Desnicini Susreti 2017 - Programska Knjizica PDF

DESNIINI SUSRETI 2017.
SMRT U OPUSU VLADANA DESNICE I EUROPSKOJ KULTURI

POETIKI, POVIJESNI I FILOZOFSKI ASPEKTI
Meunarodni znanstveni skup
Desniini susreti 2017.
smrt u opusu Vladana

Desnice i europskoj
kulturi
poetiki, povijesni i
filozofski aspekti
povodom 50. obljetnice
smrti vladana desnice
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Ivana Luia 3

Hrvatsko drutvo pisaca, Basariekova 24
petak, subota i nedjelja, 15., 16. i 17. rujna 2017.
Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije
Desniini susreti

Odsjek za kroatistiku
Institut za knjievnost i umetnost, Beograd
Hrvatsko drutvo pisaca, Zagreb
Srpsko kulturno drutvo Prosvjeta, Zagreb
U organizaciji Desniinih susreta 2017. sudjeluje

Poslijediplomski doktorski studij
Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu
Reprodukcija na naslovnici:
Edo Murti, gva na papiru iz serije Kadaveri, 1995.
Autorska prava zadrava obitelj Murti
Objavljeno ljubaznou obitelji Murti na emu im srdano zahvaljujemo
Smrt u opusu Vladana Desnice i
europskoj kulturi
poetiki, povijesni i filozofski aspekti
Povodom 50. obljetnice smrti Vladana Desnice
PROGRAM RADA /
SAECI IZLAGANJA

Zagreb 2017.
Vladan Desnica (Zadar, 17. rujna 1905. Zagreb, 4. oujka 1967.)
(Osobna ostavtina Vladana Desnice)
VLADAN DESNICA O SMRTI U PROLJEIMA
IVANA GALEBA
esto mi pada na um Michelangelova rije iz jednog pisma Vasariju:

Non nasce in me pensier che non vi sia dentro scolpita la Morte. I
rije onog drugog velikog ludog starca: Kad je ovjek jednom nauio da misli,
ma o emu mislio, on u stvari uvijek misli na svoju vlastitu smrt. Svi su filozofi
bili takvi! I svi veliki pjesnici, nadodao bih. Smrt je u sutini jedina tema pjesni-
ka. A to im drugo i preostaje, kad ve ne mogu biti vjeiti ljetopisci ivota, nego
da budu neumorni reci Smrti? (Proljea Ivana Galeba, 2005: 88)
Smrt. Vjeita misao. Drug iz djetinjstva. Nasuna hrana mojih dana i mojih
noi. Pritajena klica svijesti u naim zaboravima. Jedino stalno i vjeito prisu-
stvo u nama. (Proljea Ivana Galeba, 2005: 87)
Ali misao smrti nije dana svima. Ona pripada izabranima. (Proljea Ivana
Galeba, 2005: 89)
Da, smrt je samo za druge. Ma koje od lica nadnesenih nad ogledalom jezera
moe da nestane. To e biti bolno, to e biti alosno, ali, na koncu, to je samo
nestanak jedne jedinke, i, nita vie. To je, najzad, i sasvim prirodno. Sve drugo
i dalje traje. I, najee, sasvim nepomueno i neporemeeno traje. Ali ako ja
zatvorim oi, odjednom nestaje sve. (Proljea Ivana Galeba, 2005: 58)
Jest, svijet je prepun uspomena, svijet je preoptereen prolou. udo kako

pod tim teretom jo die. udo kako dananjica jo uspijeva da proklija kroz
naslage umrloga. (Proljea Ivana Galeba, 2005: 360)
elio bih umrijeti u sunanom danu. Klicu te male tajne elje nosim u sebi od
djetinjstva. to me kod smrti najvie plai, to je predstava mraka s kojom je ona
skopana. (Proljea Ivana Galeba, 2005: 85)
elio bih umrijeti izvaljen nauznak na dobroj, vruoj zemlji, sav u suncu i jasu,
umrijeti u jedrini dana, u sat uzavrelih zrikavaca. U sat kad sanjivo ute povijena
ita i nijemo bujaju oteani grozdovi, u sat vrele popodnevne tiine. Plai me
smrt u predveerje, smrt u jesen, smrt iza kosih zavjesa kie. (Proljea Ivana
Galeba, 2005: 85)
5
Desniini susreti 2017. Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi
() Dirnula me reakcija mog razreda na vijest o smrti Vaeg oca. To

su osamnaestogodinjaci, kritizirani zbog povrnosti i ne uvijek dobrog
ukusa a taj dan su bili svi potiteni, ozbiljni, citirali su se cijeli odlomci
iz Proljea Ivana Galeba, koja im je, kau, najdraa knjiga vidjelo se
koliko su ga volili i potovali.
Profesorica Smilja Giunio obitelji Desnica, Split, 6. travnja 1967.
Sa sprovoda Vladana Desnice, snimio Brkan, 7. 3. 1967.
To je bilo davno, pa se ne sjeam svega najbolje ali ovoga se sjeam

sigurno: pogreb su vodili monasi iz manastira Krka i vrlo vjerojatno, ali
to treba provjeriti, iz manastira Krupa. Ukupno ih je bilo dvadesetak.
Vjerski oprotaj bio je pred samim ulazom u Kulu u dupkom punoj avli-
ji. Zatim se ilo k Matavuljevom spomeniku, pred osnovnu kolu Simo
Matavulj, gdje je govorio jedan uenik, ali se ne sjeam koji. Iz moje
benkovake gimnazije je dolo nekoliko autobusa punih uenika.
Grob je u samoj crkvi pripremalo vie ljudi, a vodio ih je tada poznati
klesar iz Islama Grkog Obrad Kuet. Grobna ploa u crkvi je bila od kle-
sanog kamena, pa ju je zato Kuet otvorio. Tada su pronaeni i posmrtni
ostatci predaka.
Na samom ispraaju govorio je Obrad Kuet u ime svih seljana, po
sjeanju ovako:
Eeee ode ti nami, dragi Gospodaru! (sve muke potomke Desni-
6
Vladana Desnica o smrti u Proljeima Ivana Galeba
ca smo oslovljavali, ak i mladog Uroa sa gospodaru, mlade ene sa

gospojce a starije, mamu, suprugu, sa gospodarice).
Aaaa imao si se zato i roditi, kad te je dolo po posljednji put pozdra-
viti toliko svijeta...
Aaaa ja se i nisam imao zato ni roditi, ko u me vala Neka ti je laka
crna zemlja moj Gospodaru!
Mirko Dragievi (Islam Grki, 1950.),
umirovljenik iz Novog mesta (Slovenija),
sjeajui se Desniina pogreba, kazuje u srpnju 2017.
Treba mrziti smrt. Treba pobijati smrt, bez predaha, svim sredstvima, na sva-
kom koraku. Treba mobilizovati sve ljudske snage na tu mrnju protiv smrti. Jer
u ivotu kao da se i ne radi drugo nego samo umire. (Proljea Ivana Galeba,
2005: 88)
Smrt je ono to stvarima daje posvetu. Ona im pridaje znamen realnosti, oz-
biljnost odistinskog. Ona svakoj stvari daje njeno dostojanstvo pred licem ivo-
ta. Ima nitavnih, beznaajnih ivota. Beznaajnih smrti nema. (Proljea Ivana
Galeba, 2005: 88)
Jedino smrt je realna.

Ona je jedino to nam se u ivotu stvarno dogaa. (Proljea Ivana Galeba,
2005: 88)
Jer, za smrt treba fantazije. Stvaralake fantazije. I smrt je na stvaralaki akt.

Na najvii stvaralaki akt. (Proljea Ivana Galeba, 2005: 89)
Smrt je tano naeg stasa i uzrasta: to je vei ovjek, vea je i smrt u njemu.
(Proljea Ivana Galeba, 2005: 89)
Svi nai napori, sva naa djela samo su vidovi borbe protiv smrti, samo ludi po-
kuaji obmane, oajna nastojanja da se ona zavara, zanijee, prevlada, zaboravi.
(Proljea Ivana Galeba, 2005: 90)
Gdje nema smrti, nema ni boga. To mu je obiljeje i znamen: svi bezumni

pokuaji, sve vrele samoobmane snagom kojih ovjek nadrasta i prevladava smrt
sve je to bog. (Proljea Ivana Galeba, 2005: 94)
7
Jedina istina koja ne stari, koja se ne otrcava, koja ne gubi svoju snagu i svoju
aktuelnost, to je smrt. (Proljea Ivana Galeba, 2005: 199)
Dok sam u neprekidnom kretanju, dok sam u vjeitom nemiru, imam iluziju
da smrt ne moe da stavi ruku na moje rame. (Proljea Ivana Galeba, 2005:
200)
(Izbor ulomaka: prof. dr. sc. Sanja Roi i dr. sc. Virna Karli)
8
PRIPREMNI ODBOR
dr. Vladan Bajeta

dr. Stanislava Bara
doc. dr. sc. Suzana Coha
Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Ivana Cvijovi Javorina
III. gimnazija u Zagrebu
doktorandica na Modernoj i suvremenoj hrvatskoj povijesti u europskom i
svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Matko Globanik
doktorand na Modernoj i suvremenoj hrvatskoj povijesti u europskom i
svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
dr. sc. Branimir Jankovi
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
dr. Bojan Jovi
Institut za knjievnost i umetnost Beograd, direktor
dr. sc. Virna Karli
Odsjek za junoslavenske jezike i knjievnosti Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu
prof. dr. sc. Zvonko Kova
Sveuilita u Zagrebu
prof. dr. sc. Nikola Petkovi
Hrvatsko drutvo pisaca, predsjednik
prof. dr. sc. Sanja Roi
Odsjek za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
prof. dr. sc. Drago Roksandi
Odsjek za povijest i Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije
Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
prof. dr. sc. Mario Strecha

Filip imetin egvi
Sran Tati
Srpsko kulturno drutvo Prosvjeta, generalni sekretar
Supredsjedatelji Pripremnog odbora

dr. Bojan Jovi
Tajnici Pripremnog odbora
dr. Vladan Bajeta
Matko Globanik
Voditelj Programa drutveno-humanistikih i kulturolokih istraivanja

Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije
Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Desniini susreti
10
RIJEI UNAPRIJED
O vogodinji Desniini susreti, posveeni 50. obljetnici smrti Vladana

Desnice, odravaju se u Zagrebu, gdje je i umro, ali i u gradu u kojem
je nastao najvei dio njegova, knjievno sve ivljeg opusa. Sastavljajui javni
poziv za ovaj meunarodni znanstveni skup, Pripremni odbor odluio je da
igre proljea i smrti budu njegova glavna tema dakako, kako u opusu
Vladana Desnice, tako i u europskoj kulturi. Ve su i rasprave o koncepciji
skupa bile svojevrstan kritiki uvod u ovogodinje Desniine susrete pa je
opravdano citirati kljune dijelove:
U Desniinu opusu, kao i u europskoj kulturi, smrt je jedna od klju-
nih tema, to nesumnjivo opravdava odluku da se izdvoji kao poseban pred-
met rasprave. Cilj je Desniinih susreta 2017. kritiki propitati ovu, kljunu
egzistencijalnu injenicu sa stajalita poetikih, povijesnih i filozofskih tu-
maenja, antropolokih spoznaja te biomedicinskih pristupa, kako u umjet-
nikom djelu Vladana Desnice, tako i u europskoj kulturi.
Inter- i transdisciplinarno otvorena suvremena historijska znanost te
razni pravci unutar drugih drutvenih i humanistikih znanosti istrauju
temu smrti kao etnoloko-antropoloki, kulturni i drutveni fenomen, usre-
dotoujui se na povijest smrti, doivljaj smrti, strah od smrti te brojne dru-
ge aspekte (npr. poimanje transcendentnog i reprezentacije smrti, pogrebni
obiaji, prakse tugovanja i sjeanja itd.). Filozofija i teorija knjievnosti su-
sreu se s knjievno-umjetnikim diskursom o smrti kao injenicom koja
stoji na granici bitka i nebitka, finalnosti i vjenosti, duhovnog i materijal-
nog te na procjepu iskustvenog i nadiskustvenog. S druge strane, prirodne
znanosti pokuavaju promatrati fenomen smrti u racionalnim okvirima, a s
njima korespondiraju razliiti pravci u humanistikim i drutvenim znano-
stima. Desniini susreti 2017., koji spajaju temu i motiv smrti u osobnom
opusu autora s bogatom europskom tanatolokom tradicijom, jedinstvena
su prilika da se opisane spoznaje (inter)disciplinarno usporede i kritiki pro-
pitaju, bilo da se radi o primijenjenim studijama sluajeva ili irim teorij-
skim pristupima problematici.
Desniini susreti 2017. i ove su godine rezultat sada ve dugogodinje su-
radnje Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije i Odsjeka
za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu te Hrvatskog dru-
tva pisaca i Srpskog kulturnog drutva Prosvjeta. Realiziraju se i u okviru

dvogodinjeg meudravnog hrvatsko-srpskog projekta Desniini susreti i
hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam u suradnji s Institutom
za knjievnost i umetnost iz Beograda. Inovacijski je vana suradnja koja je
ove godine ponovo dogovorena s Poslijediplomskim doktorskim studijem
Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Moderna
i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Izborni
doktorski kolegij Povijest smrti, otvoren svim zainteresiranim doktoran-
dima, realizirat e se njihovim aktivnim sudjelovanjem na marginama ovoga
meunarodnog znanstvenog skupa.
Nee biti iznevjerena tradicija Desniinih susreta da se svake godine pred-
stavi javnosti zbornik radova sa skupa odranog prethodne godine, pa e
se tako i ovom prilikom prezentirati 15. svezak Biblioteke DESNIINI
SUSRETI Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam danas. Zbornik
radova s meunarodnog znanstvenog skupa Desniini susreti 2016.
Ukratko, Desniini susreti, posveeni svojoj dugoronoj inter- i transkul-
turnoj vokaciji, ulaze uistinu bogatim ovogodinjim programom u novi cik
lus svog razvitka.
Zagreb, 15. srpnja 2017.
Prof. dr. sc. Drago Roksandi
12
Rijei unaprijed
Reprodukcija plakata Usmena Zadarska revija. Vladan Desnica in memoriam
13
Meunarodni znanstveni skup
Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi
Program rada
PRVI DAN
Petak, 15. rujna 2017., 9,00 sati
Hrvatsko drutvo pisaca, Basariekova 24
09.00 09.30 Otvaranje Desniinih susreta 2017.
Prva sjednica
(predsjedavaju: Nikola Petkovi i Maja Dafi)
09.30 09.50: Muhamed Filipovi, Tri Pjesnika i Smrt (Vladan Desnica,

Mak Dizdar i Vladimir Popovi)
09.50 10.05: Monica Priante, Dva pogreba Vladana Desnice
10.05 10.20: Marija Mitrovi, Recepcija Vladana Desnice u slovenakoj
knjievnosti. S posebnim osvrtom na line kontakte kritiara i pisca
10.20 10.35: Rasprava
Druga sjednica
(predsjedavaju: Bojan Jovi i Marijana Jelisavi)
10.35 10.50: Nikola Petkovi, Smrt i meu-stanje u radovima Juana Rulfa

i Devada Karahasana
10.50 11.05: Marin Biondi, Aspekti analitike filozofije smrti u djelu
Vladana Desnice
Program rada
11.05 11.20: Matko Globanik, Uloga smrti u njemakoj filozofiji egzi-

stencije meuratnoga perioda i njena recepcija u misli Stjepana Zimmermanna
11.20 11.35: Rasprava
11.35 12.00: Stanka
Trea sjednica
(predsjedavaju: Vladimir Gvozden i Filip imetin egvi)
12.00 12.15: Bojan orevi, Muva na gornjoj usni. Slika procesa umira-
nja u Desniinoj prozi
12.15 12.30: Bojan Jovi, Tanatologike Vladana Desnice. Igre poetike i
smrti
12.30 12.45: Zvonko Kova, Prikazivanja umiranja i smrti (eshatoloka,
ekoloka i interkulturna perspektiva)
12.45 13.00: Sanja Roi i Iva Grgi Maroevi, Desnica, prevoditelj i ko-
mentator Foscolovih Grobova
13.00 13.20: Rasprava
13.20 15.30: Stanka
etvrta sjednica
(predsjedavaju: Sanja Roi i Virna Karli)
15.30 15.45: Vladimir Gvozden, Sunce, smrt i apsurd u Proljeima Ivana

Galeba Vladana Desnice
15.45 16.00: Vladan Bajeta, Sedefasti odsjev vjenosti. Tanatoloki as-
pekti knjievnog stvaralatva Vladana Desnice
16.00 16.15: Stanislava Bara, asopis kao amblem poslednjeg asa. Me-
usobna uslovljenost motiva smrti i motiva periodine tampe u pripovetkama
Vladana Desnice
16.15 16.30: Eva Premk Bogataj, Smrt kao prostor u knjievnim teksto-
vima
15
16.30 16.45: Sanja aki, Male kompozicije smrti. Olupine na suncu Vla-
dana Desnice
16.45 17.10: Rasprava
Predstavljanje
18.00 19.30: Predstavljanje 15. sveska Biblioteke

DESNIINI SUSRETI
Knjinica i itaonica Bogdana Ogrizovia, Preradovieva 5
Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam danas. Zbornik radova s
meunarodnog znanstvenog skupa Desniini susreti 2016.
(ur. Drago Roksandi), Zagreb 2017.
DRUGI DAN
Subota, 16. rujna 2017., 9,00 sati
Vijenica Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Ivana Luia 3
Peta sjednica
(predsjedavaju: Branimir Jankovi i Monica Priante)
09.00 09.15: Bruna Kunti-Makvi, Haronova dobra. Antiki motivi u

tanatikom repertoaru Vladana Desnice
09.15 09.30: Branka Migotti, Grobni spomenici kao posrednici odnosa
rimske antike prema smrti
09.30 09.45: Mirjana Matijevi Sokol, Epitafi srednjega vijeka. Knjige
ivota i smrti
09.45 10.00: Rasprava
esta sjednica
(predsjedavaju: Mirjana Matijevi Sokol i Tomislav Branolica)
10.00 10.15: Mario Strecha, Mirogoj. Simbol modernog hrvatskog graan-

skog drutva i njegove kulture
16
Program rada
10.15 10.30: Ivana Cvijovi Javorina, Sveuilite na Mirogoju

10.30 10.45: Nikolina imetin egvi i Filip imetin egvi, Duh mo-
derne. Od kulture ivljenja do kulture smrti
10.45 11.00: Vanja Dolenec i Marko Lovri, Rat i smrt. Tretman svjetskog
rata u umjetnosti i masovnim medijima na hrvatskom prostoru, 1914.1918.
11.00 11.20: Rasprava
11.20 11.40: Stanka
Sedma sjednica
(predsjedavaju: Mario Strecha i Ivana Cvijovi Javorina)
11.40 11.55: Nikola Anui, Kad smrt podere smrt. Uloga epidemija u
mijenama mortalitetnih obrazaca
11.55 12.10: Snjeana Banovi, Hrvatsko dravno kazalite u Zagrebu
1941. Dani smrti, straha i ponienja
12.10 12.25: Drago Roksandi, Umrijeti u Zagrebu 1941. 1945.
12.25 12.40: Tomislav Branolica, Smrt u Partiji: prekidi politikih kari-
jera i politiki kraj u Savezu komunista Hrvatske 1945. 1989.
12.40 13.00: Rasprava
13.00 15.00: Stanka
Osma sjednica
(predsjedavaju: Stanislava Bara i Eva Premk Bogataj)
15.00 15.15: Marija Gruji, etiri smrti u delu Borisava Stankovia

15.15 15.30: Iva Tei, U iekivanju smrti ili preplitanja ivota i smrti u
Baraci 5 be Miroslava Krlee i Rekonvalescentima Dragie Vasia
15.30 15.45: Vladimir Vukomanovi Rastegorac, Reprezentacije smrti u
poeziji za decu i mlade Miroslava Antia
15.45 16.00: Tin Lemac, Zagrobne slike u pjesnikoj knjizi a i pozlata
Marije udine
16.00 16.20: Rasprava
17
Deveta sjednica
(predsjedavaju: Bojan orevi i Matko Globanik)
16.20 16.35: Dina Merdan, Prie o ratu i smrti. Bosanska knjievnost od

90-ih do danas
16.35 16.50: Marijana Jelisavi, U Zagrobu neto die. Tema smrti u pri-
povedakim zbornicima Neto die u mojoj torti i Zagrob zbirka hrvatskog
horora
16.50 17.05: Goran urevi, Ekokriticistiko itanje Desniinog djela
Pronalazak Athanatika
17.05 17.20: Rasprava
17.20 17.40: Stanka
Deseta sjednica
(predsjedavaju: Zvonko Kova i Iva Tei)
17.40 17.55: Maja Dafi, Prozni i poetski diskurs smrti u romanu Proljea
Ivana Galeba Vladana Desnice i poeziji Antuna Branka imia
17.55 18.10: Ivan Maji, Knjievnost kao odnos pisanja prema smrti. Ro-
mani Dervi i smrt Mee Selimovia i Proljea Ivana Galeba Vladana Desnice
18.10 18.25: Bojan Markovi, Smrt, drug iz djetinjstva. Ka komparativ-
noj tipolokoj srodnosti Desnice i Kia
18.25 18.40: Tijana Mitrovi, Smrt i umetnost u romanu Proljea Ivana
Galeba Vladana Desnice i zbirci pripovedaka Novi Jerusalim Borislava Pekia
18.40 18.55: Aleksandra Obradovi, Dani pred smrt u djelima Jovana
Hristia i Vladana Desnice
18.55 19.20: Rasprava
18
Program rada
TREI DAN
Nedjelja, 17. rujna 2017., 9,30 sati
Vijenica Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Ivana Luia 3
Jedanaesta sjednica
(predsjedavaju: Marija Mitrovi i Vladan Bajeta)
09.30 09.45: Nataa Maukat, Tanatos. Blizina smrti kao zamajac umet-
nikog stvaranja
09.45 10.00: Gordana Janjuevi Lekovi, Vladan Desnica i Tomas Man.
Pobijanje i relativizovanje smrti u romanima Proljea Ivana Galeba i a-
robni breg
10.00 10.15: Maja Radoni, O motivu smrti u mitskom i istorijskom pro-
storu
10.15 10.30: Rasprava
Dvanaesta sjednica
(predsjedavaju: Iva Grgi Maroevi i Ivan Maji)
10.30 10.45: Jana Aleksi, Smrt je Drugi. Otuenje i tubivstvovanje ili
motiv smrti u romanu Proljea Ivana Galeba sa psihoanalitikog i egzistenci-
jalistikog stanovita
10.45 11.00: Virna Karli, Metafora i konceptualizacija smrti u Proljei-
ma Ivana Galeba
11.00 11.15: Melida Travani, Strah od smrti u romanu Zimsko ljetova-
nje Vladana Desnice
11.15 11.30: Svetlana eatovi, Smrt graanske elite u Zimskom ljetovanju
11.30 11.50: Rasprava
11.50 12.15: Stanka
Trinaesta sjednica
(predsjedavaju: Gordana Janjuevi Lekovi i Nikolina imetin egvi)
12.15 12.30: Miroslav Arti, Trajna nedovrivost kao temeljni princip na-
dilaenja povijesno uvjetovanih identiteta u djelu Vladana Desnice
19
12.30 12.45: Vinko Draa, Thanatopolitika i imortalizam u djelu Vlada-

na Desnice
12.45 13.00: Aleksandra Kuzmi, Dramaturgija slobode i smrti ili o Lje-
stvama Jakovljevim Vladana Desnice u svetlu Sartrove teorije o pozoritu si-
tuacija
13.00 13.15: Rasprava
13.15 14.15: Zavrna rasprava

(predsjedaju: Bojan Jovi i Drago Roksandi)
20
SAECI IZLAGANJA
Saeci izlaganja
Jana Aleksi
tiamataleksic@gmail.com
Smrt je Drugi. Otuenje i tubivstvovanje ili motiv smrti

u romanu Proljea Ivana Galeba sa psihoanalitikog i
egzistencijalistikog stanovita
Smatrajui da je motiv smrti indikativan za odreenje romaneskne duhov-

nosti Vladana Desnice u romanu Proljea Ivana Galeba, u izlaganju emo
pokuati da proniknemo u dijalektiku odnosa junaka prema fenomenu smr-
ti. Nastojaemo da suelimo tenju alijenacije modernog junaka od smrti,
kao oznaitelja postojanja, i interiorizacije smrti, kao sutinskog odreenja
njegovog identiteta i bia unutar fikcije. Taj ambivalentan odnos imponuje
modernoj svesti o smrti i prirodno upoljava psihoanalitiki argument, oslo-
njen na uvide Sigmunda Frojda i aka Lakana. Meutim, moderna svest o
smrti Ivana Galeba razvija se na egzistencijalistikoj epistemolokoj podlozi,
iji su nosioci u konkretnom sluaju Martin Hajdeger s idejom tubivstvova-
nja, Karl Jaspers s uvidom o graninim situacijama i Alber Kami, koji istupa
sa hipotezom o pobunjenom oveku.
Jana Aleksi diplomirala je 2009. godine na Filolokom fakultetu Univerzite-

ta u Beogradu, na studijskom programu Srpska knjievnost i jezik sa optom
knjievnou, temom Pripovedaki postupci u romanima Gorana Petrovia. Di-
plomske akademske studije master zavrila je 2010. godine, a doktorsku di-
sertaciju Milan Kaanin kao tuma nove srpske knjievnosti odbranila je 2016.
godine na istom fakultetu. Dobitnica je nagrade iz fonda Radmila Popovi za
najbolji diplomski rad iz predmeta Srpska knjievnost XX veka, odbranjenog
na Filolokom fakultetu u Beogradu 2009. godine. Zaposlena je u Institutu za
knjievnost i umetnost na projektu Kulturoloke teorije knjievnosti i srpska
knjievna kritika kao nauna saradnica. Uestvovala je u radu vie nacionalnih
znanstvenih skupova, objavljuje u nacionalnim i meunarodnim znanstvenim
zbornicima, naunoj i knjievnoj periodici. Autorica je monografija Opsednuta
pria. Poetika romana Gorana Petrovia, Beograd 2013. i udnja za ljepotom
i savrenstvom. Teurgijska dimenzija knjievnoumetnikog stvaralatva, Beograd
2014.
23
Nikola Anui
nanusic@ffzg.hr
Kad smrt podere smrt. Uloga epidemija u mijenama mortalitetnih

obrazaca
Sve do duboko u moderno doba, gotovo do kraja prve polovine 20. stoljea,
zarazne bolesti bile su jo uvijek glavni uzrok smrtnosti u mnogim dijelovi-
ma Europe, pa i u Hrvatskoj. Na stope smrtnosti osobito su utjecale ende-
mijske zaraze koje su se pojavljivale u pravilnim sezonskim ciklusima ili su
bile stalno prisutne u stanovnitvu. Meu njima posebnu ulogu ima tuber-
kuloza, poetkom 20. stoljea najsmrtonosnija zarazna bolest na hrvatskom
prostoru s prosjenim stopama smrtnosti od 400 do 500 na 100.000 sta-
novnika. Postojan trend rasta pobola i pomora od tuberkuloze povremeno se
prekidao pojavom zaraznih epidemija jake virulencije koje su trijebljenjem
kliconoa ograniavale eksplozivan potencijal tuberkulozne zaraze. U ovom
izlaganju upozorit emo na selekcijski uinak koji je komorbiditet panjol-
ske gripe i tuberkuloze imao na stope smrtnosti od tuberkuloze neposredno
nakon Prvog svjetskog rata. Budui da su aktivni i pasivni tuberkulotiari
bili u veem smrtnom riziku zbog oslabljenog imuniteta i tjelesne slabosti,
pandemija panjolske gripe iz 1918. g. ispraznila je bazen tuberkuloznih bo-
lesnika i smanjila stope smrtnosti od tuberkuloze usporivi njihov ponovni
rast.
Nikola Anui, povjesniar, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakul-

teta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz europske i svjetske povijesti 19. i prve
polovine 20. stoljea te demografske povijesti modernoga doba. Istraivaki je
usmjeren na problematiku socijalne tranzicije u perifernim drutvima hrvatskog
prostora na prijelazu 19. u 20. stoljee s osobitim naglaskom na demografske as-
pekte toga procesa. U fokusu je njegovih recentnih radova istraivanje fenome-
na demografske traume utjecaja snanih, kratkoronih demografskih potresa
na temeljne demografske procese. O tome je objavio knjigu: U sjeni Velikoga
rata Pandemija panjolske gripe u sjevernoj Hrvatskoj. Metodoloki izazovi de-
mografske analize, Zagreb 2015.
24
Program rada
Miroslav Arti
Doktorand na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu
miroslav.artic@gmail.com
Trajna nedovrivost kao temeljni princip nadilaenja povijesno

uvjetovanih identiteta u djelu Vladana Desnice
Nedovren roman Vladana Desnice Pronalazak Athanatika virtuozna je
igra /meusobnog/ samootkrivanja izmeu autora i teksta, autora i ita-
telja, teksta i itatelja. (Desnica 1975: 363). Ogledajui se u tekstu, itatelji
otkrivaju koprenu neprobojne iluzije nad vlastitim ivotima. Ontoloka se
sigurnost naruava, shvaaju da nisu besprijekorni subjekti povijesti. Nijemo
su preputeni povijesnom, vremenitom i prolaznom bez mogunosti iskaka-
nja iz tog kola nunosti. U nezaustavljivom se protoku vremena pojedinci
sklanjaju u nadolazeim povijesnim tjesnacima u spasonosne mree skica
i biljeaka ne bi li se u identitetskim formama situirali za stalno, jednom
zauvijek. No, igrom samootkrivanja padaju maske i naruava se uvjerenje o
definitivnoj povijesnoj situiranosti jer nitko nije gospodar osobne povijesti.
Moda jest bio u poetku, dok se jo integrirao u identitetsku formu, u
trenucima inicijacije u vremenite kategorije, a dalje sve se razvija samo od
sebe, svojim nunim neizmjenljivim tokom (Desnica 1975: 359). Stoga se
Desniin nedovreni roman mora sagledati u kontekstu povijesti napora
tisuama godina kako bi / tekstom, ako nikako drugaije, pojedinac mogao
prodrijeti / u misterij budunosti (Cazes 1992: 9). U tom se duhu autor
upustio u konstrukciju fiktivnog nadilaenja prolaznosti i smrti. Naime, po-
igravi se povijesnom dimenzijom stvarnosti, zadanom i definitivnom, pri-
povjedakim je umijeem uao u beskonano trajanje vjeite regeneracije
ivota (Desnica 1975: 351). U izlaganju nastoji se odgovoriti na pitanje na
koji je nain autor prezentirao u tekstu vjeitu ovjekovu elju za proma-
tranjem toga skrivenog lica vremena kakvo predstavlja budunost (Cazes
1992: 9). A izlaz bi mogao biti, kako se sugerira u romanu, u nedovrenosti,
u prihvaanju nedovrivosti ljudskih kategorija postojanja.
Miroslav Arti, profesor filozofije, ivi i radi u Zagrebu, trenutano zaposlen u

srednjoj koli. Polaznik je poslijediplomskog studija komparativne knjievno-
sti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagre-
25
bu. Sudjeluje u radu domaih i meunarodnih znanstvenih skupova s podruja

knjievnosti, sociologije i filozofije. Objavljuje strune i znanstvene radove, re-
cenzije i prikaze u strunim publikacijama i znanstvenim zbornicima: Socijal-
na ekologija, 9/2000., br. 12, Filozofska istraivanja, 29/2009., br. 2, zbornik
radova Sociologija Srana Vrcana. Izmeu utopije i stvarnosti, Split 2010., zbor-
nik radova Znanost i drutvene promjene, Zagreb 2000., zbornik radova Slovo o
Maku, Mostar 2013., zbornik radova Bosanskohercegovaki slavistiki kongres,
Knjievnost (Knjiga 2), Sarajevo 2012. Primarni je interes njegova rada knjiev-
no stvaralatvo, a osobito se bavi knjievnostima na junoslavenskim prostorima
pod vidom interkulturnog proimanja.
Vladan Bajeta
bajcet@yahoo.com
Sedefasti odsjev vjenosti. Tanatoloki aspekti knjievnog

stvaralatva Vladana Desnice
Viziju smrti u opusu Vladana Desnice nije mogue svesti na jednoznano
kritiko odreenje. Desniina knjievna tanatologija pretpostavlja izrazitu
raznolikost u prikazivanju i poimanju ovjekove egzistencijalne konanosti.
Moglo bi se rei da u rasponu izmeu metafizikog optimizma sa jedne i
pesimizma sa druge strane, Desniini knjievni tekstovi pokrivaju najire
podruje. Razuenost tog aspekta misaonog sloja Desniinih tekstova po-
kazuje se u naporednom razmatranju pievih lirskih, odnosno refleksivnih
proznih djela, njegove jedine drame, kao i pripovjedne proze. U Desniinoj
poeziji, naroito onoj pronaenoj u rukopisnoj ostavtini, uoljiv je izrazit
vitalistiki naboj, koji se sa smru suoava u stoikoj izmirenosti ovjeka sa
ciklinim ustrojstvom prirodnog poretka. U pripovijetkama i Zimskom lje-
tovanju ee se uspostavlja sumornija vizija ljudske prolaznosti, utemeljena
donekle u filozofiji apsurda, koja nerijetko naginje ka grotesknom uoblie-
nju. Desniino sredinje djelo, roman Proljea Ivana Galeba, kao kruna i
sinteza njegovog ukupnog rada, objedinjuje u sebi i na izvjestan nain izmi-
ruje te krajnosti ovjekovog napora da prevlada svoj temeljni antropoloki
26
Saeci izlaganja
strah. Izlaganje ispituje odnos Desniinih tanatolokih varijacija u razliitim

modusima njegovog knjievnog izraza i pokuava da odgovori na pitanje:
kako razumjeti sliku smrti kod jednog pisca, koji je u svojim tekstovima na
najraznovrsnije naine literarno oblikuje?
Vladan Bajeta (Bosanska Krupa, 1985.) je osnovnu kolu i gimnaziju zavrio

u Pljevljima. Diplomirao u gupi za srpsku i svjetsku knjievnost Filolokog fa-
kulteta Univerziteta u Beogradu (Poezija Vladana Desnice), gdje je zavrio ma-
ster (Proza Stevana Raikovia) i doktorske akademske studije (Knjievno djelo
Borislava Mihajlovia Mihiza). Zaposlen u Institutu za knjievnost i umetnost u
Beogradu kao nauni saradnik na projektu Kulturoloke knjievne teorije i srp-
ska knjievna kritika. Izabrana bibliografija: Slijepac na alu. Poezija Vladana
Desnice, Vladan Desnica i Split 19201945. Zbornik radova s Desniinih susre-
ta 2014., Zagreb 2015., 125145; Gozba u poljima. Fragmenti rekonstrukcije
pjesnike zbirke Vladana Desnice u rukopisu, Split i Vladan Desnica 1918.
1945. Zbornik radova s Desniinih susreta 2015., Zagreb 2016., 459481; Ne-
koliko pjesama Vladana Desnice u rukopisu (u tampi).
Snjeana Banovi
Odsjek produkcije Akademije dramske umjetnosti Sveuilita u Zagrebu
snjbanov@gmail.com
Hrvatsko dravno kazalite u Zagrebu 1941. Dani smrti,

straha i ponienja
Izlaganje e se baviti prvim mjesecima rada zagrebakog kazalita pod upra-

vom intendanta Duana anka te brojnim dogaajima koji su se ondje odi-
grali, a za koje je kljuan bio strah od smrti. U skladu s rasnim i ostalim
zakonima koji su ozakonjivali teror prema nepoudnim skupinama ko-
munistima, Srbima, idovima, masonima odmah nakon proglaenja Ne-
zavisne drave Hrvatske vrila su se brojna hapenja i likvidacije. Ljeti 1941.
uhapen je i likvidiran velik broj studenata, a meu njima bili su i mladi glu-
maki pripravnici iz ansambla zagrebakog HDK-a Ivan trk, Rade Sladi,
Veljko Ili i Vojko Kavi Kardo, to je meu ostale u tom velikom kolektivu
27
unijelo nemalu paniku i strah. Istovremeno, kazalite je gotovo svakodnevno

bilo popritem brojnih, obimom i sadrajem razliitih, proslava, sveanosti i
manifestacija meudravnih, dravnih, ideolokih i prigodnih, meu koji-
ma su se redovito obiljeavale i obljetnice smrti hrvatskih velikana. Na njima
se najee manifestirala mo institucija Pavelieva reima i njega samoga.
Jedan od dominantnih elemenata koji se morao ukljuiti u svaki od sadraja
na sceni bio je upravo novi duh drutva unutar kojeg su reim i njegova nae-
la na najvie mjesto postavljali upravo izbor izmeu smrti i drave. Izlaganje
e se stoga baviti strahom od smrti koji se generirao iz dana u dan te izvrio
nemali utjecaj na odnose u kolektivu sredinjeg kazalita Pavelieve drave,
ali i na brojne tragine sudbine pojedinaca koji se uslijed toga nisu predali
posluhu reimu. Naslov izlaganja preuzet je iz kasnijeg dnevnika lanice ka-
zaline uprave i aktivistice NOP-a, knjievnice Boene Begovi.
Snjeana Banovi, redateljica, teatrologinja i drutvena aktivistkinja, autorica

brojnih reija te strunih i znanstvenih radova o kazalitu, kulturnoj politici,
kazalinom menadmentu i produkciji koje redovito objavljuje u zbornicima i
asopisima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Autorica je dviju knjiga: Drava i nje-
zino kazalite, Zagreb 2012. i Kazalite krize, Zagreb 2013. Redovito objavljuje
kolumne o kulturnoj i kazalinoj politici i povijesti u tiskovinama i na portali-
ma. Recenzentica je vie znanstvenih lanaka i strunih knjiga. Sudjelovala na
brojnim festivalima, simpozijima i okruglim stolovima s temom kazalita, ka-
zaline produkcije, povijesti kazalita i kulture te kulturne politike, u Hrvatskoj
i inozemstvu. Obavljala niz umjetnikih i javnih funkcija, lanica je brojnih
udruga u Hrvatskoj. Usavravala se na brojnim stipendijama i edukacijama u
inozemstvu. Na Akademiji dramske umjetnosti Sveuilita u Zagrebu predaje
od 2003. godine, trenutano je u umjetniko-nastavnome zvanju redovite pro-
fesorice na odsjeku Produkcije. U pripremi su joj dvije knjige: Slubeni izlaz,
sastavljena od eseja i ogleda objavljivanih u razdoblju od 2012. do 2017. godi-
ne, koja e izai iz tiska u sijenju 2018., te Kazalite za narod, nastavak prve, o
Hrvatskom narodnom kazalitu u Zagrebu u kontekstu kulturne politike 1945.
1955., koja e izai krajem 2018. godine. Tekst uvrten u ovaj zbornik dio je
istraivanja za tu knjigu.
28
Saeci izlaganja
Stanislava Bara
stanislava.vujnovic@ikum.org.rs
asopis kao amblem poslednjeg asa. Meusobna uslovljenost

motiva smrti i motiva periodine tampe u pripovetkama
Vladana Desnice
U nekoliko pripovedaka Vladana Desnice periodina tampa je upotreblje-
na kao motiv koji e amblematski potkrepiti optiju temu umiranja, smr-
ti i ljudske prolaznosti. Desnica koristi niz raznolikih periodikih anrova
(kalendar/almanah odnosno godinjak, kulturno-politiki asopis, esnafski
polumesenik, dnevne novine) kako bi umetniki konkretizovao metafizi
ku temu i filozofsku poruku koju preko nje prenosi. Cilj ovog izlaganja
je da ukae na raznovrsnost naina na koje se navedeni motivi ugrauju u
narativnu i semantiku strukturu pripovedaka i na umetniku inovativnost
ovog pripovednog postupka. Takoe, cilj izlaganja je da opie kako dati mo-
tivi funkcioniu u okviru poetike Vladana Desnice, na nivou celine njego-
vog opusa. Oni, naime, uestvuju u oblikovanju semantike opozicije selo
grad (suprotnost ruralnog i urbanog shvatanja vremena i prolaznosti istie
se pomou motiva kalendara-stogodnjaka u pripoveci ivotna staza Jandrije
Kutlae), u oblikovanju slike umiranja kao procesa (to se postie uvoenjem
imaginarnog Glasnika udruenja potanskih slubenika u pripovetku Opro-
taj), u prikazivanju smrtnosti kao biolokog usuda (emu slui Veernji list
u pripoveci Zlatni rudnik) i u iskazivanju ideje ljudske prolaznosti preko
prikazivanja nestalnosti i varljivosti drutvene slave, bilo politike (to je po-
stignuto preko motiva izmiljenog lista Nova Zora, ali i drugih periodinih
publikacija u pripoveci Konac dana), bilo umetnike (ponovo pomou Ve-
ernjeg lista u Zlatnom rudniku). Upravo na primeru uzajamnosti navedenih
motiva, na nov se nain potvruje i Desniina eksplicitnopoetika postavka
o izraavanju univerzalnog kroz konkretno: ne samo to se efemernost pe-
riodine tampe u ovom kontekstu moe shvatiti kao posebno upadljiva
konkretnost nasuprot univerzalnosti injenice smrti i svesti o prolaznosti,
ve se u ovim pripovetkama prepoznaju i jasni tragovi autobiografski kon-
kretnog koje je uspeno preoblikovano u umetniki konkretno i u tom
smislu univerzalno.
29
Stanislava Bara (1977.), nauna saradnica u Institutu za knjievnost i umet-

nost u Beogradu, od 2004. godine angaovana na projektu specijalizovanom
za prouavanje knjievne periodike, kojim od 2016. i rukovodi. Diplomira-
la, magistrirala i doktorirala na Filolokom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Uestvovala u vie nacionalnih, bilateralnih i meunarodnih naunih projeka-
ta. Organizovala i uredila (sa Vesnom Matovi) konferenciju i zbornik radova
asopis Ruski arhiv (19281937) i kultura ruske emigracije u Kraljevini SHS/
Jugoslaviji; organizovala konferenciju asopis ena danas 19361940. Autorka
je dve monografske knjige (Avangardna Misao, Beograd 2008.; Feministi-
ka kontrajavnost. anr enskog portreta u srpskoj periodici 19201941, Beograd
2015.) i preko trideset naunih studija. Glavne oblasti istraivanja: srpska i ju-
goslovenska knjievnost 20. veka, posebno u periodu izmeu dva svetska rata,
enska knjievnost i feministika periodika.
Marin Biondi
Odsjek za filozofiju Sveuilita u Rijeci
marinbiondic@yahoo.com
Aspekti analitike filozofije smrti u djelu Vladana Desnice

Knjievno-umjetniki diskurs o smrti, zbog svog subjektivistikog karakte-
ra, esto je terminoloki neodreen, sadri dvosmislene, a ponekad i protu-
slovne tvrdnje. Filozofijske analize i znanstvene spoznaje esto su u funkciji
umjetnikog izraavanja, doivljavanja i izraavanja osjeaja prema fenome-
nu smrti. S druge strane, filozofijski diskurs analitike filozofije tei maksi-
malnoj jasnoi i preciznosti miljenja. Misliti o bilo emu, pa tako i o smrti,
znai prvenstveno misliti jasno. To to je smrt emotivno nabijena, za filo-
zofijsku analizu ne znai da trebamo smanjiti standarde racionalnosti. Smrt
se tako u suvremenoj filozofijskoj literaturi definira kao trajan i nepovratan
prekid postojanja, kao konano unitenje bia, tj. kao iskustvena praznina,
i od tuda kreu sve daljnje vrijednosne rasprave i odreenja. Ako su nam
knjievno-umjetnika djela odreen izvor spoznaje o smrti, o ljudskim sta-
vovima o smrti i o suoavanju sa smru, onda mora biti jasno o emu tono
ta djela govore. Govore li o smrti (kako je gore definirana) ili o neemu
drugom? Tako npr. snovi, tmina, mrak, daleke zemlje, putevi, luke i sline
30
Saeci izlaganja
metafore smrti koje susreemo u literaturi jesu neke forme iskustva i kada
projiciramo u smrt neku formu tajanstvenog, reduciranog iskustva, tada i-
nimo fenomenoloku greku. Mislimo da govorimo o ne-bivanju, a zapravo
govorimo o reduciranom bivanju. Slino je i s literarnom obradom straha
od smrti. ega se to pripovjedai boje? Boje li se nekog oblika zagrobnog
ivota ili procesa umiranja (koji je esto bolan), ili se poistovjeuju s leom i
strah ih je njegova raspada? Ili se boje da vie nee uivati u dobrima ivota?
Moda je to samo instancija straha od nepoznatog ili, u konanici, ipak na-
prosto strah od nepostojanja? Na kraju, to je s tenjom prema besmrtnosti,
toliko estom u umjetnikim djelima? Treba li ovjek teiti prema neemu
za to nije jasno je li uope dobro? Umjetnika djela, u nekom smislu, odra-
avaju nau tenju za trajanjem u vremenu, ali to ne znai da uistinu elimo
postojati zauvijek i da bi takvo neto bilo poeljno. Tenja za duim ivotom
nije ujedno i tenja za beskonanim trajanjem. Dakle, suvremene filozofij-
ske analize mogu nam osvijetliti temeljne pretpostavke, koje upotrebljavaju
knjievno-umjetniki autori kada govore o smrti, a tako moemo jasnije
vrednovati njihov doprinos ljudskom razumijevanju, doivljavanju i suo-
avanju sa smru. U tom kontekstu cilj je ovog izlaganja istraiti Desniine
temeljne pretpostavke kojima pristupa problemu smrti (prvenstveno u djelu
Proljea Ivana Galeba), kao npr. projiciranje u smrt odreenih reduciranih
iskustvenih stanja: to me kod smrti najvie plai, to je predstava mraka s
kojom je ona skopana i odnos prema besmrtnosti koju Desnica problema-
tizira putem lijeka Athanatik.
Marin Biondi radi kao profesor hrvatskog jezika i knjievnosti i etike. Temelj-
no mu je podruje rada metafizika i filozofija smrti. Na Odsjeku za filozofiju
Filozofskog fakulteta u Rijeci izvodi nastavu iz kolegij Smrt i Smisao ivo-
ta. Do sada je objavio jednu knjigu, Smrt-priroda i vrijednost prenatalnog i pos-
tmortalnog nepostojanja, Zagreb 2015., te znanstvene lanke Racionalan strah
i strah od smrti, Prolegomena, 12/2013., br. 2, 277284 i Value Judgments
about Causing to Exist and Never Coming into Existence Who are we Tal-
king About? (u tisku). Radove iz filozofije smrti izlagao je na inozemnim i
tuzemnim filozofskim kongresima. Suradnik je na projektu Identitet (Kriterij
sinkronog i dijakronog identiteta) Sveuilita u Rijeci te je lan Hrvatskog
drutva za analitiku filozofiju.
31
Tomislav Branolica
tomislav.brandolica@gmail.com
Smrt u Partiji: prekidi politikih karijera i politiki kraj u

Savezu komunista Hrvatske 1945. 1989.
ivi, a bez ivota!, napisala je Savka Dabevi Kuar u svojim memoari-
ma da bi opisala vlastito iskustvo nakon prijelomne 1971. Termin politika
smrt u Hrvatskoj najkasnije od Stjepana Radia i njegova teksta Frankova
politika smrt iz 1908. ulazi u javni diskurs te e tijekom povijesti stei
odreenu vlastitu pojmovnu povijest. Posebnu teinu termin dobiva u po-
slijeratnoj Jugoslaviji sa svim njenim kriznim tokama i trenucima. Iskustvo
obrauna unutar Saveza komunista i posljedine politike smrti za cjelinu
razdoblja od 1945. do 1989. u hrvatskoj historiografiji nije se temeljitije
obraivalo, osim kad se radilo o nekim markantnim linostima ili prijelom
nim povijesnim dogaajima. Ovo izlaganje nastojat e objediniti pogled na
politiku smrt nasilan, naprasan, odnosno buran prekid politikog djelo-
vanja u sklopu Saveza komunista kako odozgo, tako i odozdo. Istrait e
se prakse i navike u pripremi discipliniranja, politikih obrauna i politike
smrti u vidu iskljuenja iz Partije dakle, politikog djelovanja. Istraujui
na taj nain pojam politike smrti, pridonosimo stvaranju historiografije
alternativne kulture smrti, ne zanemarujui ve uhodane metodoloke
pristupe tradicionalnijih pristupa kulturi smrti u 20. stoljeu. Istraivanje
e se temeljiti na dostupnoj arhivskoj grai iz Hrvatskog dravnog arhiva i
Dravnog arhiva u Zagrebu. Fokus e se u prvom redu staviti na primjere
i pojave zatvorene cjeline koju u ovom sluaju predstavlja zagrebaka par-
tijska organizacija i njeni opinski komiteti. Posebno e biti rijei o dosada
rijetko koritenim izvorima za politiku povijest Saveza komunista Hrvat-
ske, takozvanim knjigama kazni po pojedinim opinskim komitetima. One
sadre detaljne opise pojedinih kanjavanja i iskljuenja lanova te se kao
svojevrsna matina knjiga umrlih u sluaju Saveza komunista mogu pri-
brojiti u ire mikrohistorijsko istraivanje, ali mogu biti i izvorom za teme-
ljitiju demografsku povijest Partije.
32
Saeci izlaganja
Tomislav Branolica (Zagreb, 1988.) nakon zavrenog osnovnog i srednjeg ko-

lovanja u Zagrebu, 2015. godine diplomirao je na studiju Moderna i suvremena
povijest na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu temom ivot u Partiji.
Oralna historija svakodnevice u Savezu komunista 1970-ih i 1980-ih. Trenutano
je student druge godine poslijediplomskog studija Moderne i suvremene po-
vijesti na istom fakultetu. Dosad je sudjelovao u organizaciji vie znanstvenih
skupova i okruglih stolova, a na vie je znanstvenih simpozija odrao izlaganja.
Objavio je vei broj tekstova u asopisu studenata povijesti Pro tempore, kojemu
je bio i glavni urednik, a prilozi su mu objavljeni i u raznim drugim strukovnim
i znanstvenim asopisima te zbornicima radova. Glavni su mu istraivaki inte-
resi drutvena i intelektualna povijest Hrvatske u razdoblju socijalizma, oralna
historija te povijest historiografije.
Ivana Cvijovi Javorina

III. gimnazija, Zagreb
Doktorandica na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu
ivana_cvijovic@yahoo.de
Sveuilite na Mirogoju
Sveuilite u Zagrebu otvoreno je 1874., a zagrebako groblje Mirogoj 1876.
godine. Obje su ove elitne gradske i nacionalne institucije suvremenici do-
ivljavali kao dokaz da se Zagreb, barem na simbolikoj razini, izjednaio s
drugim europskim metropolama. Postavlja se pitanje gdje su na tako perci-
piranu groblju bila mjesta zagrebakih sveuilinih nastavnika, ljudi koji su
stvarali i razvijali zagrebako sveuilite od 1874. do 1918. Teite izlaganja
bit e na sveuilinim nastavnicima njemakog jezika i knjievnosti, tj. na
Juliju ajatoviu, Ivanu Quiquerezu, Stjepanu Tropschu, Josipu Florschtzu
i Gustavu amaloviu. Usporedit e se javne reakcije na njihovu smrt te
poloaj i izgled njihovih grobnica na Mirogoju. Naposljetku e se problema-
tizirati pitanje njihova mjesta u dananjoj kulturi sjeanja.
Ivana Cvijovi Javorina (Zagreb, 1985.) studentica je poslijediplomskoga dok-

torskog studija Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjet-
skom kontekstu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Na istom je fakultetu stekla zanimanje profesorice povijesti i njemakog jezika
33
i knjievnosti. Zaposlena je u III. gimnaziji u Zagrebu kao nastavnica njema-

kog jezika, u zvanju profesorice mentorice. Autorica je dvojezine studije Od
ovih je njemaki jezik za nas bez dvojbe najvaniji. Prilozi za povijest nastave
njemakog jezika i studija germanistike na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu
1876. 1904., objavljene u povodu 120. obljetnice utemeljenja Odsjeka za
germanistiku Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. S prof. dr. sc. Dragom
Roksandiem uredila je desetak publikacija, ukljuujui i osam zbornika radova
sa znanstvenih skupova Desniini susreti. S njemakog jezika prevela je knji-
gu francuske povjesniarke Catherine Horel Vojnici izmeu nacionalnih fronti.
Ukidanje Vojne krajine i razvoj Kraljevskoga ugarskog domobranstva u Hrvatskoj i
Slavoniji 1868. 1914., Zagreb 2014.
Vanja Dolenec
vdolenetz@gmail.com
Marko Lovri
marco.lovric@gmail.com
Rat i smrt. Tretman svjetskog rata u umjetnosti i masovnim

medijima na hrvatskom prostoru, 1914. 1918.
Prvi svjetski rat bio je u mnogoemu prijelomna toka u povijesti ovjean-
stva. Ovaj vjesnik 20. stoljea korjenito je promijenio geopolitiku sliku
svijeta i naznaio transformacije koje seu sve do dananjih dana. Izlaganje
e sagledati njegov utjecaj iz razliitih kulturolokih aspekata s naglaskom na
kulturu smrti, s pomou izvora nastalih i distribuiranih na podruju Hrvat-
ske tijekom Prvog svjetskog rata. U kulturolokom smislu Prvi je svjetski rat
bio presedan, globalni sukob praen masovnim medijima kao to su novine
i film. Pisani izvori i pokretne slike pribliili su bojinicu i smrt civilima u
podrujima koja nisu bila direktno zahvaena ratom. S druge su strane razni
uinci dugotrajnog ratnog sukoba, kao to su glad, loi uvjeti ivljenja i sl., u
veim urbanim centrima esto znaili smrt i umiranje u neposrednoj blizini
ak svakodnevni fenomen. Uvidom u arhivski materijal nastojat e se raza-
34
Saeci izlaganja
znati u kolikoj je mjeri u masovnim medijima bila prisutna smrt. Posebna e

se pozornost posvetiti tretmanu smrti rtvama vojnicima i civilima; mani-
festacijama i dogaanjima poput sprovoda, mareva i misa; te memorijalnim
obiljeavanjima. Nastojat e se razaznati u kojoj se mjeri odnos prema smrti,
kao neizbjenom dijelu ratne svakodnevnice, mijenjao tijekom ratnih godi-
na. Ilustracije, razglednice, plakati, karikature, kao i ostali navedeni izvori
trebali bi pruati razliite uvide u tretman(e) rata, odnos prema ivima i
mrtvima, istaknutim linostima, vojnim savezima itd. Tako istraivanje mi-
jena kulture smrti, usmjereno putem razliitih kulturnih, drutvenih i poli-
tikih izvora, postaje ustvari ire postavljeno socijalnohistorijsko pitanje koje
je uvelike izmijenilo ili uvelo odreene prakse u 20. stoljeu. Ukratko, ovaj
e rad nastojati pokriti najire mogue nijanse kulture rata na hrvatskom
prostoru, kao i kulture smrti koja proizlazi iz toga.
Vanja Dolenec (Zagreb, 1985.) maturirala je u Klasinoj gimnaziji u Zagrebu, a

na Filozofskom je fakultetu Sveuilita u Zagrebu zavrila preddiplomski studij
povijesti te diplomski studij komparativne knjievnosti. Kao podruje interesa
navodi komparaciju povijesne zbilje i njezina prikaza u fikciji, masovnim medi-
jima i sl. te druge teme povezane s filmom i popularnom kulturom u odreenim
razdobljima. Za temu diplomskog rada uzima odraz Reaganove politike u ame-
rikoj popularnoj kulturi 1980-ih godina. Od 2013. godine surauje na Jewish
Film Festivalu Zagreb u sklopu projekta godinjih izlobi pod nazivom Umjet-
nost protiv zaborava. Bila je lanica pripremnog tima projekta PR agencije An-
titeze te je suorganizatorica djejeg dijela Nordijskog festivala 2017. Od 2007.
godine objavljuje lanke i priloge u asopisu Pro tempore, a sudjelovala je na
nekoliko znanstvenih i strunih skupova u Hrvatskoj.
Marko Lovri (Zagreb, 1985.) pohaao je studij povijesti na Filozofskom fakul-

tetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 2013. godine radom o ulozi filma u SAD-u
tijekom Drugog svjetskog rata. Bio je dugogodinji lan urednitva asopisa Pro
tempore u kojem je objavio nekoliko tekstova i priloga te je kao lan urednitva
nagraen fakultetskom nagradom Franjo Markovi 2012. godine. Suraivao
je na projektu Dijalozi s povodom, ponajprije kao jedan od autora publikacije
posveene povjesniaru Marcu Ferrou i njegovu djelu. Prezentirao je nekoliko
radova na konferencijama i skupovima u Zagrebu, Zadru, Sarajevu, Pragu i
drugdje. Od 2013. godine pohaa poslijediplomski doktorski studij Moderna i
suvremena hrvatska povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i u procesu je
izrade doktorske disertacije posveene socijalnim i kulturnim aspektima poe-
taka filma u Hrvatskoj.
35
Vinko Draa
vinko.draca@gmail.com
Thanatopolitika i imortalizam u djelu Vladana Desnice

U svom nedovrenom romanu Pronalazak Athanatika Vladan Desnica po-
stulira znanstveno otkrie, serum koji bi ljudima omoguio besmrtnost.
Kljuan je problem s takvim serumom u injenici da je odmah podvrgnut
elaboriranim sustavima kontrole, iako za to nema nikakve stvarne potrebe
jer drutvo koje je u djelu postulirano ivi u drutvu blagostanja. Elaboracija
sustava takve kontrole nad besmrtnou podsjea na sustave nadzora koje je
Michael Foucault nazvao biopolitikom. Opsesija nad kontrolom seruma za
besmrtnost koja slui kao pokreta Desniina romana upuuje na elju da
se ljudska udnja za besmrtnou suspregne kako bi se izmeu onih-koji-tre-
baju-ivjeti i onih-koji-trebaju-umrijeti povukla to jasnija granica. No, ovdje
se ne radi samo o isticanju hijerarhijskog karaktera drutva u koji Desniin
pripovjeda smjeta radnju svog fantastinog romana rije je o potrebi da se
tijelima ogranii mogunost (ne)-umiranja. Ako biopolitika, dakle, kapilar-
nim irenjem dravne moi i segmentiranjima nadzire ivot populacije, dik-
tator Maman/Mamon eli konaan nadzor nad farmacijskim produljenjem
ivota, u koju svrhu pribjegava sve brojnijim mehanizmima ekskluzije unutar
drutva, obrui tako fukoovski razvoj ideje institucionalne moi i takvom
thanatopolitikom realno (a ne samo simboliki poput fukoovskog suvere-
na) utjelovljujui svu mo u jednoj besmrtnoj osobi. U ovom e se izlaganju,
koristei se metodologijom psihohistorije i intelektualne povijesti, problema-
tizirati koncepti smrtnosti, politike moi, tjelesnosti i humaniteta u Prona-
lasku Athanatika i ostatku Desniina opusa. Pritom e se naroit osvrt dati na
Desniinu kroeovsku poziciju koja na ljudsko stanje gleda kao na fenomen
nepovratno obiljeen ljudskim iskustvom, koje je, izmeu ostalog, i iskustvo
smrtnog tijela. To ini elju da se smrtnost metafiziki nadie dijelom ljud-
skosti bez kojeg, prema Desnici, ovjek nikada nee moi pojmiti slobodu.
Vinko Draa (1989.), doktorand na studiju Moderna i suvremena hrvatska po-

vijest u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Sudjelovao je na znanstvenim skupovima u Zagrebu (Zagorkini dani 2016),
36
Saeci izlaganja
Beogradu (Migrations in Visual Culture, Creating Memories in Early Mo-

dern Art and Literature) i Ljubljani (Selfologija, Simbozij) te na student-
skim konferencijama u Zagrebu, Rijeci, Beogradu i Ljubljani.
Maja Dafi
JU O Gornje Prekounje Ripa
maja_dzafic@outlook.com
Prozni i poetski diskurs smrti u romanu Proljea Ivana Galeba

Vladana Desnice i poeziji Antuna Branka imia
Vladan Desnica u romanu Proljea Ivana Galeba elementima sekvencijalnog
narativa i estim digresijama, koje je sam smatrao svojom spisateljskom (ali
i ivotnom) manom, spaja prolost, sadanjost i budunost te pokuava, na
momente elegino, proniknuti u smisao postojanja kojem je smrt ishodite.
Pjesme Antuna Branka imia, inspirisane smru, mogu se takoer promatra-
ti kao sekvence i pronai u Desniinim homodijegetikim narativima. To nam
daje mogunost da poetski i prozni tekst promatramo lotmanovski, traei
im relevantno znaenje tek na temelju meuodnosa. U analitikom kompa-
riranju dva djela primjeuje se izvjesni paralelizam (naravno, ne anrovski ili
knjievnohistorijski, nego tematski i inspiracijski) koji autori, svaki ponaosob,
duguju suspektnom svijetu u kojem se nalaze, svijetu u kojem su samo pred-
meti vjeni jer nemaju duu (kod Desnice su to djeje igrake, a kod imia
kamenje). Kroz prekogrobne epitafske dijaloge sa mrtvima ta dva pisca svoj
univerzum pretvaraju u biverzum ignoriui smrt kao konani kraj. Naime,
Galebov tavan, pun uspomena na umrle, mali rituali pred poinak kada se cje-
liva slika mrtve osobe, konstantno vraanje na ivotne epizode u kojima su jo
uvijek ivi oni kojih nema, te imievo obraanje mrtvim osobama, upuuju
na rezigniranost spram smrti kao apsolutnom kraju. Tek praznina Desniine
sobe i imievog neba nagovjetavaju strah od kraja koji e doi sopstvenom
smru, ja-smru, a ne smru nekog drugog. Prozni tekst Vladana Desnice i
poeziju A. B. imia vezuju i promiljanja o snovima kao ovjekovom dislo-
ciranju iz stvarnosti, te poistovjeivanje sa (dugo)vjenim (Desnica sa drve-
tom, imi sa brijegom) kako bi se, makar podsvjesno, prevazila smrt. Odnos
37
prema Bogu, u kojem ima i bogohuljenja, pomae im da spoznaju ono to

je nevidljivo i neopisivo, da prikau neprikazivo, da doive ono to je metafi-
ziko, van granica ivota i iskustva. U toj neprestanoj narativnoj igri izmeu
svjesnog i nesvjesnog, opisivog i neopisivog, prolog i sadanjeg, izmeu rezi-
stencije i rezignacije, ono to je moda najprolaznije dobija vjenu konotaciju
zbog nesvjesnosti o prolaznosti i krajnjem ishodu te ivotne prolaznosti, a to
je dijete. Ono je, frojdovski reeno, okrenuto traenju zadovoljstva i posve
je ravnoduno, bez mehanizama koji ga oblikuju u osobu sposobnu za ivot
koji vodi u smrt. Stoga su i Desniine i imieve igre proljeem, prirodom i
njihova vraanja u djetinjstvo odgoda, pa ak i ugoda, smrti.
Maja Dafi (1973.) roena je u Bihau, gdje je zavrila gimnaziju, Pedagoku

akademiju i Pedagoki fakultet te stekla zvanja nastavnice razredne nastave i
profesorice historije i bosanskog jezika sa knjievnou. Radi u osnovnoj koli i
mentorica je studentima Pedagokog fakulteta. Godine 2014. magistrirala je na
Filolokom fakultetu u Banjoj Luci, na Odsjeku za nauku o knjievnosti. Izla-
gala je teme na vie meunarodnih konferencija iz oblasti knjievnosti i obja-
vila: Mimezis. Slika ili doivljaj svijeta u Post Scriptum, Prilozi modelima i
sistemima za uspostavljanje knjievne periodizacije u Didaktikim putokazima,
Antiratne poruke u pripovijetkama Crnjanskog, Krlee i Kikia i Provincija
u pozadini Hasana Kikia u kontekstu svjetske i junoslavenske knjievnosti u
zbornicima radova, Ares iz sobe broj 8 (Ispovijest jedne ene) u Unsko san-
skim novinama Krajina. U akademskoj 2016./2017. godini upisuje doktorski
studij Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na Odsjeku za knjievnosti naroda BiH.
Bojan orevi
Katedra za bibliotekarstvo i informatiku Filolokog fakulteta Univerziteta
u Beogradu
nalesko1965@gmail.com
Muva na gornjoj usni. Slika procesa umiranja u Desniinoj

prozi
U izlaganju se ispituju narativni postupci u Desniinim romanima i pripo-
vetkama koji tematizuju proces umiranja. Polazei od vie puta naglaavane
38
Saeci izlaganja
injenice o Desniinim filozofskim spoznajama i kontemplativnom pristu-

pu temi smrti i umiranja (naroito u Proljeima Ivana Galeba), ovo izlaganje
e, meutim, ukazati i na Desniin pripovedni prosede okrenut tematizaciji
gaenja i zamiranja tela, fokusirajui se na naizgled paradoksalnu injenicu
da ljudsko telo u procesu umiranja biva dominantno nad duhom, ali se
istovremeno potvruje i kao truleno, propadljivo i zemno. Ovo izlaganje
e, dakle, ii za tim da na primeru iz nekoliko Desniinih dela predstavi
ovu ambivalenciju duha i tela, proces tzv. obesveivanja i paralelne telesne
procese. Pokazae se da Desnica nije beao od naturalistikih elemenata u
pripovedanju onda kada je to odgovaralo strukturi samoga knjievnog teksta
i kontekstu u kome se pria ili epizoda romana odvija.
Bojan orevi (1965.) roen je u Trsteniku, gde je zavrio osnovnu i srednju

kolu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Filolokom fakultetu u Beo-
gradu. Radi kao vanredni profesor na Katedri za bibliotekarstvo i informatiku
Filolokog fakulteta u Beogradu, za predmete Arhivistika, Muzeologija i
Dokumentalistika. Saradnik je Instituta za knjievnost i umetnost u Beogra-
du i upravitelj Zadubine Desanka Maksimovi. Zamenik je glavnog uredni-
ka asopisa Knjievna istorija i lan urednitva asopisa Zbornik Matice srpske za
knjievnost i jezik. Prouava dubrovaku knjievnost, srpsko-hrvatske kulturne
i knjievne veze i kulturnu istoriju Srba i Hrvata. Objavio je deset monografija
i vie od sto dvadeset naunih studija.
Goran urevi
Doktorand na Sveuilitu u Zadru
goran.djurdjevich@gmail.com
Ekokriticistiko itanje Desniina djela Pronalazak Athanatika

Pronalazak Athanatika kratak je nedovren roman Vladana Desnice. Au-
tor ekokriticistiki pristupa itanju posljednjeg Desniina kratkog romana
Pronalazak Athanatika. Temeljna je postavka koliko je proimanje odnosa
kultura i priroda prilikom itanja i analize ovog romana mogue uoiti i
kako je distopija u vidu pronalaska lijeka protiv smrti povezana s recentnim
39
ekolokim temama i ekokriticistikim teorijama. Sredinje pitanje smrtno-

sti-besmrtnosti pokuat e se iitati u skladu s postmodernistikim teorija-
ma i pristupima vezanima uz meusobno proimanje humanistike i okolia/
prirode. Autor smatra kako je Desniin roman Pronalazak Athanatika uvod
u ekokriticistika itanja suvremenih autora (Edo Popovi, Josip Mlaki,
Mirela Holy i drugi) koji ukljuuju okolinu komponentu u distopijske pri-
kaze budunosti.
Goran urevi (1988.) roen je u Poegi, gdje je zavrio osnovnu i opu gim-
naziju. Zavrio je preddiplomski i diplomski studij povijesti i arheologije na
Sveuilitu u Zadru 2013. g. Trenutano je student doktorskog studija huma-
nistikih znanosti, smjer Interdisciplinarne humanistike znanosti u Zadru.
Dobitnik je stipendije MZOS-a za nadarene studente (A kategorija) u razdo-
blju 2007. 2010. i Rektorovih nagrada za akademsku godinu 2008./2009.
i 2011./2012. Finalist je Top stipendije u 2009. i 2011. godini. Dobiva na-
gradu Hrvatske udruge nastavnika povijesti 2015. za projekte i popularizaciju
povijesti i Prvog svjetskog rata. Autor je vie znanstvenih i strunih radova i
nekoliko prikaza knjiga. Objavio je popularnu monografiju, a priprema jo e-
tiri. Usavravao se u Francuskoj, Portugalu, Njemakoj, Srbiji i Estoniji. lan
je Meunarodnog urednikog vijea asopisa Ekonomska i ekohistorija i Rostra,
Drutva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju i Europskog drutva za
ekohistoriju (ESEH), kao i Hrvatskog arheolokog drutva (HAD) te drugih
strukovnih drutava. Izlagao je ili objavljivao u Hrvatskoj, Bugarskoj, Estoniji,
Francuskoj, Italiji, Makedoniji, Njemakoj, Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji,
Srbiji i Velikoj Britaniji.
Muhamed Filipovi
Akademija nauka i umetnosti Bosne i Hercegovine
Tri Pjesnika i Smrt

(Vladan Desnica, Mak Dizdar i Vladimir Popovi)
U ovom prilogu eli se interpretirati shvatanje smrti u djelu tri pjesnika (u
izvornom starogrkom znaenju rijei pojetes) iji su se ivoti i djela ispreple-
tali u Sarajevu tokom este i sedme decenije XX vijeka, a svi su dali znaajan
40
Saeci izlaganja
ne samo knjievni, nego i filozofski doprinos temi smrti. Filozofski se polazi

od Heideggerovog shvatanja smrti u poznatom 52. paragrafu djela Sein und
Zeit. Heidegger konstatuje da je Smrt jedina izvjesnost i da odreuje ovje-
kovo bivanje u ivotu kao nita drugo. U radu eli se pokazati koliko sasvim
razliita knjievna djela ova tri pisca, ali koja sveukupno pripadaju batini
srednjoevropskog i mediteranskog modernizma, potvruju, a koliko oba-
raju Heideggerovo vienje. Pored toga, autor se referira i na Heideggerovo
vienje pjesnikog jezika kao onog koji prevazilazi metafiziku Zapada. Dio
izlaganja i poseban memoarski ekskurs takoe e dati pogled na ispreplete-
nost ivota i djela ova tri pisca.
Muhamed Filipovi (Banja Luka, 1929.), professor emeritus Filozofskog fakulte-

ta Univerziteta u Sarajevu, predsjednik Bonjake akademije nauka i umjetnosti
u Sarajevu, redovni lan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine,
filozof, javni radnik i diplomata. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Banjoj
Luci, studirao filozofiju na Univerzitetu u Beogradu 1948. 1950., a nastavio
u Zagrebu, gdje je diplomirao 1952. godine. Nastanjuje se u Sarajevu i radi
kao gimnazijski profesor, bibliotekar Narodne i univerzitetske biblioteke, di-
rektor Radnikog univerziteta uro akovi te direktor Visoke privredne
kole. Studijski je boravio u Londonu (LSE) 1958. godine. Doktorirao 1961.
godine pod mentorstvom Vladimira Filipovia sa Sveuilita u Zagrebu. Sljede-
e godine izabran je za docenta Filozofskog fakulteta u Sarajevu na predmetima
Logika i metodologija te Gnoseologija. Godine 1973. izabran za redovnog
profesora na predmetu Logika i metodologija na istom fakultetu, da bi 1977.
godine postao lan ANUBiH. Bio jedan od urednika drugog izdanja Enciklope-
dije Jugoslavije (1975. 1982.). Godine 1992. i 1993. bio lan dravne bosan-
ske delegacije na mirovnim pregovorima u enevi. Prvi bosanski ambasador u
vajcarskoj postao je 1993. godine, a prvi bosanski ambasador u Velikoj Britani-
ji 1995. godine. Od 1996. do 2000. nastavlja raditi na Univerzitetu u Sarajevu.
Od tada osnovnu djelatnost obavlja u dvije spomenute akademije.
Glavno je polje naunog interesovanja filozofija u irokom luku, a filozofski su
mu uzori Aristotel, Kant, Hegel, Marx, Heidegger i Wittgenstein. Svoju tezu
o strukturalnoj podudarnosti Heideggera i Wittgensteina prvi put objavio jo
1961. godine, da bi do slinih zakljuaka Karl Otto Appel doao 1967. godine.
Bavio se filozofskim osnovama Lenjinove misli, posebno Lenjinovim odnosom
prema Hegelu, te utvrdio da lenjinizam kao ortodoksna ideologija ima malo
veze sa Lenjinovim filozofskim pogledima. Prouavao mjesto jezika i govora u
filozofiji. Napisao diltajevski orijentisanu historiju duhovnog ivota u Bosni i
Hercegovini. Na polju sociologije vrio veliko istraivanje terensko-empirijskog
41
karaktera o rukovoenju u industriji BiH prije privredne reforme u SFRJ 1965.

godine.
Najvanije publikacije: Lenjin: monografija njegove misli (1968.; 1980.); Marksi-
zam i suvremena filozofija: studije iz suvremene filozofije (1975.); Filozofija jezika
I (1987.); Bonjaka politika: politiki razvoj u Bosni u 19. i 20. stoljeu (1996.);
Deset predavanja o ideji Evrope (2000.); Prilozi za historiju duhovnog ivota u Bo-
sni i Hercegovini I-IV (2004.); Metodologija znanosti i znanstvenog rada (2004.);
Filozofska istraivanja: filozofija, logika, jezik (2005.); Devetnaest etida posveenih
Mihailu Mihailoviu Bahtinu: istraivanja o jeziku i ovjeku (2006.); Bosanski
duh lebdi nad Bosnom (2006.); Filozofski eseji (2007.); Moralni aspekt javnog dje-
lovanja (2007.); Kraj epohe liberalizma: ciljevi revizije historije XX vijeka (2009.);
Ples mrtvaca oko Mostara: filozofsko-politiki esej (2012.); Kraj bonjakih iluzija:
rasprava o uzrocima poraza bonjake politike i odgovornosti za njih (2014.).
Matko Globanik
mglobacn@gmail.com
Uloga smrti u njemakoj filozofiji egzistencije meuratnoga

perioda i njena recepcija u misli Stjepana Zimmermanna
Smrt ima vanu ulogu u misli glavnih predstavnika njemake filozofije eg-
zistencije meuratnoga perioda, Martina Heideggera i Karla Jaspersa. U
Heideggerovoj ona je kraj bitka-u-svijetu, a u Jaspersovoj granina situ-
acija u kojoj se nasluuje ono transcendentno. Time smrt opusom oboji-
ce mislilaca znatno utjee na filozofski pravac koji je obiljeen tjeskobom,
nesigurnou, potragom za smislom ovjekova postojanja i njegovim polo-
ajem u svijetu. Istim se pitanjima u meuratnoj Jugoslaviji bavio izuzetno
plodan katoliki filozof i teolog Stjepan Zimmermann. Jo prije Heidegge-
ra (Kant und das Problem der Metaphysik, 1929.) i Jaspersa monografijom
zaokruujui viegodinje bavljenje filozofijom Immanuela Kanta (Kant i
neoskolastika, 1920./1921.) i polazei od njegova napada na tradicionalnu
metafiziku, Zimmermann se s pozicije katolikog intelektualca vjernog sko-
42
Saeci izlaganja
lastikoj tradiciji bavio Kantovom problematikom koja je presudno utjecala

na razvoj kontinentalne filozofije, a time i filozofije egzistencije. S potonjom
je podrobno bio upoznat te e se s njome kritiki razraunati u opsenom
djelu Jaspersov egzistencijalizam (2002.) koje je do danas ostalo neobjavljeno
u punom opsegu. Ovo izlaganje pokuat e sistematski razjasniti ulogu smrti
u filozofiji Heideggera i Jaspersa te utjecaj reene teme na misao Stjepana
Zimmermanna u povijesnom kontekstu meuratnoga perioda u kojemu su
djelovala sva trojica mislilaca.
Matko Globanik (Zagreb, 1990.), doktorand na poslijediplomskom doktor-

skom studiju Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom
kontekstu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Na
istom je fakultetu 2014. diplomirao povijest i filozofiju te je za uspjehe na studi-
ju vie puta nagraivan. Objavljena mu je monografija Izazov skepticizma. Utje-
caj Humeove metafizike i moralne filozofije u Europi 18. stoljea, Zagreb 2016.
Podruja su njegova istraivakog interesa intelektualna i kulturna povijest te
povijest filozofije i etike, a iz tog podruja objavljuje znanstvene radove i prikaze
te izlaganjima sudjeluje na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.
Iva Grgi Maroevi

Odjel za talijanistiku Sveuilita u Zadru
igrgic@unizd.hr
Sanja Roi
Odsjek za talijanistiku Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
sroic@ffzg.hr
Desnica, prevoditelj i komentator Foscolovih Grobova

Vano mjesto u opusu Vladana Desnice zauzima prijevod Foscolovih Grobo-
va s talijanskog jezika objavljen u zagrebakom asopisu Hrvatsko kolo 1951.
godine. Talijanski pjesnik, romanopisac, kritiar i prevoditelj Ugo Foscolo
(1778. 1827.), roen u Grkoj, odgojen u Dalmaciji (Splitu), kako se obi-
avao predstavljati, svojim je kratkim spjevom Grobovi dao snaan poticaj
43
talijanskoj preporodnoj misli i sveukupnom knjievnom izriaju. Njegov je

spjev preveden ak devet puta izmeu 1869. i 1911. godine u asopisima
koji su izlazili u Zagrebu, Dubrovniku, Novom Sadu, Mostaru i Splitu, a
Desniin je prijevod deseti po redu. Jedanaesti je prijevod objavio Frano
ale u knjizi: Ugo Foscolo, Ode. Soneti. Grobovi, Zagreb 1991. U izlaganju
e se analizirati motivi Desniinog izbora, kvaliteta prijevoda i komentara
koji je objavljen uz prijevod. Kontekstualizirat e se zatim prijevod Foscolo-
vih Grobova u Desniin prevoditeljski i spisateljski opus.
Iva Grgi Maroevi, izvanredna profesorica na Odjelu za talijanistiku Sveuili-

ta u Zadru, diplomirala je talijanski i engleski jezik i knjievnost te magistrirala
i doktorirala iz knjievnosti, s prevodilakim temama, na Filozofskom fakultetu
Sveuilita u Zagrebu. Urednica je nekoliko traduktolokih zbornika, autorica
niza znanstvenih i strunih tekstova objavljenih u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji i
vicarskoj, kao i knjig Osman i njegovi dvojnici (Zagreb Dubrovnik 2004.),
Poetike prevoenja (Zagreb 2009.) i Politike prevoenja (Zagreb 2017.). U trima
mandatima bila je predsjednicom Drutva hrvatskih knjievnih prevodilaca, u
dvama mandatima Centra za enske studije u Zagrebu. Za prevodilaki rad
dobitnica je godinje nagrade Frano ale Talijanskog instituta za kulturu u
Zagrebu (1993.) i godinje nagrade Josip Tabak Drutva hrvatskih knjievnih
prevodilaca (2013.).
Sanja Roi (Pula, 1953.) redovita je profesorica u trajnom zvanju na Filozof-

skom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, gdje predaje talijansku knjievnost. Pre-
davala je i istraivala na talijanskim sveuilitima i na Freie Universitt u Ber-
linu. Objavila vie autorskih i urednikih knjiga, brojne znanstvene radove u
domaim i stranim publikacijama iz podruja talijanske knjievnosti kulture
(od 16. do 21. stoljea) i prijevode talijanskih klasika i modernih autora. Vo-
dila je znanstvene projekte. Nagraena je i odlikovana za zasluge u promicanju
talijanske kulture. Na Desniinim susretima sudjeluje od 2005. Knjige: Stranci,
Zagreb 2006. i Istono i zapadno od Trsta, Zagreb 2013.
44
Saeci izlaganja
Marija Gruji
margru22@hotmail.com
etiri smrti u delu Borisava Stankovia

Izlaganje analitiki razmatra motive smrti, kako materijalne, tako i du-
hovne, u delima Borisava Stankovia, uzimajui u obzir njegov celokupni
opus. Tekst ukazuje da Stankoviev fikcionalni svet pristupa temi umiranja
i fizikog nestajanja u nekoliko osnovnih registara, kojima se metaforiki
ocrtava piev sloen odnos prema propadljivosti i duhovnoj tragici ljudske
egzistencije. Dok izvesni motivi smrti u Stankovievoj prozi figuriraju kao
simboli kljunih promena u indvidualnoj i kolektivnoj svesti glavnih juna-
ka, naroito na planu porodinih istorija i razvoja pojedinih linosti, drugi
motivi smrti javljaju se kao tmurna, brutalno ogoljena i naturalistiki esteti-
zovana svedoenja o neumitnoj propadljivosti tela i svega ivog, smetena na
groblja i usaena u nemute rituale i folklorne slutnje o zagrobnom ivotu.
U kontekstu evropskog stvaralatva svoga doba, delo Borisava Stankovia
donosi slojevit uvid u egzistencijalne opsesije i nedoumice oveka kao kul-
turnog bia upitanog pred neobjanjivou sveta, utemeljenog u lokalnim
prilikama i teskobnim ljudskim odnosima.
Marija Gruji doktorirala je na Centralnoevropskom Univerzitetu (Central Eu-

ropean University) u Budimpeti iz oblasti rodnih studija i kulture, gde je i
magistrirala. Osnovne studije iz opte knjievnosti i teorije knjievnosti zavrila
je na Filolokom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Zaposlena je u Institutu za
knjievnost i umetnost u Beogradu. Predavala je na Odseku za rodne studije na
Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpeti i Centru za rodne studije na
Univerzitetu u Novom Sadu. Do sada objavila je tri knjige: Rod i kultura fra-
gmentarnosti. Neista krv i Gazda Mladen Borisava Stankovia (2015.), Reading
the Entertainment and Community Spirit (2012.) i Bahtin i feministika knjiev-
na analiza (2007.), kao i niz drugih radova iz oblasti studija kulture, medija,
rodnih studija, knjievne teorije, studija filma i reprezentacije. Oblasti njenog
trenutnog istraivakog rada su: izuavanje knjievnosti i balkanskih kultura,
studija roda, popularne muzike, filma i teorija novih medija.
45
Vladimir Gvozden
Odsek za komparativnu knjievnost Filozofskog fakulteta
Univerziteta u Novom Sadu
vgvozden@mts.rs
Sunce, smrt i apsurd u Proljeima Ivana Galeba

Vladana Desnice
Roman Proljea Ivana Galeba zapoinje opisom ire i ue Galebove porodi-
ce, koja ostvaruje intenzivno, problematino prisustvo smrti u njegovoj eg-
zistenciji. Njega zanimaju velika i mala istorija u meusobnom preplitanju.
Povest se najpre odnosi na oca, jadnog Franu, pomorca koji je rano premi-
nuo. Ivan ga nije upamtio, ali se osea kao da je stariji od svog oca. Majka,
ena iz boljih pukih redova, umrla je naglo od upale plua posle jednog
izleta, koji su svi upamtili kao jedan od najlepih. Uzimajui u obzir ovaj
momenat, kao i druge, Galebovo shvatanje prolea, odnosno igre proljea
i smrti, trebalo bi posmatrati kao razradu jednog navoda iz Da Vinijevih
Dnevnika: ovek koji sa radou eka svako novo prolee, svako novo leto,
svaki novi mesec i godinu verujui da to to eka uvek dolazi prekasno
ne shvata da ezne za sopstvenim unitenjem (). U sluaju Ivana Galeba
proleno klijanje se deava zahvaljujui simbolikom i doslovnom radu sun-
ca, ali to ne spasava duu koja je puna mrtvih aura tuih saznanja i tuih
razoaranja. Prizivanje prolea stoji u tesnoj vezi sa senkom smrti: ovo izla-
ganje e biti pokuaj da se ta veza objasni kroz optiku apsurdnog oveka koji
nastoji da opie svet koji ga okruuje mimo obrazaca percepcije svojstvenih
tom svetu. Nulta taka tog poduhvata je taka ravnodunosti koja se pretva-
ra u najveu moguu znatielju, koja je izraz miljenja sveta kroz nihilizam a
ne nasuprot njemu. Stoga se i smrt mora posmatrati kao granica diskursa, ali
granica koje je u Proljeima Ivana Galeba pozitivna, delatna, utemeljujua.
Vladimir Gvozden, knjievni kritiar i teoretiar, zaposlen na Filozofskom fa-

kultetu u Novom Sadu. Bio je gostujui profesor na Univerzitetu u Regensbur-
gu, predavanja i seminare po pozivu je drao na univerzitetima u Bambergu, Gi-
essenu, Pragu, Segedinu, Londonu i UPF-u Barcelona, gostujui istraiva bio
je na univerzitetima u Torontu, Innsbrucku, Brnu i UPF-u Barcelona. Radovi
su mu prevoeni na maarski, makedonski, bugarski, panski, poljski i nemaki
jezik. Objavljene knjige: Jovan Dui putopisac. Ogled iz knjievne imagologije
46
Saeci izlaganja
(2003.); inovi prisvajanja. Od teorije ka pragmatici teksta (2005.). Srpska puto-

pisna kultura 1914-1940. (2011.); Knjievnost, kultura, utopija (2011.); Pregled-
ni renik komparatistike terminologije u knjievnosti i kulturi (ur. M. Radovi,
B. Stojanovi-Pantovi i V. Gvozden, 2011.); Nine Serbian Poets. Anthology of
Contemporary Serbian Poetry / Devet srpskih pesnika. Antologija novije srpske poe-
zije (2012.); Gordost (grupa autora, 2014.); Knjievnost i otpor (2015.); Pohlepa
(grupa autora, 2015.); Anatomija robe. Ogled iz kritike politike ekonomije (za-
jedno sa A. Looncom, 2016.).
Gordana Janjuevi Lekovi

Gimnazija u Baru
gordana.lekovic.10@gmail.com
Vladan Desnica i Tomas Man. Pobijanje i relativizovanje

smrti u romanima Proljea Ivana Galeba i arobni breg
U izlaganju se polazi od kontemplacije smrti u Desniinu romanu Proljea
Ivana Galeba, a u fokusu je Galebova ideja o pobijanju smrti, to jest
stav da to treba initi na svakom koraku. Misli o odnosu ovjeka prema
ovoj prirodnoj pojavi od straha do koketerije u sutini jesu vidovi iste
borbe koja podrazumijeva upravo pobijanje smrti i potrebu za razvijanjem,
izgraivanjem, pokretanjem odgovarajuih odbrambenih mehanizama koji
e teku misao o konanosti drati podalje od smrtnika. Eksplicite iskazane
misli o smrti u strukturi Desniinog romana prepliu se sa idejama/esejima
o drugim bitnim fenomenima ivota i svijeta posebno o umjetnosti kao
i sa polisemijom vizuelnih i akustikih poetizovanih slika u kojima je ideja
smrti implicitno prisutna u slojevima umjetnikog teksta. Uporedna analiza
na planu sloja ideja na glavnoj liniji izlaganja vri se prije svega u odnosu na
arobni breg Tomasa Mana, gdje u dubinskoj strukturi djela takoe nala-
zimo iznijansirane veze izmeu umjetnosti i smrti, i gdje se na jedan drugi
nain, uz polifoniju koju omoguuje ukljuivanje vie knjievnih likova i
njihovih kazivanja implicira ista misao o pobijanju smrti, odnosno rela-
tivizuje traginost neopozive sudbine ovjeka kao prolaznog bia. Obratie
se panja na ideje o smrti kao precijenjenoj pojavi, kazane iz ugla njenog
starog slubenika na arobnom brijegu.
47
Gordana Janjuevi Lekovi (Novi Pazar, 1962.) diplomirala je na Odsjeku za

srpskohrvatski jezik i knjievnosti jugoslovenskih naroda i narodnosti Filozof-
skog fakulteta u Nikiu (Univerzitet Veljko Vlahovi u Titogradu; danas
Univerzitet Crne Gore), magistrirala na smjeru Sociologija jezika na Filolokom
fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je odbranila i doktorsku disertaciju iz
oblasti lingvostilistike. Laureat je nagrade Strailovo Zadubine Milo Crnjan-
ski za 1988./1989. godinu. Objavila je vie od sto kritikih prikaza i recenzija,
eseja, strunih i naunih radova iz oblasti knjievnosti, antropologije i lingvisti-
ke. Sarauje sa vie listova, strunih i naunih asopisa u Crnoj Gori i regionu.
Kao recenzentica i (ko-)autorica udbenika sarauje sa Zavodom za udbenike
i nastavna sredstva u Podgorici. ivi i radi u Baru.
Marijana Jelisavi
Doktorandica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu
marijanamajche@gmail.com
U Zagrobu neto die. Tema smrti u pripovedakim zbornicima

Neto die u mojoj torti i Zagrob zbirka hrvatskog horora
Horor je anr kome je u knjievnoj teoriji i istoriji posveeno srazmjerno
panje i dato isto toliko prostora. Praksa preutkivanja i retuiranja dela
sa skarednim i blasfeminim sadrajem, koja zapoinje sa prosvetitelj-
stvom, nastavljena je kao po nekoj inerciji i kasnije. Do dananjih dana,
neka od najveih dela ovog anra nisu prevedena na srpski i hrvatski jezik,
kao to su i brojne studije i teorije horora ostale teko dostupni izvori na
stranim jezicima. Samim tim pojava zbirki pria Neto die u mojoj torti i
Zagrob zbirka hrvatskog horora predstavlja znaajnu knjievnu injenicu.
Zagrob je knjiga nastala kao rezultat konkursa iz 2006. godine i sabira 13
pria strave, 1 esej i nekoliko pesama autora iz Hrvatske. Neto die u mojoj
torti broji 11 pria od 9 autora mahom iz Srbije, a izala je najpre u PDF
formatu na Internetu 2012. godine. U obe knjige, hororini dogaaji do-
prinose raznovrsnim manifestacijama smrti, kao jednoj od fundamentalnih
pretpostavki anra. Jedna od specifinosti smrti u hororu vezuje se za prielj-
kivanje okonanja ivota junaka, kako od samih aktera koji su podvrgnuti
48
Saeci izlaganja
nepodnoljivoj patnji, tako od i italaca ispunjenih munom neizvesnou.

U pomenutim zbirkama smrt moe biti nasilna, esto i nakon borbe sa ono-
stranim, ali i u vidu ieznua ili preseljenja na drugi svet. Deava se i njeno
poricanje, jer pojedini junaci pria svedoe propadljivost tela, ali i postojanje
alternativnih mogunosti duhovne egzistencije s onu stranu smrti. Gotovo
uvek, likovi koji se nau suoeni sa smru izgubie ivot, neretko i sami
birajui tragian ishod. U ovom izlaganju, dakle, bie rei o fenomenu smrti
u horor anru, nainima na koje se prema njoj odnose junaci pria uzetih
kao uzorak istraivanja.
Marijana Jelisavi (Uice, 1992.), osnovnu i srednju kolu zavrila u Bajinoj

Bati, a osnovne i master akademske studije na Filozofskom fakultetu u Novom
Sadu, smer srpska knjievnost. Za master rad Elementi horor fantastike u romanu
srpskog predromantizma odlikovana je Brankovom nagradom Matice srpske. U
oktobru 2016. godine upisala je doktorske studije na Filozofskom fakultetu u
Novom Sadu, gde nastavlja istraivanje horor fantastike u srpskoj knjievnosti
19. veka. Uestvovala je na nekoliko naunih skupova u zemlji, regionu i ino-
stranstvu. Objavila je nekoliko samostalnih naunih radova: O minkerima,
trudlama i oking atru u zborniku Magija signalizma (i Knjievnim novina-
ma), Motiv darivanja u Nemoguim priama i romanu Most Zorana ivkovia
u asopisu Filolog, Sila sili grize rep u almanahu Knjievna fantastika, Foto
novembar u asopisu Koraci; u zborniku Vizije signalizma tekstove Signalizi-
ranje rikoetiranje itaoca i Signalistike horor prie. Pie za onlajn aso-
pise Novi Polis i KULT.
Bojan Jovi
bojan.jovic@ikum.org.rs / userx64@live.com
Tanatologike Vladana Desnice. Igre poetike i smrti

U izlaganju se istrauju sloeni antropoloki, istorijski i poetiki vidovi te-
matsko-motivskog kompleksa bolesti, umiranja i smrti u opusu Vladana
Desnice. Prisutna u punom obimu, ova tematika, pored pomenutih, kod
49
Desnice ukljuuje i problematiku samoubistva, nasilne smrti, mogunosti

leenja i iskorenjivanja bolesti, kao i postizanja besmrtnosti. Stoga se Desni-
ina vizija problema ljudske propadljivosti i nestajanja odlikuje bitnim filo-
sofskim upitanostima, pre svega o prirodi ljudskog individualnog odnosno
kolektivnog postojanja i miljenja, o moralnoj odgovornosti za sopstvenu
smrt i smrt drugih; takoe se razvija pitanje mogunosti i posledica reenja
problema ljudske konanosti putem primene naunih (medicinsko-farma-
ceutskih) sredstava i tematizuju mogue posledice koje besmrtnost moe da
ima na ljudsko drutvo. Pri tome, Desnica razvija kolektivnu antiutopijsku
viziju najrazliitijih zloupotreba i negativnih posledica praktinog ostvarenja
besmrtnosti. Budui da je tematika bolesti, umiranja i smrti prisutna i u de-
lima u kojima to nije vidljivo na prvi pogled, i da utie na anrovska reenja
koja kod Desnice podrazumevaju i okretanje anrovima ozbiljno-smene,
karnevalizovane knjievnosti, na osnovu dijaloke strukture i humoristiko-
satirine distance, istrauju se genoloke perspektive uvoenja smehovnog
pristupa problemu bolesti i smrti u opoziciji sa klasinim, ozbiljnim re-
fleksivnim stilom pripovedanja.
Bojan Jovi (Beograd, 1963.), nauni savetnik i direktor Instituta za knjiev-

nost i umetnost u Beogradu, prouava teorijsko-metodoloka pitanja kompa-
ratistike i nauke o knjievnosti, odnose srpske i evropske avangardne, (nauno)
fantastine, utopijske i ozbiljno-smene knjievnosti, poetike osobine srpske
knjievnosti XIX i XX veka, kao i opte osobine i istorijat srpskih i stranih
knjievnih rodova, vrsta i anrova. Rukovodilac projekta Uporedna istraiva-
nja srpske knjievnosti (u evropskom kontekstu) 2006. 2010. g. Od 2011.
rukovodi projektom Srpska knjievnost u evropskom kulturnom prostoru.
Urednik u Knjievnoj istoriji od 2006. Predstavnik Srbije u akciji COST A32
Open Scholarly Communities on the Web, 2008. 2010. godine. lan bila-
teralnih francusko-srpskih projekata Le mouvement surraliste et les intgrati-
ons europennes. Le groupe de Paris et la groupe de Belgrade, 2009. 2010.
i Hybridation des genres dans lavant-garde europenne (de la transgression
leffacement des frontires), 2011. 2012. lan EAM-a (European Network
for Avant-Garde and Modernism Studies) od 2009. godine. lan Programskog
komiteta XVI Meunarodnog kongresa slavista, Beograd 2018. Rukovodilac
srpskog projektnog tima Desniini susreti i hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski in-
terkulturalizam u nauno-tehnolokoj saradnji izmeu Republike Srbije i Re-
publike Hrvatske. Objavio etiri monografije, sto ezdeset strunih radova, kao
i dvadesetak prevoda sa engleskog, nemakog, francuskog i italijanskog jezika.
50
Saeci izlaganja
Virna Karli
Sveuilita u Zagrebu
virnakarlic@gmail.com
Metafora i konceptualizacija smrti u Proljeima Ivana Galeba

Pod pretpostavkom da ovjek konceptualizira svijet oko sebe (uspostavlja
pojmove) na temelju svojeg fizikog, osjetilnog, emocionalnog i intelektu-
alnog iskustva, teorija pojmovne metafore zasniva se na hipotezi da jedno-
stavne i konkretne pojave doivljavamo izravno, a one apstraktne i sloene
posredstvom poznatih, bazinih iskustava. Kognitivna semantika, utoliko,
znaenje definira kao subjektivnu konceptualizaciju stvarnosti, a jezik uzima
kao kljuan pokazatelj naina na koji razmiljamo. Dok se u okviru teorije
knjievnosti metafora promatra kao stilska figura, u okviru kognitivne se-
mantike ona se tumai kao mehanizam s pomou kojeg ovjek poima i or-
ganizira stvarnost. Tako, primjerice, mnogi jezici svijeta svjedoe o tome da
apstraktan pojam poput smrti ovjek konceptualizira posredstvom konkret-
nih, jednostavni(ji)h pojmova (SMRT JE ENTITET: Smrt je dola po njega;
SMRT JE GORE: On je sada na nebu; SMRT JE ODLAZAK: On nije vie
s nama itd.) Pitanje odnosa i granice izmeu nepoetske i poetske metafore
otvoreno je jednako kao i pitanje odnosa i granice izmeu nepoetskog i poet-
skog jezika. U ovome se izlaganju raspravlja o prirodi tih odnosa te se anali-
ziraju pojmovna i poetska metafora smrti u Proljeima Ivana Galeba s ciljem
utvrivanja model konceptualizacije centralnog motiva Desniina romana.
Virna Karli (1985.) roena je u Rijeci. Zavrila je studij june slavistike i et-
nologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2008. godine radi na istome
fakultetu kao znanstvena novakinja na Odsjeku za junoslavenske jezike i knji-
evnosti, na projektu Knjievni, jezini i kulturoloki aspekti hrvatsko-make-
donskih odnosa. Od tada izvodi nastavu iz srbistikih jezinih kolegija. Od
2013. godine suradnica je na projektu Hrvatski knjievno-kulturni identitet
u tranziciji/regionalnom kontekstu (aspekti hrvatsko-srpskog kulturnog dijalo-
ga). Doktorirala je 2014. godine na lingvistikoj temi Odreenost i neodreenost
u srpskom i hrvatskom jeziku te joj je dodijeljen status poslijedoktorandice. Od
2015. u zvanju je znanstvene suradnice. Sudjelovala je na 20-ak znanstvenih
skupova te objavila preko 20 znanstvenih i niz strunih radova. U postupku je
51
objavljivanja njezina prva autorska znanstvena knjiga te zbornik radova sa skupa

Tranzicija i kulturno pamenje, koji je uredila zajedno s prof. dr. Duanom
Marinkoviem i Sanjom aki. Podruja su njezina znanstvenog interesa pra-
gmatika te gramatika i povijest srpskog jezika.
Zvonko Kova
Sveuilita u Zagrebu
zkovac@ffzg.hr
Prikazivanja umiranja i smrti (eshatoloka, ekoloka i

interkulturna perspektiva)
Na simpoziju o Vladanu Desnici, koji je odran prije dvadeset godina u
Zagrebu (Zbornik radova o Vladanu Desnici, Zagreb 2004.), Franjo Grevi
izloio je svoj rad Proza Vladana Desnice u eshatolokoj perspektivi, pa
e u uvodnom dijelu ovoga izlaganja, prije svega, biti rijei o Grevievu
eshatolokom pristupu knjievnosti, kao i njegovu ekolokom zauzimanju.
Glavni dio rasprave odnosit e se na istraivanje prikazivanja, odnosno re-
prezentacije umiranja i smrti u knjievnosti Desniina doba, obnove mo-
dernizma i postmoderne, s osobitim naglaskom na interkulturno itanje i
meukulturnu prozu (od Vladana Desnice i Mirka Kovaa do Miljenka Jer-
govia i Gorana Vojnovia). Naroita pozornost posvetit e se i teorijskom
okviru istraivanja na osnovama rezultata slovenskog projekta o filozofskoj
relevantnosti smrti i umiranju objavljenima u zborniku radova ivljenje smrt
in umiranje v medkulturni perspektivi (ur. Maja Milinski i Ana Bajelj Be-
velacqua), Ljubljana 2011.
Zvonko Kova, redoviti profesor, predstojnik Katedre za poredbenu povijest

junoslavenskih jezika i knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osim
u svojstvu nastavnika, djelovao je kao proelnik Odsjeka, suorganizator i vo-
ditelj junoslavistikih studija i projekata. Bio je mentor za esnaest zavrenih
doktorata i magisterija s temama iz junoslavenskih knjievnosti. Povremeno je
predavao ili boravio na istraivakim stipendijama na drugim sveuilitima u
52
Saeci izlaganja
zemlji i inozemstvu (najvie u Gttingenu te kao gostujui profesor u Rijeci).

U svojim istraivanjima i u nastavi knjievnosti posebno se bavio pitanjima in-
terpretacije knjievnosti i esejistike, metodologijom interkulturne povijesti knji-
evnosti, meuknjievnom kritikom i sl. Vanije knjige: Kritika knjigoslovlja
i druge kritike (1987.), Poetika Miloa Crnjanskog (1988.), Meuknjievna tu-
maenja (2005.), Meuknjievne rasprave Poredbena i/ili interkulturna povijest
knjievnosti (2011.), Interkulturne studije i eseji (2016.).
Bruna Kunti-Makvi
bkm@ffzg.hr
Haronova dobra. Antiki motivi u tanatikom repertoaru

Vladana Desnice
Klasina izobrazba i iroka kultura Vladana Desnice te dakako on sm
vlastitim izborom, uinili su u njegovim djelima raznovrsne referencije na
antiku i na antiko nasljee vrlo brojnima. Evocirao je i antike koncepte
smrti, postupka s pokojnicima i zagrobnog ivota. Ti prizivi dolaze iz dvaju
glavnih izvora: iz Desniinih znanja i volje te iz dalmatinskog krajolika koji
ih namee, a kojim se kreu i Vladan Desnica i njegovi likovi. Za ovu priliku
nazivamo tu skupinu antikih motiva dobrima Harona, mranoga laara sa
Stige. Nastojat e se pokazati koji su to motivi, kako se uklapaju u Desniina
djela i kako ih je ponekad sm stvorio, preobraavajui teevinu iz antike
batine u Haronovo dobro, ak i kad to izvorno nije morala biti.
Bruna Kunti-Makvi (Zagreb, 1952.), redovita profesorica u trajnom zvanju,

predstojnica Katedre za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu i voditeljica Centra za interdisciplinarno istraivanje stare
povijesti Zavoda za hrvatsku povijest istog Odsjeka. Zavrila je osnovnu kolu
klasinog smjera i klasinu gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu di-
plomirala je arheologiju i klasinu filologiju, znanstveni magisterij iz povijesti i
doktorat stekla je iz povijesnih znanosti. Podruja rada: stara povijest, antika
arheologija, hrvatska latinistika historiografija. Meu ostalim, istrauje odraze
hrvatske antike batine u djelima povjesniara i knjievnika kasnijih razdoblja.
53
Izvod iz bibliografije: Tradicija o naim krajevima u antikom razdoblju kod

dalmatinskih pisaca XVI i XVII stoljea, iva antika, 34/1984.; Ivan Lui, O
Kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske (s M. Kurelcem), Zagreb 1986.; Kataniev
opis Siscije (s M. egvi), Opuscula archaeologica, 16/1992.; Klasina starina
u hrvatskoj kulturi, Prilozi za hrvatski nacionalni program promiljanje iden-
titeta (ur. M. Maras), Zagreb 1994.; Zamisao o kontinuitetu u pregledima hr-
vatske povijesti: Tadija Smiiklas, Starohrvatska spomenika batina Raanje
prvog hrvatskog kulturnog pejzaa (ur. M. Jurkovi i T. Luki), Zagreb 1996.;
Polibije i dva Demetrija: Pharos u hrvatskoj knjievnoj predaji, Meunarodni
skup Faros i Starogradsko polje, Stari Grad 7. 9. rujna 2016. (ur. A. Devlaho-
vi), Muzej Staroga Grada 2016.
Aleksandra Kuzmi
Filoloka gimnazija, Beograd
sandrakz@eunet.rs
Dramaturgija slobode i smrti ili o Ljestvama Jakovljevim Vladana

Desnice u svetlu Sartrove teorije o pozoritu situacija
U izlaganju se Desniine Ljestve Jakovljeve ispituju u odnosu na najznaaj-
nije premise pozorita situacija, ije je osnove postavio i razradio an Pol
Sartr u teorijskim spisima o teatru. Tema je istraivana komparatistiki, uz
korienje odgovarajuih metoda teorijske dramaturgije i istorije pozorita.
U sreditu Ljestava Jakovljevih je intelektualac u ratnom vremenu, pred ko-
jim je ivotno znaajno ali i univerzalno pitanje odgovornosti pojedinca u
dramatinim vremenima, pitanje najtenje povezano sa odnosom prema
slobodi i smrti. A upravo ove motive autor postavlja u osnove ideolokog
i dramaturkog tlocrta svog dramskog prvenca, uvodei ga time u anrov-
ske okvire koje Sartr oznaava kao obnovu klasinog tragikog diskursa u
novom vremenu, jer junak strada svojom krivicom u sudaru sa istorijskim
datostima. Desnica se, gradei lik Jakova Peine, opredeljuje da svog juna-
ka predstavi kao karakter u nastajanju, da predoi trenutak izbora, slobodnu
odluku koja angauje moral i itav jedan ivot. Dramski sukobi utemeljeni
su na sukobima aktuelnih prava vezanih za svakodnevni ivot, te se stoga ovo
54
Saeci izlaganja
delo, premda su ga i autor i kritiari tretirali ili kao psiholoku, ili kao rea-
listiku, odnosno realistiko-naturalistiku dramu, pokazuje i kao znaajno
i vrsto oslonjeno na temeljne poetike odrednice pozorita situacija. Premi-
jerno izvedene u Jugoslovenskom dramskom pozoritu tokom perioda izve-
sne dedanovizacije, kad na repertoaru ovog teatra dominiraju savremeni
pisci, Ljestve Jakovljeve se, i pored odstupanja od eliptinog jezikog idioma
za koji se Sartr zalae, velikim delom, i to zahvaljujui nainu na koji su dra-
maturki predstavljeni motivi slobode i smrti, uklapaju u tadanji novatorski
manir svojstven francuskim autorima, iako ga ni Vladan Desnica, ni ondanji
pozoritnici, a ni savremeni tumai ne itaju u tom dramskom kljuu.
Aleksandra Kuzmi (Beograd, 1961.) diplomirala je i magistrirala na Filolo-

kom fakultetu, a doktorirala na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Pre-
daje knjievnost u Filolokoj gimnaziji. Spoljna je saradnica Instituta za knji-
evnost i umetnost (1986. 1993. i ponovo od 2017. na projektu Srpska
knjievnost u evropskom kulturnom prostoru). Saraivala je na projektu Od
podsticanja inicijative, saradnje i stvaralatva do novih uloga i identiteta u dru-
tvu (Institut za pedagoka istraivanja) i bila lanica strunog tima na projek-
tu Kultura kritikog miljenja Instituta za psihologiju. Bila je angaovana u
brojnim strunim timovima pri Ministarstvu prosvete Srbije. Pored udbenika
i prirunika za srednje kole, objavila je i knjigu Slika sveta u dramama Duana
Kovaevia. Gola istina i as istorije (2014.). Podnela je saoptenja na vie meu-
narodnih naunih skupova u zemlji i inostranstvu. Strune radove objavljuje u
periodici (Knjievna istorija, Teatron, Scena, Kazalite). Njena nauna intereso-
vanja usmerena su na istraivanje dramskog stvaralatva srpskih pisaca u drugoj
polovini XX veka.
Tin Lemac
tinlemac01@gmail.com
Zagrobne slike u pjesnikoj knjizi a i pozlata Marije udine

Pjesniki se opus Marije udine sastoji od pet knjiga (Nestvarne djevojice
(1959.), a i pozlata (1963.), Pustinja (1966.), Tigar (1971.), Paralelni
vulkani (1982.)). U njenoj je poetici snano naglaen tanatoloki aspekt.
55
U knjizi a i pozlata (1963.) dominantni su zagrobni motivi koji ine

njezinu slikovnu jezgru. Oni se naslanjaju na refleksivnu jezgru u kojoj je
dominantan subjektov govor o odnosu ivota i smrti kao Univerzaliji koja se
u bitnom definira u egzistencijalistikom kodu. Cilj ovog izlaganja predstav-
lja kulturoloki i poetiki opis navedenih zagrobnih slika. U kulturolokom
opisu odreuje se podrijetlo zagrobnih motiva. Pritom, koriste se spoznaje iz
podruja simbolokih istraivanja zagrobnih kultova. Poetiki opis u bitnom
obrazlae mogunost odreenja udinina pjesnitva kao nadrealistikog, to
je naglasio dio starije kritike. Taj se aspekt obrauje stilistikom i semio-
tikom analizom te definiranjem onirikog kao temeljnog nadrealistikog
konstituensa. Dobiveni zakljuci uvode se u dijalog s refleksivnom jezgrom
u vidu semantikog opisa zona jezgrenog meudjelovanja i ispituje predo-
minacija poetikog faktora kako bi se zakljuilo radi li se o nadrealistikom
pjesnitvu ili nadrealistikoj stilizaciji egzistencijalistikog pjesnitva.
Tin Lemac (1983.) roen je u Zagrebu, gdje zavrava osnovnu kolu i gimnazi-
ju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2007. godine (kroatisti-
ka/arheologija). Idue godine upisuje poslijediplomski doktorski studij kroati-
stike na kojem je doktorirao 2013. godine temom Stilematinost lirskog idioma
Anke agar. Knjievni je teoretiar i kritiar, urednik u knjievnom asopisu Re-
publika, lan recenzentskog odbora amerikog znanstvenog asopisa US China
Foreign Language, neovisni istraiva, slobodnjak u podruju kulture i knjievne
znanosti. Autor je knjige Autorsko, povijesno, mitsko (pjesniki diskurs Vesne Pa-
run teorija i interpretacija) i urednik zbornika suvremenog enskog pjesnitva
u regiji (U mrei stih). Napisao je sedamdesetak znanstvenih i kritikih radova
u vanim tuzemnim publikacijama (Fluminensia, Croatica et Slavica Iadertina,
Umjetnost rijei, Nova Croatica, Zadarska smotra, Rijei). Podruje njegova znan-
stvenog rada obuhvaa poetiku i stilistiku suvremenog hrvatskog pjesnitva i sti-
listiku aksiologiju poetskog teksta, a u kritikom je radu usmjeren na recenzije
i prikaze poetskih i knjievnoznanstvenih knjiga suvremenih hrvatskih autora.
Govori i pie na engleskom i panjolskom, a ita na njemakom i francuskom
jeziku. lan je Matice hrvatske, Drutva hrvatskih knjievnika i Hrvatskog fi-
lolokog drutva.
56
Saeci izlaganja
Nataa Maukat
natasamilanov@gmail.com
Tanatos. Blizina smrti kao zamajac umetnikog stvaranja

Ovaj osvrt e se baviti motivom tanatosa u psihoanalizi i njegovom kasni-
jom percepcijom u humanistikim naukama i u umetnosti na meta-nivou,
sa posebnom obradom ovog motiva u delu Vladana Desnice uz paralele
sa delima domae i svetske knjievnosti (Novalis, Tomas Man, Ivo Andri,
Danilo Ki). Bie ukratko razmotreno vienje blizine smrti kao predmeta
u umetnikom delu sa jedne strane i kao pokretaa za umetniko stvaranje
sa druge strane u psihologiji, estetici i umetnosti, kao i u opusu Vladana
Desnice. Uz kratak pregled tema pre- i postegzistencije u filozofiji, razliitim
religijama i knjievnosti, centralna tema ovog izlaganja je pitanje da li je
umetnost otrgnue od smrti, vena egzistencija i sa tim u vezi, motiv ne
ostvarenog poriva za umetnikim stvaranjem kod Vladana Desnice i Danila
Kia sa kojim ide motiv bezlinog, bezmirisnog ivota koji, prema Dan-
teu, vodi u predvorje pakla. Uz polazni prilog baroka i Memento mori,
epohe sa neposredno mnogo stradanja, ali i neverovatno produktivne, pre
svega u oblasti likovne umetnosti e se davati primer sa stanovita razliitih
humanistikih disciplina i iz dela Vladana Desnice koji daju potkrepljenje
razliitim odgovorima na pitanja: Da li smrt koja se neprekidno nadvija dovo-
di do te razigranosti u stvaranju? Da li je stvaranje jednostavno magijska elja
za venom egzistencijom koja postaje neuporedivo jaa u neposrednoj ivotnoj
opasnosti? Moda su se iznad te atavistike elje uzdigli oni koji odbijaju da
budu, pa i u samrtnom ropcu, kako Andri kae, pretee Antihrista, stva-
rajui nove lepe svetove, ili prosto prevaziavi to da se bave ovostranom,
tehne umetnou, senkom senke romantiarski umetnik bez umetni
kog dela ili svi muziari, meu njima i Ivan Galeb. Muzika kao neprostorna
i nepredmetna, nju koju najvie bole Platon i iracionalisti, jer je jedna
umetnost koja nas ne prikiva za materijalni svet i stoga ima od svih umetno-
sti najpomirljivi odnos prema smrti.
Nataa (Milanov) Maukat (Beograd, 1986.), zavrila studije nemakog jezi-

ka i knjievnosti na Filolokom fakultetu u Beogradu, izborni jezici nemaki i
norveki. Kao stipendistkinja CEEPUS-a studira nauku o prevoenju i germa-
57
nistiku u Beu. Od 2008. bavi se strunim i knjievnim prevoenjem. Na sim-

pozijumu Prevoenje Friderike Majreker Literaturhausa izlagala problemati-
ku prevoenja Friderike Majreker na srpski. Objavljeni prevodi: Pol de Man,
Fenomenalnost i materijalnost kod Kanta u Poljima br. 458 (sa engleskog na srp-
ski); Tomas Havlik, Auto pun vode u Sveskama br. 93 (sa nemakog na srpski);
Karl Krolov, Pesme u Sveskama br. 95 (sa nemakog na srpski); Milan Orli,
Roendanska pesma. Senke odsutnih gostiju u austrijskom asopisu Etcetera (sa
srpskog na nemaki); Helmut Krauser, Tanatos trea zona u Sveskama br. 97
(sa nemakog na srpski). Uestvovala kao prevodilac i lektor na izradi nemako-
srpskog i englesko-srpskog Ponsovog renika.
Ivan Maji
imajic81@gmail.com
Knjievnost kao odnos pisanja prema smrti. Romani Dervi i

smrt Mee Selimovia i Proljea Ivana Galeba Vladana Desnice
Premda se knjievni postupci u dvama najpoznatijim romanima Mee Se-
limovia i Vladana Desnice znatno razlikuju, zajedniki im je ipak odnos
prema propitivanju samoga ina pisanja. U pozadini je dublje pitanje na
koje pripovjedai roman Dervi i smrt i Proljea Ivana Galeba pokuavaju
pronai odgovor, a tie se inicijalnog pitanja statusa knjievnosti koja nastaje
tim zapisivanjem. I dok pria nastaje, nerijetko uz kolebljiva pripovjednog
subjekta, neizbjeno se upravo taj subjekt promee istovremeno i u hero-
ja i u rtvu vlastita zapisivanja. I Selimovievu i Desniinu pripovjedau
prvu prepreku u suoavanju s vlastitim identitetom predstavlja sm medij
jezika kojemu su, nuno, izrueni. Sloimo li se s Blanchotovom tvrdnjom
da pisanje nikada nije mo s kojom se raspolae, to rezultira stanjem u
kojem pisac to vie pie, manje je siguran da pie, jer se vie blii krajnjoj
toci onoga emu djelo stremi kao svome poelu, tada pisanje u sebi nosi
i stanovitu egzistencijalnu tjeskobu gdje je smrt neizbjeno odredite tomu
procesu. Prisutnost smrti i u Desnice i u Selimovia, i to ba one smrti koja
je suprotstavljena ili omjerena o proces pisanja kao nastajanja knjievnoga
djela, jasno je istaknuta ve samim naslovima romana (podnaslov je Desni-
ina romana znakovit: Igre proljea i smrti). Smrt je za obojicu pripovjedaa
58
Saeci izlaganja
izuzetno vana jer pripovjeda, prema Benjaminu, od smrti posuuje au-

toritet, to se jasno moe prepoznati u pripovjeda Nurudina i Galeba. U
tom e se smislu u ovom izlaganju analizirati odnos pisanja i smrti, kako na
formalnoj, tako i na sadrajnoj razini spomenutih romana.
Ivan Maji (1981.) roen je u Splitu. Diplomirao je kroatistiku i slavistiku na

Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na Odsjeku za junoslavenske jezike i knji-
evnosti istoga fakulteta od 2005. do 2015. odravao je seminare iz poredbene
junoslavenske knjievnosti i bosanskohercegovake knjievnosti. Doktorirao
je 2011. Sudjelovao je na tridesetak meunarodnih znanstvenih skupova, a
odrao je i gostujua predavanja na sveuilitima u Grazu, Giessenu, Hambur-
gu, Klagenfurtu/Celovcu, Zrichu, Jeni, na Sveuilitu Washington u SAD-u
i Humboldtovu sveuilitu u Berlinu. U razdoblju od 2012. do 2014. sudjelo-
vao je na poslijedoktorskom projektu na Friedrich-Schiller Sveuilitu u Jeni,
Njemaka. Autor je knjige Pripovjedna (ne)mo sjeanja analiza knjievnog
djela Mee Selimovia, Zagreb 2017. Suurednik je (uz Andreu Milanko i Anu
Tomljenovi) zbornika Dosezi psihoanalize knjievnost, izvedbene umjetnosti,
film i kultura, Zagreb 2015. Godine 2015. pristupio je franjevcima Hrvatske
franjevake provincije sv. irila i Metoda te je bogoslov i student Katolikog
bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
Bojan Markovi
Uiteljski fakultet u Beogradu
bojan.markovic@uf.bg.ac.rs
bojan.markovic1@gmail.com
Smrt, drug iz djetinjstva. Ka komparativnoj tipolokoj

srodnosti Desnice i Kia
U izlaganju se komparativno istrauje tipoloka srodnost poetikih domi-
nanti i konstanti u literarnom opusu Vladana Desnice i Danila Kia. Poka-
zuje se da su zajednie teme dva pisca, kao to su detinjstvo, pitanje porekla,
odrastanja, seanja, teme i postupci transponovanja vremena i prostora, teme
intuitivnog umetnikog saznanja, bolesti i ozdravljenja, tipoloki podreene
uobliavanju jedne poetiki povlaene teme smrti. Pisci u svojoj literaturi
gledaju na oveka kroz prozor smrti, bremenitost smru je tema usko
59
vezana za portret umetnika, istovremeno sa idejom smrti kod dece javlja se

ideja o dejoj besmrtnosti, itd. Sve ovo presudno utie na to da pojedinani
sluajevi smrti oko Desniinih i Kiovih junaka prerastaju u optu studiju
fenomena smrti. Primera radi, ukoliko se odstrani svojstvo metafizike zeb-
nje Kiovih junaka, ostane li Ivan Galeb bez ontoloke situacije blizine smrti,
ili prosto, dekonstruie li se sie koji reflektuje tanatosnu tematiku, ukinuli
bi se tematski krugovi proistekli iz problema smrti, pa i sama konstrukcija
likova/junaka ili ak autorska instanca i samosvest. Konano, u knjievnim
delima Desnice i Kia po-etiko odnoenje pisanja naspram fenomena smrti
oblikuje metafizika morfnost evropske filozofske misli.
Bojan Markovi, asistent u naunoj oblasti Metodika nastave srpskog jezika i

knjievnosti na Uiteljskom fakultetu u Beogradu. Student je doktorskih stu-
dija. Autorov master rad se bavi komparativnom analizom dela Desnice, Kia
i Prusta. Najvaniji nauni radovi: Interkulturalnost u nastavi knjievnosti na
primeru knjige Garavi sokak Miroslava Antia, Godinjak Katedre za srpsku knji-
evnost sa junoslovenskim knjievnostima Fiolokog fakulteta, X/2015.; Metodo-
loke postavke u zasnivanju nastavne interpretacije Proklete avlije, Knjievnost
i jezik, 12/2015.; Stilske figure i njihovo znaenje transformacija sadraja,
Didaktiko-metodiki pristupi i strategije podrka uenju i razvoju dece, Beograd
2015.; The Meaning of Writing Modern Poetry. The Sense of an Avoided Sen-
se, Transcultural studies. A Jurnal in Interdisciplinary Research, 1/2015.; Folk
tales today two minds of oral prose, Slavonic Literary World: Contexts and
Confrontations II, Brno 2016. Autor je knjige poezije Riba koja je progutala svet
(nagrada Mladi Dis). Koautorski je priredio knjigu o lektiri Piknik za Irmu.
Mirjana Matijevi Sokol

mmsokol@ffzg.hr
Epitafi srednjega vijeka. Knjige ivota i smrti

Epitaf kao zapis u kamenu na mjestu vjenog poivalita pokojnika povi-
jesno je svjedoanstvo o pojedincu ili obitelji koje memorira i slavi. Teite
je izlaganja na sepulkralnim natpisima sastavljenim latinskim jezikom koje
60
Saeci izlaganja
pratimo od ranokranskog razdoblja pa tijekom srednjeg vijeka, iako je

epitaf kao zapis stariji od tog vremena. Neki su sastavljeni vrlo jednostavno
u formulama koje se razvijaju s vremenom. Sadre u sebi prozopografske
naznake za upoznavanje pojedinih drutvenih skupina. Neki epitafi prelaze
obine okvire memorije i slave pokojnika biranim rijeima. Oni su pjesniki
uraci sroeni u metru s dugom tradicijom od vremena papa Damaza. Nji-
hove znaajke postale su opa mjesta (loci communes) epitafistike i kasnije.
U izlaganju e se iznijeti kratak osvrt na ishodine toke srednjovjekovne
epitafistike, a to su odabrani ranokranski epitafi Salone, dok e se tei-
te usmjeriti na latinske epitafe, kako ranoga srednjega vijeka tako i one
kasnije. Za hrvatsku su povijest ovakvi zapisi osobito vani kao povijesno
vrelo zbog biografskih elemenata koje sadre (epitaf kraljice Jelene), a neki
se opet po pjesnikom izriaju svrstavaju u najraniji pjesniki korpus sroen
u heksametrima na tradicijama odabranog antikog pjesnitva i biblijskom
korpusu.
Mirjana Matijevi Sokol (Split, 1952.) zavrila je klasinu gimnaziju u Splitu.

Diplomirala je arheologiju i latinski jezik na Filozofskom fakultetu Sveuilita
u Zagrebu 1976. te na istom fakultetu 1985. magistrirala, a 1999. doktorirala
iz povijesnih znanosti temama iz ivota i djela Tome Arhiakona. Zaposlena je
na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U zvanje redovite pro-
fesorice u trajnom zvanju izabrana je 2014. Predstojnica je Katedre za pomone
povijesne znanosti i metodologiju historije Odsjeka za povijest Filozofskog fa-
kulteta u Zagrebu. Njezina znanstvena djelatnost obuhvaa nekoliko tematskih
podruja: pomone povijesne znanosti (diplomatika, paleografija, egdotika, he-
raldika, epigrafija), Toma Arhiakon i njegova Salonitanska povijest, te hrvat-
ska srednjovjekovna povijest u cjelini. Uz vie od sto objavljenih znanstvenih i
strunih radova te nekoliko knjiga (Toma Arhiakon i njegovo djelo, Evangelia-
rium Spalatense, Studia diplomatica itd.), sudjelovala je predavanjima na ezde-
setak domaih i meunarodnih znanstvenih skupova. Dobila je nagradu Josip
Juraj Strossmayer te Plaketu Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.
61
Dina Merdan
merdan.dina@gmail.com
Prie o ratu i smrti. Bosanska knjievnost od 90-ih do danas

Bosanskohercgovaka knjievnost, nastajala devedesetih godina 20. stoljea,
esto kategorizirana kao (anti)ratno pismo, svjedoi o poetikom prevra-
tu koji se desio pod utjecajem novih drutvnih okolnosti. Rat, a kasnije i
tranzicija, upisali su se u knjievno stvaralatvo, prije svega mlade genera-
cije umjetnika. Obrat prema angairanoj knjievnosti, hibridnost knjiev-
nih formi, dnevniko-ispovjedni ton, problematiziranje pamenja i traume,
obrat prema prii i prianju, neka su od obiljeja anra kratke prie, kakve
su pisali pisci Miljenko Jergovi, Semezdin Mehmedinovi, Selvedin Avdi,
Karim Zaimovi, Alma Lazarevska, Irfan Horozovi i drugi. Naini na koje
se antiratno pismo u Bosni i Hercegovini kasnije transformiralo su razliiti,
ali primjetan je kontinuitet prisustva pozadinske teme rata i smrti od devede-
setih naovamo. Meuanrovska proimanja i hibridizacija knjievnih formi,
povratak prii i prianju, obnova realistike tradicije, ime knjievnost posta-
je neka vrsta osobnog svjedoenja, oznait e poetak knjievnog fenomena
koji jo uvijek traje. Primjetno je takoer redefiniranje povijesnog pamenja,
otpor prema mitologizaciji i nacionalnoj viktimizaciji u korist individual-
nih svjedoanstava o osobnim gubicima, smrti kao neposrednom iskustvu
pojedinca, strahu i apsurdu rata i nezavidne pozicije pojedinca u njemu, to
u konanici uvjetuje nove modele kulturnog sjeanja. Uvjetno podijeljena
na ratno, poslijeratno (tranzicijsko) i posttranzicijsko pismo, zbog interesa
za neposrednu stvarnost, esto iskazano (pseudo)dokumentaristikim forma-
ma i jednostavnijim jezikom, bosanskohercegovaka knjievnost dijeli sli-
ne puteve razvoja sa knjievnostima zemalja nastalih raspadom Jugoslavije,
prevashodno hrvatskom knjievnou. Posmatrana u irem interliterarnom
kontekstu, ova knjievnost zapravo ispisuje i kolektivne traume evropskih
tranzicijskih drutava. Drame identitarnog rasula, koje prati nostalgija, tragi-
ka izmjetenosti i smrt, svoj vrhuac doivljavaju u prozi savremenih autora,
koji ih univerzaliziraju i izmjetaju u iri kontekst stradanja pojedinca.
Dina Merdan (1984.) roena je u Zenici. Na sarajevskom Filozofskom fakulte-

tu studirala je na Odsjeku za knjievnosti naroda BiH i b/h/s jezik, te na Katedri
za historiju umjetnosti i komparativnu knjievnost. Kao stipendistica Basileus
62
Saeci izlaganja
programa provela je godinu dana na master studiju na Odsjeku za kroatistiku

Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izlagala je na vie filolokih skupova u zemlji i
inozemstvu. Bavi se knjievnom kritikom.
Branka Migotti
Odsjek za arheologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
branka.migotti@gmail.com
Grobni spomenici kao posrednici odnosa rimske antike prema smrti

Ako je odnos prema smrti uope doputeno generalizirati na bilo koji na-
in kao odraz ponaanja drutvene, etnike, kulturne ili bilo koje druge
skupine ljudi u prolosti i sadanjosti onda se ovjeku rimske antike mogu
pripisati osobine koje ga unekoliko izdvajaju iz opeg civilizacijsko-antropo-
lokog okvira doivljaja smrti. Rimljani su bili toliko opsjednuti uvanjem
uspomene kao zaloga vjenog ivota, ne, dakako, u smislu kranske vjere
u uskrsnue, da su dunost njegovanja uspomene na mrtve ovjerili slovom
zakona. Uz njih se vezuje i paradoks zakonskog izgona groblja iz grada, uz
istodobno posvemanje isprepletanje grobova sa iv(otn)im sadrajima pred-
graa. Rimski epitafi, koji se kreu od lapidarnih fraza s osnovnim podacima
o pokojnicima i oaloenima pa do dugakih pjesama literarne vrijednosti
i psiholoko-filozofskih aspiracija, pruaju razliite podatke o drutvenom
poloaju, materijalnim mogunostima i religijskim sklonostima stanovnika
Rimskog Carstva. Ipak, takva saznanja do punog izraaja dolaze tek na spo-
menicima koji zdruuju rije i sliku, odnosno nadgrobni natpis i portrete
pokojnika praene razliitim simbolinim prizorima i motivima. Njihovo
gonetanje, meutim, nerijetko zahtijeva prodiranje u dubinske slojeve slike
i itanje izmeu redaka. To je stoga to je opeljudsko potovanje prema
smrti (o mrtvima sve najbolje!) rimsko drutvo podiglo na razinu dopu-
tene obmane u kojoj su pokojnici bili skloni predstavljati se na grobnim
spomenicima ne u stvarnom, nego u prieljkivanom drutvenom poloaju,
primjerice, odjeveni u odjeu koja im nije bila statusno propisana. U prilogu
e se razliiti aspekti (samo)predstavljanja u smrti u razdoblju rimske antike
ilustrirati primjerima grobnih spomenika iz sjeverozapadne Hrvatske.
63
Branka Migotti (Zagreb, 1954.) znanstvena je savjetnica u trajnom zvanju i

upraviteljica Odsjeka za arheologiju HAZU u Zagrebu. Na Filozofskom fakul-
tetu u Zagrebu diplomirala je arheologiju i engleski jezik te magistrirala i dok-
torirala temama iz ranokranske arheologije u Dalmaciji. Od 1997. vanjska je
suradnica na doktorskom studiju iz arheologije na Odsjeku za arheologiju Filo-
zofskog fakulteta u Zagrebu. Vodi projekt HRZZ-a Rimski grobni spomenici
jugozapadne Panonije u svome materijalnom, drutvenom i religijskom kon-
tekstu. U sreditu je njezina znanstvenog interesa materijalna i duhovna kul-
tura kasnoantikih ukopa i kamenih grobnih spomenika u rimskoj provinciji
Panoniji. Knjige: Evidence for Christianity in Roman Southern Pannonia, Oxford
1997.; Saxa loquuntur. Roman Epitaphs from North-Western Croatia/Rimski epi-
tafi iz sjeverozapadne Hrvatske, Oxford 2016. Poveznice: https://bib.irb.hr/lista-
radova?autor=118095; http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stra-
nice/bmigotti; https://independent.academia.edu/BrankaMigotti
Marija Mitrovi
Universit degli Studi di Trieste
marmitrovic41@gmail.com
Recepcija Vladana Desnice u slovenakoj knjievnosti.

S posebnim osvrtom na line kontakte kritiara i pisca
Slovenaki prevod Toneta Potokara Proljea Ivana Galeba (1974.; drugo iz-
danje 1976.) pamtim pre svega po inovativnoj i obimnoj (tridesetak strana)
uvodnoj studiji Janeza Rotara. Kao predava slovenakog jezika i knjievno-
sti u Zadru tokom ezdesetih godina, Rotar se sea i slikovito opisuje svoje
line utiske o Desnici iz tog vremena. I u studiji uz drugo izdanje Proljea
Ivana Galeba, Rotar ukljuuje lina seanja, ovoga puta na odnose i prijatelj-
stvo izmeu Cirila Kosmaa i Vladana Desnice. I tefan Barbari u tekstu
objavljenom povodom Desniine smrti iznosi uspomene. Ovoga puta autor
se deset dana nakon pievoga pokopa uputio u Islam Grki gde razgovara
sa svedocima velike pogrebne sveanosti. U prilogu bismo nastojali da pred-
stavimo osnovne karakteristike recepcije Vladana Desnice u Sloveniji, ali
bismo posebnu panju poklonili detaljima koji svedoe o linim kontaktima
slovenakih autora sa Vladanom Desnicom.
64
Saeci izlaganja
Marija Mitrovi je penzionisana redovna profesorica june slavistike Univerzi-

teta u Trstu. Autorica je jedne istorije slovenake literature (Pregled slovenake
knjievnosti, 1995.) koja je dopunjena objavljena i na nemakom (Geschicte der
Slowenischen Literatur, 2000.), dveju knjiga o Ivanu Cankaru te preko stopede-
set studija o srpskim slovenakim i hrvatskim piscima. Na italijanskom je iziao
njen izbor i komentar Andrievih pria o Trstu: La storia maledetta. Racconti
triestini, 2007., sainila je antologiju tekstova iz srpske knjievnosti koji su kao
temu imali grad Trst i uz obimnu uvodnu studiju objavila je pod naslovom Sul
mare brillavano vasti silenzi, 2004. Priredila je te uvodne studije napisala za knji-
ge: Svetlost i senke. Kultura Srba u Trstu (2007.); Cultura serba a Trieste (2009.).
Zajedno sa istoriarom Bojanom Mitroviem objavila je na talijanskom kratku
istoriju srpske istorije, kulture i literature: Storia della cultura e della letteratura
serba (2015.).
Tijana Mitrovi
Studentica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu
mitrovictijana1993@gmail.com
Smrt i umetnost u romanu Proljea Ivana Galeba Vladana Desnice

i zbirci pripovedaka Novi Jerusalim Borislava Pekia
Izlaganje se bavi odnosom umetnika i smrti u romanu Proljea Ivana Ga-
leba Vladana Desnice i zbirci pripovedaka Novi Jerusalim Borislava Pekia.
Uinjena je komparativna analiza lika umetnika koji je neodvojiv od svog
remek-dela u liku Megalos Mastorosa, kao i analiza umetnika Ivana Galeba,
koji ne dostie vrhunac kao violinski virtouz, ali na kraju ivota pronalazi
sebe kao umetnika u funkciji pisca. Vrsta izdaje prema umetnosti uoava se
u pripovetki Svira iz zlatnih vremena, gde neimenovani pesnik izdaje svoju
poetiku zarad politike i drutvene prihvaenosti. Ideja koja povezuje ove li-
kove jeste da je umetnik tvorac koji je u neraskidivoj sintezi sa svojim delom
i da jedino na taj nain on ostaje vrhunski u svom domenu delovanja. Sva-
kog od njih prati smrt kao rezultat zavetka njihovog ivotnog remek-dela:
Ivan Galeb i Megalos Mastoras pribliavaju se smrti ili umiru u zajednici sa
svojim kreacijom. Iza Megalos Mastorosa ostaje kost kao zalog za priu, iza
65
Galeba ostaje njegov roman, dok simbolika smrt Sviraa oznaava i smrt
njegove umetnosti. Smrt se kod Kir Angelosa javlja kao vid prokletstva jer
Smrt ne moe biti prevarena i kuga dolazi u njegov grad, dok Ivan Galeb
smrt doivljava kao oslobaanje iz bolnike postelje i ispunjenje elje za mi-
rom i umiranjem u prolenom sunanom danu. Peki smrt Sviraa vidi kao
odumiranje mladosti i pesnike slobode, ona je u ovoj pripovetki zapravo
samoubistvo jednog prolog vremena, od kog nije ostalo nita sem Pekie-
vog, kako se navodi, linog svedoanstva.
Tijana Mitrovi (1993.), osnovnu i srednju kolu zavrila u rodnoj Bajinoj

Bati. Trenutno je apsolventica srpske knjievnosti i jezika na Filozofskom
fakultetu u Novom Sadu.
Aleksandra Obradovi
acaobradovic7@gmail.com
Dani pred smrt u djelima Jovana Hristia i Vladana Desnice

Blizina smrti koja prouzrokuje promiljanje o vlastitom ivotu u kojem se
nije desilo to je moglo da bude, a koji polako gubi tu mogunost i pribli-
ava se svome kraju, jeste jedan vid pozadine koja se nazire u romanu Prolje-
a Ivana Galeba, kao i u drami Terasa Jovana Hristia. Filozofske rasprave o
ivotu i smrti, kao krajnjim kategorijama ljudskog bia u kojima ona trae
svoje (ne)izvjesno mjesto, upuuju na iroku lepezu evropske filozofske misli
koja je inila uticaj na obojicu autora no, na razliite naine. Istovjetna
svijest o neispunjenosti i ivotnoj neostvarenosti pred samu smrt biva razbi-
jena na dva razliita naina: vriskom i odlaskom u sunan dan. Otkrivanje
znaaja i znaenja jednog i drugog, meusobno suprotstavljenog razrjeenja
samrtnike krize, bio bi cilj ovog izlaganja.
Aleksandra Obradovic (1994.) roena je u Novom Gradu, gdje je zavrila

osnovnu kolu. Srednjokolsko obrazovanje stie u Kostajnici po ijem zavret-
ku upisuje srpsku knjievnost i jezik na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
66
Saeci izlaganja
Za vrijeme studija uestvovala je na tri studentska nauna skupa, u Zagrebu,

Sremskim Karlovcima i Banjoj Luci. Rezultat toga bivaju objavljeni nauni ra-
dovi u zbornicima. Diplomirala je 2016. godine. ivi i radi u Novom Sadu.
Nikola Petkovi
Odsjek za kulturalne studije i Odsjek za filozofiju
Filozofskoga fakulteta u Rijeci
npetkovic@ffri.hr
Smrt i meu-stanje u radovima Juana Rulfa i Devada Karahasana

Izlaganje je poredbena analiza dvaju romana koje povezuje lutajui motiv
smrti kao nedovrenog egzistencijalistikog i etikog procesa te ontolokog
stanja. Prvi je roman klasik meksike knjievnosti dvadesetog stoljea, Pedro
Pramo, Juana Rulfa (1955.), a drugi je Nono vijee Devada Karahasana
(2005.). Iako pripadaju dvama kulturama, od kojih je svaka prola specifi-
an oblik kolonizacije i imperijalistikih intervencija u imaginarni kulturni
kontinuitet, ova su dva djela jedno drugom nalik fascinantna preklapanja
proteu se od same radnje, preko glavnih protagonista, do tretiranja smrti
kao meu-stanja (interim state). Literarna mizanscena obaju romana ispu-
njena je biima koja obitavaju na granici dvaju svjetova i iji se identitet i
integritet stalno propituju. U meksikoj tradiciji te latinoamerikom sim-
bolikom redu neumrle/ne-upokojene naziva se almas en pea njihova
egzistencijalna neodreenost odreena je boli, dok je njihov ontoloki status
nedoreen. Zanimljivo je da upravo to meu-stanje, iako ga ne imenuje,
upotrebljava i Karahasan. Ova komparativa studija sluaja zasniva se na
eminentno europskoj (njemakoj) tradiciji maginog realizma (termin Ma-
gischer Realismus prvi je upotrijebio povjesniar i likovni kritiar Franz Roh
1925. promovirajui pokret u slikarstvu poznat kao Nova objektivnost) koji
je vrhunac doivio u latinoamerikoj knjievnosti (realismo magico), u kojoj
je njegov rodonaelnik upravo Juan Rulfo, a iji imaginarij u Nonom vijeu
kulturalno adaptira Devad Karahasan. U ovom se izlaganju analitiki ka-
tegorijalni aparat oslanja na radove suvremenih filozofa Johna Donnellya,
67
Jamesa M. Camerona, Stephena T. Davisa, dok je cjelina izlaganja u traj-

nom dijalogu s knjigom Smrt mladog rijekog filozofa Marina Biondia.
Nikola Petkovi (1962.), knjievnik, knjievni kritiar, sveuilini profesor, ese-

jist, publicist, urednik i prevoditelj, redoviti je profesor u trajnom zvanju na
Odsjeku za kulturalne studije i Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u
Rijeci. Voditelj je Katedre za Europske studije. Znanstvene i strune radove,
poeziju, prozu i knjievnu kritiku objavljivao i objavljuje u mnogim domaim i
inozemnim zbornicima, listovima i asopisima. Autor je sedamnaest knjiga raz
liitih vrsta, rodova, anrova. Redoviti je kolumnist rijekog Novog lista. Pred-
sjednik je Hrvatskog drutva pisaca.
Eva Premk Bogataj

eva.premk@guest.arnes.si
Smrt kao prostor u knjievnim tekstovima

U knjievnim se tekstovima smrt uobliava s jedne strane kao motiv ili
tema, a s druge kao prostor u paralelnim svjetovima fikcijskog i realistinog
koji ulaze u intertekstualni dijalog s religijskim tradicijama, filozofijama i
vlastitim iskustvom umiranja. Izlaganje analizira tekstove A. B. imia koji
trai smisao postojanja u odnosu sa smru, Nikole opa koji nadilazi smrt
putovanjem u bestjelesnost, Vladana Desnice koji ponire u smrt i umiranje
propitivanjem vlastitog vienja i osjeanja svijeta, prelaenje u nita u tek-
stovima Mee Selimovia, opsesivnog traganja za nainom prelaska dualno-
sti ivota i smrti u Gregora Strnie, ivljenja u smrti Danila Kia i poricanja
smrti kao takve u Maka Dizdara. Prostor smrti u odabranim knjievnim
tekstovima realizira se kao stvaralaki proces u svijesti autora i interpretaciji
itatelja.
Eva Premk Bogataj diplomirala je iz ruskog, hrvatskog, srpskog i makedonskog

jezika s knjievnostima komparativnom temom Intelektualni lirizam kod Isaka.
E. Babelja i Danila Kia 2002. na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, gdje je
2005. magistrirala (Enklitike u hrvatskom jeziku na primjeru elektronskih medija)
68
Saeci izlaganja
i 2013. promovirala se na podruju literarnih znanosti (Konanost i beskonanost

u stvaralakom opusu Nikole opa i Gregora Strnie). Radila je kao asistentica
i mlada znanstvena novakinja na Odsjeku za slavistiku Filozofskog fakulteta
u Ljubljani, kao certificirana projektna menaderica i savjetnica za odnose s
javnou. Objavila je vie znanstvenih lanaka s podruja hrvatske, slovenske,
srpske i ruske literature i dvije znanstvene monografije: Prof. dr. Marja Bornik,
prva dama slovenske slavistike (u suautorstvu s ddf. Franckom Premk) i asovno
v venem in venost v minljivem. Primerjalna tudija ustvarjalnosti Nikole opa in
Gregorja Strnie v lui tradicionalizma.
Monica Priante
Hrvatsko katoliko sveuilite
monicapriante@gmail.com
Dva pogreba Vladana Desnice

Vladan Desnica umire u subotu, 4. oujka 1967., u Zagrebu, u bolnici Re-
bro. Iz pregleda tiska jasno proizlazi kako se smrt odnosi samo na Desnicu,
mukarca-ovjeka, dok Desnica-knjievnik smru ne nestaje. Ta dvostru-
kost tjelesne smrti i javnog ivota oituje se i u govorima izreenim tije-
kom Desniina pogreba. Prvi pogreb odran je na zagrebakom Mirogoju
6. oujka 1967., dok je drugi odran u Islamu Grkom dan kasnije, nakon
ega je uslijedio stvarni pokop posmrtnih ostataka Vladana Desnice u crkvi
Sv. ura u Kuli Stojana Jankovia, pored knjievnikove supruge Ksenije.
Odabir naina sjeanja mrtvih u nekoj kulturi odraava karakter i narav te
kulture, a drutveno koritenje smru postaje pokazatelj toga drutva. Jasan
je, primjerice, proces uklanjanja smrti i umiranja iz vidokruga zajednice tije-
kom 20. stoljea i posljedino odbijanje razgovora o smrti. Uistinu, iz tiska
je jasno odvajanje Vladana Desnice, njegova fizikog, mrtvog tijela, o koje-
mu nema puno podataka, od Desnice-knjievnika. Ne navodi se nita to bi
se odnosilo na ono o emu ne elimo govoriti ili ono to ne elimo prikazi-
vati (bolest, tjelesno propadanje, tjelesna smrt), dok s druge strane nalazimo
ono to je drutveno prihvatljiv oblik sjeanja (poetika, stil, jezik, knjievni
opus). Naposljetku, na dvama sprovodima pojavljuju se i drugi tipini ele-
69
menti javnog sprovoda kao to je inkluzivni karakter sjeanja i afirmacija

kulta linosti. Iako javne rituale, pa tako i sprovode, moemo analizirati iz
razliitih toaka gledita (onoga organizatora, sudionika, gledatelja i/ili ko-
mentatora), oni uvijek imaju inkluzivan i iskljuujui karakter. Analizirajui
samo stavove organizatora, postaje jasno da su javne pogrebne ceremonije
esto dogaaji na kojima se pokuava izbrisati sve tragove ideolokih, poli-
tikih i kulturnih sukoba. Kao to se na privatnoj razini cijela obitelj poka-
zuje ujedinjena u boli i tuzi, tako su, na javnoj razini, ove ceremonije obino
trebale biti vidljivo inkluzivne. Tako se navodi kako je ime Vladana Desnice
zapisano zlatnim slovima u hrvatskoj i jugoslavenskoj knjievnosti te po-
staje uvrteno u kulturni panteon uz uru Daniia, Josifa Pania i Niko-
lu Teslu, kao zalog bratske slobode izmeu Hrvata i Srba.
Monica Priante diplomirala je povijest europske civilizacije na Katolikom sve-

uilitu u Milanu i doktorirala na Hrvatskim studijima Sveuilita u Zagrebu
istraivanjem o biskupu Strossmayeru, prezentiranom u monografiji Priante
Slikovi, Tondini i Strossmayer jedinstveni za jedinstvo, Zagreb 2016. Nakon
doktorata suraivala je s nekoliko hrvatskih sveuilita te s Talijanskim insti-
tutom za kulturu u Zagrebu. Trenutano radi kao vanjska suradnica na Hr-
vatskom katolikom sveuilitu u Zagrebu. Nakon doktorata svoja istraivanja
usredotoila je na aspekte kulturalne tanatologije s posebnim osvrtom na kultu-
ru smrti na prijelazu iz XIX. u XX. stoljee. Iz navedenog podruja objavila je
rad Posljednji graanski pozdrav. Smrt i pogrebni rituali u Zagrebu u drugoj
polovici XIX. stoljea, u: ovjek i smrt. Teoloki, filozofski, bioetiki i drutveni
pristup (ur. I. Markei), Zagreb 2017. Objavila je vie znanstvenih radova u
domaim i stranim publikacijama te izlagala na brojnim meunarodnim kon-
ferencijama.
70
Saeci izlaganja
Maja Radoni
Fakultet za kulturu i medije Univerziteta Don Nezbit
majenka770@gmail.com
O motivu smrti u mitskom i istorijskom prostoru

U izlaganju se kroz interpretaciju motiva bolesti i smrti u romanima Proljea
Ivana Galeba Vladana Desnice i arobni breg Tomasa Mana, prikazuje nain
na koji se svest modernog oveka suoava sa idejom smrti, najzagonetnijim
pitanjem svake ljudske egzistencije. U doba scijentizma, u svetu poljuljanih
i relativizovanih tradicionalnih naina suoavanja sa ovim venim pitanjem,
umetnost nudi reaktualizovan mitski prostor, izolovano ostrvo u istorijskom
prostoru, poput Manovog arobnog brega, ili kreira mitski prostor u svesti
i doivljaju glavnog junaka poput Proljea Ivana Galeba Vladana Desnice.
Kroz analizu karakteristinih motiva dva velika romana, izlaganje ukazuje
na koji nain smrt prestaje da bude konani pobednik nad ivotom i prolaz
ka nitavilu, kako je vidi scijentizam, kao ni kako ivot ne postaje pobednik
nad smru, ve se kroz reaktualizovani mitski prostor ivot i smrt spajaju u
venom ciklinom kretanju.
Maja Radoni je diplomirala na grupi za jugoslovensku i svetsku knjievnost na

Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Doktorsku disertaciju odbranila je 2013.
godine na Filolokom fakultetu u Beogradu. Od septembra 2008. radi na Fa-
kultetu za kulturu i medije Don Nezbit univerziteta kao asistent, a od 2013.
godine kao docentica. Oblasti istraivanja: nauka o knjievnosti, kultura i me-
diji, komunikacija i kultura, kulturni fenomeni. Objavila je monografiju Stub
seanja srpske kulture. Eseji Miodraga Pavlovia, Andrigrad 2015., kao i studije:
Teorijske osnove poetike Miodraga Pavlovia. Programska zbirka eseja Rokovi
poezije, Zbornik Matice srpske za knjievnost i jezik; Recepcija dela Stanislava
Vinavera kod posleratnih modernista Jovana Hristia i Miodraga Pavlovia,
Poezija i modernistika misao Stanislava Vinavera; Esej ili potraga za celinom
(pojam, razvoj i stilske odlike anra), Godinjak Fakulteta za kulturu i medije,
i druge.
71
Drago Roksandi
Odsjek za povijest / Centar za komparativnohistorijske i interkulturne stu-
dije Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
drago.roksandic@ffzg.hr
Umrijeti u Zagrebu 1941. 1945.

Josip Horvat (1896. 1968.) odluio je pokuati praviti dnevne biljeke
za projektiranu kroniku ovih sablasno ludih godina 2. studenog 1943.
godine, nakon prvog preleta saveznikih aviona oko 3.000 m iznad Zagreba
(znai, sad i za nas postaje ozbiljno). Njegovo Preivjeti u Zagrebu. Dnev-
nik 1943 1945. objavljeno je u istom gradu 1989. godine kao svojevrsna
senzacija jer je oito bila rije o zapisima koji nisu bili retuirani nakon
1945. godine, tj. koji su objavljeni bez naknadne pameti (Ivo Frange).
Doivljeni su kao ratno svjedoanstvo Zagrepanina koji nije bio ni borac,
ali ni zloinac (Nikica Petrak). Danas, u dobu negacionizma ivei meu
brojnim sugraanima koji uvjeravaju sami sebe i sve oko sebe koji ih sluaju
da se u Zagrebu ginulo ponajvie nakon 8. svibnja 1945. godine autor
sm sebi postavlja pitanje moe li se Horvatov dnevnik, nasuprot naslovu,
itati kao svjedoanstvo o strahu od smrti, odnosno o smrti u Zagrebu od
1941. do 1945. godine. Nije li opredjeljenje ni borac, ali ni zloinac na-
stalo iz straha od smrti, iz iluzije da se jedino tako moe postati nevidljivim
i za samu smrt? Ipak, od Miroslava Krlee do Stjepana Zimmermanna, od
Kerubina egvia do Ilije Jakovljevia, od Antuna Barca do Josipa Horvata
uistinu nije malen broj intelektualnih aktera ratne scene u Zagrebu, koji
su se piui dnevnike i autobiografije vrlo razliito suoavali sa smru i/ili
bjeali od nje.
Drago Roksandi (Petrinja, 1948.) redoviti je profesor u trajnom zvanju na

Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, predstojnik
Katedre za povijest Srednje i Jugoistone Europe, voditelj Ranonovovjekovnog
modula Diplomskog studija i nositelj poslijediplomskog doktorskog kolegija
Teorije i metode u modernoj i suvremenoj historijskoj znanosti. Voditelj je
projekta Triplex Confinium (od 1996.) i fakultetskog Centra za kompara-
tivnohistorijske i interkulturne studije (od 2014.), programa Desniini susre-
ti (od 2005.) te projekta Europske unije Jankovic Castle (2011. 2014.).
lan je projekta Phantomgrenzen na Sveuilitu Humboldt. lan je i Hrvat-
72
Saeci izlaganja
skog drutva pisaca. Vidi: H. Petri, ivjeti Triplex Confinium (u povodu 60.
godinjice roenja prof. dr. sc. Drage Roksandia), Ekonomska i ekohistorija,
4/2008., br. 4, 151231 i http://kula-jankovica.unizg.hr. Novija izdanja, pored
ostalih: Drago Roksandi i Vlatka Filipi Maligec, Kultura hrvatskog antifaiz-
ma, Zagreb 2016.; U NIN-u i Danasu, Zagreb 2011.; Daniel Baric, Jacques Le
Rider i Drago Roksandi (ur.), Mmoire et histoire en Europe centrale et orientale,
Rennes 2010. Nositelj je dvaju francuskih odlija: asnik reda akademske palme
(Officier dans lOrdre des Palmes Acadmiques, 2004.) i asnik nacionalnog reda
za zasluge (Officier dans lOrdre National du Mrite, 2014.).
Mario Strecha
mario.strecha@email.t-com.hr
Mirogoj. Simbol modernog hrvatskog graanskog drutva i

njegove kulture
O Mirogoju! Grade vjenog mira, kako si samo aroban s ljepote! Uresa
tvojih blagost oko dira, a ari su ti vjene, neprolazne ljepote.
Ivan Trnski, Vila Mirogoj kraj Zagreba (1854.)
U 19. stoljeu, u kojem se na europskom prostoru, izmeu ostaloga, bitno
mijenja i kultura smrti, brojni gradovi, slijedei suvremena urbanistika
naela, podiu reprezentativna groblja. Zagrebako groblje Mirogoj, otvo-
reno 1876., u razdoblju u kojem se proces modernizacije drutva u Banskoj
Hrvatskoj intenzivirao, jedno je od tih modernih europskih pokapalita,
koja svjedoe ne samo o suvremenoj kulturi smrti, nego i o znaenju gra-
anskog drutva. Priopenje se sastoji od dviju cjelina: prva je posveena
zagrebakim gradskim grobljima i pogrebnim obiajima u prvoj polovini
19. stoljea. Druga cjelina posveena je Mirogoju. U tom dijelu izlaganja
pokuat e se opravdati teza da je Mirogoj doista jedan od bitnih simbola
modernog hrvatskog graanskog drutva i njegove kulture.
Mario Strecha (Zagreb, 1956.) studij povijesti zavrio je na Filozofskom fakul-

tetu Sveuilita u Zagrebu. Na istom je fakultetu najprije magistrirao, a potom
73
i doktorirao. Od 1997. radi na Odsjeku za povijest, na kojem predaje predmet

pod nazivom Hrvatska povijest u 19. stoljeu. Za redovitog profesora izabran
je 2013. godine. Voditelj je doktorskog studija Moderna i suvremena hrvatska
povijest u europskom i svjetskom kontekstu, koji je u suradnji s nekolicinom
nastavnika i oblikovao. Ue je podruje njegova znanstvenog interespovijest hr-
vatskog politikog katolicizma. O tom pitanju, kao i o razliitim problemima
hrvatske povijesti s kraja 19. i na poetku 20. stoljea, objavio je vie rasprava
i lanaka u domaim i inozemnim asopisima, a problem hrvatskog politikog
katolicizma cjelovito je obradio u trima monografijama. Viegodinji je lan re-
dakcije slovenskog asopisa Prispevki za novejo zgodovino koji izlazi u Ljubljani i
asopisa za povijest svakodnevnog ivota Zgodovina za sve, vse za zgodovino, koji
izlazi u Celju. Kao gostujui profesor sudjelovao je i sudjeluje u nastavi povijesti
na Oddelko za zgodovino Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. Surauje i
sa Sveuilitem Ca Foscari u Veneciji.
Sanja aki
Doktorandica na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu
sanjasakic1986@gmail.com
Male kompozicije smrti. Olupine na suncu Vladana Desnice

U izlaganju se analizira zbirka kratkih pria Vladana Desnice Olupine na
suncu (1952.) kao cjelina koja obuhvaa razliite manifestacije motiva smrti
u prii s obzirom na pojam ljudskih olupina koje autor opisuje u kratkoj
biljeci uz tekst zbirke. Izdvajamo tri naina na koje se smrt manifestira u
kratkim priama ove zbirke: 1. kao doslovna smrt; 2. kao slutnja stradanja
i figurativna smrt; 3. kao kompozicijsko naelo. Tri se manifestacije smrti
meusobno ne iskljuuju, pa se zbog toga motiv smrti u kratkim priama
pojavljuje kao niz funkcionalno raznorodnih elemenata i manifestira se na
razliitim razinama pripovjednog teksta. Kratka pria uokvirena je naslue-
nom ili doslovnom smru likova koji joj ne mogu izbjei snagom vlastite
volje, a umjetniki postupak uokvirivanja upuuje na minucioznu selek-
ciju i oblikovanje pripovjednog svijeta karakteristine za Desniin opus u
cjelini. Silnice pripovjednog svijeta koje ovom prilikom izdvajamo (bog
vrag, pravda nepravda, sunce mjesec, mukarac ena) ukazuju na smrt
74
Saeci izlaganja
kao filozofsko-teoloko naelo ija se volja ili proizvoljnost pripisuju koliko

bogu toliko i vragu, dok su ljudske olupine ostavljene po strani. Prie se
pokazuju zahvalnim modelima za uspostavu dihotomija koje iskazima po-
tvruju njihovi junaci, ali koje pripovjeda nagriza svojim opaskama i koje
pria nerijetko ironizira i dovodi u pitanje. Cilj je analize utvrditi kako funk-
cionira smrt kao podloga umjetnikog rasporeivanja pripovjedne grae te
kojim se umjetnikim postupcima prevladavaju dihotomije kratkih pria.
U zakljuku se kratka pria o smrti prokazuje i kao pria o smijehu u smrti.
Sanja aki (1986.) roena je u Zenici. Zavrila je studij komparativne knjiev-

nosti, francuskog jezika i knjievnosti te junoslavenskih jezika i knjievnosti na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2013. do 2016. godine bila je zaposlena
kao mlada istraivaica na projektu Hrvatski knjievno-kulturni identitet u
tranziciji/regionalnom kontekstu (aspekti hrvatsko-srpskog kulturnog dijalo-
ga). U postupku je objavljivanja zbornika radova sa znanstvenog skupa Tranzi-
cija i kulturno pamenje, koji je uredila zajedno s prof. dr. Duanom Marinkovi-
em i dr. sc. Virnom Karli. Upisana je na poslijediplomski studij knjievnosti,
izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Svetlana eatovi
svetlana.seatovic@gmail.com
Smrt graanske elite u Zimskom ljetovanju

U izlaganju e biti analizirani kulturoloki i poetiki aspekti smrti odnosno
skoro potpunog nestanka iz Dalmacije etnikih Italijana, pripadnika sred-
nje i vie graanske klase u Desniinom romanu Zimsko ljetovanje (1950.) i
komparativno, u romanima Dalmacijo, stara Dalmacijo (1979.) Ivana Katu-
ia i Egzil Enca Betice (1996.). Motiv smrti, ratne opasnosti i neposrednog
ratnog okruenja predstavljaju istorijske okolnosti Drugog svetskog rata u
Zadru, njegovom zaleu i u drugim dalmatinskim gradovima. Prva seoba
graanskog stanovnitva pod velom pretee smrti predstavlja pomeranje u
zalee koje predstavlja drugu, ruralnu sredinu. Strah od smrti u gradjanima iz
Zadra podstie sloena antroploka, kulturoloka i verska pitanja. Analizom
75
pojedinih graana i seljaka ukazaemo na susret i sukob razliitih kultura i

civilizacija. Smrt e za gradjane Zadra biti dvostrukog karaktera prva seoba
i potom konano iseljavanje. U okviru istorije tanatolokih studija evropske
kulture u izlaganju emo analizirati konfrontaciju dva sveta po civilizacijskoj
i verskoj osi. Zimsko ljetovanje najavljuje, mada sa skepsom klasni prevrat koji
e biti osnova novog socijalistikog uredjenja na prostorima bive Jugoslavije,
pa e izlaganje ukazati i na smenu drutvenih uredjenja koja e se odvijati
tokom Drugog svetskog rata i dobiti konaan epilog upravo krajem rata.
Svetlana eatovi (1975.), via nauna saradnica u Institutu za knjievnost i

umetnost u Beogradu. Diplomirala 1998. godine na Filolokom fakultetu u
Beogradu grupu za srpsku knjievnost i jezik sa optom knjievnou, gde je i
magistrirala 2002. i doktorirala 2010. Zaposlena od 2002. u Institutu za knji-
evnost i umetnost. Postdoktorsko usavravanje iz oblasti tekstologije obavila
na univerzitetima u Italiji 2011. i 2012. Od 2007. predaje teoriju knjievnosti i
srpsku knjievnost na Uiteljskom fakultetu u Beogradu. Rukovodilac naunog
projekta posveenog poetici srpske knjievnosti 20. veka. Ua nauna oblast: po-
etika moderne srpske knjievnosti, teorija ciklusa, komparativni kontekst srpske
knjievnosti i Mediterana. Naune monografije: Tradicija i inovacija (2004.);
Deo kao celina&celina kao deo (2012.); Epizacija moderne lirike (2014.). Uredila
vie meunarodnih i nacionalnih zbornika radova, objavila preko 100 naunih
radova, odrala niz predavanja po pozivu u inostranstvu.
Filip imetin egvi

phillip.simetinsegvic@gmail.com
Nikolina imetin egvi

Hrvatsko katoliko sveuilite
nikolina.simetinsegvic@gmail.com
Duh moderne. Od kulture ivljenja do kulture smrti

Robert Musil u drugom dijelu knjige ovjek bez osobina (1930. 1943.)
opisuje upeatljivu scenu u umobolnici u kojoj su ljudi, bolujui od razli-
itih bolesti, privezani za krevete kako si ne bi pokuali sami oduzeti ivot.
76
Saeci izlaganja
Kao i u mnogim drugim situacijama, Musil u svojem knjievnom remek-

djelu prenosi sutinsku i sveprisutnu temu Austro-Ugarske Monarhije na
prijelazu stoljea, uoi svojeg sutona. Dok je smrt kao velika tema jo od
baroknih vremena nepobitno povezana s Beom i austrijskim duhom (W.
Johnston), a modernistiki intelektualci i umjetnici u svojem su radu knji-
evnom, slikarskom, glazbenom, znanstvenom prouavali i izuavali razne
aspekte smrti, dotle je i samoubojstvo, napose kao in koji afirmira mo
povrh razuma (J. Baudrillard), ulo i u svojevrstan mit o modernistikim
boemima u razdoblju od prijelaza s 19. na 20. stoljee pa sve do duboko
u meurae. Pri tome su neki od najpoznatijih primjera iz hrvatske umjet-
nosti, kulture i intelektualnog ivota svakako: Ante Kovai (umro 1889.),
Janko Kohari (1905.), Vjenceslav Novak (1905.), Vladimir Vidri (1909.),
Janko Poli Kamov (1910.), Josip Rai (1910.), Miroslav Kraljevi (1913.),
A. G. Mato (1914.), Gemma Boi (1914.), Viktor Kovai (1924.), Antun
Branko imi (1925.), Josip Piman (1936.). Izlaganje s pomou razliitih
aspekata tanatologije, historijske psihologije (R. Mandrou) i prouavanjem
kulture smrti te intelektualne povijesti nastoji se razotkriti odnos moderni-
stikih ideja, stvaralatva, naina ivota, imperijalnih konteksta Habsbur-
ke Monarhije i posthabsburke karaorevievske Jugoslavije prema smrti,
umiranju i inu samoubojstva.
Filip imetin egvi (Zagreb, 1986.) diplomirani je povjesniar i profesor po-

vijesti. Trenutano radi kao asistent na Katedri za povijest srednje i jugoistone
Europe na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dobitnik je
nekoliko fakultetskih priznanja tijekom studija, meu kojima i Rektorove na-
grade u akademskoj godini 2006./2007. Od 2008. do 2013. godine stalni je
lan urednitva asopisa studenata povijesti Pro tempore. Tajnik je Desniinih
susreta od 2012. do 2014. godine, na kojima sudjeluje od 2012. godine. Kao
organizator, izlaga ili moderator sudjelovao je takoer na brojnim znanstvenim
skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Autor je knjige Patriotizam i bunt. Franjo
Josip I. u Zagrebu 1895. godine (2014.). Znanstveni su mu interesi usmjereni na
povijest Habsburke Monarhije, Hrvatske i Austrije, intelektualnu i kulturnu
povijest 19. i 20. stoljea te povijest historiografije.
Nikolina imetin egvi (Banja Luka, 1987.) diplomirala je 2012. godine po-
vijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu temom Amerika i britanska histo-
riografija o raspadu Habsburke Monarhije. Kao mladu povjesniarku, zanima
77
je prvenstveno urbana povijest, s naglaskom na grad Zagreb i arhitekturu, te

intelektualna, kulturna i drutvena povijest openito. Bila je urednica asopi-
sa Pro tempore. Sudjelovala je na znanstvenim skupovima i konferencijama u
Hrvatskoj i inozemstvu te je autorica raznih strunih i znanstvenih lanaka.
Od 2013. godine polaznica je poslijediplomskog studija Moderna i suvreme-
na hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Tajnika zaduenja u
sklopu Desniinih susreta obnaa od 2012. do 2014. godine. Radi na Hrvatskom
katolikom sveuilitu kao naslovna asistentica.
Iva Tei
megalofroneo@gmail.com
U iekivanju smrti ili preplitanja ivota i smrti u Baraci 5 be

Miroslava Krlee i Rekonvalescentima Dragie Vasia
Cilj izlaganja je komparativna analiza usredsreena na uoavanje slinosti, to
jest razlika izmeu Krleine Barake 5 be i Vasievih Rekonvalescenata. Poseb-
na panja bie posveena ratu kao knjievnoj temi, odnodno ratnom kon-
tekstu kao zajednikom imenitelju ovim dvema proznim celinama. Polazei
od Frojdovog stava da rat menja ovekov odnos prema smrti (relativizujui
odnos prema smislu ivota, religiji, drutvenim i ivotnim vrednostima), u
fokusu analize nai e se misaone preokupacije junaka koji su u iekivanju
kraja. Osim toga, izlaganje e obuhvatiti osvrt na Krleinu i Vasievu ratnu
prozu, ukljuujui i njihovo shvatanje fenomena rata.
Iva Tei (Beograd, 1986.) osnovnu kolu i filoloku gimnaziju pohaala u Beo
gradu. Na Filolokom fakultetu Univerziteta u Beogradu zavrila osnovne/ma-
ster studije na smeru Srpska knjievnost i jezik sa optom knjievnou, gde je
odbranila diplomski rad pod naslovom Rat i egzistencija u Velikom metru sviju
hulja Miroslava Krlee i Dnevniku o arnojeviu Miloa Crnjanskog. Trenutno
je na treoj godini doktorskih studija (modul knjievnost) na Filozofskom fa-
kultetu Univerziteta u Novom Sadu. Zaposlena je kao istraivaica pripravnica
u Institutu za knjievnost i umetnost u Beogradu, na projektu Srpska knjiev-
nost u evropskom kulturnom prostoru.
78
Saeci izlaganja
Melida Travani
Centar za kulturu i obrazovanje Teanj
melida_travancic@hotmail.com
Strah od smrti u romanu Zimsko ljetovanje Vladana Desnice

Roman Zimsko ljetovanje (1950.) Vladana Desnice izuzetno je zanimljivo
i sloeno knjievno djelo, koje prati sudbinu grupe ljudi bez zaviaja, pri-
padnosti i perspektive. Radnja romana obuhvata period od 1943. do 1944.,
odnosno bombardiranje i potpuno razaranje Zadra, iz kojeg ljudi pod te-
retom historijskog loma i u nastojanju da prevladaju traume rata dolaze
u selo Smiljevci nadomak grada, uvjereni da su tako pronali spas i da su
sigurni od historijskog usuda. Desnica koristi povijesni okvir da bi prikazao
sudbine malih, marginalnih ljudi, ali rat u ovom romanu nije tema po sebi,
on je prikazan kao povijesni uzronik koji proizvodi susret dvije grupe ljudi
i njihovih kultura, koje se teko ili nikako ne prihvataju, a koje su prisiljene
ivjeti u zajednici. Tematsko-motivska okosnica romana zapravo je strah od
smrti, dok rat ostaje mizanscenski prisutan. Roman donosi psiholoku sliku
stradanja pojedinca (svaki od likova je i granina i tragina figura), odno-
sno malih ljudi nad ijim se ivotima oslikava smrt kao posljedica povijesne
tragedije ovjeanstva. Romaneskni tekst funkcionira na nain da se preko
sudbine/a individualnih tragedija prikae mo rata i cjelokupno zlo histori-
je. U ovom romanu likovi se suoavaju sa smru koja nije nastala od bombe,
ali je posljedica ratnog uasa u/oko ovjeka (npr. ubistva koja se dogaaju
pod okriljem noi, a zajednica ne eli da zna ko su poinioci). Najrepre-
zentativniji primjer kako rat ubija ljude bez posredstva oruja jeste smrt
bebe pimice (smrt kao tragina i simbolina) koju prodire seoski prasac
Migud, ime se roman i zavrava, a likovi u ivotu postaju mrtvi. Tako bijeg
od smrti zamjenjuje oaj i suoavanje sa zlom (kako u sebi, tako i oko sebe).
U romanu Zimsko ljetovanje smrt je data kao sastavni dio ivota, ona je u
svijesti i podsvijesti, te pokree i odreuje stvari i dogaaje.
Melida Travani (1985.) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Tuzli na

Odsjeku za bosanski jezik i knjievnost. Magistrirala je 2013. godine na Filozof-
skom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za knjievnosti naroda BiH. Doktorsku
disertaciju odbranila na Fakultetu humanistikih nauka u Mostaru. Objavila je
79
dvije pjesnike knjige: Ritual i Svilene plahte. Sudjelovala na vie meunarod-

nih naunih skupova i konferencija na kojima je izlagala radove o knjievnosti.
Objavila: Srce tame Josepha Conrada u svjetlu postkolonijalne knjievne teo-
rije u Diwanu; Teanjske kulturnopovijesne teme Amira Brke u Motritima;
Psiholoka slika stradanja Jevreja u romanu Pletai krletki Muhameda Kon-
dia u Godinjaku BZK Preporod; Formiranje biblioteke Hamida Dizdara
kao konsekvenca njegovog istraivanja etnografske i pozorine tradicije u BiH
u Zborniku radova; Psiholoka drama Gavrila Principa u pjesmama Abdulaha
Sidrana, ija to ruka drhti? u Godinjaku BZK Preporod.
Vladimir Vukomanovi Rastegorac

Uiteljski fakultet Univerziteta u Beogradu
vladimir.vukomanovic@uf.bg.ac.rs
Reprezentacije smrti u poeziji za decu i mlade Miroslava Antia

Psiholoka istraivanja pokazuju da odrasli nerado pokreu razgovor na
temu smrti s decom; kao razlozi za to najee se navode kompleknost ovog
fenomena (smrt je deci teko objasniti) i pojave koje ovaj fenomen prate
(npr. tuga kao emotivna reakcija onog koji doivljava umiranje drugog, de-
kompozicija tela kao ono to prati njegov odlazak). Otuda je i tema smrti
u poeziji za decu makar u kontekstu kolskog sistema i izdavake politike
donekle marginalizovana. Ipak, veliki broj radova iz oblasti psihologije
posvedoava da deca poinju da razmiljaju o smrti ve u predkolskom
periodu, te da je nesumnjivo da dvanaestogodinje dete, u svim kulturama
poseduje veoma sloen koncept smrti. Preutkivanje teme umiranja nije ni
ideoloki neutralno, ve se njime podrava drutveno ustanovljena, i done-
kle nametnuta, obaveza da se bude srean i da se tzv. teke teme zaobiu
ta kultura sree danas je dominantna i na evropskim prostorima. U
elji da se uvae rezultati pomenutih psiholokih istraivanja, koja ukazu-
ju i na negativne posledice izbegavanja razgovora na temu smrti sa decom
(oseanje krivice zbog smrti drugog, autodestruktivne akcije i sl.), te da se
otvori mogunost razgovora o umiranju sa decom kroz tumaenje poezije,
u izlaganju e biti istraeno kako se fenomen smrti oblikuje u poeziji za
80
Saeci izlaganja
decu i mlade na primerima iz pesnitva Miroslava Antia. Re je o jednom

od najznaajnijih pesnika za decu u srpskoj knjievnosti druge polovine 20.
veka, koji se teme smrti dotakao vie puta, a akcenat e ovde biti na predsta-
vama smrti u aavoj knjizi (1972.) i u Garavom sokaku (1973., 1978.; u ova
dva izdanja prisutne su znatne izmene u pesmama koje tematizuju smrt).
Posebno e u ovim pesmama biti promotreni sledei aspekti reprezentacije
smrti: 1) pozicija i identitet lirskog subjekta, 2) izbor umirueg subjekta, 3)
naini postmortalnog trajanja i, u vezi s njima, strategije osmiljenja smrti,
4) jeziko-stilski mehanizmi koji uestvuju u izgradnji odreene reprezen-
tacije smrti (sa naglaskom na funkciji stilskih figura i tropa u oblikovanju
reprezentacije smrti).
Vladimir Vukomanovi Rastegorac (1986.) diplomirao je, zatim i doktorirao

na Filolokom fakultetu u Beogradu sa tezom Jezik i stil poezije za decu predzma-
jevskog perioda (2016.). Znaajniji radovi: Postupci ekspresivne sintakse u Sibi-
ru Vladimira Kecmanovia, u: M. Kovaevi (ur.), Radovi Filozofskog fakulteta,
14/2013., br. 1, 589606; Osnovne sintaksike odlike Zmajevog i opievog
pesnitva za decu pokuaj poredbenog pristupa (koautorstvo s A. Petrovi),
u: B. Toovi (ur.), opievsko modelovanje realnosti kroz humor i satiru, Grac
Banjaluka 2014., 457476; Crtani film i smrt: mogunosti interpretacije
filma Saekaj, molim te Jelizavete Skvorcove, u: Inovacije u nastavi, 4/2015.,
102113. Nainima tematizacije smrti u srpskoj poeziji za decu bavio se kao
gostujui predava na Pedagokom univerzitetu u Krakovu (Representations
of Death in Serbian Poetry for Children (Methodological Approach), 2017.)
i kroz izlaganja na naunim skupovima (Smrt u srpskoj poeziji za decu 19.
veka, Vroclav 2017.). Zajedno sa Janom Rastegorac autor je poeme za decu
Bajka o Smrti (2016.).
81
upute za pisanje priloGa u zborniku raDoVa

HRVATSKO-SRPSKI/SRPSKO-HRVATSKI
INTERKULTURALIZAM DANAS
Svi prilozi moraju biti napisani na raunalu, u nekoj od inaica programa

MS Word (od MS Word 6.0 nadalje) ili u nekom od programa kompatibil-
nih s MS Wordom te trebaju biti snimljeni u formatu MS Word dokume-
nata (**.doc). Obvezno je koristiti se fontom Times New Roman (odnosno
times new roman Ce). Drugim pismima mogue se koristiti u biljekama,
kad god je rije o citiranju na izvornom jeziku i pismu. U tekstu priloga
veliina je slova 12, a prored 1,5. Literatura se citira u biljekama (fusno-
tama), a ne u tekstu. Veliina je slova u biljekama 10, a prored jednostruk
(single). Kad se u tekstu navodi izravan citat dui od triju redaka, potrebno
ga je uvui u poseban odlomak s jednostrukim proredom i veliinom slova
11, bez navodnih znakova.
82
Upute za pisanje priloga u zborniku radova Desniini susreti 2016.
Ako se u citatu isputa dio teksta, on se oznaava tokama unutar oblih

zagrada: (). Ako je u citatu potrebno dodati rije koja nedostaje ili se razr-
jeava kratica, to se pie unutar uglatih zagrada [ ]. Svaki rad mora sadra-
vati saetak (izmeu 1.000 i 1.500 znakova), kljune rijei (najvie osam),
popis literature te dui saetak (oko 2.000 znakova), za koji e urednitvo
osigurati prijevod na engleski jezik. Radovi opsegom ne bi trebali prelazi-
ti jedan arak (16 kartica, odnosno 30.000 znakova). Ovisno o tehnikim
mogunostima, u zbornik e se uvrstiti i odreen broj crno-bijelih priloga.
Priloge treba poslati u posebnom dokumentu, u to veoj rezoluciji, u jed-
nom od sljedeih formata: **.jpeg, **.gif, **.tiff ili **.bmp. Autori mogu u
tekstu oznaiti mjesto na kojem bi se slikovni prilog trebao nalaziti. Ured-
nitvo uz lanke na hrvatskom jeziku prihvaa i lanke pisane bosanskim,
crnogorskim i srpskim jezinim standardom, no zbog financijskih razloga ne
moe jamiti kvalitetnu lekturu za tekstove koji nisu napisani na hrvatskom
jeziku. Stoga se autori tekstova napisanih na tim trima jezicima mole da do-
stave pravopisno i jezino ureen lanak. Rad i slikovne priloge treba poslati
elektronikom potom urednitvu do 31. listopada 2017. godine na adresu:
ivana_cvijovic@yahoo.de
UPUTE ZA PISANJE BILJEAKA I POPISA LITERATURE

Prezime autora mali verzal (smanjena velika slova; small caps)
Naslov knjige kurziv (udesno nagnuta slova)
Naslov lanka kurent (obina slova)
Naslov asopisa kurziv
Isto kurziv
Isti mali verzal
Usporedi usp.
Vidi v.
Oznaka biljeke stavlja se iza interpunkcijskog znaka.
2.1. Citiranje knjige

Ivan Basi, Od domus episcopi do kule Jankovia. Prostorni razvoj Kule
Stojana Jankovia u Islamu Grkom, Zagreb 2010., 4455.
83
Pri navoenju stranice ili stranica ne koristi se kratica str. Ako se navedeno
djelo ponovno citira u iduoj biljeci, pie se Isto (ako se citira ista stranica).
Ako je broj stranice razliit od prethodnog, navodi se npr. Isto, 60. Izmeu
naslova i podnaslova knjige pie se toka. Kad se isto djelo ponovno navodi
u tekstu na drugome mjestu, koristi se skraeni oblik, koji se sastoji od po-
etnog slova imena te prezimena autora, a po potrebi i skraenog naslova
knjige: npr. I. Basi, Od domus episcopi do k. Jankovia. Samo u kraim ra-
dovima i s malo biljeaka moe se koristiti kratica Isti, ako se od istog autora
neposredno nakon prvog spominje i drugo djelo.
2.2. lanci u asopisima

Zvonko Kova, Poezija Vladana Desnice Pokuaji intertekstualne
analize, Republika, 54/1998., br. 1112, 93105.
Najprije se navodi broj godita objavljivanja asopisa (u nekim publikacija-

ma esto oznaen s vol.; u ovom sluaju 54), zatim godina objavljivanja
dotinog primjerka (1998.) te naposljetku njegov broj (br. 1112). nakon
podataka o asopisu slijedi broj stranice ili stranica (93105). Kad se citira
lanak iz asopisa ili prilog iz knjige ili zbornika radova, u biljeci ispod tek-
sta navodi se samo citirana stranica, a na popisu literature raspon stranica.
2.3. Citiranje priloga u knjigama ili zbornicima radova

Duan Marinkovi, Nove spoznaje o Vladanu Desnici, Desniini
susreti 2005. 2008. Zbornik radova (ur. Drago Roksandi i Ivana
Cvijovi Javorina), Zagreb 2010., 241254.
2.4. Citiranje novina

Vladan Desnica pisac koji povezuje, Zadarski list (Zadar), br.
3759, 20. 9. 2010., 2.
2.5. Citiranje arhivskih fondova

Hrvatski dravni arhiv, Zagreb (dalje: HDA), Predsjednitvo zemalj-
ske vlade (dalje: PrZV), 6-14/54-17089/1920., kut. 1.
84
Upute za pisanje priloga u zborniku radova Desniini susreti 2016.
2.6. Citiranje iz enciklopedija

Vladan Desnica, Opa enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog
zavoda (dalje: OeJZ), sv. 2., Zagreb 1977., 305.
Ako je u enciklopediji navedeno ime autora lanka, ono se moe navesti i u

citatu, na nain na koji se navode imena autora lanaka u asopisima (ime i
prezime ispred naslova lanka, ime kurentom, a prezime verzalom).
2.7. Citiranje s World Wide Weba

Vladan Jovanovi, lanovi porodice Desnica u jugoslovenskim
enciklopedijama i leksikonima (http://www.cpi.hr/download/links/
hr/7319.pdf )
2.8. Citiranje televizijske emisije

TV interview. Misli 21. stoljea (Suoavanje s istinom, gost: Franjo
anjek), urednik Branimir Bili, Hrvatska televizija, Zagreb 29. 11.
1999.
85
POPIS SUDIONIKA
dr. Jana Aleksi (Beograd)
doc. dr. sc. Nikola Anui (Zagreb)
Miroslav Arti (Zagreb)
dr. Vladan Bajeta (Beograd)
prof. dr. sc. Snjeana Banovi (Zagreb)
dr. Stanislava Bara (Beograd)
dr. sc. Marin Biondi (Rijeka)
Tomislav Branolica (Zagreb)
doc. dr. sc. Suzana Coha (Zagreb)
Ivana Cvijovi Javorina (Zagreb)
Vanja Dolenec (Zagreb)
Vinko Draa (Zagreb)
Maja Dafi (Biha)
prof. dr. Bojan orevi (Beograd)
Goran urevi (Zadar)
akademik Muhamed Filipovi (Beograd)
Matko Globanik (Zagreb)
izv. prof. dr. sc. Iva Grgi Maroevi (Zadar)
dr. Marija Gruji (Beograd)
prof. dr. Vladimir Gvozden (Novi Sad)
dr. Gordana Janjuevi Lekovi (Bar)
Marijana Jelisavi (Novi Sad)
dr. Bojan Jovi (Beograd)
dr. sc. Virna Karli (Zagreb)
prof. dr. sc. Zvonko Kova (Zagreb)
86
Popis sudionika
Marko Lovri (Zagreb)

prof. dr. sc. Bruna Kunti-Makvi (Zagreb)
dr. Aleksandra Kuzmi (Beograd)
dr. sc. Tin Lemac (Zagreb)
Nataa Maukat (Beograd)
dr. sc. Ivan Maji (Zagreb)
Bojan Markovi (Beograd)
prof. dr. sc. Mirjana Matijevi Sokol (Zagreb)
Dina Merdan (Sarajevo)
dr. sc. Branka Migotti (Zagreb)
prof. dr. Marija Mitrovi (Trst)
Tijana Mitrovi (Novi Sad)
Aleksandra Obradovi (Sremska Kamenica)
prof. dr. sc. Nikola Petkovi (Rijeka)
doc. dr. sc. Eva Premk Bogataj (Ljubljana)
dr. sc. Monica Priante (Zagreb)
doc. dr. Maja Radoni (Beograd)
prof. dr. sc. Sanja Roi (Zagreb)
prof. dr. sc. Drago Roksandi (Zagreb)
prof. dr. sc. Mario Strecha (Zagreb)
Sanja aki (Zagreb)
dr. Svetlana eatovi (Beograd)
Filip imetin egvi (Zagreb)
Nikolina imetin egvi (Zagreb)
dr. Melida Travani (Sarajevo)
dr. Vladimir Vukomanovi Rastegorac (Beograd)
87
Desniine susrete 2017. financiraju i materijalno pomau:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
Ured za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske
Hrvatsko drutvo pisaca, Zagreb
Srpsko kulturno drutvo Prosvjeta, Zagreb
Institut za knjievnost i umetnost u Beogradu
Drutvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovia Mostovi, Zagreb
Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi
Povodom 50. obljetnice smrti Vladana Desnice

Nakladnik
Filozofski fakultet u Zagrebu
FF press
I. Luia 3, Zagreb
Za nakladnika
izv. prof. dr. sc. eljko Holjevac
Urednici
Matko Globanik
dr. Vladan Bajeta
Tehniki urednik
Boris Bui
Raunalni slog i oblikovanje naslovnice

Boris Bui
Lektura i korektura
Samanta Paroni
Tisak i uvez
xxxxxx, Zagreb
rujan 2017.
ISBN 978-953-175-663-1
CIP zapis je dostupan u raunalnom katalogu

Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem xxxxxxxx
DESNIINI SUSRETI 2017.
SMRT U OPUSU VLADANA DESNICE I EUROPSKOJ KULTURI

POETIKI, POVIJESNI I FILOZOFSKI ASPEKTI

Desnicini Susreti 2017 - Programska Knjizica PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Desnicini Susreti 2017 - Programska Knjizica PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DESNIINI SUSRETI 2017.

SMRT U OPUSU VLADANA DESNICE I EUROPSKOJ KULTURI

smrt u opusu Vladana

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Ivana Luia 3

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Institut za knjievnost i umetnost, Beograd

Hrvatsko drutvo pisaca, Zagreb

Srpsko kulturno drutvo Prosvjeta, Zagreb

U organizaciji Desniinih susreta 2017. sudjeluje

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

esto mi pada na um Michelangelova rije iz jednog pisma Vasariju:

Jest, svijet je prepun uspomena, svijet je preoptereen prolou. udo kako

() Dirnula me reakcija mog razreda na vijest o smrti Vaeg oca. To

Sa sprovoda Vladana Desnice, snimio Brkan, 7. 3. 1967.

To je bilo davno, pa se ne sjeam svega najbolje ali ovoga se sjeam

ca smo oslovljavali, ak i mladog Uroa sa gospodaru, mlade ene sa

Jedino smrt je realna.

Jer, za smrt treba fantazije. Stvaralake fantazije. I smrt je na stvaralaki akt.

Gdje nema smrti, nema ni boga. To mu je obiljeje i znamen: svi bezumni

dr. Vladan Bajeta

prof. dr. sc. Mario Strecha

Supredsjedatelji Pripremnog odbora

Voditelj Programa drutveno-humanistikih i kulturolokih istraivanja

O vogodinji Desniini susreti, posveeni 50. obljetnici smrti Vladana

tva pisaca i Srpskog kulturnog drutva Prosvjeta. Realiziraju se i u okviru

Zagreb, 15. srpnja 2017.

Prof. dr. sc. Drago Roksandi

Reprodukcija plakata Usmena Zadarska revija. Vladan Desnica in memoriam

09.00 09.30 Otvaranje Desniinih susreta 2017.

09.30 09.50: Muhamed Filipovi, Tri Pjesnika i Smrt (Vladan Desnica,

10.35 10.50: Nikola Petkovi, Smrt i meu-stanje u radovima Juana Rulfa

11.05 11.20: Matko Globanik, Uloga smrti u njemakoj filozofiji egzi-

15.30 15.45: Vladimir Gvozden, Sunce, smrt i apsurd u Proljeima Ivana

18.00 19.30: Predstavljanje 15. sveska Biblioteke

09.00 09.15: Bruna Kunti-Makvi, Haronova dobra. Antiki motivi u

10.00 10.15: Mario Strecha, Mirogoj. Simbol modernog hrvatskog graan-

10.15 10.30: Ivana Cvijovi Javorina, Sveuilite na Mirogoju

15.00 15.15: Marija Gruji, etiri smrti u delu Borisava Stankovia

16.20 16.35: Dina Merdan, Prie o ratu i smrti. Bosanska knjievnost od

12.30 12.45: Vinko Draa, Thanatopolitika i imortalizam u djelu Vlada-

13.15 14.15: Zavrna rasprava

Smrt je Drugi. Otuenje i tubivstvovanje ili motiv smrti

Smatrajui da je motiv smrti indikativan za odreenje romaneskne duhov-

Jana Aleksi diplomirala je 2009. godine na Filolokom fakultetu Univerzite-

Kad smrt podere smrt. Uloga epidemija u mijenama mortalitetnih

Nikola Anui, povjesniar, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakul-

Trajna nedovrivost kao temeljni princip nadilaenja povijesno

Miroslav Arti, profesor filozofije, ivi i radi u Zagrebu, trenutano zaposlen u

bu. Sudjeluje u radu domaih i meunarodnih znanstvenih skupova s podruja

Sedefasti odsjev vjenosti. Tanatoloki aspekti knjievnog

strah. Izlaganje ispituje odnos Desniinih tanatolokih varijacija u razliitim

Vladan Bajeta (Bosanska Krupa, 1985.) je osnovnu kolu i gimnaziju zavrio

Hrvatsko dravno kazalite u Zagrebu 1941. Dani smrti,

Izlaganje e se baviti prvim mjesecima rada zagrebakog kazalita pod upra-

unijelo nemalu paniku i strah. Istovremeno, kazalite je gotovo svakodnevno

Snjeana Banovi, redateljica, teatrologinja i drutvena aktivistkinja, autorica

asopis kao amblem poslednjeg asa. Meusobna uslovljenost

Stanislava Bara (1977.), nauna saradnica u Institutu za knjievnost i umet-

Aspekti analitike filozofije smrti u djelu Vladana Desnice

Smrt u Partiji: prekidi politikih karijera i politiki kraj u

Tomislav Branolica (Zagreb, 1988.) nakon zavrenog osnovnog i srednjeg ko-

Ivana Cvijovi Javorina

Ivana Cvijovi Javorina (Zagreb, 1985.) studentica je poslijediplomskoga dok-