijevana na licu mjesta
debljine d=16 cm. Stubita su takoer izvedena u armiranom betonu debljine 16 cm.
Krovna konstrukcija je izraena od kao puna AB ploa, lijevana na licu mjesta debljine 16
cm.. Temeljenje je predvieno na trakastim armirano-betonskim temeljima ispod nosivih
zidova irine 55 cm.
10
3.3. ANALIZA LOKACIJE S OSVRTOM NA TERENSKE PRILIKE I LOKALNE
UVJETE
Teren je izrazito krevit te ga izgrauju naslage gornje krede koja je uglavnom pokrivena
slojem gline crvenice.. Budui da se matina stijena nalazi na oko 0,40 m od povrine
terena temeljenje graevine se izvodi na navedenoj dubini. Do dubine buenja nije
registrirana podzemna voda.
11
Lokalni propisi doputaju izvoenje radova u periodu od 8,00 sati do 18,00 sati. Za vrijeme
turistike sezone nije doputeno izvoenje radova na objektu u periodu od 1. srpnja do 1.
rujna.
12
stropova i fasade, izvoenje estriha, izvoenje cementnih glazura, razne zidarske
pripomoi kod izvoenja instalacija, ugradnje stolarije, aluminijskih stijena i bravarskih
elemenata i krpanja oteenja. bukaju se unutranji zidovi, stropovi i dijelovi fasade.
Unutranje bukanje izvodi se produnim cementnim mortom ili strojno industrijskim
mortom. Dijelovi fasade bukaju se mineralnom bukom s ugraenim pigmentom i
agregatom u boji. Obloga fasadnih zidova vri se termoizolacijskim fasadnim sustavom
(kvaliteta kao StoTherm Classic ili drugi jednakovrijedni sustav) to ukljuuje sve
elemente koji su dio sustava (spojevi, obrade uglova, otvora, sokla i slino).
INSTALATERSKI
RADOVI
1. FAZA
PRIPREMNI ZEMLJANI IZRADA TEMELJA I
RADOVI RADOVI (instalacija cijevi NADTEMELJNE PLOE
za vodovod,
kanalizaciju i el.
energiju)
INSTALATERSKI
RADOVI IZRADA
IZRADA
VERTIKALNIH
IZRADA AB 2. FAZA HORIZONTALNIH
SERKLAA I
PODNE PLOE (postavljanje vodova SERKLAA I AB PLOE
ZIDOVA
za instalacije unutar PRIZEMLJA
PRIZEMLJA
konstrukcije)
INSTALATERSKI RADOVI
IZRADA IZRADA
3. FAZA BUKANJE
VERTIKALNIH HORIZONTALNIH
(izvedba prikljuaka ZIDOVA I
SERKLAA I SERKLAA I AB
vodovoda, kanalizacije i STROPOVA
ZIDOVA KATA KROVNE PLOE
el.energije unutar objekta)
INSTALATERSKI RADOVI
POSTAVLJANJE ESTRIHA
ZAVRNI 4. FAZA
NA SVE POVRINE
RADOVI (zavrna montaa opreme u
PODA
objektu)
13
3.4.2. Metode planiranja organizacije gradilita
1
Na vodoravnoj osi se nalazi vrijeme jednako kao u gantogramu. Podaci o broju resursa koji se planira ili
prati tijekom vremena graenja dobiju se projekcijom resursnih podataka po aktivnostima iz gantograma dan
po dan du vremenske skale i njihovim zbrajanjem po vertikali.
14
3.4.3. Izbor strojeva
Koritenje strojeva je neophodno kod veine radnih aktivnosti. Zbog jednostavnosti
razumijevanja, u tablici su navedeni strojevi koji su koriteni u svakoj fazi izgradnje.
Transport materijala je zahtijevao svakodnevno koritenje dostavnih vozila, a najee je to
bio kamion.
15
3.5. VANJSKI I UNUTARNJI TRANSPORT
Transport je sastavni dio procesa graenja u kojem ima veliki utjecaj na pravodobno
odvijanje radova. Ve je spomenuto kako je transport bio vrlo vaan za svaku aktivnost na
gradilitu.
Pri transportu osjetljivi materijali ne smiju gubiti na kvaliteti i ne smije doi do oteenja.
Rastresiti materijali, kao to su ljunak i pijesak, se transportiraju kamionom. Kamion je,
takoer, potreban i za transport ostalih materijala kao to su: opeka, armatura, cement,
vapno, drvena graa, oplata i sl. Beton se transportira automijealicama kapaciteta 9 m3 .
Teina kamiona i ostalih strojeva ne prelazi maksimalnu nosivost javne ceste te ne postoji
opasnost da e otetiti javnu cestu u okolici gradilita.
16
3.5.2. Unutarnji transport
17
OPEKA
KRAN
MOBILNA SKLADITE
BETON GRAEVINA KRAN
PUMPA OPLATE
KRAN
DEPONIJA
ARMATURE
18
Privremena cesta na gradilitu nasuta je ljunkom debljine 15-20 cm, a promet se odvija u
jednom smjeru. irina ceste je 2,50 m. U jednom dijelu preko ceste prelazi elektrini vod
koji je osiguran od oteenja. Popreni nagib ceste iznosi 3% zbog odvodnje, a maksimalni
uzduni nagib je 8%. Raunska brzina kamiona iznosi 15 20 km/h.
SHEMA O
GR
15.0
P+1
KOLNI PRILAZ
(PRILAZ VATROGASNOM VOZILU)
PJEAKI PRILAZ
19
Kljuni stroj kod unutarnjeg vertikalnog transporta je kran. Organizacijom gradilita
osigurava se da kran dobro pokriva graevinu, skladita i pogone. Kod koritenja kranova
treba zadovoljiti uvjete stabilnosti i sigurnosti u radu, pa je svaka uporaba podlona
prethodnom rjeavanju zadanih uvjeta u odnosu na:
- Temeljenje i stabilnost
- Opskrba strujom
- Potrebne ateste i provjere prije i za vrijeme uporabe
- Nain sigurne montae i demontae te sigurnog rada
- Tlocrtnu pokrivenost graevine, skladita i pogona
Na slici (Slika 5.) prikazana je pokrivenost graevine, skladita i pogona kranom. Kran je
visine 10 m, a duljina ruke je 15 m.
15.00
GRAEVINA
PV
kolni prilaz
pjeaki prilaz
20
3.6. ORGANIZACIJA PRIVREMENIH SADRAJA NA GRADILITU
Gradilite je dio prostora estice 2406/7 koji ima tono odreene granice koje su
naznaene ogradom. Sadraj predmetnog gradilita je:
21
TLOCRT POGLED
2.00 +2.2
0.00
6.00
6.00
- Materijali koji se obrauju ili kroje te nakon toga ugrauju u graevinu (elik za
izradu armature)
22
Tablica 3. Skladitenje materijala
UDALJENOST OD
NAIN MJESTA JEDINICA SREDNJA
MATERIJAL KOLIINA
SKLADITENJA UGRADBE KOLIINE VISINA (m)
MATERIJALA
Cement i vapno u
Zatvoreno skladite 6,00 m kg 300,00 2,0
vreama
Betonsko eljezo
Otvorena deponija 1,40 m kg 64621,00 2
(mree i ipke)
Otvorena
Oplata 1,40 m m2 168,13 2
deponija/objekt
Otvorena
Opeka 2,70 m kom 26407 1,5
deponija/objekt
CEMENT, ARMATURA 8 12
DRVENA GRAA 12
23
3.6.4. GRADILINI POGONI
Predmetno gradilite ima dva gradilina pogona, armiraki pogon (vidi Shema
organizacije gradilita) i pogon za pripremu morta (vidi Shema organizacije gradilita).
SKLADITE
OBRADA, SAVIJANJE, OBRAENIH
REZANJE ELEMENATA
SKLADITE MATERIJALA 6 - 12 m
Rjeenje opskrbe elektrinom energijom je olakano jer se potroai nalaze relativno blizu
jedan drugome. Opskrba gradilita strujom je organizirana iz javne mree. Pritom je
prethodno izraunata potreba elektrine energije te dobivena suglasnost za prikljuak od
nadlenog distributera. Svi razvodi elektrine energije su ucrtani u shemu gradilita (vidi
Shema organizacije gradilita).
24
3.6.6. OPSKRBA GRADILITA VODOM I ODVODNJA
UPRAVA
DIREKTOR/ICA PODUZEA
POSLOVOA
GRAEVINSKI
RADOVI
25
Voditelj gradilita potpisuje svu tehniku i financijsko-materijalnu dokumentaciju
(graevni dnevnik, graevnu knjigu, situacije, raune i dr.). On vodi rauna da se objekt
izvodi kvalitetno, kvalitetnim materijalima i u ugovorenom roku i povodi mjere zatite na
radu. Poslovoa vodi rauna o kvalitetnom izvoenju radova prema projektnoj
dokumentaciji i prikuplja podatke za graevni dnevnik i graevnu knjigu.
- Graevni dnevnik
- Graevna knjiga
- Situacije
- Radni nalozi
26
3.8. PROVOENJE ZATITE NA RADU
2
Zakon o zatiti na radu (NN, br.71/2014., 118/2014.)
27
3.8.2. Zone opasnosti i obiljeavanja na gradilitu
Opasnost je definirana ugroenou od: pada s visine, pada u istoj razini, pada
predmeta s visine, viseeg tereta, opasnost od elektrine struje, opasnost od poara,
opasnost od trovanja, ekplozije, zraenja i isparavanja (Tablica 5.).
28
Slika 9. Primjer ploe oznaka Zatite na radu na gradilitu
29
3.8.3. Koordinatori zatite na radu
Investitor imenuje kooridantore zatite na radu, tj. odgovornu osobu za koordinaciju
primjene pravila zatite na radu tijekom faze projektiranja i tijekom faze izgradnje.
Koordinator zatite na radu u fazi izvoenja radova (kooridnator 2), duan je tijekom
gradnje koordinirati primjenu naela zatite na radu, a posebno pri donoenju odluka i
organizacijskih mjera tijekom planiranja pojedinih faza rada, pri odreivanju rokova
potrebnih za sigurno dovrenje pojedinih faza rada, te osigurati dosljednu primjenu naela
zatite na radu. Organizira rad na gradilitu tako da pristup gradilitu imaju samo osobe
zaposlene na njemu, s dozvolom ulaska na gradilite (l.11.,ZPG).
Investitor i nadzorni inenjer duni su izraditi plan zatite sigurnosti i zdravlja prije
otvaranja gradilita.
Glavne obveze izvoaa radova vezane uz zatitu na radu jesu osposbljavanje radnika za
rad na siguran nain, zapoinjanje radova u skladu s prijavom gradilita i vaeim
propisima, imenovanje odgovorne osobe za provedbu mjera zatite na radu. Izvoa
radova svakom radniku omoguuje pripadajua sredstva zatite na radu, a u sluaju teih
ozljeda radnika na radu obavijetava inspekciju rada o nastaloj ozljedi. Prva pomo na
gradilitu se organizira ovisno o broju radnika na gradilitu i vaeim propisima.
30
3.8.5. Osobna zatitna sredstva
Za vrijeme izvoenja radova pri kojima su dijelovi tijela izloeni odreenim vrstama
opasnosti i tetnosti, zaposlenicima se daju na raspolaganje sredstva osobne zatite i
osobna zatitna oprema.
Zatitna sredstva dijelimo na sredstva za:
- Zatitu glave (kaciga)
- Zatitu oiju i lica (zatitne naoale)
- Zatitu sluha (uni epii, uni titnici za zatitu sluha od buke)
- Zatitu organa za disanje (respirator, cijevne maske, plinske maske)
- Zatitu ruku (zatitne rukavice)
- Zatitu nogu (zatitna potkoljenica, natkoljenica, zatitne radne cipele)
- Zatitu zglobova (titnik za runi zglob)
- Zatitu trbunih organa (koni pojas ili pregaa)
- Zatitu tijela (radna odijela, kina kabanica).
31
Organizacija intervencije u sluaju izbijanja poara obuhvaa nabavu i postavu specijalnih
vatrogasnih aparata s poetkom gaenja poara te osiguranje dovoljne koliine vode kao
osnovnog sredstva za gaenje poara. Dnevna potrebna koliina vode za gaenje poara je
0,005 m3/s do 0,5 m3/s tijekom 3 sata. Na gradilitu je osiguran pristup vatrogasnim
vozilima s jedne strane.
32
SHEMA ORGANIZACIJE
MJ 1:200
5 7 7
UR A ZIN
B
20 02
P. .
5 C. M. B
4
6
LEGENDA:
2
0 - PRIVREMENI SANITARNI OBJEKT
15.0 1 - KONTEJNER
0 9 - ARMATURNI POGON
v
8 - PRIVREMENI DOVOD VODE
KOLNI PRILAZ - PRIVREMENI DOVOD STRUJE
(PRILAZ VATROGASNOM VOZILU)
Studij:
Predmet:
Zadatak: Datum: 9/2016.
Tema:
Kandidat: KATHARINA MARUNA
list 1./str.33.
5. ZAKLJUAK
Svaki sloeni rad neizostavno zahtijeva i niz sloenih analiza koje moraju biti
dokumentirane. Nepostojanje analiza i dokumentiranje vodi u improvizaciju i probleme. U
ivotnom vijeku graevinskog projekta izradi se velik broj dokumenata, od onih koji
odreuju graevinu (tehnika dokumentacija) do onih koji daju uvjete uklapanja u prostor i
drutvenu zajednicu (dozvole). Meutim, postoje dokumenti koji se odnose iskljuivo na
organizaciju i upravljanje gradilitem kao to je Projekt organizacije gradilita (POG). Rad
bez pripreme i izrade POG-a kao odgovarajue dokumentacije vrlo je rizian za uspjeh
graenja te vjerojatno vodi ka loijim rezultatima, gubicima, ne izvrenju ugovora i
sporovima izmeu sudionika u projektu.
34
6. LITERATURA
35