TEHNIKA MEHANIKA II MTPCNC - IIMTKP

ZADATAK NAUKE O OTPORNOSTI MATERIJALA

Nauka o otpornosti vrstoi materijala bavi se metodama prorauna i odreivanja

unutranjih sila i deformacija u elementima maina i drugih konstrukcija, koje su
izloene djelovanju vanjskih sila.
Djelovanje vanjskih sila utie na elemente maina i kod njih izaziva promjenu oblika
deformaciju elemenata.
Prema tome, zadatak nauke o otpornosti materijala jeste da iznae odnos vanjskih
sila i rezultujuih unutranjih sila i deformacija datog elementa.
Osnovni zadatak nauke o vrstoi materijala sastoji se u tome da budu zadovoljeni
zahtjevi SIGURNOSTI I EKONOMINOSTI.
U statici krutih tijela prouavali smo probleme s aspekta ravnotee vrstih tijela, tj. da
se na tijelu ne pojavljuju deformacije.
Meutim, u otpornosti materijala ova pojava se ne moe zanemariti prosto iz razloga
stabilnosti odreene konstrukcije, jer deformacija konstrukcije ili elemenata te
konstrukcije mora ostati u dozvoljenim granicama.
VRSTE NAPREZANJA I POJAM NAPONA

vrsta tijela se pod djelovanjem vanjskih sila deformiu, tj. dolazi do relativnog
pomjeranja molekularnih estica samog tijela. Tu pojavu smo nazvali naprezanje
materijala. Zavisno od djelovanja vanjskih sila na tijelo, naprezanje moe biti
razliito:
1. NAPREZANJE NA ISTEZANJE Ovakav vid naprezanja je uslovljen time da
se pravac djelovanja sila poklapa sa osom tijela. Aksijalne sile imaju suprotan
smjer (sl.1.1.)
2. NAPREZANJE NA PRITISAK ILI SABIJANJE Aksijalno optereenje moe
da izaziva deformaciju skraenja tijela, pa takvo naprezanje nazivamo
naprezanje na pritisak ili sabijanje. I ovaj vid naprezanja uslovljen je time da se
pravac djelovanja sila poklapa sa osom tijela, na koje djeluju (sl.1.2.)
3. NAPREZANJE NA SMICANJE (ODREZ) Ako na tijelo djeluju vanjske sile
koje imaju karakter transverzalne sile, koja djeluje u ravni presjeka i nastoji da
izazove klizanje jednog tijela u odnosu na drugi. Sile djeluju okomito upravno
na osu tijela (sl.1.3.)
4. NAPREZANJE NA SAVIJANJE Vanjsko optereenje, koje izaziva savijanje
tijela, tj. na jednoj strani ga skrauje, a na drugoj strani izduuje tijelo, izaziva

1
 TEHNIKA MEHANIKA II MTPCNC - IIMTKP

naprezanje koje zovemo naprezanje na savijanje. isto savijanje imamo ako

na tijelo djelujemo spregovima momentima (sl.1.4.a). Ukoliko na tijelo djeluju
sile okomito na osu tijela, one pored savijanja izazivaju i smicanje (sl.1.4.b)
5. NAPREZANJE NA UVIJANJE (TORZIJU) Djelovanjem momenata-
spregova u ravni poprenog presjeka nekog tijela dolazi do pojave uvijanja
torzije na samom tijelu, pa ovakav vid naprezanja nazivamo naprezanje na
uvijanje torziju (sl.1.5.)
6. NAPREZANJE NA IZVIJANJE nastaje kada je duina tapa znatno vea u
odnosu na popreni presjek tapa (vitak) i kada je tap optereen na sabijanje
(1.6.)
POJAM NAPONA
Dio unutranje sile koja otpada na jedinicu povrine presjeka zove se NAPON.
F

A
gdje je:
F sila [1N]
A povrina presjeka [1m2]
- naprezanje (NAPON)
Osnovna jedinica za napon je PASKAL
1N
1Pa

1 m2
Kod naprezanja na smicanje pojavljuje se napon koji lei u ravni presjeka i koji je
normalan na osu tapa, ovaj napon nazivamo tangencijalnim naponom i
obiljeavamo ga slovom .
F N

A m 2
VRSTE OPTEREENJA

Elementi konstrukcije mogu biti optereeni statiki ili dinamiki. S obzirom na trajanje
optereenja na element konstrukcije, razlikujemo, uglavnom, tri vrste optereenja:
stalno optereenje (kod koga je optereenje konstantno), zatim promjenljivo u
jednom smjeru (kod koga se vrijednost intenzitet sa vremenom mijenja, ali u
jednom smjeru) i naizmjenino promjenljivo (kod koga se vrijednost intenzitet sa
vremenom mijenja u oba smjera).

2
 TEHNIKA MEHANIKA II MTPCNC - IIMTKP

OSNOVNE HIPOTEZE O OTPORNOSTI MATERIJALA

Zavisnost izmeu optereenja, unutranjih sila, deformacija, oblika i dimenzija

elemenata, kao i njegovih mehanikih svojstava izuava teorija ELASTINOSTI.
U otpornosti materijala najee se pojavljuju tri oblika iznalaenja nepoznatih
veliina:
1. Ako je poznata sila koja djeluje na element, zatim oblik i materijal od koga e
biti izvedena konstrukcija, ostaje da se odrede dimenzije elementa
konstrukcije. To je tzv. DIMENZIONISANJE ELEMENATA KONSTRUKCIJE.
2. Poznato nam je: element konstrukcije, tj. njegove dimenzije i materijal, zatim
sila koja djeluje na njega, treba izraunati stvarni napon, da bismo ga mogli
uporediti sa dozvoljenim naponom. To je tzv. PROVJERA NAPONA.
3. Ako nam je poznato: element konstrukcije, tj. njegove dimenzije, materijal od
koga je izraen, zatim znamo kako e djelovati sila, ovdje treba odrediti
(izraunati) najveu silu koju moe sa sigurnou da podnese element
konstrukcije. To je tzv. odreivanje NOSIVOSTI ELEMENTA
KONSTRUKCIJE.
ZAMOR MATERIJALA
Na slici 1.15. (Velerova kriva za elik) vidimo zavisnost naprezanja materijala ( ) od

broja promjena ponovljenog optereenja (n).Kriva (1) se odnosi na jednosmjerno

promjenljivo optereenje, a kriva (2) za naizmjenino optereenje.

Za broj promjena n1 kriva (1) postaje paralelna sa osom n, a kriva (2) postie tu

paralelnost za broj promjena n2. Od pomenutih taaka, pa nadalje u pravcu ose n, za

pomenuti materijal nastupa TRAJNA OTPORNOST materijala. Iz dijagrama se da

zakljuiti da za neku vrijednost n 1 dobivamo da je vrijednost n < n1, a to znai da

sa velikim optereenjem imamo manji broj ponovljenih optereenja, a da ne doe do

loma elemenata.

U obrnutom sluaju za n 1 imamo da je n > n1, to upuuje na mogunost veeg

broja ponovljenih optereenja.

3
 TEHNIKA MEHANIKA II MTPCNC - IIMTKP

Velerova kriva nas upuuje da se pri dinamikom optereenju sa uestalim

promjenama n smanjuje vrijednost jaine materijala . Tu pojavu nazivamo

ZAMOR MATERIJALA.

UTICAJ TOPLOTE NA PONAANJE MATERIJALA

Pri porastu temperature, tijela se, sa malim izuzecima, ire u svim pravcima. Pri

opadanju temperature, tijela se skupljaju. Poveanje zapremine kod vrstih tijela

mjeri se samo u jednom pravcu, kao linearno izduenje po 1K prirataja

temperature, i izraava srednjim linearnim temperaturnim koeficijentom. Usljed

toplotnog irenja javljaju se u metalima naponi od zagrijavanja, pa se u tehnici mora

toj pojavi pokloniti odgovarajua panja.

Znai da se vrstoa materijala mijenja s promjenom temperature, a te promjene se

kod odreivanja dozvoljenog naprezanja moraju uzeti u obzir.

DOPUTENA NAPREZANJA I STEPEN SIGURNOSTI

Prilikom prorauna neke konstrukcije ili elementa maine mogu biti dva sluaja:
1. Poznate su dimenzije konstrukcije, a treba odrediti da li konstrukcija moe
podnijeti zadano optereenje.
2. Ako je poznato optereenje i dozvoljeno naprezanje materijala od kog treba
raditi konstrukciju, u tom sluaju traimo dimenzije elemenata te konstrukcije.

Naprezanje koje se moe dozvoliti pri proraunu elementa konstrukcije mora biti
(ni) puta manje od opasnog kritinog naprezanja.
Pri proraunu treba izabrati odreeni koeficijent sigurnosti i njime podijeliti opasno
kritino naprezanje i tako dobiti dozvoljeno naprezanje doz .
M M
; doz ; doz M
doz
Pri odreivanju stepena sigurnosti moramo voditi rauna kako ne bi dozvoljeni
napon doz preao granicu elastinosti.
Pri projektovanju konstrukcije moraju se imati na umu dvije injenice: POUZDANOST
I EKONOMINOST.