DOI: 10.14256/JCE.1674.
2016
Primljen / Received: 19.5.2015.
Ispravljen / Corrected: 30.8.2016.
Prihvaen / Accepted: 25.9.2016.
Dostupno online / Available online: 10.12.2016.
Autori:
Prof.dr.sc. Jure Radni, dipl.ing.gra.
Sveuilite u Splitu
Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije
jure.radnic@gradst.hr
Prof.dr.sc. Domagoj Matean, dipl.ing.gra.
Sveuilite u Splitu
Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije
domagoj.matesan@gradst.hr
Ivan Banovi, mag.ing.aedif.
Sveuilite u Splitu
Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije
ivan.banovic@gradst.hr
Domagoj Buklija-Kobojevi, mag.ing.aedif.
Sveuilite u Splitu
Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije
domagoj9638@gmail.com
GRAEVINAR 68 (2016) 11, 907-917
Graevinar 11/2016
Konstrukcija dogradnje putnikog
terminala Zrane luke Split
Struni rad
Jure Radni, Domagoj Matean, Ivan Banovi, Domagoj Buklija-Kobojevi
Konstrukcija dogradnje putnikog terminala Zrane luke Split
U radu je prikazana glavna nosiva konstrukcija dogradnje putnikog terminala Zrane
luke Split. Konstrukcija je sloena i obuhvaa razliite tipove graevina (zgrada, most,
membranski trijem), razliite nosive sustave (prostorna reetka, prostorni okvir, kupola,
napeto ue, napeta membrana), razliita gradiva (armirani beton, konstrukcijski elik,
lamelirano drvo, platno, elino ue) i razliite zahvate (novogradnja, rekonstrukcija). Pri
kreiranju nosivih sklopova konstrukcija, bitan utjecaj su imali zahtjevi arhitektonskog
oblikovanja. Projekt konstrukcija je izraen u skladu s propisima, normama i pravilima
struke, na suvremenoj tehnikoj razini.
Kljune rijei:
Zrana luka Split, putniki terminal, dogradnja, konstrukcija
Professional paper
Jure Radni, Domagoj Matean, Ivan Banovi, Domagoj Buklija-Kobojevi
Passenger terminal extension structure at Split Airport
The main load-carrying structure, to be built as an extension to the passenger terminal
building at Split Airport, is presented in the paper. The structure is complex and comprises
various types of facilities (building, bridge, membrane shed), various load-bearing systems
(space truss, space frame, dome, tensioned cable, tensioned membrane), various materials
(reinforced concrete, structural steel, laminated wood, canvas, steel cable), and different
activities (new construction, rehabilitation). When creating load-bearing structural
assemblies, a significant emphasis was placed on architectural shaping. Structural design
was made in accordance with prevailing regulations, standards, and rules of professional
practice, at an advanced technical level.
Kljune rijei:
Split Airport, passenger terminal, extension, structure
Fachbericht
Jure Radni, Domagoj Matean, Ivan Banovi, Domagoj Buklija-Kobojevi
Konstruktion des Passagierterminalanbaus am Flughafens Split
In dieser Arbeit wird das Haupttragwerk des Passagierterminalanbaus am Flughafen Split
dargestellt. Die Konstruktion ist komplex und umfasst verschiedene Typen von Bauwerken
(Gebude, Brcke, Eingangsmembrane), verschiedene Tragwerkssysteme (rumliches
Fachwerk, rumlicher Rahmen, Kuppel, gespanntes Seil, gespannte Membrane), verschiedene
Baustoffe (Stahlbeton, Baustahl, lamelliertes Holz, Textil, Stahlseil) sowie verschiedene Eingriffe
(Neubau, Umbau). Beim Entwurf der Tragwerkselemente hatten die Anforderungen der
architektonischen Gestaltung wichtigen Einfluss. Das Tragwerk wurde gem Vorschriften,
Normen und Regeln der Ingenieurskunst auf zeitgemem technischem Niveau entwickelt.
Kljune rijei:
Flughafen Split, Passagierterminal, Anbau, Konstruktion
907
Graevinar 11/2016 Jure Radni, Domagoj Matean, Ivan Banovi, Domagoj Buklija-Kobojevi

1. Uvod Dogradnja i rekonstrukcija putnikog terminala je sloena

graevina, koja predstavlja sklop vie meusobno funkcionalno
Zrana luka Split ima zadnjih godina sve vei godinji promet, i tehnoloki povezanih graevina. Tlocrtna povrina svih
koji je za 2015. godinu iznosio 1 955 000 putnika. Zbog horizontalnih konstrukcija nove dogradnje iznosi oko 55 000 m2,
izrazitih vrnih optereenja tijekom turistike sezone, kapacitet a rekonstruirane postojee zgrade oko 10 500 m2.
postojeeg putnikog terminala nedostatan je za osiguranje
adekvatne kvalitete usluge. Razvojnim planom Zrane luke
Split, koji je na temelju analize stanja, projekcija rasta prometa i
prijedloga rjeenja koje su pripremile strune slube Zrane luke
Split, izradila tvrtka NACO (Netherlands Airport Consultants
B.V., broj 071229, od 18.7.2005.), predvieno je da se u skladu
s porastom prometa izvri etapna dogradnja zgrade putnikog
terminala. Rekonstrukcijom i dogradnjom putnikog terminala
u Zranoj luci Split uskladit e se njegov kapacitet s oekivanom
prometnom potranjom, zadovoljiti visoka razina sigurnosti i
kvalitete usluge te osigurati uvjeti za realizaciju standarda EU
(engenski kriteriji) za meunarodni granini prijelaz. Realizirat
e se i sigurnosni pregled prtljage u skladu s STANDARD 3
EDS koji propisuje EU. Izgradit e se novi parkalini prostor
za automobile i autobuse s autobusnim terminalom, koji e
biti povezan s putnikim terminalom zatvorenim pjeakim Slika 1. Izgled Zrane luke Split nakon dogradnje i rekonstrukcije
nathodnikom preko dravne ceste D409.
Arhitektonski projekt dogradnje i rekonstrukcije izradio je VV Postojea zgrada za prihvat i otpremu putnika ostaje
projekt d.o.o. - Split, a autori su Ivan Vuli dipl. ing. arh. i Ivan nepromijenjenih gabarita, ali se dijelom mijenjaju njeni sadraji.
Radeljak dipl. ing. arh. Zgrada ima podrum, prizemlje i kat. Krov zgrade je ravan, s
Zrana luka Split u postojeem stanju je u cijelosti locirana kotom vijenca 10,3 m iznad prizemlja. Tlocrtni gabariti zgrade
neposredno sjeverno iznad dravne ceste D409 (stara cesta iznose oko 90 x 47 m. Postojei trijem ispred postojee zgrade,
Split - Trogir), na povrini od priblino 95 ha. Novim projektom je tlocrtnih gabarita 95 x 25 m, dograuje se s jugozapadne strane
predvieno irenje kompleksa zrane luke neposredno juno od do nove zgrade. Nova zgrada za prihvat i otpremu putnika,
D409, tako da bi ukupna povrina zrane luke iznosila oko 105 smjetena izmeu postojee zgrade na istoku i postojee
ha. Izgled zrane luke nakon dogradnje
i rekonstrukcije prikazan je na slici 1.
Prema novom projektu, uz ostale zahvate,
planiraju se realizirati sljedei glavni
sadraji (slika 2.):
-- sa sjeverne strane ceste D409
-- rekonstrukcija postojee zgrade
putnikog terminala i postojeeg
trijema ispred zgrade
-- izgradnja nove zgrade putnikog
terminala
-- izgradnja pjeakog nathodnika
iznad ceste D409 za povezivanje
postojeih sadraja s novim
sadrajima s june strane ceste
-- izgradnja pjeakog nathodnika za
vezu nove zgrade i postojee stajanke.
-- s june strane ceste D409
-- izgradnja parkiralita za osobne
automobile
-- izgradnja zgrade autobusnog
terminala
-- izgradnja trijema ispred zgrade
autobusnog terminala. Slika 2. Glavni zahvati prema novom projektu dogradnje i rekonstrukcije Zrane luke Split

908 GRAEVINAR 68 (2016) 11, 907-917

Konstrukcija dogradnje putnikog terminala Zrane luke Split Graevinar 11/2016

stajanke na zapadu, preuzima veinu

funkcija postojee zgrade. Istoni dio
zgrade je kompaktni ostakljeni kubus, s
ravnim i djelomino ostakljenim krovom.
Ima podrum, prizemlje, kat i galeriju, s
visinom vijenca krova 14,75 m iznad
prizemlja. Zapadni dio nove zgrade,
smjeten neposredno uz postojeu
stajanku, ima samo podrumsku etau i
visinski see do razine stajanke.
Zgrada autobusnog terminala ispod
ceste D409 za prihvat i otpremu putnika
ima prizemlje i kat, s ravnim i djelomino Slika 3. Pogled na novu zgradu putnikog terminala i pristupni nathodnik s jugoistoka, s ceste
kosim krovom. D409
Ispred zgrade autobusnog terminala je
trijem, koji natkriva autobusno stajalite
i titi putnike od atmosferilija.
Za osiguranje "tople" veze izmeu
sadraja juno i sjeverno od ceste D409,
predvien je zatvoreni ostakljeni pjeaki
nathodnik s pokretnim pjeakim
stazama. Primjeri na slikama 3. i 4.
prikazuju kako e izgledati nova zgrada
putnikog terminala.
Do konca travnja 2016. izraeni su glavni
projekti, dobivena je graevinska dozvola
i dovreni su gotovo svi izvedbeni
projekti. U tijeku je prikupljanje ponuda za Slika 4. Pogled na novu zgradu putnikog terminala i pristupni nathodnik s jugozapada, s ceste
realizaciju projekta. U radu se prikazuju D409
samo osnovni podaci koji se odnose
na graevinski projekt, tj. na nosivu konstrukciju kompleksa
dogradnje i rekonstrukcije [1, 2]. trijema je od inoxa A4 (AISI 316), vrstoe 1770 MPa.
Sve nove graevine temeljene su plitko, na prilino kvalitetnom Lamelirani drveni nosai su klase GL24h.
tlu relativno velike nosivosti i male deformabilnosti. Graevine Sve betonske konstrukcije su predviene u monolitnoj izvedbi.
sjeverno od ceste D409 temeljene su na relativno kompaktnom Dominantni dio spojeva elinih konstrukcija predvien je u
fliu, a juno od nje na dobro graduiranom i zbijenom ljunku. zavarenoj izvedbi, osim malog dijela koji su vijani. Klasa izvedbe
Zahvat se nalazi u zoni u kojoj je mogu potres s raunskim elinih konstrukcija je E x C3 i E x C4, prema EN 1090-2 [3].
ubrzanjem tla 0,223 g za povratni period od 475 godina. Lokacija Antikorozivna zatita elinih ploha predviena je premazima u
je u vjetrovnoj zoni s osnovnom raunskom brzinom vjetra vb, 0 skladu s EN 12944 [4]. Zatita eline konstrukcije od poara
= 30 m/s. Karakteristino optereenje snijegom na tlu iznosi sk predviena je zatitnim vatrootpornim premazima. Svi su
= 0,45 kN/m2. prorauni provedeni u skladu sa sadanjim propisima, normama
Sve su konstrukcije izraunane na temperaturne promjene, a [3-13] i pravilima struke.
betonske i spregnute na skupljanje i puzanje betona. U modelu
konstrukcija ukljueno je i temeljno tlo, kao kruta ili popustljiva 2. Prikaz nosivih konstrukcija
podloga (usvojeno nepovoljnije djelovanje). Sve su konstrukcije i
svi elementi provjereni na relevantne kombinacije svih 2.1. Nova zgrada putnikog terminala
relevantnih optereenja i djelovanja, uz kontrolu graninih stanja
u uporabi i graninog stanja nosivosti. Pri proraunu pojedinih 2.1.1. Istoni dio zgrade
graevina koriten je prostorni model koji ukljuuje sve nosive
konstrukcije (betonske, eline, spregnute, drvene, membranske, Ovaj dio nove zgrade putnikog terminala je tlocrtnih dimenzija
uad) koje su meusobno povezane. Koriteni su uobiajeni 95 x 122 m i ima 4 etae (Po + Pr + K + G). Tlocrtne dimenzije
graevni materijali. Za beton su koritene klase C 30/37, C krova zgrade iznose 110 x 137,5 m. Zgrada je projektirana kao
40/50 i malim dijelom C 50/60. Betonski elik je kvalitete B jedinstvena dilatacijska cjelina. Dio interijera zgrade prikazan je
500B. Konstrukcijski elik je S355 J2 + N. Prednapeta uad kod na slikama 5. i 6.

GRAEVINAR 68 (2016) 11, 907-917 909

Graevinar 11/2016 Jure Radni, Domagoj Matean, Ivan Banovi, Domagoj Buklija-Kobojevi
Slika 5. Dio interijera nove zgrade putnikog terminala u prizemlju
Slika 6. Dio interijera nove zgrade putnikog terminala na katu
Glavna nosiva konstrukcija zgrade je sloena prostorna
konstrukcija, formirana od armiranog betona, konstrukcijskog
elika i lameliranog drva. Prostorni model konstrukcije prikazan
je na slici 7.
Slika 7. Globalni prostorni model konstrukcije istonog dijela nove
zgrade putnikog terminala
Bazina nosiva konstrukcija zgrade do razine krova je
armiranobetonska. Krovna konstrukcija zgrade je elina i
dijelom drvena. Konstrukcija est stubita za vezu zgrade i
stajanke je elina, kao i konstrukcija katela (kule) za vezu zgrade
s prilaznim pjeakim nathodnikom. Prva tri oblika slobodnih
oscilacija zgrade prikazana su na slici 8. Zbog nesimetrine
krutosti i rasporeda masa po visini zgrade, prisutan je znaajan
910
Slika 8. Prva tri oblika slobodnih oscilacija
istonog dijela nove zgrade
putnikog terminala
utjecaj torzije globalne prostorne konstrukcije. Kao to je vidljivo
na slici, prvi i trei oblik slobodnih oscilacija zgrade su preteito
torzijski i manjim dijelom translatorni, dok je drugi oblik
slobodnih oscilacija preteito translatorni. Ukratko e se opisati
konstrukcija osnovnih funkcionalno-konstrukcijskih dijelova
zgrade.
Armiranobetonska konstrukcija
Glavnu armiranobetonsku konstrukciju zgrade tvore stupovi
na osnom razmaku 15 x 15 m i glavne grede u pravcu stupova,
koji zajedniki formiraju prostorni okvir za prijenos vertikalnih i
horizontalnih optereenja.
Slika 9. 
Prostorni model armiranobetonske konstrukcije istonog
dijela nove zgrade putnikog terminala
GRAEVINAR 68 (2016) 11, 907-917
Konstrukcija dogradnje putnikog terminala Zrane luke Split Graevinar 11/2016

Horizontalnu meukatnu konstrukciju tvore krino armirane

betonske ploe debljine 20 cm, koje se oslanjaju na glavne grede
okvira i sekundarne grede u polovini razmaka stupova (raspon
oslonaca ploe je 7,5 x 7,5 m). Stupovi su krunog poprenog
presjeka, promjera 1,20 m (u podrumu) do 0,80 m (ispod krovne
konstrukcije). Glavne i sekundarne grede su visine 1,2 m (8 %
raspona). irina glavnih greda je 0,6 m, a sekundarnih 0,4 m.
Armiranobetonski obodni zidovi u podrumu su dilatirani od
glavne okvirne konstrukcije kako bi se smanjile sile u okviru od
temperaturnih promjena i skupljanja betona, te omekala globalna
konstrukcija zgrade radi generiranja manjih seizmikih sila.

Krovna elina konstrukcija

Krovna elina konstrukcija je ravna, horizontalna prostorna
reetka visine 2 m (slike 10. i 11.), koja je zglobno oslonjena na
stupove betonskog okvira.

Slika 11. 
Karakteristini segment krovne reetke: a) tlocrt; b)
vertiklani presjek; c) aksonometrija dijela tapova

Slika 10. Tlocrt krovne reetke istonog dijela nove zgrade putnikog
terminala

Kako se svi betonski stupovi okvira ne proteu do krova, to je

razmak oslonaca eline reetke promjenjiv i moe biti od 15
m do 45 m. Krovna konstrukcija ima velike konzolne istake
(prijepuste) u odnosu na tlocrtne gabarite etaa zgrade. Zbog
prethodno navedenog i injenice da se na elinu reetku u dijelu
krova oslanja drvena kupola nad otvorom 25 x 40 m, oito je da
je neminovna velika razlika u dimenzijama poprenog presjeka Slika 12. Dimenzije poprenog presjeka krunih cijevi donjeg pojasa
tapova reetke (slika 12.). krovne reetke [mm]

GRAEVINAR 68 (2016) 11, 907-917 911

Graevinar 11/2016 Jure Radni, Domagoj Matean, Ivan Banovi, Domagoj Buklija-Kobojevi

Kako bi se smanjio broj tapova u reetci, ubrzala gradnja i

smanjila cijena krova, usvojena je reetka (rotilj) sa tapovima
samo u pravcima oslonaca (stupova). Naime, u tim je pravcima
formiran trapezasti reetkasti nosa visine 2 m, s tri uzduna
tapa u gornjem pojasu na razmaku 2,5 m, dva uzduna tapa u
donjem pojasu na istom razmaku, te nunim tapovima ispune
(dijagonale). Krovna reetka se oslanja na stupove tokasto
(zglobno) preko etiri kosa ravasta tapa (slika 6.).
tapovi reetke su eline cijevi promjera 88,9 mm do 193,7
mm (najoptereeniji tapovi iznad stupa). Reetka je izraunana
za sluajeve zglobnih i krutih veza tapova u vorovima, kako Slika 15. 
Uzduna naprezanja u nosaima kraeg smjera za
bi se obuhvatio utjecaj moguih razliitih tehnolokih rjeenja mjerodavnu kombinaciju optereenja [MPa]
vorova u izvedbi na globalnu sigurnost reetke. Osim sila od
vertikalnih optereenja i vjetra, znaajan je utjecaj temperaturnih elina stubita za vezu glavne zgrade i stajanke
promjena i skupljanja betona na sile u reetci. Predvieno je est zatvorenih, bono ostakljenih stubita za
U dijelu krova izvan tapova krovne reetke, u poljima tlocrtnih vezu glavne zgrade i stajanke; etiri istovjetna uz zapadno
gabarita 10 x 10 m, predviena je klasina plitka rotiljna proelje i dva slina uz sjeverno proelje (slika 16.).
konstrukcija od otvorenih elinih profila (slika 13.). Ona se
slobodno oslanja na vorove glavne reetke i ne sudjeluje u
globalnom noenju krova.

Slika 16. Pogled na novu zgradu putnikog terminala sa sjeverozapada,

s postojee stajanke

Stubita su dilatirana od glavne zgrade. Glavna vanjska

Slika 13. Rotiljna konstrukcija u krovu izvan tapova krovne reetke konstrukcija stubita je prostorni zavareni elini okvir od
pravokutnih cijevi (slika 17.). Stubini kraci su prostorna elina
Drvena kupola konstrukcija, formirana od zavarenih elinih limova, koja se
Na dijelu krova zgrade, na tlocrtnoj povrini 25 x 40 m, predviena mjestimino tokasto oslanja na vanjsku konstrukciju stubita.
je ostakljena rebrasta kupola od lameliranih drvenih nosaa
(slike 7. i 10.). Nosai su zakrivljeni, promjenjive visine i sloene
geometrije (slika 14.). irina svih nosaa iznosi 20 cm. Nosai
se na krajevima oslanjaju na gornji i donji pojas eline krovne
reetke. U vorovima reetke na gornjem pojasu prenosi se
vertikalna reakcija, a u vorovima na donjem pojasu horizontalna
reakcija nosaa. Oblik kupole prilagoen je oblikovnom zahtjevu.
Neki rezultati prorauna kupole prikazani su na slici 15.

Slika 17. 
Prostorni model karakteristinog stubita na zapadnom
Slika 14. Prostorni model konstrukcije rebraste drvene kupole proelju (lijevo) i sjevernom proelju (desno)

912 GRAEVINAR 68 (2016) 11, 907-917

Konstrukcija dogradnje putnikog terminala Zrane luke Split
Kula (katel) za vezu glavne zgrade i pjeakog nathodnika
Kula se protee od prizemlja do iznad razine krova zgrade i
svestrano je ostakljena. Ima sloenu zakrivljenu geometriju
proelja (slika 18.). Konstrukciju proelja tvori prostorni reetkasti
elini okvir, formiran od pravokutnih zavarenih elinih cijevi.
Radi osiguranja stabilnosti vitke eline konstrukcije, po visini
kule su predviene tri horizontalne prstenaste reetke (ukrute).
Krovna konstrukcija kule je ravninski rotilj od IPE elinih profila.
Konstrukcija kule je dilatirana od eline krovne konstrukcije
zgrade. Neki rezultati prorauna konstrukcije kule prikazani su
na slici 19.
Slika 18. Prostorni model eline konstrukcije kule
Slika 19. Koeficijent iskoristivosti kosih tapova na proelju kule
GRAEVINAR 68 (2016) 11, 907-917
Graevinar 11/2016
2.1.2. Zapadni dio zgrade
Zapadni dio zgrade je tlocrtnih dimenzija 122 x 18 m i
smjeten je do postojee stajanke. Ima jednu etau podijeljenu
u etiri dilatacijske jedinice. Glavna nosiva konstrukcija je
armiranobetonska, sustava prostornog okvira i krino armiranih
betonskih ploa. Na vrhu zgrade su smjetena elina stubita
za vezu autobusnog stajalita i nove glavne (istone) zgrade.
Prostorni model konstrukcije jedne dilatacije zgrade prikazan je
na slici 20.
Slika 20. Prostorni model konstrukcije zapadnog dijela glavne zgrade
- dilatacija 2
2.2. Trijem uz zgradu autobusnog terminala
Trijem je jednoetani, tlocrtnih dimenzija oko 140 x 22 m i visine
oko 7,5 m, formiran kao jedna dilatacijska cjelina (slike 21. i 22.).
Nosiva konstrukcija trijema je originalna i sloena. Pokrov je
napeta membrana, razapeta iznad krovne eline konstrukcije.
Glavnu nosivu konstrukciju trijema tvori prostorni okvir. Grede
i gornji dio stupova su zavareni elini limeni nosai. Grede su
zglobno povezane u polovini raspona stupova, u poprenom i
uzdunom smjeru. Donji dio stupova i temelji su od armiranog
betona. Razupore izmeu tjemena membrane u poljima i donjih
zatega izvedene su od drva. Odvodnja pokrovne membrane
rijeena je kroz sredinu stupova. Membrana je tokasto
pridrana iznad stupova i iznad drvene razupore (jarbola) u
polju, te linijski du vanjske prednapete uadi. Zakrivljenost
membrane je postignuta denivelacijom njenih tokastih i linijskih
oslonaca. Membransko platno je od staklenih vlakana (PTFE)
visoke nosivosti, pri emu su potka i osnova razliitih fizikalnih
svojstava. Pri proraunu membrane i itavog trijema koritena
su pozitivna iskustva pri izradi projekta i realizaciji postojeeg
trijema (membrane) ispred postojee zgrade putnikog
terminala. Naime, ova konstrukcija, izgraena prije 10-ak
godina, pokazala se u uporabi vrlo kvalitetnom. Membrana je u
potpunosti ouvana i napeta kao u poetnom stanju. Cjelokupna
konstrukcija novog trijema je sloena. Izrunana je prema
913
Graevinar 11/2016 Jure Radni, Domagoj Matean, Ivan Banovi, Domagoj Buklija-Kobojevi

Slika 21. Izgled novog trijema ispred zgrade autobusnog terminala

Slika 22. Prostorni model konstrukcije trijema ispred zgrade autobusnog terminala: a) cjelovita konstrukcija: b) detalj konstrukcije na rubovima

914 GRAEVINAR 68 (2016) 11, 907-917

Konstrukcija dogradnje putnikog terminala Zrane luke Split
Slika 23. Naprezanja u membrani od vlastite teine i prednapinjanja [MPa]
linearnom modelu materijala i nelinearnom modelu geometrije.
Najprije je izraunana za poetno prednapinjanje membrane
i stalno optereenje, te potom za sva ostala mjerodavna
optereenja i djelovanja. Neki rezultati prorauna prikazani su
na slici 23.
2.3. Zgrada autobusnog terminala
Zgrada je dvoetana (Pr + K), duljine oko 80 m i irine do 28
m. Glavna nosiva konstrukcija je mjeovita (slika 24.); veim
dijelom armiranobetonska, te dijelom elina i spregnuta
sustava elik-beton. Armiranobetonska konstrukcija je preteito
okvirna te dijelom iz betonskih zidova. elina konstrukcija na
spoju s pjeakim nathodnikom i uz istono proelje analogna
je elinoj konstrukciji pjeakog nathodnika. Na spoju zgrade
s nathodnikom predvien je elini V-stup u smjeru osi
nathodnika. Stupci stupa su vretenaste cijevi, sa zglobovima
na vrhu i dnu. Kako je zgrada izvedena kao jedna dilatacijska
cjelina i dijelom spregnuta, velik utjecaj na unutranje sile imalo
je skupljanje betona i temperaturne promjene.
Slika 24. Prostorni model konstrukcije zgrade autobusnog terminala
2.4. P
 jeaki nathodnik za vezu nove zgrade
putnikog terminala i zgrade autobusnog
terminala
Nathodnik, ija je vizualizacija prikazana na slikama 3. i 4., ima tri
otvora, s rasponima 40,7 + 42,0 + 32,4 m = 115,1 m. Kontinuiranog
je nosivog sustava, zatvoren i ostakljen. Rasponska konstrukcija
GRAEVINAR 68 (2016) 11, 907-917
Graevinar 11/2016
i gornji dio stupova nathodnika su od elika, a donji dio stupova i
temelji od betona. Nathodnik je tlocrtno promjenjive irine (8,25
do 13,0 m), a u uzdunoj dispoziciji promjenjive visine (5,0 do 6,3
m). Rasponska konstrukcija nathodnika je prostorni reetkasti
okvir (slika 25.) s krutim vorovima. Dijagonale vertikalnih reetki
su promjenjivog nagiba, prilagoene oblikovnim zahtjevima.
Radi none dekoracije nathodnika, dijagonale e biti osvijetljene.
tapovi okvira su napravljeni od tipskih toplodogotovljenih
pravokutnih cijevi. Horizontalne sile uzdu mosta prenose
stupovi, a popreno na most stupovi i oslonake konstrukcije
novih zgrada. Stupovi su V-oblika u poprenoj dispoziciji, zglobno
vezani s rasponskom konstrukcijom. Neki rezultati prorauna
nathodnika prikazani su na slici 26.
Slika 25. 
Prostorni model konstrukcije pjeakog nathodnika za
vezu nove zgrade putnikog terminala i zgrade autobusnog
terminala
Slika 26. Koeficijent iskoristivosti tapova ispune vertikalnih reetki
nathodnika preko ceste D409
2.5. Pjeaki nathodnik za vezu nove zgrade
putnikog terminala i stajanke
Nathodnik je takoer zatvoren, duljine oko 35 m i irine 3,3 m.
Rasponska konstrukcija nathodnika je od elika, a donji ustroj
915
Graevinar 11/2016
od armiranog betona (slika 27.). Konstrukcija i druga rjeenja
nathodnika su analogna rjeenjima nathodnika za spoj nove
zgrade putnikog terminala i zgrade autobusnog terminala.
Slika 27. Prostorni model konstrukcije pjeakog nathodnika
2.6. D
 ogradnja postojeeg trijema ispred postojee
zgrade putnikog terminala
Postojei trijem ispred postojee zgrade putnikog terminala
(slika 28.) proirit e se prema jugozapadu u povrini od priblino
950 m2, s rjeenjima kao kod postojeeg trijema (napeta
membrana iznad elinih stabala). Na junoj strani membrana je
razapeta izmeu prednapete uadi, usidrene u katel. Prostorni
model konstrukcije dogradnje prikazan je na slici 29., a neki
rezultati prorauna na slici 30.
Slika 28. Pogled na postojei trijem s jugozapada
Slika 29. Prostorni model konstrukcije dogradnje postojeeg trijema
916
Jure Radni, Domagoj Matean, Ivan Banovi, Domagoj Buklija-Kobojevi
Slika 30. Dogradnja postojeeg trijema, prikaz naprezanja od vlastite
teine i prednapinjanja: a) u vanjskoj uadi, b) u membrani
2.7. Rekonstrukcija postojee zgrade putnikog
terminala
Postojea zgrada putnikog terminala, uz istono proelje nove
glavne zgrade, novim projektom rekonstrukcije zahtijeva vie
zahvata na njenoj betonskoj, spregnutoj i elinoj konstrukciji.
Naime, predvieno je otvaranje vie novih i zatvaranje vie
postojeih otvora u postojeim zidovima i meukatnim
konstrukcijama, formiranje novih stubita i dizala, rekonstrukcija
zidova i temelja na spoju s novom zgradom (nova zgrada je
ukopana za oko 3 m u odnosu na postojeu) i sl.
3. Projektna dokumentacija
Arhitektonski projekt: VV-projekt d.o.o. Split
projektanti: Ivan Vuli dipl. ing. arh.
Ivan Radeljak dipl. ing. arh.
Graevinski projekt: Radni d.o.o. Split
projektant: prof. dr. sc. Jure Radni, dipl. ing. gra.
Stojarski projekt: TUB d.o.o. Split
projektant: Ivo uvela dipl. ing. str.
(vodovod i kanalizacija)
GRAEVINAR 68 (2016) 11, 907-917
Konstrukcija dogradnje putnikog terminala Zrane luke Split
Stojarski projekt:
projektant: Vlado Nigojevi, dipl. ing. str.
(sprinkler i termoinstalacije)
SIGET-PROJEKT d.o.o. Zagreb
projektant: Milenko Kasalo, dipl. ing. str.
(dizala i pokretne trake)
Elektrotehniki projekt: ELTEAM-71 d.o.o. Split
projektant: Vlado okota dipl. ing. el.
Projekt prometnih povrina: Trivium d.o.o. Split
projektant: Miroslav Jakovevi, dipl. ing. gra.
Kontrola glavnog projekta u pogledu mehanike otpornosti
i stabilnosti:
-- metalne konstrukcije: prof. dr. sc. Boris Androi, dipl. ing. gra.
-- betonske konstrukcije: Darko Fadi, dipl. ing. gra.
-- drvene konstrukcije: uro Nieti, dipl. ing. gra.
LITERATURA
[1] 
Radni d.o.o., Split: Glavni projekt konstrukcija dogradnje i
rekonstrukcije putnikog terminala Zrane luke Split, T.D.
09/2014/JR, projektant: prof. dr. sc. Jure Radni
[2] 
Radni d.o.o., Split: Izvedbeni projekt konstrukcija dogradnje
i rekonstrukcije putnikog terminala Zrane luke Split, T.D.
09/2014/JR-IZV, projektant: prof. dr. sc. Jure Radni
[3] HRN EN 1090-2:2011, Izvedba elinih i aluminijskih konstrukcija
- 2. dio: Tehniki zahtjevi za eline konstrukcije, Zagreb, 2011.
[4] HRN EN ISO 12944:1999, Boje i lakovi - Zatita od korozije elinih
konstrukcija zatitnim sustavima boja, Hrvatski zavod za norme,
Zagreb, 1999.
[5] HRN EN 1990:2011, Eurokod 0: Osnove projektiranja konstrukcija
+ Nacionalni dodatak , Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2011.
[6] HRN EN 1991:2012, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije +
Nacionalni dodaci, Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2012.
[7] 
HRN EN 1992:2013, Eurokod 2: Projektiranje betonskih
konstrukcija + Nacionalni dodaci, Hrvatski zavod za norme,
Zagreb, 2013.
GRAEVINAR 68 (2016) 11, 907-917
Graevinar 11/2016
4. Zakljuak
Konstrukcija glavne nosive konstrukcije dogradnje putnikog
terminala Zrane luke Split je dobrim dijelom inovativna i
sloena. Obuhvaa razliite tipove graevina, nosive sustave,
gradiva i zahvat. Projekt konstrukcija je izraen sukladno
vaeim propisima, normama i pravilima struke, na suvremenoj
tehnikoj razini. Oekuje se da e realizacija projekta dati vrijedan
doprinos razvoju graditeljske struke.
Zahvala
Zahvaljujemo investitoru Zranoj luci Split d.o.o. na ustupljenim
raunalnim vizualizacijama projektiranih graevina, koje je
izradio samostalni filmski umjetnik Boris Goreta.
[8] HRN EN 1993:2014, Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija
+ Nacionalni dodaci, Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2014.
[9] HRNEN 1994:2012, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-
betonskih konstrukcija + Nacionalni dodaci, Hrvatski zavod za
norme, Zagreb, 2014.
[10] HRN EN 1995:2013, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
+ Nacionalni dodaci, Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2013.
[11] HRN EN 1996:2012, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
+ Nacionalni dodaci, Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2012.
[12] 
HRN EN 1997:2012, Eurokod 7: Geotehniko projektiranje +
Nacionalni dodaci, Hrvatski zavod za norme, Zagreb, 2012.
[13] HRN EN 1998:2011, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti
konstrukcija + Nacionalni dodaci, Hrvatski zavod za norme,
Zagreb, 2011.
917