UVOD

Ne postoji mnogo pojmova koji se esto upotrebljavaju, u svakodnevnom vokabularu i

vokabularu mas medija, kao to je to sluaj sa pojmom propaganda. Ovaj pojam prate mnoge
konraverze i najee se koristi kao sinonim za manipulaciju.

Pojam propaganda izveden je iz latinske rijei propaganda, to znai irenje, odnosno

rasprostiranje. To je sinonim za djelatnost, kojoj je cilj da, preko razliitih medija, utjee na
publiku (javno mnijenje, drutvene grupe ljudi, mase i sl.). Svrha propagande je da se utjee
na ponaanje publike u smjeru odreenog miljenja ili ponaanja.

Fokus ovog seminarskog rada su sredstva propagande, koja se u osnovi se mogu podijeliti na
dvije skupine:

Nejezika sredstva propagande

Jezik kao sredstvo propagande

Nejezika sredstva propagande se, u ostvarivanju svojih ciljeva i zadataka, slue iskljuivo
vizuelnim i auditivnim sredstvima, odnosno neverbalnim nainom komuniciranja, dok se kod
jezika kao sredstva propagande sluimo iskljuivo verbalnim nainom komuniciranja. U
daljem tekstu govorit emo vie o ovim skupinama.

2
 1. NEJEZIKA SREDSTVA PROPAGANDE

Kao to je prethodno reeno, nejezika sredstva propagande u ostvarivanju svojih ciljeva

koriste vizuelna i auditivna sredstva, odnosno, oni propagiraju putem osjetila vida i sluha. U
domenu vizuelnog djelovanja postoje dva osnovna instrumenta, a to su slika i tekst, dok su
kod auditivnog osnovni instrumenti govor i zvuk. Veoma rijetko se koriste mogunosti drugih
osjetila (mirisa, ukusa, dodira).

Slika i video su naini pomou kojih se vizuelno moe prezentovati neka poruka ili
informacija. Slikovna poruka moe se saoptiti u razliitim oblicima, u vidu filma, fotografije,
televizijske slike, crtea, grafita, umjetnikih djela slikara itd.1

Osim slikovnih poruka, kao vizuelno sredstvo propagiranja moe se koristiti i tekst. Tekst je
fiksirana poruka, koja se saoptava pomou znakova i slova. U propagandnom smislu, tekst
nije samo materijal koji je odtampan u novinama i knjigama, nego svaka napisana poruka,
bez obzira na sadraj i materijal na kojem je ta poruka pisana. 2 To mogu biti razni slogani,
pozivi, reklame i sl. U propagandi se slikovna poruka i tekst najee koriste kombinovano.

Slika 1: Sovjetski propagandni poster iz Drugog svjetskog rata, koji pokazuje kako e Rusija, Velika
Britanija i SAD zadaviti neprijatelja 3

1
Tucakovi ., Propagandno komuniciranje, Studentska tamparija Univerziteta Sarajevo, Sarajevo, 1999. god.,
str. 126
2
Tucakovi ., Propagandno komuniciranje, Studentska tamparija Univerziteta Sarajevo, Sarajevo, 1999. god.,
str. 126
3
http://grammar.about.com/od/pq/g/Propaganda.htm; 19.3.2016; 15:05h

3
Slika 2: Primjer propagande putem televizijske slike: Profinjeni novi video ISIS-a provocira SAD i njene
saveznike4

Slika 3: Propagandni poster kompjuterskog jezika Ruby, koji kae: Koristi Ruby! Zgnjei Phyton! 5

4
http://edition.cnn.com/videos/us/2015/11/24/isis-releases-new-propaganda-video-todd-
tsr.cnn/video/playlists/isis-power-an-terror/; 19.3.2016; 15:13h
5
http://po-ru.com/diary/ruby-propaganda/; 19.3.2016; 15:18h

4
Osim slikovnih i tekstovnih vrsta vizuelnog prezentiranja informacija, postoje i druga
nejezika propagandna sredstva, koja djeluju na slunu percepciju (muzika, pucnji, uzvici,
buka itd.). Od ovih sredstava, kao sredstvo propagande, najee se koristi muzika, dok se
ostali zvuni instrumenti koriste kako bi se stvorili popratni efekti. Npr: pucanj, grmljavina,
eksplozija mogu negativno djelovati na stvaranje emocija i odgovarajueg ponaanja; zvuk
motora moe imati funkciju obavjetenja o dolasku auta ili autobusa, zvuk vjetra je esto
informacija o nadolazeoj nepogodi i sl.

5
 2. JEZIK KAO OSNOVNO SREDSTVO SPORAZUMIJEVANJA

Od postanka civilizacije do danas osnovno sredstvo sporazumijevanja meu ljudima je jezik,

koji se u komunikativnom procesu realizuje na verbalni (govorni, usmeni) i pismeni nain. 6
Ljudi pomou jezika iskazuju svoje misli, prenose jedni drugima razne informacije i poruke,
izraavaju miljenja i osjeanja itd. ovjek, samo ukoliko se nalazi u zajednici sa drugim
ljudima, razvija sposobnost govorenja, odnosno komuniciranja pomou jezika. Osnovna
definicija jezika jeste da je to najsavreniji sistem znakova za sporazumijevanje i
komuniciranje meu ljudima.

Uoljiva su etiri osnovna obiljeja jezika:

Jezik kao drutvena kategorija

Kao drutvena kategorija, jezik je nastao i razvijao se samo u sistemu drutvenih odnosa.
Jezik u civilizacijskom smislu nije mogu u divljim plemenima i meu ivotinjskim vrstama.
Normalan ovjek nikad ne govori sam sa sobom.7 Mi samo u zajednici imamo sposobnost da
uimo i stvaramo jezik, te da se njime sluimo u meusobnom komuniciranju.

Jezik kao historijska kategorija

Jezik je nastao kad i sama civilizacija. Narodi su kroz povijest razvijali i obogaivali svoj
jezik. U definisanju nekog naroda i odreivanju nacionalnog subjektiviteta, obino se, pored
njegove prolosti, kulture i tradicije, u obzir uzima i njegov jezik. 8 Stoga je jezik jedna od
osnovnih oznaka nacionalnog identiteta.

Jezik kao osnova kulture

Susreti dvaju jezika su susreti dvaju kultura. Kultura jednog naroda se, pomou jezika,
prezentuje drugim narodima, te se takoer primaju kulturni sadraji drugih, to pospjeuje
sporazumijevanje i razumijevanje.

Jezik kao osnovno sredstvo komuniciranja meu ljudima, narodima i civilizacijama

6
Tucakovi ., Propagandno komuniciranje, Studentska tamparija Univerziteta Sarajevo, Sarajevo, 1999. god.,
str. 126
7
Tucakovi ., Propagandno komuniciranje, Studentska tamparija Univerziteta Sarajevo, Sarajevo, 1999. god.,
str. 127
8
Tucakovi ., Propagandno komuniciranje, Studentska tamparija Univerziteta Sarajevo, Sarajevo, 1999. god.,
str. 127

6
Pitanje propagande neodvojivo je od pitanja jezika. Na tom podruju uoljivo je nametanje
politikih, ekonomskih, kulturnih, vjerskih, ratnih i drugih interesa. ak je to i na bosansko-
hercegovakim prostorima uvijek bilo vie nego oigledno. Usvajanjem jednog jezika,
usvajaju se i osnovne vrijednosti jedne kulture, to je ravno usvajanju svijesti i stvaranju
uslova za odreeno manipulisanje ljudima.9

Kroz historiju, pitanje dominacije jednog ili podreenosti drugog jezika esto se rjeavalo
zabranama upotrebe jednog jezika ili proglaavanje tog jezika nepostojeim. Svaka vlast
vodila je rauna da jezik, kojim su govorile vladajue strukture, bude i dominantan.

Otuda je na podruju Bosne i Hercegovine u vrijeme osmanske vladavine vladajui jezik bio
turski, u periodu Austro-ugarske dominirao je njemaki jezik, tokom Drugog svjetkog rata
slubeni jezici bili su hrvatski, njemaki i italijanski, a sa ruskim utjecajem rastao je i utjecaj
ruskog i srpskog jezika.

Jedno od osnovnih obiljeja komuniciranja ogleda se u superiornosti jednih i inferiornosti

drugih jezika, to podrazumijeva superiornost, odnosno inferiornost, odgovarajuih kultura.
Superiornou na jezikom podruju obezbjeuje se dominacija u sferi komuniciranja meu
ljudima, te se osigurava upotreba adekvatnih propagandih sredstava, u smislu ostvarivanja
utjecaja odreene drutvene grupe, iji je jezik vladajui.10

Meutim, jezika dominacija ne mora se temeljiti samo na negativnim aspektima. Tenja za

jednim univerzalnim jezikom moe imati i pozitivan kontekst, ukoliko je to utemeljeno na
vjeitoj potrebi ovjeka da proiri podruje komuniciranja u cilju zbliavanja, saradnje,
povezivanja i sl. Danas funkciju svjetskog jezika ima engleski jezik, na kojem se
sporazumijeva vie stotina miliona ljudi, a on je ujedno i glavni jezik sporazumijevanja u
Ujedinjenim narodima.

9
Tucakovi ., Propagandno komuniciranje, Studentska tamparija Univerziteta Sarajevo, Sarajevo, 1999. god.,
str. 128
10
Tucakovi ., Propagandno komuniciranje, Studentska tamparija Univerziteta Sarajevo, Sarajevo, 1999. god.,
str. 129

7
 3. JEZIK KAO SREDSTVO PROPAGANDE

Jezik propagande nosi obiljeje asimetrine komunikacije, odnosno jednosmjernog odnosa

izmeu komunikatora i primaoca. Komunikatori (novinari, politiari, propagandisti) imaju
ulogu nosioca komunikacije. Primaoci propagandnog sadraja su: gedaoci, sluaoci, publika.

U propagandnoj lingvistikoj komunikaciji nema reverzibilnog, odnosno povratnog

komunikativnog odnosa. Reagovanje primaoca je najee nelingvistikog karaktera, npr:
aplauz, zviduk, smijeh i dr.

Razlika izmeu lingvistike i nelingvistike propagandne komunikacije moe se objasniti na

primjeru umjetnosti (muzika, vajarstvo, slikarstvo, poezija). Propaganda jeziku interakciju
dopunjuje drugim komunikativnim sadrajima (film, pozorite, slikarstvo). U monolokom
propagandnom komuniciranju, komunikator se obraa publici ne raunajui na njenu
neposrednu verbalnu reakciju. Otuda je sadraj takve komunikacije govor, izlaganje,
saoptenje, obavjetenje i sl.11

Jezik ima propagandnu funkciju od svog nastanka, odnosno od vremena kada je postao izraz
potrebe ljudskog rada i ivota u zajednici, te sredstvo komuniciranja i utjecanja na druge.
Vremenom je postao najprimarnija ljudska potreba i osobina koja karakterie ovjeka kao
drutveno bie, odnosno kao bie komuniciranja. Osim to je jezik osnovno sredstvo
komuniciranja i utjecanja na druge ljude, on je ujedno i sadraj, mjerilo izraavanja
psiholokih stanja (prijateljskih i neprijateljskih raspoloenja), indikator socijalne situacije
(linih odnosa, pozicije, namjere, ciljeva), uporite interakcije u kojoj se ispoljavaju
vrijednosni sudovi.12 Ovo su tipine osobine jezika, koje se izraavaju u svakoj jezikoj
zajednici.

U propagandnom komuniciranju, jezik je sredstvo orijentacije, dezorijentacije, socijalizacije,

integracije, akcije, reakcije, manipulacije. Sve ove tehnike za cilj imaju djelovanje na ljudi,
kako bi se pripremili za odgovarajua ponaanja.

11
Tucakovi ., Propagandno komuniciranje, Studentska tamparija Univerziteta Sarajevo, Sarajevo, 1999. god.,
str. 130
12
Tucakovi ., Propagandno komuniciranje, Studentska tamparija Univerziteta Sarajevo, Sarajevo, 1999. god.,
str. 130

8
 3. 1. Jezik kao sredstvo manipulacije

Manipulacija jezikom u propagandnoj komunikaciji je planski, osmiljen postupak, pomou

kojeg komunikator, koristei etiki neprihvatljive mehanizme, utjee na miljenja i ponaanja
ljudi, s ciljem da se na taj nain obezbijede uslovi za realizaciju interesa manipulatora.13

Propagandna manipulacija ovjekovom svijeu pomou jezika je postupak njegovog

dovoenja u podreeni poloaj. To se ne ini samo radi promjene svijesti i miljenja ljudi,
nego prvenstveno radi oblikovanja i usmjeravanja njihove prakse. Sutina je u tome da se
miljenje i stav nekog pojedinca ili grupe promijeni pomou prilagoenih informacija i
jednosmjerne prezentacije. U takvim okolnostima se marginalizuje kritiko miljenje i
sloboda svijesti. Komunikacija se odvija po ideolokim normama i pomou ideologiziranog
jezika, u kojem dominira jezik vladajue grupe.14

Propagandni jezik postaje sredstvo prilagoavanja ljudi i njihovog potinjavanja sistemu, a

sistem funkcionite tako to stvara tzv. poeljnu masovnu svijest kao pretpostavku svog
postojanja. Vladajua grupa svoj jezik konstruie tako da on bude u funkciji otklanjanja
kritike svijesti, nepoeljnog izraavanja, a zatim ga, u obliku informacije i poruke, realizuje
na nain da ona opravdava postojanje odreenog poretka. Vlast se tako ostvaruje jezikom
dominacijom, odnosno jezikom kao osnovnim sredstvom ubjeivanja.

Jezikom se utjee na stvaranje vladajueg miljenja, koje je neophodno za funkcionisanje

politikog sistema. Jezik propagande u ratu postaje sredstvo ratovanja, u politici sredstvo
vladanj, u religiji sredstvo ubjeivanja i sl. To je najprimjetnije u politici, gdje se jezikom
manipulie kako bi se prikrila istina. Propagandno reduciranje jezika na politiki ili ideoloki
argon je postupak prikrivanja istine i odvlaenje panje od sutinskog.15

13
Tucakovi ., Propagandno komuniciranje, Studentska tamparija Univerziteta Sarajevo, Sarajevo, 1999. god.,
str. 132
14
Tucakovi ., Propagandno komuniciranje, Studentska tamparija Univerziteta Sarajevo, Sarajevo, 1999. god.,
str. 132
15
Tucakovi ., Propagandno komuniciranje, Studentska tamparija Univerziteta Sarajevo, Sarajevo, 1999. god.,
str. 133

9
 3. 2. Dominacija i nametanje jezika

Nametanje jednih jezika i marginaliziranje drugih uvijek je, od prolosti do danas, imalo
funkciju nametanja dominantnih interesa i odnosa u svijetu, koji su ustrojeni po modelu
vladajue grupe u jednoj zemlji ili grupi zemalja, ije je zajedniko obiljeje zajednika
vladajua ideologija.

Dominacijom jezika obezbjeuje se dominacija u svim sferama ivota, a ta dominacija

izraava se:

tehnolokim sredstvima za posredovanje informacija i podataka, uz koja obino ide

odreena dokumentacija (objanjenja, uputstva na nekom jeziku)

dominacijom u domenu komuniciranja i propagande

dominacijom u politikim odnosima

dominacijom na tritu robe, kapitala, ideja

utjecajem preko domorodakih elita koji govore jezikom bivih kolonizatora

Jeziki aspekt meunarodnih odnosa i komuniciranja vaan je za razumijevanje i

sporazumijevanje. U meunarodnim relacijama postoji manja grupa dominantnih jezika, dok
je veina jezika faktor komuniciranja manjih ljudskih zajednica.16 Stoga su, od strane
Ujedinjenih naroda, za slubene jezike meunarodnog komuniciranja, proglaeni: engleski,
francuski, panski, ruski, kineski i arapski jezik. Osim ovih jezika, odreene meunarodne
funkcije imaju i portugalski, hindu, urdu, nizozemski, italijanski, malajski, japanski, hausa
(jezik plemena i naroda zapadne Afrike) i svahili (jezik plemena i naroda istone Afrike).

Veliki jezici se, u propagandnom smislu, koriste uglavnom na tri nivoa:

na nivou nacionalne zajednice (slovenaki jezik)

na nivou jedne geografske kulturne cjeline, civilizacijske zone (arapski, panski i

portugalski jezik)

na nivou meunarodne zajednice u cjelini (engleski jezik)

16
Tucakovi ., Propagandno komuniciranje, Studentska tamparija Univerziteta Sarajevo, Sarajevo, 1999. god.,
str. 135

10
 ZAKLJUAK
Kroz ovaj seminarski rad imali smo priliku upoznati se sa definicijom pojma propaganda, te
sredstvima kojima se propagatori koriste kako bi propagirali odreene ideje i ciljeve.
Propaganda je pojam pod kojim se najee smatra manipulacija nekog pojedinca ili grupe,
kako bi se utjecalo na promjenu njihovog stava i miljenja u korist propagatora.

Propagatori se danas koriste raznim sredstvima propagiranja, a najee nejezikim i

jezikim. Koriste se ulima sluha i vida, ponekad i mirisa i okusa, i verbalnom
komunikacijom. Propagatori svoje ciljeve i ideje propagiraju na razne naine, pa tako imamo
fotografije, postere, filmove, pjesme, u kojima moemo vidjeti nain na koji oni pokuavaju
manipulisati narodom. Koriste se svim sredstvima i nigdje ne staju kako bi ostvarili svoje
ciljeve.

Meutim, jezik kao sredstvo propagande je bitan isto koliko i nejezika sredstva. Svaka
zemlja danas nastoji zadrati dominantni poloaj svog jezika. Distribucija informacija i
poruka preko najsavremenijih tehnolokih sredstava nema nikakve svrhe ukoliko se one ne
saoptavaju na onom jeziku koji recipijenti razumiju.

11