LOKALNA UPRAVA ZA KVALITET IVOTA GRAANA

OPINA ZENICA
IZVJETAJ O STANJU INDIKATORA KVALITETA IVOTA GRAANA

Septembar 2009.
1
SADRAJ

I UVOD..................................................................... 3
Pozadina...................................................................................... 3
Metodologija ...................................................................... 4
Opi podaci o opini.............................................................................. 5

II NALAZI STANJA KVALITETA IVOTA GRAANA PO DEFINISANIM INDIKATORIMA............................. 6

KOMUNALNE USLUGE .......................................................................... 6

ZAPOLJAVANJE.......................................................................................... . 6
ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZATITA ........................................................ 7
OBRAZOVANJE ....................................................................... 7
PUTNA INFRASTRUKTURA ............................................................................. 8
JAVNI PRIJEVOZ ..................................................................... 8
KULTURA, SPORT, TURIZAM i NVO.................................................................................... 8
LOKALNA UPRAVA KAO SERVIS GRAANIMA..................................................................... 9

III POREENJA MEU POSMATRANIM OPINAMA/GRADOVIMA..........................................................11

IV PLAN RADA NAELNIKA I STRATEGIJA RAZVOJA OPINE....................................................................16

V ZAKLJUCI I PREPORUKE........................................................................................................................17

DODATAK 1. Vijenici Opine Zenica.......................................................................................18

DODATAK 2: Opina Zenica uprava i administracija..............................................................................19

2
I UVOD

1. Pozadina

Centri civilnih inicijativa krajem 2008. godine pokrenuli su projekat Lokalna uprava za kvalitet ivota graana,
podran od strane Evropske Unije. Osnovni cilj ovog Projekta je unaprijediti odgovornost lokalnih vlasti prema
graanima, s naglaskom na 14 odabranih opina1 u BiH, u vrenju lokalnih poslova i doprinijeti boljim uslovima
ivota graana. Kao prvi od tri specifina cilja koji e doprinijeti ispunjenju osnovnog cilja Projekta definisali
smo pruanje analitikih informacija graanima ciljanih opina o efikasnosti rada njihovih lokalnih vlasti
odnosno izabranih predstavnika u odnosu na kljune parametre koji ine kvalitet ivota graana, i to dva puta
godinje. Ovaj izvjetaj predstavlja prvi odnosno preliminarni izvjetaj od ukupno etiri koji e tokom trajanja
projekta biti prezentovani javnosti.
Nadgledanjem rada lokalnih vlasti te kreiranjem baze podataka sa rezultatima nadgledanja uspostavie se
praksa nezavisnog praenja rada lokalnih vlasti ali i stvoriti resurs za kontinuitet analize i vrednovanja rada
vlasti. Pored neposrednog informisanja graana o nalazima praenja rada vlasti cilj je da ovaj resurs pozitivno
utie i na sferu istraivakog novinarstva, saradnju nevladinih organizacija, podrku akademskim istraivaima
itd.
U zadnjih tri-etiri godine opine u BiH primile su znaajnu finansijsku i tehniku podrku kako bi unaprijedile
efikasnost svog rada2. Otvorene su brojne alter-sale, instalisani novi softveri i oprema te, generalno gledajui,
efikasnost rada lokalnih upravo postepeno napreduje. Ipak, ovo je samo tehnika strana prie svakako
nedovoljna. Graani su jo uvijek nezadovoljni brojnim problemima unutar svojih zajednica kao i generalno
nemogunou da neposredno uestvuju u procesima odluivanja3. Za posljedicu imamo problematian nain
utvrivanje prioriteta kojima e se baviti lokalne vlasti (uglavnom bazirano na politikim agendama) te otsustvo
poboljanja uslova ivota graana u mjestima u kojima ive. Jednostavno govorei, lokalne vlasti se gotovo ne
osjeaju odgovornim za egzitencijalna pitanja graana, niti su im problemi i potrebe graana u fokusu
interesovanja i primarno su, u svom radu, orijentisani prema interesima politikim partija (primjer inicijative
za smjenu naelnika iz politikih razloga koje su graani odbili Tesli, Bos. Krupa, itd).
U ovakvom stanju, bez preciznih parametara i sistematskog praenja promjena tokom mandatnog perioda,
gotovo je nemogue procjeniti stvarnu uspjenost rada bilo kojeg naelnika opina. Odsustvo analitikih
informacija o vrijednostima raznih aspekata kvaliteta ivota graana (dostupnost, kvalitet i cijena komunalnih
usluga, stanje infrastrukture u opini, zaposlenost, obrazovanje, socijalna zatita, ulaganja u kulturu i sport,
podrka radu nevladinih organizacija itd) i tendecijama kretanja tih vrjednosti na poetku i kraju mandata
naelnika, na daje mogunost stvarne evaluacije rada jednog naelnika. Sve se na kraju svede na paualne
ocjene i predizborna ubjeivanja graana/biraa, s jedne strane, da su oni (naelnici) ipak postigli dobre
rezultate, a, s druge (opozicione) da nisu uradili nita. U takvoj situaciji graani nisu u mogunosti objektivno
pratiti rad naelnika tokom mandata (pa da to eventualno bude osnova za pokretanje procesa opoziva
naelnika) niti mogu donijeti razumnu odluku baziranu na injenicama tokom lokalnih izbora.
Dakle, unato poboljanim upravnim procedurama, u ciljanim opinama nema ili su jako slabe osnove za
nezavisno praenje i vrednovanje rada vlasti tokom ili nakon mandata. U takvim okolnostima izabrani
predstavnici plivaju u obeanjima od izbora do izbora dok interesi graana u vezi sa kvalitetom ivota rijetko
budu zadovoljeni.
ta god napravile tokom svog mandata lokalne vlasti pretstavljaju svoj rad kao uspjean, a u stvarnosti je to
teko ocijeniti dati konkretne injenice/indikatore promjena, osloboene od politikih ocjena i interesa, u
smislu uspjenosti rada vlasti tokom 4 godine mandata.

1
14 optina koje su obuhvaene projektom selektirane su na osnovu ranije utvrenih kriterijuma koji ukljuuju razliitost stepena
razvijenosti, urbano ruralnu orijentaciju, gografsku zastupljenost. Izabrane optine su: Banjaluka, Tuzla, Novo Sarajevo, Mostar, Doboj,
Pale, Foa, Trebinje, Biha, Travnik, iroki Brijeg, Livno, Bijeljina i Zenica.
2
Primjer; samo unutar Projekta Upravne Odgovornosti (GAP) koji je proveden tokom 2004 2007 god, 41 optina je primila znaajna
sredstva i tehniku asistenciju (vrijednost projekta bila je preko 20 mil. USD izvor http://www.lokalna-uprava.ba/ ) u svrhu jaanja
efikasnosti rada.
3
Ovo je jedan od zakljuaka istraivanja Status uea graana u procesima odluivanja u BiH za 2007; cijeli izvjetaj dostupan na
www.ccibh.org
3
 Pristup CCI-a u ovom projektu polazi od injenice da su lokalne vlasti nadlene i odgovorne za brojne oblasti koje
znaajno utiu na kvaliteta ivota graana, te je to osnov za inicijativu u vezi sa konkretizovanjem njihove
odgovornosti za obezbijeivanje boljeg kvaliteta ivota graana.
U pripremi ovog projekta CCI je uradio istraivanje na temu percepcija graana pitanja kvaliteta ivota kroz niz
fokus grupa sa graanima u 5 veih gradova u BiH koji su dijelom obuhvaeni ovim projektom. Tom prilikom
graani su dali odgovor kako oni vide aspekte kvaliteta ivota, koje bi trebale zadovoljiti njihove lokalne vlasti.
Grafikoni ispod pojanjavaju stavove graana I predstavljaju oblasti kao i prioritete unutar tih oblasti kojim bi se
lokalne vlasti trebale baviti.

Rezultati ankete provedene meu uesnicima fokus

grupe
Uslovi
stanovanja Religijski objekti
1% Turizam
Komunalne 8%
Sport 2% Zaposlenost
usluge
12% 1% 18%

Stanje puteva
2%
Javni prevoz Stepen
2% zdravstvenih
usluga
Briga lokalnih 15%
vlasti o Kulturni ivot u
ugroenima lokalnim
10% Obrazovne sredinama
Stipendiranje instucije 10%
aka i studenata 15%
4%

Analizom nadlenosti i raspoloivih resursa opina, te, mjerenjem konkretno uraenog od strane lokalnih vlasti
i stavljanjem tih rezultata u kontekst ukupnog stanja u pojedinim oblastima problemi e, s jedne strane, biti
jasno identifikovani i adresirani naelnicima uz zahtjeve za hitno djelovanje a s druge strane graanima e biti
stavljen na raspolaganje nezavisan izvor informacija koje e im pomoi u njihovom politikom opredjeljivanju i
djelovanju.

2. Metodologija

Na poetku aktivnosti na izradi opinskih izvjetaja o stanju indikatora kvaliteta ivota, osoblje CCI izvrilo je
pripremne aktivnosti u smislu kreiranja liste indikatora i njihovog grupisanja na osnovu srodnosti i mogunosti
to jednostavnije sistematizacije. elei da sagledamo to vei broj indikatora i njihovo stanje pribliimo
graanima, pojavio se problem preobimnosti i irokog spektra podataka koje treba obuhvatiti. Ipak, svi
definisani indikatori grupisani su u 8 osnovnih kategorija za koje se sa sigurnou moe rei da pretstavljaju
najznaajnije indikatora kvaliteta ivota graana u zajednici.

Prvo snimanje stanja vreno je zavrno sa 31.12.2008. godine, nakon ega su se mogle napraviti prve
komparativne analize meu gradovima u BiH. Zbog razliitosti u broju stanovnika odnosno veliini opina
obuhvaenih Projektom, veina podataka u komparativnom dijelu iskazana je procentualno u smislu stepena
izdvajanja sredstava iz budeta opine, ili u odnosu na jednog stanovnika.

Primarni izvor informacija bili su razni dokumenti4 koje su kreirale lokalne uprave, korespodencija sa kontakt
osobama u opinama i javnim preduzeima koje su dostavljale odgovore na postavljena pitanja, zabiljeke sa

4
Slubeni glasnici, budeti optina, Izvjetaji i programi rada, odluke, zakljuci, rjeenja, te strategije razvoja i druge studije
4
 praenja sjednica SO/OV, te drugi analitiki izvjetaji raeni u proteklom periodu. Sekundarni izvor informacija
bili su podaci objavljivani u medijima i internet prezentacijama lokalnih uprava i javnih preduzea, te podaci
zavoda za statistiku RS i FBiH. Obzirom da se radi o preliminarnom izvjetaju, nisu prikupljani podaci
metodama istraivanja javnog mnijenja, ali e to svakako biti praksa u buduim izvjetajima.

Problemi sa kojima smo se susretali su raznoliki. Sporost dostavljanja nekih traenih informacija, dostavljanje
nepreciznih, uoptenih ili netanih informacija, razliiti podaci iz razliitih izvora po istom pitanju, te maglovite i
neprecizne stavke u budetima opina, bile su osnovne prepreke. Pored toga, za pouzdan analitiki prikaz
potrebno je bilo uzeti u obzir i razliite nadlenosti koje imaju lokalne uprave u RS i FBiH, obzirom na
postojanje srednjeg nivoa vlasti u FBiH.

3. Opti podaci o opini

Zenica je grad smjeten u kotlini rijeke Bosne na nadmorskoj visini 316 metara. Jedan je od privrednih centara
BiH. Udaljena od Sarajeva 70 kilometara, sjeverno, dolinom rijeke Bosne. Najblii aerodrom je u Sarajevu.

Povrina 500 km kvadratnih

Geografska irina i duina 44 12' i 17 56'

Nadmorska visina 316 m

Prije drugog svjetskog rata grad je imao 15.000 stanovnika, pred ovaj rat imala je 145.000 stanovnika, a danas
oko 130.000. U strukturi zenikog stanovnitva registrovani su pripadnici razlicitih naroda kultura vjera i
obicaja.

Stranka demokratske akcije, koja je na lokalnoj politikoj sceni bila vladajua stranka i prije posljednjih
Opinskih izbora, uvrstila je svoju vlast na izborima odranim 5. oktobra 2008. godine. Mandat je obnovio i
naelnik opine Husejin Smajlovi, koji ima vrstu skuptinsku veinu. U njoj su sa zvaninim statusom
koalcionih partnera jo i vijenici Stranke za BiH. Ovu veinu podrava i predstavnik nacionalnih manjina.

Rezultat posljednjih opinskih izbora u BiH je Opinsko vijee Zenice u kome je, od ukupno 31, 15 vijenika iz
SDA, 5 iz SDP-a, po 3 iz BPS-a i Stranke za BiH, 2 iz Hrvatske koalicije za Zenicu i po jedan iz NSRZB, Stranke
demokratske aktivnosti za evropsku BiH i pretstavnik nacionalnih manjina.

Nakon posljednjih optih izbora nije dolo do znaajnijih promjena u funkcionisanju izvrne vlasti, niti
personalnih promjena.

Prihodi Budeta Opine Zenica za 2009. godinu planirani su u obimu od 44 miliona i 625 hiljada KM i u odnosu
na utvreni Nacrt, o kome je bila javna rasprava, vii su za 4,69 procenata, odnosno dva miliona KM. Porezni
prihodi iznose 21 milion i 116 hiljada KM, neporezni prihodi 16 miliona i 288 hiljada KM, u strukturi prihoda jo
su tekue potpore (grantovi) u visini od 1.060.000 maraka, primici od 4.161.000 maraka i 2 miliona maraka u
stavci namjenske doznake.

Plan Budet 2008 Izvrenje Budet Plan Budet 2009 Rebalans Budet
(KM) 2008 (KM) (KM) 2009 (KM)

48.800.000 KM 44.058.363 KM 44.625.000 KM Nije bilo rebalansa sa

30.06.2009.g.

5
II NALAZI STANJA KVALITETA IVOTA GRAANA PO DEFINISANIM INDIKATORIMA

2.1. KOMUNALNE USLUGE

Procjene su da je 63 osto domainstava na podruju opine Zenica obuhvaeno organizovanim odvozem smea na
gradsku deponiju. Segregacija smea na javnim mjestima organizovana je na 20 lokacija, a prema procjenama u
opini polovina preduzea u Zenici vri odvojeno prikupljanje folije i ostalog otpada.

Grijanje za individualne potroae u Zenici graani koji ive u stanovima plaaju po kvadratu 1,12 maraka meseno
za period od 12 mjeseci ili 2,24 za est mjeseci. Procjene su da je oko 20.000 stanovnika obuhvaeno grijanjem iz
centralne gradske kotlovnice. Cijene grijanja je za individualne potroaa u Zenici nia nego to je u veini drugih
gradova BiH, ali je za privredne subjekte previsoka, jer je definisana prema predratnoj, kada je njihova ekonomska
mo bila mnogo vea.

Gotovo 95% domainstava na podruju opine Zenica je prikljueno na gradsku vodovodnu mreu, to je meu
najveim procentima u odnosu na vee gradove u BiH. Kapacitet glavnog izvora Kruica je 400 l/s, ali tokom
ljetnjih sunih perioda ima iskljuenja. Kapacitet izvorita Babina rijeka je 200 l/s, Srmeljaka 20 l/s, a Klope 5 l/s.
Kubni metar vode u Zenici graani plaaju 0,40 KM.

Gradskom kanalizacijom je obuhvaeno 80 odsto domainstava, a Zeniaci uslugu odvoda plaaju na osnovu
koliine kubika utroene vode.

Zenica spada u gradove BiH sa najniom cijenom godinjeg zakupa grobnog mjesta, koje iznosi 14,04 KM.

Budetska stavka Plan za Realizacija Plan Budeta za Rebalans Budeta

2008. g. za 2008.g. 2009.g. za 2009. g.

Trokovi za javnu 930.000 KM 900.000 KM 950.000 KM Nije bilo rebalansa sa

rasvjetu 30.06.2009.godine
Izgradnja i opravka 600.000 KM 585.000 KM 500.000 KM Nije bilo rebalansa sa
javne rasvjete i 30.06.2009.godine
signalizacije
Izgradnja vodovodne - - 400.000 KM Nije bilo rebalansa sa
mree u MZ i grantovi 30.06.2009.godine
za vodorivredu u MZ

2.2. ZAPOLJAVANJE

Prema podacima iz Opine Zenica, sa 31.12.2008. godine zaposlenih je bilo 26.812, a na evidenciji nezaposlenih
19.630.

Posljednji zvanini podaci iz Opine govore o padu broja zaposlenih i poveanju broja nezaposlenih lica u opini
Zenica - zakljuno sa 31.03.2009. godine zaposlenih je ukupno 26.205, a nezaposlenih, zakljuno sa 31.05.2009. je
20.531. Meutim, prema podacima iz Privredne komore Ze-Do kantona, u prvoj polovini 2009. godini je u odnosu
na broj zaposlenih na kraju 2008. godine bez posla ostalo 4.500 radnika, od kojih su prema procjenama dvije
treine iz opine Zenica.

U budetu Opini Zenica nema stavke za direktine podsticaje za zapoljavanje novih radnika. Ipak, postoje
indirektini programi lokalne uprave koji utiu na privlaenje investicija privatnog sektora kroz Projekat Biznis
inkubator, kojim se stvaraju uslovi za formiranje i rast malih preduzea. Tako je sa 31.12.2008. godine kroz taj
projekat obuhvatio 20 malih preduzea sa oko 150 zaposlenih, a sa 30.06.2009. godine povean je broj preduzea
na 22, ali je smanjen broj zaposlenih u njima na 120 radnika.

6
U opini postoji program odraivanja pripravnikog staa putem lokalne razvojne Agencije ZEDA prijemom
volontera na godinu dana. Trenutno, 6 volontera dipl. pravnika je obuhvaenih programom odraivanja
pripravnikog staa.

2.3. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZATITA

U Zenici je u 2008. godini za primarnu zdravstvenu zatitu iz opinskog budeta izdvojeno 150 hiljada maraka. U
opini je registrovana jedna javna ustanova Dom zdravlja sa deset objekata porodine medicine i 15 objekata
Ope medicine. JU Dom zdravlja ukupno zapoljava 85 ljekara ili jednog ljekara na 2.000 stanovnika. JU
raspolae sa pet vozila hitne pomoi. Pitanje participacije za osigurana lica ureeno je kantonalnim propisima.

U segmentu socijalne problematike u odnosu na podatke od 31.12.2008. godine, sa 30.06. 2009. godine broj
korisnika javne kuhinje porastao je za 36.

Na kraju prole godine ih je bilo 1976, a sa 30.06. 2009. godine 2012. Prema evidenciji opine ukupno je 645
korisnika stalne novane pomoi. U 2008. godini izgraeno je ukupno est stambenih jedinica za socijalno
ugroene.

Roditelji smetaj djece u vrtiima u ovom gradu plaaju 120 maraka.

U budetu opine Zenica za 2008. godinu budetskom stavkom predviena su sredstva od 1.200.000 KM za
subvencije socijalno ugroenim licima po odluci Vijea, kao i jo 250.000 za iste namjene za korisnike stalne novane
pomou. U budetu za 2009. godinu stavka Grantovi pojedincima sadri 'subvencije grijanja', ali je nejasno u kom
iznosu su predviena ovogodinja sredstva.

Budetska Plan Budeta Realizacija Plan Budeta Rebalans Budeta

stavka za 2008.g. Budeta za 2008.g. za 2009. g. za 2009. g.

Grant za 150.000 KM 98.850 KM 100.000 KM Nije bilo rebalansa sa

zdravstvo 30.06.2009.godine
Gran za Centar 3.319.000 KM 1.090.000 KM 2.978.000 KM Nije bilo rebalansa sa
za socijalni rad djelatnost; 2.220.000 30.06.2009.godine
KM soc. zatita

2.4 OBRAZOVANJE

U opini Zenica postoji jedna javna ustanova za predkolski odgoj i obrazovanje, a u opinskom budetu ne postoji
stavka namjenjena za subvencioniranje boravka djece u toj ustanovi.

Zenica ima 18 osnovnih i 11 srednjih kola, godinja upisnina za srednjokolce iznosi 40 maraka.

Zenica posjeduje sedam fakulteta, a opina, u ukupnom broju stipendiranih uestvuje sa 16 stipendija.

Budetska stavka Plan za Realizacija Plan Budeta Rebalans Budeta

2008.g. za 2008.g. za 2009. g. za 2009. g.

Sredstva za predkolski 600.000 KM 600.000 KM 600.000 KM Nije bilo rebalansa sa

odgoj i obrazovanje 30.06.2009.godine
Grant za obrazovanje 100.000 KM 46.150 KM 50.000 KM Nije bilo rebalansa sa
30.06.2009.godine
Adaptacija i 200.000 KM 55.947 KM 50.000 KM Nije bilo rebalansa sa
rekonstrukcija kola 30.06.2009.godine

7
Stipendije BIZ Zenica 300.000 KM 262.000 KM 300.000 KM Nije bilo rebalansa sa
30.06.2009.godine
Studentski krediti 400.000 KM 441.400 KM 500.000 KM

2.5 PUTNA INFRASTRUKTURA

Rjeavanje putne infrastrukture je regulisano godinjim Planom izgradnje, ureenja i odravanja grada i putne
mree. Prema planu za 2008. godinu je, za ovu namjenu, iz opinskog i budeta ZDK planirano po 3,5 miliona
maraka.

U odnosu na prologodinja sredstva u ovoj su, zbog recesije, znatno smanjena sredstva iz opinskog, kao i
kantonalnog budeta. Tako je u budetu opine za te namjene u 2009. godini planirano 2,2 miliona maraka, a
kantonalnog 1,15 miliona maraka. Sredstva su prema Planu za ovu godinu namijenjena za rjeavanje
najpriritetnijih potreba na putnoj infrastrukturi, kao i zapoetih aktivnosti iz prole godine.

U segmentu parkinga u gradu sa 31.12.2008. g. bilo je raspoloivih 471 parking mjesto i jo 690 rezer-visanih. U prvoj
polovini 2009. promjena je u broju parking mjesta u gradu, tako ih sada za rezervaciju ima 563, a 510 ih je rezervisano.
Cijena parkinga je 1,00 KM za sat, na nekim mjestima i do 2 KM.

Budetska stavka Plan Realizacija Plan Budeta Rebalans Budeta

Budeta za Budeta za za 2009. g. za 2009. g.
2008.g. 2008.g.
Tekue odravanje i 3.500.000 KM 2.541.520 KM 2.200.000 KM Nije bilo rebalansa sa
opravka putne 30.06.2009.godine
mree
Zimska sluba 850.000 KM 822.457 KM 850.000 KM Nije bilo rebalansa sa
30.06.2009.godine
Izdaci za komunalnu 4.500.000 KM 3.113.152 KM 3.275.000 KM Nije bilo rebalansa sa
higijenu 30.06.2009.godine

2.6. JAVNI PRIJEVOZ

Opina Zenica ima dugogodinju tradiciju u javnom prijevozu, prevoznika preduzea, kao i organizovan javni taksi
prijevoz ve 30 godina. U gradskom saobraaju funkcionie 13 gradskih linija, a u prigradskom 29. Sa 31.12.2008.
godine cijena karte javnog prijevoza za zonu 1 i 2 bila je 1,00 KM 3,50 KM, a cijena mjesene karte po
kategorijama 44,00 KM 154,00 KM.

Prema smjernicama Vlade ZDK, poetkom marta 2009. godine svim prijevoznicima preporueno je da zbog
recesije, ali i smanjenja cijena goriva, koriguju cijene prijevoza u javnom saobraaju za 10 odsto. Samo manji dio
preduzea je tu preporuku uvaio.

2.7. KULTURA, SPORT, TURIZAM i NVO

Opina Zenica posjeduje po jedan bioskop, muzej i pozorite, a nema umjetinku galeriju. Na podruju opine je
svega tri Doma kulture koji su u upotrebi. Za est mjeseci prosjeno se odri oko 50 kulturnih priredbi i dogaaja.

U oblasti kulture Zenica je poznata po brojnim tradicionalnim manifestacijama (Zeniko proljee i dr.). Poznata je
i po pozoritu, koje ima dugu tradiciju u ovom gradu. U 2008. godini iz opinskog budeta Zenice za kulturu je
izdvojeno 350.000 maraka. Meutim, pored finansiranja iz opinskog, institucije iz oblasti kulture u ovom gradu
dobijaju sredstva i iz kantonalnog budeta.

Za sport je opina Zenica u 2008. godini iz svog budeta izdvojila 300 hiljada maraka, za izgradnju sportske
infrastrukture ukupno 13,3 miliona maraka. Ta sredstva se odnose na izgradnju Arene, a u budetu opine za

8
2009. godinu za te namjene jo je predvieno 10 miliona KM. Sport u Zenici se takoe dijelom finansira iz budeta
Zeniko-dobojskog kantona.

Za razvoj turizma, u ijem finansiranju uestvuje i Kanton, iz opinskog budeta je, u 2008. godini, otilo 60
hiljada. U opini aktivno djeluje Turistika zajednica Ze-Do kantona.

U prvoj polovini 2009. godine su izdvajanja za kulturu, sport, turizam, kao i projekte NVO u manjem obimu nego
to je to bilo u istom razdoblju prole godine.

Budetska stavka Plan za Realizacija Plan Budeta za Rebalans Budeta

2008.g. za 2008.g. 2009. g. za 2009. g.

Sredstva za 280.000 KM 244.900 KM 280.000 KM Nije bilo rebalansa sa

odravanje sportskih 30.06.2009.godine
objekata
Sredstva za sport 400.000 KM 323.690 KM 320.000 KM Nije bilo rebalansa sa
30.06.2009.godine
Sredstva za kulturu 350.000 KM 308.295 KM 300.000 KM Nije bilo rebalansa sa
30.06.2009.godine
Finansiranje 150.000 KM 189.104 KM 210.000 KM Nije bilo rebalansa sa
Udruenja graana iz 30.06.2009.godine
oblasti socijalne
zatite
Projekti nevladinih 100.000 KM 50.209 KM. 70.000 KM Nije bilo rebalansa sa
organizacija 30.06.2009.godine

Sredstva za 50.000 KM 0,00 50.000 KM Nije bilo rebalansa sa

realizaciju strategije 30.06.2009.godine
za mlade
Grantovi za mlade 80.000 KM 68.100 KM 80.000 KM Nije bilo rebalansa sa
30.06.2009.godine

2.8. LOKALNA UPRAVA KAO SERVIS GRAANIMA

Opinska uprava sistematizovana je, odnosno u njoj prema podacima sa 31.12.2008. godine radi 314 radnika.

Paual u Zenici za vijenike sa 31.12.2008. godine iznosio je 300 maraka, koji jo dobijaju i 100 maraka za
prisustvo na sjednici Opinskog vijea. Paual za vijenike u ovoj godini povean je na 500 maraka, a 100 maraka
za prisustvo sjednici Opinskog vijea ostalo je na ranijem nivou.

U Zenici je taksa za zakljuenje braka radnim danima deset, a vikendom 50 maraka. Cijena ovjere dokumenata u
opini je dvije KM po stranici, na stranom jeziku etiri KM.

U opini funkcionie 70 mjesnih zajednica koje imaju konstituisane Savjete i Skuptine MZ. U prolog godini iz
opinskog budeta izdvojeno je 75.000,00 KM za redovnu djelatnost, 80.000,00 KM za adaptaciju prostora i
240.000,00 KM za adaptaciju domova.

Opina ima usvojenu Strategija razvoja opine Zenica od 2002. do 2015. godine.

Posjeduje moderno ureenu alter salu, ali nema certifikat za kvalitet rada lokalne administracije (ISO i drugi
standardi). to se tie transparentnosti rada lokalnih vlasti, Naelnik Opine svakodnevno prima graane prema
raspoloivom vremenu i prioritetu obaveza.

Broj registrovanih preduzea i radnji na podruju opine prema podacima sa 31.12.2008. godine bio je 1560
preduzea i 4135 radnji (sve djelatnosti).

9
Prostorno-planska dokumentacija u opini uglavnom postoji, a neki dijelovi su u izradi. Cijena graevinske dozvole
za fizika i pravna lica je, zavisno od namjene i zone, 5 do 100 KM/m2, uveano za administrativne takse koje
iznose do 50 KM. ekanja na dozvole su u zakonskom roku do dva mjeseca. Cijene graevinske rente su zavisno
od zone i namjene u rasponu od 0,01-1,6 KM/m2.

Budetska stavka Plan Realizacija Plan Budeta za Rebalans Budeta

Budeta za Budeta za 2009. g. za 2009. g.
2008. g. 2008. g.

Naknade trokova 154.000 KM 135.615 KM 190.000 KM Nije bilo rebalansa sa

zaposlenih i 30.06.2009.godine
skuptinskih
zastupnika

Naknade vijenicima i 290.000 KM 324.190 KM 344.000 KM Nije bilo rebalansa sa

komisijama Vijea 30.06.2009.godine

Transfer za 150.000 KM 148.024 KM 200.000 KM Nije bilo rebalansa sa

finansiranje 30.06.2009.godine
parlamentarnih grupa

10
III POREENJA MEU POSMATRANIM OPTINAMA/GRADOVIMA5
Administrativni aparat, njegova glomaznost i trokovi znaajno variraju u posmatranim optinama i
gradovima. Optine sa najveim brojem zaposlenika su Mostar, Biha i Trebinje, gdje ve na 200
stanovnika dolazi 1 optinski inovnik. U optinama Federacije BiH prosjeno je na 330 stanovnika
zaposlena 1 osoba u administraciji, dok je taj broj u Republici Srpskoj neto povoljniji i iznosi 390
stanovnika na 1 zaposlenog6. Ovaj broj zaposlenih u lokalnoj administraciji u BiH daleko je od standarda
kojem tee evropske i zemlje okruenju od 1-1,5 promila7 u odnosu na broj stanovnika. U Sloveniji je, na
primjer, na 460 stanovnika zaposlena je 1 osoba u lokalnoj administraciji. Ovome su se, meu
posmatranim optinama, pribliili u Zenici i Travniku, gdje na 410, odnosno 500 stanovnika dolazi 1
zaposleni u lokalnoj upravi.
Istovremeno, za plate i naknade zaposlenih najvea izdvajanja u odnosu na ukupan budet su u Mostaru,
irokom Brijegu i Foi (22-23%), dok su najmanja optereenja u Banjaluci, Travniku, Trebinju i Bihau, i
iznose do 15%. Kada su u pitanju naknade u lokalnim parlamentima, ubjedljivo na prvom mjestu po visini
primanja su dobojski odbornici, sa mjesenim dodatkom od ak 1.500 KM8, a zatim slijede Banjaluka,
Bijeljina i Tuzla. Pored redovnih primanja, odbornici i vijenici ostvaruju i dodatna primanja na osnovu
uea u radu u raznim komisijama. Najskromnija primanja imaju lokalni parlamentarci u Mostaru, Livnu,
Travniku i Foi, ije su mjesene naknade u rasponu od 200 do 350 KM. Nakon iznesenih cifara namee
se i logino pitanje da li odbornici SO Doboj rade 7 puta bolje i kvalitetnije za svoje graane od vijenika
u Livnu, poto su im primanja u tolikoj mjeri vea?
Nasuprot ovome, kada treba izdvojiti sredstva za rad organa mjesnih zajednica, odbornici i vijenici nisu
ba iroke ruke, pa tako u Bijeljini i Trebinju sredstva za ovu namjenu ne prelaze 0.1% od lokalnog
budeta.
OPTINA/ BUDET %KULT. %KULT. % % RAD % PLATE MJ. NAKNADE U
GRAD 2008. ORG. INFR. NVO MZ LA SO/OV (KM)
Banjaluka 163.000.009 1,8 0,1 0,13 0,2 12 850
Biha 44.340.635 1,5 0,5 0,5 0,5 15 500
Bijeljina 54.438.621 1,7 1,9 0,13 0,06 16 700
Doboj 45.000.000 1,1 0,3 0,3 0,3 18 1.500
Foa 8.150.000 2 0,9 0,7 0,25 22 350
Livno 11.448.000 2,6 0 0,3 0,02 18 1009
Mostar 56.358.000 4,5 0,4 0,4 0,05 23 20010
N. Sarajevo 37.595.000 0,67 0,4 0,3 0,14 17 400
Pale 11.346.294 2 0 1,26 0,09 18 500
. Brijeg 8.461.400 2,3 0 0,9 1 23 20011

5
Prorauni i poreenja pravljeni su na osnovu podataka u planovima budeta za 2008. koji su bili na snazi u decembru 2008.
6
Izvjetaj o napretku reforme javne uprave u BiH, CHP Doboj, 2007.
7
Izvor: Ministarstvo za dravnu upravu i lokalnu samoupravu Srbije
8
Ovaj iznos smanjen je u 2009. godini za 15%, ali i dalje predstavlja enormno vii iznos nego u ostalim optinama
9
Plus 120 KM po odranoj sjednici
10
Plus 100 KM po odranoj sjednici
11
Plus 150 KM mjeseno za jednu ili vie odranih sjednica u toku mjeseca.
11
Travnik 13.621.000 4,9 0,4 0,4 0,4 14 300
Trebinje 22.305.578 2 0,2 0,5 0,07 15 500
Tuzla 65.961.705 3,4 0 0,5 0,8 19 700
Zenica 42.600.000 1 0,2 n.p. 0,4 20 400
Tabela 1
U oblasti putne infrastrukture, za izgradnju novih i rekonstrukciju postojeih asfaltnih puteva izdvajanja
iz lokalnih budeta najvea su bila u Bihau, ak 20% od ukupnog budeta, a najnia u Mostaru, neto
ispod 3%. Veina optina dri prosjek oko 8% od budeta optine za ovu namjenu.
U sportsku infrastrukturu u 2008. godini najvie su planirale uloiti optine Zenica (ak 30%), N. Sarajevo
(14%) i Travnik (7,5%), a od ostalih ih izdvaja ulaganje u kapitalne objekte kao to je sportska dvorana. Ne
zaostaje ni optina Tuzla koja je u 2008. g. planirala da utroi 1,3 mil. KM u sportsku infrastrukturu.
Specifino za optinu Foa je to je umjesto planiranih 500.000 KM za ovu namjenu utroeno oko 3 puta
vie, a optina Novo Sarajevo umjesto planiranih 14% potroila je svega oko 2,5%. Od posmatranih
optina, najmanja izdvajanja za sportske organizacije imale su optine Novo Sarajevo, Livno i Doboj.
Za institucije kulture najvea izdvajanja obezbijeena su u budetima Mostara i Travnika, preko 4,5%.
Ovaj podatak za Mostar ipak treba uzeti sa rezervom jer iako planirana sredstva za 2008. godinu spadaju
meu vea izdvajanja za kulturu u promatranim optinama, aktualno stanje u Mostaru nam daje jednu
sasvim drugu (katastrofalnu) sliku o stanju u kojem se nalaze institucije iz oblasti kulture u Gradu
Mostaru. Ove su institucije usljed nedostatka sredstava u 2009. godini bile prisiljene zatvoriti svoja vrata
za posjetitelje. Za infrastrukturne objekte iz oblasti kulture izdvajanja iz lokalnih budeta bila su prilino
mala, u prosjeku 0,3%. Jedino je optina Bijeljina planirala kreditna sredstva od oko 1 mil. KM u 2008. za
izgradnju Centra za kulturu na lokaciji dananjeg Doma omladine, ali graevinski radovi na tom objektu
jo nisu zapoeli. Za projekte nevladinih organizacija, veoma mala sredstva izdvajaju optine Banjaluka i
Bijeljina, svega 0,14% od svojih budeta.
OPTINA/ BUDET % % % % % % SPORT. % SPORT.
GRAD 2008. ZDRAV. CSR OBRAZ. STIPEND. PUTEVI ORG. INFR.
Banjaluka 163.009.000 0,9 4,5 412 1 12 1,9 1,9
Biha 44.340.635 0,78 2,7 2 0,3 21 3 2
Bijeljina 54.438.621 1,7 3,2 8,6 0,5 7,9 3,4 0,2
Doboj 45.000.000 0,3 8 6 4 8 1,4 0,2
Foa 8.150.000 1,2 7,2 3 2 10 3 6,7
Livno 11.448.000 0,07 4,1 6.9 0,5 7,3 1,2 0,7
Mostar 56.358.000 0,25 1,9 4,5 0,4 2,7 2,2 0
N. Sarajevo 37.595.000 0,87 0,81 0,38 0,88 7,7 0,25 14
Pale 11.346.294 0,26 3,14 0,7 0,25 18.2 2,5 0,6
13
. Brijeg 8.461.400 0,6 2,9 5,7 0,5 6,5 2,8 0

12
Stavka ne ukljuuje iznos od 6,1 mil KM ili 3,8% od ukupnog budeta koji se izdvaja z predkolsko obrazovanje
13
Stavka ne ukljuuje iznos od 640.000 KM ili 7,6% od ukupnog budeta koji se izdvaja za prevoz uenika, i procenutalno je
najvei u poreenju sa ostalim optinama
12
Travnik 13.621.000 0,15 2,2 4,4 0,9 11 1,6 7,5
Trebinje 22.305.578 1,6 5,7 4,3 0,3 7 3 0,3
Tuzla 65.961.705 0,15 0,8 0,15 0,2 9,4 2,7 5,6
14
Zenica 42.600.000 0,3 7 0,3 0,01 8,7 1,8 30
Tabela 2
U oblasti obrazovanja, optine najveim dijelom nemaju obavezu izdvajanja budetskih sredstava, ali
ih zakon o lokalnoj samoupravi ne sprjeava da to rade u interesu graana. Tako imamo situaciju da
optine Novo Sarajevo, Zenica, Tuzla i Pale izdvajaju manje od 1% za obrazovanje, dok optine
Bijeljina, Trebinje i Travnik izdvajaju oko 4,5% iz svojih budeta za obrazovanje. Uzme li se u obzir i
kreditni aranman optine Bijeljina za izgradnju Centra za visoko obrazovanje u 2008. godini, taj
procenat u ovoj optini iznosi ak 8,6%. Optina iroki Brijeg izdvaja 5,7% za obrazovanje, ali
istovremeno ima enormno visoka izdvajanja za prevoz uenika, 7,6% od ukupnog budeta ili oko
640.000 KM. Za studentske stipendije, lokalne uprave izdvajaju u prosjeku 0,5% od svojih budeta, a
izuzetak je Doboj koji je u 2008. planirao 4% budeta optine u svrhu stipendiranja.
Po pitanju primarne zdravstvene i socijalne zatite, nalazi govore o veoma razliitoj slici u
posmatranim optinama. Lokalne vlasti najvie sredstava za zdravstvo u 2008. godini izdvojile su u
Bijeljini i Trebinju, preko 1,6% od lokalnih budeta. Uzme li se u obzir i kreditno zaduenje optine
Bijeljina za izgradnju nove bolnice, taj procenat penje se na ak 4% izdvajanja za zdravstvo. Veina
ostalih posmatranih optina za ovaj sektor izdvaja manje od 0,5%. Za oekivati je da optine u RS za
zdravstvo izdvajaju neto vie nego u FBiH zbog razliite nadlenosti, ali ta razlika nije primjetna.
Istovremeno, u optinama Tuzla, Doboj i iroki Brijeg, na jednog ljekara u primarnoj zdravstvenoj
zatiti dolazi manje od 800 stanovnika, dok je u Banjaluci i Livnu taj broj vei od 2.600, to je
zabrinjavajue. U Republici Srpskoj, prema Projektu porodine medicine, predvieno je maksimalno
2.000 stanovnika na jednog ljekara porodine medicine. Najvie vozila hitne pomoi u odnosu na broj
stanovnika graanima je na raspolaganju u optini Travnik, ak 11, dok mnogo vei grad kao to je
Zenica, raspolae sa svega 5 vozila.
U oblasti socijalne zatite, za centre za socijalni rad najvea budetska izdvajanja imaju optine Doboj,
Zenica i Foa sa preko 7% od ukupnih sredstava optinskog budeta, dok Tuzla izdvaja oko 1%.
Kada je u pitanju zaposlenost, najtea situacija bila je na podruju optine Livno, gdje na 8 stanovnika
dolazi 1 zaposlena osoba. Ova optina u svom budetu za 2008. godini nije izdvojila sredstva za direktne
podsticaje firmama za zapoljavanje novih radnika, dok se u obezbijeenim podsticajima te vrste istiu
optine Bijeljina i Banjaluka. Optina Bijeljina obezbijedila je podsticajna sredstva od 3.000-5.000 KM po
novozaposlenom radniku, ime su zaposlene 44 osobe. Pored toga, izdvojena su i sredstva za
finansiranje trokova registracije novih preduzea i uvoenje standarda kvaliteta.
Optina Banjaluka prednjaila je u direktnim podsticajima za zapoljavanje povratnika, ime je zaposleno
30 ljudi uz podsticaje oko 4.000 KM po radniku, a preko poslovnih banaka plasirana su i povoljna
kreditna sredstva preduzeima uz uslov zapoljavanja novih radnika. Prema nalazima do kojih je doao
CCI, najpovoljnije stanje po broju zaposlenih osoba bilo je u u optinama Novo Sarajevo, Banjaluka i
Trebinje, gdje je na 3,5 stanovnika zaposlena 1 osoba.

14
Najvei broj studenata stipendira se sa nivoa ZE-DO kantona
13
 BROJ STANOVNIKA BR STANOVNIKA
OPTINA/ BROJ BROJ STANOVNIKA NA
NA 1 ZAPOSLENU NA 1 LJEKARA
GRAD STANOVNIKA 1 ZAPOSLENOG U OAS
OSOBU U PRIM. ZDR. ZATITI
Banjaluka 227.046 3,7 2.700 330
Biha 61.191 4,9 1.275 200
Bijeljina 110.300 4,6 1.115 395
Doboj 81.426 4,5 700 380
Foa 25.759 4,6 1.075 290
Livno 32.161 8 2.680 330
Mostar 111.116 4,3 1.155 190
N. Sarajevo 73.379 3,1 770 300
Pale 27.185 3,9 1.400 320
iroki Brijeg 26.252 6 770 300
Travnik 55.217 4,7 1.040 500
Trebinje15 30.729 3,2 1.230 190
Tuzla 131.464 4 700 300
Zenica 130.031 4,8 2.000 410
Tabela 3
U oblasti komunalnih usluga, nalazi CCI govore da u 14 posmatranih optina, najskuplju vodu piju
graani Tuzle, sa cijenom od 1,24 KM/m, uz dodatne trokove od 0,35 KM za kanalizaciju. Za razliku od
Tuzle, graani Zenice vodu plaaju svega 0,40 KM/m, uz dodatnih 0,20 KM za kanalizaciju, to je u
poreenju sa Tuzlom 3 puta jeftinije. Meutim, optina Tuzla uloila je velike napore za stabilizaciju
sistema vodosnabdijevanja, i od 2008. godine nema iskljuenja u sunim mjesecima. Sve posmatrane
optine imaju znatno niu cijenu kanalizacije od vode, osim optine Bijeljina, gdje je cijena za
domainstva prikljuena na novi kanalizacioni sistem ista kao i cijena vode po utroenom m, i u
decembru 2008. iznosila je 0,77 KM. Lokalne vlasti takvu situaciju opravdavaju ulaganjem sredstava od
poskupljenja vode u dalju izgradnju kanalizacije, meutim to e biti veliki udar na depove graana, kada
se uzme u obzir da e cijena vode, a time i kanalizacije i dalje postepeno rasti, a procjene su do nivoa od
oko 1,20 KM po m, to e kada se doda i ista cijena kanalizacije, biti najskuplji vodovodno-kanalizacioni
sistem u BiH. Pored toga, optina Bijeljina ima i najskuplju vodu za privredne objekte, koja iznosi 3,16
KM/m, i 2,08 KM za ustanove, a od ove godine trebao bi poeti trend izjednaavanja cijene vode za sve
kategorije potroaa.
Od posmatranih optina, najjeftinije centralno grijanje plaaju graani Doboja, 1,52 KM/m tokom
estomjesene grejne sezone, dok Banjaluani i Sarajlije grijanje plaaju skoro duplo vie, ak 2,70
KM/m.

15
U 2009. dolo je do poskupljenja, pa je trenutna cijena 0,71 KM/m za vodu, odnosno 0,18 KM/m za kanalizaciju
14
 OPTINA/ VODA (KM/m) KANALIZACIJA (KM/m) GRIJANJE (KM/m/6
GRAD mj.)
Banjaluka 0,58 0,19 2,70
Biha 0,94 0,20 nema cg
16
Bijeljina 0,77 0,77 2,40
Doboj 0,43 0,19 1,52
Foa 0,47 0,18 nema cg
Livno 0,77 0,27 nema cg
Mostar 0,87 uklj. u cijenu vode nema cg
Novo Sarajevo 0,88 0,35 2,78
Pale 0,57 0,22 2,41
iroki Brijeg 0,82 nema kanalizacije nema cg
Travnik 0.94 0,47 1,94
Trebinje 0,67 0,15 nema cg
Tuzla 1,24 0,12 1,72
Zenica 0,40 0,50 2,24
Tabela 4
Napominjemo da u oblasti komunalnih usluga cijena nije jedini parametar koji treba imati u vidu. Za
kvalitet ivota graana jedne lokalne zajednice od velike je vanosti izgraenost i kvalitet komunalnih
mrea, odnosno procenat graana obuhvaen odreenim uslugama i kvalitet usluga koje im se pruaju.
I, u tom kontekstu, ono ime se bavi ovaj projekat uticaj lokalne vlasti na poboljanje svih tih
parametara.
Skraenice koriene u tabelama:
KULT.ORG. Organizacije iz oblasti kulture
KULT.INFR. Infrastrukturni objekti iz oblasti kulture
NVO Projekti nevladinih organizacija
MZ Mjesne zajednice
LA Lokalna administracija
SO/OV Skuptina optine/Opinsko vijee
ZDRAV. Zdravstvo
CSR. Centar za socijalni rad
STIPEND. Stipendije
SPORT.ORG. Sportske organizacije
SPORT.INFR. Sportska infrastruktura
OAS Optinska administrativna sluba

16
U 2009. dolo je do poskupljenja vode i kanalizacije, pa je cijena za domainstva 0,89 KM/m
15
IV PLAN RADA NAELNIKA I STRATEGIJA RAZVOJA OPINE
Izvjetaj o radu naelnika i opinskih slubi razmatran je na 6. martovskoj sjednici OV. Kao jedan od rezultata rada
naelnika, u izvjetaju za 2008. godinu istaknuto je redovno komuniciranje sa graanima, te da je u tom periodu
direktno primio i razgovarao sa 2.750 graana.
U izvjetaju je istaknutu da je akcenat u radu naelnika bio na implementaciji prioritetnih razvojnih projekata iz
Strategije razvoja opine Zenica, a to su: Poslovna zona Zenica 1, Poduzetniki inkubator i Nauno-
tehnoloki park.
Takoe, istaknuto je da je opinska vlast, na ijem je Naelnik elu, uestvovala u implementaciji projekata koji
direktno ili indirektno utiu na razvoj poduzetnitva, kao to su: stavljanje u funkciju privrede omladinskog naselja
Nemila, izrada Strategije razvoja regije Centralna BiH, studija izvodljivosti Gasifikacija Zenice, projekat
Poduzetniki razred, takmienje opina u projektu Beacon eme na temu Podrka pokretanju i razvoju MSP-a
gdje je opina Zenica proglaena najuspjenijom opinom sa statusom Beacon opina u 2008 godini. Kao
rezultate rada opinski naelnik u izvjetaju za 2008. godinu navodi i organizovanje manifestacije Otvoreni dani
opine gdje je predstavnicima drugih opina i institucija izvrena prezentacija razvoja opine Zenica,
uspostavljanje saradnje domaih firmi sa austrijskim firmama preko Austrijske ambasade u BiH i dr.
Za usvajanje izvjetaja naelnika opine glasali su i vijenici iz opozicionih stranaka. Naelnik je taksativno izloio
Plan rada u 2009. godini, koji je takoe prihvaen.

16
V ZAKLJUCI I PREPORUKE
injenica da je Budet opine Zenica za 2008. godinu bio planiran u iznosu od 48.000.000, a da je ostvaren sa
44.058.363 marke, ukazuje da je uravnoteenje prihoda i rashoda bilo neophodno uraditi i tokom 2009. godine.
Posebno jer je opina Zenica jedna od rijetkih opina u BiH koja budet za 2009. godinu nije uskladila sa
dinamikom prihoda u opinsku kasu, odnosno njihovog smanjenja usled negativnih novanih tokova.

Da situacija u optini, posebno privredna, nije ni izbliza povoljna govori podatak da je u prvom polugoditu ove
godine bez posla ostalo 4.500 radnika.

Aktuelna optinska vlast nije vodila rauna o sveoptoj finansijskoj krizi, pa je poveala izdvajanja za plate
zaposlenih u ovoj u odnosu na prolu godinu.

17
Dodatak 1: VIJENICI SKUPTINE OPINE ZENICA

STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE

AHMETSPAHI NAIDIN
POJSKI BELMA
OLAKOVI SELMIR
IMAMOVI JASMIN
NOVALI KASIM-KAO
II IBRAHIM
KARALI AZIM
EHI EDHEM
ABI NERMIN
LUI MIDHAT-SEJO
HUSEJNOVI MUNIR
BOLI NUSRET
DIZDAREVI IBRAHIM
POJSKI AMRA
SKOMORAC RASIM
SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BiH
ZAIMOVI-UZUNOVI NERMINA
BONJAK VINKO
MUJKANOVI SAID
HIBI DERVI
HRNKA SLAVICA
BOSANSKOHERCEGOVAKA PATR. STRANKA -SEFER HALILOVI
MUJI EMSO
DRLJEVI HARUN
DIZDAR SELVER
STRANKA ZA BiH
NIKOLI NEBOJA - Predsjedavajui Vijea
IMAMOVI ENES
OLAKOVI SULJO
HRVATSKA KOALICIJA ZA ZENICU HDZ BiH HDZ 1990 HSS-NHI HNZ
PERI ELJKO
LJUBANI ELJKO
NARODNA STRANKA RADOM ZA BOLJITAK
FEJZI EDHEM
STRANKA DEMOKRATSKE AKTIVNOSTI ZA EVROPSKU BiH
PATKOVI ERIF
NACIONALNE MANJINE
MUSI SALKO

18
Dodatak 2: OPINA ZENICA - Uprava i administracija

Sluba Ime i prezime

Naelnik opine Husejin Smajlovi

Sluba za opu upravu i stambene poslove elikovi Aerzemana

Pomonik Naelnika za opu upravu i stambene poslove

Sluba za ekonomske odnose i poduzetnitvo Aneli Jugoslav

Pomonik Neelnika za ekonomske odnose i poduzetnitvo

Sluba za budet i finansije Selimovi Devad

Pomonik Naelnika za budet i finansije

Sluba za prostorno ureenje Kari Semira

Pomonik Naelnika za prostorno ureenje

Sluba za komunalne poslove Pezo Mubera

Pomonik Naelnika za komunalne poslove

Sluba za drutvene djelatnosti, socijalnu zatitu, raseljena lica i izbjeglice Softi Zijad
Pomonik Naelnika za drutvene djelatnosti, socijalnu zatitu, raseljena lica i izbjeglice

Sluba za borako-invalidsku zatitu Rei Nihad

Pomonik Naelnika za borako-invalidsku zatitu

Sluba za inspekcijske poslove Dujmovi Ivica

Pomonik Naelnika za inspekcijske poslove

Sluba civilne zatite Serdarevi Midhat

Pomonik Naelnika za civilnu zatitu

Uprava za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina Liina Hazbo

Direktor Uprave za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina

Struna sluba vijea i Naelnika Braji Devdana

Direktor Strune slube Vijea i Naelnika

Sluba za zajednike poslove Dedi Senada

Direktor Slube za zajednike poslove

Sekretar opine (opinske uprave) Keletura Selver

Savjetnik naelnika za prostorno ureenje i komunalne poslove Husremovi Muhamed

Savjetnik naelnika za ekonomske odnose i poduzetnitvo Pai Muhamed

19
 Projekat Lokalna uprava za kvalitet ivota graana podran je od strane EU.
Stavovi izneseni u ovom dokumentu iskljuiva su odgovornost CCI i ne odraavaju stavove Evropske Unije.

20