Professional Documents
Culture Documents
3 4 9 Hugo Storni Isusovacke Redukcije U Paragvaju PDF
3 4 9 Hugo Storni Isusovacke Redukcije U Paragvaju PDF
302
plemena Guaranija kojim su upravljali isusovci. D r a v a " j e . ostini toga. pobudila
zanimanje i vane p o l i t i k o - f i l o z o f s k e literature koja je ciljevima i stvarnosti Pa
ragvajskih redukcija, posebno njihova gospodarsko-drutvenog ureenja obilje
enog k o l e k t i v i z m o m , eljela dati n e k o svoje tumanje. Ovaj proces tumaenja
prolazio j e k r o z razliite faze.
Prva faza p o t j e e o d iluministike misli i nisu j o j bili tudi Voltaire i Montes
quieu, koji su, usprkos svojemu d o b r o p o z n a t o m neprijateljskom raspoloenju
prema Crkvi kao instituciji, p o z i t i v n o ocijenili isusovaki pothvat u Paragvaju i
smatrali ga ozbiljnim pokuajem uspostavljanja pravednog reima meu tim da
lekim s t a n o v n i t v o m . 3
G o t o v o i s t o d o b n o opat L u d o v i c o A n t o n i o Muratori u
Italiji posvetio j e t o m pitanju glasovitu knjigu Sretno kranstvo u misijama
Otaca Drube Isusove u Paragvaju, koja je objavljena u Veneciji 1 7 4 3 . 4
Isuso
vaka d r a v a " promatrana je u toj knjizi k a o pokuaj - nastao u ozraju du
h o v n e o b n o v e nakon protureformacije da se ostvari neka vrsta drutva staro
kranskog tipa, u k o j e m bi vladala jednostavnost obiaja, i bila bi nepoznata ili
zabranjena elja za materijalnim bogatstvima. Knjiga je bila puna idealistiko-
-kranskih pohvala onoga to su ostvarili misionari, a eljela j e , meu ostalim,
dati n e k o m o r a l n o i svrhovito tumaenje kolektivizma ostvarenog u spomenu
t i m redukcijama: Posjedovanje dobara i tenja da se ta dobra j o poveaju u
Europi j e izvor razliitih nereda koji uznemiruju ljudsko drutvo; o d takvih ne
mira slobodni su ti dobri krani." Opat koji se oduevljavao misijama jer ga j e
njihov drutveno-gospodarski sistem podsjeao na prvotnu kransku c r k v u " ,
k a k o j e opisuju Djela A p o s t o l s k a , prikrivao j e u svojoj studiji, prema miljenju
dr. Armanija, f i n u i neizravnu polemiku s o b z i r o m na neke stavove Crkve osam
naestog stoljea, koja j e bila pretjerano tolerantna prema nekim ve anakronisti
nim izrazima bogotovlja to su m o d a graniili s pretjeranom pobonou i
praznovjerjem t e . sigurno, nisu bili u skladu s evaneoskim d u h o m " . s
3
V O L T A I R E u Essai sur les moeurs, (Genve 1756), premda je kasnije u djelu Candide
(Genve 1759.), pun ironije i apsurdnih podvala na raun Paragvajskih redukcija, a financi
rao je i putovanje jedne lade iz panjolske flote, koja je poslana po izgnane isusovce u A m e
rici. Motesquieu inosi pozivitvan sud o redukcijama u LEsprit des Luis, Genve 1748., dio I,
knj. I V . , pogl. V I .
* L. A . M U R A T O R I , // cristianesimo felice nelle missioni de' padri della Compagnia di
Ges nel Paraguay, Venezia 1743. Muratori (1672.1750.) glasoviti je talijanski litarat, po-
vjesniar i filozof, te autor mnogih vrijednih djela. // cristianesimo felice doivjelo je vie iz
danja i prevedeno na francuski, njemaki, engleski i nizozemski. U posljednje vrijeme pono
vno je tiskana u Palermu (Sellerio ed.) 1 985.
s
A . A R M A N I , Citt di Dio e citt del sole. Lo ..Stato"gesuita dei Guarani (1609-
1768), Ed. Studium, Roma 1977., 11.
303
nija i Gervasonija te svjedoanstvo j e d n o g drugog isusovca. Maara Oros/a. 6
Mu-
ratorijevo djelo predstavlja se. dakle, kao pobudni novinarski esej koji danas ne
bi m o g a o biti poticaj za k r i t i k o produbljivanje tog isusovakog pothvata medu
Guaranijima. Ipak j e o n o imalo znatni utjecaj u intelektualnim sredinama osam
naestog stoljea te p o m o g l o popularnosti i irenju spoznaja o isusovakim reduk
cijama u Paragvaju.
Drugu fazu, r o m a n t i n u , iz devetnaestog stoljea, treba povezati s Francu
zom Cahteaubriandom. 7
N o stvarno ju j e potaknuo jedan drugi crkveni pisac,
catalanski isusovac Jos Manuel Peramas. bivi paragvajski misionar i profesor
retorike na sveuilinom kolegiju u Cordobi u Argentini, koji je bio prognan u
Italiju nakon izgona Drube Isusove iz panjolske i iz njezinih kolonija. Peramas
j e u svoju knjigu sjeanja o paragvajskom iskustvu unio intelektualnu refleksiju
k o j o m j e elio pokazati da su Platonova politika poimanja, izraena u Republici
i Zakonima, nala barem svoje d j e l o m i n o ostvarenje medu Guaranijima zahva
ljujui radu Drube Isusove. 8
Uspostavljanje analogije izmeu ..drave", kako
ju j e teoretski zamislio Platon, i paragvajskih redukcija - razjasnio je Peramas -
nije ilo za tim da se d o k a e da su isusovci preuzeli Atenjaninova filozofska nau-
avanja. e l i o j e dokazati univerzalnost zdravog razuma i mogunost da razlii
ta ljudska iskustva p o m o g n u razvitku i napretku nauke o drutvenome ivotu.
Na tu liniju nadovezala se i njemaka povijesno-filozofska misao, koja je u
t o m paragvajskom eksperimentu Drube Isusove eljela vidjeti stvarni pokuaj
da se u povijesnu stvarnost prevedu utopistike teorije filozofa klasinog doba
Platona a iz vremena preporoda Thomasa Morea i Tommasa Campanelle
ili da se bar ostvari n e k o h i p o t e t i k o B o j e K r a l j e v s t v o " na Zemlji. Povjes
niar i e k o n o m i s t Eberhard G o t h e i n 9
elio je posebno usporediti isusovaku
. . d r a v u " s G r a d o m sunca to ga je zamislio Campanella. Gothein j e kao dobar
poznavalac Italije smatrao da su utemeljitelji redukcija Guaire. misionari Catal-
clini i Mascetta. Talijani i zato zemljaci filozofa iz Stila bili pravi pronalazai
304
naina uprave koji j e vladao u paragvajskim misijama. 10
Oduevljeni Campancl-
linim idejama, oni su n a v o d n o sanjali o stvaranju nekog komunistiko-kran-
skog ili kransko-socijalnog drutva koje se imalo ostvariti u dalekom Paragvaju
i iju su zamisao n a v o d n o predloili kralju Filipu II. panjolski j e kralj o d o b r i o
nacrt i podrao njegovo izvoenje.
1 0
Misionari Giuseppe Cataldini ( 1 5 7 1 . - 1 6 5 3 . ) i Simone Mascetta ( 1 5 7 7 . - 1 6 5 8 . ) bili
su u prvoj skupini isusovaca koja je 1609. krenula iz Asunciona u tri smjera da osnuju re
dukcije meu Guaranima. BI. Roque Gonzales i Vincenzo Griffi krenuli su na sjever u po
krajinu Itatn u pleme Guayacurus, ali su je ubrzo morali napustiti, Marcial Lorenzana i
Francisco San Martin na jug uz rijeku Paran, gdje osnivaju prvu redukciju San Ignacio
Guaz, a Cataldini i Mascetta odlaze na istok u pokrajinu Guayr i tamo idue godine osni
vaju redukcije Loreto i S. Ignacio Mini. Bio je to poetak Paragvajskih redukcija. Usp. A!
A R M A N I , Cff di Dio, 12 IS.
" Djelo T . Campanelle Chitas Soli izalo je, dodue 1602., ali su se dvojica mladih isu-
sovaca u to vrijeme u Italiji oduevljavali prekomorskim misijama u Aziji, kao to svjedoe
njihova pisma generalu reda.
A vanished Arcadia,
12
being some account of the Jesuits in Paraguay, 16 0 7-1 767.
London 1901., 2. ed. 1924.
13
La Rpublique communiste-chrtienne des Guaranis (16 1 01768), Paris 1949.
35
iznio tezu prema kojoj smatra da su isusovci pokuali organizirati misije u znaku
najstroeg k o m u n i z m a te da su tek na pritisak panjolske krune odustali o d toga.
N o ni vicarski opat nije se p o b r i n u o da provede ozbiljno povijesno ispitivanje.
Ograniio se tek na prouavanje izvora i o d l o m a k a koji su vie odgovarali njego
voj tezi koja se sastojala u t o m e da j e sistem zajednitva to je bio uspostavljen u
redukcijama smatrao k o n a n o m svrhom, a ne tek sredstvom. A u t o r u , naime, iz
m i e injenica da je Druba Isusova radila u Paragvaju ,,in p r i m i " da bi ostva
rila djelo evangelizacije ,,ad maiorem Dei g l o r i a m " , a d a j e sve ostalo, ukljuuju
i tu drutvenu i gospodarsku organizaciju, imalo usputan karakter i da je bilo
tek sredstvo
Jesus. T o su godinji izvjetaji to ih je izdao Carlos Leonhardt SI, 2. vol. (Buenos Aires,
1927-1929).
306
prema miljenju misionara, trebalo je s p o m o u redukcija doi do razultata koje
jc predlagao p. Ruiz de M o n t o y a : T i Indijanci, koji su prema svojim pradavnim
obiajima ivjeli raspreeni po poljima i p o planinama, bili su okupljani u veli
kim selima zahvaljujui naem radu. pa su o d divljih postajali kranski graa
ni." 1 5
paa de Jess en las provincias del Paraguay, Paran, Uruguay y Tape, Madrid 1639.
,,Encomenderos" su bili vlasnici ..encomiende" (komende) koja je bila temeljna in-
1 6
stitucija kolonija Novog svijeta. Ustanovljena je 1512. tzv. Burgosovim zakonima, a sastoja-
la se u tome da se panjolcima ustupi odreeno podruje s indijanskim stanovnitvom.
..Encomenderos" su bili obvezni da plaaju indijansku radnu snagu, provode evangelizaciju
i tite Indijance. Kolonijalisti ubrzo uvode servicio personal", tj. od uroenika stvaraju bes
platnu radnu snagu i raspolau njima po volji kao s robovima. Premda su razni kraljevi za
branjivali takav postupak, njihove odredbe nisu praktiki u Americi nikada bile provedene,
i encomenderosi" su nastavljali izrabljivati Indijance.
307
da su nali rjeenje u sistemu redukcija, pa su t o m pothvatu posvetili ljude i ener
giju. Zato? Z a t o to su redukcije, uz onaj prvi cilj evangelizaciju i obraenje
Indijanaca na kranstvo obuhvaale i osobni, gospodarski, drutveni i poli
t i k i razvitak Indijanaca, koji j e poticao i poveavao jednakost sa panjolcima. Pa
i kranski i v o t pribliavao j e te dvije drutvene skupine da jedni u drugima vide
djecu istoga V j e n o g Oca, a sebe meu s o b o m dozive kao brau.
Temelj unutranjeg razvoja d o m o r o d a k i h zajednica bio je pametni izbor
mjesta, a pri gradnji, pridravanje urbanistikog nacrta. i v o t redukcija upot
punjavali su p o l i t i k a organizacija i rad te opi i tehniki o d g o j , sa svojim razli
i t i m specijalizacijama. Nacrt m o e biti smatran genijalnim. S p o m o u ovih
indijanskih zajednica bili su postavljani temelji tako da su se nakon o d r e e n o g
vremena gradovi Guaranija mogli nai na istoj razini kao i panjolski gradovi, ako
ne i na vioj. D o v o l j n o j e sjetiti se vanih ostvarenja u redukcijama Trinidad u
Paragvaju i u San Ignacio Mini u Argentini i usporediti ih s i s t o d o b n o m urbani
zacijom Asunciona. U isto vrijeme ovi su d o m o r o d a k i gradovi, pretvoreni u fi
nancijski samostalna sredita za profesionalnu izobrazbu, promicali odreeni
t e h n i k i , drutveni i p o l i t i k i o d g o j meu d o m o r o c i m a , slian o n o m e to su ga
posjedovali p a n j o l c i . 17
1
Na primjer, redukcija Trinidad imala je 1728. etiri tisue stanovnika i bila je poznata
po izvanrednoj arhitekturi kolegija i indijanskih kua te velianstvene crkve. Imala je ljeva
onicu zvona, radionice za izradu orgulja, drugih instrumenata i drvenih kipova; tri velike
farme goveda, goleme plantae paragvajskog aja (mate), eerne trstike; tvornice eera,
meda, mlinove za ulje, ciglanu... Openito se o gospodarskom razvitku redukcija moe na
brojiti: poljoprivreda (kukuruz, krumpir, pamuk, eerna trstika, aj, duhan itd.), stoar
stvo (krave, konji, ovce...), industrija - tekstilna (pamuk, vuna), drvna, izrada keramike, lje
vaonice metala, brodogradilita za rijene brodove, te sve vrste obrta do pravih umjetnikih
radionica. Imale su i vlastitu tiskaru. Usput spominjemo da nisu imale rudnike zlata i srebra,
kako se esto prialo, zbog ega je panjolska vlada 1751. provela istragu i, ne naavi ni
ta, kaznila klevetnike.
1 8
M. M O ' R N E R , The Guarani Missions and the Segregation poKey of the Spanish
C r o w n " , u Archivum historicum S. J., 30 ( 1 9 6 1 ) 386.
308
na blagu p o d l o n o s t udaljenom panjolskom kralju mogla im se osigurati sloboda
pred susjednim panjolcima, te otovriti put miru koji bi, izbjegavi ratno krvo
prolie, d o v e o do nekog poretka zakonske jednakosti izmeu tih dviju rasa.
Z a t o j e djelovanje misionara na t o m podruju dvostruko. S j e d n e strane, stvaraju
se redukcije samo t a m o gdje t o Indijanci s l o b o d n o trae i doputaju. S druge pak
strane, n e k o l i k o su puta o d panjolskih vlasti traili pravne odredbe koje bi Indi
jancima u redukcijama osigurale slobodu i samostalnost te postupno priznale j e
dnakost graanskih prava i dunosti u panjolskom carstvu. S o b z i r o m na takvo
nastojanje, p o z n a t o j e u kolonijalnoj povijesti djelovanje p. Diega de Torresa,
prvoga paragvajskog isusovakog provincijala. On je traio da se Indijancima for
malno i stvarno prizna sloboda. Uspio j e ishoditi da Francisco de A l f a r o , kraljev
ski inspektor, posjeti redukcije. Taj je onda svojim poznatim odredbama i z g o d .
1 6 1 1 . p o m o g a o razvoju r e d u k c i j a . 19
" Inspektor Alfaro bio je odreen da istrai prilike Indijanaca u Paragvaju i ukloni zlo
upotrebe kolonijalista. Prva odredba ticala se ..encomiende", zabranjujui servicio perso
n a l " i ropstvo Indijanaca, a druga isusovakih redukcija, oslobaajui njihove Indijance od
..encomiende". Usp. A . A R M A N I , Cifra di Dio, 7 4 - 7 6 .
J 0
Redukcija Jula na junoj obali jezera Titicaca u Peruu osnovana je ve oko 1570. i
obuhvaala je oko devet tisua Indijanaca. Usp. R. V A R G A S U G A R T E SI, Historia de la
Compaa de Jess en el Per, Burgos 1963, I, 6567. Isusovci su inae u Junoj Americi
drali redukcije (nazivane jo ..doctrinas" ili aldeias" u Brazilu) jo u Quitu (Peru, Guate
mala, Kolumbija), meu Indijancima Mojos (Bolivija) i Chiquitos (Brazil) i na sjeveru uz rije
ku Orinoco: a u Sjevernoj Americi u Meksiku (juna Kalifornija). Isti sistem evangelizacije
Indijanaca provodili su i ostali redovnici. Svakako su se Paragvajske redukcije izdvajale svo
jom rasprostranjenou, organizacijom i razvitkom.
309
Upute to ih je isusovaki general Acquaviva predao za Paragvaj 1609. bile su
one iste to ih je n e k o l i k o godina prije bio izradio za Filipine i za N o v u Kreljevi-
nu Granadu. dananju K o l u m b i j u . S v r e m e n o m je paragvajska stvarnost traila
odreenu prilagodbu organizacije redukcija mjesnim potrebama: stalnom radu na
irenju Evanelja, civiliziranju n o m a d a , odjeljivanju i obrani o d e n c o m e n d e r o -
s a " . izuzimanju d o m o r o d a c a o d poreza, gradnji crkava, kola i bolnica, kontroli
pokrajinskog karaktera, s t o j e bila povjerena n e k o m krajevnom poglavaru i uskla
ivanju misionarskog rada u vie sela (svi su ti elementi bili prisutni i u misijskoj
organizaciji na Filipinima i u K o l u m b i j i ) .
2 1
Centralizirana trgovina na veliko s gradovima Santa l e i Buenos Aires odvijala se ova
ko: robu bi na velikim splavima dopremio Indijanac ekonomski upravitelj redukcije (mayor
d o m o ) , i onda bi je preuzeo isusovaki prokurator (pater koji je vodio administrativne i eko
nomske poslove kolegija ili provincije) i prodavao je mjesnim trgovcima. Usp. A . A R M A N I .
O f f a d i Dio, 1 4 2 - 144.
2 2
Diego de Torres ( 1 55 1. 1 6 3 8 . ) bio je osniva i prvi poglavar Paragvajske provincije
( 1 6 0 7 . - 1 6 1 5 . ) i jo prije toga provincijal Perua i Nove Granade (Kolumbija). Njegove in
strukcije o stvaranju redukcija u Paragvaju objavljene su u P. H E R N N D E Z SI,Organizacin
social de las doctrinas guaranes de la Compaa de Jess, Barcelona 1 9 1 3 , I, 5 8 0 - 5 8 6 . Ro-
que Gonzales ( 1 5 7 6 . - 1 6 2 8 . ) , kreol iz Asunciona bio je arhitekt, zidar i stolar. Od 1 6 1 2 . dje-
luje u redukciji San Ignacio Guaz, izrauje nacrte za zgrade i crkve i sam izvodi radove. Ui
Indijance obraivanju polja, organizira drutveni, kulturni i vjerski ivot uei ih zanatima,
pjesmi, katekizmu. Ubili su ga Indijanci i Crkva ga danas slavi kao blaenika i muenika.
2 3
Antonio Ruiz de Montoya ( 1 5 8 5 . - 1 6 5 2 . ) iz Lime djeluje u Paragvaju od 1 6 0 7 . . a
god. 1 6 3 6 . - 1 6 3 7 . poglavar je redukcija. Obrambena i vojna organizacija u redukcijama ve
zana je uz sukob s paulistima", tj. stanovnicima Sao Paula, gdje se formirala velika grupa
mijeanog stavnovnitva, nazvana m a m a l u c i " (to u tupi jeziku znai melez). Od oko 1 6 2 0 .
oni poduzimaju ekspedicije (zvane bandeiras", od ega i drugi naziv bandeirantes") medu
Indijance Guaran, koje silom odvode u prodaju kao roblje za rudnike i plantae u Brazilu.
310
Pravila i tradicija Drube Isusove ostavljali su misionarima dovoljno slobode
da izaberu nain i sredstva to su ih mogli primijeniti u obraanju uroenika.
Treba se samo sjetiti sv. Franje Ksaverskog. Mattea Riccija, Roberta Nobilija.
te svih onih rasprava o istonim obredina, u kojima su isusovci pokazali pose
bnu osjetljivost za kulturu izvaneuropskih zemalja i za pojedinane prilike sre
dine s k o j o m bi se susretali.
Ignacijevi su se sinovi mogli zato baviti ili pratiti i one djelatnosti koje nisu
bile u pravome smislu vjerskog karaktera, kao to su t o zemljoradnja, graevi
narstvo, mehanika, trgovina. T i m e su osiguravali prehranu svih stanovnika reduk
cija, a ujedno su u te poslove uvodili Guaranijc. T a k o je s godinama m n o g o iskus
tava to su ih paragvajski misionari stjecali na svim podrujima pokazalo kako
upravljanje redukcijama p o d m n o g i m vidicima mora biti razliito o d uobiaje
noga upravljanja kuama i kolegijima Drube Isusove. V e za vrijeme provinci-
jalata N i k o l e Mastrillija ( 1 6 2 2 . 1 6 2 8 . ) bile su redukcije tako sloeni organizam
da je postalo n u n o njihovo odvajanje o d rektorata kolegija u Asuncionu. pa je
bilo p o t r e b n o postaviti im posebnog poglavara sa samostalnim upravnim ovlasti
ma. 2 4
Budui da se zatim poveao broj i porasla vanost misija, pa se proirio
krug njihova teritorijalnog djelovanja, morala je komisija misionara 1637. izra
diti poseban pravilnik prema k o j e m u je bila ureena njihova organizacija. Ka
snije su morala biti dodana druga, j o detaljnija i razliita pravila, pa je prema t o
me 1689. bio sastavljen novi pravilnik.
D o 1637. opustoili su 30 redukcija Guaranija, odveli ili ubili vie od 60 tisua uroenika i
mnoge prisilili na selidbu. Isusovaki je rad bio u opasnosti da e potpuno propasti, a pomo
nisu dobili ni od kolonijalista (koji ionako nisu bili skloni redukcijama), ni od panjolskog ni
portugalskog dvora. Stoga odlue organizirati vlastitu obranu, isposluju iz Madrida dozvolu
da mogu naoruati Indijance ( M o n t o y a ) , te u bitkama 1639. i posebno 1641. na rijeci M b o -
ror Guaraniji iz redukcija hametice potuku vojsku paulista". Otada redukcije imaju redo-
vitu vojnu obuku pod vodstvom isusovake asne brae i organiziranu vojsku za obranu vla
stitih sela i posjeda, a kasnije esto pomau i panjolskoj vojsci. Usp. A . A R M A N I , Cittb di
Dio. 8 0 - 8 9 , 1 2 1 - 1 2 5 .
" Superior redukcija sa sjeditem u Candelariji (Argentina) bio je poglavar jedne insti
tucije unutar provincije i prema tome podloan provincijalu.
2 5
Spomenimo dva takva najpoznatija pamfleta u talijanskom izdanju, koje je uglavnom
izdavao i poticao portugalski ministar Pombal: Relazione breve della repubblica..., Lisbona
311
Nikole I. On je katkad bio nazivan misionarom koji je napustio sveenitvo i
o e n i o se n e k o m Indijankom. Drugi put o p e t prikazivali bi ga kao c a c i c c a " -
plemenskog poglavicu, posebno obljubljenog, kojeg bi misionari titili i v o d i l i . 26
1757: Descrizione geogrfica, poltica, istorica del Regno del Paraguay formatosi dai Padri
Gesuiti, Venezia 1767.
2 6
Legenda nastaje u vrijeme tzv. guaranijskug rata (1 7 5 2 . - 1 7 5 6 . ) . Naime, Traktatom u
Madridu 1750. izmeu panjolske i Portugala o reguliranju granica njihovih kolonija u Ame
rici jedna panjolska pokrajina istono od rijeke Uruguay pripdane Portugalu. U njoj je bilo
sedam paragvajskih redukcija koje su se morale iseliti. Guaraniji iz etiriju redukcija pobunili
su se i tek su ih 175 6. svladale portugalsko-panjolske ete. Isusovci su optuivani da su vo
dili pobunu i djelom Storia di Niccolb Rubiuni detto Niccolb Primo, Re del Paraguay ed
Imperatore de'Mammalucchi ( 2 . ed. Lugano 1756) proiri se pria o kralju Nikoli. Povijesna
podloga prie bio je Indijanac Nikola Neenguir, ..corregidor" upravitelj redukcije Con
cepcin, koji je, dodue, sudjelovao u pobuni, ali je sve drugo bilo izmiljeno. Usp. G.
K R A T Z SI, El tratado Hispano-Portuges de Limites de 750 y sus consecuencias, Roma
1954. U Austriji i u nas jo od prve polovice 19. st. kolala je legenda da je kralj Nikola I. bio
zagrebaki isusovac Nikola Planti ( 1 7 1 9 . - 1 7 7 7 . ) . Izabrali su ga navodno Indijanci 1754.,
izdao je medaljone sa svojim imenom, zatim bio zatvoren u Portugalu i da bi ga oslobodila
Marija Terezija koja ga je pri povratku u Beu pozdravila sa: Zdravo kralju, zdravo kolega."
Ptenti je, dodue, radio u Paragvajskoj provinciji od 1748. do 1768., ali ne u redukcijama,
neg kao profesor i poglavar u kolegijima u Crdobi, Buenos Airesu i Montevideu, nije bio u
zatvoru i, nakon povratka 1769. u domovinu, profesor je u Zagrebu i potom rektor u Vara
dinu. Usp. M. V A N I N O , Nikola Plantii, tobonji kralj paragvajski, Zagreb 1917; V . A . D I V -
K O V I , N e o b i n a sudbina Nikole Plantia - hrvatskog misionara i navodnog kralja u Pa
ragvaju", u Maruli 6 ( 1 9 7 4 ) ; F. B E C K E R , Die politische Machtstellung der Jesuiten in Sd
amerika im 18. Jahrhundert. Zur Kontroverse um den ,,Jesuiten-Knig" Nikolaus I von Pa
raguay, Kln-Wien 1980. Dva su hrvatska isusovca iz Rijeke djelovala u junoamerikim re
dukcijama: Ivan Marchesetti u paragvajskim od 1734. do 1767. i Nikola Sui meu Mojos
Indijancima od 1749. do 1768.
2 7
E. G O T H E I N , Lo stato cristiano-sociale, 232.
312
im z a p o v i j e d c ) . Spomenuti su detalji , takoer, i u vezi s injenicom da panjol
ska vojska nije branila Paragvaj za vrijeme vojnog pohoda ..paulista". 28
Sigurno j e da izravne veze izmeu graanskih vlasti i redukcija nisu bile vrlo
este. Treba j o rei da su birokratske veze o p e n i t o odravale isusovake kue
iz Asunciona i Buenos Airesa , kao i paragvajski provincijal reda, koji je boravio
u C o r d o b i . Valja istaknuti da su p o h o d i misijskim krajevima bili teki zbog duga,
neugodna i ne bezopasna puta, koji je trebalo prevaliti iz udaljenih panjolskih
sredita.
2 8
O. Q U E L L E , ,,l)as Problem des Jesuitenstaates Paraguay", u Ibero-Amerikanische
Archiv. 8 ( 1 9 3 4 ) 2 6 0 - 2 8 2 , posebno 2 7 7 - 2 7 8 .
" V . F R A N K L , Idea del Imperio espanol y el problema jundico-logico de los estados
misiones en el Paraguay", u Estudiosde historia de America, Mexico 1948., 31 70.
3 0
Ve su u prvoj polovici 16. st. pokrajinske vlasti odredile da panjolci ne smiju b o
raviti u indijanskim selima vie od dva dana. Odredbe su potvrene 1600. kraljevskim dekre
tom, samo je rok produen na tri dana. Isto odreuje prije spomenuti inspektor Alfaro za
Paragvaj odredbama iz 1611.
313
Oblik uljudnosti kojim su se panjolski guverneri slu/ili u dopisivanju s po
glavarima misija - koji je Ouelle smatrao izrazom potovanja nezavisnosti re
dukcija - bio je uobiajen prema vjerskim predstavnicima i ne m o e se smatrati
d o k a z o m nezavisnosti isusovake ..drave". S druge pak strane, postoje m n o g o
struka svjedoanstva razliitih izvora o ovisnosti redukcija o panjolskim vlasti
ma. Od 1 6 1 0 . d o 1767. Madrid je izdao vie od trideset kraljevskih naredbi i na
reenja u vezi s organizacijom i upravom redukcija. Isusovci su kralju i Vijeu
Indija morali pak podastirati ovei broj memorijala. koji su se ticali uprave re
dukcija. Sav taj papir bio bi nekoristan da su te misije bile doista nezavisne.
Sva ta svjedoanstva, posebno ona koja se tiu godina kada je isusovaka
..drava" poprimala oblik i tijelo, o s o b i t o su zanimljiva jer potvruju da se ve
o d onih prvih vremena djelovanje misionara odvijalo u okviru panjolske uprave,
u skladu s njezinim zakonima - premda se kadto radilo o posebnim zakonima,
izdanima samo njima - i uvijek uz pristanak vlasti. 31
3 1
Posebno iscrpnu dokumentaciju o organizaciji redukciju imaju dva monumentalna i
temeljna djela o tom problemu: P. H E R N N D E Z SI, Organizacin social de las doctrinas
guaranes, 2. vol., Barcelona 1913 ; P. P A S T F . L L S SI, Historia de la Compaa de Jess en la
Provincia del Paraguay, 9 vol., Madrid 1912 1949.
3 2
Savez kastiljskog pobunjenog plemstva, koji je Karlo V. 1521. pobijedio u bici kod
Villalara.
314
bila intimno vezana. U isto doba ta se borba izjednaivala s kampanjom za afir
maciju katolikih nacionalnih drava nasuprot tutorstvu Svete Stolice.
Osim bezvoljne i nedjelotvorne ekspedicije p o m o i , to ju je 1639. p o v e o gu
verner Pedro de L u g o , panjolci nisu pokazali posebno zanimanje za obranu re
dukcija o d . . p a u l i s t a " . N o bilo j e razloga koji su opravdavali takav stav, bez o b
33
zira na slabu sklonost kreolskog stanovnitva prema Guaranijima koji su bili slo
bodni o d e n c o m i e n d e " . Istoni Paragvaj pribavili su kruni samo misionari na
kon to je zbog o t p o r a Indijanaca propao vojni pokuaj to ga je p o e t k o m 17. st.
p o v e o po sebi sposobni Herando Arias. Prva injenica bila j e . dakle, nedostat
nost panjolskoga vojnog aparata. Isusovake redukcije raspolagale su pak d o b r o
organiziranom v o j s k o m , o p r e m l j e n o m vatrenim orujem, to im je o m o g u i l o da
obrane ne samo same sebe ve i da krenu u p o m o panjolcima kad bi ovima to
zatrebalo. Stoga Guaranijima nije bilo p o t r e b n o da ih panjolci brane svojom
vojskom, nego su, naprotiv, panjolci pribjegavali vojsci redukcija kada je trebalo
obraniti R i o de la Platu i istone granice.
to se t i e vojne situacije na granici izmeu Paragvaja i Brazila, te gerilskih
akcija po tim umama, bila j e , dakle, posve logina odsutnost intervencije
panjolske vojske a da t o ipak nije znailo nezavisnost od panjolskih vlasti,
kao to je j o manje z n a i l o priznavanje nezavisnosti . . d r a v e " Guaranija.
I na kraju, prema panjolskom p o l i t i k o m ustrojstvu. Paragvajske su reeukcijc
o d svojeg postanka pa d o g o d . 1768.. kada je Druba Isusova izgnana iz panjol
ske, bile sastavni d i o p r e k o m o r s k o g carstva za koje su odigrale ne ba posve bez
naajnu obrambenu ulogu. One su bile organizirane prema o p i m smjernicama
panjolskoga kolonijalnog zakonodavstva. Budui da su uivale itav niz poseb
nih povlastica panjolske krune, potkraljeva i guvernera, imale su posebne insti
tucije, kao npr. ..cabildos", koje su u cijelosti bile sastavljene o d d o m o r o d a c a . 34
3 3
Vidi biljeku 2 3.
3 4
Uprava redukcije, sastavljena samo od Indijanaca, izgledala je ovako: ..corregidor" -
vrhovni upravitelj ili gradonaelnik (u guaran jeziku: poroquaitara = onaj koji zapovijeda
to treba initi), teniente" - zamjenik upravitelja, c a b i l d o " - opinsko vijee koje ine
etiri lana, ..alcaldes" - administrativni i disciplinski slubnici ili suci (dva redovita i dva
za radove na polju), . . m a y o r d o m o " - ekonomski upravitelj, dva ,,alguaciles" - policajca
(u guarani jeziku: ibirararuzu = onaj koji dri batinu) i sekretar (quatiaapobara = onaj koji
pie). Sve su slubenike birali sami Indijanci, samo je ..corregidora" postavljao panjolski
guverner na prijedlog misionara. Ovih je u svakoj redukciji bilo od dva do etiri, i bili su za
pravo samo moralni autoritet. Redukcije su bile prvo durtveno ureenje u kojem nije po
stojala smrtna kazna. Usp. A . A R M A N I , Citta di Dio, 1 1 3 - 1 2 1 .
3 5
Govor pape Ivana Pavla II. lanovima X X X I I I . generalne kongregacije isusovakog
reda 1983.
315