Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Ako ste pronali ovaj tekst javite nam 2se za posao na zaposlenje@soa.hr
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017
Misija
Prikupljanjem i analizom podataka od znaaja za
nacionalnu sigurnost SOA prepoznaje, istrauje i
razumijeva prijetnje i izazove nacionalnoj sigurnosti
pruajui dravnom vodstvu i ostalim tijelima
pouzdanu podlogu u odluivanju i djelovanju u zatiti
nacionalne sigurnosti, interesa i dobrobiti graana
Republike Hrvatske.
Vizija
Moderna, uinkovita i odgovorna sigurnosno-
obavjetajna agencija, primjerena potrebama,
usmjerena na ostvarivanje svoje misije i postizanje
vrhunskih rezultata, sa znaajnim nacionalnim
utjecajem i uinkom te regionalnim dosegom koja je
prepoznata po razvijenim sposobnostima, izvrsnim
djelatnicima i snanim partnerskim vezama.
 Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Sadraj Uvodna rije 1 Kibernetika sigurnost 18

O SOA-i 3 Ratni zloini i nestale osobe 20

Sigurnosno okruenje 6 Sigurnosne provjere 22

Terorizam 8 SOA i dodjela meunarodne zatite 24

Ekstremizam 10 Meunarodna suradnja 26

Strano obavjetajno djelovanje 12 Tehnologija 28

Zatita gospodarskog sustava, korupcija i org. kriminal 14 Proraun 30

Energetska sigurnost 16 Posao u SOA-i 32

4
Ako ste pronali ovaj tekst javite nam se za posao na zaposlenje@soa.hr
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017
Uvodna rije
Potovani,
etvrtu godinu za redom Sigurnosno-obavjetajna agencija
(SOA) objavljuje Javno izvjee kojim upoznajemo graane sa
sigurnosnom situacijom u Republici Hrvatskoj i okruenju te
potiemo javno promiljanje sigurnosnih pitanja s kojima se kao
drutvo suoavamo.
Ovo Javno izvjee obuhvaa razdoblje od prolog izvjea
objavljenog u lipnju 2016. godine do danas, s godinjim
podacima za 2016. godinu.
U kontekstu naih zadaa, 2017. godina je znaajna jer je
Hrvatski sabor usvojio novu Strategiju nacionalne sigurnosti u
ijoj izradi su sudjelovali i strunjaci iz SOA-e. Strategija je
potvrdila sloenost sigurnosnih prilika u Republici Hrvatskoj i
naem okruenju te brzinu i nepredvidljivost promjena koje se
dogaaju. U tom smislu, Strategija upuuje sva nadlena tijela
na zajedniki i usklaeni rad te na razvoj novih sposobnosti u
zatiti nacionalne sigurnosti. Svojim nalazima i smjernicama,
Strategija e bitno odrediti smjer djelovanja i razvoj sposobnosti
SOA-e u narednim godinama.
Uz Strategiju, oekujemo usvajanje Zakona o sustavu
domovinske sigurnosti u kojem bi SOA trebala imati vanu ulogu.
Sustav domovinske sigurnosti omoguit e sinergiju
koordinirano djelovanje dravnih tijela, a SOA e svojim
informacijama i analizama tom sustavu osiguravati rano
1
upozorenje na sigurnosne rizike i preventivno djelovanje
njihovom umanjivanju.
U razdoblju od prolog Javnog izvjea, SOA se potvrdila kao
imbenik stabilnosti u dinaminim i promjenjivim sigurnosnim
prilikama. Dravnom vrhu stalno dostavljamo informacije koje su
im potrebne u zatiti nacionalnih interesa, pa smo u 2016. godini
takvih informacija dostavili oko 40% vie nego 2015. godine. Da
bi ovaj trend nastavili, ulaemo u prikupljanje relevantnih
podataka, jaamo operativni i analitiki rad, razvijamo tehnika
sredstva te meunarodnu suradnju koja znaajno multiplicira
nae sposobnosti.
S ponosom mogu rei da je SOA u meunarodnim okvirima
izgradila poziciju povjerljivog, sposobnog i pouzdanog partnera.
Naa je meunarodna suradnja vrlo razvijena, omoguuje nam
bolji uvid u sigurnosne prijetnje i izazove, a s odabranim
partnerima provodimo i zajednike operacije u suzbijanju prijetnji
s kojima smo suoeni. Meunarodna pozicija i ugled koje smo
izgradili omoguili su nam da u 2016. godini broj informacija koje
dobivamo iz meunarodne razmjene poveamo za pet puta u
odnosu na 2013. godinu.
SOA je aktivna lanica svih relevantnih meunarodnih asocijacija
i platformi, posebno onih u okviru NATO-a i EU-a. Primjerice, SOA
i je lanica Protuteroristike skupine (Counter Terrorist Group
CTG), u kojoj agencije iz drava EU-a, Norveke i vicarske
zajedno rade na suzbijanju teroristike prijetnje za Europu.
 Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Da bi nae informacije dravnom vrhu i nadalje bile relevantne i

pravodobne, SOA e nastaviti ambiciozan razvoj ljudskih
potencijala i tehnikih sredstava. U dinaminom sigurnosnom
okruenju moramo raunati sa sve vie imbenika koji utjeu na
razvoj dogaaja i na potrebu ranog prepoznavanja prijetnji i
upozoravanja o moguim razvojima dogaaja. Stoga nas oekuje
novi modernizacijski ciklus kojim emo ostati na vrhu sigurnosno-
obavjetajnih sposobnosti.

Nacionalna sigurnost je zajedniki interes svih graana i, svjesni

toga, djelatnice i djelatnici SOA-e svaki dan predano,
profesionalno i struno obavljaju svoje odgovorne zadae.
Hrvatski graani mogu biti sigurni da Republika Hrvatska ima
uinkovitu sigurnosno-obavjetajnu agenciju i da emo i nadalje
biti hladne glave u prikupljanju i analizi podataka, ali i
portvovni u zatiti nacionalnih interesa i sigurnosti Republike
Hrvatske.

Ravnatelj SOA-e

Daniel Marki

2
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

SOA
SOA prikuplja i analizira podatke od znaaja za nacionalnu
sigurnost, koji su nuni za donoenje odluka u njezinoj zatiti.
Svojim podacima i analizama SOA prua obavjetajnu potporu
dravnom vrhu i nadlenim dravnim tijelima u donoenju
Uz Godinje smjernice za rad sigurnosno-obavjetajnih agencija
koje donosi Vijee za nacionalnu sigurnost, djelovanje SOA-e
usmjeravaju i strateki dokumenti poput Strategije nacionalne
sigurnosti, Nacionalne strategije za prevenciju i suzbijanje

prikuplja podatke i uinkovitih i pravodobnih odluka. terorizma i Nacionalne strategije kibernetike sigurnosti.

izvjeuje u potpori Rad sigurnosno-obavjetajnih agencija (SOA-e i VSOA-e)

usmjerava Vijee za nacionalnu sigurnost, a Savjet za
Radom SOA-e rukovodi se iz sredinjice u Zagrebu, a 10
regionalnih centara SOA-e pokriva cijeli teritorij Republike
donoenju odluka u koordinaciju sigurnosno-obavjetajnih agencija operativno Hrvatske.
usklauje njihov rad. Ured Vijea za nacionalnu sigurnost (UVNS)
zatiti nacionalne za njih obavlja strune i administrativne poslove.

sigurnosti

Shema ustroja sredinjice SOA-e

Shema sigurnosno-obavjetajnog sustava RH O spoznajama i procjenama bitnima za nacionalnu sigurnost SOA

izvjeuje zakonom propisane korisnike informacija (dravni vrh,
Smjernice i ciljeve rada SOA dobiva u stratekim i provedbenim ministarstva i ostala dravna tijela).
dokumentima. Na temelju njih planira i izvrava zadae te o
svojim saznanjima povratno izvjeuje korisnike.

3

Sigurnosno-obavjetajne analize i informacije glavni
proizvod SOA-e, kojima kontinuirano izvjeuje dravni vrh o
vanim temama koje mogu utjecati na nacionalnu sigurnost.
SOA je tijekom 2016. dravnom vrhu (Predsjednici RH,
predsjedniku Vlade RH) uputila oko 450 raznih analitikih
uradaka, to je 40% vie nego 2015. godine.
450
320
290
2014. 2015. 2016.
Okvirni broj sigurnosno-obavjetajnih informacija upuenih
dravnom vrhu po godinama
SOA, kao dio sustava nacionalne sigurnosti, surauje i dostavlja
podatke i procjene drugim nadlenim tijelima (MUP-u, MVEP-u,
Dravnom odvjetnitvu, USKOK-a, MORH-u i dr.)
SOA je u 2016. ukupno uputila oko 13.500 razliitih sigurnosno-
obavjetajnih informacija drugim dravnim tijelima.
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017
su 13500 Rad SOA-e je pod trostrukim vanjskim nadzorom: parlamentarni
10500 nadzor provodi Hrvatski sabor preko Odbora za unutarnju politiku
8700 i nacionalnu sigurnost, struni nadzor obavlja Ured Vijea za
nacionalnu sigurnost, dok graanski nadzor obavlja Vijee za
graanski nadzor sigurnosno-obavjetajnih agencija.
Uz vanjski nadzor, SOA se sustavno provodi unutarnji nadzor
ustavnosti i zakonitosti rada ustrojstvenih jedinica i zaposlenika
2014. 2015. 2016. SOA-e, zatite tajnosti podataka i protuobavjetajne zatite.
Okvirni broj sigurnosno-obavjetajnih informacija upuenih
korisnicima po godinama
U provedbi svojih zadaa, uz odobrenje dravnog vrha, SOA
razvija i odgovarajuu meunarodnu suradnju.
SOA ima ovlasti za prikupljanje podataka na vie naina:
komunikacijom s graanima, potraivanjem slubenih podataka,
primjenom tajnih mjera i postupaka, koritenjem javnih izvora,
meunarodnom razmjenom.
Primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se
ograniavaju ustavna prava i slobode ovjeka i graanina
odobravaju Vrhovni sud ili ravnatelj SOA-e, ovisno o vrsti mjere. Grafiki prikaz sustava nadzora nad SOA-om
Osim rada na prikupljanju i analizi podataka, SOA provodi i druge
protuobavjetajne aktivnosti usmjerene jaanju sigurnosnog
okvira Republike Hrvatske, poput sigurnosnih provjera i prosudbi,
zatite i sigurnosti tienih osoba, jaanja informacijske
sigurnosti i podizanja sigurnosne svijesti i kulture.
4
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

450

SOA je u 2016. godini dravnom

vrhu uputila oko 450 raznih
analitikih uradaka, to je za 130
vie nego u 2015. godini.

5

Sigurnosno
Pojas nestabilnosti oko Europe nastavlja generirati sigurnosne
izazove. Radi se o podruju koje se protee sjevernom Afrikom,
Bliskim istokom sve do srednje Azije u kojem postoje brojna
okruenje
krizna arita. Iz njih se prema Europi prelijevaju sigurnosni
izazovi u vidu masovnih nekontroliranih migracija, ali i prijetnji u
vidu terorizma, ekstremizma, proliferacije oruja za masovno
unitavanje i regionalnih oruanih sukoba u Siriji, Iraku, Libiji,
pod utjecajem pojasa Jemenu i Ukrajini. U isto vrijeme, posljedice kriznih arita oituju
se i u porastu organiziranog kriminala i krijumarenja ljudi, oruja
nestabilnosti oko Europe i roba, hibridnog ratovanja i radikalizacije putem drutvenih
mrea.
Ilustracija sigurnosnih izazova za Republiku Hrvatsku i Europu
Odnosi izmeu Ruske Federacije i zapadnih drava, narueni
nakon izbijanja krize u Ukrajini 2013. godine, nisu se znaajno
poboljali, a u pojedinim elementima podsjeaju na odnose iz
6
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017
vremena Hladnog rata. Napetosti u odnosima preslikavaju se na
druga podruja, ukljuujui i hrvatsko okruenje.
Rusija nastoji ograniiti daljnje irenje i utjecaj NATO-a i EU-a
prema istoku Europe te ojaati svoj utjecaj prema Europi.
Napetosti u odnosima rezultirali su sankcijama Zapada protiv
Rusije i NATO-ovom jaanju dimenzije kolektivne vojne obrane.
Ukrajina je u statusu zamrznutog konflikta, a politiko rjeenje
sukoba jo je, unato meunarodnim diplomatskim naporima,
neizvjesno.
Oruani sukobi na Bliskom istoku nastavili su se uz daljnje
kompliciranje situacije. U Siriji je nastavljen graanski rat gdje
tzv. Islamska drava (ISIL) doivljava poraze uz napredovanja
snaga vlade u Damasku potpomognutih Rusijom, Iranom i
libanonskim Hezbollahom te kurdsko-arapskih snaga
potpomognutih protuteroristikom koalicijom predvoenom SAD-
om. Irak je oslobodio Mosul, najvee uporite ISIL-a. Unato
porazima, ISIL nastoji proiriti svoj utjecaj i na druga podruja,
poput Afganistana i jugoistone Azije. Tursku, lanicu NATO-a, je
obiljeio neuspjeni pokuaj vojnog udara i vojna intervencija u
Siriji.
Rivalstvo globalnih i regionalnih sila na podruju Bliskog istoka
izaziva dodatne tenzije, uz produbljivanje jaza izmeu muslimana
sunita i ijita, odnosno drava u kojima dominiraju pojedine
zajednice.
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017
Sjevernu Afriku obiljeavaju nestabilnosti uz oruane sukobe u
Libiji i protuteroristike napore u Egiptu. Rezultat toga su
migracije, gospodarsko nazadovanje i teroristiki napadi koji
dodatno umanjuju prilike za gospodarski oporavak tih drava.
Svijet se nalazi i pred izazovom daljnjeg irenja nuklearnog oruja
i drugog oruja za masovno unitavanje, to izaziva globalne
napetosti i prijepore.
Terorizam je i dalje jedna od najznaajnijih prijetnji sigurnosti
graana u Europi. Iako je ISIL zadnjih godina bio dominantan
svojim dosegom i teroristikim napadima, Al Qaida je i dalje
aktivna, posebno u Africi, Jemenu i sredinjoj Aziji (Pakistanu) te
i dalje planira napade na europske i ostale zapadne ciljeve.
Iako teroristiki napad na hrvatskom tlu nije vjerojatan, njegova
se mogunost ne moe iskljuiti. U dravama hrvatskog
jugoistonog susjedstva koje imaju brojne radikalne islamistike
zajednice vjerojatnost napada je umjerena, dok vjerojatnost
teroristikih napada u dravama zapadne Europe ostaje visoka.
Masovni ulazak migranata u Europu nastavio se, iako je priljev
preko tzv. balkanske rute uvelike smanjen. Zbog brojnih uzroka
migracijski pritisak prema Europi e se nastaviti, pri emu su
odredita migranata ponajprije razvijene drave zapadne i
sjeverne Europe.
Dugoroni izazov za europska drutva vezan uz masovne
migracije jest integracijski potencijal tih drutava i izbjegavanje
stvaranja zatvorenih i izoliranih useljenikih zajednica koje bi bile
pogodne za jaanje ekstremizma, kriminala i siromatva meu
useljenicima te razvijanje negativnih stavova prema europskim
vrijednostima i posljedinog terorizma.
Pitanja poput odnosa prema migracijama, kriznim aritima,
energetskoj sigurnosti, uz gospodarska pitanja, postala su izazov
u formuliranju zajednikih europskih politika. EU je prole godine
obiljeila referendumska odluka o izlasku Velike Britanije iz Unije.
Transnacionalni sigurnosni izazovi su sve izraeniji. Sve vee
oslanjanje na moderne informatike i komunikacijske tehnologije
poveava ranjivost od kibernetikih (cyber) prijetnji. Primjerice,
sve su izraenije aktivnosti povezane s koritenjem tzv. dark
weba na kojem se odvijaju brojne kriminalne transakcije uz
koritenje virtualnih valuta.
Klimatske promjene imaju sve snanije posljedice po prirodu,
gospodarstvo ali i sigurnost. Klimatske promjene uzrokuju
nestaice vode i hrane, prirodne katastrofe, gospodarske
tekoe, politike i drutvene sukobe kao i migracije
stanovnitva.
Hrvatsko jugoistono susjedstvo i dalje obiljeava nestabilnost.
Obiljeja drava jugoistonog susjedstva i dalje su slabe
institucije, unutarnja politika previranja, brojna nerijeena
etnika i nacionalna pitanja, nedovoljan gospodarski rast,
korupcija i nezaposlenost. Veina drava jugoistonog susjedstva
7
je i dalje bez zamjetnog napretka u unutarnjoj politikoj
konsolidaciji.
Ovaj prostor suoava se sa zastojem u provedbi reformi i
prikljuenju euroatlantskim integracijama. Primanje Crne Gore u
lanstvo u NATO-u ipak pokazuje nastavak euroatlantske
perspektive za drave susjedstva.
Iako je euroatlantski utjecaj i dalje najvei, globalna rivalstva
preslikavaju se i na ovom podruju. Najoitiji primjer je sprijeeni
pokuaj dravnog udara u Crnoj Gori 16. listopada 2016., s ciljem
destabilizacije Crne Gore na dan parlamentarnih izbora, a uoi
ulaska Crne Gore u NATO. U Crnoj Gori se za taj pokuaj vodi
sudski postupak protiv 14 ruskih, srpskih i crnogorskih dravljana.
Drave jugoistonog susjedstva suoene su i s rastom vjerskog i
nacionalnog ekstremizma, pri emu je osobito izraeno jaanje
radikalnog islamizma. Nastavljena je pojava velikosrpskog
ekstremizma, a uz to, zamjetni su pokuaji kojima se Republiku
Hrvatsku eli prikazati u negativnom svjetlu u meunarodnoj
zajednici uz negiranje i pogreno prikazivanje injenica vezanih
uz Domovinski rat i njegov obrambeni i oslobodilaki karakter.

Terorizam
SOA prati sve vrste terorizma, neovisno o njihovom ideolokom
polazitu. Kao i za ostatak Europe, terorizam povezan s ISIL-om
i Al Qaidom, ostat e jedna od najznaajnijih prijetnji sigurnosti
hrvatskih graana.
se s kriznih arita Republika Hrvatska nije meu prioritetnim metama islamistikih
nastoji prebaciti u teroristikih skupina. Ipak, kao i za bilo koju drugu europsku
dravu, ne moe se iskljuiti mogunost teroristikog napada i na
Europu hrvatskom tlu.
Teroristike skupine kontinuirano pozivaju svoje simpatizere i
lanove na izvoenje teroristikih napada na europskom tlu, pri
emu se intenzivno koriste brojnim komunikacijskim kanalima.
Posebno se istiu poruke koje ISIL upuuje putem internetskih
drutvenih mrea, promidbenih video uradaka te digitalnih
asopisa. Na ovaj nain njihove poruke imaju vrlo veliki doseg uz
vrlo male trokove.
Isjeak iz videa iz lipnja 2016. g. u kojem dihadist Jasmin
Keserovi prijeti teroristikim napadima SAD-u
8
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017
ISIL je u protekloj godini u tim pozivima promijenio svoje poruke.
Dok je ranije pozivao svoje pristae na dolazak u Siriju i
ukljuivanje u borbe, danas ih poziva na samostalno poinjenje
teroristikih napada na europskom tlu.
Ovakve poruke su razlog niza teroristikih napada u Europi koje
su poinili tzv. vukovi samotnjaci, tj. osobe koje nisu bile izravno
povezane s teroristikim skupinama i koje je stoga vrlo teko
otkriti prije poinjenja teroristikog ina. Pri tome ih ISIL poziva
da teroristike napade provode svim sredstvima, vatrenim
orujem, vozilima, noevima, otrovom i drugim prirunim
sredstvima, a kao mete da odabiru nezatiene i mekane ciljeve
gdje e ljudske rtve biti najvee. Radi se o mjestima gdje se
okuplja veliki broj ljudi poput sajmova, etnica, turistikih mjesta,
trgovakih centara i slino.
ISIL-ova objava s uputama za teroristike napade kamionom kakvi
su izvedeni u zapadnoeuropskim gradovima u protekloj godini
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017
Moe se oekivati da e se trend individualnih napada nastaviti i
biti dominantan nain poinjenja teroristikih napada. Na temelju
iskustava europskih drava, radikalizirani pojedinci uglavnom su
osobe nieg obrazovanja i socijalnog statusa, a esto su prije
radikalizacije imali kriminalnu prolost i probleme s nasilnikim
ponaanjem i ovisnostima. Uglavnom se radi o mukarcima, iako
su i brojne ene prihvatile radikalnu islamistiku ideologiju i
terorizam kao nain ostvarivanja ciljeva.
Takoer, ne mogu se iskljuiti i napadi psihiki oboljelih osoba
koji ne moraju imati direktne veze s ekstremistikom ideologijom,
ali teroristike organizacije preuzimaju odgovornost i za njihove
napade. Gotovo polovicu napada tijekom 2016. godine u Europi
izvrili su napadai s psihikim smetnjama.
Teroristike skupine za regrutiranje pojedinaca u svoje redove
koriste poruke o potlaenosti i izrabljivanju muslimana i zlorabe
islam za opravdavanje svojih aktivnosti. Pri tome promiu
terorizam kao nain osvete u ratu protiv neprijatelja islama.
S obzirom na dobar ugled, poloaj i prava muslimanske
zajednice, radikalni islamizam u Republici Hrvatskoj nije naiao
na vei odziv. Broj sljedbenika salafizma u Hrvatskoj je vrlo mali
i ini ga nekoliko desetaka osoba koji ne pozivaju na nasilje.
Ipak, postojanje brojnih radikalnih islamista u dravama
hrvatskog jugoistonog susjedstva poveava rizik od teroristike
prijetnje za cijelu jugoistonu Europu.
U dravama jugoistonog susjedstva trenutano ima vie od
10.000 sljedbenika salafizma okupljenih u vie desetaka tzv.
parademata i nekoliko enklava.
Pri tome, pripadnici tzv. politikog salafizma ne zagovaraju
nasilje, dok pripadnici tzv. dihaditikog i takfirskog salafizma
odobravaju teroristike napade. Uz to, ne priznaju stajalita
slubenih islamskih zajednica, zakone ni demokratsku vlast
drave domaina.
Porast broja sljedbenika salafizma vidljiv je i u zapadnoeuropskim
dravama. Primjerice, njemaka sigurnosna sluba objavila je da
je u Njemakoj broj sljedbenika salafizma porastao s 8350 u
2015. godini na 9700 u 2016. godini.
Naslov lanka u kojem ISIL prijeti teroristikim napadima na
jugoistoku Europe u 10. broju ISIL-ovog internetskog lista Rumiyah
od 07. lipnja 2017.
9
Proteklih godina provedeno je vie nesofisticiranih teroristikih
napada u dravama okruenja, ponajvie od samostalnih
napadaa. Tijekom 2016. godini do danas nije bilo uspjeno
provedenih teroristikih napada u jugoistonom susjedstvu, ali je
policijsko-sigurnosnim akcijama u vie drava sprijeeno nekoliko
planiranih napada.
Od poetka rata u Siriji i osnivanja ISIL-a, njegovim redovima se
prikljuilo tisue Europljana, dok se s podruja hrvatskog
jugoistonog susjedstva ISIL-u prikljuilo skoro 1000 osoba,
uglavnom sljedbenika dihadistikog salafizma.
Oko 20% osoba koje su se prikljuile ISIL-u je poginulo dok se
oko 35% vratilo u matine drave. Zbog poraza ISIL-a i velikog
gubitka teritorija oekuje se i porast broja poginulih, ali i povratak
boraca u matine drave, to e dodatno poveati rizik od
terorizma u tim dravama.
Na podruju pod kontrolom ISIL-a boravilo je ukupno sedam
osoba koje imaju i hrvatsko dravljanstvo. Od njih, samo jedna
osoba ima iskljuivo hrvatsko dravljanstvo, dok su drugi dvojni
dravljani i nikada nisu trajno ivjeli u Hrvatskoj. Trenutno ih je
na podruju pod kontrolom ISIL-a est, jer se jedna osoba vratila
u dravu porijekla u zapadnoj Europi gdje je i ranije ivjela.
SOA i dalje radi na sluaju Tomislava Salopeka kojeg je otela
egipatska podrunica ISIL-a i objavila njegovo ubojstvo. SOA
provodi aktivnosti s ciljem utvrivanja svih okolnosti otmice.

Ekstremizam
Ekstremizam oznaava aktivnosti i poglede pojedinaca koji su
protivni demokratskom poretku i provode ili se zalau za nasilje,
mrnju, zastraivanje, diskriminaciju i ruenje demokratskog
ustavnog poretka Republike Hrvatske. SOA prati sve vrste
i dalje ogranien i bez ekstremizma, neovisno o njihovoj ideolokoj, politikoj, vjerskoj
ili nacionalnoj pozadini.
potpore javnosti Djelovanje lijevih i desnih ekstremista u Republici Hrvatskoj i
dalje je bez ire potpore javnosti i vrlo je malog pokretakog
potencijala. S obzirom na malobrojnost i slabu organiziranost,
potencijal pripadnika ekstremistikih skupina za izazivanje nasilja
i incidenata veih razmjera je, kao i u proteklom razdoblju,
ogranien, a njihove aktivnosti ne predstavljaju znaajniju
prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Internetske drutvene mree predstavljaju snaan medij za
iskazivanje i irenje ekstremistikih ideologija, to takoer koriste
pojedinci s ekstremistikim stavovima u Republici Hrvatskoj. Uz
iskazivanje ekstremistikih stavova, drutvene mree
omoguuju povezivanje s istomiljenicima u zemlji te kontakte i
usporedbe s ekstremistima u inozemstvu.
Na potencijal ekstremistikog nasilja utjee i stanje
gospodarstvu, nezaposlenost te ope prilike u drutvu.
Jedna od pojava koja utjee na jaanje ekstremizma u cijeloj
Europi jest veliki priljev migranata i izbjeglica iz veinski
muslimanskih drutava u europske drave. U Republici Hrvatskoj
10
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017
nije zabiljeen znaajniji antiimigrantski, odnosno antiislamski
ekstremizam.
Daljnje uslonjavanje izbjeglike i migrantske krize poveava rizik
rasta ekstremizma, posebice kao produetak pojave ovakvog
ekstremizma u drugim europskim dravama.
Nastavljena je pojava da ekstremni pojedinci iskoritavaju
nezadovoljstvo dijela navijakih skupina stanjem u hrvatskom
sportu za izazivanje incidenata i nereda tijekom i izvan sportskih
natjecanja. Nastavljena je i pojava da pojedine navijake skupine
srbijanskih nogometnih klubova istiu protuhrvatska, etnika i
velikosrpska obiljeja na sportskim natjecanjima, pri emu u
tome sudjeluju i pojedinci koji su hrvatski dravljani.
U malom dijelu populacije mlaih pripadnika srpske nacionalnosti
zamijeeno je simpatiziranje velikosrpske i etnike ideologije i
simbolike, osobito na drutvenim mreama, koje za sada ne
im predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali dovodi do
naruavanja sigurnosne situacije na lokalnom nivou.
u
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

13500

SOA je u 2016. godini svojim

korisnicima (ministarstvima, drugim
dravnim tijelima) uputila oko
13500 raznih sigurnosno-
obavjetajnih informacija, to je za
oko 3000 vie nego u 2015. godini.

11
 Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Strano
U ostvarivanju svojih ciljeva pojedine drave obavjetajno djeluju Pojedina strana obavjetajna djelovanja za svoje interese nastoje
i prikupljaju podatke i u Republici Hrvatskoj. Obavjetajno iskoristiti unutarnje politike procese koji se tiu zatite
djelovanje prema Republici Hrvatskoj zadnjih se godina manjinskih prava u Republici Hrvatskoj.

obavjetajno
intenziviralo, posebice slijedom ulaska Republike Hrvatske u
NATO i EU te sve sloenijih geopolitikih nadmetanja globalnih i U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni
regionalnih sila koje se preslikavaju i na podruje Republike prostor nastoje se ubaciti lane ili iskrivljene vijesti u kojima se

djelovanje
Hrvatske i drave okruenja. Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu,
te se eli utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog
Drave koje NATO i EU smatraju politikim i sigurnosnim okruenja i euroatlantskog i europskog zajednitva.
izazovom osobito su aktivne na podruju hrvatskog jugoistonog
susjedstva koje je jo uvijek izvan NATO-a i EU-a. Njihove U jednoj medijski eksponiranoj operaciji nastojalo se sprijeiti
usmjereno na regionalne aktivnosti na spomenutom podruju, u ovom kontekstu, imaju za procese istraivanja i procesuiranja ratnih zloina poinjenih za
vrijeme okupacije dijelova hrvatskog teritorija tijekom
odnose
cilj usporavanje ili onemoguavanje daljnjeg irenja NATO-a i EU,
a sadri sve oblike djelovanja, ukljuujui i pokuaje izravnog Domovinskog rata, uhienjem svjedoka i posljedinim
uplitanja u politike procese u dravama susjedstva i pokuaje zastraivanjem drugih moguih svjedoka.
destabilizacije.

Teme interesa stranog obavjetajnog djelovanja u Republici

Hrvatskoj su, izmeu ostalog, procesi koji se odvijaju unutar
NATO-a i EU-a, hrvatski stavovi koji se tiu NATO-a i EU-a te
euroatlantskih integracija, hrvatska politika prema jugoistonom
susjedstvu, energetska sigurnost kao i hrvatska gospodarska
pitanja.

Strano obavjetajno djelovanje usmjereno je i na procese

donoenja odluka u Republici Hrvatskoj, to ponekad ukljuuje i
elemente hibridnog djelovanja uz plasiranje tzv. lanih vijesti u
javni prostor i pokuaje naruavanja meunarodnog ugleda
Republike Hrvatske.

12
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

5x
Od 2013. godine do 2016.
godine se za 5 puta poveao
broj sigurnosno-obavjetajnih
informacija koje je SOA dobila
meunarodnom suradnjom. To
je rezultat intenzivnog
angamana SOA-e u razvijanju
meunarodnih partnerstava te
aktivnog sudjelovanja SOA-e u
multilateralnim meunarodnim
sigurnosno-obavjetajnim
platformama.

13

Zatita
Jedna od zadaa SOA-e je i zatita gospodarskog sustava pa je
SOA ukljuena u prikupljanje i analizu podataka iz podruja
gospodarstva o temama koje mogu imati utjecaj na nacionalnu
gospodarskog
sigurnost i gospodarske interese Republike Hrvatske.
Kao to je potvrdila Strategija nacionalne sigurnosti, gospodarska
sustava te
sigurnost vaan je dio nacionalne sigurnosti jer utjee na
suverenitet, zatitu nacionalnih resursa i stratekih sektora,
kvalitetu ivota stanovnitva te na politiku i socijalnu stabilnost.
suzbijanje
Pri tome je osobito vana zatita gospodarskog sustava u
strateki vanim gospodarskim sektorima i kompanijama. Stoga
SOA prati stanje u njima s ciljem zatite hrvatskih gospodarskih
korupcije i
interesa.
SOA prati sigurnosne, gospodarske i financijske procese koji
organiziranog
mogu utjecati na pozicioniranje hrvatskih gospodarskih subjekata
u inozemstvu, kao i procese i aktivnosti koje bi mogle ugroavati
sigurnost hrvatskih gospodarskih subjekata, poglavito
nestabilnim podrujima svijeta.
kriminala Korupcija je i dalje izraen drutveni problem koji predstavlja
prijetnju pravnom poretku Republike Hrvatske i povjerenju
graana u demokratske institucije. Korupcija je problem kojeg
jedni su od najznaajnijih prepoznaje i EU, a procjenjuje se da ekonomski gubitci
uzrokovani korupcijom EU kotaju oko 120 milijardi eura
segmenata zatite godinje, odnosno 1% BDP-a EU-a.
nacionalne sigurnosti
14
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017
Zloupotreba ovlasti radi stjecanja materijalne koristi u Republici
Hrvatskoj najee je zastupljena kod osoba koje su u poziciji
utjecati na postupke javne nabave, provoditi neposredne
pogodbe i pogodovati ciljanom ponuau. Takve osobe su ujedno
i meta koruptivnih postupaka.
Posebno sloeni oblici korupcije imaju i svoju meunarodnu
dimenziju, gdje osobe kroz sloene meunarodne transakcije
nastoje sakriti trag novca steenog kriminalom i korupcijom.
Gotovo svi oblici gospodarskog kriminala usko su povezani s
korupcijom.
Pranje novca kroz ulaganje sredstava steenih nezakonitim
nainima u domae gospodarstvo i infrastrukturu naruava
kredibilitet i nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Jedan od
naina pranja novca, ali i drugih kaznenih djela poput utaje
poreza i carine, odvija se poslovanjem preko off shore tvrtki u
inozemstvu. Iako ovaj nain poslovanja moe biti legalan, esto
u se koristi da bi se prikrio pravi izvor i stvarni vlasnici novca. Ovaj
nain pranja novca i izbjegavanja plaanja poreza jo vie
uslonjava praenje
meunarodnu suradnju.
traga novca i zahtijeva intenzivnu
Isto tako, izraeni su sluajevi nelegalnog izvlaenja novca iz
pravnih osoba.
Dio novca steenog u kriminalnim radnjama kriminalne skupine
nastoje uloiti u legalne poslove u Republici Hrvatskoj i tako ih
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017
oprati, pri emu se posebno istiu pokuaji ulaganja u objekte Primjerice, tzv. balkanska ruta tako je glavna ruta za dovoz
i poslove u turizmu.
Organizirani kriminal predstavlja prijetnju sigurnosti graana,
pravnom poretku, legalnom poslovanju i dravnim institucijama.
Na pojavu organiziranog kriminala u Republici Hrvatskoj bitno
utjee hrvatski prometni i geopolitiki poloaj. Hrvatska se nalazi
na podruju kroz koji prolaze krijumarske rute izmeu Europe i
Azije, a geopolitiki se nalazi na rubu prostora koji jo nije
ukljuen u europske integracije i gdje su dravne institucije jo
uvijek nedovoljno snane za suzbijanje ovako sloenih oblika
kriminala.
SOA je, uz druga dravna tijela, stalno aktivna u suzbijanju
organiziranog kriminala na nacionalnoj razini, uz identificiranje
lanova organiziranih kriminalnih skupina i presijecanja njihovih
aktivnosti.
Organizirani kriminal razvio je djelovanje neovisno o dravnim
granicama, ime odgovor na njega zahtijeva intenzivnu
prekograninu suradnju i djelovanje na razini EU-a.
Istodobno, organizirani kriminal stalno se prilagoava i evoluira,
to zahtijeva prilagodbu djelovanja dravnih institucija u njegovu
suzbijanju.
Sve je vea organizacijska i tehnoloka sloenost kriminalnih
skupina, njihova suradnja je sve sloenija i sofisticiranija, a
uoavaju se trendovi specijaliziranja kriminalnih skupina.
Promjene na tritu se ubrzavaju, pa kriminalne skupine nastoje
heroina u Europu, a vrlo je bitna i za dopremu marihuane. Jedan
od tri ogranka balkanske rute prolazi preko hrvatskog teritorija.
O obujmu kriminala povezanog s opojnim drogama govori
podatak EUROPOL-a da na opojne droge Europljani potroe
najmanje 24 milijarde eura godinje.
SOA sudjeluje u meunarodnim naporima za suzbijanje kriminala
povezanog s opojnim drogama. Tako je, uz MUP, sudjelovala u
policijskim akcijama presijecanja meunarodnih lanaca
proizvodnje i distribucije velikih koliina narkotika, prilikom kojih
je zaplijenjeno nekoliko stotina kilograma narkotika i uhien vei
broj osoba.
Organizirane kriminalne skupine s podruja jugoistoka Europe
svoje kriminalne aktivnosti provode na podruju cijele Europe. Pri
tome su organizirane kriminalne skupine i pojedinci iz kriminalnog
miljea u Republici Hrvatskoj povezane s onima iz jugoistonog
susjedstva, pri emu hrvatski dravljani uglavnom slue kao
izvritelji kriminalnih akata ili kao njihovi pomagai. Hrvatski
teritorij se tako ponekad koristi i za skrivanje u meusobnim
obraunima, a postoje sluajevi kada su se ti obrauni prenijeli i
na hrvatsko tlo.
Zadnjih godina primjetan je trend da ove kriminalne skupine
preuzimaju znaajan udio u krijumarenju narkotika iz June
Amerike u Europu, uz dobru povezanost s tamonjim kriminalnim
skupinama i onima koje djeluju u Zapadnoj Europi.
15
odgovoriti sve veom sloenou djelovanja. Primjerice, nove
tehnologije omoguuju kriminalnim skupinama nove naine
krijumarenja narkotika u Europu.
Uslijed brojnih kriznih arita na podruju Bliskog Istoka i Afrike
poveana je potranja za orujem i vojnom opremom ilegalnim
kanalima. S obzirom na visoku profitabilnost trgovine orujem,
pripadnici kriminalnog miljea iz Republike Hrvatske i drava
okruenja nastoje se pozicionirati kao posrednici u toj trgovini.
Pri tome takvo oruje, koritenjem lane izvozne dokumentacije,
zavrava na podrujima koja su pod meunarodnim embargom.
Sigurnosnu prijetnju za Republiku Hrvatsku predstavlja i rizik
koritenja hrvatskog teritorija za krijumarenje oruja za
masovno unitavanje, opasnih tvari te sredstava i tehnologija
dvojne namjene. U rujnu 2016. godine, jedna je strana
dravljanka na graninom prijelazu uhiena zbog posjedovanja
radioaktivnog materijala. SOA je od poetka sluaja bila aktivna
u istrazi oko porijekla i namjene radioaktivnog materijala te
rekonstrukciji dogaaja. Brza reakcija i dobra meuresorna
suradnja pokazali su spremnost Republike Hrvatske za otkrivanje
moguih provoza radioaktivnog materijala i drugih zabranjenih
supstanci.
 Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Energetska
Energenti imaju izuzetno gospodarsko, ali i politiko i sigurnosno
znaenje na globalnoj razini. Svaka drava nastoji postii
zadovoljavajuu razinu energetske sigurnosti odnosno omoguiti

sigurnost
sigurnu opskrbu dostatnom koliinom energenata po
prihvatljivim cijenama. Isto tako, drave nastoje diverzificirati
izvore i pravce dobave energenata, odnosno izbjei ovisnost o
jednom energentu ili jednom izvoru i dobavljau.

ima znaajan utjecaj na Ovisnost o jednom izvoru i dobavljau energenata stavlja drave

europsku i nacionalnu u ranjiv poloaj prema poremeajima u opskrbi. Ti poremeaji

mogu biti uzrokovani infrastrukturnim potekoama i nesreama,

sigurnost ali mogu biti uzrokovani i namjernim djelovanjem zbog politikih,

sigurnosnih ili gospodarskih razloga. Dobavljai koji imaju
monopol svoju poziciju mogu iskoristiti za stjecanje dodatnih Karta izgraenih i planiranih plinovoda iz Rusije prema Europi
politikih i gospodarskih ustupaka od drave gdje imaju monopol.
Ovisnost EU-a, pa tako i Republike Hrvatske o uvozu plina e se
nastaviti, prvenstveno zbog pada vlastite proizvodnje
Jedan od energenata koji ima gospodarsku, ali i politiko-
iscrpljivanjem izvora, postupnog smanjivanja udjela u ugljena u
sigurnosnu vanost jest prirodni plin. Udio prirodnog plina u
energetskoj potronji te potencijalno veim potrebama zbog
strukturi energetskih potreba EU-a je znaajan. On zauzima oko
mogueg rasta industrijske proizvodnje, odnosno veeg udjela
25% ukupne energetske potronje EU-a, a oekuje se da e se
plina u transportu.
ovaj znaajan udio odrati i u dugoronom razdoblju. Istodobno,
na trite prirodnog plina utjee veliki broj imbenika: politikih,
S obzirom na namjere EU-a za daljnjom diverzifikacijom izvora i
gospodarskih, tehnolokih i ekolokih. Zbog svega toga, trgovina
pravaca dobave, odnosno integracijom trita i promoviranjem
prirodnog plina ima i svoju sigurnosnu dimenziju, posebice stoga
trinih principa u trgovanju plinom, hrvatski geopolitiki i
jer EU uvozi dvije treine prirodnog plina. Pri tome oko 33%
prometni poloaj omoguuje ukljuivanje u ta nastojanja,
ukupne potronje prirodnog plina EU dobavlja iz Rusije.
odnosno u europske tokove prirodnog plina.
Republika Hrvatska uvozi oko polovice svojih plinskih potreba.

Jedan od alternativnih izvora i pravaca je Juni plinski koridor za

dobavu kaspijskog plina ijih se nekoliko vanih plinovodnih

16
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017
sekcija ve gradi. Republika Hrvatska bi se u povoljnom razvoju
dogaaja mogla s ovim plinovodom povezati gradnjom kraka,
odnosno tzv. Jadransko-jonskim plinovodom. Alternativni nain
je i izgradnja LNG terminala na Krku za dobavu ukapljenog plina
morskim putem kao dijela irih nastojanja ojaavanja energetske
sigurnosti. Na taj bi se nain prirodnim plinom opskrbljivala
Republika Hrvatska i drave okruenja.
Uspravnica Baltik-Jadran-Crno more i plinske interkonekcije
Kako bi ojaala europsku energetsku sigurnost i bolje povezala
trite prirodnog plina, EU potie povezivanje plinskih sustava
drava srednje i jugoistone Europe. Ovo je podruje osobito
izloeno rizicima energetske nesigurnosti zbog meusobne
nepovezanosti i izrazite ovisnosti o jednom dobavnom izvoru i
dobavnom pravcu. Ovi rizici su dodatno izraeni u svjetlu vrlo
sloenih geopolitikih prilika kroz stanje u Ukrajini, prekida
projekta Juni tok, jo uvijek nedefinirane perspektive projekta
Turski tok te najava iz Gazproma o prestanku tranzita ruskog
plina preko Ukrajine nakon 2019. godine. U takvom okruenju, u
jaanju europske energetske sigurnosti, plinovodni projekti na
hrvatskom teritoriju jo vie dobivaju na znaaju.
U tom kontekstu je Republika Hrvatska aktivni sudionik Inicijative
triju mora koja obuhvaa lanice EU srednje i istone Europe na
pravcima Baltika, Jadrana i Crnog mora. Inicijativa ima za cilj
energetsko povezivanje lanica te diverzifikaciju izvora opskrbe
plinom u svrhu poveanja energetske sigurnosti srednje i
jugoistone Europe.
17
 Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Kibernetika
Upad u informacijske sustave i podatkovne mree je jedan od Na globalnoj razini sve je vie sluajeva ugroavanja kibernetike
najuinkovitijih naina prikupljanja velike koliine informacija. sigurnosti. Iako se jo uvijek uglavnom radi o kibernetikom
Ujedno, ovaj nain je jedan od sigurnijih za napadae. On se kriminalu, trendovi pokazuju poveanje uestalosti i ozbiljnosti

sigurnost
moe obavljati iz velike udaljenosti, prikriven brojnim slojevima kibernetikih napada na informacijske sustave kritine
zatite prave lokacije, identiteta i namjera napadaa. infrastrukture.

Zbog navedenih razloga, kao dio ofenzivnog obavjetajnog rada, Kibernetiki napadi mogu imati ozbiljne posljedice i u fizikom

je kljuna za zatitu
pojedine drave prikupljaju podatke o drugim dravama svijetu, i to ne samo one financijskog karaktera, ve mogu biti
provaljivanjem u njihove zatiene informacijske i komunikacijske ugroeni i ljudski ivoti. Neki od nedavnih primjera za to su

povjerljivih informacija sustave kako bi dobili to vie podataka o procesima donoenja

odluka u tim dravama.
kibernetiki napad na ukrajinski elektrodistribucijski sustav,
napadi na britanski energetski i zdravstveni sektor, napad na
SWIFT globalni bankovni sustav, napad na ameriku kompaniju
Dravno sponzorirane kibernetike napade karakterizira skup Dyn iskoritavanjem ranjivosti IoT ureaja (Internet stvari,
hakerskih procesa, koji zahtijevaju visoku razinu prikrivenosti u Internet of Things).
duem vremenskom razdoblju uz koritenje naprednih
napadakih alata koje u pravilu nije mogue otkriti tradicionalnim Uspjenost ovih napada pokazala je nedostatak sigurnosnih
antivirusnim softverima. politika koje bi svojom primjenom, odnosno proaktivnim mjerama
i edukacijom poveale otpornost sustava, to je posebno vano
I Republika Hrvatska meta je pokuaja prikupljanja podataka u u zatiti kritinih informacijskih i komunikacijskih infrastruktura.
kibernetikom prostoru. Pritom je namjera napadaa dvojaka:
prikupiti podatke o hrvatskim sigurnosnim, politikim, U prevenciji i suzbijanju kibernetikih prijetnji SOA surauje s
gospodarskim i drugim procesima te podatke euroatlantskih nacionalnim tijelima i meunarodnim partnerima. SOA sudjeluje
asocijacija kojih je Republika Hrvatska lanica. u radu Nacionalnog vijea za kibernetiku sigurnost i Operativno-
tehnike koordinacije za kibernetiku sigurnost ija je zadaa
SOA aktivno sudjeluje u otkrivanju i suzbijanju dravno pratiti stanje sigurnosti nacionalnog kibernetikog prostora i
sponzoriranih kibernetikih napada, te je tijekom 2016. godine predlagati postupanja u sluaju kibernetikih kriza.
detektirano najmanje 7 pokuaja kibernetikih napada te vrste
na zatiene informacijske i komunikacijske sustave dravnih
tijela Republike Hrvatske.

18
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

>7

Tijekom 2016. godine detektirano je

najmanje 7 pokuaja dravno
sponzoriranih kibernetikih napada
na zatiene informacijske i
komunikacijske sustave dravnih
tijela Republike Hrvatske.

19
 Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Ratni zloini i
U suradnji s drugim nadlenim tijelima u Republici Hrvatskoj graanima koji imaju saznanja o nestalim osobama i moguim
(DORH, MUP, VSOA) SOA prikuplja podatke i dokumentaciju u grobnicama. SOA takvim osobama jami anonimnost i diskreciju.
svrhu utvrivanja krivaca, rtava i okolnosti poinjenja ratnih

nestale osobe
zloina za vrijeme Domovinskog rata.

Posebni se napori ulau u identificiranje osumnjienika za

poinjenje ratnih zloina, bilo da se radi o neposrednim

i dalje u fokusu rada

izvriteljima ili onima koji su osmislili ili naloili poinjenje zloina.

SOA-e Republika Hrvatska jo traga za 1952 osobe nestale tijekom

Domovinskog rata, pa su od posebnog znaaja aktivnosti SOA-e
na utvrivanju sudbine nestalih osoba, odnosno pronalaenja
lokacija pojedinanih i masovnih grobnica i mjesta ukopa
posmrtnih ostataka rtava ratnih zloina.

SOA u koordinaciji s drugim nadlenim tijelima (Ministarstvo

hrvatskih branitelja, MUP, VSOA) prikuplja podatke o mjestima i
okolnostima ukopa posmrtnih ostataka osoba nestalih tijekom
Domovinskog rata.

SOA je usmjerena i na utvrivanje mjesta boravka osoba za

kojima je RH raspisala tjeralice i nalaze se u bijegu od kaznene
odgovornosti, a u cilju njihovog procesuiranja pred pravosudnim
tijelima.

I u 2016. godini SOA se posebno usmjerila na utvrivanje lokacija

pojedinanih i masovnih grobnica osoba nestalih u Domovinskom
ratu, posebice na utvrivanje lokacija masovnih grobnica na
podruju Podunavlja. Pri tome bitnu ulogu ima suradnja SOA-e s

20
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

75%

75% zaposlenika SOA-e ima vie ili

visoko obrazovanje.

21
 Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Sigurnosne
Sigurnosne provjere dio su preventivnog rada SOA-e s ciljem Tijekom 2016. godine izraeno je 696 sigurnosnih prosudbi,
jaanja sigurnosti organizacija, odnosno sprjeavanja da vezanih uz kretanje i boravak tienih osoba.
pojedinci za koje postoje sigurnosne zapreke dou u dodir s 685 696

provjere
osjetljivim podacima ili obnaaju dunosti na kojima mogu 598
nanijeti tetu sigurnosti i interesima Republike Hrvatske.
383
U 2016. godini obavljeno je 6716 sigurnosnih provjera, to je do

su sve znaajniji segment

sada najvei broj obavljenih provjera u jednoj godini.
6716
rada SOA-e 4645
5162
5933 5670
2013. 2014. 2015. 2016.

Grafiki prikaz broja izraenih sigurnosnih prosudbi po godinama

U 2016. godini provjereno je 73.511 osoba u postupcima

rjeavanja statusnih pitanja stranaca i dravljanstava (vize,
dozvole za boravak, dravljanstva, meunarodna zatita).
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
117441

Broj sigurnosnih provjera po godinama

84073
73511
Od ovog broja, 6131 sigurnosna provjera bila je za stjecanje 65356
uvjerenja (certifikata) za pristup klasificiranim podacima po
zahtjevima UVNS-a i VSOA-e. Ostalih 585 provjera bile su 27047
temeljne sigurnosne provjere po zahtjevima Vlade RH,
Hrvatskoga sabora, MVEP-a, MUP-a, VSOA-e, DORH-a i drugih
tijela. Za 107 osoba dano je negativno miljenje u smislu
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
postojanja sigurnosnih zapreka. Provedeno je i 19 sigurnosnih
provjera za pravne osobe, radi stjecanja certifikata poslovne
Broj provjera u postupku rjeavanja statusnih pitanja stranaca i
sigurnosti. dravljanstava po godinama

22
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

6716
SOA je u 2016. godini izvrila 6716
sigurnosnih provjera to je najvei
broj sigurnosnih provjera od
donoenja Zakona o sigurnosnim
provjerama 2008. godine.
Sigurnosne provjere dio su
preventivnog rada SOA-e.
Postupkom sigurnosne provjere
barata se osobnim podacima, pa je
procedura provjera regulirana
Zakonom o sigurnosnim provjerama
i ustrojena prema standardima
NATO-a i EU-a.

23

Uloga SOA-e u
Nakon migrantske krize dolo je do poveanja broja zahtjeva
stranaca za meunarodnom zatitom u Republici Hrvatskoj
(azilom i supsidijarnom zatitom).
rjeavanju Azil/supsidijarna zatita se priznaju strancima koji osnovano
strahuju od progona u svojoj zemlji ili postoje opravdani razlozi
zahtjeva za
koji ukazuju da e se povratkom u zemlju podrijetla suoiti sa
stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde. Statusom azila ili
supsidijarnom zatitom, stranac ima pravo na boravak u RH,
putovnicu i isprave na 5 godina (3 za supsidijarnu zatitu),
meunarodnom spajanje obitelji, smjetaj, rad, zdravstvenu zatitu, obrazovanje,
pravnu pomo, socijalnu skrb, vlasnitvo nekretnine, stjecanje
hrvatskog dravljanstva i druga prava.
zatitom
U rjeavanju zahtjeva, na traenje MUP-a, sudjeluje i SOA koja
MUP-u daje miljenje o zahtjevu. SOA svakom predmetu pristupa
individualno i obavlja razgovore s podnositeljima zahtjeva za
meunarodnom zatitom.
Traitelj meunarodne zatite duan je suraivati s dravnim
tijelima, priloiti svu raspoloivu dokumentaciju i dati istinite
podatke. Uz to, mora potovati pravni poredak Republike
Hrvatske i kuni red prihvatilita. Pri tome traitelj meunarodne
zatite mora biti vjerodostojan i uvjerljiv. Vjerodostojnost se,
primjerice, moe utvrditi i na nain da se vidi je li podnio zahtjev
za meunarodnom zatitom odmah pri prvom ulasku u Republiku
Hrvatsku.
24
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017
Procjenjujui osnovanost zahtjeva nadlena tijela utvruju i
mogunost unutarnjeg preseljenja traitelja u odreeni dio
zemlje porijekla gdje nee biti proganjan i moe dobiti zatitu.
Obveza je traitelja meunarodne zatite da posve jasno i
uvjerljivo dokae da je u zemlji podrijetla bio izloen progonu.
Dakle, dravna tijela nisu obvezna traitelju a priori vjerovati, ve
je teret dokazivanja i uvjeravanja u istinitost navoda na traitelju
meunarodne zatite.
Sudjelovanje SOA-e u postupcima meunarodne zatite
regulirano je kroz vie zakona. Prema Zakonu o sigurnosno-
obavjetajnom sustavu RH obvezno je provoenje sigurnosne
provjere za strance iji je boravak vaan za sigurnost drave.
Zakon o strancima odreuje da sigurnosnu provjeru za strance u
svrhu utvrivanja razloga nacionalne sigurnosti provodi SOA.
Isti zakon navodi da se u odluci kojom se iz razloga nacionalne
sigurnosti odbija ili prestaje boravak strancu ili se stranac
protjeruje, navodi zakonska odredba bez obrazlaganja razloga
koji su bili odluujui za donoenje odluke. Dakle, Zakon o
strancima ne doputa SOA-i obrazlaganje razloga koji su bili
odluujui za donoenje odluke.
Takoer, Zakon o sigurnosnim provjerama propisuje da u sluaju
sigurnosnih provjera za strance, nadlena sigurnosno-
obavjetajna agencija dostavlja podnositelju zahtjeva samo
miljenje o postojanju ili nepostojanju sigurnosne zapreke.
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

SOA u postupku provjere, u veini sluajeva, ne ocjenjuje osobe

kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ve kod pojedinih osoba
utvruje injenice koje ukazuju na pouzdanost i iskrenost osobe
koja trai zatitu u Republici Hrvatskoj.

Primjerice, takve injenice mogu biti nemogunost utvrivanja

identiteta osobe (neposjedovanje bilo kakvih identifikacijskih
dokumenata), davanje lanog iskaza, zloporaba zahtjeva za
meunarodnom zatitom (podnoenje zahtjeva bez namjere
73511
boravka u Republici Hrvatskoj ili da bi se dobilo na vremenu,
ekonomski migranti), samovoljno naputanje prihvatilita,
poinjenje kaznenih djela ili prekraja u Hrvatskoj ili drugim
dravama te drugi razlozi.

Isto tako, veliki dio traitelja ima za cilj odlazak u razvijene

zapadnoeuropske drave. Stoga pojedini traitelji zlorabe
meunarodnu zatitu dok ne pronau nain odlaska u te drave, SOA je u 2016. godini izvrila 73 511
iako je veini u tim dravama prethodno odbijen zahtjev za provjera u postupcima rjeavanja
statusnih pitanja stranaca i
meunarodnom zatitom.
dravljanstava (izdavanje viza
strancima za ulazak u RH ili tranzit
Zakonitost postupanja i opravdanost miljenja SOA-e, u svakom kroz RH, dozvola za boravak,
individualnom sluaju, moe utvrditi Upravni sud RH koji, primitci i otpusti iz dravljanstva,
sukladno Zakonu o tajnosti podataka, ima pravo uvida u miljenje zahtjevi za meunarodnom
zatitom), to je oko 8000 vie nego
SOA-e. Na ovaj je nain osigurana pravna zatita traitelja
u 2015. godini.
meunarodne zatite.

Uz sudski, zakonitost postupanja SOA-e predmet je strunog,

parlamentarnog i graanskog nadzora.

25
 Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Meunarodna
Suvremene prijetnje karakterizira sloenost i transnacionalnost te vicarsku. Aktivnosti Protuteroristike skupine usmjerene su
se izgubila tradicionalna podjela na unutarnje i vanjske prijetnje prevenciji i suzbijanju terorizma prema europskim dravama.
nacionalnoj sigurnosti. Isto tako, odgovor na ovakve prijetnje ne

suradnja
moe biti samostalan, ve zahtijeva intenzivnu i blisku U sklopu NATO-a, SOA je, u suradnji s VSOA-om, u svibnju 2017.
meunarodnu suradnju. Ni sigurnosno-obavjetajne agencije godine bila organizator velikog protuteroristikog skupa u sklopu
najveih drava vie ne mogu kvalitetno odgovoriti na suvremene NATO-vog Civilnog obavjetajnog odbora (NATO Civil
sigurnosne prijetnje bez suradnje s drugima. Intelligence Comittee CIC).

preduvjet je uspjene Meunarodna sigurnosno-obavjetajna suradnja odvija se kroz Skup je otvorila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-

zatite nacionalne razmjenu informacija, analitikih procjena, jaanje i razvoj

sposobnosti i provedbu zajednikih operacija.
Kitarovi, a sudjelovao je i pomonik Glavnog tajnika NATO-a za
obavjetajni rad i sigurnost Arndt Freytag von Loringhoven. S

sigurnosti SOA stalno razvija intenzivnu suradnju i gradi povjerenje s

pomonikom Glavnog tajnika NATO-a razgovarao je i predsjednik
Vlade RH Andrej Plenkovi.
drugim sigurnosno-obavjetajnim agencijama. Ova se suradnja
odvija na razliitim razinama, a ovisi o zajednikim interesima i
dijeljenim sigurnosnim izazovima.

U bilateralnoj suradnji SOA s odabranim partnerskim slubama

gradi strateke odnose i blisku suradnju, do najvieg stupnja
povjerenja provedbe zajednikih operativnih akcija i razmjene
povjerljivih informacija.

SOA je osobito aktivna u multilateralnim forumima i platformama,

pri emu se istiu one multilateralne aktivnosti koje su vezane uz
NATO i EU. SOA je tako lanica niza multilateralnih inicijativa i
organizacija. Primjerice, SOA je punopravna lanica Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarovi otvara
Protuteroristike skupine (Counter Terrorist Group CTG) koju meunarodni protuteroristiki skup koji je SOA organizirala u
svibnju 2017.
ine sigurnosne agencije drava lanica EU-a, uz Norveku i

26
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Radi kvalitetnije meunarodne suradnje, SOA u inozemstvu u

pojedinim dravama ima ispostave u kojima rade asnici za vezu,
a odreeni broj djelatnika radi i u tijelima NATO-a i EU-a. Isto
tako, pojedine strane sigurnosno-obavjetajne agencije imaju
svoje ispostave i asnike za vezu u Zagrebu.

Intenzitet meunarodne suradnje SOA-e opisuje podatak da je

broj informacija koje SOA dobije iz meunarodne suradnje od
2013. godine do 2016. godine povean 5 puta.

475
370
340
Ravnatelj SOA-e i kongresmen Devin Nunes

100 90

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Indeks broja zaprimljenih informacija iz meunarodne razmjene

(2012. g. = 100)

SOA je aktivna i u meunarodnim aktivnostima u sklopu irih

vanjskopolitikih nastojanja Republike Hrvatske, kao to je susret
ravnatelja SOA-e s izaslanstvom Kongresa SAD-a 4. kolovoza
2017. na elu s kongresmenom Devinom Nunesom koji je
Sastanci Predsjednice RH i predsjednika Vlade RH s pomonikom predsjedavajui Stalnog odbora za obavjetajne poslove
Glavnog tajnika NATO-a Predstavnikog doma SAD-a. Ravnatelj SOA-e i kongresmen Eric Alan Crawford

27

Tehnologija Promatrajui tehnika podruja koja pokriva SOA, moe se uoiti
pomak od tradicionalnih naina prikupljanja i obrade podataka,
prema kibernetikim (cyber) podrujima, koja su iznimno vana
za sigurnosno-obavjetajno djelovanje.
omoguuje razvoj novih Kibernetika podruja obuhvaaju podruja poput otvorenih
sposobnosti SOA-e izvora (Open Source Intelligence), prikupljanja podataka u
kibernetikom prostoru koritenjem posebnih alata (Active
intelligence), podatkovne znanosti (Data Science), digitalne
forenzike i drugih.
Kako bi se osigurala transformacija podruja rada prema novim
tehnologijama i suvremenim trendovima, SOA ulae u prijam
mladih kandidata specifinih znanja i vjetina koji mogu pratiti
suvremene trendove razvoja tehnologije. SOA ima razvijen
poseban projekt kojim se osigurava selekcija izvrsnih studenata
elektrotehnikih, raunalnih i drugih srodnih studija na zavrnim
godinama, a s ciljem njihova privlaenja za rad u SOA-i. Kroz
razne aktivnosti i individualan pristup, SOA eli osigurati stalan
prijam mladih strunjaka s obzirom na veliku potranju za takvim
profilom kandidata na tritu rada.
Jedno od podruja koje prua sve veu koliinu podataka su
otvoreni izvori (Open Source Intelligence OSINT).
OSINT je kibernetiko podruje koje se bavi prikupljanjem i
obradom podataka iz otvorenih izvora, ponajprije interneta, gdje
se uobiajeni, javno dostupni komunikacijski kanali, mogu
pretvoriti u vrlo kvalitetne i pouzdane izvore podataka. Otvoreni
28
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017
izvori obuhvaaju razne tipove podataka poput teksta, slike i
video uradaka koji se generiraju na brojnim svima dostupnima
izvorima podataka poput portala, blogova, drutvenih mrea,
otvorenih baza podataka, deep web-a i brojnih drugih. I dok su i
ranije otvoreni izvori podataka bili vrijedni, s razvojem interneta
dogodila se revolucija u dostupnosti podataka, a njihova e se
koliina jo vie poveavati.
Velika koliina javno dostupnih podataka zahtijeva dobro
osmiljen, planiran i sistematian pristup u njihovom prikupljanju,
obradi i pohrani. Kako bi se od goleme koliine podatka dolo do
relevantne informacije, potrebna su specifina tehnika znanja i
vjetine, uz zahtjevnu hardversku infrastrukturu. Specifina
podruja, pri tome, obuhvaaju razvoj robota za prikupljanje
podataka, strojno uenje te razvoj analizatora kako bi se dobila
maksimalna vrijednost za sve tipove prikupljenih podatka.
Takoer, vrlo su izazovna i podruja pohrane velike koliine
podatka, te prediktivne analitike bazirane na dostupnim
podacima.
Otvoreni izvori, u kombinaciji s ostalim nainima prikupljanja
podataka, omoguuju SOA-i bolji, bri i kvalitetniji uvid u
podruja sigurnosno-obavjetajnog djelovanja te pouzdanije
informacije i analize temeljem kojih se donose odluke. Stoga e
SOA i dalje ulagati u ovo kibernetiko podruje.
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

40%

ene ine 40% zaposlenika SOA-e.

ene u SOA-i imaju sva prava i
obveze te ravnopravno obavljaju
sve potrebne zadae kao i njihove
muke kolege.

29
 Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Proraun
SOA se financira sredstvima iz dravnog prorauna Republike
Hrvatske, a proraun SOA-e podloan je propisima koji ureuju
upravljanje javnim financijama u Republici Hrvatskoj.
sigurnosno-obavjetajnu djelatnost nastoje poveati sigurnost
svojih drutava.
Struktura prorauna SOA-e je, na temelju Zakona o sigurnosno-

u funkciji razvoja i U 2016. godini je proraun SOA-e iznosio je oko 315 milijuna
kuna dok proraun za 2017. iznosi 327 milijuna kuna. Ovo je prvo
obavjetajnom sustavu, tajna, a to je praksa i ostalih drava
lanica EU-a i NATO-a. U strukturi prorauna SOA-e najvei udio

modernizacije poveanje prorauna SOA-e od 2011. godine. Od 2011. do 2016.

godine proraun SOA-e smanjen je za oko 15% (sa 364 na 315
ine izdaci za zaposlene, a potom tekui i kapitalni izdaci. U
razvoju sposobnosti SOA-e, osobita pozornost se posveuje
milijuna kuna). financiranju projekata tehnolokog razvoja i modernizacije.

364
297 293
352
333 219
324 324 187
315
100

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Kretanje prorauna SOA-e od 2011. do 2016. u milijunima kuna Indeks sredstava uloenih u razvoj i modernizaciju od 2012. do
2016. g. (izvrenje prorauna, 2012. g. = 100)
Vei proraun SOA-e oznaava poetak jo znaajnijeg ulaganja
u razvoj novih sposobnosti ime se dugorono ulae u ukupnu
sigurnost Republike Hrvatske.

Trend poveavanja prorauna sigurnosno-obavjetajnih agencija

izraen je u zapadnoeuropskim dravama, posebice nakon
teroristikih napada ISIL-a u Europi. Ove drave ulaganjem u

30
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

3x
SOA je u odnosu na 2012. godinu,
na godinjoj razini, 3 puta poveala
ulaganja u razvoj i modernizaciju. U
2016. godini zadrana je otprilike
ista razina izdvajanja za razvoj kao i
2015. godine. Ulaganje u razvoj i
modernizaciju omoguuju SOA-i
dranje koraka s modernim
tehnologijama i razvoj novih
sposobnosti.

31
 Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Zaposlenje u
SOA omoguuje jedinstveno iskustvo rada na specifinim, pridaje strunom usavravanju i obuavanju u raznim
izazovnim i dinaminim zadaama, na opu korist cijelog drutva. vjetinama. U zadnje tri godine SOA je osobiti naglasak stavila na
razvoj ljudskih potencijala kroz struna osposobljavanja i

SOA-i
Sigurnosno-obavjetajna djelatnost, unato tehnolokom specijalistike teajeve djelatnika.
napretku i koritenju moderne tehnologije, i dalje bitno ovisi i
sposobnostima, znanjima i vjetinama ljudi koji je obavljaju. Zato
19 18 19
SOA svoj najvrjedniji resurs vidi upravo u svojim zaposlenicima.

prilika je za jedinstvenu i Najvei broj zaposlenika SOA-e ine ovlatene slubene osobe,

izazovnu karijeru dok manji dio ine namjetenici.

5 4
Sigurnosno-obavjetajna djelatnost zahtijeva strunjake brojnih
specijalnosti i profila, poput ekonomista, informatiara,
politologa, pravnika, kriminalista, profesora stranih jezika,
elektrotehniara i drugih struka. Obrazovna i struna irina
2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
zaposlenika omoguuje SOA-i provedbu cijelog spektra potrebnih
zadaa. Porast ulaganja u struna osposobljavanja i specijalistike teajeve

SOA zapoljava sposobne i obrazovane osobe s potrebnim

Tri etvrtine zaposlenika SOA-e ima neku od razina vieg i
znanjima, vjetinama i motivom za moderan sigurnosno-
visokog obrazovanja. U ukupnom broju zaposlenih oko 40% su
obavjetajni rad.
ene koje ravnopravno obavljaju sve poslove iz djelokruga SOA-
e.
U odabiru najboljih kandidata SOA provodi temeljit postupak
prijma. Za prijam u SOA-u, sukladno zakonu, ne provodi se javni
Zaposlenici SOA-e podijeljeni su i po vrsti posla kojeg obavljaju,
natjeaj, a sve osobe zainteresirane za rad mogu se prijaviti na
poput operativaca, analitiara, raunalnih strunjaka, strunjaka
internetskim stranicama SOA-e putem web forme
za ljudske potencijale, pravne i financijske poslove te poslove
(www.soa.hr/hr/posao/).
potpore (administrativni tajnici, djelatnici na osiguranju i slino).

Kandidati za uposlenje trebaju udovoljavati opim uvjetima za

SOA svojim djelatnicima prua mogunosti profesionalnog
rad u dravnoj slubi te posebnim uvjetima sigurnosno-
razvoja na razliitim podrujima, pri emu se posebna pozornost

32
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

obavjetajnog posla poput posebne zdravstvene i psihike SOA treba strunjake raznih specijalnosti i profila i ako se naete
sposobnosti, posebnih strunih vjetina i znanja te moraju u nekom od sljedeih prijavite se za posao:
ispunjavati i sigurnosne uvjete koji se utvruju postupkom
sigurnosne provjere.

Sve zaprimljene prijave za uposlenje se razmatraju, a sukladno

trenutnim potrebama SOA-e, kontaktiraju se kandidati s
odgovarajuim kvalifikacijama koji se pozivaju u kandidacijski
postupak pod jednakim uvjetima.

Kandidacijski postupak, izmeu ostalog, ukljuuje sigurnosnu

provjeru, razna testiranja znanja i vjetina, psiholoku procjenu i
zdravstvene preglede. Postupak ukljuuje i poligrafsko ispitivanje
kandidata. Tijekom postupka odabiru se kandidati iji rezultati
najvie odgovaraju potrebnom profilu djelatnika.

Rad u SOA-i nije obian posao i zato SOA stalno poziva sve
zainteresirane osobe da se jave za kandidacijski postupak. Radno
Web forma za prijavu za posao na internetskim stranicama
iskustvo nije potrebno, ali nije ni prepreka prilikom zapoljavanja. www.soa.hr
Svi kandidati ija strunost i kompetencije odgovaraju trenutnim
potrebama SOA-e bit e pozvani na testiranje. U svojim centrima
diljem Republike Hrvatske SOA uglavnom zapoljava operativce,
dok je radno mjesto analitiara i raunalnih strunjaka uglavnom
u sredinjici SOA-e.

33

OPERATIVAC/KA
Imate neku vrstu visokog obrazovanja (za odreene
poslove srednje obrazovanje)
Dinamini ste i znatieljni
Imate izraene verbalne komunikacijske i socijalne vjetine
Snalazite se u nepredvidivim situacijama
Spremni ste raditi na terenu
Sposobni ste djelovati samostalno i u timu
Opaate i dobro pamtite detalje
Osobno i profesionalno ste stabilni i otporni
Ne bojite se izazova
Pouzdani ste i povjerljivi
Spremni ste uiti i usavravati se
ANALITIAR/KA
Imate visoko obrazovanje drutvenog, humanistikog ili
tehnikog podruja
Pratite drutvena zbivanja i imate iroko podruje interesa
Sustavni ste i analitini
Imate sposobnost objektivnog zakljuivanja
Sposobni ste ralaniti i prezentirati neku sloenu temu
Sposobni ste izvui zakljuke iz velikog broja informacija
Otvorenog ste uma i sposobni zamisliti brojne scenarije
nekog dogaaja
Izraavate se dobro, jasno i koncizno, pisano i usmeno
Pouzdani ste i povjerljivi
Spremni ste uiti i usavravati se
Spremni ste raditi u timu
34
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017
RAUNALNI/A
STRUNJAK/INJA
Zavrili ste neki od tehnikih fakulteta (informatika,
strojarstvo, elektrotehnika, raunarstvo i slino)
Spremni ste raditi na izazovnim projektima
Orijentirani ste na postizanje rezultata
Imate ideje za praktinu primjenu tehnikih i informacijskih
sustava
Spremni ste raditi u timu
Pouzdani ste i povjerljivi
Spremni ste uiti i usavravati se
Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Ovaj dokument vlasnitvo je Sigurnosno-obavjetajne agencije i

objavljen je s namjerom informiranja graana o radu SOA-e i
sigurnosnim izazovima i prijetnjama. Dokument je izraen za javno
objavljivanje, dostupan je u elektronskom obliku na internetskim
stranicama www.soa.hr i njime se moe svatko koristiti uz navoenje
izvora.

Fotografije: SOA, Ured Predsjednice RH, Vlada RH, MORH

Ilustracije: Pixabay (PIRO4D, 3dman_eu, uz doradu i prilagodbu ilustracija)
Slike zaslona (screenshot): SOA
Karte: SOA

35
 Sigurnosno-obavjetajna agencija 2017

Sigurnosno-obavjetajna agencija
Savska cesta 39/1
10000 Zagreb

KONTAKT:
telefon: 01/ 377 22 22
e-pota: informiranje@soa.hr

www.soa.hr

Ako ste pronali ovaj tekst javite nam se za posao

36 na zaposlenje@soa.hr