ivot du Save

januar / sijeanj 2009.

w w w. s ava r i ve r. co m

Br. 3

finansijska podrka

U ovom broju:
Tema broja: Strategija Uee javnosti u zatiti plavne doline Save
U fokusu: Mladi istraivai Srbije
Intervju sa... Irmom Popovi
Aktuelnosti i dogaaji: Svetski dan vlanih stanita, kula Obeda

UNESCO letnja kola u Lonjskom polju - IUCN arhiv

 CONTENT EDITORIAL
Potovani,
dozvolite mi da vam na samom poetku poelim sretnu i uspenu
novu 2009. godinu, nadamo se uspenu i sa stanovita zatite i ou-
vanja bioloke raznovrsnosti i kulturne tradicije Posavine, po mnogo
emu jedinstvenog i prepoznatljivog podruja. U bogatstvo i ouva-
nost Posavine imali su prilike da se uvere i predstavnici LIFE progra-
ma iz Brisela koji su nas posetili u septembru, obiavi, izmeu osta-
lih, i Odransko polje i Bardau. Bio je pravi uitak posmatrati brojna
krda posavaca kako se slobodno kreu i pasu na nepreglednim po-
ljima uz Savu. Naravno, mnogo je znanja, truda i saradnje potrebno
da bi se moglo uivati u ovakvim prizorima. Saradnje naroito. Uzgoj
posavskog konja upravo i jeste jedan od pozitivnih primera kako se
zajednikim radom uzgajivaa, upravljaa zatienih dobara, lokal-
nih uprava, dravnih institucija, ali i niza drugih aktera moe doi do
eljenih rezultata, na korist prirode i ljudi koji pokuavaju na odri-
vi nain da ive od nje. Nadamo se da e se u ovaj proces aktivnije
ukljuiti i turistike organizacije i agencije i tako podrati prakse retko
ouvane kao u plavnoj dolini Save.
I kao to na primeru posavca moemo videti kako mudra sarad-
nja donosi pozitivne rezultate, tako je zatita prirode uopte mogua
2 januar / sijeanj 2009.
Na uu Save u Dunav, zima 2009. - Boris Erg
samo uz podrku i aktivno uee svih zainteresovanih strana, a na-
roito civilnog sektora. Kao retko u kojoj drugoj sferi ivota, uspena
zatita prirode i ouvanje ivotne sredine poivaju na visokoj svesti
o potrebi ivota u nenaruenom i zdravom okruenju. Zbog toga se
na narednim stranicama sa naroitim zadovoljstvom osvremo na
pitanja komunikacije i ukljuivanja civilnog sektora u zatitu prirode,
trudei se da predstavimo neke od organizacija aktivnih dugi niz go-
dina u zatiti prirode na podruju Save (i ne samo Save), bilo da je re
o podizanju svesti ili konkretnim akcijama ouvanja biodiverziteta,
uticanja na donosioce odluka, prekogranine saradnje i dr. Napre-
dak u ovim oblastima je nezamisliv bez aktivnog delovanja civilnog
sektora. Iskreno se nadamo da e se u budunosti ovome posveivati
vea panja i da emo biti svedoci jo aktivnije uloge i uticaja civilnog
sektora u zatiti plavne doline Save. U skladu da tim dajemo i krai
prikaz nedavno zavrene Strategije komunikacije za ouvanje plavne
doline Save, kao jednog mogueg puta ka podizanju svesti o potrebi
zatite prirodne i kulturne batine Posavine.
Srdano,
Boris
 Tema broja: Uee javnosti u zatiti plavne doline Save

Dragi itatelji,
na slijedeim stanicama donosimo prikaz nedavno zavrene Strategije komunikacije poplavne doline rijeke Save,
elaborirane u cilju rjeavanja najvanijih pitanja vezanih za ouvanje bioloke raznolikosti rijeke Save.

Strategija komunikacije za
plavnu dolinu rijeke Save
Trenutano je podruje Save izloeno
velikom pritisku na okoli: otpadne vode
iz gradova, naftna industrija, hidroelektra-
ne (u Sloveniji), iskop mineralnih sirovina
i intenzivna izgradnja, intenzivna poljo-
privredna djelatnost i planovi za obnovu
Intervju sa lokalnim stanovnitvom, Susreti na Lonji 2006. - Mato Gotovac

plovnog puta du Save uz plan izgradnje

Uvod
Sliv rijeke Save jo uvijek posjeduje jedin-
stvena obiljeja prirodnog, polu-prirod-
nog, kulturolokog i antropoloki promije-
njenog podruja; i jo uvijek se smatra da
posjeduje veoma veliki razvojni potencijal
za sve drave uz Savu, najvie po pitanju
hidro-snage, navigacije, navodnjavanja,
industrije i turizma. injenica da sliv rijeke
jo uvijek posjeduje prirodne krajobraze i
ogromnu bioraznolikost moe se zahvaliti
prolim politikim i socijalnim okolnosti-
ma zbog kojih je bio podvrgnut mnogo
manjem ekonomskom pritisku u odnosu
na ostale Europske rijeke. Na sreu vanost
kanala Sava-Dunav koji bi mogao dovesti
do nestanka najvee postojee ume Hra-
sta na podruju (Spava).
Vano je spomenuti da su 2002. dr-
ave koje se nalaze uz Savu potpisale
Okvirni sporazum o slivu rijeke Save. Sve
drave su se sloile po pitanju zajedni-
kog upravljanja rijekom i uspostavile su
Meunarodnu komisiju o slivu rijeke Save
i ljude i ljudska naselja su prisutna du
sliva. Prisutno je vie urbanih centara,
kao to su Ljubljana, Zagreb i Beograd,
te velik broj ruralnih naselja, od kojih je
vei dio uspio ouvati svoj izvorni identi-
tet tijekom desetljea. Tradicionalni obli-
ci poljoprivrede jo se mogu pronai u
ruralnim podrujima, kao i tradicionalne
manufakture, a uzgoj tradicionalnih vrsta
stoke jo posjeduje svoju vanost (npr.
Turopoljska svinja, Mangulica i Hrvatski
posavac).
U drugoj polovici 20. stoljea inten-
zivna poljoprivreda je postala veoma ra-
sprostranjena na podruju, i posluila je
Detalj sa Une - IUCN arhiv

naplavnog podruja za obranu od poplava kao okida za razvitak naselja, no danas je

je prepoznata pred mnogo vremena i veli-
ki broj naplavnih podruja je ouvano do
dananjih dana.
Podruje Save, kao to rijena po-
druja uglavnom i ine, oduvijek privla-
veliki dio poljoprivrednih povrina zapu-
ten, prvenstveno kao posljedica situacije
iz devedesetih. Slina situacija je zadesila i
industriju koja je takoer doivjela propast
tijekom devedesetih.
(www.savacommission.org), koja bi trebala
jamiti integrirano i odrivo upravljanje ri-
jekom u budunosti.

3
 Tema broja: Uee javnosti u zatiti plavne doline Save
Dogovoreno upravljanje rijekom od
strane etiri drave je veliki korak naprijed,
no jo postoji potreba za prepoznavanjem
prirodnih i kulturnih vrijednosti te za vred-
novanjem navedenih kulturnih i prirodnih
vrijednosti. Prvenstveno je ekonomsko
vrednovanje resursa i funkcije koju Sava
ima neophodno za omoguavanje isprav-
nog upravljanja rijekom u budunosti. Uz
to, promocija funkcije i koristi koje Sava
prua svim razinama drutva je osnova za
bolju ekoloku, ekonomsku pa prema tome
i socijalnu situaciju podruja. Zdrav rijeni
sliv zavisi od svih stanovnika i korisnika Ri-
jeke Save i njenog naplavnog podruja.
Cjelokupni i svojstveni ciljevi
komunikacije
Jedan od glavnih izazova za upravljanje sli-
vom rijeke Save je pomirenje ekonomskog
razvoja sa odrivim koritenjem i zatitom
krajobraza i bioraznolikosti du rijeke. Kako
bi se omoguila integracija zatite krajobra-
za i bioraznolikosti du rijeke Save u sustav
upravljanja slivom rijeke Save, IUCN i Wa-
geningen International su zajedniki zapo-
eli razvoj projekta Zatita bioraznolikosti
Naplavnog polja Save. Projekt ima za cilj
pruanje podrke dravama du sliva Save
u prepoznavanju, odreivanju i upravljanju
ekolokom i krajobraznom raznolikou,
a takoer i u podravanju implementacije
EU Direktive o pticama i stanitima. Jedan
4 januar / sijeanj 2009.
zliitih zainteresiranih skupina o vanosti
meugranine i meusektorske komuni-
kacije i suradnje kako bi se postigli gore
navedeni ciljevi;
Poboljala meugraninu suradnju na
polju zatite prirode i odrive uporabe
vodenih resursa du Save;
Promoviralo i povealo interes u odnosu
na tradicionalne naine ivljenja du Save
(ukljuivi mudru/odrivu uporabu resur-
sa) prilagoenu trenutnim tendencijama;
Poveano razumijevanje [nacionalno, re-
Na uu Save u Dunav, zima 2009 - Boris Erg
gionalno lokalne samouprave] o potrebi
stalnog monitoringa stanja bioraznoliko-
sti u slivu Save (posebno naplavnih po-
druja Save);
Zainteresirane skupine sliva
od kljunih ciljeva projekta je Podizanje Rijeke Save
svijesti svim zainteresiranim skupinama o Postoje razliite zainteresirane skupine
biolokoj vrijednosti i ulozi krajobraza du koje imaju interes ili utiu na upravljanje
sliva rijeke Save. Unutar okvira navedenih rijekom Savom i itavim slivom. Projekt u
ciljeva razvijena je ova Komunikacijska cjelini i posebno Strategija Komunikacije
Strategija Zatite Bioraznolikosti Save. e u najveoj moguoj mjeri pokuati do-
Strategija komunikacije je naravno, stii sve identificirane zainteresirane skupi-
usko povezana sa cjelokupnim ciljevima ne, no odreene skupine su ipak identifici-
projekta. Meutim, kako bi se postiglo na- rane kao ciljne u okviru ovoga projekta:
vedene ciljeve neophodno je zapoeti niz Ljudi koji ive du rijeke Save (npr. zemljo-
akcija komunikacije sa svrhom dostizanja radnici, uzgajivai goveda/konja/svinja,
tema koje nas interesiraju. Zavretkom djeca kolskog uzrasta i njihovi roditelji te
projekta Komunikacijska strategija je podi- ostali stanovnici);
gla svijest svim zainteresiranim skupinama Upravitelji resursima: umski, vodni i po-
o biolokoj vrijednosti i ulozi krajobraza ljoprivredni sektor;
du sliva rijeke i specifino: Donosioci odluka: na dravnoj, upanij-
Poveala shvaanje potrebe za ouva- skoj i lokalnoj razini;
njem bioraznolikosti du rijeke Save i op- Meunarodne organizacije: Meunarod-
enito unutar sliva Save; na komisija za sliv rijeke Save, Meuna-
Poboljala shvaanje razliitih zaintere- rodna komisija za zatitu i odrivo kori-
siranih skupina (ukljuivi ire socijalne tenje rijeke Dunav.
slojeve) o ulozi rijeke i
naplavnog podruja te
potrebu za povezivanjem
i spajanjem prirodnih po-
druja i ekosustava unutar
sliva Save;
Poboljala spoznaju ljudi
o pojmu sliv rijeke i zbog
ega je sliv uporabljen
kao element zatite i ou-
vanja;
Poboljala shvaanje ra- Karta 1: Grafiki prikaz komunikacije unutar projekta Sava
 Tema broja: Uee javnosti u zatiti plavne doline Save

Ciljna skupina Potrebe/Interesi/Aktivnosti/Podruje djelovanja

Ljudi koji ive du rijeke Save:
Zemljoradnici
Ljudi koji ive du rijeke Save:
Uzgajivai Konja/Goveda
Ljudi koji ive du rijeke Save:
Djeca kolskog uzrasta i njihovi
roditelji
Ljudi koji ive du rijeke Save:
Ostali stanovnici sliva Save
Upravitelji prirodnim resursima:
umarstvo
Upravitelji prirodnim resursima:
Vodni sektor
Donosioci odluka: lokalna,
upanijska i dravna uprava
Meunarodne organizacije:
Meunarodna komisija za sliv
rijeke Save (ISRBC).
Meunarodne organizacije:
Meunarodna komisija za zatitu i
odrivu uporabu Dunava (ICPDR)
Imaju potrebu za oranicama koje mogu koristiti. Oranice su u privatnom ili dravnom posjedu a ta-
koer mogu biti ustupljene zemljoradnicima na koritenje uz simbolinu naknadu. Organska poljopri-
vreda se razvija na podruju i drave bi ju trebale jae podupirati. Najvanije su meutim tradicionalne
poljoprivredne aktivnosti koje se stoljeima provode u slivu Save na vie manje nepromijenjen nain.
Svejedno, odreeni broj zemljoradnika ima potrebu za podukom o navedenom tradicionalnom vrenju
poljoprivrednih aktivnosti (odnosi se prvenstveno na BiH), razmjenu iskustava i stvaranje zadruga kako bi
postali konkurentni na tritu.
Neophodna su im podruja za ispau (to su vea podruja to su im vee mogunosti za osiguranje
prihoda); vide privatizaciju panjaka kao veliki problem i smatraju da bi potonji trebali ostati u dravnom
vlasnitvu; veoma su ovisni o vodnom reimu i vide potrebu u ouvanju postojeeg prirodnog vodnog
reima; postoji velika potreba za ukljuenje njihove djelatnosti u postojee turistike aktivnosti, takoer
ukljuujui i druge zainteresirane strane osnaenjem trgovanja, zadrugarstva i razmjene znanja /isku-
stva.
Imaju potrebu za novim znanjima i vjetinama koja bi vodila promjeni ponaanja i svijesti o obitelji.
Razliiti dogaaji kao radionice, izlasci na teren i nastava u prirodi mogu biti korisni za prijenos poruke.
Korisno je takoer pruiti im brojne informacije i promotivne materijale.
Ljudi koji ive na podruju Save i ne ovise izravno od uporabe zemlje ele imati poveanje ivotnog
standarda kroz poboljanje ekonomskih mogunosti za ivot, a to bi vodilo zaustavljanju ili smanjenju
migracijskih trendova sa podruja. Imaju potrebu za dobivanjem vie znanja i razvijanju svijesti o podruju
na kojem ive, potrebna im je podrka i pruanje ideja za razvijanje djelatnosti kojima ostvarivati prihode.
Turizam je jedna od opcija.
Prvenstveno ume u dravnom vlasnitvu i umarske tvrtke. Kao ekonomski sektor oni ele nastaviti
sa umarskim djelatnostima na podruju pa imaju potrebu za ouvanjem postojeih uma ili za njihovim
poveanjem i za ouvanjem kvalitete istih i kvalitete drvne mase. Za ouvanje uma slivnoga podruja
potreban je odgovarajui vodni reim povremenih poplava i ouvana dinamika rijeke. Istovremeno,
umama koristi raznolikost vrsta.
Tvrtke u dravnom vlasnitvu. Njihove obveze ukljuuju: regulaciju vode, zatitu slivnog podruja,
proienje vode, opskrbu vodom. Kao tvrtka oni ele nastaviti iskop sedimenta jer to je veoma profit-
abilna djelatnost i postoji velika potranja za sedimentom kao materijalom za graevinske aktivnosti; uz
to provode i regulaciju vodostaja rijeke u svrhu zatite rijenih nasipa, odravanje rijenog korita i zatitu
od poplava, to je sve usko povezano sa poboljanjem i odravanjem vodenog toka Save i unutranjih
vodenih tokova u svrhu plovidbe.
Jedan od glavnih ciljeva je postati lanom EU. Nadalje ele uspjeti u implementaciji odrivog (ekonom-
ski) razvojnog procesa na podruju i u dravi (kako bi svi/zainteresirane strane/birai bili zadovoljni).
Vanost ima i implementacija nacionalnih i meunarodnih zakona na svim razinama drave.
Glavni cilj komisije je provedba Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save - poboljanje navigacije
Savom i odrzivo upravljanje vodama. U obvezi je sastaviti Plan upravljanja slivom rijeke kao to zahtijeva
EU Okvirna direktiva o vodi. Ima koristi od ojaane kooperacije meu dravama i sektorima, a rezultati
ovoga projekta pomazu pripremu plana upravljanja slivom rijeke Save.
Prvenstveno su okrenuti ouvanju i odrivoj uporabi, i ele poboljati upravljanje vodom u naim
dravama, uspjenu implementaciju EU Okvirne direktive o vodi i provoenje dobrih javnih aktivnosti.

Kao to je gore navedeno popis cilj-
nih skupina koje bi trebale biti ukljuene
za uspjenu implementaciju projekta e
takoer initi ciljane skupine za strategiju
komunikacije. Kako bi bila uspjena i djelo-
tvorna, strategija komunikacije bi se treba-
la usredotoiti u najveoj moguoj mjeri na
potrebe identificiranih ciljnih skupina. Pred-
stavnici ciljnih skupina moraju biti paljivo
odabrani kako bi bili u stanju imati odrivi
efekat truda uloenog u komunikaciju.
Te ciljne skupine su odabrane na osno-
vu njihovog izravnog ili neizravnog utjecaja
na bioraznolikost u podruju obuhvaenim
projektom, poimence rijeka Sava i njezino
naplavno podruje. Taj utjecaj moe biti
pozitivan ili negativan. Uslijed tih utjecaja
navedene skupine su odabrane kao ciljne
skupine strategije komunikacije.
Karta 1 prikazuje na koji nain cilj-
ne skupine, njihove aktivnosti i potrebe s
jedne strane i sveukupni ciljevi projekta sa
druge strane oblikuju utvrivanje ciljeva
komunikacijske strategije.
Takoer, kako bi bili u stanju utvrditi
glavne poruke koje u okviru projekta tre-
baju biti prenesene ciljnim skupinama,
neophodno je prepoznati njihove potre-
be, interese, aktivnosti i/ili specifino polje
djelovanja. Identificiranje njihovih potreba
i aktivnosti e takoer prikazati utjecaj koji
svaka skupina ima ili moe imati na rijeku
Savu i njezino naplavno podruje. Za cilj-
ne skupine, prethodno odreene, njihove
potrebe, interesi, aktivnosti i/ili podruje
djelovanja su opisani u nastavku.
Glavne poruke
Glavne poruke koje e komunikacijska
strategija zatite bioraznolikosti Save na-
stojati prenijeti razliitim zainteresiranim
skupinama su slijedee:

5
 Tema broja: Uee javnosti u zatiti plavne doline Save

upanija, opina, razliita javna mjesta Novinska izvjea redovito odaslana lo-

UNESCO letnja kola 2006., Park prirode Lonjsko polje - Mato Gotovac
i kole.
Paket informativnog materijala o ouva-
nju bioraznolikosti, ouvanju tradicional-
nih aktivnosti, o autohtonim pasminama
(konji, goveda, svinje, guske).
Broura za donosioce odluka regulaci-
ja rijeke moe imati ozbiljne utjecaje na
podruje sliva i na ivot du rijeke. Veliki
broj ljudi moe izgubiti svoj posao. Pred-
kalnim upanijskim i dravnim tiskovi-
nama.
Akcije ienja okolia u selima za kolsku
djecu, njihove roditelje i svakoga tko se
eli pridruiti.
Radionice o tradicionalnim rukotvorina-
ma, proizvodima, metodama uzgoja sto-
ke i poljoprivredne djelatnosti u svrhu

Sastanak zainteresovanih uesnika, Bardaa - IUCN arhiv

Za rijeku Savu je neophodno istinsko i stavljanje osnovnih injenica.
odgovarajue ouvanje bioraznolikosti. Odravati prezentacije i predavanja o ra-
Sliv Save moe imati korisne funkcije kao zliitim lokalnim dogaajima (dan opi-
to je sprjeavanje poplava, smanjenje ne, razliiti sveci, Dan Save, Dan Dunava).
sue i utjecaja klimatskih promjena Susreti/lobiranje sa lokalnim i upanij-
Za rijeku Savu je potrebna vea imple- skim dunosnicima. Oni su donosioci
mentacija odrive uporabe terena odluka i njihova spoznaja je od temeljne
Za rijeku Savu je potrebna poboljana
meugranina i meusektorska komuni-
kacija i kooperacija meu svim zaintere-
siranim stranama prvenstveno po pitanju
ekolokih i socijalnih aspekata ali uvijek
povezano sa ve postojeim ekonom-
skim mogunostima
Vodeni resursi sliva Save odravaju ljude i
lokalnu ekonomiju pa zbog toga moraju
biti koriteni na odrivi nain: rijeka Sava
ima ograniene resurse koji su pod veliki
Volontersko ienje Obedske bare - IUCN arhiv

pritiskom uslijed ekonomskog razvitka

(plovidba, iskapanje sedimenta, industri-
ja i oneienje otpadnim vodama iz ku-
anstava) pa se mora primijeniti postup-
ke ekolokog upravljanja okoliem
Zatiena podruja u slivu Save moraju
biti poveana u broju i neophodno je us- vanosti za dugotrajnu korist lokalnom promocije, ouvanja i uporabe kao turi-
postaviti funkcionalnu mreu zatienih stanovnitvu i za ouvanje bioraznoliko- stika ponuda (mjesta za prikazivanje).
podruja; zatita u postojeim zatie- sti podruja Save. Susreti sa turistikom zajednicom i agen-
nim podrujima treba biti poboljana. Organizacija radionica u kolama o spe- cijama u svrhu ukljuivanja prirodnih i
Rijeka Sava ima jedinstvene kulturne vri- cifinim temama: ekologija rijeke, sta- kulturnih (tradicionalnih) dogaaja i vri-
jednosti (arhitektura sliva Save, rukotvori- novnici du rijeke, ekologija movara, jednosti u turistiku ponudu (nadograd-
ne, umjetnost) koje je neophodno ouva- stanovnici movarnog podruja, ljudi i nja postojee turistike ponude).
ti jer mogu biti alternativni izvori prihoda movare, poplave, itd. Izrada i diseminacija plakata u kolama,
(turizam) i u znaajnoj mjeri podrati lo- Organizacija izlazaka na teren za roditelje javnim institucijama, vrtiima.
kalnu ekonomiju i kolsku djecu poludnevni izleti na spe- Ture (brod, autobus) du Save.
Tradicionalna poljoprivreda i uporaba ze- cifine lokacije u slivu Save, dobri i loi Politiki usmjeren rad Meunarodna
mlje moe podrati lokalnu ekonomiju i primjeri mogu biti prikazani. komisija za sliv rijeke Save (ISRBC) i Me-
zatitu bioraznolikosti u slivu rijeke Save. Intervju na lokalnim radijskim i TV po- unarodna komisija za zatitu i odrivu
stajama lokalne radio postaje su uvijek uporabu Dunava (ICPDR), ministarstva,
Predviene aktivnosti otvorene za nove teme i pruaju vie me- razliiti meunarodni subjekti.
Diseminacija broura s opim podacima dijskog prostora za ekologiju i afirmativ- Organiziranje susreta sa predstavnicima
o projektu kroz lokalne javne institucije ne teme. ekonomskog sektora (ume i voda).

6 januar / sijeanj 2009.

 PREDSTAVLJAMO

Mladi istraivai Srbije

Uesnici MIS volonterskog kampa na Obedskoj bari, 2008 - Jovana Bila

Mladi istraivai Srbije izrasli su iz istrai-

vakog pokreta koji je nastao 1969. godine
u Valjevu. Godine 1976. osnovana je mrea
istraivakih organizacija, koja je okupila ve-
liki broj sekcija, klubova i drutava razliitog
naunog interesovanja.
Danas, Mladi istraivai Srbije predstav-
ljaju organizaciju na nacionalnom nivou, stavili, u najveem bro-
koju ini nekoliko tematski razliitih, a me- ju sluajeva, u istom
usobno uvezanih sektora: zatita i unapre- pravcu.

Radna akcija na Obedkoj bari, 2008 - Jovana Bila

enje ivotne sredine, Mladi i Volonterski Jedan od
servis Srbije. najdugoroni-
Polja delovanja: jih projekata
Projekti i programi u zatienim prirodnim Mladih istraiva-
dobrima, zatita biodiverziteta (Obedska a Srbije, koji osli-
bara, Zasavica, Ludako jezero, Deliblatska kava nain rada
peara, erdap itd.); organizacije, jeste stvovalo preko 200 volontera iz celog sveta.
Odriva proizvodnja i potronja (kampa- projekat Povratak Rezultati rada na vlanim livadama su veliki:
nje, uee u donoenju odluka, akcije i- ibisa u SRP Obedska osim oienih vlanih livada, ogroman na-
enja, meunarodna saradnja); bara. Kao i svaka istrai- predak postignut je u saradnji sa lokalnim
Sprovoenje meunarodnih sporazuma vaka pria, i ova stanovnitvom, upravljaima i donosiocima
vezanih za ivotnu sredinu (Ramsarska je poela kada je odluka, a sve u cilju to pozitivnijeg odnosa
konvencija, Karpatska konvencija, CITES, grupa studenata prema prirodi i boljeg upravljanja zatie-
CBD itd.); biologije, davne 1992. godine, krenula da nim dobrom. Osim na Obedskoj bari, volon-
Promocija odrivog razvoja (Mladi istrai- organizuje viednevna istraivanja biodi- terske kampove (koji su samo jedan od obli-
vai Srbije su predstavnici nevladinih orga- verziteta Obedske bare. Zahvaljujui po- ka ukljuivanja javnosti u procese vezane
nizacija u Nacionalnom savetu za odrivi drci mentora i strunih institucija, rezultati za zatitu ivotne sredine) organizujemo u
razvoj). istraivanja objavljeni su u knjizi Povratak SRP Zasavica, SRP Pali Ludo, Deliblatskoj
Obedskoj bari. Tokom biolokih istraiva- peari itd.
MISLI VELIKO, uini bar malo nja uoene su i promene u ekosistemima Kad ujem, zaboravim. Kad vidim, za-
pokreni lavinu, na je moto Obedske bare pa se u saradnji sa Zavodom pamtim. Kad uradim, razumem kae kine-
Za vie od trideset godina postojanja za zatitu prirode Srbije i JP Vojvodinau- ska poslovica, a Mladi istraivai Srbije slede
Mladi istraivai Srbije pokrenuli su veliki me krenulo u revitalizaciju vlanih livada u ovu izreku u svom pristupu zatiti prirode.
broj programa, projekata i istraivanja u za- istonom kraku potkovice Obedske bare. Vie o aktivnostima Mladih istraivaa
tienim dobrima irom Srbije. Ali, ono to Da bi revitalizaciju uinili atraktivnijom, a i Srbije moete pogledati na intrenet stranici
ini Istraivae osobenom organizacijom je u cilju promovisanja vrednosti volonterskog www.mis.org.yu
lavina mladih ljudi istraivaa, aktivista i rada, 1997. godine poeli smo da organizu- Osoba za kontakt:
volontera, koji su svoje prve korake u nauci i jemo meunarodne ekoloke volonterske Milka Gvozdenovic, koordinator
u aktivizmu za zatitu ivotne sredine napra- kampove na Obedskoj bari. Do sada smo programa zatite ivotne sredine
vili na istraivakim akcijama, a potom na- organizovali 11 kampova na kojima je ue- milka@mis.org.yu

7
 RAZGOVARAMO SA...

Irma Popovi, Zelena akcija

Godinama ste aktivni u civilnom sek-
toru, kako vidite ulogu nevladinih udru-
enja u tom smislu, odn. kojim oblasti-
ma drutvenog ivota smatrate da je
aktivno prisustvo nevladinog sektora
nezamenjljivo?
Kako je moje ivotno opredjeljenje zatita
okolia, tako i smatram da je uloga nevla-
dinog sektora u tom podruju kljuna, jer
okoli se tie svih ljudi, cjelokupne javnosti,
bili ljudi toga svjesni ili ne, eljeli to znati ili
ne, okoli je ono to diktira kvalitetu naeg
ivota, nae zdravlje i sreu. Stoga smatram
da je ukljuivanje javnosti u rad nevladinih
organizacija i davanje im podrke nije za-
dovoljavajue, a svakako smatram da e se
to trebalo mijenjati, kako javnost bude vie
shvaala ulogu udruga u drutvu.
sektoru esto imaju priliku za neformalno
educiranje, pa su stoga velik izvor informa-
cija i novih znanja o okoliu i prirodi, te je
teta ne koristiti to znanje i iriti ga dalje
kroz svoj rad.
Da li smatrate ukljuenje i aktivnosti
civilnog sektora na podruju ouvanja
prirodnih i tradicijskih vrednosti Posa-
vine dovoljnim?
Ne smatram ih dovoljnim prvenstveno iz
razloga to nema jakog civilnog sektora na
tom podruju, to su uglavnom manje orga-
nizacije s jako lokalnim djelovanjem a s vrlo
malo ljudskog i financijskog kapaciteta. S
druge strane, ekonomski sektor, tj. privatni
sektor, dravni i meudravni planovi rade
u smjeru iskoritavanja rijeke Save kao re-
usursa, a to e se jako negativno odraziti
na bioloku raznolikost, istou okolia, a raznolikosti RH), na informiranju javnosti
na kraju i kvalitetu ivota. Iako te manje or-
te je nuno jaanje i meisobno umreava-
nje kako bi i utjecaj postao vei i jai.
Zelena akcija, nevladina organiza-
cija u okviru koje delujete godinama,
bila je incijator mnogih aktivnosti sa ci-
ljem ouvanja prirodne batine koja nas
okruuje. Koje akcije smatrate za najus-
penije i zbog ega?
Pod najuspjenije mogu nabrojati kam-
panje: SOS za Velebit (protiv gradnje TE
u Lukovom ugarju), SOS za Gacku (za iz-
mjetanje trase autoceste kroz Liku), pro-
tiv projekta DrubAdria, Spasimo Dravu
(uspjeno su zaustavljena dva natjeaja za
iskapanje sedimenta iz Drave); pa na inici-
jativama za: proglaenje rijeke Like i Likog
polja Ramsarskim podrujem (ukljueno u
Strategiju zatite bioloke i krajobrazne
oko GMOa, te proglaenja GMO free zona,

U svetlu zatite prirode i odrivog

korienja resursa, koje pravce delova-
nja civilnog sektora drite naroito zna-
ajnim za postizanje ciljeva ouvanja
prirode?
Naroito je bitno lobiranje, sudjelovanje
u radnim grupama koje rade na izradi ne-
kih stratekih dokumenata, organiziranje ganizacije dosta rade i doprinose ouvanju tema iskapanja sedimenta iz rijeka je po-
javnih predavanja, prezentacija, okruglih prirodnih i tradicijskih vrijendosti u svom stala nacionalna tema o kriminalu nad jav-
stolova za informiranje javnosti, te organi- podruju, kad se gleda na podruje itave nim dobrom kojoj se naveliko raspravlja u
ziranje edukacijskih radionica. Ljudi u NVO Posavine to nikako ne moe biti dovoljno, Saboru RH, Pravo na grad protiv projekta

8 januar / sijeanj 2009.

 RAZGOVARAMO SA...

Cvjetni prolaz je jo uvijek aktuelna. Kao
jedna od kljunih stvari je da imamo svog
predstavnika, kao vanjskog lana u Sabor-
skom odboru za okoli od prije par mjeseci,
jer su nas prepoznali kao relevantne dioni-
ke u stvaranju zakona i smjerova u zatiti
okolia te razvoju RH. Ima jo tu puno veih
i manjih uspjenih akcija, projekata i inicija-
tiva, ali o tome nekom drugom prilikom.
Vratimo se Savi, ta je potrebno ui-
niti kako bi se civilni sektor aktivnije
ukljuio u ouvanje prirodnih resursa
Posavine?
mjenjenih udrugama a i situacije u zemlji
i svijetu.
Kako vidite ulogu civilnog sektora u
obezbeenju vee prisutnosti javnosti
u donoenju odluka koje se tiu zatite
prirode i uopte koritenja prirodnih re-
sursa?
Prvenstveno uloga medijatora i infomato-
ra, tj. posrednika izmeu donosioca odlu-
ka i javnosti, te kao pruatelja adekvatnih
i pravovremenih informacija. Udruge kao
medijatori imaju/ mogu imati, kljunu ulo-
gu jer prenose informacije na sve razine,
prevode te informacije u adekvatne forme,
Kako vidite odnos drave i civilnog
sektora? Koji su modaliteti saradnje po
vama poeljni?
Taj odnos moe biti razliit koliko je ljudi
na zemlji, jer iz mog iskustva uvijek doe-
te na to da je isti uvetovan pojedincima.
Smatram da taj odnos mora biti prije svega
profesionalan kako se kvaliteta rada ne bi
pokvarila, ali ne preblizak jer se gubi indivi-
dualnost udruge pa postaje servis drave,
a udruge moraju biti servis graana, i mo-
delirati miljenje i elje graana. Po meni
poeljne metode su kroz radne skupine,
okrugle stolove, savjete, suradnje na poje-
dinim projektnim aktivnostima (razmjena
podataka, znanja, metoda rada).

Da li smatrate saradnju izmedju sa-

mih nevladinih organizacija zadovo-
ljavajuom i ta biste predloili u tom
smislu?
Ta suradnja definitivno ima prostora za
popravak, tj. trebalo bi se vie poraditi na
zajednitvu i zajednikom nastupanju kod
odreenih nacionalnih tema i politika. A
kako su i udrugama ljudi, s nekima se moe
uspostaviti bolji, a s nekima loiji odnos, ali
kako rad u udruzi predstavlja vie ivotni
izbor nego profesiju, treba zaboraviti sitne
ljudske razlike i neslaganja, kako bi zajed-
niki mogli nastupiti za vie ciljeve.

Na kraju, kako obezbediti stabilnu

Treba ponuditi adekvatnu i atraktivnu
suradnju u vidu projekata, inicijativa i
aktivnosti, a gdje e udruge imati priliku
dobiti neto, to ustvari elim rei, udru-
ge se preesto koriste samo radi zadovo-
ljavanja forme, a bez pravog ukljuivanja,
pa se razvio otpor i neaktivnost udruga u
kljunim dogaajima i inicijativama. Treba
uzeti u obzir i injenicu da veina uduga
radi na volonoterskom nivou, pa se niti ne
moe oekivati njihov pravi i potpuni an-
gaman. Najbolje bi bilo kada bi te udruge
imale barem jednog ili dva profesionalca,
ali to ovisi o dostupnim sredstvima i nji-
hovim afinitetima, a ne vidim da e se to
uskoro primijeniti s aspekta fondova na-
budunost nevladinom sektoru?
Naalost, ali jedino kroz stabilno i sigurno
te lobiraju za prava sudjelovanja javnosti i financiranje, s im muku mui cijeli nevla-
za prava prirode i okolia kao njihovo od- din sektor. Posla ima na pretek, ali financija
vjetnitvo. Takoer, kao pruatelji infor- uvijek nedostaje, pa ako se eli imati kva-
macija rade na osvjeivanju javnosti oko litetan civilni sektor treba smisliti adekva-
odreenih problema, educiranju javnosti o tan izvor financiranja koji nee biti politiki
okoliu i prirodi, te su stalno prisutan izvor uvjetovan, ve po kvaliteti rada i zasluga-
alternativnih miljenja, metoda i politika. ma udruga u doprinosu opem dobru.
Zelena akcija je nevladino, nestranako, neprofitno i dobrovoljno udruenje graana za za-
titu okolia, osnovano 1990. g., sa sjeditem u Zagrebu, a aktivno je ukljuena u problematiku
zatite okolia na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Cilj djelovanja Zelene akcije je zatita
okolia i prirode, te promicanje odrivog razvoja kroz djelovanje volontera koje podrava mali
profesionalni tim. Najvea panja pridaje se aktivnostima usmjerenim na poticanje sudjelova-
nja javnosti u donoenju odluka o okoliu i na poboljanje kvalitete ivota u Hrvatskoj. Zelena
akcija je lanica najvee mree udruga za zatitu okolia na svijetu Friends of the Earth.

9
 AKTUELNOSTI I DOGAAJI
Aktivnosti eko pokreta Forme ljubavi u 2008.
Eko pokret Forme ljubavi, u toku
2008. godine najbolje rezultate posti-
gao je u angaovanju svoje sekcije u
plavnoj dolini reke Save kod sela Dreno-
vac na 114. kilometru desne obale reke
Save. Svi programi i delatnosti ostvareni
su volonterski od strane aktivista naeg
pokreta, lokalnih preduzea i Optine
abac.
Uklonjena je deponija smea sa plavnog
dela obale, postavljene table sa natpi-
som o zabrani bacanja smea. Uinak je
potpun, pokrenuta je inicijativa za traj-
no reenje odlaganja otpada.
Odrano Romsko vee zajedno sa Regi-
onalnom abakom romskom zajedni-
com; izvoene su romske pesme, muzi-
ka, predstavljen folklor.
Doek gostiju iz ruskog grada pobrati-
ma Ivana, uz prigodan program folklor-
nih drutava sela Drenovca i romske
zajednice. Predoen plan odrivog ra-
zvoja, ouvanja biodiverziteta u mesnoj
10
zajednici i mogunosti razvoja eko etno
turizma.
Zajedno sa Ribolovakim drutvom Bi-
stro abac organizovali smo radionicu
o ouvanju biodiverziteta na ovom delu
reke Save. Akcenat je stavljen na pro-
blem unitavanja jednog od najveih
mrestilita ovog dela toka Save dreno-
vake ade Savica.
Doek prve abake regate u naem eko
kampu izveden folklorni program, de-
ljeni prospekti na temu ouvanja biodi-
verziteta i odrivog razvoja.
U naem kampu Lovako drutvo Sele
Jefti iz apca odralo radionicu na
temu ouvanje biodiverziteta i ouvanju
retkih ptica. Naglasak je bio na grabljivi-
cama. Aktivisti eko pokreta pronali su
orla krstaa iz Republike eke, koji je
vraen u svoje okruenje.
Uee u organizaciji meunarodne an je sada tradicionalni, a ve esti letnji
izlobe pasa svih rasa zajedno sa Kino-
lokim drutvom abac. Deljeni pros-
pekti Ja nisam lutalica, ja sam naputen
na temu nebrige o psima lutalicama na
teritoriji optine abac.
Za vie informacija
Ivan Geratovi
email: eko@formeljubavi.org.yu
Razvoj turizma u Optini Surin - Sava kod Boljevca - IUCN arhiv
Rezultati istraivakog kampa
Zasavica 2008
U periodu od 25.7-05.8. 2008. god. odr-
istraivaki kamp gde je uestvovalo 20-ak
studenata biologije, lanovi NIDSB Josif
Pani iz Novog Sada. Cilj kampa je dalja
inventarizacija i kartiranje flore i faune kao
i njihovih stanita sa posebnim osvrtom na
retke, endemine i ugroene vrste. Zastu-
pljene su bile sledee oblasti: gljive, ptice,
sisari, insekti, biljke flora i fauna dna i vode.
Obilazak rezervata bio je svaki dan drugi lo-
kalitet gde su ukljuene i povrine koje bi
trebalo da uu u rezervat proirenjem grani-
ca rezervata. Ove godine je po prvi put obav-
ljeno istraivanje Bitve, izolovanog meandra
reke Save. Radilo se kako na vodi iz amca,
tako i na kopnu u umi, ikari ili trsci.
Inventar biljaka i kartiranje stanita
retkih vrsta bio je zadatak grupe za floru.
Najznaajniji nalazi ove grupe su podaci o
distribuciji retkih biljaka i znatno junije od
Zasavice nego to se mislilo. Tako je reliktna
vrsta testerica (Stratiotes aloides) naena
u Bitvi, sa drugim reliktnim vrstama poput
movarne koprive (Urtica kioviensis) i zuke
(Schaenoplectus triqueter), to je znatno
junije od onog to se do sad smatralo. U
samom rezervatu utvreno je znatno irenje
retke i ugroene vrste rebratice (Hottonia
januar / sijeanj 2009.
 AKTUELNOSTI I DOGAAJI
palustris). Svi uzorci su herbarizovani za da-
lja istraivanja u laboratoriji.
Ovogodinja istraivanja gljiva i pored
sunog perioda donela su novih 50-ak vrsta
gljiva za rezervat, tako da je ukupan broj za-
beleenih gljiva sad oko 250 vrsta.
Istraivanje sisara je podrazumevalo po-
stavljanje klopki za sitne glodare koji su hva-
tani i mereni (duina, teina) i uziman im je
crevni sistem da bi se sadraj iz creva analizi-
rao radi ishrane i parazita. Deo istraivanja je
podrazumevao i obilazak terena kako bi se
prikupile informacije o kretanju vrsta poput
akala, jazavca, divlje make i sl. Poseban se-
gment istraivanja sisara bio je pregled sovi-
nih gvalica u potrazi za lobanjama sitnih glo-
dara koje sove pojedu a lobanje im ostanu
itave u izbljuvku i na osnovu toga utvruje
se prisustvo nekih vrsta glodara. Na ovaj
nain je dokazano prisustvo puha lenikara
(Muscardinus avellanarius) za koga se dugo
smatralo da moe biti stanovnik rezervata.
Ptice su istraivane na dva naina: prste-
novanjem i terenskim posmatranjem. Prste-
novanje ptica je raeno sa 6 mrea gde je
ukupno prstenovano 50-ak ptica, sa akcen-
tom na migratorne vrste, a ove godine ciljna
vrsta bile su bele i ute pliske (Motacila alba
i M. flava). Zbog izrazito sunog perioda i
Razvoj turizma u Optini Surin
Napredak koji je u miru sa prirodom, je-
dini je prihvatljiv i trajan, zapravo najvea
pokretaka ideja i potreba nae civilizacije.
Grad Beograd podrava svaku aktivnost
koja je tako usmerena. U izradi je Strate-
gija razvoja turizma Beograda, koja ima
zadatak da ono to nam je priroda dala,
dve reke, umska prostranstva, vidikovce
i izletita, najpre sauvamo od nas samih,
uredimo na ekoloki prihvatljiv nain i tu-
ristiki koristimo.
Optina Surin je u svemu tome na-
la svoje mesto i ulogu. Osnovano je Jav-
no preduzee za turizam sa zadatkom da
posluje u svom delokrugu titei interes
graana. elja nam je da sve prirodne, kul-
visokih temperatura broj prstenovanih i po-
smatranih ptica je bio slab.
Kod insekata raene su sledee grupe:
leptiri,vilini konjici,skakavci i zrikavci, tvr-
dokrilci i endogejska fauna. Jedino je kod
nonih leptira zabeleeno nekoliko znaaj-
nih nalaza i to su sledee vrste: mrtvaka
glava(Acheronthia atropos), paunovo oko
(Smerinthus ocellatus), kalinov i lipov ljiljak
(Sphinx ligustri i Mimas tiliae).
Istraivanjem zrikavaca dolo se do vrlo
bitnih podataka o rasprostranjenosti ende-
ninog zrikavca Zeuneriana amplipenis na
prostoru rezervata, ali i znatno ire nego to
se pretpostavljalo. Generalni zakljuak da
endemskog zrikavca ima na gotovo celom
prostoru rezervata, pa ak i dalje na jug, tj.
gotovo 5-10 km junije nego to se pretpo-
stavljalo.
Tvrdokrilci su sakupljani preko klopki i
sad je u toku obrada materijala, kao i za en-
dogejsku faunu koja je prikupljana proseja-
vanjem iz umske stelje i prvog humusnog
sloja zemljita. Ova grupa sitnih primitivnih
organizama vrlo je bitna za tumaenje na-
stanka ekosistema uz Zasavicu.
Za vie informacija:
Mihajlo Stankovi
Struni saradnik istraiva u rezervatu
turne vrednosti i sve vredne ljude sa nae
teritorije uspene privatne ugostitelje
i druge privrednike, sva surinska javna
preduzea, uveemo u jedan turistiko
poslovni sistem. Takav sistem otvara nova
radna mesta, sputa Beograd na reku, nudi
graanima mesta za lep i jeftin odmor i
time svakako doprinosi slici Beograda i
Srbije. Pri ureenju lokacija koje elimo da
predstavimo, vodili smo rauna o svakom
stablu i svakom peatu prirode. Flora i fa-
una Surina je posebna. Tako se u surin-
skom ataru mogu sresti divlja svinja, srn-
da, jelen, gnjurci, dugonoge kljunaice,
prepelica, plovke, liske...a, uz pune ribnjake
i reku Savu to je bogatsvko koje elimo
da sauvamo i pokaemo.
Koliina novca kojom raspolae opti-
na Surin je skromna i vrlo je teko pomoi
lokalno stanovnitvo koje se odlui za bav-
ljenje nekim poslom iz oblasti turizma, me-
utim, smatramo da postoje drugi vidovi
podrke. Tako je Optina uvrstila sve pri-
vatne ugostitelje u svoju ponudu redovnih
izleta, kao i privatne etno galerije Kovaev
i Stajkov, koje svedoe o vievekovnom
mirnom saivotu Srba i Slovaka. elimo da
razgovaramo sa lokalnim stanovnitvom
u vezi sa mogunostima stvaranja velikog
broja privatnih smetajnih objekata. Uko-
liko se pokae dovoljna zainteresovanost,
biemo najvei zagovarai ulaganja grad-
skih sredstava u takve projekte.
Za vie informacija Andrej Dimitrijevi,
Javno preduzee za turizam
Optine Surin, email turizam@surcin.net,
web: http://turizam.surcin.net/
11
 AKTUELNOSTI I DOGAAJI
Postavljena kula Obeda
Prva faza pojekta postavljanja kule
Obeda, impresivne osmatranice na
obodu Specijalnog rezervata prirode
Obedska bara, zavrena je tokom de-
cembra 2008. Kula Obeda visoka je 12
metara i moe se posmatrati sa tri nivoa,
dok je pristup na prvi nivo obezbeen i
osobama sa posebnim potrebama. Na-
stavak radova u cilju opremanja kule
informativnim tablama, klupama i stolo-
Kula Obeda - Slobodan Puzovi
Svetski dan vlanih podruja ustanov-
ljen je sa ciljem da se skrene panja javnosti
na neophodnost ouvanja i mudrog uprav-
ljanja ovim osobenim osetljivim i esto
ugroenim ekosistemima. Za obeleavanje
Svetskog dana vlanih podruja utvren je
2. februar, datum kada je 1971. godine u
gradu Ramsaru (Iran) usvojena Konvencija o
zatiti movarnih podruja od meunarod- nalaze: Obedska bara, Ludako jezero,
nog znaaja, naroito kao stanita ptica mo-
varica, poznata kao Ramsarska konvencija.
Ovom meunarodnom konvencijom uspo-
stavljen je osnov za aktivnosti u nacionalnim
i meunarodnim okvirima, po pitanju zati-
12
vima oekuje se na prolee, kada e biti
ureen i teren neposredno oko temelja.
Kula Obeda postavljena je u sarad-
nji i kroz zajedniko finansiranje Pokra-
jinskog sekretarijata za zatitu ivotne
sredine i odrivi razvoj Vojvodine, Mi-
nistarstva ivotne sredine i prostornog
planiranja Republike Srbije i Javnog pre-
duzea Vojvodinaume. Pomo je prui-
la i Optina Peinci.
te i mudrog upravljanja vlanim podruji-
ma i njihovim resursima. Danas Ramsarska
konvencija ima 157 ugovornih strana, a na
Ramsarskoj listi nalazi se 1678 vlanih po-
druja od meunarodnog znaaja, koja se
prostiru na oko 150 miliona hektara. Od
prirodnih dobara u Srbiji danas se na listi
meunarodno znaajnih vlanih podruja
Stari Begej Carska bara, Slano Kopovo,
Labudovo okno, Petersko polje, Gornje
Podunavlje, Vlasina i Zasavica.
Vlana podruja predstavljaju centre bi-
oloke raznovrsnosti i stanita raznovrsne,
Susreti na Lonji - IUCN arhiv
2. februar - Svetski dan vlanih stanita
osobene flore i faune. Ona su od sutinskog
znaaja za opstanak mnogih retkih i ugro-
enih vrsta, esto neraskidivo vezanih za
vlana stanita. Meutim, ova podruja su
izuzetno znaajna i za oveka, jer u mnogim
aspektima neposredno utiu na opstanak -
ivotne uslove, privredni, pa ak i kulturni i
duhovni razvoj ljudi. Vlana podruja pred-
stavljaju dragocene rezerve podzemnih i
povrinskih voda, a pored toga su znaajna
jer reguliu poplave, ublaavaju ekstremne
vodostaje, smanjuju eroziju obala, predstav-
ljaju preistae vode, uestvuju u prirodnoj
regulaciji klime i odravanju ravnotee eko-
sistema i ukupnog ivot sveta.
Od 1997. godine, Ramsarski sekretarijat
svake godine predlae novu temu za obele-
avanje Svetskog dana vlanih podruja, ko-
jom se ukazuje na neku od njihovih naroito
znaajnih uloga. Ovogodinji Dan Ramsara
obeleava se uz slogan Healthy Wetlands,
Healthy People Zdrava vlana podruja,
zdravi ljudi. Dobar kvalitet hrane preduslov
je za zdravlje ljudske populacije, a kvalitet
hrane (npr. ribe, povre, voe) veoma zavi-
si od kvaliteta vode u vlanim, movarnim
i barskim podrujima. U svetu ak vie od
jedne milijarde ljudi zavisi od riblje hrane
koja potie iz vodenih i vlanih podruja.
Neke biljke koje veoma zavise od vlanih
podruja, kao to je pirina, pokrivaju ak
20% svetskih potreba ljudi za hranom. Ne-
posredno ili posredno, zdravlje velikog dela
januar / sijeanj 2009.
 AKTUELNOSTI I DOGAAJI

LIFE Priroda: uei na najboljim iskustvima

Projekat Ouvanje bioloke raznovrsnosti plavne
doline basena reke Save dobio je izuzetnu ast da bude
predstavljen na prvoj konferenciji o najboljim iskustvi-
ma LIFE programa, koja je odrana pod pokroviteljtvom
Evropske komisije u Briselu, u periodu 17-19. novembra
2008. godine. Projekat ouvanja bioloke raznovrsnosti
Save predstavljen je u okviru sesije Meunarodna sarad-
nja kao jedan od tek nekoliko LIFE projekata sa izrae-
nom regionalnom komponentom. Cilj konferencije bio
je , osim predstavljanja samih projekata i iskustava proi-
steklih iz njih, i da se oceni uloga komponente posvee-
ne ouvanju prirode u okviru programa LIFE, kao instru-
menta podrke EU direktivama o pticama i stanitima i
Natura 2000 mree. Naroit osvrt je dat i na programsko
opredeljenje EU o ouvanju gubitka biodiverziteta do
2010. godine i razmatranjima kako nastaviti nakon 2010.
Za vie informacija
http://ec.europa.eu/environment/
life/news/events/events2008/
info_natureconference.htm

svetske populacije zavisi od kvaliteta vode

vlanih podruja.
U cilju obeleavanja ovog znaajnog
datuma, 2. februara 2009. godine u Specijal-
nom rezervatu prirode Zasavica bie organi-
zovan dogaaj u cilju predstavljanja vlanih
stanita i njihovog ouvanja.
Za vie informacija,
Maja Radosavljevi,
Zavod za zatitu prirode Srbije,
maja@zzps.rs
i Oliver Fojkar, oliver@zzps.rs

Ponedeljak 2. februar 2009. godine

Specijalni rezervat prirode Zasavica
- Program -
12.00 Pozdravna re
12.30 Radni deo skupa
Stanje ramsarskih podruja Srbije, Nikola
Stojni
Podrka Pokrajinskog sekretarijata za
zatitu ivotne sredine i odrivi razvoj
ramsarskim podrujima u Vojvodini,
Tamara Stojanovi
Prezentacija projekta: Zatita biodiver-
ziteta plavne doline reke Save, Duka
Dimovi
Aktivne mere zatite u Specijalnom
rezervatu prirode Zasavica, Slobodan
Simi
13.30 Ruak
etnja edukativnim stazama
SRP Zasavica
Obedska bara - Boris Erg

13
 AKTUELNOSTI I DOGAAJI

Podrka razvoju agro-ekolokih mera u Srbiji

U Srbiji je poetkom godine poela rea-
lizacija projekta iji je cilj razvoj agro-ekolo-
kih mehanizama koji imaju za cilj ouvanje
poljoprivrednih podruja velike prirodne
vrednosti (HNVF). Ovaj dvogodinji proje-
kat je finansiran iz BBI-Matra programa ho-
landske vlade, a na njegovom sprovoenju
rade holandska NVO Avalon kao vodea
organizacija, Evropski institut za politiku
ivotne sredine (IEEP), IUCN SEE i Natura
Balkanika.
Sam koncept poljoprivrednih podruja
velike prirodne vrednosti je od velikog zna-
aja za ouvanje biodiverziteta u Srbiji, kako
unutar tako i van granica zatienih podru-
ja. Jedan od ciljeva projekta je podizanje
svesti upravljaa i zainteresovanih strana
o znaaju odravanja ovakvog tipa poljo-
privrednih sistema. Projekat je usmeren i
na prepoznavanje i karakterizaciju HNVF u
Srbiji, kao i na definisanje potrebnih mera
za njihovo ouvanje. Detaljnija istraivanja
bie izvrena na podruju Parka prirode Sta-
ra planina i u Banatu, kao tipinim podruji-
ma gde ouvanje prirodnih vrednosti direk-
tno zavisi od tradicionalnih poljoprivrednih
praksi. Krajni cilj istraivanja i projekta je
izrada predloga agro-ekolokih mera u cilju
podsticanja poljoprivrednih aktivnosti koje
pogoduju ouvanju biodiverziteta.
Predlog agro-ekolokih mera predstav-
lja vanu pripremnu aktivnost u procesu
pristupanja Srbije EU, naroito u svetlu
omoguavanja pristupa IPARD fondovima
(Predpristupni pogram za ruralni razvoj za
zemlje kandidate za ulazak u EU). Osim kao
vaan korak u procesu pristupanja EU, ovaj
projekat daje znaajan doprinos i ve posto-
jeim programima i projektima koji se bave
razvojem ruralnih podruja.
Za vie informacija
Mark Redman, rukovodilac tima,
redman.consultancy@gmail.com

Ornitolozi u monitoringu cigri na Drini - IUCN arhiv

Nastavak projektnih aktivnosti

Protekli period doneo je nekoliko zna-
ajnih projektnih aktivnosti. Kada je re o
radnim grupama, u prvom redu Radnim
grupama za bioloku raznovrsnost i upotre-
bu zemljita, protekli meseci su uglavnom
posveeni istraivanjima i prikupljanjem
podataka na terenu, dok e naredni meseci
biti usmereni ka obradi podataka, digitali-
zaciji i razvoju jedinstvenog GIS sistema.
U vezi sa upravljanjem projekta po-
trebno je rei da je organizovana redovna
godinja misija u kojoj su uestvovali pred-
stavnici LIFE programa iz Brisela, gospodin
Alban de Villepin, koordinator programa
i gospoa Anne de Wolf, zaduena za fi-
nansijska pitanja, kao i posmatra projekta
gospodin Egger Topper. Osim posete Dr-
avnom zavodu za zatitu prirode i upo-
znavanjem sa napretkom projekta, organi-
zovana su i dva zanimljiva obilaska terena,
prvi Odranskom polju u organizaciji Javne
ustanove za upravljanje zatienim prirod-
nim vrijednostima Sisako-moslavake u-
panije i Sredinjem savezu uzgajivaa konja
Hrvatski posavac, a drugi movarnom po-
druju Bardaa, ovaj put uz saradnju Poljo-
privrednog instituta Republike Srpske. Na
kraju misije odran je sastanak u Meuna-
rodnoj komisiji za sliv reke Save u Zagrebu
sa ciljem nastavka razgovora oko saradnje
na izradi ekoloke analize reke Save.
Krajem godine odran je jo jedan va-
an sastanak, 4. redovni sastanak nadzor-
nog odbora projekta, sa ciljem upoznava-
nja predstavnika nadlenih institucija iz
zemalja u kojima se sprovodi projekat sa
delatnostima i postignutim napretkom. Sa-
stanak je organizovan u Slavonskom Brodu,
u prostorijama Brodsko-posavske upanije
i uz svesrdnu pomo Javne ustanove za
upravljanje zatienim prirodnim vrijedno-
stima Brodsko-posavske. Osim izvetavanja
o delatnostima u poslednjih est meseci,
razgovaralo se i o planu za 2009. godinu.
Projektni tim ovom prilikom jo jed-
nom izraava zahvalnost kako partnerskim
organizacijama, tako i Javnim ustanovama
za upravljanje zatienim prirodnim vrijed-
nostima Sisako-moslavake i Brodsko-po-
savske upanije na pomoi prilikom orga-
nizacije navedenih aktivnosti.
Za vie informacija
Lubomira Vavrova,
koordinator projekta,
lubomira.vavrova@iucn.org

14 januar / sijeanj 2009.

AKTUELNOSTI I DOGAAJI
Zatita i upravljanje Specijalnim rezervatom prirode Zasavica kao sredstvo za odrivi ruralni razvoj
Zatita i upravljanje Specijalnim re-
zervatom prirode Zasavica kao sredstvo za
odrivi ruralni razvoj dvogodinji je pilot
projekat podran od strane holandskog
BBIMatra programa, koji e od januara
2009. godine biti sproveden od strane
holandske organizacije Wageningen Inter-
national, lidera projekta i Pokreta gorana
Sremske Mitrovice, lokalnog partnera.
Glavni cilj projekta je objedinjavanje
zatite i upravljanja Specijalnim rezerva-
tom prirode Zasavica sa odrivim ruralnim
razvojem, naroito sa razvojem odrive
poljoprivrede i turizma. Osim toga, bie
unapreen kapacitet i institucionalni okvir
za upravljanje zatienim dobrima u Sri-
biji. Tokom sprovoenja aktivnosti bie
korieni rezultati Life projekta Zatita
biodiverziteta plavne doline reke Save, u
okviru koga je utvreno trenutno stanje
korienja zemljita u plavnom podruju Projekat e razviti i strategiju za una-
Save, a Natura 2000 stanita i vrste kartira- preenje institucijalnog i organizacionog
ni i obraeni u bazu podataka. okvira za upravljanje zatienim podruji-
Kroz ovaj projekat bie razraen plan ra- ma irom Srbije, baziranu na iskustvu ste-
zvoja i upravljanja Specijalnim rezervatom enom na Zasavici.
prirode Zasavica, koji e biti usmeren na ra- Glavni korisnik projekta bie Pokret go-
zvoj odrive poljoprivrede i eko turizma. rana Sremske Mitrovice, organizacija od-
Osim toga, projekat e doprineti po- govorna za upravljanje Rezervatom, dok
veanju brojnosti dve ugroene rase e Ministarstvo za ivotnu sredinu i Zavod
stoke, koje su nekada bile brojne u do- za zatitu prirode Srbije dobiti znanje iz
linama Save, a od kojih je samo mali broj oblasti planiranja upravljanja zatienim
opstao do danas. To su Sremska crna lasa podrujima koje je u skladu sa meuna-
(mangulica) i Podolsko govee, obe vrste rodnim standardima i metodama.
na FAO listi ugroenih starih rasa. Bie Investicije lokalnih preduzetnika iz
promovisana reintrodukcija ovih vrsta sektora poljoprivrede i turizma bie pod-
na farme u okolini SRP Zasavica i njihov sticane kroz mali investicioni fond koji je
pozitivan doprinos odravanju poplavnih na raspolaganju u okviru ovoga projekta.
livada ispaom, a samim tim i doprinos Mirjana Bartula
upravljanu biodiverzitetom ovih ekosi- Pokret Gorana Sremske Mitrovice
stema. E-mail: zasavica@zasavica.org.rs
Zatita i upravljanje SRP Zasavica kao sredstvo za odrivi ruralni razvoj - Mirjana Bartula
15
 Saradniki prilozi Obavetenje

Urednitvo se zahvaljuje svima koji su svojim prilozima omoguili izla-
enje prvog broja biltena. Pozivamo vas da nam i ubudue aljete zanimlji-
ve priloge o organizacijama i ustanovama aktivnim du Save, vesti vezane
za vae aktivnosti, istraivanja, projekte, dogaaje i druge aktivnosti koje se
tiu oblasti od znaaja za zatitu i ouvanje prirodnog i tradicijskog nasle-
a i odrivi razvoj reke Save i njene plavne doline. lanci ne treba da budu
dui od 15002000 karaktera sa razmacima (oko 250 rei), po mogunosti
opremeljeni fotografijama i drugim vizuelnim prikazima u rezoluciji 150
dpi, dimenzija 10x15 cm. Priloge moete slati na sledee adrese:
strakic@email.com (prilozi na bosanskom)
vida.posavec@dzzp.hr (prilozi na hrvatskom)
agrohemija@blic.net (prilozi na srpskom/BiH)
srdjan-marincic@natureprotection.org.yu (prilozi na srpskom)
boris.erg@iucn.org (prilozi na slovenakom i drugim jezicima)
Partneri na projektu
IUCN Programska kancelarija za jugoistonu Evropu
Dr Ivana Ribara 91, 11070 Beograd
Srbija
Tel: +381 11 22 72 411
Fax: +381 11 22 72 531
http://www.iucneurope.org
Boris Erg, direktor projekta, boris.erg@iucn.org
Lubomira Vavrova, menader projekta, lubomira.vavrova@iucn.org
Bilten ivot du Save sadri, izmeu ostalog, i saradnike priloge i ve-
sti. Ulaui znaajne napore da obezbedi relevantnost objavljenih infor-
macija, IUCN Programska kancelarija za jugoistonu Evropu ne odgovara
za celovitost iznetih informacija i podataka. Stavovi izraeni u biltenu ne
moraju da odraavaju automatski i stav IUCN a odgovornost za sadraj
priloga zadravaju autori. lanci u biltenu mogu ukazati na neku od inter-
net prezentacija od interesa za itaoce, iako IUCN Programska kancelarija
za jugoistonu Evropu ne preuzima odgovornost za sadraj nevedenih
stranica. Informacije objavljene u biltenu su javne i distibuiraju se bez na-
doknade, pri emu je i ovo obavetenje sastavni deo biltena i kao takvo
se smatra prihvatljivim.
Izdava: IUCN Programska kancelarija za jugoistonu Evropu
Za sve ostale informacije vezane za bilten obratite se na:
Boris Erg, IUCN Programska kancelarija za jugoistonu Evropu
Dr Ivana Ribara 91, 11070 Beograd, Srbija
Tel: +381 11 22 72 411
Fax: +381 11 22 72 531
e-mail: boris.erg@iucn.org
Wageningen International
P.O.Box 88
6700 AB Wageningen, Holandija
Tel: +31 317 495 257
Fax: +31 317 495 395
www.wi.wur.nl
Henk Zingstra, koordinator, Henk.Zingstra@wur.nl

Orbicon DK Dravni zavod za zatitu prirode

Johs. Ewalds Vej 42-44, Trg Maurania 5, 10 100 Zagreb
DK-8230 Aabyhoej, Denmark Hrvatska
Tel: + 45 86 251 811 Tel: +385 1 5502 931
Fax: + 45 86 25 81 73 Fax: +385 1 5502 901
Karina Kitnaes, ksk@orbikon.dk www.dzzp.hr
www.orbicon.dk Jasminka Radovi, koordinator, jasminka.radovic@dzzp.hr

Centar za ekologiju i prirodne resurse Univerziteta u Sarajevu Poljoprivredni institut Republike Srpske
Zmaja od Bosne 33-35, 71000 Sarajevo Knjaza Miloa 17, 78000 Banja Luka
Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina
Tel: +387 33 649 196 Tel: +387 51 321 490
Fax: +387 33 649 359 Fax: +387 51 312 792
Sulejman Redi, koordinator, redzic0102@yahoo.com www.poljinstbl.com
Tihomir Predi, koordinator, agrohemija@blic.net

Zavod za zatitu prirode Srbije

Dr Ivana Ribara 91, 11070 Beograd
Srbija
Tel: +381 11 20 93 852
Fax: +381 11 20 93 867
http://www.natureprotection.org.yu
Duka Dimovi, koordinator, duska@natureprotection.org.yu

Projekat Zatita biodiverziteta plavne doline basena reke Save je podran od strane finansijskog instrumenta Evropske komi-
sije LIFE-Tree zemlje i Agencije za razvoj i saradnju vajcarske.

16