Kristina Matkovi i sur.

: Utjecaj mikroklime na koncentraciju praine i mikroorganizama u zraku peradnjaka

za nesilice konzumnih jaja

UTJECAJ MIKROKLIME NA KONCENTRACIJU PRAINE I

MIKROORGANIZAMA U ZRAKU PERADNJAKA ZA NESILICE
KONZUMNIH JAJA

Kristina Matkovi, Marija Vuemilo, Bara Vinkovi

Saetak
U radu se opisuje utjecaj mikroklimatskih uvjeta na sadraj bakterija i gljivica te
praine u zraku nastambe za smjetaj nesilica konzumnih jaja. Nastali kao
neminovan nusprodukt proizvodnje, a potencijalno opasni po zdravlje ljudi i
ivotinja, te zagaenje neposrednog okolia, bioaerosoli su predmet brojnih
istraivanja s ciljem postavljanja graninih vrijednosti kvalitete zraka. U
provedenom istraivanju srednje vrijednosti ukupnog broja bakterija u zraku
kretale su se u granicama od 1,29 x 104 CFU/m3 do 9,21 x 104 CFU/m3, a broj
gljivica u zraku kretao se od 7,28 x 10 3 do 9,34 x 104 CFU/m3. Koncentracija
praine kretala se od 0,68 mg/m 3, koliko je izmjereno u svibnju, do 3,42 mg/m 3,
koliko je izmjereno u prosincu. Mikroklimatski pokazatelji bili su uglavnom
unutar raspona predvienih tehnologijom. Zabiljeene vrijednosti ukazuju na
potrebu daljnjih istraivanja ove problematike koja e pomoi kod postavljanja
standarda o kvaliteti zraka u nastambama za ivotinje.
Kljune rijei: nesilice, mikroklima, bakterije u zraku, gljivice u zraku, praina

Uvod

Proizvodnja konzumnih jaja predstavlja intenzivnu stoarsku aktivnost

tijekom koje se nesilice dre uglavnom u kavezima i u precizno kontroliranim
uvjetima. U zraku nastambi stvaraju se znatne koliine bioaerosola. Njega
sainjavaju praina, bakterije, gljivice, endotoksini i plinovi (H a r t u n g i
Wa t h e s , 2001.; H a r t u n g , 2007.).

Rad je priopen na VIII. Peradarski dani 2009., Pore, 25-28. oujka 2009.
Dr. sc. Kristina Matkovi, dr.vet.med., Zavod za animalnu higijenu, okoli i etologiju Veterinarski
fakultet Sveuilita u Zagrebu; Heinzelova 55; 10000 Zagreb; Hrvatska, tel: ++ 385 1 2390 291; E-mail:
kmatkov@vef.hr
Marija Vuemilo, Zavod za animalnu higijenu, okoli i etologiju, Veterinarski fakultet Sveuilita u
Zagrebu, Hrvatska
Bara Vinkovi, Odjel za ekologiju, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska

STOARSTVO 63:2009 (1) 57-63 57

Kristina Matkovi i sur.: Utjecaj mikroklime na koncentraciju praine i mikroorganizama u zraku peradnjaka
za nesilice konzumnih jaja

Sadraj i brojnost bioaerosola ovisi o graevinsko-tehnikim znaajkama

nastambi, naseljenosti ivotinjama, nainu dranja, temperaturno-vlanim
odnosima i aktivnostima oko hranjenja, sakupljanja jaja te drugih poslova.
Kvaliteta stajskog zraka u nastambama ne utjee samo na zdravlje ivotinja i
ljudi koji s njima rade ve se o njoj raspravlja i u kontekstu rizika za kvalitetu
neposrednog okolia.
U tu svrhu u radu se opisuje nastamba nesilica konzumnih jaja u kojoj se
analiziraju osnovni pokazatelji mikroklime, brojnost bakterija i gljivica u zraku
te koncentracija praine.
Dobivene vrijednosti posluit e u izradi referentnog, u praksi prihvatljivog
pokazatelja kvalitete stajskog zraka i mogueg zagaenja okolia ovom vrstom
kontaminata.

Materijali i metode

Istraivanje je provedeno na farmi kavezno dranih nesilica konzumnih jaja

u sredinjem dijelu Hrvatske. Pretraivana nastamba duine je 92 m, irine 14 m
i visine, do sljemena krova 3 m. Graena je klasinim graevinskim
elementima. Temelji i pod su od betona, zidovi od uplje opeke, a strop od
drvenih ploa (iverica). Krovna konstrukcija pokrivena je valovitim salonit
ploama. Nastamba nema prozore. Na podunom zidu u sredinjem dijelu
nastambe nalazi se otvor za izgnojavanje. Prozraivanje je mehaniko, a
provodi se uz pomo 35 ventilatora, 18 ventilatora sa 700 i 17 s 1100 okretaja.
Ventilatori su smjeteni bono. U nastambi ima ukupno 200 rasvjetnih tijela
jakosti 40W, poredanih simetrino.
U nastambu je useljeno 22.000 pilenki hibrida Shaver u dobi od 18 tjedana.
Smjetene su u konvencionalne kaveze, veliine 90 x 45 x 45 cm. Kavezi su
povezani u pet troetanih baterija, odnosno po 550 kaveza u jednoj bateriji ili
ukupno 2750 kaveza. U svaki kavez useljeno je izmeu 7 i 10 nesilica. iana
podnica kaveza prema prolazu poloena je pod kutom od 2% i zavrava
ljebastim oblikom. Jaja se sakupljaju runo, dva puta dnevno, na kartonske
podloke. Dnevni obrok, usklaen s potrebama hibrida Shaver, daje se u etiri
navrata. Voda za napajanje potjee iz vlastitog bunara.
Izgnojavanje je rijeeno tako da se gnoj ispod donje etae skuplja u kanalu,
a gnoj iz druge i tree etae baterija na ploe postavljene ispod kaveza. Pomou
strugaa gnoj se potiskuje do poprenog kanala iz kojeg se tjedno, pomou
mehanike trake, ubacuje u traktor i potom odvozi na oblinju poljoprivrednu
povrinu.

58 STOARSTVO 63:2009 (1) 57-63

Kristina Matkovi i sur.: Utjecaj mikroklime na koncentraciju praine i mikroorganizama u zraku peradnjaka
za nesilice konzumnih jaja

U ovom istraivanju odreivani su brojnost bakterija i gljivica te sadraj

praine u zraku nastambe, potom temperatura zraka, relativna vlaga zraka i
brzina strujanja zraka kao sastavnice mikroklimatskog kompleksa. Oznaeni
pokazatelji odreivani su od sijenja do lipnja, dva puta mjeseno. Mjerenja su
obavljana du dva sredinja prolaza izmeu baterija, u razini druge etae
kaveza.
Uzorkovanje zraka za utvrivanje broja bakterija i gljivica obavljeno je
pomou ureaja MERCK MAS-100 (MERCK KgaA, Darmstadt, Njemaka).
Za odreivanje ukupnog broja bakterija koritene su zdjelice s hranjivim
agarom (Columbia agar, Biolife), a za gljivice su posluile pripremljene zdjelice
Sabouraud maltoza agara (Biolife). Petrijeve zdjelice s hranjivim agarom
stavljane su u termostat s temperaturom podeenom na 37 C/72 h, a zdjelice s
materijalom uzorkovanim na Sabouraudov agar na temperaturu od 22 C/5
dana. Izrasle kolonije bakterija i gljivica izbrojane su optikim mehanikim
brojaem (Colony Counter). Potom su dobivene vrijednosti korigirane
matematikom jednadbom iz tablice priloene uz ureaj MERCK MAS-100
(A n o n i m ., 1998.). Korekciju je potrebno uiniti jer se kod veeg broja
mikroorganizama u uzorkovanom zraku moe dogoditi da vie njih udari u
jedno mjesto na postavljenoj Petrijevoj zdjelici.
Uzorkovanje zraka za utvrivanje koncentracije praine obavljano je
ureajem SKC pump (SKC Ltd., Blandford Forum, UK). Tijekom etiri sata
rada pumpe i podeeni protok zraka od 3,5 l/min skupljala se praina na
odgovarajue filtere (Whatman International Ltd., Maidstone, UK). Filteri su
izvagani prije i poslije uzorkovanja u laboratoriju pri temperaturi zraka od 22
C i relativnoj vlazi zraka od 45% ( 5%).
Temperatura zraka (tz C), relativna vlaga zraka (rv%) i brzina strujanja
zraka (m/s) u nastambi mjerene su ureajem TESTO 400 (Testo Inc., Lenzkirch,
Njemaka) s pripadajuom sondom.
Dobiveni rezultati obraeni su statistikim programom Statistica 7.

Rezultati i rasprava

Izmjerene vrijednosti temperature stajskog zraka bile su unutar optimalnih

raspona, osim u zimskim mjesecima kada su bile znaajno nie; vrijednosti
relativne vlage kretale su se izmeu 56,8% i 68,6%, a srednje vrijednosti brzine
strujanja zraka od 0,03 m/s u zimu do 0,19 m/s izmjereno u ljeto.

STOARSTVO 63:2009 (1) 57-63 59

Kristina Matkovi i sur.: Utjecaj mikroklime na koncentraciju praine i mikroorganizama u zraku peradnjaka
za nesilice konzumnih jaja

Srednje vrijednosti ukupnog broja bakterija u zraku kretale su se u

granicama od 1,29 x 104 CFU/m3 do 9,21 x 104 CFU/m3, a broj gljivica u zraku
kretao se od 7,28 x 103 do 9,34 x 104 CFU/m3, izmjereno tijekom istraivanja.
Koncentracija praine kretala se od 0,68 mg/m 3 izmjereno u svibnju do 3,42
mg/m3 izmjereno u prosincu.
Bakterije su sastavni dio krutih i tekuih bioaerosola (L a n g e i s u r. ,
1997.; Wa t h e s , 1995.). Najee su zastupljeni saprofiti, ali se ponekad mogu
nai i patogene bakterije. Izvor predstavljaju same ivotinje, hrana, stelja i
fekalije, dok njihovu koliinu u zraku uvjetuju hranjenje, manipulacije u
nastambama, ienje i postojei mikroklimatski uvjeti. Broj patogenih
bakterija uvelike e ovisiti o zdravstvenom stanju prisutnih ivotinja. Zbog
fizikalnih utjecaja procesa sedimentacije, agregacije, dehidracije te
prozraivanja, koji utjeu na preivljavanje mikroorganizama, teko je tono
utvrditi njihovu brojnost (C o x , 1989.; Wa t h e s i s u r. , 1998.). U zraku se,
kao posljedica djelovanja tih stresora, uz ive, nau i mrtve bakterije, ali i
endotoksini - njihove bioloki aktivne sastavnice (S e e d o r f i s u r. , 1998.).
Stoga su i u literaturi opisani iroki rasponi broja mikroorganizama. U
nastambama za perad broj bakterija kree se od 10 4 CFU/m3 pa ak do 108
CFU/m3, a ukupan broj gljivica od 10 2 CFU/m3 do 109 CFU/m3 (Wa t h e s ,
1994.; E d u a r d , 1997.; M l l e r i s u r ., 2004.; Ve n t e r i s u r. , 2004.;
M a t k o v i i s u r ., 2006.). Koncentracija praine u nastambama za nesilice
kree se takoer u irokom rasponu vrijednosti, tonije izmeu 0,75 i 8,78
mg/m3 (Ta k a i i s u r. , 1998.). Ta koliina izravno ovisi o nainu dranja. U
nastambama s dranjem na dubokoj stelji javljaju se vee koliine praine i vei
broj mikroorganizama u odnosu na kavezno dranje nesilica.
Utvreni broj mikroorganizama ovisit e i o nainu uzorkovanja, pri emu
je vano spomenuti i injenicu da se dosadanjim metodama, pa tako i u ovom
istraivanju, dobiveni broj odnosi na ive bakterije. Broj odrivih bakterija pak
ovisi o mikroklimi jer je poznato da na preivljavanje bakterija najvie utjee
relativna vlaga te da veina njih kod relativne vlage 55-75% moe kratko
vrijeme opstati u okoliu a da ne propadne (B i c k e r t , 2001.).
Utvreni broj mikroorganizama i praine u zraku pretraivane nastambe se
kroz cijelo razdoblje proizvodnje kretao na donjim granicama raspona za
kavezno smjetene nesilice, opisanima u literaturi (E d u a r d , 1997.; S e e d o r f i
s u r. , 1998.; S a l e h i s u r. , 2003.; S a l e h , 2006.).
Vea koncentracija mikroorganizama i praine u zimskim mjesecima
uzrono je povezana s mikroklimatskim uvjetima, posebice brzinom strujanja
zraka, koja je tada dosegnula najnie zabiljeene vrijednosti (0,03 m/s). Time se

60 STOARSTVO 63:2009 (1) 57-63

Kristina Matkovi i sur.: Utjecaj mikroklime na koncentraciju praine i mikroorganizama u zraku peradnjaka
za nesilice konzumnih jaja

svakako moe potvrditi teza kako je brzina strujanja zraka, odnosno

prozraivanje, kao stvarni proces razrjeenja zraka, najvanija za smanjenje
prisutnog broja mikroorganizama u zraku nastambi (M l l e r , 1987.). Dodatna
potvrda su najnie izmjerene koncentracije mikroorganizama i praine u ljetnim
mjesecima, kada je ventilacija pojaano radila.

Zakljuci

Na ukupan broj mikroorganizama izravno utjeu temperatura zraka,

relativna vlaga i brzina strujanja zraka, to je dokazano Wilcoxon testom
ekvivalentnih parova na razini statistike znaajnosti P<0,05. Utvrene
vrijednosti koncentracije mikroorganizama i praine ukazuju na potrebu daljnjih
istraivanja ove problematike, koja e pomoi kod postavljanja standarda o
kvaliteti zraka u nastambama za ivotinje.

Potvrda

Rad je izraen u sklopu projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i

porta pod naslovom Utjecaj okolia na zdravlje ivotinja i sigurnost
namirnica animalnog podrijetla (053-0531854-1867) voditeljice prof. dr. sc.
Marije Vuemilo.

LITERATURA

1. A n o n i m n o (1998.): MERCK MAS-100 System. Microbiological Air

Sampler, Operator,s manual. MERCK KgaA. Darmstadt, Germany

2. B i c k e r t , W . (2001.): Ventilation and animal health. Agricultural

Engineering Department. Michigan State University Newsletter, July/August

3. C o x , C . S . (1989.): Airborne bacteria and viruses. Science Progress,

Oxford. 73, 469-500.

4. E d u a r d , W . (1997.): Exposure to non-infectious microorganisms and

endotoxins in agriculture. Ann. Agric. Environ. Med. 4, 179-186.

5. L a n g e , J . L . , P. S . T h o r n e , G . J . K u l l m a n (1997.):
Determinants of culturable bioaerosol concentraions in dairy barns. Ann.
Agric. Environ. Med. 4, 187-194.

STOARSTVO 63:2009 (1) 57-63 61

Kristina Matkovi i sur.: Utjecaj mikroklime na koncentraciju praine i mikroorganizama u zraku peradnjaka
za nesilice konzumnih jaja

6. M at kovi , K. , M. Vuemi l o, B. Vinkovi , B. eol, .

P a v i i , A . To f a n t , S . M a t k o v i (2006.): Effect of microclimate on
bacterial count and airborne emission from dairy barns on the environment.
Ann. Agric. Environ. Med. 13, 349-354.

7. M l l e r , W . (1987.): Dust and microbial emissions from animal

production; Origin, quantity and quality of microbial emissions in animal
houses. In: Strauch, D. (ed.): Animal production and environmental health,
Elsevier, Amsterdam, Oxford, New York, Tokio. 47-74.

8. M l l e r , W . , U . S c h t z e , J . S c h u l z , B . A . Z u c k e r (2004.):
Sampling and differentiation of airborne molds in animal houses.
Proceedings of the In-between congress of the ISAH, 11-13 October. Saint-
Malo, France. pp. 201-202.

9. S a l e h , M . , J . S e e d o r f , J . H a r t u n g (2003.): Total count of

bacteria in the air of three different laying hen housing systems. Dtsch.
Tierarztl. Wochenschr. 110, 394-397.

10. S a l e h , M . (2006.): Untersuchungen zur luftqualitt in verschiedenen

Systemen der geflgelhaltung mit besonderer Bercksichtigung von staub
und luftkeimen. Disertation. Hannover.

11. S e e d o r f , J . , J . H a r t u n g , M . S c h r d e r , K . H . L i n k e r t , V.
R . P h i l l i p s , M . R . H o l d e n , R . W . S n e a t h , J . L . S h o r t , R . P.
W h i t e , S . P e d e r s e n , H . Ta k a i , J. O. Johnsen, J. H. M.
M e t z , P. W . G . G r o o t K o e r k a m p , G . H . U e n k , C . M . W a t h e s
(1998.): Concentrations and emissions of airborne endotoxins and
microorganisms in livestock buildings in Nothern Europe. J. agric. Engng.
Res. 70, 97-109.

12. V e n t e r , P., F. R . L u e s , H . T h e r o n (2004.): Quantification of

bioaerosols on automated chicken egg production plants. Poult. Sci. 83,
1226-1231.

13. W a t h e s , C . M . (1994.): Air and surface hygiene. In: Wathes, C. M., D.

R. Charles, (eds.) Livestock housing. CAB International. Wallingford. pp. 123-
148.

14. W a t h e s , C . M . (1995.): Bioaerosols in animal houses. In: Cox, C. S., C.

M. Wathes (eds) Bioaerosol handbook. Lewis Publisher, New York. pp. 547 -
577.

15. Wa t h e s , C . M . , V. R . P h i l l i p s , M . R . H o l d e n , R . W .
S n e a t h , J . L . S h o r t , R . P. W h i t e , J . H a r t u n g , J . S e e d o r f ,
M . S c h r d e r , K . H . L i n k e r t , S . P e d e r s e n , H . Ta k a i , J . O .

62 STOARSTVO 63:2009 (1) 57-63

Kristina Matkovi i sur.: Utjecaj mikroklime na koncentraciju praine i mikroorganizama u zraku peradnjaka
za nesilice konzumnih jaja

J o h n s e n , P. W . G . G r o o t K o e r k a m p , G . H . U e n k , J . H . M .
M e t z , T. H i n z , V. C a s p a r y , S . L i n k e (1998.): Emissions of aerial
pollutants in livestock buildings in Nothern Europe; Overview of a
multinational project. J. agric. Engng. Res. 70, 3-9.

16. T a k a i H . , S . P e d e r s e n , J . O . J o h n s e n , J . H . M . M e t z , P.
W . G . G r o o t K o e r k a m p , G . H . U e n k , V. R . P h i l l i p s , M . R .
H o l d e n , R . W . S n e a t h , J . L . S h o r t (1998.): Concentrations and
emissions of airborne dust in livestock buildings in Northern Europe. J.
Agric. Engng. Res. 70, 59-77.

STOARSTVO 63:2009 (1) 57-63 63

Kristina Matkovi i sur.: Utjecaj mikroklime na koncentraciju praine i mikroorganizama u zraku peradnjaka
za nesilice konzumnih jaja

INFLUENCE OF MICROCLIMATE ON DUST AND ON CONCENTRATION OF

MICROORGANISMS IN THE AIR OF POULTRY HOUSES FOR LAYING
HENS

Summary

This paper describes the influence of the microclimate on content of

bacteria, fungi and dust in the air of laying hen housing systems. Due to the fact
that bioaerosols are an obliged by-product of poultry production, a potential
danger for the health of people and animals, as well as causing pollution of the
nearby environment, they have been subject of numerous researches. The aim of
these researches is to set up limiting values of air quality in animal housing
systems. In the entire research the total number of airborne bacteria ranged
from 1.29 x 104 CFU/m3 to 9.21 x 104 CFU/m3, and the number of airborne fungi
ranged from 7.28 x 103 to 9.34 x 104 CFU/m3. Dust concentration ranged from 0.68
mg/m3 measured in May to 3.42 mg/m 3 measured in December. Microclimate
factors were, mostly, inside the ranges anticipated by technology. Measured
values signify the need for further researches on this problem, which will help in
establishing standards for air quality in animal housing systems.

Key words: laying hens, microclimate, airborne bacteria, airborne fungi, dust

Primljeno: 1.4.2009.

64 STOARSTVO 63:2009 (1) 57-63