Metodička Petica7

Petica 7
Metodicka Petica
S. Bani Z. urkovi V. Galeev D. Glasnovi Gracin L. Kralj M. Vrzi
V. Matijevi S. Sekuak-Galeev Z. Stani . ulji M. Stepi
Metodicki prirucnik
iz matematike
SysPrint za 7. razred
HRVATSKI NACIONALNI
OBRAZOVNI STANDARD
Metodika Petica 7
Metodiki prirunik za uitelje
uz udbenik matematike Petica 7
I izdanje
SysPrint d.o.o.
2008mp7
Autori: Sonja Bani
Zlata urkovi
Vinkoslav Galeev
Dubravka Glasnovi Gracin
Lidija Kralj
Vesna Matijevi
mr. sc. Snjeana Sekuak-Galeev
prof. dr. sc. Zrinjka Stani
Minja Stepi
ime ulji
Marijana Vrzi
Urednik: Vinkoslav Galeev
Za izdavaa: Robert ipek
Lektor: Branka Savi
Ilustracija naslovnice: Ivan Marui
Udbenik Petica 7 odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta rjeenjem:

Klasa: UP/I 602-09/07-03/00005
Ur. broj: 533-12-07-2
Zagreb, 30. oujka 2007.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu

Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 646923
Izdava:
SysPrint d.o.o.
XIV. trokut 8a, p.p. 84, 10020 Zagreb, Hrvatska
tel: (01) 655 8740, fax: (01) 655 8741
e-mail: udzbenici@sysprint.hr, web: www.sysprint.hr
SysPrint d.o.o, Zagreb, 2007.

Nijedan dio ove knjige ili CD-a ne smije se umnoavati, fotokopirati niti
na bilo koji nain reproducirati bez nakladnikova pismenog doputenja
2008mp7
Sadraj
1. UVOD .... 5
1.1. U trokutu matematike . 5
1.2. Vrednovanje i poticanje znanja .......................... 8
1.3. Kako koristiti udbenik i metodiki prirunik ... 13
1.4. Didaktika uloga boje u udbeniku Petica ......... 15
1.5. Upotreba raunala u nastavi matematike ... 20
1.6. Upotreba programa dinamine geometrije u nastavi matematike .. 21
1.7. Upotreba depnog raunala u nastavi matematike .... 36
1.8. Upoznajmo depno raunalo 38
1.9. Pano u nastavi matematike 52
1.10. Igra u nastavi matematike . 56
1.11. Motivacija uenika kao uvjet uspjeha . 58
1.12. Timski rad u nastavi matematike 61
1.13. Projektni zadaci ... 65
1.14. Spirala uspjeha i spirala neuspjeha .. 68
1.15. Metodiko didaktiki aspekti pouavanja matematike u radu
s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama . 69
1.16. Individualiziran program nastave matematike 81
1.17. Pristup rjeavanju problemskih zadataka ............................................ 82
1.18. Matematika u HNOS-u ................................... 84
Temeljne odrednice odgojno-obrazovnog i nastavnog rada u
osnovnoj koli prema HNOS-u .......................................................... 84
Najea pitanja i odgovori o HNOS-u ................................................ 86
Prijedlozi tema za korelacije i integracije .......................................... 93
1.19. Preporuena literatura za uitelje 95
2. NASTAVNI PLAN I PROGRAM . 97

2.1. Operativni plan i program . 99
2.2. Metodiki prijedlozi ..105
2.3. Dodatno gradivo za izvoenje nastave . 115
3. PRIPREME 142
2008mp7
Sadraj CD-a
Uz metodiki prirunik Metodika Petica 7 dolazi CD koji sadri gradivo potrebno uiteljima
za pripremu i provoenje nastave te jo neke dodatne materijale.
1. Koordinatni sustav Gradivo za nastavu

Metodiki prijedlozi
2. Prop. i obrnuto prop. veliine Prezentacije
Animirani primjeri i zadaci
3. Postotni i kamatni raun Interaktivni primjeri dinamike geometrije
Timski radovi
4. Statistika i vjerojatnost Igre
Dodatno
5. Slinost Listii i provjere
6. Mnogokuti Pripreme
Prozirnice
7. Krunica i krug
8. Dvije lin. jedn, s dvije nep.
9. Lin. funkcija i jedn. pravca
Uilite Dodatni materijali za nastavu

Operativni plan
Tablica za operativni plan
Tablica za pripremu
Analiza ispita znanja
Analiza uspjeha uenika
Dalekozor
Uilica
Pojmovnik, Zapisivanje velikih brojeva, Tablica
velikih brojeva, Lukini testovi, Zadaci za
nadarene, Prosti brojevi do 1000
Svatara
Jeste li znali, Zagonetke, slikovne kartice
Programi Matematiki programi

GeoGebra, GeoGebra upute, GeoGebra i Java
Runtime Environment, Podeavanje Jave,
MathType, The Geometer's Sketchpad
Borbeni komplet
Upute za borbeni komplet, Adobe Reader, Excel
Viewer, Flash Player, Java Runtime Environment,
PDF Creator, PowerPoint Viewer, Word Viewer
Dodatni programi
ASCII, EH rjenik, Internet Explorer, Winamp,
WinRAR
2008mp7
1. UVOD
1. UVOD
1.1. U trokutu matematike: uenik, uitelj i roditelj
Moriarty: Kako Vam ide matematika?

Secombe: Odlino. Govorim je kao materinji
jezik
to je zajedniko programiranju, komunikaciji putem dimnih signala i matematici? Svo

troje koristi poseban jezik simbola/znakova i formalnih postupaka za opisivanje i rjeavanje
problema. Zato se umjesto prirodnih jezika koriste posebni jezici? Zato jer su u pojedinim
situacijama daleko uinkovitiji. Navedimo primjer. Zamislite to bi se dogodilo s prometom kada
bi u nekom zavoju umjesto prometnog znaka za otar zavoj u lijevo stajala ploa s natpisom:
"Ogranii brzinu - ulazi u otar zavoj ulijevo". Dok bi voza proitao natpis, I matematiki
jezik ima slinu uinkovitost kao "jezik prometnik znakova"? Umjesto da zakon komutativnosti
opisujemo rijeima "Ako pribrojnici zamijene mjesta, zbroj e ostati isti", matematiki ga
moemo izrei u obliku "a+b=b+a". Za razliku od prirodnog govora gdje nam je za opis bilo
potrebno 18 znakova (i prazno mjesto je znak sa smislom) ukupne duljine 53 znakovna mjesta, u
matematikom jeziku su bila dovoljna samo 4 znaka duljine 7 mjesta.
Ovakve i sline prie s analogijama iz ivota doprinose boljem razumijevanju i doivljavanju
matematike. Ispriajte ih svojim uenicima.
Analiziramo li kolske ocjene pojedinih predmeta, matematika redovito ima jedan od

najniih prosjeka. Neovisno o razredu, uitelju ili uiteljici, uoj i iroj socijalnoj sredini,
ekonomskom stanju drutva itd. Namee se zakljuak da ima neeg specifinog u matematici.
Neeg to ju karakterizira kao "teak predmet". Ima li istine u tome? Moe li se to promijeniti?
esto se kao centralni problem u matematici istie jezik matematike (ili "matematiki
jezik"). No, strani jezici kao predmet nemaju tako nizak prosjek kolskih ocjena kao matematika.
Neki naglaavaju problem apstraktnosti i ulogu kognitivnih faktora u apstrahiranju logiko-
matematikog znanja. Meutim, i takva tumaenja su neodriva jer nerijetko uenici sa slabijim
uspjehom u matematici pokazuju dobru, ak natprosjenu razinu uspjenosti u slinim,
korelativnim predmetima. Svakako da ne moemo zaobii stupnjevitost kognitivnog razvoja
djetetovog miljenja od intuitivnog ka formalno-operacijskom miljenju, ali to nije dovoljno za
pojanjenje tekoa koje uenici imaju s matematikom kao kolskim predmetom.
Uz apstraktnost, matematike sadraje karakterizira i hijerarhijsko-logiki slijed nastavnog
gradiva koji podrazumijeva uvjetovanost svladavanja sloenijih sadraja usvojenou onih
jednostavnijih. Tu dolazimo do bitne znaajke predmeta matematike. Matematika znanja se ue
i usvajaju u "spirali". Prijanje spoznaje/matematika znanja se na vioj razvojnoj razini djejeg
rezoniranja kombiniraju u nova, ira i produbljena matematika znanja. U takvom spiralnom
2008mp7 -5-
1.1. U trokutu matematike: uenik, uitelj i roditelj
uenju sudjeluje nekoliko faktora koji utvruju matematiko znanje, proiruju razumijevanje
matematikih implikacija i osiguravaju njihovu primjenu.
Neovisno o tome to razliito razvijene sposobnosti razliito konstituiraju uspjeh ili

neuspjeh u matematici u razliitim dobnim skupinama uenika, paradigma problema temelji na
slinom uzorku:
- nedostatna povezanost matematikog znanja sa pojavama/problemima iz stvarnog
ivota
- negativna percepcija matematike kao predmeta
- negativan stav uenika prema vlastitim "matematikim sposobnostima" tj.
petrifikacija slike o neuspjehu u matematici
- loa ili neizgraena "personalna formula" (impulzivnost, nesistematinost,
neustrajnost itd.)
Imajui u vidu spomenutu paradigmu problema vezanih uz matematiku, moemo sumirati

specifinosti predmeta matematike:
apstraktnost matematike grae tekoe u predstavljivosti/operacionalizaciji
matematikih pojmova,
matematiki jezik zahtijeva uporabu matematikih simbola, pojmova i formula s
razumijevanjem i automatizirano. Pogreno tumaenje jednog simbola u nizu moe
prouzroiti potpuno drugaije znaenje,
u matematici nema intuitivnog razumijevanja iz konteksta ili ispravljanje/mijenjanje
tumaenja "u hodu". Znanje mora biti sistematizirano, a uenje sistematino. Uenike
treba navikavati na (samostalnu) izradu sustava pojmova,
kumulativno predznanje: kod svake nove grae zahtijeva se dobro svladano predznanje.
"rupe" u predznanju onemoguuju daljnje praenje nastave/razumijevanje gradiva,
uvjebanost: uenik razumije grau, ali nije dovoljno izautomatizirao njenu primjenu
(treba mu vremena da se prisjeti kako se neto rjeava) Time gubi vrijeme tj. bodove na
testu, to dovodi do gubitka motivacije ("uio sam, a rezultati su nikakvi"),
nejasna praktina upotrebljivost i primjenjivost znanja: ueniku se frontalno
prenosi/uenik pasivno prima teorijsko/teoremsko/definicijsko znanje uenik ne vidi
svrhu ni smisao tog znanja gubi motivaciju za uenje
uenici daleko vie koriste zbirke zadataka, nego udbenike matematike ako:
o se nastava preteito temelji na rjeavanju zadataka, a ne na pojanjavanju grae
o je u udbenicima vrlo malo pozornosti posveeno ueniku primjerenom
metodikom pristupu. Polazei od pretpostavke da je izabrani udbenik obavezan,
autori se ne trude koncipirati udbenik na motiviraju i ueniku zanimljiv nain.
Tako na uspjeh u predmetu matematike utjeu:

- kognitivni faktori: razvojna razina kognitivnih procesa uenika
- pedagoki faktori: nain pouavanja i uenja
- personalni faktori: motivacija, ustrajnost, koncentracija, sistematinost/metodinost,
impulzivnost uenika, ali i uitelja (!)
-6- 2008mp7
1. UVOD
Ne zaboravimo - znanje matematike se ne stjee pouavanjem i uenjem matematikih

injenica! to moemo/trebamo uiniti? Potrebne su sistematine kvalitativne promjene na
relaciji uitelj uenik roditelj. Matematiki reeno, tek meuskladan odnos kutova u tom
trokutu rezultirat e harmoninom cjelinom, tj. zatvaranjem (ili ne zatvaranjem) trokuta.
U novim uvjetima nastavne strategije, aktivnost se s uitelja prenosi na uenika, teite u

nastavi se s pouavanja prenosi na uenje. Uenje (a ne pouavanje) postaje dominantna
aktivnost u pedagokom procesu. iri se pojam uenja: od pouavanja ka samostalnom uenju,
od kolskog prema izvankolskom uenju. U takvom novom konceptu mijenjaju se dosadanje
uloge uitelja, uenika ali i roditelja.
Najnovija istraivanja pokazuju da su emocionalna inteligencija i personalni faktori

uenika znatno vaniji od kognitivnih. A, za razliku od kvocijenta inteligencije, emocionalna se
inteligencija moe uiti i razvijati! S druge strane, njen razvoj se moe naruiti estim stresnim
situacijama i frustracijama.
Neka istraivanja provedena u nas pokazuju (M. Tkali i P. Bezinovi, 1999) da velika
veina uenika nije zadovoljna kolom, ne voli ii u kolu, smatra da nastavnici nedovoljno
potiu njihovu kreativnost, da kola nedovoljno potie na razmiljanje i stvaranje novih ideja, da
je sadraj predmeta nezanimljiv, da je odnos nastavnika prema njima neadekvatan, da ne
dobivaju potovanje i panju koju trebaju. esto je prisutan strah od kole, od profesora, od
ispitivanja, od loih ocjena, od roditeljskih reakcija. S ovim je strahom tijesno povezan osjeaj
akademske nekompetentnosti, to za posljedicu moe imati loiji kolski uspjeh i tenju ka
izbjegavanju kolskih obveza.
Rjeavanje personalnih imbenika kolskog (ne)uspjeha uenika nemogue je bez aktivne

uloge roditelja. Ujedno, to je i "najslabiji kut" u gore spomenutom trokutu. I obitelj i kola su
odgojno-obrazovni sustavi. kola preteito obrazovni, a obitelj preteito odgojni. U procesu
sazrijevanja djeteta nuno je jednakovrijedno proimanje ova dva sustava. Mnoga djeca reagiraju
na stres potekoama u uenju. U koli se od djeteta trai da dnevno vie sati sjedi mirno,
koncentrirano, ui nove i ponekad teke lekcije i jo da bude posluno. To je optereujue. Osim
osnovnih postupaka stvaranja osjeaja sigurnosti, nuno je da dijete osjea kako mu njegovi
roditelji i uitelji zajedno pomau. Uitelje i roditelje dijete treba doivljavati kao koherentne i
suportirajue, a ne kao kontradiktorne i represorske sustave. Zato djetetov uspjeh ili neuspjeh u
koli umnogome ovisi o uenju kod kue i o tome u kojoj su mjeri roditelji ukljueni u proces
djetetove pripreme za kolovanje i samo kolovanje, kao i u neposrednu suradnju s uiteljima.
Sve drugo stvara zbunjeno dijete sa svim daljnjim implikacijama koje iz toga mogu proistei.
Na kraju, spomenimo i potrebu za drugaijim udbenicima koji e udovoljiti novim

zahtjevima i poticati novi nain uenja. Udbenik treba sluiti uinkovitom samostalnom uenju
uenika potpomognutom i usmjeravanom od strane uitelja i roditelja. Takav udbenik osim
relevantnih izvora znanja ueniku treba nuditi uinkovite metode za samostalno razumijevanje,
uvjebavanje, preispitivanje i dopunu steenog znanja. Udbenik iz kojeg e uenici bez straha
uiti!
2008mp7 -7-
1.2. Vrednovanje i poticanje znanja
Kroz naine ocjenjivanja, vrednovanja i izraavanja rezultata uitelj alje uenicima jasnu
poruku o tome to da ue, kako da ue, koje su kvalitete znanja najvanije i, to je vrlo bitno
koje rezultate od njih oekuje. Ako stavimo na stranu predznanje i motivaciju (posebice
intrinzinu), postignue uenika odraz je naina na koji pouavamo i kako ih ispitujemo, tj. kako
provjeravamo njihovo znanje. Iz toga proizlazi da je znanje i vrednovanje znanja uenika pod
utjecajem "subjektivne jednadbe" uitelja.
Prvi korak ka rjeavanju ovog problema je svijest o postojanju problema. To je preduvjet za
rjeavanje problema. A ako problem moemo rijeiti, onda problema nema. Proces
osvjeivanja moete zapoeti malim eksperimentom. Zadajte uenicima sljedei zadatak:
Tri radnika iskopala su rupu za dva dana. Za koliko e dana takvu istu rupu
iskopati dva radnika?
Zapiite si negdje na papir predvianje koliko e uenika u odjeljenju uspjeti matematiki rijeiti
ovaj zadatak. Pod matematiki rijeiti mislimo na postavljanje osnovne logike jednakosti:
r1 d 1 = r2 x
(gdje su ri broj radnika, di broj dana).
Obratite pozornost da e odreeni broj uenika zadatak rijeiti intuitivno. U sklopu nastave
matematike to ne moemo vrednovati kao uspjeh, jer nije odraz matematikog, nego nekog
drugog znanja. Preostali broj uenika koji e matematiki rijeiti zadatak zasigurno e biti ispod
oekivanja svakog uitelja matematike.
Svijest o tome da je broj uenika koji su uspjeno rijeili ovaj banalan zadatak znaajno
manji od onog kojeg ste predvidjeli poziva na akciju, tj. rjeavanje ovog problema. U tome nam
moe pomoi Bloomova taksonomija i jo neka praktina iskustva.
Bloomova taksonomija
U opetovano potvrenim rezultatima istraivanja (McKeachie (1986), Crooks (1988),

Wergin (1988)), pokazalo se da uenici ue ono to oekuju da e biti pitani. To nas vraa na
polaznu tezu znanje uenika je u velikoj mjeri rezultat naina pouavanja i uiteljevih
oekivanja. Primjerice, ako uitelj tijekom pouavanja insistira na injenicama, to e rezultirati
injeninim znanjem uenika. I nita izvan, tj. iznad toga!
Tijekom pouavanja, utvrivanja i provjeravanja znanja uitelj se oslanja na ciljeve koje

si je zadao tijekom planiranja nastave. Stoga je iznimno vano dobro razraditi nastavne planove i
programe. Znanja, vjetine i spretnosti koje planiramo realizirati kroz nastavne ciljeve
zahtijevaju pedagoko-didaktiku sistematizaciju, koja ima uporite u odreenoj taksonomiji.
Taksonomija moe posluiti kao izvor i osnova za postavljanje i razradu nastavnih ciljeva.
Jedna od najpoznatijih je Bloomova taksonomija kognitivnih ciljeva uenja.
Bloomova taksonomija temelji na modelu klasifikacije miljenja. Sastoji se od est

hijerarhijski strukturiranih kognitivnih razina. Prijelaz na viu kognitivnu razinu pretpostavlja
ovladavanje svim prethodnim razinama.
-8- 2008mp7
1. UVOD
EVALUACIJA
SINTEZA
ANALIZA
PRIMJENA
RAZUMIJEVANJE
ZNANJE
Hijerarhijski strukturirana kognitivna domena sa

est kumulativnih razina miljenja (po Bloomu)
Osim klasifikacije procesa miljenja i uenja, Bloomova taksonomija ima veliku

uporabnu vrijednost jer predstavlja alat za planiranje i izvoenje ueniku usmjerene nastave.
Naime, svaka kognitivna razina moe se didaktiki operacionalizirati. Na osnovi odgovarajuih
kljunih rijei koje zadaje uitelj potie se i razvija odreena vrsta, kvaliteta znanja kod uenika.
Na sljedeim shemama prikazana je didaktika operacionalizacija pojedinih kognitivnih razina.
ZNANJE (KNOWLEDGE)
prepoznati i ponoviti injenice, koncepte i ideje
- nabroji
- definiraj
- reci
- opii
- prepoznaj poznavanje i prisjeanje
- pokai informacija
- oznai
- sakupi poznavanje injenica (datuma,
pamenje informacija
- istrai dogaaja, mjesta itd.)
- izraunaj poznavanje osnovnih ideja
- navedi
- imenuj vladanje sadrajem
- tko
- kada
- gdje
-
Znanje - 1. (najnia) kognitivna razina
2008mp7 -9-
RAZUMIJEVANJE (COMPREHENSION)
razumjeti prezentirana znanja, povezivati prethodne sadraje
- saeto reci
- opii
- protumai razumijevanje informacija
- odvoji shvaanje znaenja
- predvidi prijenos znanja u nove sklopove
- povei objanjavanje injenica
- istakni objanjavanje znaenja
informacija usporeivanje, razlikovanje
- istrai
ureivanje, grupiranje
- razlikuj
ukazivanje na uzroke
- raspravi
- proiri predvianje posljedica
-
Razumijevanje - 2. kognitivna razina
PRIMJENA (APPLICATION)
upotrijebiti naueno znanje u novim situacijama
- upotrijebi
- dokai
- izraunaj
- upotpuni upotreba informacija
- razjasni
- prikai upotreba metoda, koncepata i
- rijei upotreba apstraktnog u teorija u novim situacijama
- istrai konkretnim primjerima
rjeavanjem problema upotrebom
- prilagodi
potrebnih vjetina znanja
- povei
- promijeni
- razvrstaj
- napravi pokus
- otkrij
-
Primjena - 3. kognitivna razina
- 10 - 2008mp7
1. UVOD
ANALIZA (ANALYSIS)
raslaniti naueno znanje u dijelove i uoiti meuodnose
- ralani
- odvoji
- uredi
- objasni uoavanje obrasca
- povei
- razvrstaj organizacija dijelova
raslamba cjeline
- svrstaj u sastavne dijelove spoznavanje skrivenog smisla
- razdijeli
- usporedi izjednaavanje sastavnih dijelova
- odvoji
- objasni
- ukljui
-
Analiza - 4. kognitivna razina
SINTEZA (SYNTHESIS)
sumirati nauena znanja za rjeavanje problema
- povei
- upotpuni
- promijeni
- presloi
upotreba starih ideja za stvaranje
- nadomjesti
novih
- planiraj
- stvori spajanje sastavnih dijelova uopavanje iz danih injenica
- skiciraj u novu potpunu cjelinu
- smisli povezivanje znanja iz razliitih
- to ako? podruja
- sastavi predvianje, izvoenje zakljuaka
- formulirati
- prirediti
- uopiti
- preraditi
-
Sinteza - 5. kognitivna razina
2008mp7 - 11 -
VREDNOVANJE (EVALUATION)
odluiti ili prosuditi vrijednosti prema specifinim kriterijima
- procijeni
- odlui
- poredaj
- razvrstaj
- provjeri usporeivanje i uoavanje razlika
- odmjeri izmeu ideja
- preporui procjenjivanje vrijednosti teorija i
- uvjeri odluivanje o vrijednosti izlaganja
- izaberi stvari, ideja ili spoznaja
- prosudi stvaranje odluka utemeljenih na
- objasni razumnim razlozima
- razlikuj vrednovanje vrijednosti dokaza
- podupri
- zakljui prepoznavanje subjektivnosti
- usporedi
- sami
-
Sinteza - 6. (najvia) kognitivna razina
Bloomovu taksonomiju u nastavi moemo koristiti na vie naina: kao alat za ispitivanje
miljenja uenika, kao sredstvo za poticanje kvalitetnijeg znanja i kao okvir za realizaciju
ueniku orijentiranog nastavnog procesa. Osim toga, uitelju nudi pedagoko i psiholoko
uporite u planiranju nastave i nastavnih ciljeva.
Devedesetih godina prolog stoljea biva Bloomova studentica Lorin Anderson

neznatno je preuredila originalnu klasifikaciju (Revised Bloom's Taxonomy, RBT).
Neki strunjaci, posebice uitelji, miljenja su da je u praksi teko razluiti i primijeniti svih est
Bloomovih kognitivnih razina. Tako je nastala pojednostavljena i saeta taksonomija s tri
poopene kognitivne razine (Crooks, 1988):
znanje (pamenje i prisjeanje)
razumijevanje i primjena znanja
rjeavanje problema
Neovisno o tome da li se koristi originalna ili "saeta" verzija, Bloomova taksonomija se

pokazala kao pogodan okvir za planiranje i izradu modernih, ueniku usmjerenih obrazovnih
standarda.
- 12 - 2008mp7
1. UVOD
1.3. Kako koristiti udbenik i metodiki prirunik
SysPrintov komplet za uenje matematike sadrava:

1. Ueniki komplet:
radni udbenik Petica
CD
web-stranice
2. Uiteljski komplet:
metodiki prirunik Metodika Petica
CD
web-stranice
Ueniki komplet
Ueniki komplet sadrava udbenik sa zbirkom. U njemu je obuhvaeno sve gradivo

propisano aktualnim katalogom znanja. itatelja udbenikom vode likovi uenika Luka, Matija,
Maja i Ana, njihova uiteljica i simpatini pas Beni.
Udbenik sadri i dvije dodatne cjeline: uvodno i zavrno ponavljanje gradiva. U svakoj cjelini
su obraeni svi potrebni katalogom propisani novi pojmovi koji se uvode kroz detaljno
objanjene i rijeene primjere koje uenici mogu u svakom trenutku koristiti i za samostalan rad.
Svaka cjelina poinje uvodnom stranicom s motivacijskim primjerima za novo gradivo i kratkim
pitanjima za ponavljanje potrebnog predznanja. U sklopu pojedine cjeline su nastavne jedinice
koje zapoinju uvodnim, motivacijskim zadacima. Slijedi obrada novog gradiva potkrijepljena
odgovarajuim primjerima koje slijede zadaci poredani po sloenosti. Nakon svakog rijeenog
primjera slijede zadaci koji se mogu rijeiti poznavanjem dotad obraenog gradiva. Potom
slijede novi primjeri i odgovarajui zadaci. Cjelinu zavravamo ponavljanjem gradiva,
primjerom oglednog ispita znanja te prikladnim igrama namijenjenima povezivanju nauenog
znanja sa svakodnevnim ivotom.
Multimedijski, edukativni CD namijenjen je svakodnevnom, samostalnom ili grupnom
radu uenika. CD se moe koristiti u koli ili kod kue upotrebom osobnog raunala.
Sadraji na CD-u grupirani su u skladu s cjelinama u udbeniku te u potpunosti prate sadraj
udbenika i gradiva propisanog katalogom znanja. Za svaku cjelinu pripremljeni su animirani,
multimedijski primjeri koji objanjavaju novo gradivo olakavajui uenicima praenje i
usvajanje pojedinih sadraja. Pripremljene su i edukativne, interaktivne vjebe namijenjene
uvjebavanju i ponavljanju gradiva. Za svaku vjebu uenik dobiva nove zadatke pri svakom
pokretanju, tako da CD sadri i beskonanu zbirku zadataka. Uz svaku vjebu mogue je
provjeriti svoja rjeenja te uspjenost pri rjeavanju zadataka.
Web-stranice su prilagoene uzrastu uenika kojima su namijenjene te sadre samo
provjerene i pouzdane sadraje. Web-stranice omoguavaju rjeavanje dodatnih zadataka za
pojedine cjeline, sudjelovanje u interaktivnim kvizovima i provjerama znanja te komunikaciju
izmeu uenika i autora udbenika.
Uiteljski komplet
Uiteljski komplet obuhvaa sve sadraje potrebne uiteljima za realizaciju bilo klasine,
bilo moderne nastave. Uiteljski komplet u potpunosti prati ueniki edukativni komplet. Stoga
preporuujemo koristiti prijedloge i materijale iz metodikog prirunika kako bi se sadraji iz
udbenika za uenike to bolje iskoristili.
2008mp7 - 13 -
1.3. Kako koristiti udbenik i metodiki prirunik
U metodikom priruniku nalaze se okvirni i operativni planovi i programi, metodiki

prijedlozi i naputci o koritenju udbenika, te prijedlozi priprema za sve nastavne jedinice.
Metodiki prirunik sadri tekstove namijenjene osobnom, strunom usavravanju uitelja u
primjeni raznovrsnih oblika i metoda rada, te nastavnih sredstava u svakodnevnom radu. Svi
sadraji koji su otisnuti u metodikom priruniku mogu se, u digitalnom obliku, nai i na
prateem CD-u za uitelje. Na CD-u se tako nalaze pripreme za svaku nastavnu jedinicu te
prazni obrasci priprema tako da svaki uitelj moe predloene pripreme oblikovati prema svojim
zamislima te ih prilagoditi svojem nainu rada i svojim uenicima. CD sadri prijedloge
prozirnica, prezentacije, predloke za timske radove, animirane primjere, radne listove, primjere
dinamike geometrije, zadatke za vjebu te zbirku zadataka za pripremanje raznih provjera
znanja. Sadraji s CD-a se mogu koristiti na vie naina. Primjerice, mogu se upotrebom
raunala, projektora ili grafoskopa koristiti za obradu, uvjebavanje ili ponavljanje neke nastavne
jedinice.
Prijedlozi upotrebe sadraja s CD-a:
Pripreme se mogu promijeniti i preoblikovati prema vlastitim afinitetima te ispisati na
pisau.
Prijedlozi prozirnica se mogu promijeniti i preoblikovati te ispisati na prozirnice. Mogu
se projicirati bez ispisivanja upotrebom raunala i projektora ili se mogu ispisati na papir
te upotrijebiti za samostalan i grupni rad uenika.
Prezentacije se mogu prikazati upotrebom raunala i projektora. Mogue je i pojedine
dijelove prezentacije ispisati na prozirnice te ih upotrijebiti s grafoskopom. Prezentacije
se mogu i ispisati na papir te ih staviti na pano za ilustriranje odreene cjeline ili
poticanje uenika na samostalan rad.
Predloci za timske radove se najee koriste za timski rad uenika pa ih je potrebno
ispisati na papir. Mogu se upotrijebiti i za domae zadae ili neki drugi oblik
samostalnog rada uenika.
Predloke za igre najee je potrebno ispisati na papiru i izrezati da bi se mogli koristiti
u igrama koje se nalaze u udbeniku na kraju svake cjeline.
Animirani primjeri namijenjeni su prikazivanju pomou raunala i projektora. Vrlo su
prikladni za ilustriranje nekih geometrijskih konstrukcija ili postupaka rjeavanja
zadataka jer se na taj nain mogu ponavljati potreban broj puta.
Primjeri upotrebe dinamike geometrije namijenjeni su upotrebi pomou raunala.
Mogu se upotrijebiti u frontalnom obliku rada s raunalom i projektorom ili za grupni i
individualni oblik rada u raunalnoj uionici.
Radni listovi najee se koriste ispisani na papiru. Namijenjeni su za biljeke uenika
pri upotrebi raunala i depnog raunala za istraivanje. Mogu se koristiti i za samostalan
rad uenika ili domae zadae.
Zadaci za vjebu namijenjeni su grupnom ili samostalnom radu uenika. Mogu se
upotrijebiti u frontalnom obliku rada s raunalom i projektorom ili za grupni i
individualni oblik rada u raunalnoj uionici.
Generator testova automatski generira zadatke koji se mogu koristiti za pripremanje
provjera znanja, domaih zadaa ili timskih i projektnih zadataka prilagoenih potrebama
uenika. Testovi se mogu ispisati na papir, prozirnicu ili projicirati upotrebom
projektora.
Web-stranice sadre aktualne tekstove namijenjene strunom usavravanju uitelja u primjeni
raznovrsnih oblika i metoda rada i nastavnih sredstava u svakodnevnom radu, te raznovrsne
dodatne sadraje namijenjene nastavi matematike. Web-stranice omoguavaju komunikaciju
meu uiteljima te komunikaciju s autoricama udbenika i nakladnicima, te razmjenu iskustava
i ideja. Web-adresa je www.sysprint.hr/udzbenici/mat.
- 14 - 2008mp7
1. UVOD
1.4. Didaktika uloga boje u udbeniku Petica
Didaktika svrha upotrebe boje u nastavi

Primjerena upotreba boje u nastavnim materijalima, svi emo se sloiti, pridonosi boljoj
motivaciji, lakem izdvajanju bitnoga, jaem doivljaju prostornosti i jednostavnijem snalaenju
na sloenoj slici. No, prelistamo li nae matematike udbenike i neke druge nastavne materijale,
primijetit emo veliki nedostatak boje u skicama, ilustracijama i geometrijskim crteima.
Funkcioniraju li matematiari u crno-bijelom svijetu? Moda. Za prikaz matematikih ideja
dovoljan je matematiki jezik i logiki simboli. Zaista, boja nije potrebna. No, djeca ne ive u
crno-bijelom svijetu, njihov je svijet pun boja. Naravno, matematike tekstove namijenjene djeci
neemo pisati strogim matematikim jezikom, ve jezikom primjerenim njihovom uzrastu, kako
bi steeno znanje bilo to kvalitetnije usvojeno. Iz istog razloga emo ueniku pokuati pribliiti
nastavno gradivo na sve mogue naine, kroz to vie nastavnih sredstava i pomagala (udbenik,
pano, plakati, prozirnice, softver dinamike geometrije, edukativni programi itd.). A ugradimo li
u ova nastavna sredstva na primjeren nain i boju, pribliit emo sadraj uenicima i u jednoj
drugoj, novoj dimenziji. Pogledajmo sada poblie zato koristiti boju u nastavi i edukativnim
materijalima:
boja privlai panju obojani dijelovi slike se istiu kao naroito vani
elementi, posebno ako didaktiki paljivo i ciljano odaberemo kontraste
Primjer iz udbenika Petica:
boja poveava itljivost osim na crteima, ovo svojstvo posebno moe doi do
izraaja u tekstovima, gdje se podnaslovi, primjeri i sl. piu drugom bojom kako
bi tekst bio laki za itanje, praenje i traenje pojedinih dijelova
- 15 -
boja slui za oznaavanje razliitom bojom moemo oznaiti razliite dijelove

grafikona kao i pripadajuu legendu, zatim pojedine rijei u tekstu mogu biti
obojane u skladu s odgovarajuim dijelovima pripadajue ilustracije itd.
boja razdvaja bojama moemo razdvojiti razliitosti, primjerice: zelenom

bojom sa semafora prikazujemo kako se tono rjeava neki zadatak, a crvenom
pogreku i sl.
boja pridonosi prirodnosti obojimo li nacrtani predmet istim bojama kako ga

vidimo u prirodi (npr. naranasta narana, uta kruka itd.), dobit emo oivljenu
sliku koja vjernije opisuje stvarni ivot, pa e i motivacija kod uenika biti vea
- 16 -
1. UVOD
boja prikazuje raspoloenje za razliku od ustaljenog monotonog crno-bijelog

prikaza matematike slike (uz koji esto ide i predrasuda da je matematika hladna,
beivotna i neprivlana), upotreba boje u nastavi pokazala se kao mono sredstvo
za prikaz razigranosti, elana i veselja (jarke boje)
Primjer iz udbenika Petica (boja prikazuje raspoloenje):
Psiholoko znaenje pojedine boje

Mnoga su istraivanja provedena radi prouavanja utjecaja boja na nae stavove i nesvjesne
reakcije. Prema Jensenu [3], postoje jaki dokazi da olovke u boji pridonose boljem dosjeanju
informacija od onih zabiljeenih standardnom kemijskom ili grafitnom olovkom. Kako bismo to
efikasnije ukomponirali upotrebu boje u nastavu, pogledajmo koja se znaenja pridaju pojedinoj
boji:
Crvena hitno, orijentirano na sadanjost, osjeaji, srce, vano, snaga, bijes, strast,
opasnost, vruina upozorenje (ograniena uporaba odrat e utjecaj visokim)
Plava snano, orijentirano na prolost, tradicija, stabilnost, mudrost, injenino, hladno,
neosobno (upotrijebite kad predstavljate kontroverzne informacije)
Zelena smirujue, orijentirano na budunost, oputajue, rast, razvoj, pozitivno (ima
iroku uporabu)
uta sunce, srea kreativnost, energija, radost
Naranasta aktivno, zaigrano, toplo, odluno, kreativno, uspjeh, energija (mogla bi se
koristiti puno ee)
Smea stabilnost, zatvorenost, jesen, zemlja
- 17 -
Crna dominantno, umiranje, ozbiljno, nametljivo, hladno (to vie ograniiti uporabu)
Odluimo li se na upotrebu boja u nastavnim materijalima, ukljuujui i krede u boji, paljiva
upotreba boja prema ovim znaenjima moe dodatno motivirati uenike i pridonijeti
kvalitetnijem usvajanju gradiva.
Boja i ilustracija u udbeniku Petica

Primjerena upotreba boje je, kako se vidi iz prethodna dva naslova, vrlo vana i u naim
udbenicima smo se trudili ciljano iskoristiti i to vie poboljati i tu dimenziju suvremene
nastave i nastavnih sredstava i pomagala.
Vezano za upotrebu boja Pett i Wilson (1996.) predlau sljedee:
upotrijebite boju za dodavanje realnosti
upotrijebite boju za vizualno razdvajanje pojedinih elemenata
upotrijebite boju za povezivanje logiki povezanih elemenata
budite dosljedni u opoj upotrebi boja kroz cijeli materijal
upotrijebite boje poput crvene i ljubiaste za privlaenje panje i stvaranje emocionalne
povratne informacije
upotrijebite jarke boje u materijalima namijenjenima maloj djeci
upotrebljavajte boje u skladu s njihovim iroko prihvaenim znaenjima (npr. crvena,
naranasta i uta su tople, zelena i plava su hladne, crveno znai stop, uto znai ekaj,
zeleno znai idi itd.)
Udbenik Petica, uz matematike crtee i konstrukcije u boji, obiluje i ilustracijama u

obliku stripova preko kojih nekoliko likova, itateljevih vrnjaka, komentira aktualno gradivo na
zanimljiv nain. Grafiko prikazivanje stimulira interes uenika i usmjerava njegovu pozornost
na ono to je bitno te doprinosi razumijevanju i razjanjavanju gradiva. Trudili smo se ilustracije
ubaciti naroito na mjesta od posebne vanosti za gradivo, zatim uz tee gradivo te kao posebne
napomene i savjete. Te je ilustracije potrebno prokomentirati s uenicima, donijeti zakljuak te
potaknuti uenike na istinsko promatranje sadraja. Uz stripove, u udbeniku se nalaze i neke
fotografije u boji, kojima je svrha vre povezati gradivo matematike sa svakodnevnim
ivotom. Na ovaj se nain postie vea trajnost znanja, uspjeniji razvoj vjetina i navika,
povisuje razina tonosti znanja te lake ispravljaju netonosti pri promatranju ili zakljuivanju.
- 18 -
1. UVOD
Uz boju i ilustraciju, ne zaboravimo da uz ovaj udbenik dolazi i pripadajui CD, na

kojem se nalaze mnogi dinamini programi (primjerice, prezentacije i primjeri u dinaminom
geometrijskom softveru GeoGebra). Tu se, uz ilustraciju i boju, otilo i korak dalje u svijet
dinamike, pokreta i mijenjanja odnosa izmeu geometrijskih objekata. Vie o tome proitajte u
tekstu prof. ime uljia "Upotreba programa dinamine geometrije u nastavi matematike " koji
se nalazi u ovom Priruniku.
Vratimo se na upotrebu boje u naim udbenicima. Iz svega navedenog zakljuili smo da

boja moe biti snano sredstvo u komunikaciji i uenju ukoliko se koristi na pravilan nain. Uz
likovne vrijednosti, boja u udbeniku Petica ima ciljanu i promiljenu didaktiku svrhu u tekstu i
na slikama. Dijelovi teksta ili pojedini pojmovi u tekstu mogu biti obojani nekom bojom, a istom
bojom e biti obojani i dijelovi pripadajue slike. Cilj takvog pristupa je jo jedna dimenzija
pojanjavanja matematikih pojmova i veza izmeu njih: u tekstu i na pripadajuoj slici. Na taj
nain su boje stavljene u slubu jasnoe i funkcionalnosti, na svjesnoj i podsvjesnoj razini.
U matematikoj literaturi nema mnogo primjera didaktike upotrebe boje. S druge strane,
pedagoka literatura vrvi teorijskim pristupima i teorijama o upotrebi boje u nastavi, ali bez
praktinih savjeta. Izmeu te dvije krajnosti se nalaze nastavnici koji vape za konkretnom
primjenom teorije u svom predmetu i koji bi i osobno u materijalima koje sami izrauju rado na
primjeren nain iskoristili boje u svrhu poboljanja kvalitete nastave. Ovaj je tekst u naem
Priruniku namijenjen upravo njima.
Literatura:
1. Bender, Dianne: Why use color, http://coe.sdsu.edu/eet/Articles/ColorWhy/start.htm
2. Daki, Branimir: Zornost u nastavi matematike, 1994, kolska knjiga, Zagreb
3. Jensen, Eric: Super-nastava, 2003, Educa, Zagreb
4. Thompson, Sheri: Color in Education, http://www.peterli.com/archive/spm/551.shtm
5. http://www.usask.ca/education/coursework/skaalid/page/scrndsgn/color.htm
- 19 -
1.5. Upotreba raunala u nastavi matematike
1.5. Upotreba raunala u nastavi matematike
Zato?
Raunalo omoguuje uenicima istraivanje u svim podrujima matematike, ukljuivi

geometriju, algebru, mjerenja i analiziranja podataka.
Upotrebljavajui raunalo uenici mogu nauiti vie matematike i dublje ui u razumijevanje
problema nego bez njih. Raunalo se treba upotrebljavati sa svrhom obogaivanja uenikog
shvaanja matematike, te lakeg razumijevanja sloenih matematikih modela i njihove primjene
pri rjeavanju problema iz svakodnevnog ivota.
Raunalo omoguava prilagoavanje uenja potrebama i mogunostima uenika i onih s
potekoama i onih nadarenih. Uenici s problemima pomanjkanjem panje biti e zaokupljeni
rjeavanjem problema na drugaiji nain upotrebom raunala. Nadareni uenici time dobivaju
priliku baviti se istraivanjima i savladavati gradivo svojim tempom.
Kako?
Upotreba raunala u razredu ovisi o uitelju. Raunala nisu rjeenje za sve probleme niti zamjena
za uitelja. Kao i sva ostala nastavna sredstva raunalo se moe dobro i loe upotrebljavati.
Uitelji bi trebali upotrebljavati raunalo pruajui svojim uenicima vie razliitih mogunosti
za uenje. Uitelji trebaju odabrati teme u kojima raunalo pruaju najvie crtanje,
vizualizacija te raunanje i analiza podataka.
Raunalo se u nastavi matematike moe koristiti na dva razliita naina:

kao prezentacijski alat (frontalan rad)
kao sredstvo otkrivanja, uenja, uvjebavanja i ponavljanja (individualan rad)
Programi koji se pritom najee upotrebljavaju su:

programi za dinaminu geometriju
programi za tabline proraune
programi za prezentacije
Poznavajui loe prilike u dananjem kolstvu i veliki nedostatak odgovarajuih obrazovnih

materijala za primjenu u nastavi uz ovaj prirunik su pripremljeni materijali koje moete
upotrebljavati u svakodnevnom radu s uenicima.
Za frontalnu upotrebu raunala pripremljene su prezentacije i animacije razliitih tema.
Za individualnu upotrebu pripremljeni su razni interaktivni programi za:
otkrivanje i uoavanje pojedinih svojstava i zakonitosti
uvjebavanje
ponavljanje
Svi programi za uvjebavanje i ponavljanje omoguavaju rjeavanje i provjeravanje beskonano
mnogo razliitih zadataka. Programi namijenjeni istraivanju omoguavaju istraivanja i
diskusije koje nisu mogue ako se radi samo s kredom i ploom. Raunalo omoguava, praktiki,
beskonano primjera za raspravu o odreenom svojstvu, objektu ili preslikavanju.
- 20 -
1. UVOD
1.6. Upotreba programa dinamine geometrije u nastavi

matematike
GeoGebra - Prvi softver dinamike geometrije na hrvatskom jeziku
eka nas svijet u kojem e sav softver biti slobodan i dostupan poput matematike, fizike ili filozofije, u
kojem e drutva prepoznati punu tehnoloku i gospodarsku vrijednost slobode misli Mislim da je
budunost slobodnog softvera u Hrvatskoj, kao i u drugim tranzicijskim zemljama, da on postane sredstvo
socijalnog i tehnolokog razvitka, nain da tehnologija postane jeftinija i dostupnija
Eben Moglen, profesor prava i povijesti na sveuilitu Columbia u New Yorku

i stalni pravni savjetnik Fondacije za slobodni softver
Uvod
Posljednjih se godina sve vie namee potreba za uvoenjem raunala i informacijsko
komunikacijske tehnologije u nastavu. Nastava matematike od tog suvremenog zahtjeva naravno
nije izuzeta. U mnoge se faze nastavnog procesa, od obrade nastavnih jedinica preko
uvjebavanja do ispitivanja, moe integrirati raunalo i upotrijebiti mnotvo razliitih aplikacija.
Nas e posebno zanimati moe li se raunalo upotrijebiti kao pomo u spoznajnom procesu
matematikih istina. Odgovor je potvrdan, jer se ve vie od desetljea razvijaju specijalizirani
programi namijenjeni nastavi matematike. Ti programi pokrivaju razna podruja matematike, ali
moda je najdubljeg traga na nastavu matematike ostavio softver dinamike geometrije koji
proima sve stupnjeve matematikog obrazovanja. Tu nije rije o uobiajenom obrazovnom
raunalnom softveru koji pouava i ispituje korisnika skupu injenica pohranjenih u bazu
podataka. Rije je o neemu sasvim osobitom. Stvoren je jedan virtualni laboratorij, istraivaki
poligon za ispitivanje geometrijskih injenica, svojstava geometrijskih objekata i mnogih
matematikih tvrdnji koje se mogu dovesti u vezu s geometrijom. Posljednjih je godina razvoj
softvera dinamike geometrije napravio znaajan otklon od isto geometrijsko-konstrukcijskog
alata prema programima za numeriko i simboliko raunanje.
Da bi Vaa nastava zaista postala obogaena arima koje nudi softver dinamike
geometrije, pokuat emo kroz ovo poglavlje:
ponuditi Vam GeoGebru, besplatan raunalni program na hrvatskom jeziku kojeg moete
instalirati na svoje raunalo, kolska raunala te ponuditi uenicima da instaliraju
program na svoja raunala;
pomoi Vam u preuzimanju i instalaciji programa;
uputiti Vas da se bez teaja osposobite za rad s programom;
odgovoriti na pitanje kako u nastavu ugraditi mogunosti programa;
dati primjere zadataka po kojima bi uenici i sami mogli istraivati geometriju;
dati na priloenom CD-u gotove, izrazito interaktivne i jednostavne za snalaenje
obrazovne materijale namijenjene samouenju ili programiranom radu u informatikoj
uionici.
2008mp7 - 21 -
1.6. Upotreba programa dinamine geometrije u nastavi matematike
to je program GeoGebra?
Program GeoGebra je matematiki softver koji povezuje geometriju, algebru i analizu.

Razvio ga je Markus Hohenwarter na Sveuilitu u Salzburgu za pouavanje matematike u
kolama. S jedne strane, program GeoGebra je dinamiki geometrijski sustav. Konstruira toke,
vektore, duine, pravce, zrake, mnogokute, konike, crta grafove funkcija koje zatim moe
dinamiki mijenjati, ime se mijenjaju i njihova algebarska svojstva. S druge strane, parametre,
jednadbe, koordinate i naredbe moemo unositi izravno i kada njih mijenjamo tu promjenu
prate i svi zavisni konstruirani geometrijski objekti. Ova dva pristupa su obiljeja programa
GeoGebra: izraz u algebarskom prozoru odgovara objektu u geometrijskom prozoru i obrnuto.
Zato program GeoGebra?
Postoje razni raunalni programi dinamike geometrije: The Geometer's Sketchpad,

Cabri Geometre, Cinderella, Euklides, C.a.R., Wingeom, Geonext, GeoGebra, EucliDraw,
Descartes i drugi. Sketchpad je uz Cabri najpoznatiji u svijetu, a i mnogim naim nastavnicima
matematike je poznat. Taj program je u mnogoemu vodei i svakako zasluuje vrlo visoke
ocjene. Meutim, elimo li da se na svakom kolskom raunalu, na nastavnikovom i uenikovom
osobnom raunalu nae bar jedan program dinamike geometrije, zato onda ne posegnuti za
besplatnim programom (tzv. freeware)? Meu gore navedenim programima vie je besplatnih,
ali GeoGebru treba izdvojiti:
jer je to vrlo profesionalno napravljen program;

jer je dobitnik vie europskih nagrada: EASA 2002, Learnie Award 2003, Digita 2004,
Comenius 2004, Learnie Award 2005, Trophes du Libre 2005;
- 22 - 2008mp7
1. UVOD
jer je meu najboljima u kategoriji;

jer je u potpunosti preveden na hrvatski jezik;
jer dobro pokriva program matematike nae osnovne i srednjih kola;
jer vie nego drugi programi povezuje algebru i geometriju;
jer je jednostavan za uporabu nastavniku i ueniku;
jer uenik moe raditi s ovim programom od petog razreda osnovne pa do studija (neki
kolegiji na naim fakultetima koriste GeoGebru);
jer mu je grafika visoke kvalitete, pogotovo za projekciju u razredu;
jer generira dinamiki crte na web stranici (aplet);
jer su crtei pogodni za izvoz u druge dokumente i raunalne programe, ukljuivi
LATEX;
jer okuplja brojnu, kreativnu i veoma produktivnu web zajednicu; na web stranici
www.geogebra.at pod linkom GeoGebraWiki nai ete obilje obrazovnih materijala, a i
mogunost da sami obogatite to virtualnu riznicu nastavnih materijala;
jer njegova instalacija na sva raunala stoji 0.00 kn (besplatan je!).
Instalacija programa GeoGebra
Za instalaciju je uvijek najbolje preuzeti najnoviju inaicu programa GeoGebra izravno s

web adrese www.geogebra.at, iako na priloenom CD-u uz udbenik i metodiki prirunik Petice
imate program spreman za instalaciju. Ako na svom raunalu nemate instaliranu Java virtual
machine 1.5 ili noviju inaicu, preuzmite datoteku koja ukljuuje Javu. Nakon preuzimanja
jednostavno dvaput kliknite na geogebra_setup.exe i program e se sam instalirati na vae
raunalo.
Rad s programom
Nakon instalacije, dvostrukim klikom na ikonu na radnoj povrini raunala

pokree se program. Program se takoer moe pokrenuti iz izbornika Svi programi. U otvorenom
programu uoavamo podjelu na dva glavna dijela: lijevi, algebarski prozor i desni, geometrijski
2008mp7 - 23 -
prozor. Pored dva glavna prozora program ima traku izbornika, traku s alatima i polje unosa za
izravne naredbe.
Ovaj kratki opis programa nema za cilj uputiti vas u sve tajne rada s programom, jer za to
nema potrebe. Mnoge ete mogunosti otkriti u samom radu s programom, a za namjeravane
korake najbolje je potraiti pomo u izborniku Pomo. Osim toga tamo gdje ste instalirali
program, primjerice u C:\Program Files\GeoGebra, nai ete dokument docuhr.pdf s
kompletnim helpom na hrvatskom jeziku u formatu pogodnom za ispis.
Algebarski i geometrijski prozor

U algebarskom prozoru vide se koordinate toaka, koordinate vektora, jednadbe pravaca
i grafova, duljine duina, povrine mnogokuta, veliine kutova, vrijednosti parametara i razni
korisnikovi prorauni ili mjerenja. U desnom se prozoru nalaze konstruirani objekti: toke,
duine, pravci, zrake, vektori, krunice, konike, mnogokuti, grafovi funkcija i jo neki sloeniji
objekti. U ovaj se prozor moe upisivati i tekst. Geometrijskom prozoru, odnosno crtaoj plohi
pridruene su koordinatne osi, a moemo im pridruiti i koordinatnu mreu (izbornik Pogled).
Toke koje crtamo ili pomiemo mogu se vezivati na vorove koordinatne mree ako tako
podesimo u izborniku Postavke. U petom i estom razredu, dok jo uenici ne poznaju
koordinatni sustav, vie e nam odgovarati da ove mogunosti ostanu u pozadini, pa ak moda
da i sam algebarski prozor ne bude prikazan (izbornik Pogled).
Alatna traka
Ispod trake s izbornicima nalazi se alatna traka. Svi gumbi nisu odmah vidljivi, ve je
potrebno kliknuti na malu strelicu u desnom donjem kutu pojedinog gumba da bi se otvorio
padajui izbornik i vidjeli svi alati jedne skupine. U padajuem izborniku pored svakog gumba
imamo i kratak naziv alata. Naziv alata javlja se i kada pokaziva mia zadrimo nad pojedinim
gumbom. Izborom pojedinog alata izabran je takozvani nain rada i u statusnoj traci, na dnu
crtae plohe, pie izabrani nain.
Pregled alata:
Nain Naziv Opis
Prva skupina
Klikom na objekt izabran je nain. Povlaenjem se pomie
objekt. Objekt se moe pomicati i tipkama + i ili sa
Pomicanje
strelicama na tipkovnici. Pomicati se mogu samo nezavisni
objekti.
Objekt se moe pomou mia vrtjeti u krug. Klikom na toku
Rotacija oko toke odreeno je sredite vrtnje, a zatim se uzme objekt i vrti ga
se oko sredita.
Druga skupina
Klikom na crtau plohu kreira se nova toka. Klikom na
duinu, zraku, pravac, krunicu crta se toka koja pripada
Nova toka
tom objektu. Klikom na sjecite dvaju objekata crta se toka u
njihovom presjeku.
Sjecite dvaju
objekata
Kliknuti na jedan pa na drugi objekt ili na mjesto presjeka.
- 24 - 2008mp7
1. UVOD
Polovite ili
sredite
Klikom na dvije toke ili duinu dobije se polovite.
Trea skupina
Pravac kroz dvije Kliknuti na jednu pa drugu toku ili kliknuti na dva nova
toke mjesta na crtaoj plohi.
Duina izmeu
dviju toaka
Slino kao i pravac.
Klikom na toku odreuje se prva rubna toka duine i otvara

Duina zadane se dijaloko polje u koje se zadaje duljina duine. Dobiva se
duljine iz toke druga rubna toka, koja moe se vrtjeti s dugmetom Pomicanje
oko poetne toke A.
Zraka kroz dvije Slino kao i pravac, samo je potrebno voditi rauna o poetnoj
toke toki.
Vektor izmeu
dviju toaka
Klikom odabrati poetak i kraj vektora.
Ovaj alat se koristi kada je potrebno nacrtati vektor jednak ve

Vektor iz toke nekom postojeem vektoru iz odreene toke. Najprije
odaberemo toku, a potom vektor.
Odabrati najmanje tri toke i ponovo kliknuti na poetnu. U
Mnogokut
algebarskom prozoru prikazuje se povrina mnogokuta.
etvrta skupina
Okomica Kliknuti na odabranu toku pa na odabrani pravac ili obrnuto.
Usporednica Kliknuti na odabranu toku pa na odabrani pravac ili obrnuto.
Simetrala duine Kliknuti na rubne toke duine ili na samu duinu.
Kliknuti na tri toke koje odreuju kut. Voditi rauna o

Simetrala kuta redoslijedu i orijentaciji. Moe i odabir dvaju pravaca ili
duina.
Peta skupina
Krunica
odreena
sreditem i
Prvo kliknuti na eljeno sredite, a potom na rubnu toku.
jednom tokom
Krunica sa
Odabere se sredite krunice, a u dijaloko polje unosi duljinu
sreditem i
polumjerom polumjera.
Krunica kroz tri
toke
Odabirom triju toaka odreuje se krunica kroz te tri toke.
2008mp7 - 25 -
Polukrunica Odabir toaka A i B daje polukrunicu nad duinom AB .
Kruni luk Odabir triju toaka M, A i B daje kruni luk sa sreditem M,

odreen sreditem poetnom tokom A i krajnjom tokom B. Napomena: toka B
i dvjema tokama ne mora leati na luku.
Luk opisan trima
tokama
Odabirom tri toke dobiva se kruni luk kroz te tri toke.
Kruni isjeak Odabir triju toaka M, A i B daje kruni isjeak sa sreditem M,

odreen sreditem poetnom tokom A i krajnjom tokom B. Napomena: toka B
i dvjema tokama ne mora leati na isjeku.
Isjeak opisanog
Odabirom tri toke dobiva se kruni isjeak koji pripada
luka trima
tokama krunom luku kroz te tri toke.
esta skupina
Ovaj nain daje kut izmeu: tri toke, dvije duine, dva pravca,
dva vektora ili sve unutarnje kutove mnogokuta. Klikne se na
Kut odabrane objekte. Svi ovako dobiveni kutovi nalaze se u
intervalu od 0 do 180. Za nadopunu do punog kuta, potrebno
je ukljuiti tu mogunost u dijalokom prozoru Svojstva.
Kut zadane Nakon odabira dviju toaka otvara se dijaloko polje u koje se
veliine upisuje veliina kuta.
Klikom na objekte moe se izmjeriti udaljenost izmeu dvije
Udaljenost
toke, dva pravca ili toke i pravca.
Potrebno je kliknuti na slobodnu povrinu na crtaoj plohi.
Pritom se otvara dijaloki prozor u kojem se odreuju granice
Kliza
broja, odnosno kuta i irina klizaa. Oblikovanje i poloaj
klizaa odreuju se u dijalokom prozoru Svojstva.
Odabere se toka Q iji se lokus eli dobiti, a potom se klikne
Lokus na toku P od koje je zavisna toka Q. Napomena: toka P je
toka na nekom objektu (pravac, duina, krunica, ...).
Sedma skupina
Zrcaljenje objekta Centralna simetrija. Odabere se objekt za zrcaljenje, a potom

preko toke klikne na toku preko koje e se zrcaliti (sredite simetrije).
Zrcaljenje objekta Osna simetrija. Odabere se objekt za zrcaljenje, a potom klikne
preko pravca na pravac (os simetrije) preko kojeg se zrcali.
Translacija
objekta za vektor
Odabere se objekt i klikne na vektor.
Odabere se objekt koji treba rotirati, a potom klikne na toku

Rotacija objekta
oko toke
koja e biti sredite rotacije. U otvoreno dijaloko polje upisuje
se kut rotacije.
Homotetija. Odabere se objekt, a zatim klikne na toku koja e
Rastezanje
objekta iz toke
biti sredite rastezanja. Otvara se dijaloko polje u koje se
upisuje faktor rastezanja.
- 26 - 2008mp7
1. UVOD
Osma skupina
Klikom na crtau plohu kreira se novi tekst na tom mjestu.
Klikom na toku kreira se tekst iji je poloaj vezan uz tu
toku. U navodnike se upisuje eljeni tekst. Izvan navodnika se
Tekst
moe dodati znak + i neka vrijednost iz algebarskog prozora
koja se onda dinamiki mijenja. Primjeri: "polumjer = " +r ili
"opseg = "+2*r*pi.
Ovaj nain omoguuje umetanje slika u konstrukciju. Klikom
na crtau plohu odreuje se poloaj lijevog donjeg ugla slike.
Umetanje slike Klikom na toku odreuje se toka na koju se vezuje lijevi
donji ugao slike. Nakon toga otvara se dijaloki prozor za
otvaranje datoteke.
Veza meu Oznae se dva objekta da se dobije informacija o njihovom
objektima meusobnom odnosu.
Deveta skupina
Povlaenje i isputanje da bi se promijenio poloaj ishodita
Pomicanje crtae
plohe
koordinatnog sustava. Crtau plohu moete pomicati i
istovremenim pritiskom tipke Ctrl i povlaenjem mia.
Poveanje Klikom bilo gdje na crtau plohu ona se poveava.
Smanjenje Klikom bilo gdje na crtau plohu ona se smanjuje.
Klikne se na objekt da bi ga pokazali odnosno sakrili. Svi

Pokai / sakrij
objekt
objekti odabrani za skrivanje bit e naglaeni. Promjena
nastupa kada se klikne na bilo koje dugme u alatnoj traci.
Pokai / sakrij Klikne se na objekt da bi se pokazala odnosno sakrila njegova
oznaku oznaka.
Ovim nainom prenose se svojstva objekta kao to su boja,
Prenositelj veliina, vrsta linije itd. s jednog objekta na nekoliko drugih.
oblikovanja Najprije se klikne na objekt ija svojstva se prenose, a potom
na objekte kojima se eli pridijeliti ta svojstva.
Brisanje objekta Klikne se na objekt koji se eli izbrisati.
Polje za unos
2008mp7 - 27 -
Na dnu prozora nalazi se polje za unos u koje se mogu izravno upisivati koordinate
toaka i vektora, jednadbi pravaca i funkcija, vrijednosti parametara, ali i naredbe. Primjeri:
(2,3) crta toku s tim koordinatama i dodjeljuje joj ime;

=45 u mapu Nezavisni objekti algebarskog prozora prikazuje kut zadane vrijednosti;
2 u mapu Nezavisni objekti algebarskog prozora prikazuje parametar kojem pridruuje
ime, recimo a = 2;
x crta graf funkcije f(x) = x i pridruuje mu jednadbu u algebarskom prozoru;
a x (razmak ili znak * za mnoenje!) crta graf funkcije f(x) = ax. Kliknemo li na
parametar a, pa na tipke +/- mijenja se parametar, a time i izgled grafa;
O = r2 pi izraunava opseg kruga polumjera r i upisuje ga u mapu Zavisni objekti
algebarskog prozora;
Polovite[A,B] crta polovite duine;
Duina[(1,2),(3,4)] crta duinu bez rubnih toaka;
A' = Zrcali[A,p] crta osno simetrinu toku toki A s obzirom na pravac p.
Raspoloive naredbe se nalaze u padajuem izborniku u donjem desnom kutu prozora.

Dovoljno je, meutim, u polje unosa zapoeti pisati naredbu i bit e automatski nadopunjena
jedna od naredbi koja poinje upisanim slovima. Ako nam je ponuda odgovarajua, prihvaamo
je tipkom Enter, a ako nije odgovarajua, nastavljamo upisivati. U uglate zagrade se upisuju
oznake objekata na koje se naredba odnosi. Za pomo pritisnite tipku F1. Ne marite za mogue
pogreke, jer ete dobiti poruku to ste pogrijeili ili to je dozvoljeno upisati.
- 28 - 2008mp7
1. UVOD
Popis nekih korisnih naredbi pogodnih za uporabu na ovom stupnju

obrazovanja:
Naredba Opis
Povrina mnogokuta koji je definiran danim
Povrina[toka A, toka B, toka C, ...]
tokama
Udaljenost[toka A, toka B] Udaljenost dviju toaka A i B
Polumjer[krunica] Polumjer krunice
Kut kojeg zatvaraju BA i BC (od 0 do 360). B je
Kut[toka A, toka B, toka C]
vrh.
Kut[mnogokut] Svi unutarnji kutovi mnogokuta
Toka[pravac] Toka na pravcu
Polovite[toka A, toka B] Polovite izmeu A i B
Polovite[duina] Polovite duine
Teite[mnogokut] Teite mnogokuta
Sjecite[pravac g, pravac h] Sjecite pravaca g i h
Duina[toka A, toka B] Duina izmeu dviju toaka A i B
Zraka[toka A, toka B] Zraka s poetkom u A kroz B
Nagib pravca ili duine: broj u algebarskom
Nagib[pravac ili duina] prozoru, a trokut ispod ili iznad pravca iju se
veliinu moe mijenjati
Mnogokut[toka A, toka B, toka C, ...] Mnogokut definiran zadanim tokama
Pravac[toka A, toka B] Pravac kroz dvije toke A i B
Pravac[toka A, pravac g] Pravac kroz A paralelan s g
Okomica[toka A, pravac g] Pravac kroz A okomiti na g
SimetralaDuine[toka A, toka B] Simetrala duine AB
SimetralaDuine[duina s] Simetrala duine s
SimetralaKuta[toka A, toka B, toka C] Simetrala kuta (A, B, C). B je vrh ovog kuta.
Krunica[toka M, broj r] Krunica sa sreditem u M i polumjerom r
Krunica sa sreditem u M i polumjerom
Krunica[toka M, duina s]
= Duljina[s]
Krunica[toka M, toka A] Krunica sa sreditem u M kroz A
Krunica[toka A, toka B, toka C] Krunica kroz A, B i C
Vektor[toka A, toka B] Vektor od A do B

Translacija[mnogokut P, vektor v] Pomie mnogokut P za vektor v
Rotacija[mnogokut P, kut fi, toka B] Rotira mnogokut P za kut fi oko toke B
Zrcaljenje[mnogokut P, toka B] Zrcali mnogokut P preko toke B
Zrcaljenje [mnogokut P, pravac h] Zrcali mnogokut P preko pravca h
Homotetino preslikava ("rastee") mnogokut P iz
Rastezanje[mnogokut P, broj f, toka S] sredita homotetije S s koeficijentom - faktorom
rastezanja f
2008mp7 - 29 -
Napomena:
1. Kao to su mogue geometrijske transformacije s mnogokutom, mogue su i s tokom,

pravcem, krunicom i umetnutom slikom.
2. Zadamo li samo naredbu Zrcali[A,p] sama toka A e se preseliti s druge strane pravca
p. Ako naredbu imenujemo A'=Zrcali[A,p] toka A e
dobiti zrcalnu sliku A'.
Skoni izbornik
Znaajnu ulogu u ovom programu ima desna tipka mia.
Desnim klikom na objekt u geometrijskom prozoru ili na njegov
ekvivalent u algebarskom prozoru otvara se skoni izbornik koji
izgleda otprilike kao na slici. Osim imena i definicije objekta tu
je niz naredbi koje su razumljive same po sebi. Osvrnimo se
samo na neke. Ukljui trag znai da objekt prilikom gibanja
(animacije) ostavlja tragove na svojim prethodnim pozicijama.
Ukljuiti opciju Pomoni objekt znai preseliti algebarski zapis
o objektu u mapu Pomoni objekti. Samu tu mapu moe se
sakriti (izbornik Pogled) to je vano onda kada elimo da
uenici ne usmjeruju svoju panju na manje vane detalje
konstrukcije.
Svojstva objekata
Svaki se objekt moe dodatno urediti. Izgled crtea nekada nije bio toliko vaan. Danas,
u vrijeme naglaenog vizualnog komuniciranja nije potrebno posebno govoriti o vanosti te
komponente komunikacije, ve treba iskoristiti izvanredne mogunosti koje prua ovaj program.
- 30 - 2008mp7
1. UVOD
Do kartice Svojstva dolazimo iz skonog izbornika ili izbornika Ureivanje. Svojstva koja se
mogu mijenjati su razliita za razliite objekte. Obino su to boja i veliina. Naroito je korisno
to se nudi izbor samo oznake, oznake i vrijednosti, samo vrijednosti ili uope bez ikakve oznake
ili vrijednosti. Korak se odnosi na korak gibanja pri animaciji. Ukljuimo li opciju Nepomian
objekt, on se nee moi pomicati niti miem niti strelicama na tipkovnici. Posebno je korisno
znati da vie objekata moemo ureivati odjednom. Pritisnemo tipku Ctrl i istovremeno
kliknemo na odabrani objekt u popisu objekata kartice Svojstva, a zatim pristupimo ureivanju.
Primjeri jednostavnih konstrukcija
Konstrukcija pravokutnika.
Prvi nain. Makar bismo u potpunosti mogli imitirati konstruiranje pravokutnika ravnalom i
estarom na papiru, moda je bolje da postupak prilagodimo alatima koje nam program nudi.
1. Alatom Duina izmeu dviju toaka nacrtamo duinu AB .

2. Alatom Okomica konstruiramo okomicu u toki B. Potrebno je kliknuti na toku B i na
duinu.
3. Alatom Nova toka nacrtamo toku C na okomici.
4. Alatom Okomica konstruiramo okomicu u toki C i okomicu na duinu AB u toki A.
5. Alatom Nova toka kliknemo na sjecite dviju posljednjih okomica da dobijemo toku D
ili koristimo alat Sjecite dvaju objekata.
6. Sakrijemo sve pravce. Alatom Duina izmeu dviju toaka nacrtamo stranice
pravokutnika. Ili, jo bolje, alatom Mnogokut kliknemo na sve toke redom i ponovo na
poetnu toku. Sada u algebarskom prozoru pored duljina stranica dobivamo i iznos
povrine pravokutnika.
Drugi nain. Opisanu konstrukciju u prvom nainu moemo izvesti izravno iz polja za unos.
1. Nacrtamo dvije toke alatom Nova toka ili zadajui koordinate u polje unosa.
2. Upiemo naredbu Duina[A,B].
3. Upiemo naredbu Okomica[B,a].
4. Upiemo naredbu Toka[b].
5. Upiemo naredbu Okomica[C,b].
6. Upiemo naredbu Okomica[A,a].
7. Upiemo naredbu Sjecite[c,d].
8. Upiemo naredbu Mnogokut[A,B,C,D].
Trei nain. Ovaj nain koristi koordinatni sustav crtae plohe i nije namijenjen ueniku petog i
estog razreda, ali nastavniku moe znaajno utedjeti vrijeme. Koordinatni sustav crtae plohe
je aktivan bez obzira na skrivenost osi. Najprije definiramo duinu i irinu pravokutnika kao
parametre, koje kasnije moemo proizvoljno mijenjati klikom na njih u algebarskom prozoru i
tipkama +/-. Izravno unosimo naredbe u polje za unos:
1. d=5
2. =3
3. A = (0,0), a moe i samo (0,0) pa e program sam pridruiti oznaku toki.
4. B = (d,0)
2008mp7 - 31 -
5. C = (d,)
6. D = (0,)
7. Mnogokut[A,B,C,D].
Konstrukcija trokutu opisane krunice (zadatak za samostalan rad uenika).
Ono to je u crtanju ravnalom i estarom na papiru dosta sloeno i esto neprecizno, u

GeoGebri moe biti vrlo jednostavno i posvema precizno. Iako konstrukcija trokutu opisane
krunice ne spada u obvezan dio gradiva, moemo ponuditi ueniku da sam istrai, odnosno
otkrije ovo lijepo svojstvo simetrala stranica trokuta. Velik broj uenika ima raunalo kod kue i
dovoljno je dati kratku uputu za rad s programom. U ovoj uputi koriste se vie gumbi iz alatne
trake jer su uenici s njima snalaljiviji.
1. Klikni na gumb pa s njim nacrtaj trokut. Lijevo, u algebarskom prozoru vide se

duljine stranica i povrina trokuta.
2. Uzmi alat i klikni na svaku stranicu trokuta. Dobiju se simetrale stranica trokuta.
3. Sijeku li se simetrale stranica u jednoj toki? A ako alatom pomiemo vrhove

trokuta i ako trokut mijenja oblik, sijeku li se i tada simetrale u jednoj toki?
4. Klikni na dvije simetrale da bi konstruirao sjecite simetrala alatom .
5. Alatom izmjeri udaljenost od sjecita simetrala do svakog pojedinog vrha

trokuta. Udaljenosti se zapisuju u algebarskom prozoru. Usporedi ih. Mijenjaj trokutu
oblik i promatraj udaljenost sjecita simetrala od vrhova trokuta. to zakljuuje? Iskai
tu tvrdnju rijeima i pokuaj je matematiki dokazati.
6. Alatom nacrtaj krunicu sa sreditem u sjecitu simetrala stranica i rubnom

tokom u jednom vrhu trokuta. Prolazi li krunica svim vrhovima trokuta, bez obzira na
oblik trokuta?
7. Ta se krunica naziva trokutu opisana krunica. Mijenjaj oblik trokuta. Kakav mora biti
trokut da bi njeno sredite bilo unutar trokuta, a kakav mora biti da bi njeno sredite bilo
izvan trokuta?
8. U polje za unos upii naredbu Kut[P]. P je oznaka za trokut u algebarskom prozoru. Ako
na trokut ima raspored vrhova suprotan smjeru kazaljke na satu, dobit emo unutarnje
kutove trokuta. U suprotnom dobivamo nadopune unutarnjih kutova do 360.
9. Moe li sredite krunice biti na stranici trokuta? Pokuaj na crtaoj plohi podesiti takav
trokut. Koliko stupnjeva ima kut nasuprot stranici na kojoj se nalazi sredite trokutu
opisane krunice?
- 32 - 2008mp7
1. UVOD
Jedan praktian zadatak.
Mjetani Gornjeg Mlina i Donjeg Mlina su odluili napraviti most preko oblinje rijeke.
Pronai mjesto za most koje e biti jednako udaljeno od oba sela.
Pogledajmo najprije priloeni crte. Crte je raen u programu kojeg opisujemo. I to ne

na nain da je svaka od etiri toke na rijeci konstruirana za sebe, ve je to toka sa svojstvom da
ostavlja trag. Trag ostavljaju i spojnice s Mlinovima. Da bi objekt ostavljao trag dovoljan je
desni klik na objekt i u skonom izborniku ukljuiti opciju Ukljui trag. Toku Most
animiramo klikom na nju (nain: Pomicanje objekta) i strelicama na tipkovnici. Na kartici
Svojstva mogu se podesiti koraci animacije. Naravno da s ovakvom simulacijom problemske
situacije moemo nai rjeenje zadatka, ali to naravno ne treba promatrati kao prepreku za
posezanjem za pravim matematikim rjeenjem. Upravo suprotno, smatram da je uenik
nakon simulacije visoko motiviran za otkrivanjem geometrijskog rjeenja problema. I to rjeenje
opet moe ii u GeoGebri, jer je zanimljivije kada simetrala spojnice Mlinova sijee rijeku u
dinaminom okruenju.
Kako s GeoGebrom u razred?
Kada, kako i koliko ari softvera dinamike geometrije ugraditi u nastavu? To je svakako
najtee pitanje samo po sebi, a jo je vezano i s tim kakva nam tehnika stoji na raspolaganju.
Sigurno je da za raunalom ne trebamo posezati u nastavi matematike iz razloga to je to sada
trend i jer se o tome pria na seminarima za uitelje. Takoer je neprihvatljivo koristiti
GeoGebru uvijek i u svakoj situaciji u razredu. Postoje odreene situacije u kojima je uloga
softvera dinamike geometrije nezamjenjiva i svakako bi mu trebalo dati prednost pred ostalim
klasinim nastavnim sredstvima i metodama. Uz to je vrlo vaan i unutranji poticaj
2008mp7 - 33 -
nastavnika, kada sami osjetite ljepotu matematike na raunalu i poelite to podijeliti sa svojim
uenicima. Takav nastavni sat tada ima velike anse za uspjeh. Na priloenom CD-u uz
udbenike Petica Vam nudimo prijedloge nekih nastavnih jedinica koje se posebno dobro i
efikasno mogu prikazati pomou dinamike geometrije. Bit e nam drago ako ih iskoristite u
razredu, a bit e nam jo drae kada ete u svoje pripreme za nastavni sat ukljuivati i svoje
vlastite uratke i ideje za uenike radove u GeoGebri.
Rad uenika na raunalu
Ako vam informatika uionica i nije na raspolaganju, dobro je znati da je GeoGebra

mali program i da e se bez problema pokretati i na raunalima slabijih karakteristika. Jedno do
dva takva raunala mogu se uzeti za matematiku uionicu kada se u informatikom kabinetu
mijenja oprema. Iskustva nekih kolega koji imaju takvo raunalo u uionici su vrlo pozitivna.
Doista, potreba za raunalom se najee svodi na vremenski interval od nekoliko minuta, pa se
bez problema moe izredati vie grupa uenika za jednim raunalom tijekom sata. Bez obzira
imaju li uenici na raspolaganju vie raunala ili samo jedno poeljno je voditi rauna:
Da metodika pitanja, koja idu uz uenikov rad na raunalu budu to otvorenija, po

mogunosti bez sugestije koju matematiku injenicu trebamo otkriti. Uz softver
dinamike geometrije uenik zaista ima mogunost individualizirati proces uenja;
Da je raunalo izvanredna prilika za rad u parovima ili manjim grupama. U manjim
grupama uenici mogu lake i bre neto nauiti, a imaju i priliku izloiti i braniti svoje
ideje;
Tijekom rada na raunalu nastavnik ima nezamjenjivu savjetodavnu ulogu za mnoga
pitanja koja e uenici zasigurno postavljati;
Dobro je da uenici imaju priruni radni list koji ih vodi kroz rad na raunalu i u koji
mogu upisivati odgovore na postavljena pitanja. Uenicima treba dozvoliti i da ispiu
napravljeni crte i zalijepe ga u biljenicu;
Vrlo je vano nakon rada na raunalima napraviti raspravu s cijelim razredom. Pritom je
preporuljivo dati priliku grupama da prezentiraju svoj rad;
Kada je u pitanju dodatna nastava, onda je dobro imati stalno ukljueno raunalo za brzu
provjeru svojih slutnji. S druge strane, i u dopunskoj nastavi je dobro imati raunalo u
blizini - iz motivacijskih razloga.
GeoGebra kao prezentacijski alat

Imate li u koli na raspolaganju LCD projektor i prijenosno raunalo, svoju nastavu
moete bitno unaprijediti i osvjeiti. Danas velik broj kola ima takvu opremu. Ona je
namijenjena nastavi u uionici i za tu svrhu bi se morala to vie koristiti, jer kao i sva
informatika oprema brzo zastarijeva bez obzira na uporabu. Rad s projektorom vrlo je
jednostavan, a priprema raunala i projektora ne oduzima previe vremena. Prednosti projektora
spojenog na raunalo uz ovakav program, u odnosu na grafoskop nije potrebno isticati. Treba to
god je to vie mogue teiti da projekcija bude podloga za razrednu raspravu, a ne tek
demonstracija. Ako vrijeme to dozvoljava, i sama konstrukcija moe nastajati pred oima
uenika. Na svako pitanje uenika tipa to bi bilo kada bi , zapravo se moe odmah i
odgovoriti, jer je u softveru dinamike geometrije mogue objekte pomicati ili ih preoblikovati.
Idealno je ako imamo vremena uenicima dozvoliti da i sami provjere svoje pretpostavke ili da
demonstriraju svoja otkria.
- 34 - 2008mp7
1. UVOD
Spremanje uradaka u GeoGebri

Svaku datoteku moete spremiti i ponovo otvoriti u programu. Takva datoteka ima
nastavak ggb iza imena. Osim toga moete spremiti crtau plohu kao crte: Datoteka > Izvoz >
Crtaa ploha kao crte. Ako vam je potreban crte u nekom drugom programu s kojim trenutno
radite, smanjite ili poveajte geometrijski prozor na eljenu veliinu i zatim moete izravno
prenijeti crte naredbama Datoteka > Izvoz > Crtaa ploha u meuspremnik. Sam opis
konstrukcije, odnosno korake konstrukcije moete otvoriti u novom prozoru Pogled > Opis
konstrukcije, ali ga i spremiti kao web-stranicu. Najzanimljivije od svega je da se dinamini crte
moe prenijeti na Internet u obliku web-stranice. To znai da se posjetitelj moe poigrati s
naim uratkom bez obzira na to to moda na svom raunalu nema instaliranu GeoGebru.
Podrobniju uputu o tome moete pogledati u izborniku Pomo.
Korisni linkovi
Na kraju Vam donosimo niz korisnih linkova iz cijeloga svijeta na kojima ete nai gotove
primjere primjene GeoGebre u kolskoj matematici:
GeoGebraWiki, meunarodna riznica GeoGebrinih datoteka -

http://www.geogebra.at/en/upload
GeoGebraWiki, riznica GeoGebrinih datoteka na njemakom jeziku -

http://www.geogebra.at/de/upload
Manuel Sada Allo, panjolska: Bogata zbirka interaktivnih primjera iz raznih podruja
matematike -
http://recursos.pnte.cfnavarra.es/~msadaall/geogebra/index.htm
Prof. Jos Martnez Hernndez, Universidad Politcnica De Cartagena, panjolska,

Geometrija trokuta -
http://www.dmae.upct.es/~pepemar
Andreas Lindner, Njemaka: Matematika i vie ...

http://teacher.eduhi.at/alindner
Andreas Meier, Njemaka: Osnovnokolska matematika Naglaeno dinamino i

interaktivno, kao niz igrica a bodove koje uenici ostvare mogu usporeivati s drugima iz
cijelog svijeta!
http://www.realmath.de
Medienvielfalt im Mathematikunterricht, programirani interaktivni materijal za

samouenje -
http://www.austromath.at/medienvielfalt
2008mp7 - 35 -
1.7. Upotreba depnog raunala u nastavi matematike
1.7. Upotreba depnog raunala u nastavi matematike
Zato?
Depno raunalo omoguuju uenicima istraivanje u svim podrujima matematike, ukljuivi
algebru, mjerenja i analiziranja podataka. Upotrebljavajui depno raunalo uenici mogu
nauiti vie matematike i dublje ui u razumijevanje problema nego bez njih. Depno raunalo se
treba upotrebljavati sa svrhom obogaivanja uenikog shvaanja matematike, te lakeg
razumijevanja sloenih matematikih modela i njihove primjene pri rjeavanju problema iz
svakodnevnog ivota.
Depno raunalo pomae uenicima uiti matematiku. Primjerice, koristei depno raunalo
uenici mogu na razliitim primjerima, i s velikim brojevima, istraivati svojstva raunskih
operacija. Upotreba depnog raunala proiruje mogunosti uenika za rjeavanje problemskih
zadataka, dozvoljavajui mu da se bavi smiljanjem naina rjeavanja umjesto rutinskim
raunanjem.
Depno raunalo omoguava prilagoavanje uenja potrebama i mogunostima uenika i onih s
potekoama i onih nadarenih. Uenici koji imaju problema s osnovnim raunskim operacijama,
upotrebom raunala, mogu shvatiti i rijeiti razliite zadatke iz svakodnevnog ivota. Uenici s
problemima pomanjkanjem panje biti e zaokupljeni rjeavanjem problema na drugaiji nain
upotrebom depnog raunala.
Za razumijevanje upotrebe matematike u svakodnevnom ivotu uenici moraju savladati i
pismeno raunanje i raunanje upotrebom depnog raunala. Dunost, pravo i obaveza uitelja
matematike je da ih podui ispravnom koritenju depnog raunala. U svakodnevnom ivotu je
upotreba depnog raunala uobiajena stvar, kao i upotreba TV-a, perilice rublja ili radio
ureaja.
Depno raunalo ne moe samo rjeavati probleme, ono je samo alat koji uenicima pomae pri
rjeavanju problema. Stoga nije dovoljno uenike samo tehnoloki trenirati za uporabu raunala, ve
ih treba pouavati osnovama matematike koje e im pomoi da razumiju probleme i da ih rjeavaju.
Ako je depno raunalo planski ukljueno u nastavu, tada ono uenicima poboljava osjeaj za
brojeve, pomae im u razumijevanju pojmova i njihovoj vizualizaciji, a daje im osjeaj sigurnosti.
Vano je uenike nauili ne samo kako se depno raunalo upotrebljava, ve i kada se upotrebljava.
Da bi mogli efikasno upotrebljavati depna raunala neophodno je da uenici ovladaju vjetinom
procjenjivanja, te da mogu prosuditi valjanost rjeenja dobivenog raunalom. Dakle, uporaba
depnog raunala ne iskljuuje dosadanju potrebu za uenjem algoritama (raunanje napamet ili
smisleno raunanje olovkom i papirom). Nastava u kojoj je upotreba depnog raunala promiljena
omoguuje uenicima da ispravno i uspjeno koriste tehnologiju pri rjeavanju problema. U
takvoj nastavi uenici uoavaju primjenu i korist matematike.
Kako?
Za upotrebu depnog raunala pripremili smo uz prirunik radne listove sa zadacima koji
slue otkrivanju raznih svojstava i zakonitosti raunskih operacija. U udbeniku su posebno
oznaeni zadaci koji su pogodni za rjeavanje depnim raunalom.
Korisna upotreba depnog raunala:
najprije procjena, a tek onda raunanje
rasprava o mogunostima rjeavanja problemskog zadatka
rjeavanje problema koji nemaju jednoznano odreeno rjeenje
raspravljanje o smislenim i besmislenim rezultatima nekog zadatka
vie vremena ostaje za istraivanje, raspravljanje i otkrivanje u matematici.
- 36 - 2008mp7
1. UVOD
Slijedei preporuke Povjerenstva za kataloge znanja, odabrali smo model depnog raunala i za
njega napisali upute primjerene uzrastu uenika.
Model kojeg Hrvatsko matematiko drutvo preporuuje za upotrebu u osnovnoj koli je depno
raunalo s ovim karakteristikama:
- zaslon u dva retka;
- mogunost ispravljanja i mijenjanja upisanog izraza;
- odreivanje recipronog broja;
- odreivanje suprotnog broja;
- upotreba zagrada;
- raunanje s razlomcima;
- raunanje s veliinama kutova u kutnim stupnjevima (), minutama (') i kutnim sekundama('');
- zaokruivanje decimalnih brojeva;
- memorija.
Na sljedeim stranicama ete proitati osnovne upute za ogledno depno raunalo, a ukoliko
radite s bitno drugaijim modelom, na njemu pronaite odgovarajue tipke.
2008mp7 - 37 -
1.8. Upoznajmo depno raunalo
Veina dananjih depnih raunala ima slian izgled i sline mogunosti. Ovdje moete proitati
osnovne upute za ogledno depno raunalo ije su karakteristike u skladu s preporukama za
upotrebu depnih raunala u osnovnim kolama koje su objavljene na 2. Kongresu matematiara
2004. godine u organizaciji Hrvatskog matematikog drutva. Ukoliko radite s drugaijim
modelom depnog raunala, pronaite na njemu odgovarajue tipke te na taj nain takoer
moete slijediti ove korisne upute.
Ovaj model depnog raunala ima zaslon u dva retka, to je pogodno za provjeravanje tijekom
upisa zadatka. Prvi redak (redak unosa) prikazuje unesene brojeve i znakove. Ukupna duljina mu
je 88 znakova. Pritiskom na tipke sa strelicama pomiete se po retku lijevo ili desno.
Drugi redak (redak rezultata) prikazuje rezultat do 10 znamenaka. Ako rezultat ima vie
znamenaka prikazuje se u znanstvenom zapisu.
Upotrebu pojedinih tipaka upoznat ete kroz primjere.
- 38 - 2008mp7
1. UVOD
Ukljuivanje i iskljuivanje
Primjer 1. Ukljuivanje i iskljuivanje depnog raunala
1. Za ukljuivanje depnog raunala pritisnite tipku . Na zaslonu se pojavi pokaziva

(treptajui crni pravokutnik).
2. Za iskljuivanje depnog raunala pritisnite najprije tipku te zatim tipku .
Osnovne raunske operacije
Primjer 2. Zbrajanje
Da biste izraunali koliko je 12 + 7 pritisnite:
1. Tipke s brojevima
2. Tipku za zbrajanje
3. Tipku s brojem
4. Za prikaz rezultata pritisnite tipku

5. Na zaslonu e se prikazati rezultat 19.
Primjer 3. Oduzimanje
Da biste izraunali koliko je 123 - 78 pritisnite:
2. Tipku za oduzimanje
3. Tipku s brojevima

Primjer 4. Mnoenje
Da biste izraunali koliko je 23 8 pritisnite:
2. Tipku za mnoenje
3. Tipku s brojem

2008mp7 - 39 -
Primjer 5. Dijeljenje
Da biste izraunali koliko je 375 : 5 pritisnite:
2. Tipku za dijeljenje
3. Tipku s brojem

Brisanje
Primjer 6. Brisanje jednog ili nekoliko znakova

Ponekad je potrebno neki broj ili znak obrisati.
1. Primjerice napisali ste 563 umjesto 53.
2. Da biste izbrisali broj 6 pritiskom na strelicu pomaknite pokaziva ulijevo na broj 6
3. Pritisnite tipku
4. Ukoliko elite obrisati vie znakova postupak ponovite.
Primjer 7. Brisanje cijelog retka

Da biste obrisali cijeli redak pritisnite tipku . Tipka ne brie sadraj memorije.
Primjer 8. Brisanje svih redaka i memorije
Istovremenim pritiskom na tipke i briu se svi podaci iz memorije i svi prije

uneeni reci. Pritom se depno raunalo vraa na osnovne postavke.
Ispravljanje
Primjer 9. Ispravljanje unosa
1. Utipkajte brojeve , pritisnite tipku te zatim brojeve

2. elimo umjesto unesenih brojeva napisati 41 i 26
3. Pritiskom na strelicu pomaknite pokaziva ulijevo na broj 6 te pritisnite tipku s brojem
. Time smo broj 6 zamijenili brojem 1

4. Zatim pritiskom na strelicu pomaknite pokaziva na broj 3 i pritisnite tipku s brojem
. Time smo broj 3 zamijenili brojem 6
6. Pritiskom na tipku dobivamo rezultat zadane raunske operacije

- 40 - 2008mp7
1. UVOD
Primjer 10. Ispravljanje unosa s umetanjem

U prethodnom primjeru ste vidjeli da svaki novi unos broja brie prethodno napisani broj.
Ukoliko elite umetnuti neki broj ili znak potrebno je ukljuiti funkciju Insert.
1. Utipkajte brojeve
2. Pritisnite tipku za zbrajanje
4. elimo umjesto broja 46 imati broj 416. Dakle, izmeu 4 i 6 trebamo unijeti broj 1
5. Pritiskom na strelicu pomaknite pokaziva ulijevo na broj 6
6. Pritisnite tipku za ukljuivanje dodatnih funkcija , te zatim tipku . Pokaziva je

promijenio oblik u treptajuu crticu
7. Pritisnite tipku s brojem . Na zaslonu su se brojevi 4 i 6 razmaknuli i izmeu njih se

pojavio broj 1
8. Pritiskom na strelicu pomaknite pokaziva na desni kraj. Funkcija umetanja (Insert) se
automatski iskljuuje.
9. Pritisnite tipku da biste dobili rezultat.

Zagrade i redoslijed raunskih operacija
Primjer 11. Upotreba zagrada

elimo izraunati 57 ( 120 + 56012).
2. Pritisnite tipku za mnoenje

3. Pritisnite tipku za lijevu zagradu
5. Pritisnite tipku za zbrajanje
7. Pritisnite tipku za desnu zagradu

Primjer 12. Redoslijed raunskih operacija

Depno raunalo slijedi ista poznata pravila za redoslijed raunskih operacija:
1. Zagrade
2008mp7 - 41 -
2. Mnoenje i dijeljenje
3. Zbrajanje i oduzimanje
Izraunajmo:
a) 1 + 2 3 =
b) (1 + 2) 3 =
Za a) zadatak trebamo redom pritisnuti ove tipke: .

Rezultat je 7.
Za b) zadatak trebamo redom pritisnuti ove tipke:
.
Rezultat je 9.
Rezultati u ta dva zadatka su razliiti jer je umetanje zagrade promijenilo redoslijed izvravanja
raunskih operacija.
Razlomci
Primjer 13. Unos razlomka

Za upisivanje razlomaka upotrebljava se tipka .
1
elimo upisati razlomak .
4
1. Utipkajte brojnik
2. Pritisnite tipku za razlomak
3. Utipkajte nazivnik
4. Pritisnite tipku .
U prvom retku zaslona razlomak je zapisan kao 14, a u drugom kao 1/4.
Primjer 14. Skraivanje razlomka
Ukoliko upiete neki razlomak koji je mogue skratiti, nakon pritiska na tipku dobit ete
na zaslonu napisan potpuno skraen razlomak. Ukoliko je razlomak vei od 1 bit e prikazan u
obliku mjeovitog broja.
64
elimo skratiti razlomak .
256
Na zaslonu e biti napisan rezultat 1 / 4.
- 42 - 2008mp7
1. UVOD
Primjer 15. Unos mjeovitog broja

1
elimo upisati mjeoviti broj 3 .
4
1. Utipkajte broj
U prvom retku zaslona razlomak je zapisan kao 314, a u drugom kao 3 1/4.
Primjer 16. Pretvaranje mjeovitog broja u razlomak

1
elimo mjeoviti broj 3 zapisati u obliku razlomka.
4
1. Pritisnite redom tipke
2. Za promjenu zapisa pritisnite redom tipke
Primjer 17. Pretvaranje razlomka u mjeoviti broj

13
elimo razlomak zapisati u obliku mjeovitog broja.
4
Primjer 18. Raunanje s razlomcima

Raunske operacije s razlomcima rade se na isti nain kao i s prirodnim brojevima.
53 44
elimo izraunati koliko je .
12 12
1. Utipkajte brojnik prvog razlomka

3. Utipkajte nazivnik prvog razlomka
2008mp7 - 43 -
4. Pritisnite tipku za oduzimanje
5. Utipkajte brojnik drugog razlomka

7. Utipkajte nazivnik drugog razlomka
Na zaslonu e biti napisan rezultat 3 / 4. Rezultat je automatski skraen do kraja.
Decimalni brojevi
Primjer 19. Pretvaranje razlomka u decimalni broj

Mjeoviti broj i razlomak moemo vrlo jednostavno zapisati u obliku decimalnog broja.
13
elimo broj zapisati u obliku decimalnog broja.
4
Na zaslonu e biti napisan rezultat 3.25. Na isti nain se i mjeoviti brojevi mogu zapisati u
obliku decimalnih.
Primjer 20. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak

elimo broj 3.25 zapisati u obliku razlomka.
Ukoliko elite moete dobiveni mjeoviti broj zapisati u obliku razlomka tako da pritisnite
redom tipke .
Primjer 21. Zaokruivanje decimalnog broja

elimo broj 3.556791 zaokruiti na etiri decimale.
1. Utipkajte decimalni broj
2. Otvorite izbornik za odreivanje broja decimala pritiskom na tipke te
3. Pritisnite tipku s brojem jer zaokruujemo na etiri decimale.
- 44 - 2008mp7
1. UVOD

5. Na zaslonu e se prikazati rezultat 3.5568.
Umjesto pritiskanja tipke mogli smo strelicama pomaknuti pokaziva na broj 4 u

izborniku.
Bez obzira na odabrani broj decimala depno raunalo i dalje pamti zadani broj sa svim
decimalama, pa ako elite promijeniti broj decimala nee biti nikakvog problema.
Primjer 22. Raunanje s decimalnim brojevima

elimo izraunati 3.45 : 3.5.
1. Utipkajte broj
2. Pritisnite tipku za decimalnu toku
4. Pritisnite tipku za dijeljenje
5. Utipkajte broj
6. Pritisnite tipku za decimalnu toku
7. Utipkajte broj

Rezultat je beskonaan decimalni broj. Depno raunalo moe prikazati samo ogranien broj
decimala, u ovom sluaju 9. Pritom se svaki beskonaan decimalan broj automatski zaokruuje.
Primjer 23. Odreivanje broja decimala

elimo izraunati 3.45 : 3.5 zaokrueno na tri decimale.
1. Da biste odredili na koliko decimala e biti prikazan rezultat pritisnite tipku te
zatim
2. Na zaslonu se prikazao izbornik F0123456789 po kojem se moete pomicati strelicama
i .
F je oznaka za pominu toku, tj. bez tono odreenog broja decimala. 0 je oznaka za 0
decimala. 1 je oznaka za 1 decimalu itd. do najvie 9 decimala.
3. Pritiskom na strelice pomaknite pokaziva na oznaku 3
4. Pritisnite
6. Pritisnite tipku za dijeljenje
2008mp7 - 45 -

Rezultat je automatski zaokruen na tri decimale. Broj decimala se moe promijeniti i nakon
izrauna. Postavljeni broj decimala se odnosi samo na rezultat, brojevi koje unosite mogu imati
decimala koliko elite.
Za povratak na pominu decimalnu toku pritisnite redom tipke .
Primjer 24. Jedan dui zadatak

elimo izraunati 20.4 6.4 : ( 0.4 + 0.6 2 ) 0.6 + 25.5 : 5 = .
Kad rjeavamo ovakav zadatak uz pomo depnog raunala potrebno je paljivo unijeti sve
brojeve, zagrade i znakove. Depno raunalo koristi samo znak okrugle zagrade ( i ), pa za sve
zagrade u zadatku upotrijebite te znakove.
Provjeravajte to se upisali gledajui u prvi redak na zaslonu. Po potrebi pomaknite pokaziva
strelicama ulijevo ili udesno da biste vidjeli neki dio zadatka.
Na zaslonu e biti prikazan rezultat 22.1.
Upotreba memorije
Memorija depnog raunala namijenjena je spremanju rezultata pojedinih rauna. Tako

spremljeni brojevi mogu se upotrebljavati u daljnjim raunanjima.
Primjer 25. Upotreba posljednjeg rezultata

Ukoliko pri daljnjem raunanju elite upotrijebiti rezultat posljednjeg rauna upotrijebite
funkciju Ans.
Primjerice izraunali ste 53245 - 1244 i tek onda se sjetili da je jo potrebno pomnoiti s 543.
- 46 - 2008mp7
1. UVOD
2. Rezultat ste dobili pritiskom na tipku
3. Da biste dobiveni rezultat upotrijebili u novom raunu pritisnite redom tipke . Na

zaslonu e biti napisano Ans
4. Nastavite s upisom rauna

Jednak rezultat biste dobili i da ste odmah upisali (53245 - 1244) 543.
Primjer 26. Spremanje broja u memoriju

Za spremanje nekog broja u memoriju imate na raspolaganju pet mjesta oznaenih slovima A, B,
C, D i E.
elimo izraunati 55 + 44 i spremiti taj rezultat u memoriju.
2. Pritisnite tipku
3. Za spremanje u memoriju pritisnite tipku . Pritiskom na strelice pomaknite pokaziva

na slovo pod kojim elite spremiti broj, primjerice C
4. Pritisnite tipku
U prvom retku zaslona e biti napisano Ans C, a u drugom broj 99.
Primjer 27. Upotreba broja iz memorije

Da biste pospremljen broj upotrijebili u daljnjem raunanju potrebno ga je "pozvati" iz
memorije. Upotrijebit emo broj koji smo u prethodnom primjeru spremili pod C i od njega
oduzeti 11.

2. Pritiskom na strelicu pomaknite pokaziva na slovo C
3. Pritisnite tipku
4. U prvom retku zaslona je prikazan broj 99. Nastavite s unoenjem rauna

Kutovi
Primjer 28. Unoenje veliine kuta u stupnjevima, minutama i sekundama

elimo napisati 45 13' 55''.
2008mp7 - 47 -
1. Utipkajte broj stupnjeva
2. Da biste stavili oznaku za stupnjeve pritisnite tipku pa tipku
3. Utipkajte broj minuta

4. Da biste stavili oznaku za minute pritisnite tipku pa strelicom pomaknite pokaziva na
oznaku ' i pritisnite tipku
5. Utipkajte broj sekundi

6. Da biste stavili oznaku za sekunde pritisnite tipku pa strelicom pomaknite pokaziva na
oznaku '' i pritisnite tipku

U prvom retku zaslona zapisana je veliina kuta u obliku 45 13' 55''. Ukoliko pritisnete tipku
u drugom retku zaslona ete dobiti decimalni zapis tog broja tj. 45.2319444.
Primjer 29. Zapisivanje decimalnog broja u obliku stupnjeva, minuta i sekundi

Prilikom raunanja s veliinama kutova depno raunalo rezultate zapisuje u obliku decimalnog
broja. Nakon toga je potrebno taj decimalni broj zapisati u obliku stupnjeva, minuta i sekundi.
1. Utipkajte decimalni broj 45.5
2. Za dobivanje zapisa u stupnjevima, minutama i sekundama pritisnite tipku
3. Pritiskom na strelicu pomaknite pokaziva jedno mjesto ulijevo na >DMS
4. Pritisnite tipku . U prvom retku zaslona bit e napisano Ans > DMS
5. Pritisnite tipku
U drugom retku zaslona bit e napisan rezultat 45 13' 55''.
Primjer 30. Raunanje s veliinama kutova

elimo izraunati veliinu treeg kuta trokuta za koji su zadani kutovi = 56 44' i = 21 12'
33''. Da bismo izraunali kut moramo od 180 oduzeti zadane kutove.
Dakle, raunamo 180 - 56 44' - 21 12' 33''.
1. Utipkajte i oznaku za stupnjeve
2. Pritisnite tipku
3. Utipkajte broj stupnjeva prvog kuta
4. Utipkajte broj minuta prvog kuta
5. Pritisnite tipku . Pomaknite strelicom pokaziva na oznaku minuta ' i pritisnite
6. Pritisnite tipku
- 48 - 2008mp7
1. UVOD
7. Utipkajte broj stupnjeva drugog kuta
8. Utipkajte broj minuta drugog kuta
10. Utipkajte broj sekundi drugog kuta

11. Pritisnite tipku . Pomaknite strelicom pokaziva na oznaku sekundi '' i pritisnite
12. Pritisnite tipku . Na zaslonu e biti napisan rezultat u decimalnom obliku 102.0575
13. Da biste dobili rezultat u obliku stupnjeva, minuta i sekundi pritisnite tipku
16. Pritisnite tipku

U drugom retku zaslona bit e napisan rezultat 102 3' 27''.
Cijeli brojevi
Primjer 31. Unos negativnog broja

Na depnom raunalu razlikuju se tipke za znak oduzimanja i predznak minus. Tipka za
oduzimanje je , a tipka za predznak minus je .

elimo napisati broj - 25.
1. Pritisnite tipku za predznak
2. Utipkajte broj
U prvom retku zaslona e pisati -25.
Primjer 32. Raunanje s cijelim brojevima

Pri raunanju s negativnim brojevima na depnom raunalu nije potrebno koristiti zagrade za
odvajanje predznaka. Primjerice - (- 3) se moe pisati kao - - 3.
S obzirom na to da su matematiki zadaci najee napisani s tim zagradama moete te zagrade i
pisati, ako elite. U ovom primjeru emo pisati sve zagrade.
elimo izraunati -105 - (-6) 12
1. Utipkajte prvi broj
2. Pritisnite tipku
3. Utipkajte drugi broj
2008mp7 - 49 -
4. Pritisnite tipku
5. Utipkajte trei broj
Na zaslonu e biti napisan rezultat -33.
Racionalni brojevi
Primjer 33. Raunanje s racionalnim brojevima

1
elimo izraunati 0.5 : ( 4) 16.25 : ( 4) .
8
Kad rjeavamo ovakav zadatak uz pomo depnog raunala potrebno je paljivo unijeti sve
brojeve, zagrade i znakove. Depno raunalo koristi samo znak okrugle zagrade ( i ), pa za sve
zagrade u zadatku upotrijebite te znakove.
Provjeravajte to se upisali gledajui u prvi redak na zaslonu. Po potrebi pomaknite pokaziva
strelicama ulijevo ili udesno da biste vidjeli neki dio zadatka.
Zadatak unosimo redom sa svim zagradama.
2. Pritisnite tipku
Na zaslonu e biti napisan rezultat 3.96875.
Ako elite rezultat u obliku razlomka pritisnite . Na zaslonu e biti napisan

rezultat 3 31 / 32.
Primjer 34. Pretvaranje beskonanog decimalnog broja u razlomak

elimo broj 0.33333333... zapisati u obliku razlomka. Na depno raunalo ne moete napisati
beskonaan broj decimala, no dovoljno je da ih napiete devet. Kada na zaslon napiemo devet
jednakih decimala, depno raunalo to razumije kao beskonaan broj decimala.
- 50 - 2008mp7
1. UVOD
Vrijeme
Primjer 35. Raunanje sa satima, minutama i sekundama

Raunanje s satima minutama i sekundama potpuno je jednako raunanju s veliinama kutova.
Oznaka stupnja je oznaka za sate, oznaka minuta je ', a oznaka sekundi ''.
elimo rijeiti ovaj zadatak:
Planinar je zapoeo penjanje u 8 sati i 40 minuta. U 13 sati i 15 minuta je stigao do planinarskog
doma. Koliko dugo se penjao?
Da bismo izraunali duljinu penjanja moramo od vremena dolaska oduzeti vrijeme polaska, tj. 13
h 15 min - 8 h 40 min.
1. Utipkajte broj sati vremena dolaska
2. Utipkajte broj minuta vremena dolaska
4. Pritisnite tipku
5. Utipkajte broj sati vremena polaska
6. Utipkajte broj minuta vremena polaska
9. Na zaslonu e biti napisan rezultat u obliku decimalnog broja 4.583333333.
13. Da biste dobili rezultat u obliku sata, minuta i sekundi pritisnite tipku
16. Pritisnite tipku

U drugom retku zaslona bit e napisan rezultat 4 35' 0'', to znai 4 sata, 35 minuta i 0 sekundi.
2008mp7 - 51 -
1.9. Pano u nastavi matematike
Uloga panoa u nastavi matematike

Matematika se esto karakterizira kao teak i apstraktan kolski predmet. Zaista, u
mnogim se udbenicima i zbirkama zadataka ne vodi rauna o dobi djeteta i djetetovim
intelektualnim i emotivnim sposobnostima da usvoji odreeno gradivo, pa esto uenik ne moe
pratiti njemu namijenjene tekstove. U matematici se tu javlja poseban problem s vizualizacijom
kolskog gradiva.
Stoga smo se u ovom udbeniku odluili za brojne ilustracije u obliku edukativnih
stripova, kako bi bile primjerene dobi osnovnokolaca i bile zanimljive za itanje. Jo jedan
nain vizualnog pribliavanja gradiva uenicima je putem panoa i plakata. Ono to esto nastavi
matematike nedostaje, a emu mogu pridonijeti panoi, jest primjena naela zornosti na satu.
Sadraji i slike na panou ne stoje pred uenicima samo nekoliko minuta pa se moraju brisati
zbog nedostatka prostora, ve ostaju prisutne jo dugo na zidu, tj. koliko nastavnik procijeni da
je potrebno. Tijekom tog vremenskog perioda kada odreena informacija stoji izloena na panou,
uenici imaju vremena upijati sadraje s panoa i na svjesnoj i podsvjesnoj razini. Za
nastavnika je pritom vano s vremena na vrijeme, u pogodnom trenutku, osvrnuti se na gradivo s
panoa i povezati ga s tekuim gradivom koje se obrauje na nastavnom satu.
Ciljana izrada panoa i plakata ima svoju obrazovnu, funkcionalnu i odgojnu zadau u
nastavi. Ova tri temeljna elementa nastave e biti naroito zadovoljena, ako nastavnik izradu
panoa prepusti uenicima u to veoj mjeri, a on sam postane koordinator zadatka i osoba koja
daje podrku i poticaj. Uenik pojedine panoe i plakate moe izraivati sam, u paru s prijateljem
ili u grupi i to za vrijeme nastave, u izvannastavnom programu ili za domau zadau. Na ovaj se
nain uenici ue samostalnom i timskom radu, koristiti raznu literaturu, samoobrazuju se,
znanje je trajnije, pokazuju svoje likovne i organizacijske sposobnosti te se svim time poveava
motivacija za predmet i stie samopouzdanje.
Obrazovna uloga panoa

Sadraje s panoa moemo u obrazovnom smislu podijeliti na one vezane uz aktualno
nastavno gradivo, vezane uz aktualni dogaaj i vezane uz ope teme iz matematike.
Sadraji vezani uz aktualno gradivo iz matematike odnose se na gradivo koje se trenutno
ui na nastavi. Na ovu temu postoje mnoge kreativne ideje kako osmisliti, izraditi i iskoristiti
pano u nastavi. Jedna od njih je shvatiti pano kao pomonu plou. Sadraje koji su vaniji i koji
se proteu i koriste kroz cijelu nastavnu temu poeljno je staviti na pano, da budu dostupni u
svakom asu: za ponavljanje, motivaciju, usvajanje novih znanja ili za provjeravanje znanja
uenika. A budui da sadraji na panou ostaju izloeni dulje pogledima uenika nego oni s
klasine ploe, uenici s vremenom prihvaaju i usvajaju i tee sadraje. Zato je uvijek na pano
poeljno staviti i koju informaciju vie nego to je to predvieno planom i programom. Vrijeme i
znatielja e uiniti svoje, pogotovo ako se nastavnik u pravom trenutku i vie puta osvrne na
sadraje s panoa. Neke od ideja za izradu panoa bi mogle biti ueniki geometrijski crtei,
rezultati istraivanja u grupnom radu, zanimljivi zadaci i informacije vezani uz aktualno gradivo
itd. Primjeri panoa sa sadrajima vezanim za kolsko gradivo nalaze se na kraju ovog teksta.
Na pano moemo staviti i sadraje vezane uz neki aktualan dogaaj, koji nemaju direktne
veze s aktualnim nastavnim gradivom. Primjer za to mogu biti obljetnice smrti i roenja poznatih
matematiara, vani matematiki datumi i obljetnice, dodjela svjetskih matematikih nagrada itd.
Ovakvom radu s panoima i izradi plakata posebno pogoduje podjela referata pojedincima, u
paru, ili grupi uenika. U pripreme za nastavni sat koje se nalaze u ovom priruniku ukljuili
- 52 - 2008mp7
1. UVOD
smo na nekim pogodnim mjestima detaljniju razradu podjele zadataka uenicima za izradu panoa
i plakata.
Na pano moemo staviti i ostale teme koje se tiu matematike, kao, primjerice,
zanimljivosti (bez ikakva povoda), razvoj matematike kroz povijest, svojstva nekih brojeva,
primjenu matematike u svakodnevnom ivotu, zabavnu matematiku, matematiki jezik i simbole,
matematike ale itd.
Odgojna uloga panoa

to je uenik vie ukljuen u izradu panoa, to je odgojna komponenta panoa i plakata jae
izraena. Kada uenik na panou ima priliku pokazati neto svoje, vlastiti rad, on e i taj cijeli
pano shvatiti kao neto svoje, a ne kolsko ili nastavnikovo, pa e i odnos prema toj uionici i
panou biti prisniji, a motivacija vea. Radi li uenik u timu, poticat e se meusobno uvaavanje
miljenja, sposobnost sasluavanja tuih ideja i zajednikog odabira najboljeg rjeenja. Radi li
uenik sam na panou ili plakatu u obliku referata, poticat e se sustavan nain izlaganja referata i
pravilno izraavanje. Ovakav e oblik rada rezultirati jaanju motivacije i pozitivnim odnosom
prema matematici kao kolskom predmetu i znanosti uope.
Funkcionalna uloga panoa

Uenik preko izrade panoa ve u osnovnoj koli ui koristiti preporuenu literaturu
(matematiki rjenik, enciklopedije, asopise, Internet, edukativne CD-e itd.), razvija
komunikaciju s kolegama kroz grupni rad, razvija logiko miljenje i zakljuivanje, a uz
matematike vjetine razvija i likovni izriaj. U ovakvom radu do izraaja moe doi svatko u
bar nekoj vjetini (crtanje, pisanje, upotreba raunala, rezanje, raunanje, organizacija posla,
bojanje itd.). Uz razvoj navedenih vjetina, matematike panoe treba osmisliti tako da uenik
kroz rad na njima razvija svoju kreativnost. Nadalje, ne zaboravimo i na uenike koji ne izrauju
panoe, ve e ih gledati i itati. Preporuujemo da sadraji na panoima ne daju uvijek gotove
informacije, ve da neki dijelovi panoa budu postavljeni u obliku pitanja, nedovrenih reenica,
problemskih zanimljivih zadataka, mozgalica itd. Na taj nain se i kod uenika koji gledaju pano
razvijaju odreene sposobnosti.
Korelacija s drugim predmetima

Sadraji na panou mogu na jednostavan i efikasan nain povezati matematiku s drugim
predmetima. Iako se o korelaciji meu predmetima u zadnje vrijeme mnogo govori, nastavniku
je uz natrpan kolski program gotovo nemogue izdvojiti nekoliko kolskih sati za povlaenje
kvalitetnih veza meu predmetima. Zato se u udbeniku nalaze mnogi problemski zadaci koji
povezuju matematiku s drugim predmetima i svakodnevnim ivotom. Usto, korelaciju je lako
postii i sadrajima na panou. Ako uenicima preko panoa prikaemo da su matematike ideje i
modeli nedjeljivo utkani u svakodnevni ivot, posebice da se primjenjuju u ostalim kolskim
predmetima, pridonijet emo boljem razumijevanju i matematikog sadraja, kao i sadraja
srodnog predmeta. Pano je posebno pogodno mjesto da se izrazi ta veza jer na zoran nain, bez
mnogo objanjavanja i gubljenja od nastavnog sata, moemo prikazati korelaciju meu
predmetima.
SysPrintovi udbenici iz matematike i rad s panoima

U samoj je sri ovih udbenika uenicima pribliiti matematiku kroz svakodnevne
jednostavne situacije, u to se svatko moe uvjeriti ako prelista nae udbenike. Cilj je
kvalitetnije znanje iz matematike i bolja osposobljenost za daljnje kolovanje i za rjeavanje
svakodnevnih problema. U tom, tzv. cjeloivotnom uenju, uz udbenik i CD, preporuujemo u
nastavi koristiti i panoe. Ta kombinacija nastavnih sredstava je siguran i pravi klju za otvaranje
2008mp7 - 53 -
(ponekad tekih) vrata motivacije za predmet kao to je matematika, vrata kvalitetnog znanja i
poticanja kreativnog miljenja. Ako uza sve to pred nama stoji spreman i kreativan nastavnik, ne
sumnjamo u pozitivna ozraja na satovima matematike, koja rezultiraju kvalitetnim radom i
znanjem.
U sljedeem poglavlju ovog teksta moete nai neke od ideja kako organizirati rad na
panoima kroz aktualno nastavno gradivo matematike. Takoer, u ovom priruniku se na nekim
poeljnim mjestima u pripremama nastavnog sata daju upute i ideje za izradu panoa. Nadalje,
neke od brojnih ilustracija udbenika mogu nastavniku dati ideju za vlastito organiziranje izrade
panoa s uenicima.
Ideje i primjeri za uionicu
o Matematike ale
o Zabavna matematika mozgalice, pitalice, zadaci s premjetanjem ibica
o Matematika svuda oko nas
o Pronai pogreku u zadatku!
o Brojane krialjke
o Kako su stari narodi zapisivali brojeve
o Nazivi velikih brojeva
o Procijeni! (na pano staviti razne predmete, npr. kutiju od aja, komad ueta, omot
biljenice, neko sitno slovo iz novina, liicu od kave, ibicu, kolski estar za plou,
preani cvijet itd. na satu procijeniti duljine, irine itd. zadanih predmeta)
o Ponovimo naueno o prirodnim brojevima (na pano staviti samo pitanja koja su osmislili
uenici za zadau, a u razredu zajedno odgovoriti na njih)
o Rastavljanje na proste faktore (pokazati vie postupaka rastavljanja)
o Skupovi toaka u ravnini spoji parove!
o 5.a nae krivulje (svatko je izmislio i nacrtao svoju krivulju)
o Osna simetrija poveimo matematiku i likovni
o Osna simetrija igre karama i ljepilom
o Simetrine i asimetrine slike
o Razlomci svuda oko nas (izresci iz novina i ilustracije)
o Razlomci i mjerne jedinice
o Decimalni brojevi svuda oko nas (izresci iz novina)
o Decimalni brojevi u stripu (za d. z. svaki uenik treba nacrtati jednostavan strip,
najoriginalniji radovi idu na pano)
o Ponavljanje gradiva 5. razreda u slikama (opii slike)
Ureenje matematike uionice

Kako su panoi i plakati sastavni dijelovi matematike uionice, recimo jo nekoliko rijei
o ureenju matematike uionice. Matematika uionica treba biti ureena tako da potie uenje
i kod uenika stvara pozitivne emocije. Kad god oi uenika nisu usmjerene na nastavnika,
udbenik ili biljenicu, one gledaju po uionici. Dobro osmiljena sredina moe uiniti puno
toga. Vie izazova, inovacija, ukljuivanje emocija, boje i povratnih informacija idealno je za
razvoj mozga i osobe. Da bi se kvalitete odrale, uionica se mora i mijenjati. Zadravanje
visoke razine zanimanja moe se postii mijenjanjem sadraja s panoa i plakata, mijenjanjem
boja u uionici, rasporeda sjedenja, namjetaja itd.
- 54 - 2008mp7
1. UVOD
Prednji dio uionice preporuljivo je odravati jednostavnim i preglednim, dok bi na

bonim zidovima trebali biti najvaniji vizualni poticaji. Eric Jensen u knjizi Super-nastava
spominje studiju u kojoj je otkriveno da, dok se prisjeanje gradiva s predavanja smanjilo,
prisjeanje natpisa sa zidova se povealo. Poruke sa zidova esto mogu biti i snanije od
standardnih strategija pouavanja iz prednjeg dijela prostorije. Takoer, poloaj vizualnih
materijala s panoa i plakata moe stvoriti razliku u tome kako utjeu na uenika. Po Jensenu [3],
ako elimo:
- da materijal izmami dobre osjeaje, preporuuje se postaviti ga ispod razine pogleda
uenika;
- da uenici govore o nekom materijalu sa zida, preporuuje se postaviti ga u razinu
pogleda;
- da uenici jednostavno primijete obavijest, kao u obliku ponavljanja, preporuuje se
staviti je iznad razine oiju.
U svakom sluaju, uionica treba biti plodan izvor povjerenja, informacija i dobrih
osjeaja i kao takva moe odigrati znaajnu ulogu u nastavnom procesu. Jasno je da ni pano, ni
paljivo ureena uionica nisu presudni imbenici u odravanju nastave, ali su nesumnjivo
veliko obogaenje u skladu s potrebama suvremene nastave matematike. U kombinaciji s ostalim
nastavnim sredstvima i pomagalima, uz vodstvo kreativnog i spremnog nastavnika, nai e svoje
mjesto u kvalitetnom uenju cjeloivotnom uenju.
Literatura:
1. Glasnovi Gracin, Dubravka: Pano u nastavi matematike, Matematika i kola 8
(2001), 106-110
2. Glasnovi Gracin, Dubravka: Koristite li panoe u nastavi?, Matematika i kola 22
(2003), 83-87
3. Jensen, Eric: Super-nastava, 2003, Educa, Zagreb
2008mp7 - 55 -
1.10. Igra u nastavi matematike
1.10. Igra u nastavi matematike
esto se susreemo s problemom kako matematiku uiniti to zanimljivijom i

privlanijom ueniku te bliom situacijama u kojima e je uenici susretati tijekom itavog
ivota. Odbojan stav velikog broja djece i odraslih prema matematici, kao tekom i suhoparnom
predmetu, ve se generacijama ne mijenja, a matematika i matematiki nain miljenja su nam,
zbog sve breg razvoja tehnologije i sve vee koliine ukupnog ljudskog znanja, svakim danom
sve potrebniji. Uenike je mogue prisiliti da naue razliite matematike sadraje, no kao
rezultat takvih postupaka najee e se pojaviti nedostatak znatielje i motiviranosti, to bi
upravo prikladnim metodama i oblicima rada trebalo izbjei. Uenike treba odgojiti tako da
matematiku zavole i naue je praktino primjenjivati. Hoemo li u tome uspjeti i koliko ovisi o
nama nastavnicima i o naoj kreativnosti, a velika pomo u tom pokuaju svakako bi nam trebala
biti igra.
Ne postoji dijete koje nije upoznalo ari igre. Bez obzira na uvjete u kojima dijete ivi,
ona je sredinji i dominirajui dio njegove aktivnosti. Kroz igru djeca upoznaju i otkrivaju svoje
mogunosti, razvijaju vlastite sposobnosti, upoznaju svijet oko sebe, stjeu iskustva, ue i
stvaraju. Igra potie matu i kreativnost. Bez igre, kao oblika ponaanja i potrebe, nije mogu
normalan (psihofiziki, emocionalni i socijalni) razvoj djeteta. Djeca uivaju u igri, to ih
motivira za sudjelovanje, a pozitivno raspoloenje tako se prenosi i na uenje.
Igra je uenicima najzabavniji oblik uenja. Dok se igraju, djeca nemaju osjeaj da ue, a
igrom steeno znanje trajnije je od znanja steenog na neki drugi nain, stoga igru u nastavi ne
treba sputavati ni odbacivati, ve treba maksimalno iskoristiti mogunosti koje ona kao jedna od
bitnih nastavnih metoda prua.
Koritenje igara u nastavnom procesu zahtijeva velik angaman nastavnika. Pri koritenju
igara nastavnici moraju znati zato uvode neku igru u nastavu i to ele tom igrom postii.
Kljuni element za svrhovito koritenje igara je otkriti uenikove potrebe. Igra mora biti
prilagoena dobi i intelektualnim sposobnostima uenika, a posebno je vano prilagoavanje
igre pojedinim uenicima unutar razrednog odjela. Igra prilagoena slabijim i prosjenim
uenicima esto e biti prelagana i nezanimljiva boljim uenicima, dok e igra prilagoena
boljim uenicima biti preteka slabijim uenicima, te je oni jednostavno nee moi pratiti. Kako
bi igra bila to dinaminija, zadaci koje nastavnik u njoj koristi ne smiju biti predugaki.
Nastavnik mora procijeniti i koliko e vremena ta igra trajati, kako se ne bi dogodilo da postane
dosadna te da umjesto dinaminog rada izazove pasivnost. Mora odrediti koliko esto i u kojoj
mjeri e koristiti igru u nastavi (ne pretjerivati najbolje je biti umjeren) te kada je pravo
vrijeme za uvoenje neke igre.
U nastavi matematike najee se koriste tzv. igre s pravilima. U tu skupinu

svrstavamo razliite vrste domina, tombole (loto), igre kartama, kvizove, igre tipa ovjee ne
ljuti se, Dan no Razliite varijacije tih igara pruaju nastavnicima neiscrpne
mogunosti. Kroz takve igre uenici e, izmeu ostalog, razvijati sposobnost koncentracije na
rjeavanje zadataka, samostalnost u radu, samokontrolu, kreativnost, tonost, marljivost,
samopouzdanje, komunikativnost, suradnju u timskom radu... Nauit e kako pobijediti u igri, ali
i kako gubiti. Natjecateljski dio tih igara poticat e motivaciju za rad i elju za uspjehom. Dobro
odabrane igre pomau i pri razvijanju logikog miljenja pa se tako igranjem ostvaruje jo jedan
- 56 - 2008mp7
1. UVOD
bitan cilj nastave matematike. Tko nije u stanju logino misliti, ne moe postati dobar pravnik,
dobar lijenik, dobar nastavnik itd.
Igre moemo koristiti na razliite naine i u raznim prigodama: pri ponavljanju i

usvajanju razliitih matematikih sadraja, uvjebavanju ili kao uvod u novo gradivo. Najee
ih koristimo pri ponavljanju i uvjebavanju gradiva. Moemo ih koristiti za individualan rad, rad
u parovima ili grupni rad. Ako se radi u grupama, moramo paziti da one ne budu prevelike, a
mogu biti homogene ili heterogene, ovisno o tome kako emo organizirati igru i koje odgojno-
obrazovne ciljeve elimo postii. Sat matematike osvjeen igrama, uenicima e biti atraktivniji i
poticajniji, posebno ako su igre osmiljene tako da sudjeluju svi uenici i da svaki uenik, pa i
onaj najslabiji, moe dati svoj doprinos. Dok se igraju, uenici esto zaborave na vrijeme i
koliinu zadataka koju treba rijeiti. Meusobno se pomau i bodre, posebno ako se radi o
natjecateljskim igrama (ekipa protiv ekipe ili par protiv para), to ih ini jo zanimljivijima.
Predloimo li uenicima da svojoj ekipi daju ime (Pelice, Zmajevi, Vatreni), radost i volja za
rad bit e jo vei. Kako bi bili to uspjeniji, uenici e morati nauiti kako se organizirati i
kako podijeliti zadatke unutar skupine. Usto, morat e shvatiti da e vei uspjeh imati ako budu
svi slono radili prema svojim mogunostima. Tako e bolji uenici rjeavati sloenije, a
slabijim uenicima e prepustiti lake zadatke i svi e se truditi da ih to prije rijee kako bi
pobijedili protivniku ekipu. Takav sat sigurno nee biti dosadan. Uenici e shvatiti da
dosadna matematika moe biti veoma zanimljiva i zabavna, a vrijeme i trud koje nastavnik
utroi u organizaciju i osmiljavanje takvog sata sigurno e se isplatiti. Uenici e se i nakon tog
sata vie truditi da neto naue, kako bi sljedei put kad se budu igrali bili to uspjeniji. U
natjecateljskim igrama zgodno je i kombinirati znanje i spretnost tako da i uenici slabijeg
znanja i vee spretnosti, a i uenici boljeg znanja, no manje spretni mogu postii bodove za svoju
ekipu i doivjeti osjeaj uspjeha. S vremena na vrijeme moemo uenicima zadati da sami smisle
pravila i materijale za igru kojom e uvjebati odreeni dio gradiva. Prihvatit e prijedlog s
oduevljenjem.
Kroz igru, matematika uenicima postaje privlanija i laka, a sam proces uenja
prihvatljiviji i zanimljiviji te blii ueniku i njegovim potrebama. Nastavnici matematike, koji
vjeruju da uenici trebaju biti aktivni sudionici u nastavnom procesu, a ne samo pasivni
primatelji, koji ele da im uenici s radou i interesom dolaze na sat, svakako e iskoristiti
mogunosti koje im prua igra.
2008mp7 - 57 -
1.11. Motivacija uenika kao uvjet uspjeha
Kako definirati cilj?

Moda nismo uvijek svjesni koliko je vano da si radei neki posao u potpunosti
razjasnimo koja je njegova svrha i koji nam je cilj. Svakom uitelju vrlo brzo se namee pitanje
koja je svrha njegova boravka u razredu i koji je cilj njegova rada. Pretpostavlja se da je to jasno
samo po sebi: cilj je da uenici savladaju nastavno gradivo, a svrha je da se pripreme za
zanimanje ili daljnje kolovanje. Je li mogue postaviti takav cilj? Da, ali to je usko i loe
postavljen cilj, a posljedica loe postavljenog cilja moe biti i loe obavljen posao. Ako je za cilj
uzmemo puko savladavanje nastavnog gradiva skloni smo previdjeti mnotvo utjecaja koji e nas
onemoguiti u njegovu ostvarenju.
Zato je dobro postaviti iri cilj, ne tek puko stjecanje znanja i savladavanje nastavnog
programa. U naem sluaju cilj bi mogao biti da uenici kroz ostvarivanje nastavnog programa
to bolje upoznaju i naue iskoristiti i razviti svoje mogunosti. Dakle, cilj je da uenik spozna
to moe te da trudom i radom naui kako to i postii. Razina postignua bit e razliita za
svakog uenika, ali ju je vano neprekidno podizati. Tako postavljen cilj baca sasvim novo
svjetlo na kolu, postavlja drugaije zahtjeve i trai nov pristup osmiljavanju nastave. Takav cilj
trai drugaije preduvjete za uspjeno odvijanje nastave i postavlja druge kriterije uspjenosti.
Da bi uenici spoznali i iskoristili svoje mogunosti, vrlo je vano ozraje u kojem rade.
Drugim rijeima, za ostvarenje naeg cilja vano je da se uenici u koli dobro osjeaju i da kroz
takav pozitivan ugoaj prihvaaju i pozitivne ivotne stavove i trajno ih ugrauju u svoj sustav
vrijednosti. Uenici u koli trebaju imati okruenje koje im pomae nai svoj identitet, proi kroz
teko razdoblje adolescencije i kvalitetno usmjeriti svoj ivotni put. Ako umjesto toga kola
uveava frustracije, nesigurnosti i probleme koje djeca donose iz obitelji, ili ih ak i sama stvara,
ona pridonosi bijegu mladei u agresivnost, delinkvenciju i ovisnosti.
Problem prisile
elimo li da se uenici u koli dobro osjeaju, moramo iz nje u to veoj mjeri iskljuiti
prisilu. ovjek kojeg neprestano na neto prisiljavaju sasvim se sigurno ne osjea dobro.
Prisilom se u koli i uenju ne mogu postii dobri rezultati. Mnogi uitelji toga nisu svjesni.
Misle da djecu treba natjerati da ue, i to nastoje postii loim ocjenama. To je u potpunosti
pogrean pristup, koji e u veini sluajeva dovesti do potpuno suprotnog uinka: prestanka
svakog zanimanja za uenje i loih obrazovnih rezultata. Uitelji koji se slue prisilom daju
mnogo loih ocjena: dvojki i jedinica (i trojki). Te ocjene uistinu odgovaraju znanju njihovih
uenika. Oni smatraju da su uinili sve kako bi uenike natjerali da naue njihov predmet, ali da
uenici to ne ele i tu se nita ne moe. Kada se govori o mnogo loih ocjena i o tome da bi
uenici trebali imati bolje ocjene takvi uitelji smatraju da se na njih vri pritisak da poklanjaju
ocjene. S obzirom na to da sami ne uspijevaju postii vei nivo znanja kod svojih uenika,
smatraju da to uope nije mogue i da uitelji koji imaju vie dobrih ocjena poklanjaju ocjene i
imaju nizak kriterij. Cjelokupan pristup uenju kod tih uitelja je pogrean. Oni na prvo mjesto
stavljaju prisilu i njome, naravno, ne postiu nikakve rezultate ili postiu minimalne. Oni posve
zanemaruju vanost motivacije za uspjeh uenja. Uenike treba motivirati, privoljeti,
zainteresirati za uenje.
Ako ispunjavamo cilj da uenici spoznaju, razviju i iskoriste svoje mogunosti, uenici e
imati dobre ocjene ne zato to su im poklonjene, ve zato to su njihove mogunosti dobre i to
su motivirani da ih maksimalno iskoriste. Uenje je teak intelektualni posao i nikoga ne moete
natjerati da neto naui ako on to ne eli. (Slino kao to teko moete nekoga sprijeiti da naui
neto to uistinu eli.) Ako stvarno elimo da nam uenici neto naue, moramo ih na to
- 58 - 2008mp7
1. UVOD
nagovoriti, privoljeti, motivirati i postii da oni to naue svojom voljom. Prisila nee dati
zadovoljavajue rezultate.
Motivacija ima presudnu vanost za kolski uspjeh. Kako uenike uspjeno motivirati za
rad? Na motivaciju utjeemo na razne naine: kroz kvalitetu nastave, ocjenjivanjem i stalnim
poticanjem na rad, motivirajuim i stvaralakim ozrajem u razredu..
Da bismo uenike privoljeli da neto ue, moralo bi im biti poprilino jasno zato je
potrebno da ba to naue. Pritom odgovor ne moe biti suhoparno: To je u programu, od mene
trae da vas to nauim i zato to morate nauiti! Razlozi koje e uenici prihvatiti su stvarni,
ivotni razlozi koje uitelj mora poznavati i objasniti uenicima. Na primjer, raunati s
racionalnim brojevima treba znati da biste mogli poslovati s tekuim raunom, a to e vam
sigurno u ivotu trebati. Objasniti zato se neto ui nije uvijek jednostavno. Na neka pitanja
uenika zato ue odreeni dio matematike odgovaramo im da rjeavajui matematike probleme
usvajaju logike naine razmiljanja koje e kasnije moi primijeniti na probleme u drugim
podrujima, i u ivotu openito. Nekad traite od uenika da vam vjeruju na rije da e im to
gradivo poslije trebati, iako to nije odmah vidljivo. Uostalom, ako je za veinu gradiva jasno
zato se ui, uenici e prihvatiti i dio gradiva za koji im to i nije ba sasvim jasno.
Na sreu, neposredna potreba je manje vaan razlog da se neto naui. Najznaajniji
razlog za uenje je prirodna ljudska znatielja, elja za znanjem, potreba da se bavimo onim to
nas zanima. Uenici e s radou uiti ono to im je zanimljivo i nee uope postavljati pitanje
gdje e im to znanje biti potrebno, ako im je gradivo i nain uenja zanimljiv. Znai, vano je da
uitelj gradivo to zanimljivije prezentira. Dobro je da su nastavni satovi dinamini, da se to
vie koriste nastavna pomagala, kao grafoskop, raunalo, depno raunalo, video i kazetofon.
Kad god je to mogue treba izvesti pokus, dati uenicima da sami naprave neku vjebu ili da
samostalno ili u grupi obrade neki dio gradiva i iznesu to pred cijelim razredom. Ono to uenik
sam napravi uvijek je poticajnije i zanimljivije od onog to mu uitelj servira gotovo. Ako je
uenicima nastavni predmet ili nain predavanja zanimljiv, bit e ih lako motivirati za uenje
uit e jer im je zanimljivo.
Kad je neto preteko i nerazumljivo djeluje odbojno na uenike. Zato je vano da
gradivo bude dobro objanjeno i da ga shvati veina, po mogunosti svi uenici u razredu. Ako
je potrebno gradivo treba objanjavati vie puta. Na pitanja uenika treba uvijek i s voljom
odgovarati i poticati ih da pitaju to vie. Ako uenici dobro razumiju gradivo imat e manje
potekoa i s voljom e ga uiti. Zadatak uitelja je upravo pomoi ueniku pri uenju. Pritom
treba svakako imati na umu da to nije jednostran odnos uiteljuenik, ve aktivan, dvosmjeran
odnos i stoga treba nastojati uenike na to aktivniji nain ukljuiti u proces uenja. Zato je
vano poticati uenike da postavljaju pitanja i iznose vlastito miljenje. Na taj nain uimo ih
razmiljanju, suradnji, toleranciji, vjetini komuniciranja i razvijamo timski rad. Korisno je
spoznati da se pitanje moe postaviti dobro ili loe, i da kvaliteta odgovora ovisi i o kvaliteti
postavljenog pitanja. Znai da onaj koji nita ne ui ne moe niti postaviti dobro pitanje, na koje
e dobiti zadovoljavajui odgovor. Vano je da uenici shvate da su i sami odgovorni za
kvalitetu svog uenja.
Na alost, nad ovim razmiljanjem nadvija se problem neprilagoenih programa u kojima
se esto nalazi previe nepotrebnog gradiva i koji ne ostavljaju dovoljno vremena za dodatna
objanjenja i kreativan rad uitelja. U naoj koli sadraj programa jo uvijek je na prvom
mjestu, dok se metodama i nainima na koje se program ostvaruje uope ne pridaje nikakva
panja. Prihvatimo li iskreno kao cilj razvoj uenikih sposobnosti, spoznat emo da sadraji
programa i nisu tako vani. Nije vano zna li uenik ove ili one injenice, ali je jako vano da
zna uspjeno komunicirati, suraivati u timu, pokazati rezultate svog rada, jasno i svima
razumljivo izrei svoje miljenje i, konano, prepoznati te iskoristiti svoje mogunosti. Te
vjetine mogu se uspjeno nauiti na veoma razliitim sadrajima, ali sigurno ne samo
frontalnom metodom predavanja u razredu.
2008mp7 - 59 -
Ocjena kao motiv za uenje

Vaan i oigledan motiv za rad uenika je ocjena. Pritom je u nas uvrijeeno miljenje da
loa ocjena tjera uenika na rad. No, mi smo suprotnog miljenja. Veliku veinu uenika loa
ocjena ubija u pojam i zbog nje gube volju za uenje. Svatko voli biti nagraen za svoj trud.
Nagrada je najbolja motivacija za uenje. Ueniku je nagrada ocjena ili pohvala. Zato bi
nastavnici to ee trebali nagraivati ueniki trud: poticajnim ocjenama (obino svatko ima
kao element ocjenjivanja aktivnost), biljekama u imeniku ili barem usmenim pohvalama. Volja
za uenje najlake se izgubi ako rad nije odgovarajue nagraen. Ako se uenika esto zakida na
ocjenama lako se moe dogoditi da izgubi volju za uenje. To je opasnost koje bi trebali biti
svjesni nastavnici koji radije daju malo manje nego malo vee ocjene. Uenici mogu izgubiti
volju za uenje zbog osjeaja da ih se stalno zakida ili mogu jednostavno zakljuiti da im se ne
isplati toliko raditi za nagradu koju dobivaju. Rezultat e biti manje znanja, nezadovoljstvo
uitelja i jo loije ocjene. Time se ulazi u zatvoreni krug u kome su nezadovoljni i nastavnici i
uenici. Nastavnici esto ne daju bolje ocjene iz straha da e se uenici uspavati i nee uiti ili da
e smanjiti kriterij i da e uenici imati prevelike ocjene. No, da je taj strah neopravdan. Ocjenu
je uvijek najlake pokvariti. Ako ake ocjenjujemo dovoljno esto ne moe se desiti da se
uspavaju. Pri usmenom ispitivanju radije dajmo malo veu ocjenu jer ju aci i tako trebaju
potvrditi na pismenom, koji je i tei i objektivniji, bar to se tie matematike. Mnogi nastavnici
vrlo rijetko ocjenjuju uenike. To je velika pogreka. Ocjena je vana i kao povratna informacija
o uspjenosti rada. Uenici koji rijetko dobivaju povratnu informaciju o svom radu uit e malo i
neredovito. Uenike treba stalno poticati na uenje, ocjenama i komentarima.
Ocjena je kao motivacija za uenje vana, ali nije dovoljna. Jednako tako je vano ocjenu
komentirati. Pri izricanju komentara vano je poeti s pozitivnom primjedbom, istaknuti barem
malu sitnicu koju je uenik dobro i lijepo napravio. U komentaru moemo uenika upozoriti to
je u njegovu odgovoru bilo dobro, a to ne. Moemo ocjenu dodatno obrazloiti, na primjer:
"Ovo je jako vrsta trojka, idui put bi moglo biti i za etiri" ili " Ovo je za etiri, ali jako
klimavo. Mislim da ti moe i bolje i da nisi dovoljno uio." U komentaru moemo uenika
upozoriti na neke osobine koje bi bilo dobro popraviti, na primjer strah pred ploom ili prevelika
urba koja rezultira nepromiljenim odgovorima. Vano je da komentar iskazuje povjerenje u
uenikove mogunosti i potie na uenje. Takvi komentari uenicima mnogo znae i dobro je
ueniki rad to ee komentirati, i onda kada im ne dajemo ocjene. Time im pokazujemo da
pratimo njihov rad i napredak, a i sebi olakavamo ocjenjivanje. Tek ocjena s obrazloenjem
postie pravi motivacijski uinak. Uenik mora kroz komentare uvidjeti da uitelj stalno prati
njegov rad i da mu je stalo do njega. Takav pozitivan odnos postaje dodatni motiv za uenje.
Bilo bi dobro da uitelj kroz komentare potie uenike na samoprocjenu rada. Vjetina
samoprocjene rada i postignua vrlo je vana za uspjeh u radu i uenju.
Kao motivacija za uenje vrlo je vano i ozraje koje vlada u razredu i odnos izmeu
uitelja i uenika. Uitelj koji je raspoloen i nasmijan stvara oko sebe ugodno ozraje i sigurno
djeluje poticajnije od uitelja koji je esto namrgoen i mrzovoljan. Isto tako vano je da uenici
osjete da je uitelju stalo do njih, da ga vesele njihova postignua i rastuuju neuspjesi. Uenik
koji voli i cijeni uitelja vie e se potruditi i oko neega to ga ba i ne zanima ili to ne smatra
potrebnim.
Ako uenike stalno potiemo i svojim nainom rada motiviramo na uenje, oni e
postizati dobre rezultate i takav rad donijet e i njima i nastavnicima zadovoljstvo. Zato se isplati
potruditi i pokuati ova naela to vie primjenjivati. Postignemo li da uenici ue sa
zanimanjem i zadovoljstvom, omoguit emo im da spoznaju svoje mogunosti i poele ih
najbolje iskoristiti. kolu (ili barem na nastavni sat) vie nee doivljavati kao mjesto prisile,
ve kao mjesto koje im omoguava nove spoznaje i priprema ih za budui ivot. U takvom
ozraju uenici e lake nai rjeenja za probleme koji se javljaju i u koli i izvan nje. Uspjeh
koji postiu uenici umanjit e stres uitelja i pridonijeti osjeaju zadovoljstva na poslu.
- 60 - 2008mp7
1. UVOD
1.12. Timski rad u nastavi matematike
Dobro je da uitelj navikava svoj razred na rad u timovima. U svijetu rada trae se
sposobnosti timskog rada i zato ih treba razvijati ve u osnovnoj koli. U dananjem svijetu
modernih medija i brzih komunikacija djeca imaju drugaija oekivanja od kole i svoje e
potrebe bolje zadovoljiti ako rade u timovima.
Neki od razloga zato uenici vole timski rad, i zato je on koristan

- Uenici imaju osjeaj pripadnosti timu, to im daje poetnu motivaciju za rad.
- Uenici slobodnije raspravljaju i postavljaju pitanja, jer komuniciraju s manjom grupom.
- Uenici se meusobno potiu na rad, i najmanji doprinos i napredak se primjeuju.
- Uspjeh u rjeavanju zadataka pridonosi spoznaji da je znanje mo, daje dodatnu motivaciju i
podie samopouzdanje uenika.
- Radei zajedno uenici se upoznaju u drugaijim okolnostima nego obino.
- Rad u grupi je zabavan.
- Bolji uenici spoznaju da pomaganje drugima zadovoljava njihove potrebe i produbljuje
znanje.
- Uenici se u radu ne oslanjaju toliko na nastavnika i mnogo vie osjeaju da ovise o sebi, to
im daje mo i slobodu.
- Uenici vole rad u grupama i puno marljivije rade na tim satovima.
- Uenici uz zadatke ustraju vie vremena nego kad rade sami.
- Uenici zadovoljavaju svoje drutvene potrebe, to potie pozitivan odnos prema koli.
- Nastavnici mogu, obilazei grupe, individualno raditi s uenicima i dobivaju bolji uvid u rad
i znanje pojedinih uenika.
- Rad u grupama omoguuje nastavniku da ocjeni vei broj uenika.
Ako smo odluili uvesti timski rad u svoje razrede, treba imati na umu da uenicima treba
neko vrijeme da se naviknu na taj nain rada. Zato je dobro da prvi timski zadaci budu
jednostavniji, da bi se uenici lake snali i organizirali.
Koja je razlika izmeu tima i grupe? U grupi svi uenici rade iste zadatke, dok u timu
svaki uenik ima svoj zadatak, i o njegovu uspjehu ovisi i uspjeh cijelog tima.
Nain na koji emo uenike rasporediti u timove ovisi o cilju i obliku timskog rada.
Openito, moemo razlikovati podjelu na homogene grupe u kojima su uenici podjednaki po
predznanju i sposobnostima, i na heterogene grupe u kojima su uenici razliitog predznanja i
sposobnosti. Kod rada u puzzle timovima lanovi tijekom rada mijenjaju tim.
Ako elimo, prije rada u timovima moemo s uenicima dogovoriti pravila kojih se u
timu treba pridravati. U svojoj knjizi "Kako uspjeno uiti u timu" H. Klippert predlae ovakva
pravila:
Dobar timski rad zahtjeva da:

jedni drugima pomau i da ih ohrabruju
se uvaavaju i prihvaaju drugaija miljenja
se slua i obrati panja na druge
se izbjegavaju osobni napadi i uvrede
se obraa panja na svakog lana tima
svatko sudjeluje i uini najbolje to moe
se posveti panja temi/zadatku
se radi i raspravlja slijedei postavljene ciljeve
2008mp7 - 61 -
se problemi otvoreno iznesu

se svatko pridrava postavljenih pravila
Pri radu u timovima uenici trebaju dobiti precizne upute to i kako trebaju raditi. U tim
uputama moe ih se potaknuti i da preuzmu odreene uloge u timu. Ovdje su navedena
dva prijedloga za podjelu uloga:
1. prema znanju i sposobnostima: (prikladno za heterogene timove)
Voa tima uglavnom razumije zadatke i dobro organizira rad
Pomonik voe uglavnom razumije zadatke i pomae ostalim lanovima tima
lanovi tima dobro e iskoristiti pomo i truditi se napraviti svoj dio posla to tonije
2. prema sociolokoj ulozi u timu: (prikladno za sve timove)
Voditelj tima raspodjeljuje zadatke i brine da svi obave svoj dio posla
Pomaga tima pomae svim lanovima tima
Kontrolor tima pazi da se odgovori na svako pitanje i vodi rauna o raspodjeli vremena
Hvalitelj u timu hvali i ohrabruje sve lanove tima
Rad u timovima omoguuje uitelju i individualizaciju nastave. Svi uenici zaokupljeni su

rjeavanjem svog timskog zadatka, pa uitelj moe posvetiti vie panje pojedinim uenicima
(onima koji trae dodatnu pomo ili onima koji mogu i ele znati vie). Rad u timovima daje
izvrsne rezultate u razredima koji su inae nemirni i tee odravaju panju i radnu disciplinu.
Uitelj, ako eli, moe uenike tijekom timskog rada ocijeniti na vie naina. Ocjena moe
biti timska ili individualna. Kod timske ocjene svi lanovi tima dobivaju istu ocjenu. U
matematici je esto prikladnije ocijeniti uenike individualno. To moemo uiniti temeljem
rezultata koje su nam uenici predali. Individualnu ocjenu ne moraju dobiti svi uenici. Uitelj
takoer moe odluiti tijekom timskog rada pratiti nekoliko uenika, postaviti im moda koje
dodatno pitanje i temeljem toga ih ocijeniti. Timski rad je prikladan i da uenike potaknemo na
samoocjenjivanje. Uenici koji zajedno rade u timu najbolje mogu procijeniti koliko se tko od
njih trudio, koliko je znao i pridonio uspjehu tima. Ako ih upoznamo s kriterijima i damo im
dobre upute, mogu se uspjeno sami ocijeniti.
- 62 - 2008mp7
1. UVOD
Primjer timskog rada BOJANJE STANA
Zadatak:
Pred vama je nacrt stana u kojem stanuje Luka sa sestrom i roditeljima. Roditelji su odluili
pobojati cijeli stan, a Luka i Ana im pomau. Izmjerili su duljine svih zidova u stanu i izradili
ovu skicu. Duljine zidova upisali su u centimetrima. Sad treba izraunati povrine svih zidova i
stropova u stanu. Taj rezultat treba izraziti u kvadratnim metrima. Pomozite Luki i Ani!
Uputa za uitelja:
U timskom radu uenici primjenjuju znanja o povrini etverokuta na situaciju iz svakodnevnog
ivota. Pri radu slobodno mogu koristiti depno raunalo. Predvien je rad u heterogenim
timovima od etiri lana. Ukoliko elite homogene timove, za bolje uenike zadatak se moe
proiriti promjenom laminata u sobama ili ploica u kupaonici i kuhinji.
BLAGOVAONICA
DNEVNI
350 BORAVAK
500
KUHINJA
PREDSOBLJE
250 SPAVAONICA
KUPAONICA 200
400 DJEJA
ULAZ
SOBA
300 150 300
Svi zidovi stanu visoki su 2 m i 70 cm. U kupaonici su ploice postavljene do visine 1 m i

20 cm. Zid uz koji su smjeteni kuhinjski elementi prekriven je ploicama i ne treba ga raunati.
2008mp7 - 63 -
Povrine prozora i vrata oduzimaju se od povrine zida samo ako su vee od 2 m2. Takva su
samo balkonska vrata u dnevnom boravku, iroka 1 m i 60 cm i visoka 2m.
Zajedno izraunajte povrine zidova i stropova u kupaonici i predsoblju. Zatim

raspodijelite posao i svako neka izrauna povrine za jednu preostalu prostoriju. Rezultate upiite
u tablicu.
LAN TIMA PROSTORIJA POVRINA POVRINA

ZIDOVA (m2) STROPA (m2)
SVI PREDSOBLJE
ZAJEDNO
KUPAONICA
KUHINJA I
BLAGOVAONICA
DNEVNA SOBA
SPAVAA SOBA
DJEJA SOBA
1. Kolika je ukupna povrina koju treba pobojati?

2. Na kanti s bojom pie da je 10 litara boje dovoljno za otprilike 55 m2 zida. Koliko litara
boje treba nabaviti?
3. U trgovini imaju kante od 25 litara po 169 kuna i kante od 10 litara po 72 kune. Koliko e
kojih kanti kupiti i koliko trebaju platiti za boju?
4. Treba odluiti hoe li platiti majstoru, ili e raditi sami. Majstor trai 10 kuna po metru
kvadratnom zida, ako sami kupuju boju za zidove, ili 14 kuna s njegovim materijalom.
5. Koliko bi trebali platiti majstoru?
6. Odluite zajedno to ete preporuiti Luki i Ani. Izloite svoje rezultate i zakljuke svima
u razredu.
- 64 - 2008mp7
1. UVOD
1.13. Projektni zadaci
Dok je jueranji nastavnik bio voa i onaj koji nudi znanje, dananji nastavnik je
katalizator i usmjeritelj. Misija nastavnika je ponovno otkriti radost uenja iz djetinjstva, sa
svojim uenicima kao partnerima. Nova vrijednost u nae vrijeme nisu tvornika umijea, nego
informacije i sposobnost pronalaenja informacija.
Stari nain pouavanja predmeta bilo je podijeliti ih u manje cjeline. Svaki dan nastavnik
bi obraivao mali dio cjeline. To zvui logino. No to nije nain na koji je na mozak stvoren za
bolje uenje.
Primjer:
Malo dijete je za roendan dobilo svoj prvi bicikl. Vrlo je uzbueno i ne eli nita drugo nego
skoiti na njega i voziti se! No roditelji su odluili da treba nauiti voziti bicikl na "ispravan
nain" u pravilnom "redoslijedu".
Plan koji su napravili izgleda ovako:
1. povijest bicikla (izumitelji, razvoj, tehnike specifikacije)
2. sigurnost (znakovi, uvanje bicikla, zakoni)
3. umijee vonje (dranje tijela, ravnotea, pomoni kotaii)
4. dobre strane vonje (drutvene prednosti, tjelovjeba)
Naravno, prije nego to su roditelji zavrili s prvom cjelinom dijete je potpuno izgubilo
zanimanje za takvu nastavu. Dijete e vjerojatno odjuriti na biciklu ne marei ni za nastavu ni za
dobre namjere uitelja.
Mozak je puno sposobniji nego to to odraava spomenuti sekvencijalni plan nastavne jedinice.
Jasno je da je tipiniji djetetov pristup dobiti nekoliko vanih obavijesti, a zatim skoiti na bicikl
i pokuati voziti.
Na mozak je stvoren za uenje iz vie izvora, po redu ili izvan reda, na mnogo razina, s
puno nastavnika, mnogim kontekstima i iz mnogo kutova. Jedan od najboljih darova koje moete
ponuditi svojim uenicima je svijest o vezi izmeu uenja u razredu i stvarnog ivota.
Interdisciplinarni pristup zahtijeva da uenikovo uenje protkate jednim te istim koncem,
umjesto da se koristite samo jednim pristupom ili udbenikom za svaki pojedini predmet.
Udbenici predstavljaju jedno stajalite ili pristup koji su izabrali autori. U ovo informacijsko
doba, koje se brzo mijenja, izvori informacija kojima dajete prednost trebali bi biti uenikova
iskustva iz stvarnog ivota, asopisi, Internet, filmovi, televizija i knjinice.
Projektni zadaci predstavljaju jedan od zanimljivijih naina realizacije i proirenja
nastave i nastavnih sadraja. Njihova je namjena dopuniti pojedine nastavne cjeline i potaknuti
uenike na samostalno produbljivanje spoznaja o prirodnim zakonitostima. Zadnjih godina, zbog
razvoja informatikih tehnologija i olakanog pristupa kvalitetnim informacijama, projektna
nastava dobiva novu dozu individualnosti izvoenja, kao i stanovitu prednost nad ostalim
oblicima izvoenja nastave. Otvorena je mogunost za uenike da samostalno, ali ipak na neki
nain usmjereno od strane nastavnika, dodatno proiruju svoja znanja.
Sve vie je razliitih obrazovnih inicijativa koje u okviru svojih aktivnosti nude i dobro
osmiljene projektne zadatke s razliitim ciljevima. Ovisno o kompleksnosti projektnih zadataka
oni se mogu koristiti kao sastavni dio redovite nastave ili kao kvalitetna nadopuna za one koji
ele nauiti neto vie.
Rad na projektu omoguuje uenicima da istrauju, razvijaju kreativnost, prezentiraju
svoja iskustva i steena znanja. Za razliku od tzv. frontalne nastave rad na projektnim zadacima
izaziva uenika na aktivnost i angairanost, na dokazivanje i razvijanje samopouzdanja.
2008mp7 - 65 -
1.13. Projektni zadaci
U planiranu projektnog zadatka vano je:

biti siguran da tema zasluuje uloeno vrijeme, da je o njoj dostupno puno materijala i
izvora, da je primjenjiva na stvarni svijet uenika, da je uenicima jasna i zanimljiva;
ukljuiti ideje uenika, situacije i dogaaje;
izloiti razne kutove i gledita;
predstaviti meusobno povezane podteme;
razmisliti o rezultatima ili bitnim stvarima koje elite da uenici naue;
odrediti izvore uenja: izleti, CD, knjinica, mjesta u koli, gosti predavai, Internet;
ukljuiti sve stilove uenja i viestruke inteligencije.
Koraci u izradi projekta
1. Stvaranje tima
Puno je naina za odabir timova: sluajan, po stilu uenja, po mjesecima u godini, po
dobi, po zajednikim interesima, prema igrama. Nema pravog ili pogrenog naina za
sastavljanje timova. Idealna veliina tima je pet osoba.
2. Povezivanje lanova
Grupa ne ini tim sve dok se ne stvori povezanost meu lanovima. Kljuno je
meusobno upoznavanje. Jednostavne timske aktivnosti mogu pomoi povezivanju (navesti
lanove grupe da priaju o neemu to stvara odreenu bliskost, a nije neugodno). Svakako
dopustite svojim timovima da se opuste i zajedno igraju. Zatraite od njih da izvedu ske,
ongliraju, igraju igre, idu na neki dogaaj, pjevaju, idu van na jelo. To timu daje priliku da se
doista meusobno bolje upozna.
3. Dogovor pravila
Potrebna su jasna pravila ponaanja koja svi prihvaaju, pravila koja precizno navode
kako se uenici trebaju ponaati u pogledu suradnje i komunikacije. Vano je da ta pravila ne
donosi nastavnik. Dogovorena pravila treba vizualizirati na plakatu i objesiti na vidno mjesto u
razredu.
4. Jasna raspodjela uloga i funkcija

Da bi se sprijeilo preveliko optereenje i da bi timski rad iao prema zadanom cilju,
preporuuje se razgraniiti i odrediti funkcije te tako prenijeti odgovornost na pojedine lanove
tima. Tako da svatko ima osjeaj da je potreban grupi i da snosi odgovornost. Mogue uloge:
voditelj razgovora, kontrolor reda vonje, promatra pridravanja pravila, menader vremena,
prezentator. Uloge se izmjenjuju na svakom sastanku tima.
5. Primjereno postavljanje problema i zadatka

Odabrati i razvijati zadatke koji posjeduju snagu integracije, to znai da zadaci moraju
biti takvi da pojedini lanovi tima samo uz pomo suradnje i komunikacije mogu doi do
rezultata.
Raspravite temu s uenicima, izloiti razne kutove i gledita, predstaviti meusobno povezane
podteme, odredite cilj i eljene rezultate. Tono kaite timovima kako treba obaviti konkretan
zadatak. Izrecite svoja oekivanja. Dajte jednostavne i jasne upute (auditivne, vizualne i
kinestetike).
- 66 - 2008mp7
1. UVOD
6. Red vonje
Temeljna pretpostavka za uspjean timski rad je postupanje koje ima svoj plan i cilj.
Uenici moraju stei uvid u najvanije korake pri radu te uvjebati kako da ne izgube iz vida
plan rada koji treba ostvariti (razjasniti zadatke, dogovoriti naine postupanja, procijeniti
potrebno vrijeme, pomagati drugima i savjetovati ih, provjeravati to je sve uinjeno, pripremiti
prezentaciju, kritiki vrednovati rezultate, razmisliti o suradnji u sljedeem projektu).
7. Redovite faze promiljanja i utvrivanja rezultata

Uenici prikupljaju informacije i materijale o zadanoj temi. Na redovnim sastancima
utvruju to su obavili i to jo trebaju napraviti. Promiljaju i procjenjuju svoje osobne
osjeaje kao dio tima i osjeaje cijele grupe (suradnja, zanemarivanje, sluanje, uenje,
ohrabrivanje, pomaganje...).
8. Javne tablice rezultata

Tablice rezultata timove dre odgovornim i pojaavaju pozitivan pritisak. Rezultati svih
timova trebaju biti vidljivi na jednom mjestu. Svaki tjedan timovi prikazuju to su napravili.
9. Predstavljanje rezultata i zakljuni razgovor

Predstavljanje rezultata u dogovorenom obliku. Svi lanovi tima moraju sudjelovati u
predstavljanju, mogue je prezentatora odabrati na sluajan nain. Zakljuni razgovor treba dati
analizu rada u timu i ostvarenje zadanih ciljeva. Analizu zajedniki provode uenici i nastavnik.
10. Proslava
estitajte svim uenicima osobno. Napravite slavlje uz puno veselja.
Neke od meunarodnih web-adresa s projektima:

European Schoolnet www.eun.org
European Schools Project www.esp.uva.nl
Schools Integration Projects www.sip.ie/Projects/
Svarogov Izobraevalni portal www.svarog.org/index.php
2008mp7 - 67 -
1.14. Spirala uspjeha i spirala neuspjeha
1.14. Spirala uspjeha i spirala neuspjeha
Razmiljajui o kvaliteti u nastavi matematike i vanosti motivacije za uspjeh uenika,

uvidjeli smo da se uzroci uenikog neuspjeha, loih ocjena i negativnog stava prema matematici
mogu opisati "spiralom neuspjeha". Nasuprot njoj stoji "spirala uspjeha", pokazujui put ka
uspjehu, dobrim ocjenama i pozitivnom stavu prema matematici. Nazvali smo ih spiralama, a ne
krugovima, zato to smatramo da se svakim korakom u negativnom smjeru tone sve dublje u
neuspjeh i nezadovoljstvo, ali isto tako, svakim korakom u pozitivnom smjeru penje sve vie
prema zadovoljstvu i uspjehu.
Cilj uitelja trebao bi biti uvesti sve svoje uenike u spiralu uspjeha. Za one ve uspjene
treba stalno paziti da ne skrenu u spiralu neuspjeha.
Prelazak iz jedne u drugu spiralu mogue je ostvariti prekidanjem na bilo kojem mjestu.
Karike u spirali neuspjeha koje uitelj moe uinkovito prekinuti i tako potaknuti pomake u
pozitivnom smjeru su "ne razumijem" i "imam loe ocjene". Da bi to postigao, mora biti
dostupan uenicima, truditi se razjasniti sve nejasnoe, poticati uenike da uvijek pitaju sve to
im nije jasno i uporno odgovarati na ta pitanja. Pri ocjenjivanju treba pratiti rad uenika i svaki
napredak pohvaljivati, komentarima ili poticajnim ocjenama. Uitelj koji esto kritizira, kudi ili
ak vrijea uenike, takvim postupcima izaziva odbojnost prema sebi i prema predmetu koji
predaje te gura uenike u spiralu neuspjeha.
Uitelj sam ne moe odrati uenike u spirali uspjeha, ako i oni svojim trudom i radom ne
doprinese tome. Karike na koje uenici najvie mogu utjecati su "ne trudim se" i "ne znam". Ako
ele biti u spirali uspjeha, uenici se moraju svakako truditi nauiti, pitati sve to im nije jasno,
redovito raditi i dovoljno vjebati da mogu pokazati svoje znanje i zasluiti primjerenu ocjenu.
Budui da uspjeh moe doi samo kao plod zajednikog rada i uenika i uitelja, dobro bi
bilo i uenike upoznati sa spiralama uspjeha i neuspjeha. Treba im pokazati na koje emo
dijelove mi utjecati, ali i oko ega se oni moraju potruditi, ele li ui u spiralu uspjeha i ostati u
njoj. Takav razgovor sigurno e pridonijeti motivaciji uenika i pomoi im da postignu bolji
uspjeh.
- 68 - 2008mp7
1. UVOD
1.15. Metodiko didaktiki aspekti pouavanja matematike u

radu s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama
1. Tko su uenici s posebnim obrazovnim potrebama?
U irem znaenju, termin djeca/uenici s posebnim obrazovnim potrebama (children with

special educational needs) obuhvaa vrlo heterogenu skupinu uenika. To su djeca koja su na
svoj nain osobita, ali i slina svojim vrnjacima i razliita od njih. Razlike u potencijalima
uenika, nedostatak nekih kompetencija te mogunost kompenzacije razvijanjem drugih
dispozicija ine razlike izmeu uenika s posebnim obrazovnim potrebama i njihovih vrnjaka u
koli. Slinosti se pak temelje na injenici da svako dijete nosi odreene bioloki date
dispozicije, koje predstavljaju potencijalne snage za razvoj odreenih sposobnosti. Djeca/uenici
s posebnim obrazovnim potrebama mogu biti uspjenija u koli ukoliko se uvaavaju i
zadovoljavaju njihove osobite, sline ali i razliite potrebe: obrazovne (npr. modeli, programi,
postupci pouavanja), socijalizacijske (senzibilizacija i edukacija uitelja/nastavnika i vrnjaka
za prihvaanje i socijalno povezivanje svih uenika u razrednoj sredini), rehabilitacijske (npr.
logoterapija, socioterapija, poticanje perceptivnih i motorikih sposobnosti, rehabilitacija igrom i
dr.) ili pak komunikacijske potrebe (npr. audiovizualna pomagala, kompjutorska tehnologija,
tehnika i optika pomagala u integriranim razredima i dr.). Naalost, naelo aktivnog
sudjelovanja uenika s posebnim potrebama jo uvijek se nedovoljno potuje, jer prepreke u
naem drutvu jo uvijek snano djeluju, a uvjetovane su ponekad predrasudama, ponekad
negativnim stavovima, a ponekad i neznanjem roditelja, uitelja/nastavnika, vrnjaka, pojedinih
strunjaka.
Tko su uenici s posebnim obrazovnim potrebama? To su:
uenici sa specifinim tekoama u uenju razliite etiologije i pojavnosti (npr. uenici s
tekoama itanja (disleksija), pisanja (disgrafija), raunanja (diskalkulija), uenici s
deficitom panje/hiperaktivnim ponaanjem (ADHD), tekoama socio-emocionalnog
razvoja;
uenici usporenog kognitivnog razvoja odnosno s tekoama uenja opeg tipa (uenici
sa snienim intelektualnim sposobnostima: s graninim intelektualnim sposobnostima i
lakom mentalnom retardacijom te uenici iz kulturalno nestimulativne okoline);
uenici s razliitim perceptivnim tekoama ili specifinim potrebama kretanja ili
komunikacije (uenici oteena sluha, uenici s motorikim poremeajima i kroninim
bolestima, uenici oteena vida);
uenici iz razliitih multikulturalnih uvjeta (uenici razliitih vjerskih, nacionalnih,
kulturalnih, rasnih skupina)
Svaka od navedenih skupina uenika s posebnim obrazovnim potrebama ima i samo sebi
svojstvene tekoe, ali i tekoe koje su prisutne kod vie oteenja. Tekoe u uenju
matematike znaajno ee moemo oekivati kod sljedeih poremeaja.
Specifine tekoe u uenju
Zajednika osobina djece sa specifinim tekoama u uenju je oteenje jedne ili vie
osnovnih psiholokih funkcija vanih za razumijevanje ili upotrebu jezika (u govoru ili pisanju).
2008mp7 - 69 -
1.15. Metodiko didaktiki aspekti pouavanja matematike u radu s uenicima s posebnim
obrazovnim potrebama
Najei su disleksija (vee tekoe u svladavanju vjetine itanja), disgrafija (vee tekoe u
svladavanju pisanja) i diskalkulija (vee tekoe u uenju matematike).
Diskalkulija ili razvojna diskalkulija (ili poremeaj matematikih sposobnosti) je

poremeaj kod kojeg su djetetove sposobnosti raunanja slabije od oekivanih za dob,
inteligenciju i obrazovanje primjereno dobi, a ne moe se objasniti senzorikim
oteenjem.
Uzroci tekoa objanjavaju se na vie naina. Najee se smatra da do poremeaja
matematikih sposobnosti dolazi zbog strukturalnih nedostataka u onim dijelovima
mozga koji su anatomski i psiholoki neposredno odgovorni za sazrijevanje matematikih
sposobnosti u skladu s dobi.
Prema drugom pristupu diskalkulija se vie povezuje s posebnou kognitivnog stila
djeteta, nego s deficitom nekih funkcija. Smatra se da djeca s diskalkulijom umjesto
lijeve polutke mozga, koja je odgovorna za analitiki pristup potreban za veinu
aritmetikih operacija, vie koriste desnu polutku, odgovornu za primjenu holistikih
kognitivnih strategija. Postoji mogunost da djeca s diskalkulijom nisu svjesna svojih
analitikih sposobnosti, pa ih ne primjenjuju u rjeavanju aritmetikih zadataka.
Disleksija je sloen poremeaj uenja koji se oituje kao sklop kroninih tekoa u
postizanju vjetine itanja odgovarajue za dob unato dostupnosti odgovarajuih
okolinskih i obrazovnih uvjeta. Za razliku od poremeaja itanja koji mogu biti
uzrokovani npr. kognitivnim deficitima, za disleksiju je svojstven prosjean ili
nadprosjean razvoj kognitivnih sposobnosti, u odnosu na znaajno slabije razvijenu
sposobnost itanja. Disleksija se javlja i kod djece sa snienim intelektualnim
sposobnostima, a detektira se kad dijete ne razvija sposobnosti itanja u skladu sa svojim
kognitivnim potencijalom (i djeca snienih intelektualnih sposobnosti mogu nauiti itati,
samo sporijim tempom).
Velika veina djece s disleksijom ima znaajne tekoe u podruju matematike. Kako
dijete s disleksijom ima tekoe u dekodiranju i razumijevanju simbola pisanog jezika, to
se u matematici prenosi na brojevne simbole, raunske operacije sa simbolima i
razumijevanje matematikog jezika.
Zanimljivo je da neki podaci pokazuju da je oko 10% djece s disleksijom matematiki
izrazito darovito.
Disgrafija ili specifine tekoe u ovladavanju vjetinama pisanja moe se

manifestirati kroz tekoe u percipiranju dijelova u odnosu na cjelinu (moe biti
naglaeno u uenju pojma mjesne vrijednosti) te kroz tekoe u usvajanju motorike
formule slova, znamenki i drugih simbola.
Posebne jezine tekoe oituju se kao tekoa u razumijevanju leksiko-gramatikih

konstrukcija. Kako je matematika vrsta jezika koji ima specifian rjenik i gramatiku,
dijete s posebnim jezinim tekoama nee biti u stanju razumjeti upute i zadatke
rijeima u udbeniku te pratiti uiteljeva objanjenja i pitanja.
Perceptivno-motorike tekoe
Djeca s perceptivno-motorikim tekoama imaju oteanu opu koordinaciju i
organizaciju pokreta, koordinaciju okoruka, vizualnu percepciju i orijentaciju u prostoru. Zbog
toga je matematiko podruje u kojem ova djeca imaju najvie tekoa nastava geometrije.
- 70 - 2008mp7
1. UVOD
Usporeni kognitivni razvoj tekoe uenja opeg tipa

Najee pod nazivom "djeca usporenog kognitivnog razvoja" odnosno novijim nazivom
"djeca s tekoama uenja opeg tipa" podrazumijevamo dvije skupine djece:
djeca kod koje se postupkom vie procjena (npr. psiholoka, edukacijsko-rehabilitacijska,
specijalistika medicinska i dr.) prepoznaje snieni bioloko-psiholoki potencijal. Meu
ove uenike najee ubrajamo uenike s lakom mentalnom retardacijom (na testovima
inteligencije Wechlerovog tipa QI od 55 do 69) i uenike graninih intelektualnih
sposobnosti (kvocijent inteligencije Wechlerovog tipa 70-79). Spomenuti uenici se u
naim postojeim uvjetima kolovanja najee ukljuuju u programe potpune integracije
u redovnim kolama (osnovne i srednje), uz uvjet izrade osmiljenih prilagoenih
programa i maksimalnu individualizaciju u radu te dodatnu pomo u uenju. Kada je to
potrebno, uenike se ukljuuje i u posebne programe u djelominoj integraciji (odgojne
sadraje uenici svladavaju u matinom razredu, a obrazovne u posebnom odjeljenju
kola uz pomo edukacijsko-rehabilitacijskog strunjaka).
U drugu skupinu uenika usporenog kognitivnog razvoja ubrajamo uenike kod kojih je
bioloko-psiholoki potencijal najee prosjean, ali u svakodnevnom radu s njima
prepoznajemo da je njihovo manifestno kognitivno funkcioniranje nie od njihovih
stvarnih potencijala, to je uvjetovano nedostatnom podrkom socijalne sredine (najee
obitelji). Ove uenike najee nazivamo kulturalno depriviranom djecom.
Ove skupine uenika imaju smanjenu sposobnost uenja kako u smislu usvajanja novih
sadraja tako i u smislu primjene nauenog u socijalnim situacijama. Naravno da i djeca
ispodprosjenih intelektualnih sposobnosti neto tee savladavaju nastavno gradivo, no uz neto
vei trud uspijevaju udovoljiti zahtjevima redovnog programa. Uspjeh moe biti skromniji, no
pritom ima velikog utjecaja motivacija, podrka okoline, radne navike i nepostojanje dodatnih
tekoa.
Granine intelektualne sposobnosti i laka mentalna retardacija znae vee zaostajanje odnosno
dijete ima znaajnih tekoa u miljenju (asociranje, ralamba, apstrahiranje, zakljuivanje,
generalizacija, analiza, sinteza, uoavanje bitnog ), zapamivanju, vizualnoj percepciji i
vizualno-motorikoj organizaciji (tekoe u uoavanju i izdvajanju bitnog u promatranju
predmeta, pojava i procesa, tekoe u snalaenju u redovima teksta), vjetina itanja i pisanja
slabija je u odnosu na vrnjake a ne radi se o disleksiji i disgrafiji, koncentracija je kraa od
oekivane za dob. Sve te osobitosti oteavaju udovoljavanje najrazliitijim zahtjevima nastavnog
predmeta matematike.
Prilagodba sadraja i metoda rada u velikoj mjeri pomae djetetu u usvajanju znanja, stoga je
vano tu prilagodbu uiniti zajedno s defektologom rehabilitatorom koji uitelju moe pomoi
svojim specifinim znanjima.
Ako je intelektualni i adaptivni razvoj djeteta ujednaen na razini graninih sposobnosti

ili lake mentalne retardacije, to govori o nezrelosti djeteta u odnosu na njegovu kronoloku dob
odnosno odstupanju od vrnjaka u svim aspektima razvoja djeteta (emocionalnom, razvoju
linosti, moralnom razvoju, snalaenju u novim situacijama). No takvo dijete (ako nema
specifinih tekoa) moe biti vrlo uspjeno u sportskim aktivnostima, nadareno u likovnom
izraavanju, imati izvrstan sluh i krasan glas, biti vrlo vjeto u praktinim vjetinama.
Ukoliko izostane programska (prilagodba programa, individualizacija zahtjeva, didaktika
podrka, dodatni programi poticanja sposobnosti za kolsko uenje) i socijalna podrka
(senzibilitet i znanje uitelj/nastavnika, senzibilitet obitelji i vrnjaka, struna pomo
2008mp7 - 71 -
edukacijsko-rehabilitacijskog strunjaka), razvojne osobitosti ovih uenika mogu stvarati

znaajne tekoe u koli.
Primjerena podrka u osnovnoj koli omoguava djetetu s razvojnim tekoama nastavak
daljnjeg obrazovanja u srednjoj koli primjerenoj njegovim interesima i sposobnostima. Tako se
uenik osposobljava za zanimanje u kojem moe biti vrlo uspjean, te se u svakodnevnom
ivotu odgovorno skrbiti za svoju obitelj i ni po emu se u negativnom smislu nee isticati od
takozvane prosjene okoline.
2. Prilagoavanje nastavnog procesa

U koli se podrka ueniku s posebnim potrebama provodi kroz prilagoavanje postupaka
u nastavnom procesu. Prilagoavanje se ostvaruje putem izrade individualiziranog dokumenta
pod nazivom prilagoeni program (IPP, u stranoj literaturi prevladava termin IEP
Individualised educational program). Ovaj dokument, za svakog pojedinog uenika s posebnim
obrazovnim potrebama (najee uenika usporenog kognitivnog razvoja) izrauje se nakon
postupka opservacije (oko 3 mjeseca), u pravilu na poetku kolske godine. Kada uitelj po prvi
put izrauje i primjenjuje prilagoeni program, poeljno je predloiti mogunost postupne izrade
programa kroz mjesece kolske godine. Na takav nain uitelj moe stei potpuniji uvid u
odabrane postupke prilagoavanja sadraja uenja, evaluirati njihovu uinkovitost u radu s
uenikom te postupno unositi izmjene i dopune u program utemeljen na stvarnim
sposobnostima/obrazovnim potrebama uenika.
esto se oekuje tipizirani prilagoeni program za odreenu tekou djeteta, no takvi
programi ne postoje. Dijagnoza daje okvir u odnosu na tekoe djeteta, ali ne opisuje njegove
afinitete, osobnost, motivaciju, razliitost sposobnosti. Stoga dvoje djece sa istom dijagnozom
mogu biti razliito uspjeni u pojedinim nastavnim predmetima.
Zbog toga za svako dijete posebno treba izraditi prilagoeni program i pri tome slijediti
sljedee korake: inicijalna procjena, prilagoavanje edukacijskog procesa, praenje i
ocjenjivanje i finalna procjena.
Temeljne odrednice prilagoenog programa:

individualizirani program (osmiljen za svakog pojedinog uenika!)
pretpostavlja smanjivanje dubine i irine programskih sadraja u odnosu na pojedini
nastavni predmet, razinu usvajanja nastavnih sadraja, vremensku dimenziju te izbor
odgovarajuih metoda, oblika i sredstava rada
zahtijeva visoku razinu strunosti i kreativnosti uitelja/nastavnika
polazi se od ciljeva i zadataka koje ima isti program u odnosu na sve uenike
uenici s posebnim potrebama program ostvaruju zavisno o njihovim sposobnostima,
razliitim razinama znanja i tempom uenja
izrauju ga uitelji u suradnji sa strunim suradnikom-defektologom (prof. rehabili-
tatorom)
usvaja se na uiteljskom/nastavnikom vijeu
poeljno je da bude dostupan roditelju/staratelju uenika
Za razliku od prilagoenog programa koji preporuuje i doputa da se redovni program "smanji"

i tako ueniku uini razumljivim, kod prijedloga individualiziranih postupaka misli se
prvenstveno na primjenu onih metoda, sredstava i didaktikih materijala koji podupiru posebne
edukacijske potrebe djeteta (deficit panje/hiperaktivni poremeaj ili ADHD, oteenje vida,
oteenje sluha, cerebralnu paralizu).
- 72 - 2008mp7
1. UVOD
Temeljne odrednice individualiziranog pristupa i postupaka

Primjenjuje se u radu s uenicima kod kojih nisu prisutne sniene kognitivne
sposobnosti, ve tekoe u uenju uvjetovane tekoama na podruju itanja, pisanja, raunanja
(npr.oteenje vida, tekoe perceptivnog zahvaanja podataka uvjetovanih cerebralnom
paralizom, specifine tekoe uenja kao npr. disleksija, disgrafija, poremeaj panje kod
ADHD-a)
Poeljni postupci individualizacije:
1. zahtjevi s obzirom na samostalnost uenika: stupnjevito pruanje pomoi i podrka
pri rjeavanju zadataka, rukovanju geometrijskim priborom;
2. zahtjevi s obzirom na vrijeme rada: predvianje produljenog vremena za rjeavanje
zadataka osobito u pisanim provjerama znanja;
3. zahtjevi obzirom na nain rada: pojedinano zadavanje zadataka, odabir tipova
zadataka po principu laki-tei-laki, ee vjebanje i ponavljanje (diktafon,
kalkulator);
4. zahtjevi s obzirom na provjeravanje: samo usmena provjera ili pruanje mogunosti da
netko drugi ita (uenik s disleksijom), ea provjera znanja u kraim vremenskim
jedinicama i s manjim brojem zadataka ili pitanja u ispitivanju;
5. zahtjevi s obzirom na aktivnost: zajedniko planiranje rada s uenikom, ee
promjene aktivnosti; fiziko pribliavanje uenika izvoru promatranja (konstruiranje,
mjerenje).
Prilagodba prostora uionice

Organizacija prostora uionice treba pruiti uitelju i ostalim uenicima razliite
mogunosti organizacije nastavnog rada u skladu s potrebama svih uenika: tako je prema
potrebama uenika poeljno osigurati prostor za individualni, tihi rad, rad male/malih
skupine/skupina uenika i dr. Poeljno je osigurati ueniku s posebnim obrazovnim potrebama
da sjedi u blizini uitelja (radi poeljne kontrole uratka, dodatnih tumaenja i dr.). Takoer je
poeljno da uenik sjedi u blizini kolske ploe, dalje od razliitih izvora zvukova (zvukovi s
hodnika, kolskog dvorita, ulice). Isto je tako poeljno da uenik sjedi u blizini vrnjaka koji su
spremni pruati pomo u tijeku kolskog sata (prepisivanje sa kolske ploe ili drugih izvora,
raunanje, ponavljanje uputa za rad i sl). Pozitivni primjeri i iskustva u radu potvruju
opravdanost ukljuivanja pomagaa u razrede (posebno zainteresirani uenici viih razreda,
studenti Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, odgovarajue osposobljeni civilni ronici i sl).
Prostor uionice poeljno je opremiti prikladnim namjetajem, laganim za premjetanje i

formiranje razliitih formacija (L, U, centralno). Opremanje uionice otvorenim policama
osigurat e prostor za odlaganje potrebnih nastavnih sredstva i pomagala te prikladnog
didaktikog materijale (kasetofon ili diktafon za snimanje nastavnog sata, kompjutor s
prikladnim edukativnim programima, likovi sa slovima/rijeima za itanje, slovarice i slova,
raunaljke, tapii za matematiku, geometrijska tijela i likovi u osnovnim bojama. Znaajna je
pritom pregledna organizacija sredstava i pomagala na policama, kako bi strukturirana okolina
bila poticajna za uenika, te omoguila bolji odabir potrebnog materijala za rad.
Uvaavajui interese i potrebe uenika poeljno je predvidjeti mogunosti da uenik

izae iz razreda, ode u neki drugi prostor kole (npr. kolska knjinica, soba edukacijsko-
rehabilitacijskog strunog suradnika) radi odmora ili potrebe promjene sadraja ili naina rada ili
pak pripreme za nastavak rada .
2008mp7 - 73 -
3. Sposobnosti i osobine potrebne za uenje i zahtjevi za prilagodbom

Djeca s posebnim potrebama razlikuju se po sposobnostima i osobinama potrebnim za uenje i
unutar pojedinih skupina oteenja. Dvoje djece sa istom dijagnozom vrlo esto imaju razliite
sposobnosti. Djeca s motorikim tekoama mogu i ne moraju imati tekoe u razvoju govora,
djeca s deficitom panje mogu imati iznadprosjene intelektualne sposobnosti uz vie razliitih
kombinacija. Stoga je vano znati u kojim razvojnim podrujima dijete ima tekoe i koje teine,
kako bi se mogla izvriti pravilna prilagodba sadraja i metoda.
3.1. Percepcija
Percepcija ili opaanje je proces kojim postajemo svjesni predmeta, njihovih svojstava i
odnosa putem informacija primljenih preko naih osjetnih organa. Iako je u percepciji uvijek
prisutan senzoriki sadraj, ona je i pod utjecajem stavova i prolih iskustava, tako da nije samo
pasivna registracija podraaja koji djeluju na nae osjetne organe. Ovisno o tome koji osjetni
modaliteti ine osjetni sadraj percepcije, govorimo o vidnoj, slunoj, dodirno-pokretnoj,
okusnoj, mirisnoj percepciji. Vano je znati da percepcijom svaki uenik stjee odreena znanja,
pri emu je ona sama odreena prethodnim znanjima, stoga ini temeljni kognitivni ili spoznajni
proces. Percepcija, uenje i miljenje tradicionalno se smatraju kognitivnim procesima jer su
povezani s problemima/putovima stjecanja znanja.
Osobitosti percepcije kod uenika s posebnim potrebama:
tekoe mogu biti u: prijemu, obradi i interpretaciji perceptivnih podataka.

tekoe kod uenika uitelj prepoznaje kao: mogue smetnje koncentriranog sluanja,
razlikovanja i pamenja glasova/zvukova, rijei i reenica; mogue tekoe vidno-
prostorne orijentacije, tekoe u percipiranju lika i pozadine i dr.
poeljni metodiko-didaktiki postupci: uporaba jasnih, razgovjetnih, kraih reenica s
poznatim rijeima, ponavljanje izreenog uz provjeru razumijevanja, uporba perceptivnih
potkrepljenja; jednostavna i pregledna nastavna sredstva bez suvinih detalja, usmjerena
na bitno, poveani razmaci izmeu rijei/reenica/redaka teksta koji se ueniku nudi za
itanje i dr.
3.2. Pamenje/zapamivanje
Pamenje je psihika pojava koja na doivljajnom ili subjektivnom planu ukljuuje procese
usvajanja ili zapamivanja i zadravanja razliitih sadraja. Na vanjskom ili ponaajnom planu
ova se pojava ogleda u ponavljanju ili reprodukciji tih sadraja, kao i njihovu prepoznavanju u
novim ili poznatim situacijama.
Istraivanja kratkotrajnog pamenja u osoba s tekoama intelektualnog funkcioniranja
pokazala su da su spomenute sposobnosti znaajno slabije nego kod prosjenih vrnjaka.
Smanjeni kapacitet kratkotrajnog pamenja ima za posljedicu znaajno oteanu sposobnost
zapamivanja broja informacija te oteanu uspjenost u podruju analize i sinteze informacija
koje uenik usporenog kognitivnog razvoja prima u odreenom trenutku. Rezultati istraivanja
kratkotrajnog pamenja ukazali su na uinkovitu primjenu razliitih strategija kao npr:
ponavljanje, organiziranje (grupiranje i otkrivanje zajednikog svojstva), uporaba vizualnih i
verbalnih medijatora. Vano je znati da su unato primjeni spomenutih strategija poboljanja
mogua na podruju zapamivanja, ali ne i kod generalizacija, transfera nauenog ili pak
samostalnosti u primjeni nauenih strategija. Kako ove spoznaje mogu pomoi uitelju u
- 74 - 2008mp7
1. UVOD
svakodnevnom radu u ostvarivanju razliitih nastavnih predmeta prepoznatljivo je u uputama

koje slijede:
tekoe kod uenika uitelj prepoznaje kao: mogue tekoe u zapamivanju sluanih,
itanih, gledanih podataka u odnosu na broj, tijek, povezanost
poeljni metodiko-didaktiki postupci: uporaba razliitih strategija - djelotvorno
pouavati uenike kako misliti (npr. pristup problemu, razvoj sposobnosti rjeavanja
problema, samoprocjena u situacijama iz svakodnevnog ivota); nasuprot pristupu koji
podrava dugotrajnije vjebanje i opetovano ponavljanje sadraja uenja. Poeljne
strategije kod ponavljanja su organizacija podataka uenja i uporaba verbalnih i
neverbalnih posrednika, uenje u kontekstu.
3.3. Panja
Spoznaje o kontrolnim procesima, posebice panji, posebno su znaajne radi uenja i
pouavanja uenika s posebnim potrebama. Upravo na ove segmente kolskog uenja moe se
djelovati tijekom primjene strukturiranih edukacijskih i rehabilitacijskih programa i postupaka.
Aspekti panje koji se najee istrauju su: navikavanje, selektivna panja i koncentracija.
Vano je znati da se navedeni aspekati panje razvijaju usporenije u odnosu na djecu prosjenog
razvoja.
tekoe kod uenika uitelj prepoznaje kao: promjenjivost panje; smanjenu sposobnost
usmjeravanja panje na bitno u promatranju; smanjenu sposobnost usmjeravanja panje
kroz dui vremenski period
poeljni metodiko-didaktiki postupci: jasno davanje uputa; doziranje informacija
(posebno vano u problemsko-stvaralakom i predavakom sustavu rada uitelja);
provjera praenja rada; primjena jednostavnih i ueniku zanimljivih didaktikih
materijala (pregledni, bez suvinih detalja)
3.4. Govorno-jezini razvoj

Tekoe u govorno-jezinom razvoju oteavaju djeci komuniciranje s okolinom, prenoenje
nauenog i izvor su emocionalnih tekoa.
tekoe kod uenika uitelj prepoznaje na podrujima: recepcije (razumijevanje
govorenih ili pisanih poruka) i ekspresije (artikulacija, ritam i tempo govora)
poeljni metodiko-didaktiki postupci: uvaavati nain govora/pisanja u uenika.
Uitelj treba biti dobar govorni model. Tekstove u nastavi razliitih obrazovnih predmeta
treba prilagoavati spoznajnim sposobnostima uenika. S obzirom na osobitosti recepcije
i ekspresije u govoru uenika potrebno je suraivati s logopedom i edukacijsko-
rehabilitacijskim strunjakom.
3.5. Miljenje
Uenici snienih intelektualnih sposobnosti prolaze ista razvojna razdoblja i istim
redoslijedom kao i uenici bez tekoa u razvoju (senzoriko, predoperacijsko, konkretne
operacije, formalne operacije), samo to razdoblja traju due a tekoe su prisutne i pri prijelazu
iz jednog razdoblja u drugo. Razvoj u pravilu zavrava na nioj razini od kronoloke dobi.
Tijekom kolske dobi dijete sa snienim intelektualnim sposobnostima prelazi iz razdoblja
intuitivnog u razdoblje konkretnog miljenja. To je osobito znaajno za uitelja koji u razredu
ima uenika s obiljejem intuitivnog miljenja: miljenje se ne odvija po zakonima logike, ve
izvire iz djejih elja. U razdoblju konkretnih operacija uenik poinje misliti sustavno i logiki
o konkretnim pojavama, ali jo uvijek nije u mogunosti baratati apstrakcijama. U nastavi
matematike veina uenika moe postupno usvajati pojam prirodnog broja, relacije meu
2008mp7 - 75 -
brojevnim koliinama i brojevima, usvajati klasifikacije po jednom ili dva zadana svojstva,
razumjeti invarijantnost, postupno usvajati osnovne raunske operacije (bez prijelaza), a tek
postupno s prijelazima desetice, usvajati tablicu mnoenja i dijeljenja...
tekoe kod uenika uitelj prepoznaje na podrujima usvajanja apstraktnih sadraja kao
i u oteanu opem shvaanju, razumijevanju i poimanju to dolazi do izraaja kroz
oteano stvaranje pojmova, nepoznavanje sadraja pojmova i njihovoj nepravilnoj
uporabi, u zbrkanosti i nepovezanosti injenica i nauenih sadraja uenja,
neprimjerenosti odgovaranja na pitanja, u parcijalnim znanjima, tekoama rjeavanja
problema...Navedene sposobnosti gotovo uvijek odstupaju od istih sposobnosti u
usporedbi s vrnjacima. Sadraje u nastavi veine obrazovnih predmeta treba osmiljeno
odabirati i metodiki oblikovati, to izrada prilagoenog programa doputa.
poeljni metodiko-didaktiki postupci: sadraje uenja pojednostaviti i obogatiti
(neposredna stvarnost, slika, simbol) u cilju postupnog uvoenja u apstraktan nain
miljenja. Izdvojiti samo bitno! Smanjiti broj injenica radi preglednosti i lakeg
zapamivanja. Semantiki pojednostaviti sadraj uenja u skladu sa spoznajnim
sposobnostima uenika.
Za sve navedene razvojne osobitosti mogua su i sljedea rjeenja:

poeljni izvori pouavanja: Izvorna stvarnost; Snimljena stvarnost: film, videozapis,
audiozapis, CD, fotografija; Perceptivno prilagoena izvorna stvarnost radi lakeg
prouavanja (poveanja, smanjivanja, ubrzanja i usporenja) uinjena tehnikim
sredstvima: mikroskop, teleskop i sl.; Didaktiki prireene izvorne pojave:
demonstracijski pokusi geometrija. Slikovna didaktiki oblikovana stvarnost: crtei,
dijagrami. modeli, simulacije; Simboliki predoena izvorna stvarnost: govorno i
tekstualno opisivanje, uporaba simbola i znakova za predoavanje izvorne pojave.
Raunalom potpomognuto uenje prua neiscrpne mogunosti prilagodbe nastavnih
sadraja, bilo da nastavnik izrauje npr. nastavne listie, priprema zanimljive prezentacije
nastavnih jedinica i slino, bilo da sam uenik koristi raunalo za uenje, provjeru znanja
ili motivaciju.
poeljne situacije u nastavi: Ukljuivati uenike putem izravnog dodira sa stvarnou.
Osigurati uenje na terenu (u radionici, poti, gradilitu), osigurati uenicima izravan
dodir s predmetima, pojavama i procesima stvarnog svijeta; provoditi eksperimente u
nastavi, osmisliti razliite oblike dramatizacija (radionica, oluja ideja, rasprava,
razgovor po osobnom iskustvu); Pribliiti uenicima sadraje u nastavi pojedinih
nastavnih predmeta putem uporabe audiovizualne, vizualne i audio prezentacije
stvarnosti (tv-emisije, fotografije, crtei, shematski prikazi, kompjutorski programi i dr.
Odabir metoda i situacija u nastavi utemeljenih na iskljuivoj primjeni simbola stvarnosti
(govorni, vizualni) trebaju biti mnogo rjee zastupljene jer usmjeravaju prema
apstraktnosti.
poeljni socijalni oblici rada: rad u paru, trojkama, etvorkama; suradniko uenje;
uenje i rad uenika putem interesnih centara.
- 76 - 2008mp7
1. UVOD
4. Uenici s posebnim obrazovnim potrebama i matematika

Uenici s posebnim obrazovnim potrebama uz uvjet adaptacije i modifikacije postupaka
pouavanja matematike prema njihovim individualnim potrebama/sposobnostima mogu znaajno
vie napredovati u redovnim, nego u posebnim uvjetima kolovanja.
Pritom je vano naglasiti da modifikacije programa trebaju biti vidljive u svim
segmentima nastavnog procesa: planiranje nastavnih jedinica, strategije pouavanja, oblikovanje
nastavnog sadraja, izbor i adaptacija medija pouavanja te modeli evaluacije napretka uenika.
Pokazalo se nadalje da adaptacije i modifikacije u nastavi matematike mogu biti korisne
ne samo u radu s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama ve i u radu sa svim ostalim
uenicima. Uitelji/nastavnici matematike to mogu vrlo brzo otkriti, ako u svoj svakodnevni rad
unose male ali znaajne promjene (uporaba tablica mnoenja, kalkulatora; prikladne
matematike igre; didaktiki materijali, npr. Cuisenairovi tapii, Unifix kocke; uvoenje
suradnikog uenja i dr.). Upravo male ali znaajne promjene u nainu obrade matematikih
koncepata mogu olakati uenicima razumijevanje, za razliku od mehaniki nauenih odgovora.
Istovremeno, adaptacije i modifikacije uputa za uenike mogu pridonijeti stvaranju pozitivne
atmosfere koja potie uenike na preuzimanje rizika u rjeavanju problemskih zadataka.
4.1. Kako uitelji/nastavnici mogu unaprijediti pouavanje uenika s posebnim potrebama
Spremnost uenika
Za uspjeh u nastavi matematike znaajno je ponajvie raditi na razvoju sljedeih vjetina:
a) opoj spremnosti, b) raunanju, c) rjeavanju problema.
U podruju ope spremnosti uenika misli se na pojam ope razvojne spremnosti te
spremnost za formiranje pojma broja. Opa razvojna spremnost ukljuuje sposobnosti uenika
u podruju klasifikacije, odgovaranja na pitanja, serijacije, konservacije, fleksibilnost i
reverzibilnost. Poznavanje razina ope razvojne spremnosti u uenika omoguava uitelju da
odredi kakav oblik adaptcije i modifikacije treba uiniti kako bi se u radu s uenikom s posebnim
obrazovnim potrebama osigurao napredak. U radu s veinom uenika s posebnim obrazovnim
potrebama, osobito onih usporenog kognitivnog razvoja te uenika sa specifinim tekoama u
uenju matematike (diskalkulija, akalkulija), posebnu je pozornost potrebno posvetiti razvoju
matematikog jezika (npr. u odnosu na broj, brojevnu koliinu, brojevnu rije). Radi uvoenja
uenika u nove sadraje, provjeravanje, razumijevanja nauenog te primjenu novih koncepata,
potrebno je u radu s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama planirati produljeno vrijeme
rada. Pritom nikako ne smije izostati rad u okruenju obogenom konkretnim, manipulativnim
materijalima kao to su prikladne igrake, igre i drugi didaktiki materijali.
Spremnost uenika za formiranje pojma broja znaajna je i radi usvajanja osnovnih
raunskih operacija, osobito zbrajanja i oduzimanja. Pritom je znaajna upravo didaktika
podrka ueniku izborom prikladnog didaktikog materijala (prirodnine, tapii, kocke, etoni,
raunaljke, brojevne slike i dr.) koja prvenstveno trebaju omoguiti ueniku konkretno iskustvo,
promatranje, manipuliranje, opisivanje opaenog te prikazivanje slikom ili simbolom-brojkom.
Iskustvo pokazuje da upravo uporaba Cuisenaireovih tapia i/ili Unifix kocaka pridonosi
razvoju vizualne memorije, prostorne orijentacije, sposobnosti usporeivanja i rastavljanja
brojevnih koliina, te uvoenju uenika u osnovne raunske operacije.
Izuzetno je vano da u radu s uenicima uitelj/nastavnik uvaava sljedea naela:
1) Uenje se temelji na iskustvu.
2) Uenje putem osjetila je najvanija vrsta uenja.
3) Uenje napreduje od konkretnog prema apstraktnom.
4) Uenje zahtijeva aktivno sudjelovanje uenika.
2008mp7 - 77 -
Vjetine raunanja
Adaptacije i modifikacije u pouavanju vjetina raunanja mogu se podijeliti u dvije
skupine: zapamivanje bazinih injenica/koraka te rjeavanje algoritama ili problema. Radi
primjenjivosti u radu s uenicima usporenog kognitivnog razvoja i uenicima sa specifinim
tekoama u pouavanju matematike ovdje e se detaljnije opisati prvi pristup. Zainteresirani
mogu vie nai o rjeavanju algoritama u radovima McCoya i Prehma. Ovdje emo prikazati
dvije metode znaajne u radu s uenicima na usvajanju vjetina raunanja. Prva podupire
primjenu igara s ciljem jaanja primjene nauenog. Igra je prirodni nain uenja, u igri dijete ui
koncentrirati panju, vjeba vizualizaciju, iskuava nove ideje, prakticira pravila ponaanja i
razvija osjeaj vlastite kontrole. Igre treba koristiti svrhovito, pri emu je kljuni element
otkrivanje potreba uenika te odabir odgovarajueg didaktikog materijala. Razlikujemo
manipulativne, reprezentativne i strukturirane igre.
Manipulativne igre kao prve istraivake igre osiguravaju uenicima stjecanje iskustava te
njihovu konkretizaciju. Preko taktilne aktivnosti uenik broji dodirujui predmete, utvruje
koliinu, koliine udruuje i utvruje novu vrijednost jedan, dva, tri - vie jedan, dva, jesu pet
(3+2=5), postupno misaono prerauje poetnu informaciju (2+3=5). Spoznaje koje uenik stjee
predstavljaju logiko-matematiko iskustvo. U manipulativnoj igri, putem proirivanja taktilnih i
drugih senzornih iskustava, postupno se ostvaruje kognitivni rast. Logiko-matematika
iskustva postaju tako temelj smislenog uenja.
U reprezentativnim igrama uenici dodjeljuju ljudima i predmetima svojstva koja ona u
stvarnosti nemaju. I ove vrste igara mogu putem zamiljanja i izvedbe modela (npr. prijenosni
ureaj) uvesti uenike u tablicu mnoenja ili pak zadatke algebarskih jednadbi.
U strukturiranim igrama uenici ue slijediti upute u nizu, neposredno razvijaju predmatematike
i pomone vjetine, razvijaju matematiko i prostorno miljenje, uvruju matematike
koncepte, postupke i injenice. U svakodnevnom radu u koli mogue je koristiti itav niz igara
te pripadajuih didaktikih materijala kao to su: domino, igre s kartama, potapanje brodova,
bingo, yamb i druge. Primjenjujui u radu s uenicima igru s ciljem napretka uenika u podruju
vjetina raunanja, McChoy i Prehm predlau izradu grafikih prikaza napretka uenika.
Uvaavajui pak sekvencioniranje kao osobitost u uenika usporenog kognitivnog razvoja, a
osobito uenika sa specifinim tekoama uenja matematike Bolduc predlae postupno
usvajanje tablice mnoenja na nain kako slijedi: zapoinjemo x0, x1, x2, x5, x9...Uz prijedlog
slijeda u pouavanju tablice mnoenja vano je razumjeti da je mnoenje najosjetljivije sredstvo
dijagnosticiranja poremeaja raunskih operacija. Ono obuhvaa cijeli niz drugih matematikih
koncepata: od grupiranja, brojenja, prostorne orijentacije, mjesnih vrijednosti, zbrajanja do
slijeenja uputa u nizu.
Upute i sugestije za modifikaciju matematikih zadataka raunanja (prema Salendu):

1. Smanjite broj zadataka na radnim listiima za individualnu vjebu.
2. Produite zadano vrijeme kako bi uenici imali dovoljno vremena da rijee zadatke.
3. Osigurajte dovoljno prostora za rjeenja matematikih zadatka.
4. Koristite vizualnu podrku u radnim listiima (dimenzije listia 13 x 10 cm).
5. Podijelite radni listi na dva ili tri podruja i traite od uenika da rjeavaju dio po dio.
6. Podijelite samo parne ili neparne zadatke.
7. Podcrtajte operaciju koju trebaju provesti.
8. Postupno poveavajte broj zadataka (ne preko 10 zadataka) i postupno smanjujte vrijeme
za rjeavanje.
- 78 - 2008mp7
1. UVOD
4.2. Tehnike koje obogauju pouavanje matematike

Za uenike s tekoama u uenju matematike djelotvorne matematike instrukcije su razlika
izmeu matematike kao zadataka poput papir i olovka/toni odgovori i vanih vjetina za ivot
kojima se koriste u svakodnevnom ivotu. Ovo su upute za uitelje kako da takve, djelotvorne
upute ukljue u nastavu za tipine uenike, a posebno u nastavu za uenike s tekoama u
matematici.
Tehnike kojima se obogauju matematike instrukcije su:
a) produljeno vrijeme pouavanja s mogunou usporeivanja rezultata s drugim
uenicima
b) uporaba djelotvornih uputa to i kako e se raditi
c) uporaba raunala
d) veliina grupe uenika
e) koritenje primjera iz stvarnog ivota doaravajui matematike koncepte kroz
svakodnevne aktivnosti
f) razliiti naini poticanja u smislu vrednovanja pravilnih postupaka raunanja.
Produljeno vrijeme pouavanja

Kljuno je osigurati dovoljno vremena za pouavanje. Preesto se matematiko vrijeme se
odnosi na produljeno vjebanje gdje uenici rjeavaju velik broj matematikih zadataka bez
povratnih informacija uitelja jesu li ih ispravno dovrili. Vrijeme vjebanja je kratko, esto
ukljuuje kratko modeliranje vjetine bez uvjebavanja i voenja zadane vjebe.
Upotreba djelotvornih uputa

Djelotvorne upute od strane uitelja imaju vanu ulogu u uspjehu svakog uenika, a
posebno uenika s posebnim potrebama. Korisno je u nastavi ponavljati prethodno obraeno
gradivo, koristiti upute uitelja to e se raditi taj dan, voeno vjebanje uz direktno sudjelovanje
uitelja te samostalno vjebanje ispravnim povratom informacija. Tijekom voene i samostalne
vjebe uitelj mora ueniku omoguiti pomo manipulativnim konkretnim objektima u
shvaanju matematikih koncepata i zapisivanje brojevnih simbola ili matematikih fraza kao
znakova zbrajanja ili oduzimanja.
Uenje kljunih matematikih izraza kao specifinih vjetina znaajnije je za uenike s
tekoama u uenju matematike nego ope matematike vjetine (npr. termini poput suma,
razlika, kvocijent i dijeljenje).
Veliina grupe
Razliite veliine grupe za dodatno pruanje pomoi drugi je tip modifikacije koji se moe
koristiti za stvaranje djelotvorne okoline za uenje. Velike grupe mogu biti prikladne za
brainstorming i aktivnosti rjeavanja zadataka. Male grupe su korisne za uenike jer im
pojedinano omoguavaju panju uitelja i rad u paru. Vano je svakom ueniku postaviti
zadatak unutar grupe u skladu sa sposobnostima kako bi omoguio doivljaj uspjeha.
Koritenje primjera iz stvarnog ivota

Veliki broj autora preporuuje upoznavanje s novim matematikim konceptom kroz
situacije iz svakodnevnog ivota kao suprotnost radnim listiima. Uzimajui svakodnevne
situacije kao motivaciju, uenici e prije prepoznati vanosti i smisao koncepta. Demonstracije
pravog ivota omoguavaju ueniku da s vie razumijevanja shvati matematiki proces koji se
prikazuje te da shvate upotrebnu vrijednost matematike u svakodnevnom ivotu (uenje u
2008mp7 - 79 -
kontekstu, uz sudjelovanje pomagaa, upotrebu raunala ili zadatke temeljene na stvarnosti: npr.
duan za vjebu upotrebe novca i uzvraanje sitnog).
Razliiti naini poticanja

Uenici s posebnim potrebama imaju velike koristi od koritenja alternativnih modela
poticanja. Za uenike s posebnim potrebama vrlo je poticajno koritenje modela koji priznaju i
gratificiraju ispravne korake u traenju rjeenja, bez obzira na krajnje rezultate. Koncentrirajui
se radije na matematiki proces nego na rezultat, uenici mogu stjecati osjeaj kontrole nad
aktivnou. Osim toga, uitelji mogu izolirati izvor tekoe i pruiti podrku u tom podruju. Na
primjer, ako je uenik razvio sposobnost ponoviti korake u sloenom zadatku dijeljenja, ali ima
tekoa s memoriranjem ispravnih faktora mnoenja, uitelj bi trebao nagraditi pravilne korake i
omoguiti koritenje kalkulatora ili tablice mnoenja kako bi se poveala mogunosti uenika da
doe do ispravnog rjeenja.
- 80 - 2008mp7
1. UVOD
1.16. Individualiziran program nastave matematike
Individualizirani edukacijski program moe se odrediti kao program koji je prilagoen

potrebama uenika, tj. njegovim potencijalima, potrebama i karakteristikama, uz uvaavanje
zakonitosti uenja kao takvog (Furlan, 1990).
Individualizirani edukacijski programi ukljuuju primjenu odabranih sadraja, metoda i
sredstava rada u skladu s pedagokim naelima individualizacije, povezanosti sa ivotom,
zornosti i dr. Na taj nain mogue je mobilizirati i unaprijediti spoznajne funkcije uenika,
izgraivati sustav eljenih operativnih znanja i ostvariti pozitivan emocionalni odnos uenika s
posebnim potrebama prema nastavi (Ivani, , Stani Z., 1997).
Osobit problem se javlja u nastavi matematike iji su sadraji apstraktni i teko ih je
konkretizirati, pa se esto mogu uoiti potekoe u svladavanju gradiva nastave matematike.
Poznato je da razliiti inioci mogu dovesti do neuspjeha u svladavanju nastavnih sadraja

matematike, a grupiraju se u tri skupine:
- senzorni i perceptivni initelji
- kognitivni initelji
- emocionalno motivacijski initelji
Uzimajui u obzir navedene initelje, prilikom izrade individualiziranih programa potrebno je

koristiti slijedee:
prikladne, tj. prilagoene didaktikometodike postupke u vidu jednostavnih i
preglednih nastavnih sredstava
pronalaenje odgovarajue strategije rjeavanja zadataka, kao i pronalaenje
odgovarajue motivacijske komponente u radu s uenikom
U skladu s navedenim, izuzetno je znaajno i primjereno vrednovanje i ocjenjivanje postignua

uenika s posebnim edukacijskim potrebama u nastavi matematike.
Nain obrade, ponavljanja, te provjeravanja usvojenosti edukacijskih sadraja pokazao se

vrlo uspjenim u praktinom radu s uenicima. Prilagoavanjem teksta, isticanjem,
podcrtavanjem bitnog u pravilima, objanjavanjem naina (postupka) rjeavanja zadataka i
praenjem uenika u rjeavanju zadataka, te pravovremenim ispravljanjem pogreaka, te stalnim
poticanjem, uenik moe lake razumijevati i usvajati gradivo. Posebno se motivirajuim
pokazao nain ponavljanja i uvjebavanja kroz zadatke za poticanje, matematike igre, kao i
nain vrednovanja tonosti zadatka. Primjenjuje li se opisani nain rada u individualnom radu s
uenikom kao i u razredu moe se oekivati uspjenije svladavanje nastavnih sadraja
matematike.
2008mp7 - 81 -
1.17. Pristup rjeavanju problemskih zadataka
1.17. Pristup rjeavanju problemskih zadataka
Problemski zadaci, ili kako ih uenici vole zvati, zadaci rijeima esto su uenicima tei
za rjeavanje od ostalih zadataka. Uenici esto ve iz niih razreda dolaze s predrasudama
prema takvim zadacima. Kad ih najavite u razredu obino moete uti komentare tipa: "samo to
ne", "to nikad nisam znao", "to ne volim".
Zato takav odbojan stav ?
Kod problemskih zadataka svaki zadatak je drugaiji. Nije ih mogue sve ugurati u
jednostavnu ablonu koja e osigurati rjeavanje zadatka. esto se trai da dobijemo "ideju" koja
e nas dovesti do rjeenja. Zadaci zahtijevaju vie razmiljanja i razvijaju istraivaki duh kod
uenika. Zbog takvih osobina problemskih zadataka moemo pretpostaviti da uenici nisu imali
zadovoljavajui uspjeh pri njihovu rjeavanju. Moda zadatke nikako nisu uspijevali samostalno
rijeiti i to ih je obeshrabrilo toliko da unaprijed odustanu od daljnjih pokuaja.
Problemski zadaci stvaraju potekoe i uiteljima. U prvom redu oni zahtijevaju vie
vremena, od samog zadavanja zadataka, pa do vremena potrebnog uenicima da zadatak rijee.
Uiteljima je, u vjenoj urbi da udovolje zahtjevima programa teko odvojiti dovoljno sati za
problemske zadatke. Oni trae temeljite pripreme. Treba paljivo izabrati zadatke koje emo
raditi na satu, kao i one koje emo zadati za zadau. No kako to uiniti uspjeno u razredu gdje
uenici razliitom brzinom i uz razliite stupnjeve pomoi dolaze do rjeenja ? Kako pomoi
uenicima koji jako teko samostalno rjeavaju zadatak i nalaze se u opasnosti da ih neuspjeh
sasvim obeshrabri? Kako razbiti predrasude koje uenici imaju o problemskim zadacima i
motivirati ih za rjeavanje ?
Najbolja motivacija biti e svakako uspjeh u rjeavanju problemskih zadataka. Ako
uenik uspije samostalno rijeiti zadatak koji mu je bio teak, osjetit e zadovoljstvo i posegnuti
za novim zadatkom u elji da ponovi taj uspjeh. Najgore je kada se uenik, pokuavajui
samostalno rijeiti zadatak, ne uspijeva maknuti s mjesta. U razredu uitelj e mu postaviti
potpitanja koja e mu pomoi da nae put do rjeenja. Takva pitanja trebao bi uenik biti u
stanju postaviti sam sebi. Ona nisu ista za svaki zadatak, no neka se javljaju najee. Skup
takvih pitanja moe predstavljati upute, alat koji e pomoi ueniku da samostalno rijei zadatak.
Upute za rjeavanje problemskih zadataka:

1. Proitaj zadatak
Paljivo proitaj zadatak.
to je u zadatku dano ?
Koji su uvjeti zadatka ?
Koje se veliine razmatraju u uvjetima zadatka ?
to je nepoznato u zadatku ?
2. Odredi pitanje
Razmisli to bi mogao uzeti za nepoznanicu.
Prikladno imenuj poznate i nepoznate veliine.
3. Odredi koji podaci su zadani
Koja je veza izmeu veliina u uvjetima zadatka ?
Pokuaj odrediti pomou kojih bi veliina mogao izraunati nepoznatu veliinu.
to je od toga poznato, a to ne ?
Jesi li ve rijeio neki slian zadatak ?
Postoji li u zadatku neki podatak koji nisi iskoristio
- 82 - 2008mp7
1. UVOD
4. Napii jednadbu
Uvjete zadatka zapii pomou matematikih oznaka.
5. Rijei jednadbu
6. Provjeri rjeenje
Moe li procijeniti tonost rjeenja?
Ima li rjeenje smisla?
Zadovoljava li rjeenje uvjete zadatka?
7. Napii odgovor rijeima.
Koji su bili vani koraci pri rjeavanju zadatka ?
to je pri rjeavanju bilo najtee ?
to bi iz zadatka bilo korisno upamtiti ?
Moe li se zadatak rijeiti drugaije ?
Uenicima treba objasniti na koji e nain koristiti upute. U prvom redu to nisu pravila
kojih se treba strogo pridravati, ve samo smjernice za rjeavanje zadataka. Upute su pomo
kad uenik zapne i ne zna to bi dalje. One pomau da uenici to bolje razumiju zadatak i
odgovarajui na pitanja iz posljednje toke to vie iz njega naue.
U primjerima i zadacima za vjebanje treba se to vie koristiti pitanjima iz uputa da
uenici vide kako im one mogu posluiti pri samostalnom rjeavanju zadataka.
Posebnu pozornost treba posvetiti zapisu u biljenici. Zapis u biljenici mora otkrivati put
kojim se dolo do rjeenja. Nakon postavljanja jednadbe dobro je uenika traiti da u jednoj,
dvije reenice opiu put do postavljanja jednadbe. Uenike potiemo da zapiu sve to im se
ini vanim. Tako e, kad za tjedan, dva ponovo pogledaju taj zadatak, znati kako su ga rijeili.
Kad je zadatak rijeen uenike treba uputiti na provjeru rjeenja; ne samo provjeru
ispravnosti svakog koraka, ve i provjeru smislenosti rjeenja te zadovoljava li rjeenje uvjete
zadatka. Korisno im je pokazati da se moe napraviti samo procjena tonosti rjeenja. Takve
mogunosti uenici esto nisu svjesni. Na kraju potaknemo uenike da jo jednom promotre
zadatak nain na koji je zadatak rijeen. Vano je da uoe bitne momente u zadatku te izdvoje
korake koje smatraju najvanijim ili koji su im bili najtei. To pomae da jo jednom jasno
sagledaju put do rjeenja i uoe ideju koju e moda moi primijeniti u nekom drugom zadatku.
Moemo naglasiti pomo uputa postavljajui pitanje " Gdje smo koristili upute pri rjeavanju
zadatka ?"
U udbeniku, u cjelini "Linearne jednadbe" moete proitati nekoliko razliitih primjera
rijeenih po ovim uputama.
Ovakve upute pomoi e uenicima da naue pristupiti zadatku. Nauit e to uiniti kad
zapnu pri rjeavanju i kako iskoristiti zadatke koje su ve rijeili kod rjeavanja novih problema.
Upute mogu biti oslonac koji e razbiti strah i odbojnost koju uenici osjeaju prema
problemskim zadacima. Ako uenici savladaju rjeavanje problemskih zadataka u matematici, to
e im pomoi i pri rjeavanju problema u svakodnevnom ivotu koji nemaju veze s
matematikom.
2008mp7 - 83 -
1.18. MATEMATIKA U HNOS-U
1.18. MATEMATIKA U HNOS-U
Temeljne odrednice odgojno-obrazovnog i nastavnog rada

u osnovnoj koli prema HNOS-u
Konceptualno unesena promjena u odgojno-obrazovnu i nastavnu djelatnost u osnovnoj koli

odnosi se na usmjerenost pouavanja na uenika. Ona podrazumijeva:
o osiguravanje uspjeha svakom ueniku u smislu prilagodbe nastavne djelatnosti
pojedinanim potrebama uenika,
o osmiljavanje, odabir i primjenu nastavnih naela, metoda i djelatnosti koje e kod
svakog uenika rezultirati razvojno i poticajno na svim podrujima njegove osobnosti,
o planiranje i pripremu nastavnog rada u skladu s osmiljenim i naznaenim kratkoronim
odgojno-obrazovnim ciljevima i vrijednostima u smislu jasnoe svrhe uenja odreenog
odgojno-obrazovnog sadraja uitelju, nastavniku, uenicima, ali i roditeljima,
o upoznavanje i potivanje utjecaja drugih imbenika pouavanja i uenja u uenikovom
okruju,
o da se nova uenja temelje na vrstim predznanjima uenika, a s naelom primjerenosti
nastavnih sadraja da se postigne zanimanje uenika za uenje i shvati vrijednost uenja i
znanja,
o planiranje i pripremu rada prema sposobnostima uenika, stvarajui razlikovne sadraje,
diferencijalne djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i tempo nastave,
o praenje i uoavanje uenike pozornosti i angairanosti, te njima primjerene djelatnosti i
metoda pouavanja, to e poveavati razinu razumijevanja odgojno-obrazovnog sadraja
i oslobaati stvaralaku misaonost uenika,
o raznovrsnost koritenja nastavnih pomagala, opreme, sredstava i drugih izvora
pouavanja, to potiu umnost i uvstvenost - znatielju, uenje, sumnju
o objanjenje odgojno-obrazovnih oekivanja i postavljanje visokih oekivanja,
o pouavanje uenika samostalnosti iskazivanjem vjere u njega, razumijevanjem uenika,
potivanjem njegove osobe i postavljajui zahtjeve za uenjem pred svakog uenika,
o uenicima prilagoen ritam i tijek pouavanja, kako bi i sami uenici osvijestili i usvojili
meusobnu razliitost i vrijednost razliitosti,
o stvaralako i domiljato koritenje neformalnih i neplaniranih sadraja pouavanja/uenja
u odgoju i obrazovanju,
o usredotoenost na uenike pogrjeke, u uenju i ponaanju, i pronalaenje naina
njihova ispravljanja,
o stvaranje ugodnog razrednog i kolskog ozraja koje e odraavati oputenu
usredotoenost na nastavni sat, interes i motivaciju uenika za uenje, preputanje
inicijative i nadzora uenicima na nastavnom satu,
o upuivanje na svrhovitost i potrebnost uenja kod kue i pomno praenje izradbe
domaih zadaa,
o prepoznavanje darovitih uenika, uenika s potekoama u uenju, uenika s posebnim
potrebama glede odreenih nedostataka, primjeravajui pedagoke ciljeve njihovim
potrebama, interesima i motivaciji, te svakome od njih pruanje pomoi u uenju i
razvoju,
o ohrabrivanje uenike samostalnosti,
o poticanje uenika da sami ukazuju na ono to znaju ili ne znaju,
- 84 - 2008mp7
1. UVOD
o pridonoenje stvaranju razrednog i kolskog ozraja koje se temelji na meusobnom

potivanju, iskrenosti, razumijevanju i uzajamnosti,
o sustavno ocjenjivanje uenika, primjenjivanje razliitih vrsta ocjenjivanja (normativno,
dijagnostiko, ocjenjivanje postupka, i dr.) s obzirom na odgojno-obrazovne ciljeve,
dosljedno pridravanje standarda ocjenjivanja i redovito, razlono izvjeivanje o
uenikovom napretku o uenju i razvoju,
o redovito praenje, pravodobno, jasno i razvidno, uoblieno i zbrojno vrjednovanje
uenika s konstruktivnim povratnim informacijama o uenikovom napredovanju, razvoju
i ponaanju, na nain da uenici i roditelji razumiju potrebu odgojnoobrazovnog
interveniranja i nain daljnjeg razvoja i poboljanja,
o omoguivanje i poticanje samovrjednovanja uenika i meusobnog vrjednovanja uenika
u razredu,
o komunikaciju koja e poveavati uenikovo samopouzdanje i uenikovu samosvijest,
o odgovorno upravljanje nastavnim procesom s isticanjem svih pozitivnih rezultata uenja,
ali i prepoznavanje problema tijekom nastave i pronalaenje rjeenja problema,
o ocjenjivanje vlastitog rada (samovrjednovanje) nastavnika glede postavljenih odgojno-
obrazovnih ciljeva, naina njihovih postizanja i ishoda nastavnog rada i rada i rezultata
uenika,
o redovitu i trajnu suradnju s drugim uiteljima i nastavnicima u obliku rasprava o
povezanosti i postojanosti odgojno-obrazovnih sadraja s drugim odgojno-obrazovnim
podrujima i/ili predmetima, razmjene miljenja o vrsnoi metoda i sredstava
pouavanja, mogunosti organizacije i dr., te meusobno gajenje profesionalnog poleta,
o redovitu i trajnu suradnju s roditeljima u smislu jasno podijeljene odgovornosti glede
ciljeva i oekivanja odgoja i obrazovanja u koli, odnosno u nastavi svakog pojedinog
predmeta,
o razumljivu komunikaciju, dogovorena naela rada u koli i u obitelji, upute (pismene i
usmene) s ustrajnim zahtijevanjem na dosljednosti,
o djelotvornu iskoritenost vremena na nastavnom satu i u koli,
o uzimanje u obzir prijedloga za poboljanje i unaprjeivanje nastavne djelatnosti i
nastavnog procesa, kao i predlaganje dobre, iskuane prakse,
o razborito i usuglaeno davanje vanosti odgojno-obrazovnim prioritetima nastavnog i
kolskog ivota.
Odgojno-obrazovni i nastavni rad u osnovnoj koli pretpostavlja koritenje svih odgojno-

obrazovnih i nastavnih naela, a temeljna promjena u osnovnokolskom sustavu istie
uravnoteenost obrazovne i odgojne djelatnosti, primjerenost odgoja i obrazovanja znanju,
iskustvu i dobi uenika, zbog ega je potrebno voditi rauna o povezanosti i postojanosti
odgojno-obrazovnih sadraja i nastavnog gradiva. Ova naela mogue je postii djelotvornijim
suradnikim radom uitelja i nastavnika.
Izvor: Eksperimentalni nastavni plan i program za O 2005./2006., MZO, Zagreb 2006.
2008mp7 - 85 -
Najea pitanja i odgovori o Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu
Najea pitanja i odgovori o Hrvatskom nacionalnom

obrazovnom standardu
Hrvatski nacionalni obrazovni standard eksperimentalno je proveden u 5% osnovnih kola u
Republici Hrvatskoj. S njim su upoznati oni koji su ga pripremali, provodili ili se ukljuili kao:
roditelji, predstavnici osnivaa kola ili dravne uprave te uitelji koji su se odazvali
predavanjima i radionicama na strunim upanijskim vijeima. Veina ravnatelja, uitelja i
strunih suradnika ostalih kola nije dovoljno upuena u rad po novom Nastavnom planu i
programu te im je na brojna pitanja potrebno dati odgovore. Najpozvaniji su za to njegovi tvorci
i sudionici ukljueni u provoenje Eksperimentalnog nastavnog plana i programa za osnovnu
kolu.
Nitko od nas ne zna odgovore na sva pitanja, ali temeljem jednogodinjeg iskustva daleko
nam je lake nego kada smo zapoeli jer smo bogatiji mnogim spoznajama, znanjima i
iskustvima.
Uoili smo najea pitanja. Navodim ih kao primjer, u nadi da e vam pomoi u radu prema
novom Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu.
Pitanja o radu prema Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu
1. pitanje: Hoe li svi razredi raditi po HNOS-u?

Odgovor: Da, ali e u k. god. 2006./2007. samo I. i V. razred te strani jezik u IV. razredu
imati udbenike usklaene s novim Nastavnim planom i programom.
2. pitanje: U emu je razlika izmeu PiP-a i HNOS-a?

Odgovor: U Nastavnom planu i programu (PiP-u) samo su tri odrednice: teme, kljuni
pojmovi i obrazovna postignua, a u HNOS-u su teme razraene detaljnije, tj. u 13
odrednica.
3. pitanje: Gdje se moe nai HNOS i PiP?
Odgovor: Nalaze se na web stranici: www.mzos.hr, u izbornom okviru Hrvatski nacionalni

obrazovni standard. Poetkom kolovoza stranica su izmijenjene.
4. pitanje: Ima li izmjena u odnosu na Eksperimentalni PiP i HNOS?

Odgovor: Ima. Temeljem prijedloga, uitelja/uiteljica i strunih suradnika/suradnica iz
kola koje su tijekom k. god. 2005./2006. eksperimentalno provodile HNOS, povjerenstva
su uinila izmjene.
5. pitanje: Moraju li se sve teme obraditi tijekom nastavne godine?

Odgovor: Moraju.
6. pitanje: Moraju li se na svim satovima provoditi skupni oblici rada?

Odgovor: Ne. Svaki uitelj, sukladno temi i ciljevima bira metode i oblike rada.
- 86 - 2008mp7
1. UVOD
7. pitanje: Zato su u HNOS-u (odrednica 3) prijedlozi za metodiku obradbu?

Odgovor: Kako bi uiteljima pomogle u radu, ali ne da ih se i obvezno moraju pridravati.
8. pitanje: to uenik mora znati prema HNOS-u i PiP-u?

Odgovor: U odrednici Obrazovna postignua, navedeni su obrazovni sadraji koje uenici
trebaju usvojiti. U odrednici 12 HNOS-a navedena su obrazovna postignua za uenike s
posebnim potrebama.
9. pitanje: Zato su u HNOS-u i izborne teme?

Odgovor: Svaki uitelj moe u svoj godinji plan uvrstiti najvie 5 izbornih tema koje e
tijekom godine obraditi. Predloene teme u HNOS-u nisu obvezne, moe ih odabrati sam
uitelj/uiteljica. Nije obvezan ni broj izbornih tema. Uitelj/uiteljica moe odabrati jednu
ili dvije teme, ali e ih ostvariti kroz vei broj sati.
10. pitanje: Mora li se svaka tema raditi integrirano?

Odgovor: Ne. Integracije ovise o temama koje se ostvaruju u odreenom predmetu tijekom
kolske godine i dogovoru predmetnog uitelja/uiteljice s kolegama u razrednom vijeu.
11. pitanje: Koliko je sati predvieno za obradu jedne teme?

Odgovor: Uitelj sam odreuje koliko mu je vremena potrebno za njenu realizaciju. To e
prije svega ovisiti o obrazovnim postignuima koje treba ostvariti te sastavu uenika u
razrednom odjelu.
12. pitanje: Moe li se nerealizirana tema prenijeti u sljedei mjesec?

Odgovor: Moe. To je jedan od razloga mjesenog planiranja u svim predmetima.
13. pitanje: Hoe li se smanjiti broj uenika u razrednom odjelu?

Odgovor: Broj uenika odreen je pravilnikom prema kojem u razrednom odjelu moe biti
najvie 35 uenika, ukoliko ni jedan od njih nije s posebnim potrebama.
14. pitanje: Hoe li se mijenjati zaduenja uitelja (smanjiti neposredan rad s uenicima)?
Odgovor: Tjedno zaduenje uitelja odreeno je pravilnikom i za sada se nee mijenjati.
15. pitanje: Po kojem e se nastavnom planu raditi tehnika kultura?

Odgovor: Peti razred radi po novom Nastavnom planu i programu, a u kolama koje su
eksperimentalno tijekom k. god. 2005./2006. provodile HNOS, i u estome razredu. Ostali
rade po starom programu, jer je nastavni plan i program tehnike kulture bitno izmijenjen.
16. pitanje: Hoe li se dijeliti razredi u nastavi tehnike kulture.

Odgovor: Dijeljenja razrednih odjela (bifurkacije) za sada nema.
2008mp7 - 87 -
Pitanja o planiranju i programiranju
17. pitanje: Mora li se na poetku kolske godine pisati godinji plan?

Odgovor: Godinji se plan obvezatno se mora napisati na poetku kolske godine, kako bi
uitelji ve tada mogli nainiti okvirni raspored tema tijekom kolske godine i okvirno
predvidjeti zajednike projekte ili zajedniku terensku nastava. Terenska nastava sastavnica
je godinjeg plana rada kole.
18. pitanje: to mora sadrati godinji (globalni) nastavni plan i program?

Odgovor: Dovoljno je da u njemu budu tri sastavnice: naziv cjeline i teme, predvieni broj
sati i mogui suodnos (korelacija). Suodnos se moe upisati i na sjednici razrednoga vijea
namijenjenoj godinjem planiranju i programiranju prije poetka kolske godine.
19. pitanje: Zato se rabe nazivi mjeseno, timsko i integracijsko-korelacijsko planiranje?

Odgovor: Naziv mjeseno planiranje koristi se sukladno vremenu za koji se izrauje. Prema
obliku rada moe biti individualno ili timsko, a obzirom na ciljeve integracijsko-korelacijsko
ili tematsko.
Timsko planiranje oblik rada planiranja uitelja/uiteljica, strunih suradnika razrednog

vijea, a naknadno se u njega ukljuuju uenici. Unutar tima razrednog vijea mogu se
tijekom mjeseca formirati manji timovi, koji e zajedniki realizirati predviene aktivnosti
(projekt, integrirani dan, izvanuionika ili terenska nastava).
Integracijsko-korelacijsko planiranje je naziv koji nam govori o cilju kojeg elimo ostvariti
timskim, tj. mjesenim planiranjem. Samo takvim planiranjem moemo se upoznati sa
sadrajima drugih predmeta i initi suodnose ili/i integracije.
20. pitanje: U emu je razlika izmeu tematskog i integracijsko-korelacijskog planiranja?

Odgovor: Tematsko planiranje moe biti timsko, a obzirom na vrijeme za koje planiramo
moe biti dnevno, tjedno, a vrlo rijetko mjeseno. Kod tematskog planiranja mogu
sudjelovati svi uitelji/uiteljice i struni i/ili vanjski suradnici kole, ili razredno vijee, ili
dio uitelja koji provodi odreeni projekt, izvanuioniku ili terensku nastavu ili integrirani
dan. Zajedniki se dogovaraju i pripremaju realizaciju teme, svatko iz svog podruja.
Integracijsko-korelacijsko planiranje ne zahtijeva tematsko povezivanje svih predmeta.

Proimanje, meupredmetno povezivanje i horizontalni suodnos (korelacija) ostvaruju se
samo kada je to mogue tijekom odreenog dana mjeseca ili tjedna. To znai da se
integracije i korelacije mogu initi izmeu dvaju ili vie predmeta, ali moe se dogoditi da
jedan od predmeta tijekom odreenog mjeseca ne moe initi loginu i svrsishodnu
povezanost nastavnih sadraja glede odreene teme, ali valja uspostavljati korelacije u
odgojno-socijalizirajuim sadrajima ili prouiti mogunost stukturalne korelacije koja je
mogua u svim podrujima.
21. pitanje: Priprema li se mjeseni plan na sjednici uiteljskog ili razrednog vijea?
Odgovor: Preporuljivo je planiranje na razrednim vijeima (posebno razredna, a posebno
predmetna nastava).
- 88 - 2008mp7
1. UVOD
Ovisno o veliini kole, tj. broju uitelja/uiteljica, strunih suradnika, razrednih odjela i
uvjeta rada u koli (smjene, podrune kole) u predmetnoj nastavi moe se planirati:
a) na razrednom vijeu predmetne nastave (viih razreda), ako su isti uitelji/uiteljice

zadueni u svim razrednim odjelima;
b) na razrednim vijeima paralelki, npr. posebno petih, posebno estih, sedmih i osmih
razreda.
22. pitanje: Tko vodi sjednice mjesenog/timskog/integracijsko-korelacijskog planiranja?

Odgovor: Odluku e o tome donijeti ravnatelj/ica i struno pedagoka sluba. Iz dosadanjih
iskustava proizalo je vie mogunosti.
Primjeri:
a) U manjim kolama, gdje cijelo razredno vijee predmetne nastave planira zajedno,
sjednicu moe voditi ravnatelj/ica ili netko od strunih suradnika (ista osoba ne mora
tijekom cijele godine).
b) U veim kolama, gdje se planira na razrednim vijeima paralelki, najbolje je na
poetku kolske godine sastaviti razredna povjerenstva za planiranje (svi struni
suradnici te po jedan odabrani uitelj/ica razrednog vijea petih, estih, sedmih i osmih
razreda) Netko od lanova/lanica vodi sjednicu.
23. pitanje: Moraju li svi initi integracije i suodnose s predmetom koji je odabran, tj.
odabranom temom?
Odgovor: Integracije i horizontalni suodnosi se ine se samo ako je to mogue, a mogunosti
se poveavaju uiteljevom slobodom kreiranja nastavnog procesa. Suodnosi se mogu
ostvarivati i u odgojno-obrazovnim sadrajima.
24. pitanje: Vodi li se rauna i o vertikalnom suodnosu?

Odgovor: Vertikalni predmetni i meupredmetni suodnos uitelj-ica planira u nastavi, ali ju
ne treba posebno iznositi na timskom/mjesenom, tj. integracijsko -korelacijskom planiranju.
Primjeri vertikalnog suodnosa predloeni su u HNOS-u u odrednici 2. Predznanja.
25. pitanje: Zato se u planiranju predlau aktivnosti?

Odgovor: Prema suvremenoj nastavnoj paradigmi uenik i njegova aktivnost nalaze se u
sreditu pozornosti, pa o tome valja voditi rauna i pri planiranju. Uz to, ako svaki uitelj/ica
sam, bez znanja kolega predlae aktivnosti, lako je mogue ponavljanje istih u vie predmeta
u danu ili tjednu, a to nije poticajno, ak moe biti zamarajue za uenike.
26. pitanje: Mora li svaki uenik izabrati neku aktivnost tijekom mjeseca?
Odgovor: Uenici aktivnost predlau sami, uitelj/ica ju potvruje. Pri tome se vodi rauna o
optereenosti uenika. Nikako jednog uenika ne treba opteretiti s previe aktivnosti, a
pogotovo ne u vie predmeta.
27. pitanje: Zato u veini kola uitelji u vijenici na plou stavljaju mjeseni plan?
Odgovor: Kako bi cijeli mjesec mogli pratiti plan i program ostalih predmeta te naknadno
uspostaviti mogui suodnos.
2008mp7 - 89 -
28. pitanje: Zato je u holu izvjeen mjeseni plan?

Odgovor: Dobro je da uenici vide to e iz kojeg predmeta uiti i raditi oni, a to uenici
drugih razreda u koli te kako bi ih potaknuli da doprinesu svojim idejama u oblikovanju
prijedloga za program rada.
Pitanja o dvosatu (blok satu)
29. pitanje: Moe li se za sve predmete u rasporedu predvidjeti dvosat (blok sat)?
Odgovor: Mogue je bez obzira radi li kola u jednoj, dvije ili tri smjene pa ak i onda kada
uitelji ne rade samo u jednoj koli.
30. pitanje: Moraju li svi uitelji odabrati rad u dvosatu (blok satu)?
Odgovor: Preporuka je da se radi, jer je nemogue realizirati postavljene odgojno-obrazovne
ciljeve bez rada u dvosatu. Dvosat nije neophodan svaki tjedan, ali ga valja koristiti radi
uvoenja razliitih oblika, metoda i strategija. Uitelji stoga sami mogu odabrati, ali pri tome
bi trebali voditi rauna o ciljevima i zadatcima koje ele i trebaju ostvariti u svom radu.
31. pitanje: Moe li se initi fleksibilan raspored?

Odgovor: Fleksibilan raspored otvara mogunost uvrtavanja dvosata u raspored prema
potrebi teme, tj. metoda i oblika rada koje je uitelj/uiteljica planirao, ali to je za sada tee
organizirati u kolama s veim brojem uenika i uitelja, a osobito u onim koje rade u
smjenama.
32. pitanje: Je li dobro da uitelji/uiteljice srodnih predmeti ili oni koji najee ine
integracije u nastavi imaju tijekom dana u rasporedu iste razredne odjele?
Odgovor: Mogue je i pokazalo se vrlo dobrim, jer je znatno lake, bez promjena u
rasporedu, provoditi integriranu nastavu. Odluku o tome donosi ravnatelj, struna sluba i
uitelji.
33. pitanje: Mogu li dva uitelja objediniti dvosat u realizaciji integrirane nastave?
Odgovor: Da. Takav je rad vrlo uinkovit i uenicima zanimljiviji.
34. pitanje: Mogu li dva uitelja zajedniki realizirati dvosat i kako ga zapisuju u dnevnik?
Odgovor: Mogu, ako za to postoje uvjeti, npr. ako jedan uitelj/uiteljica u to vrijeme nema
zaduenja po rasporedu ili ukoliko se predvidi fleksibilan raspored. Sat upisuju u dnevnik
oba uitelja. Pretpostavlja se da e u paralelnom razredu uitelji raditi na isti nain.
35. pitanje: Ako uitelj izostane s nastave ili se zbog blagdana izgubi jedan dvosat, gubi li se
previe sati?
Odgovor: Tono je da dio sati nee biti realiziran, ali moemo ih nadoknaditi integriranom
nastavom u koli, ili tijekom izvanuionike nastave, ili iniciranjem fleksibilnog rasporeda
koji e omoguiti nadoknadu.
- 90 - 2008mp7
1. UVOD
36. pitanje: Nije li uenicima tee ako neki predmet imaju svakih 7 dana?
Odgovor: Ne. Lake im se spremati za manji broj predmeta u danu.
37. pitanje: Moraju li se na dvosatu raditi samo skupni oblici rada?

Odgovor: Ne. Oblici i metode rada se moraju izmjenjivati, ali se dvosat nikako ne moe
realizirati elnim radom i predavakom nastavom.
Izvanuionika i terenska nastava
38. pitanje: Koliko esto se mora izvoditi izvanuionika nastava?

Odgovor: Mnoge sadraje moemo znatno uinkovitije ostvariti promatranjem,
istraivanjem, mjerenjem, kartiranjem i drugim metodama izvan uionice. To moe biti u
okolici kole to ne zahtijeva nikakva financijska sredstva, a uenici e lake stei znanja i
ona e biti trajnija.
39. pitanje: Koliko uitelja/uiteljica mora biti na izvanuionikoj nastavi?

Odgovor: Izvanuioniku nastavu moe organizirati samo predmetni uitelj/uiteljica s
jednim razrednim odjelom za vrijeme svoga sata, ali ako organiziramo integriranu nastavu,
moe ju istovremeno ostvariti vie uitelja s jednim ili vie paralelnih razrednih odjela.
40. pitanje: Trebaju li izvanuioniku nastavu provoditi jedino uitelji/ce?

Odgovor: Uz uitelja/uiteljicu, ovisno o temi i ciljevima, u njenoj realizaciji mogu
sudjelovati vanjski suradnici, struni suradnici ili predstavnici lokalne zajednice.
41. pitanje: to uiniti ako netko od uitelja/uiteljica ne moe na izvanuioniku ili

terensku nastavu, a uenici e doi do saznanja koja su primjenjiva u nastavi njihovih
predmeta?
Odgovor: Izvanuionika i terenska nastava bit e najuinkovitija kada uenici na terenu
rade skupnim oblicima rada i imaju konkretna zaduenja. Uitelj/ica koja ne ide s uenicima,
moe ih u koli pripremiti i podijeliti zadatke. Na terenu e uenici sami i uz pomo
uitelja/ice koji su s njima rijeiti svoj zadatak, a sintezu e i prezentaciju nainiti s
predmetnim uiteljem/uiteljicom po povratku u kolu (na sljedeem satu).
42. pitanje: Koliko se puta godinje ide na terensku nastavu izvan mjesta stanovanja?
Odgovor: Godinjim planom kole utvruje se plan terenske nastave. Ona svakako treba
omoguiti realizaciju interdisciplinarnih sadraja. Ako za to postoje financijske mogunosti,
moe se planirati vie puta.
43. pitanje: Zato se roditelji moraju suglasiti s terenskom nastavom?

Odgovor: Samo oni mogu pristati ili ne da njihovo dijete bude odvojeno od njih s
treom osobom izvan kole. Uz to, oni za sada najee sami plaaju terensku nastavu svojoj
djeci, elimo li ju organizirati ee, oni trebaju odluiti mogu li to ili ne. Iskustva su
pokazala da prezentacija za roditelje nakon terenske nastave, u kojoj mogu vidjeti i uti to
su njihova djeca nauila i spoznala, ima motivirajui uinak pa su najee voljni izdvojiti
sredstva i za druge terenske nastave?
2008mp7 - 91 -
44. pitanje: Moe li netko pomoi u financiranju terenske nastave?

Odgovor: Najvie moe pomoi lokalna zajednica. Ima primjera gdje su gradovi ili upanije
osigurali prijevoz za jednodnevnu terensku nastavu.
Pripreme
45. pitanje: Moraju li se i dalje pisati pripreme?

Odgovor: Prema pravilniku svaki se uitelj/ica duan pripremati za nastavu, a to
podrazumijeva i pisanje priprema.
46. pitanje: Piu li se pripreme kao i do sada?

Odgovor: Priprema mora zadovoljiti traene didaktiko-metodike standarde
(nastavna jedinica, ciljevi, zadatci, nastavna sredstva i pomagala, tijek sata), ali u njenoj
razradbi svaki uitelj/ica moe, sukladno svojim osobnim potrebama napisati ono to je
njemu/njoj potrebno.
47. pitanje: Treba li uiteljima vie vremena za pripremanje?

Odgovor: Priprema uitelja je s administrativne usmjerena na praktinu. Nije propisan
obrazac pisanja, ve se panja posveuje strunim preporukama radi to optimalnijih
metodikih interakcija. Nastava, u kojoj su uenici aktivni sudionici nastavnog procesa,
zahtijeva vie pripremanja (traenje podataka u dodatnim izvorima znanja, izradba radnih
listia, krialjki, prezentacija, pripremanje pokusa, izvanuionike nastave...), ali tijekom
nastavnog sata uitelj/ica vie je suradnik i voditelj, a manje predava.
48. pitanje: Mijenja li se ocjenjivanje/vrjednovanje?

Odgovor: Za sada je jo uvijek na snazi vaei Pravilnik o ocjenjivanju.
49. pitanje: Hoe li se mijenjati pedagoka dokumentacija?

Odgovor: Hoe, ali ne ove kolske godine (2006./07.). Oekujemo prijedloge iz prakse.
50. pitanje: Kako u predmetnoj nastavi upisati integrirani dan u dnevnik?

Odgovor: Svaki uitelj upisuje svoje sadraje i broj sata (1., 2. ili ...).
Izvor: Najea pitanja i odgovori o Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu, Zdenka

ukelj, prof., HNOS potpora
- 92 - 2008mp7
1. UVOD
Prijedlozi tema za korelacije i integracije
Matematika tema Horizontalna korelacija ili integracija

1. OPERACIJE S RAZLOMCIMA Tjelesna i zdravstvena kultura: Skok u dalj
Svoenje razlomaka na zajedniki nazivnik Zemljopis: Stanovnitvo, Gospodarstvo
Usporeivanje razlomaka Povijest: Feudalno drutvo
Brojevni pravac Priroda: ivotni uvjeti, Rasprostranjenost
Zbrajanje razlomaka uma, Biljke i ivotinje u umama
Svojstva zbrajanja razlomaka Glazbena kultura: glazbeno pismo, ritamske
Oduzimanje razlomaka aktivnosti
Svojstva oduzimanja razlomaka Hrvatski jezik: Glagoli po vidu (zbrajati,
Mnoenje razlomaka zbrojiti)
Svojstva mnoenja razlomaka
Dijeljenje razlomaka
Svojstva dijeljenja razlomaka
Povezivanje raunskih operacija
2. TROKUT Tjelesna i zdravstvena kultura: geometrijski
Kutovi uz presjenicu likovi na portskim igralitima, Igre - razliite
Kutovi s usporednim i okomitim kracima tehnike bacanja lopte, ritmike i plesne
Kutne minute strukture
Trokut Informatika: Prikaz slika na monitoru i pisau,
Zbroj kutova u trokutu Crtanje upotrebom programskog jezika,
Simetrala kuta Crtanje programom za obradbu teksta
Konstrukcije nekih kutova Tehnika kultura: Mjerila i vrste crtea,
Sukladnost trokuta Simboli i kotiranje u graditeljstvu, Crtanje
Osnovne konstrukcije trokuta tlocrta
Visine trokuta Priroda: Povezanost ivih bia u umi
Povrina trokuta Likovna kultura: Ploha - simetrija i asimetrija
Hrvatski jezik: Kadar, plan, kut snimanja
3. CIJELI BROJEVI Informatika: Snimanje audiozapisa, izrada
Pozitivni i negativni cijelih brojeva prezentacije
Cijeli brojevi na brojevnom pravcu Zemljopis: Klimatski dijagrami, Azija
Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost cijelog Povijest Srednjovjekovna Europa
broja Priroda: Protok tvari i energije
Usporeivanje cijelih brojeva Likovna kultura: Ploha - pozitivni i negativni
Zbrajanje cijelih brojeva prostor plohe
Svojstva zbrajanja cijelih brojeva Hrvatski jezik: sadanjost, prolost, budunost;
Oduzimanje cijelih brojeva Strofa u lirskoj pjesmi, Vrste stiha (deseterac),
Svojstva oduzimanja cijelih brojeva Pjesniko izraajno sredstvo (kontrast), Haiku
Raunanje sa zagradama pjesme
Mnoenje cijelih brojeva
Svojstva mnoenja cijelih brojeva
Dijeljenje cijelih brojeva
Svojstva dijeljenja cijelih brojeva
Povezivanje raunskih operacija
4. RACIONALNI BROJEVI Tjelesna i zdravstvena kultura: Skok u dalj
Pozitivni i negativni racionalni brojevi Informatika: Izrada videozapisa, izrada
Prikazivanje racionalnih brojeva na pravcu prezentacije
2008mp7 - 93 -
Prijedlozi tema za korelacije i integracije
Usporeivanje racionalnih brojeva Tehnika kultura: Energija vode, Toplinska

Zbrajanje i oduzimanje racionalnih brojeva energija
Mnoenje racionalnih brojeva Zemljopis: Klimatski dijagrami, utjecaj
Dijeljenje racionalnih brojeva vulkana, potresa i morskih struja, grafikoni,
Svojstva raunskih operacija u skupu Q Afrika
Povezivanje raunskih operacija u skupu Q Povijest: Humanizam i renesansa
Priroda: Zatita prirode
Njemaki jezik: kola i kolovanje, Odijevalje,
kupovanje, Brojevi
Engleski jezik: brojevi
5. LINEARNE JEDNADBE Informatika: Izrada videozapisa, izrada
Prevoenje s hrvatskog na matematiki jezik prezentacije
Linearne jednadbe s jednom nepoznanicom Zemljopis: Amerika, Australija
Rjeavanje jednadbi sa zbrajanjem i Priroda: Vode
oduzimanjem Hrvatski jezik: Harry Potter
Rjeavanje jednadbi s mnoenjem i
dijeljenjem
Rjeavanje jednadbi s vie pribrojnika
Rjeavanje jednadbi s razlomcima i
zagradama
Problemski zadaci
6. ETVEROKUT Tjelesna i zdravstvena kultura: geometrijski
etverokuti likovi na portskim igralitima, Igre - razliite
Zbroj kutova u etverokutu tehnike bacanja lopte, ritmike i plesne
Paralelogram strukture
Pravokutnik Informatika: Izrada prezentacija
Kvadrat Zemljopis: gradnja kanala
Trapez Povijest: Barok
Priroda: Travnjaci
Likovna kultura: Povrina, masa i prostor
Hrvatski jezik: Opis otvorenog prostora,
Kazalite
Prijedlozi za izvanuioniku nastavu
1. Operacije s razlomcima - razlomci oko nas - koliki dio cijelog tornja ini krov, koliki dio zida
zauzima staklena povrina, uzgoj biljaka i poljoprivrednih kultura (dio godine, dio zemljita i sl.)
2. Trokut - Nadmorske visine; Je li toranj uspravan?
3. Cijeli brojevi - Kako se ivi na negativnim temperaturama; temperature u naem kraju
4. Racionalni brojevi - Usporeivanje kvalitete ivota kod nas i u EU
5. Linearne jednadbe - Kodiranje, ifriranje i tajne u djejim knjigama; Izmislimo svoju ifru
6. etverokuti - istraivanje - ureivanje stana, koliine potrebnih materijala ,cijene, trokovi
majstora; povijesne graevine i ukrasi; nakit
- 94 - 2008mp7
1. UVOD
1.19. Preporuena literatura za uitelje
J. Biani: Vjebanje ivotnih vjetina: prirunik za razrednike, Alinea, Zagreb, 2001.

P. Braja: Pedagoka komunikologija, kolske novine, Zagreb, 1993.
P. Braja: Umijee razgovora, C.A.S.H., Pula, 1996.
P. Braja: Umijee ljubavi, C.A.S.H., Pula, 1999.
B. Daki: Zornost u nastavi matematike, kolske novine, Zagreb 1993.
V. Devide: Matematika itanka, kolska knjiga, Zagreb 1991.
V. Devide: Zabavna matematika, kolska knjiga, Zagreb 1988.
G. Dryden, J. Vos: Revolucija u uenju kako promijeniti nain na koji svijet ui, Educa, Zagreb, 2
A. Farber i E. Mazlish: Kako razgovarati s djecom da bi bolje uila, Mozaik knjiga, Zagreb, 2000.
W. Glasser: Kvalitetna kola - kola bez prisile, Educa, Zagreb, 1994.
W. Glasser: Teorija izbora, Alinea, Zagreb, 2000.
W. Glasser: Nastavnik u kvalitetnoj koli, Educa, Zagreb, 1999.
W. Glasser: Svaki uenik moe uspjeti, Alinea, Zagreb, 2000.
D. Goleman: Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zagreb, 1997.
T. Gordon: P.E.T. kola roditeljske djelotvornosti, Jaki d.o.o., Zagreb, 1996.
D. Ch. Gossen i J. Anderson: Stvaranje uvjeta za kvalitetne kole, Alinea, Zagreb, 1996.
D. Ch. Gossen: Restitucija preobrazba kolske discipline, Alinea, Zagreb, 1994.
B. Green: Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih kola, Alinea, Zagreb, 1996.
I. Gusi: Matematiki rjenik, Element, Zagreb 1995.
E. Jensen: Super nastava, Educa, Zagreb, 2003.
E. Jensen: Razliiti mozgovi, razliiti uenici, Educa, Zagreb, 2004.
J. Jull: Vae kompetentno dijete, Educa, Zagreb, 1995.
H. Klippert: Kako uspjeno uiti u timu: zbirka praktinih primjera, Educa, Zagreb, 2001.
M. Krajnovi: Gdje je pogreka, kolska knjiga, Zagreb 1962.
Ch. Kyriacou: Temeljna nastavna umijea, Educa, Zagreb, 1995.
Manesh C. Sharma: Matematika bez suza, Ostvarenje d.o.o., Zagreb, 2001.
D. Olwens: Nasilnitvo u koli, Educa, Zagreb, 1998.
M. Polonijo: Matematike razbibrige, Element, Zagreb 1995.
G. Polya: Kako rijeiti matematiki zadatak, kolska knjiga, Zagreb,
G. Polya: Matematiko otkrie, HMD, Zagreb 2003.
M. Rijavec, I. Brdar: to uiniti kada dijete dobije jedinicu, IEP, Zagreb, 1998.
Standardi za nastavu matematike, HMD i V gimnazija, Zagreb, 1999.
E. Terhart, Metode pouavanja i uenja, Zagreb, 2001.
2008mp7 - 95 -
1.19. Preporuena literatura za uitelje
- 96 - 2008mp7
2. NASTAVNI PLAN I PROGRAM
2.1. Operativni plan i program 99

2.2. Metodiki prijedlozi 103
2.3. Dodatno gradivo za izvoenje nastave .110
2008mp7
2008mp7
2008mp7
Operativni plan i program
Petica 7 - matematika za 7.razred
Nastavne
Nastavna Br.
R. br. metode i
Naziv nastavne cjeline i tema Obrazovna postignua Suodnos sredstva i sati Mjesec
sata metodiki
pomagala
oblici rada
0 1 2 3 4 5 6 7
I. obrazovno razdoblje uk.
70
0. PONAVLJANJE Ponoviti gradivo matematike 6. razreda. Okvirno
1. Uvodni sat upoznavanje s gradivom 7. razreda. 4 rujan
2. - 4. Ponavljanje gradiva 6. r
znati racionalnim brojevima pridruiti toke NASTAVNE - udbenik
1. Koordinatni sustav u ravnini brojevnoga pravca METODE: Geografija - CD uz
5. - 6. 1.1. Koordinatni sustav na pravcu odrediti toke koordinatne ravnine ako su joj zadane - metoda Informatika udbenik 2 rujan
7. 1.2. Ureeni par koordinate i obratno; oitati koordinate zadane toke razgovora - prirunik 1
8.-9. 1.3. Koordinatni sustav u ravnini - demonstracije - CD uz 2
10. 1.4. Ponavljanje - graf. radova prirunik 1
- rada s tekstom - raunalo i
- usmenog projektor 6
izlaganja - prozirnice i
grafoskop
OBLICI RADA: - ploa i
- rad u paru kreda
- timski - ispiti znanja
- individualni
- frontalni
NASTAVNE Likovna - udbenik i
2. Proporcionalne i obrnuto odreivati bilo koji nepoznati lan proporcije METODE: kultura - Zlatni CD rujan
koristei osnovno svojstvo proporcije - metoda rez, grki - geometrijski
proporcionalne veliine prepoznavati proporcionalne veliine u zadatcima iz razgovora kipovi pribor 2
11.-12. 2.1. Omjeri svakidanjice - demonstracije Fizika - - prirunik i 3
13.-15. 2.2. Proporcije ili razmjeri primijeniti matematiki postupak na zadatke iz - graf. radova standardne CD 3
16.-18. 2.3. Proporcionalne veliine svakidanjice - rada s tekstom mjere za - raunalo i 1
19. 2.4. Grafiki prikaz proporcionalnosti grafiki prikazivati proporcionalnost; iz zadanoga - usmenog duljinu projektor 3
20.- 22. 2.5. Obrnuto proporcionalne veliine grafikog prikaza oditavati vrijednosti, tj. koordinate izlaganja TZK - - prozirnice i 2
23. - 24. 2.6. Primjena proporcionalnosti i obrnute listopad
toke mjerenja grafoskop 4
25. - 28. proporcionalnosti prepoznavati obrnuto proporcionalne veliine na OBLICI RADA: Fizika - - ploa i
2.7. Ponavljanje, priprema za ispit, 1. ispit primjerima iz svakidanjice; odreivati razmjerom i - rad u paru elastina sila, kreda 18
znanja i analiza formulom nepoznate veliine u zadatcima - timski mjerenje, - ispiti znanja
- individualni gustoa
- frontalni Informatika -
Excel (grafiki
prikaz)
Geografija -
stanovnitvo
raunati s postotcima te ih primjenjivati na zadatke NASTAVNE Kemija - udbenik
3. Postotni i kamatni raun iz znanosti i svakidanjice METODE: Geografija - CD uz listopad
29. - 31. 3.1. Pojam postotka odrediti kamate i primijeniti ih na zadatke iz - metoda Informatika - udbenik 3
32. - 34. 3.2. Raunanje s postocima svakidanjice razgovora Excel - prirunik 3
35. - 37. 3.3. Postoci u svakodnevnom ivotu - demonstracije - CD uz 3
38. - 41. 3.4. Jednostavni kamatni raun - graf. radova prirunik 4
42. 3.5. Ponavljanje - rada s tekstom - raunalo i 1
- usmenog projektor
izlaganja - prozirnice i 14 studeni
grafoskop
OBLICI RADA: - ploa i
- rad u paru kreda
- individualni
- frontalni
2008mp7
2008mp7
4. Statistika i vjerojatnost prepoznati obiljeje skupa objekata, odreivati NASTAVNE - udbenik
4.1. Grafiko prikazivanje podataka vrijednosti tog obiljeja; METODE: - CD uz
43. - 44 4.2 Analiza podataka prikazivati prikupljene podatke o tom obiljeju s - metoda udbenik 2 studeni
45. - 47. 4.3 Vjerojatnost sluajnog dogaaja pomou tablice frekvencija i relativnih frekvencija te razgovora Geografija - - prirunik 3
48. - 52. 4.4. Ponavljanje, priprema za ispit, 2. ispit grafiki s pomou stupastoga dijagrama i krunoga - demonstracije dijagrami - CD uz 5
53. - 56. znanja i analiza dijagrama; izraunavati aritmetiku sredinu te - graf. radova Fizika - prirunik 4 prosinac
interpretirati dobivene podatke - rada s tekstom grafiki prikaz - raunalo i 14
navesti elementarne dogaaje, prepoznati koji su - usmenog TZK - odnos projektor
elementarni dogaaji povoljni za izlaganja visine i mase - prozirnice i
zadani dogaaj, izraunati vjerojatnost dogaaja uenika grafoskop
OBLICI RADA: Informatika - - ploa i
- rad u paru Excel kreda prosinac
- individualni
- frontalni
5. Slinost dijeliti duinu na jednake dijelove i u zadanom prosinac
57. - 58. 5.1. Dijeljenje duine na jednake dijelove i u omjeru ; usvojiti pojam slinosti trokuta; 2
jednakom omjeru 1
59. 5.2. Slinost trokuta 1
60. Ponavljanje i zakljuivanje ocjena 4
II. obrazovno razdoblje
5. Slinost znati pouke o slinosti trokuta; izraunati duljine NASTAVNE - udbenik

stranica slinih trokuta; izraunati opseg i METODE: - CD uz
61. - 62. 5.3. Pouci o slinim trokutima povrinu slinih trokuta. - metoda udbenik 2 sijeanj
63. 5.4. Opseg i povrina slinih trokuta razgovora Geografija - prirunik 1
64. - 65. 5.5. Ponavljanje - demonstracije Fizika - CD uz 2
- graf. radova Likovna prirunik
- rada s tekstom kultura - raunalo i 5
- usmenog projektor
izlaganja - prozirnice i
OBLICI RADA: grafoskop
- rad u paru - ploa i
- timski kreda
- individualni - ispiti znanja
- frontalni
6. Mnogokuti usvojiti pojam mnogokuta i nacrtati mnogokut; NASTAVNE - udbenik
66. 6.1. Osnovno o mnogokutima odreivati ukupni broj dijagonala METODE: - CD uz 1
67. - 68. 6.2. Dijagonale mnogokuta mnogokuta; odreivati zbroj veliina kutova - metoda udbenik 2 sijeanj
69. - 70. 6.3. Kutovi mnogokuta mnogokuta istaknuti karakteristini trokut u pravilnom razgovora - prirunik 2
71. - 72. 6.4. Pravilni mnogokuti mnogokutu, konstruirati pravilne mnogokute sa 6, 8 i - demonstracije - CD uz 2
73. - 75. 6.5. Konstrukcija pravilnih mnogokuta 12 stranica; crtati pravilni peterokut s pomou - graf. radova prirunik 3
76. - 78. 6.6. Opseg i povrina mnogokuta karakteristinoga trokuta sluei se kutomjerom - rada s tekstom - raunalo i 3
79. - 81. 6.7. Ponavljanje, priprema za ispit, 3. ispit izraunati opseg i povrinu mnogokuta - usmenog projektor 3 veljaa
znanja i analiza izlaganja - prozirnice i
OBLICI RADA: grafoskop 16
- rad u paru - ploa i
- timski kreda
- individualni - ispiti znanja
- frontalni
razlikovati pojmove krunice i kruga; znati da je NASTAVNE Geografija - udbenik

7. Krunica i krug krunica odreena trima tokama koje nisu na istom METODE: Informatika - CD uz
82. - 83. 7.1. Osnovno o krunici i krugu pravcu; odreivati meusobni poloaj dviju krunica - metoda Biologija udbenik 2
84. 7.2. Kolinearne i nekolinearne toke znati da je obodni kut jednak polovini pripadnoga razgovora Tjelesna - prirunik 1
85. 7.3. Sredinji i obodni kut krunice Sredinjega kuta; usvojiti injenicu da je svaki obodni - demonstracije kultura - CD uz 1
86. - 87. 7.4. Pouak o sredinjem i obodnom kutu kut nad promjerom krunice pravi kut; usvojiti da - graf. radova prirunik 2
88. - 89. 7.5. Pravac i krunica pravac i krunica mogu imati dvije zajednike toke, - rada s tekstom - raunalo i 2
90. - 92. 7.6. Opseg kruga jednu zajedniku toku ili da nemaju nijednu - usmenog projektor 3 oujak
93. - 94. 7.7. Povrina kruga zajedniku toku; konstrukcija tangente krunice u izlaganja - prozirnice i 2
95. - 98. njenoj toki; izraunavati opseg kruga i primjenjivati grafoskop 4
7.8. Ponavljanje, priprema za ispit, 4. ispit
znanje na zadatke iz svakidanjice; izraunati duljinu OBLICI RADA: - ploa i
znanja i analiza krunoga luka; izraunavati povrinu kruga; - rad u paru kreda
primjenjivati znanje na rjeavanje zadataka iz - timski - ispiti znanja 17 travanj
svakidanjice; izraunavati povrinu krunoga - individualni
isjeka - frontalni
2008mp7
2008mp7
NASTAVNE - udbenik i
8. Dvije linearne jednadbe s dvije provjeravati je li zadani ureeni par rjeenje sustava METODE: Geografija CD
usvojiti metodu supstitucije; nainiti provjeru - metoda Fizika - geometrijski
nepoznanice rjeenja; usvojiti postupak metode suprotnih razgovora Kemija pribor 1
99. 8.1. Linearne jednadbe s jednom koeficijenata; nainiti provjeru rjeenja; u zadanim - demonstracije Informatika - prirunik i 2
nepoznanicom - ponavljanje primjerima samostalno odrediti koja od dviju metoda - graf. radova CD 4 travanj
100.-101. 8.2. Sustav dviju linearnih jednadbi s dvije dovodi do jednostavnijega naina rjeavanja; svoditi - rada s tekstom - raunalo i 4
nepoznanice problemske zadatke na rjeavanje sustava dviju - usmenog projektor 4
102.-105. 8.3. Metoda supstitucije jednadbi; izrei, izlaganja - softver 5
106.-109 8.4. Metoda suprotnih koeficijenata zapisivati i provjeravati rjeenje te ga po potrebi dinamine
110.-113. 8.5. Primjena sustava linearnih jednadbi raspraviti OBLICI RADA: geometrije
114.-118. 8.6. Ponavljanje, priprema za ispit, 5. ispit - rad u paru - prozirnice i 20 svibanj
znanja i analiza - timski grafoskop
- individualni - ploa i
- frontalni kreda
- ispiti znanja
-
9. Linearna funkcija i jednadba usvojiti nain zapisivanja funkcije; izraunavati NASTAVNE - udbenik i
pravca vrijednosti funkcije; primjenjivati znanje na rjeavanje METODE: CD
zadataka iz svakidanjice; crtati graf linearne funkcije i - metoda Fizika - geometrijski
iz nacrtanoga grafa iitavati vrijednost funkcije; razgovora Kemija pribor svibanj
procjenjivati i provjeravati (raunski i grafiki) pripada - demonstracije Geografija - prirunik i
119.-121. 9.1. Linearna funkcija li zadana toka grafu funkcije; odreivati nultoke - graf. radova Informatika CD 3
122.-125. 9.2. Graf linearne funkcije i jednadba pravca zadane linearne funkcije raunski i grafiki; - rada s tekstom - raunalo i 4
126.-128. 9.3 Tok linearne funkcije opisivati ovisnost dviju veliina s pomou tablice i - usmenog projektor 3
129.-132. 9.4. Grafiko rjeavanje sustava linearnih grafa; usvojiti znaenje nagiba pravca i odsjeka na osi izlaganja - softver 4
jednadbi y i njihovu geometrijsku interpretaciju; ispitivati rast ili dinamine
133.-136. 9.5. Ponavljanje, priprema za ispit, 6. ispit pad linearne funkcije prema nagibu pravca; iskazivati OBLICI RADA: geometrije 4 lipanj
znanja i analiza uvjet usporednosti dvaju pravaca; iz jednadbi pravaca - rad u paru - prozirnice i
odrediti jesu li pravci usporedni, poklapaju li se ili se - timski grafoskop 18
sijeku; rjeavati sustav linearnih jednadbi grafiki i - individualni - ploa i
raunskim putem; provjeriti rjeenje; odrediti frontalni kreda
grafikom metodom ima li sustav dviju linearnih ispiti znanja
jednadbi jedno, nijedno ili beskonano mnogo rjeenja
10. PONAVLJANJE
137.-139. Ponavljanje gradiva 7. razreda Sistematizirati i ponoviti naueno gradivo sedmog 4 lipanj
140. Zavrni sat razreda.
2008mp7
2.2. Metodiki prijedlozi
Osnovni cilj uenja matematike u osnovnoj koli je usvajanje temeljnih matematikih

znanja potrebnih za bolje razumijevanje prirodnih zakonitosti te razvijanje sposobnosti primjene
metoda matematikog miljenja u svakodnevnom ivotu.
Matematika je jedan od temeljnih nastavnih predmeta u osnovnoj koli i to zbog znanja koja su
bitna za uspjeno ukljuivanje u rad, gospodarstvo, suvremenu tehnologiju i drutvo.
Nesumnjiva je odgojna vrijednost matematike u formiranju linosti, razvijanju intelekta,
razvijanju logikog miljenja, razvijanju kreativne sposobnosti pri rjeavanja problema,
razvijanju radnih navika, razvijanju tonosti u radu, razvijanju osjeaja za kvantitativne odnose i
razvijanju prostornog zora. injenica je da je matematika velikom broju uenika jedan od
najteih predmeta. Uzrok je tome u samoj prirodi predmeta i injenici da se, poput stranog
jezika, stalno nadograuje na ranije naueno. Zato je potrebno obradu matematikih sadraja
prilagoditi uzrastu djeteta, koristiti sva dostupna nastavna sredstva, raznovrsne nastavne metode i
oblike rada.
1. Koordinatni sustav u ravnini
Cilj
Znati racionalnim brojevima pridruivati toke brojevnog pravca (koordinatnog sustava
na pravcu) i obratno. Upoznati se s pojmom ureenog para, te s pojmom koordinatne ravnine i
koordinatnim osima. Znati ureenim parovima racionalnih brojeva pridruivati toke
koordinatne ravnine. Nauiti to su to kvadranti te slinosti koordinata toaka iz istog kvadranta.
Razvijati samostalnost, preciznost, urednost i tonost.
Zadaci
Usvojiti postupak izgradnje brojevnog pravca. Znati racionalnim brojevima pridruivati
toke brojevnog pravca. Upoznati se s pojmom koordinate toke. Znati tokama brojevnog
pravca pridruivati racionalne brojeve. Upoznati se s pojmom ureenog para, uoiti primjenu
ureenog para u svakodnevici (ulaznice, ah, numeracija razreda itd.), te znati razlikovati redak i
stupac. Usvojiti postupak izgradnje koordinatne ravnine. Usvojiti pojmove ishodita
koordinatnog sustava u ravnini, koordinatnih osi, osi apscisa ili x-osi, osi ordinata ili y-osi, te
koordinate toke. Znati ureenim parovima racionalnih brojeva pridruivati toke koordinatne
ravnine. Upoznati se s pojmom kvadranata. Navikavati uenike na sustavnost, tonost, urednost,
ustrajnost i sistematinost. Razvijati sposobnost za primjenu matematikih znanja i modela pri
rjeavanju problema iz svakodnevnog ivota.
Kljuni pojmovi
Brojevni pravac, jedinina duina, jedinina toka, ishodite, koordinata toke,
koordinatni sustav na pravcu, ureeni par, koordinatni sustav u ravnini, koordinatna ravnina,
Kartezijev koordinatni sustav, Ren Descartes, koordinatne osi, os apscisa, os ordinata, x-os, y-
os, koordinate toke u ravnini, apscisa toke, ordinata toke, kvadrant.
Metodiki prijedlozi
Metodom demonstracije, upotrebom i povijesnih crtica, historicizama, te zanimljivih
zadataka mogue je uvesti uenike u gradivo Koordinatnog sustava u ravnini. Sam uvod u ovu
nastavnu temu bogat je povijesnim injenicama, pa predlaemo da se uenike uvede u ovu
cjelinu na zanimljiv i pristupaan nain. A kako cijela cjelina zapravo uope nije zahtjevna,
preporuamo posvetiti se uenicima s tekoama u savladavanju ovog gradiva.
2008mp7 - 105 -
U prvoj nastavnoj temi uvodi se pojam koordinatnog sustava. Iako su se uenici ve

susreli s izgradnjom brojevnog pravca i pridruivanjem racionalnih brojeva tokama tog pravca,
ovdje se prvi puta uvodi pojam koordinatnog sustava na pravcu. Budui da je veina ove
nastavne teme ponavljanje poznatog gradiva, predlaemo panju posvetiti smjetaju razlomaka,
mjeovitih brojeva i decimalnih brojeva na brojevni pravac. Posebno se pritom posvetiti
uenicima koji imaju problema u savladavanju ovog gradiva. U prilozima za nastavu pripremili
smo niz dopunskih zadataka za takve uenike.
Primjerima iz svakodnevnog ivota poeljno je uvesti pojam ureenog para. Pritom
svakako razjasniti uenicima dogovorenu razliku izmeu retka i stupca. Takoer, preporuamo
na primjerima objasniti razliku izmeu para brojeva i ureenog para brojeva. Nije potrebno
strogo definirati ureeni par na ovoj razini, dovoljno je da ga uenici razumiju kao par brojeva
kod kojih se tono zna koji je prvi, a koji drugi lan tog para.
Uenike preporuamo uvesti u koordinatnu ravninu zgodnim uvodnim zadatkom u temu
Koordinatni sustav u ravnini (brojanje koraka i 4 strane svijeta). Pritom treba uoiti da se sada ne
kreemo po pravcu, ve po ravnini. Nastavnik treba biti svjestan da su novi pojmovi iz ove
cjeline meusobno vrlo slini u nazivlju (npr. koordinatni sustav u ravnini i na pravcu, os apscisa
i apscisa toke itd.). Stoga je potrebno uenicima dobro objasniti svaku rije iz pojedinog naziva
i ukazati po emu se ona razlikuje od drugog slinog naziva. Primjerice, os apscisa se odnosi na
vodoravni brojevni pravac, a apscisa toke na prvi broj a u ureenom paru (a, b). Istovremeno
treba uoiti i slinosti meu njima, tj. heuristikim razgovorom doi do odgovora zato su ipak ti
nazivi slini. Primjerice, os apscisa i apscisa toke imaju oboje u nazivu rije apscisa jer se
apscisa a toke (a, b) oitava upravo s osi apscisa.
Smjetaj ureenih parova u koordinatnu ravninu moemo osvjeiti crtanjem raznih likova
u ravnini. Takvi zadaci se nalaze u udbeniku, ali je poeljno da i uenici sami izmiljaju takve
zadatke. U ovoj cjelini mogue je odigrati i koju igru potapanja brodova jer se u njoj takoer radi
o koordinatama u ravnini. U udbeniku je dat prijedlog da se odigra igra potapanja brodova na
razini nastavnik razred.
Nastavu je zgodno osvjeiti raznim prezentacijama, povijesnim crticama, plakatima,
sadrajima na panou, dinamikom geometrijom itd. Mnogi od prijedloga za ovakvo osvjeenje
nalaze se u naem udbeniku i na CD-u.
2. Proporcionalne i obrnuto proporcionalne veliine
Cilj
Usvojiti pojam proporcije i razumjeti njenu primjenu u svakodnevnom ivotu.

Prepoznavati proporcionalne i obrnuto proporcionalne veliine i znati ih primijeniti u rjeavanju
zadataka. Grafiki prikazivati proporcionalnost i oitavati vrijednosti iz grafikog prikaza.
Razvijati samostalnost, preciznost, urednost i tonost. Izgraivati sposobnost povezivanja
problema iz svakodnevnog ivota i matematike.
Zadaci
Odreivati bilo koji nepoznati lan proporcije koristei osnovno svojstvo proporcije
prepoznavati proporcionalne veliine u zadatcima iz svakidanjice primijeniti matematiki
postupak na zadatke iz svakidanjice grafiki prikazivati proporcionalnost; iz zadanoga
grafikog prikaza oitavati vrijednosti, tj. koordinate toke, prepoznavati obrnuto proporcionalne
- 106 - 2008mp7
veliine na primjerima iz svakidanjice; odreivati razmjerom i formulom nepoznate veliine u

zadatcima.
Navikavati uenike na sustavnost, tonost, urednost, ustrajnost i sistematinost. Razvijati
sposobnost za primjenu matematikih znanja i modela pri rjeavanju problema iz svakodnevnog
ivota. Privikavati na korektno matematiko biljeenje.
Kljuni pojmovi
Omjer, proporcija (razmjer), proporcionalnost (razmjernost), koeficijent

proporcionalnosti, grafiki prikaz proporcionalnosti, obrnuto proporcionalne veliine.
Metodiki prijedlozi
Za uvod u rad s omjerima odabrano je nekoliko primjera iz svakodnevnog ivota: Sfinga,

omjer televizora, udaljenost na karti sl. Uenici upoznaju i primjenu omjera na pripremu raznih
otopina, primjerice boje, gnojiva, itd. Uenje proporcija nastavljamo na primjeru Orlandovog
kipa koji uz povijesne elemente sadri i elemente istraivanja i otkrivanja razliitih pristupa
rjeavanju problema. Ukoliko ste u blizini Dubrovnika ovaj dio moete odraditi i kao projektni
zadatak. U dijelu s proporcionalnim veliinama poseban se naglasak stavlja na intuitivno
razumijevanje i prepoznavanje proporcionalnih veliina, a onda tek na primjenu formula u
rjeavanju zadataka. Na slian nain obraene su i obrnuto proporcionalne veliine.
U SysPrintovom udbeniku Informatika 7 i pripadnoj vjebenici moete nai neke
primjere primjene upotrebe raunala za rjeavanje matematikih zadatka.
nalaze se u naem udbeniku i na CD-u.
3. Postotni i kamatni raun
Cilj
Usvojiti pojam postotka i razumjeti njegovu primjenu u svakidanjem ivotu. Usvojiti
pojam kamata i razumjeti upotrebu kamatnog rauna u svakodnevnom ivotu.
Razvijati samostalnost, preciznost, urednost i tonost. Izgraivati sposobnost povezivanja
problema iz svakodnevnog ivota i matematike.
Zadaci
Raunati s postotcima te ih primjenjivati na zadatke iz znanosti i svakidanjice. Nauiti
slikovno prikazati neke postotke. Nauiti zapisati postotak u obliku razlomka i decimalnog broja.
Upoznati i usvojiti pojmove i oznake u postotnom raunu. Nauiti izraunavati postotni iznos,
postotak i osnovnu vrijednost. Odrediti kamate i primijeniti ih na zadatke iz svakidanjice.
Kljuni pojmovi
postotak, kamate, kamatna stopa, glavnica.
2008mp7 - 107 -
Metodiki prijedlozi
Metodom razgovora o svakodnevnom ivotu, te zanimljivih zadataka mogue je uvesti
uenike u gradivo Postotnog i kamatnog rauna. Za poetak cjeline predlaemo blok-sat s
izradom plakata koji osvjeuje ueniko znanje o postocima. Naime uenici ve puno znaju o
postocima, neka znanja su im tona, a neka pogrena. Ovaj blok sat omoguava uenicima da
razmisle to znaju o postocima, to artikuliraju u obliku odgovora i slika na plakatima, a onda u
zajednikoj analizi dou do zakljuaka koji odgovori su toni.
Ova cjelina ima vrlo konkretnu i lako vidljivu uporabnu vrijednost u svakodnevnom
ivotu, pa je treba to vie pribliiti uenicima, kako bi oni razumjeli svrhu uenja postotnog i
kamatnog rauna. to vie treba povezivati gradivo iz udbenika s uenikim primjerima i
svakidanjice.
Sadraji ove cjeline su vrlo prikladni za realizaciju integrirane nastave u kombinaciji s
primjerice kemijom, geografijom ili informatikom. Ukoliko je mogue isprobajte raunanje
postotnog i kamatnog rauna na raunalu - upotrebom programa za proraunske tablice,
primjerice Excela. Na CD-u je predviena jedna proraunska tablica s zadacima i rjeenjima iz
postotnog i kamatnog rauna, tako da ne morate sami osmiljavati zadatke. U SysPrintovom
udbeniku Informatika 7 i pripadnoj vjebenici moete nai jo neke primjere primjene upotrebe
raunala za rjeavanje matematikih zadatka. U Excelu postoji i predloak za raunanje rata
kredita i kamata po sloenom kamatnom raunu, pa ga moete upotrijebiti kao dodatnu
ilustraciju. Za uvjebavanje i primjenu nauenog pripremljena su dva timska rada i nekoliko igri.
4. Statistika i vjerojatnost
Cilj
Razumjeti svrhu prikupljanja podataka. Znati prikazati prikupljene podatke u obliku
tablice i grafiki, izraunavati relativnu frekvenciju i aritmetiku sredinu. Stei vjetinu
analiziranja i interpretiranja prikupljenih podataka. Razlikovati elementarne dogaaje, prepoznati
povoljne dogaaje i znati izraunati vjerojatnost jednostavnih dogaaja. Razvijati samostalnost,
preciznost, urednost i tonost. Izgraivati sposobnost povezivanja problema iz svakodnevnog
ivota i matematike.
Zadaci
Prepoznati obiljeje skupa objekata, odreivati vrijednosti tog obiljeja; prikazivati
prikupljene podatke o tom obiljeju pomou tablice frekvencija i relativnih frekvencija, te
grafiki pomou stupastoga dijagrama i krunog dijagrama; izraunavati aritmetiku sredinu,
interpretirati dobivene podatke navesti elementarne dogaaje, prepoznavati koji su elementarni
dogaaji povoljni za zadani dogaaj, izraunavati vjerojatnost dogaaja.
Kljuni pojmovi
obiljeje skupa objekata, frekvencija i relativna frekvencija, tabelarni prikaz, stupasti
dijagram, kruni dijagram sluajni dogaaj, elementarni dogaaj, relativna frekvencija dogaaja,
vjerojatnost dogaaja
- 108 - 2008mp7
Metodiki prijedlozi
U ovoj cjelini uenici upoznaju osnovne statistike pojmove i jednostavne primjere
izraunavanja vjerojatnosti. Uz obradu gradiva o prikupljanju i analizi podataka mogue je
odraditi i projektni zadatak koji primjenjuje to gradivo na primjeru iz svakodnevnog ivota -
primjerice prava potroaa, ugroene vrste ili bilo koja tema aktualna za okolinu, kolu i uenike.
Sadraji iz statistike su vrlo prikladni za realizaciju integrirane nastave u kombinaciji s
primjerice geografijom ili informatikom. Ukoliko je mogue isprobajte obradu podataka
(izraunavanja i crtanja dijagrama) na raunalu - upotrebom programa za proraunske tablice,
primjerice Excela. Na CD-u se nalaze i upute za crtanje dijagrama u Excelu. U SysPrintovom
udbeniku Informatika 7 i pripadnoj vjebenici moete nai jo neke primjere primjene upotrebe
raunala za rjeavanje matematikih zadatka.
Za gradivo vjerojatnosti predlaemo uvodni blok-sat na kojem uenici, kroz pokuse,
otkrivaju anse da se neki dogaaj dogodi, a nakon istraivanja potkrjepljujemo te pokuse s
matematikom teorijom.
5. Slinost trokuta
Cilj
Usvojiti svojstva slinosti trokuta i njihovu primjenu i moi primijeniti steena znanje u
svakodnevnom ivotu. Razvijati samostalnost, preciznost, urednost i tonost, te sposobnost
usmenog, pismenog i grafikog izraavanja.
Zadaci
Uoavati proporcionalne duine i znati dijeliti duinu na jednake dijelove i u zadanom
omjeru geometrijskom konstrukcijom. Nauiti pouke o slinosti trokuta i znati izraunati
duljine stranica slinih trokuta, te opseg i povrinu slinih trokuta.
Rjeavati zadatke iz svakodnevnog ivota uz primjenu znanja u trokutu.
Kljuni pojmovi
Slini trokuti, koeficijent slinosti.
Metodiki prijedlozi
Pri obradi ove cjeline mogue je koristiti i kombinirati etiri naina istraivanja i
otkrivanja geometrijskih svojstava i tvrdnji:
I. uenici sami istrauju koristei gotove predloke u programu za dinaminu geometriju
na raunalu - provodi se u informatikoj uionici
II. voeno istraivanje upotrebom programa za dinaminu geometriju -uitelj radi na
raunalu, a uenici promatraju i zakljuuju - provodi se u matematikoj uionici uz
upotrebu jednog raunala i projektora
III. voeno istraivanje upotrebom gotovih animacija i prezentacija -uitelj radi na
IV. zajedniko rjeavanje primjera iz udbenika koritenjem ploe ili grafoskopa
Geometrijske tvrdnje i svojstva koje uenici sami otkriju usvajaju se trajnije od onih koje dobiju
gotove. Upotrebom raunala moe se isprobavati i provjeravati vei broj razliitih mogunosti
to je obino neizvedivo koritenjem ploe. Primjerice, mogue je metodom simulacije
istraivati Talesovu ideju kako izraunati visinu piramide.
2008mp7 - 109 -
Pri obradi pojma slinosti dobro je zapoeti s primjerima iz svakodnevnog ivota,

uoavajui sukladne, sline ili razliite likove, graevine ili biljke u raznim asopisima ili blioj i
daljoj okolici. U djejim asopisima esto se mogu nai slike na kojima treba pronai detalje po
kojima se razlikuju, igre s takvim slikama mogu djeci pribliiti matematiki pojam sukladnosti.
Na kraju cjeline potrebno je ponoviti i primijeniti naueno gradivo u raznovrsnim
zadacima iz svakodnevnog ivota i igrama. Svrha davanja oglednog primjerka ispita znanja je da
uenik stekne sliku o svom znanju i predvidi svoj uspjeh na ispitu znanja; te da uz pomo
nastavnika otkloni nejasnoe i to bolje naui gradivo, ne samo za provjeru znanja ve za cijeli
ivot.
6. Mnogokuti
Cilj
Usvojiti pojam mnogokuta proirivanjem ranije steenog znanje o trokutima i
etverokutima. Znati primijeniti znanje o mnogokutima u svakodnevnom ivotu.Razvijati
samostalnost, preciznost, urednost i tonost, te sposobnost usmenog, pismenog i grafikog
izraavanja.
Zadaci
Opisati mnogokut i klasificirati ih s obzirom na broj njegovih stranica. Izvesti i
primijeniti matematiki izraz za broj dijagonala i zbroj veliina kutova u mnogokutu. Razlikovati
pravilne i nepravilne mnogokute. Znati istaknuti karakteristini trokut u pravilnom mnogokutu i
znati konstruirati pravilni esterokut, osmerokut i dvanaesterokut.
Sluei se kutomjerom i uz pomo karakteristinog trokuta znati nacrtati peterokut i deseterokut.
Izvesti matematiki izraz za opseg i povrinu mnogokuta i primijeniti ih na zadatke iz
svakodnevnog ivota.
Kljuni pojmovi
Mnogokut (n-terokut), kutovi mnogokuta, dijagonale mnogokuta. Pravilni mnogokut,
karakteristini trokut pravilnog mnogokuta i konstrukcija pravilnog mnogokuta. Opseg
mnogokuta i povrina mnogokuta.
Metodiki prijedlozi
Pri obradi ove cjeline mogue je koristiti i kombinirati etiri naina istraivanja i
otkrivanja geometrijskih svojstava i tvrdnji:
I. uenici sami istrauju koristei gotove predloke u programu za dinaminu geometriju
na raunalu - provodi se u informatikoj uionici
II. voeno istraivanje upotrebom programa za dinaminu geometriju -uitelj radi na
III. voeno istraivanje upotrebom gotovih animacija i prezentacija -uitelj radi na
IV. zajedniko rjeavanje primjera iz udbenika koritenjem ploe ili grafoskopa
Geometrijske tvrdnje i svojstva koje uenici sami otkriju usvajaju se trajnije od onih koje dobiju
gotove. Upotrebom raunala moe se isprobavati i provjeravati vei broj razliitih mogunosti
to je obino neizvedivo koritenjem ploe. primjerice, u ovoj cjelini elimo nauiti uenike
kako napraviti geometrijsku konstrukciju pravilnih mnogokuta. Uz klasinu geometrijsku
- 110 - 2008mp7
konstrukciju na papiru koritenjem ravnala i estara potrebno je istaknuti i suvremenu inaicu

geometrijskih konstrukcija - konstrukcije upotrebom raunala. korisno je Tonost konstrukcije je
potpuna, za razliku od konstrukcija na papiru kod kojih sitne greke (1) uzrokuju krivu
konstrukciju. Pri tome mogu se koristiti alati samog programa, ali moe se i simulirati klasina
konstrukcija. Ovo je jako korisno jer uenici bolje razumijevaju sam postupak klasine
geometrijske konstrukcije.
No, potrebno je naglasiti da se veina dokaza geometrijskih tvrdnji moe izvesti i
pomou "papirnatih" dokaza - izrezivanjem i spajanjem pojedinih dijelova. Ti "papirnati" dokazi
bliski su djeci i vrlo zorno im pokazuju tonost neke tvrdnje.
Pri obradi mnogokuta dobro je zapoeti s primjerima iz ivota, uoavajui da se
mnogokuti nalaze svuda oko nas: pelinje sae, paukova mrea, presjeci rudarskih rovova,
Na kraju cjeline potrebno je ponoviti i primijeniti naueno gradivo u raznovrsnim
zadacima iz svakodnevnog ivota i igrama. Svrha davanja oglednog primjerka ispita znanja je da
uenik stekne sliku o svom znanju i predvidi svoj uspjeh na ispitu znanja; te da uz pomo
nastavnika otkloni nejasnoe i to bolje naui gradivo, ne samo za provjeru znanja ve za cijeli
ivot.
7. Krunica i krug
Cilj
Ponoviti osnovna znanja o krunici i krugu (definicije, podskupovi i meusobni odnosi).
Usvojiti pojmove sredinjeg i obodnog kuta krunice, te odnos meu njima (Pouak o sredinjem
i obodnom kutu). Usvojiti u kojim odnosima mogu biti pravac i krunica u ravnini te znati
konstruirati tangentu krunice iz toke na krunici i iz toke izvan krunice. Upoznati se s
brojem i s formulama za opseg i povrinu kruga.
Zadaci
Znati definirati krunicu, krug, polumjer ili radijus, promjer ili dijametar, tetivu, kruni
luk, koncentrine krunice i kruni vijenac. Ponoviti u kojem poloaju mogu biti dvije krunice
u ravnini. Znati konstruirati tetivu zadane duljine u zadanoj krunici, te diskutirati o broju
rjeenja. Usvojiti pojam kolinearnih i nekolinearnih toaka, te injenice da dvije razliite toke u
ravnini odreuju jedinstveni pravac, a tri nekolinearne toke odreuju jedinstvenu krunicu.
Usvojiti pojmove sredinjeg i obodnog kuta krunice, te odnose meu njima (nad istim krunim
lukom postoji samo jedan sredinji kut, ali beskonano mnogo obodnih kutova i svi obodni
kutovi su dvostruko manji od sredinjeg). Usvojiti Talesov pouak kao poseban sluaj Pouka o
sredinjem i obodnom kutu kad je sredinji kut isprueni kut. Znati konstruirati pravokutan
trokut ako mu je zadana samo duljina hipotenuze i jedne katete (pomou Talesovog pouka).
Usvojiti u kojim odnosima mogu biti pravac i krunica u ravnini i znati konstruirati tangentu
krunice iz toke na krunici i iz toke izvan krunice. Upoznati se s brojem i s formulama za
opseg i povrinu kruga. Znati izraunati opseg i povrinu kruga zadanog polumjera i to znanje
primjenjivati na zadatke iz svakidanjice. Znati izraunati duljinu krunog luka i povrinu
krunog isjeka. Navikavati uenike na sustavnost, tonost, urednost, ustrajnost i sistematinost.
Razvijati sposobnost za primjenu matematikih znanja i modela pri rjeavanju problema iz
svakodnevnog ivota.
Kljuni pojmovi
2008mp7 - 111 -
Krunica, krug, k(S, r), sredite krunice i kruga, polumjer ili radijus, promjer ili
dijametar, tetiva, kruni luk, kruni isjeak, kruni odsjeak, polukrug, polukrunica, sekanta,
tangenta, diralite, koncentrine krunice, kruni vijenac, kolinarene toke, nekolinearne toke,
sredinji kut krunice, obodni kut krunice, Pouak o sredinjem i obodnom kutu, Talesov
pouak, broj , opseg kruga, povrina kruga, duljina krunog luka, povrina krunog isjeka.
Metodiki prijedlozi
Cjelina o krunici i krugu zapoinje temom Osnovno o krunici i krugu gdje se
ponavljaju osnovni pojmovi naueni u petom razredu. Ovdje posebno obratiti panju na tonost
svih definicija, te na preciznost u postupcima konstruiranja tetive uz zadanu krunicu i duljinu
tetive. Pritom je takoer vano uenike uiti matematikoj diskusiji kao ravnopravnom dijelu
svake konstrukcije. Za diskusiju e pomoi programi dinamike geometrije poput geoGebre ili
The Geometer's Sketchpada.
U temi Kolinearne i nekolinearne toke, uz brojne vizualne primjere, vano je usvojiti da
dvije razliite toke u ravnini odreuju jedinstveni pravac, a tri nekolinearne toke odreuju
jedinstvenu krunicu. Ovo posljednje dobro je povezati s trokutu opisanom krunicom.
U temi Pouak o sredinjem i obodnom kutu preporuamo da se posebna panja posveti
dijelu iskaza nad istim krunim lukom. Protuprimjerima je lako pokazati da pouak ne vrijedi
ako se sredinji i obodni kut ne nalaze nad istim krunim lukom. Na taj nain uenici uviaju
zato je vano tono i precizno iskazivati matematike tvrdnje, ali i uiti se kritikom miljenju.
Prilikom spominjanja Talesovog pouka dobro se podsjetiti da se u ovoj kolskoj godini
nekoliko puta spominje Tales (kako je izraunao visinu piramide, Talesov pouak o
presjenicama kuta, Talesov pouak o sredinjem i obodnom kutu). To je dobra prilika da se
napravi plakat ili pano s Talesovim doprinosom u osnovnokolskoj matematici. Mnogi materijali
za to se nalaze u udbeniku i na CD-u.
Temu Pravac i krunica zapoinjemo ponavljanjem u kojem meusobnom odnosu mogu
biti pravac i krunica u ravnini, i proirujemo poznato gradivo pojmovima poput tangente,
sekante i diralita. Pritom je korisno uenicima ukazati na etimologiju ovih pojmova (lat. tangere
= dodirivati, lat. secare = sjei). Ovi, kao i drugi pojmovi se nalaze u pojmovniku na pripadnom
CD-u. Uz mnoge pojmove tamo je objanjeno porijeklo njihovog imena.
Upotrebom povijesnih crtica, historicizama, te zanimljivih zadataka mogue je uenike
upoznati s brojem . Preporuamo napraviti i prigodan plakat na tu temu. U udbeniku pod
temom Opseg kruga se nalazi Primjer 1 kojeg je mogue obraditi u obliku rada u paru ili timskog
rada u radionici. Uenike treba upozoriti na beskonanost broja , kao i na tone i priblino
tone rezultate prilikom raunanja opsega i povrine kruga. U udbeniku se nalazi mnotvo
zadataka gdje se moe primijeniti znanje s opsegom i povrinom kruga u svakodnevnim
situacijama, i svakako preporuamo da se uenici to vie susreu se takvim zadacima. Formule
za opseg i povrinu kruga uenici trebaju usvojiti i znati ih napamet, a formule za duljinu
krunog luka i za povrinu krunog isjeka nije potrebno uiti napamet (vano ih je znati
primijeniti, a odlini uenici trebaju razumjeti postupak izvoenja tih formula iz odgovarajuih
razmjera).
nalaze se u naem udbeniku i na CD-u, a posebno istiemo programe dinamike geometrije i
Flash animacije koje moete iskoristiti u nastavi.
8. Dvije linearne jednadbe s dvije nepoznanice
- 112 - 2008mp7
Cilj
Upoznati i usvojiti matematiki zapis problemskih zadataka u obliku sustava jednadbi.

Upoznati pojam sustava linearnih jednadbi i njegovog rjeenja. Nauiti kako provjeriti je li neki
broj rjeenje sustava linearnih jednadbi. Upoznati, usvojiti i uvjebati rjeavanje sustava dviju
linearnih jednadbi s dvije nepoznanice metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata.
Zadaci
Provjeravati je li zadani ureeni par rjeenje sustava, usvojiti metodu supstitucije; nainiti
provjeru rjeenja; usvojiti postupak metode suprotnih koeficijenata; nainiti provjeru rjeenja; u
zadanim primjerima samostalno odrediti koja od dviju metoda dovodi do jednostavnijega naina
rjeavanja; svoditi problemske zadatke na rjeavanje sustava dviju jednadbi; izrei, zapisivati i
provjeravati rjeenje te ga po potrebi raspraviti. Navikavati uenike na sustavnost, tonost,
urednost, ustrajnost i sistematinost. Razvijati sposobnost za primjenu matematikih znanja i
modela pri rjeavanju problema iz svakodnevnog ivota. Privikavati na korektno matematiko
biljeenje.
Kljuni pojmovi
Sustav dviju linearnih jednadbi s dvjema nepoznanicama, rjeenje sustava. sustav dviju
linearnih jednadbi s dvjema nepoznanicama, metoda supstitucije ili zamjene, metoda suprotnih
koeficijenata.
Metodiki prijedlozi
Na poetku cjeline predvieno je kratko ponavljanje linearnih jednadbi kao uvod u

sustave linearnih jednadbi. U ovoj cjelini uenici trebaju nauiti kako primijeniti matematike
modele na rjeavanje problemskih zadatak rijeima, tj. kako prevesti obian govor u
matematike jednadbe. Nakon toga uenici upoznaju dvije metode rjeavanja sustava - metodu
supstitucije i suprotnih koeficijenata. Na kraju cjeline se nauene vjetine primjenjuju u
rjeavanju razliitih zadataka.
Za uvjebavanje rjeavanja sustava pripremljeni su razliiti listii, igre i timski rad.
Ukoliko elite moete uenicima pokazati rjeavanje sustava na raunalu - primjerice na web-
adresi http://www.quickmath.com.
9. Linearna funkcija
Cilj
Uoiti linearnu ovisnost u svakodnevnom ivotu, usvojiti pojam linearne funkcije, nain
zapisivanja i izraunavanje. Nauiti crtati graf linearne funkcije i oitavati vrijednosti iz grafa.
Znati odrediti pripada li neke toka zadanom grafu. Razlikovati rastuu i padajuu linearnu
2008mp7 - 113 -
funkciju. Oitavati s grafa vrijednosti za koje su y >0 ili y <0. Nauiti primijeniti linearnu
funkciju. Grafiki rjeavati sustav jednadbi. Znati odrediti koliko rjeenja ima sustav pomou
grafike metode.
Zadaci
Usvojiti nain zapisivanja funkcije; izraunavati vrijednosti funkcije; primjenjivati znanje
na rjeavanje zadataka iz svakidanjice; crtati graf linearne funkcije i iz nacrtanoga grafa
iitavati vrijednost funkcije; procjenjivati i provjeravati (raunski i grafiki) pripada li zadana
toka grafu funkcije; odreivati nultoke zadane linearne funkcije raunski i grafiki; opisivati
ovisnost dviju veliina s pomou tablice i grafa; usvojiti znaenje nagiba pravca i odsjeka na osi
y i njihovu geometrijsku interpretaciju; ispitivati rast ili pad linearne funkcije prema nagibu
pravca; iskazivati uvjet usporednosti dvaju pravaca; iz jednadbi pravaca odrediti jesu li pravci
usporedni, poklapaju li se ili se sijeku; rjeavati sustav linearnih jednadbi grafiki i raunskim
putem; provjeriti rjeenje; odrediti grafikom metodom ima li sustav dviju linearnih jednadbi
jedno, nijedno ili beskonano mnogo rjeenja
Kljuni pojmovi
Linearna funkcija, vrijednost funkcije, graf linearne funkcije, eksplicitni oblik jednadbe
pravca, nultoka, nagib pravca, rastua funkcija, padajua funkcija, pravac, nagib pravca,
usporednost pravaca, presjek pravaca, sjecite, koordinate sjecita.
Metodiki prijedlozi
Cjelina Linearna funkcija omoguuje uenicima uvid u matematiko modeliranje
stvarnosti. Linearna funkcija moe se primijeniti na razliite svakodnevne raune - primjerice za
struju, vodu, telefon, plau i slino. Upravo na tu primjenu skreemo uenicima panju na
poetku cjeline. U zornijem prikazu i istraivanju Linearne funkcije i njenih svojstava mogu vam
pomoi programi dinamike geometrije, primjerice GeoGebra. U udbeniku i na CD-u moete
nai upute za crtanje linearne funkcije i grafiko rjeavanje sustava u GeoGebri. Pripremljeno je
i nekoliko crtea u GeoGebri koje moete koristiti za zorni, interaktivni prikaz tijekom nastave.
Na CD-u se nalazi i interaktivni materijal o Linearnoj funkciji i jednadbi pravca
prikladan za samostalno uenje ili za nadopunjavanje klasinog naina rada. Za uvjebavanje i
primjenu nauenog pripremljen je timska rada i nekoliko igri.
- 114 - 2008mp7
2.3. Dodatno gradivo za izvoenje nastave
U ovom su poglavlju predloeni primjeri za:

zadatke za darovite uenike
nastavne listie i kontrolne zadatke
ispite znanja
Unutar svake nastavne teme stavljeni su prijelozi za ispite znanja i zadaci za darovite uenike.
Oni prate osnovne matematike pojmove i sadraje koji se trebaju usvojiti i kao takvi nude
ueniku, roditelju i nastavniku uvid u trenutno znanje.
Ponueni su zadaci za darovite uenike kao i sve one koji po svojim sposobnostima trae
dodatne sadraje vezane uz tekuu nastavnu temu.
Ovi oblici gradiva samo su prijedlog i slue kao pomo nastavnicima koji koriste udbenik
Petica u nastavi. Osim toga, svrha im je i poticanje njihove kreativnosti.
1. Koordinatni sustav u ravnini
NASTAVNI LISTI 1.1.
1.
Na brojevnom pravcu jedinine duine 1 cm pronai toke pridruene brojevima:
3, -2, -1.9, 0.5, -1.8, 2.3.
2.
Na brojevnom pravcu priblino pronai toke pridruene brojevima:
1 2 11 10 14
, , , , .
7 7 7 7 7
3.
Na brojevnom pravcu istakni toke:
2 3 3
M , K(-2.5), D 2 , N i S(-1.7).
3 5 4
4.
Na brojevnom pravcu istakni toke:
A(200), B(-150), C(350), D(-425).
5.
Odredi koordinate istaknutih toaka sa slike:
a)
2008mp7 - 115 -
b)
NASTAVNI LISTI 1.3.
1.
U koordinatnoj ravnini istakni toke A(1, 3), B(-2, 5), C(-1, -2) i D(-4, 4).
2.
1 1 3 1 1 5 7 6
U koordinatnoj ravnini istakni toke M( , ), N( , ), K( 2 , ) i L( , ).
2 2 2 2 2 2 2 2
3.
U koordinatnoj ravnini istakni toke:
1 1 3 5 1 2 11
A( , ), B( , ), C( 3 , ) i D( , 2).
4 2 4 2 2 4 4
4.
U koordinatnoj ravnini otprilike istakni toke:
1 1 6 1 1 12
K( , ), B( , 2), M( 3 , 3 ) i H( , 2.7).
3 6 5 4 2 3
Kojem kvadrantu pripada pojedina toka?
5.
Koje od ovih toaka pripadaju x-osi, a koje y-osi?
A(0, 5), B(0, -2), C(4, 0) i D(0, 0).
6.
Napii koordinate neke toke P koja se nalazi u prvom kvadrantu, nekih toaka D i F koje se
nalaze u drugom kvadrantu, neke toke T koja se nalazi u treem kvadrantu i nekih toaka C, U i
V koje se nalaze u etvrtom kvadrantu.
KONTROLNA ZADAA 1.3.
A grupa B grupa
1. 1.
U koordinatnoj ravnini istakni toke: U koordinatnoj ravnini istakni toke:
A(2, 1), B(-1, 3), C(-3, -4) i D(-5, -2). A(4, 3), B(-1, 3), C(-2, -2) i D(-5, 1).
2. 2.
U koordinatnoj ravnini istakni toke: U koordinatnoj ravnini istakni toke:
A(0, 3.5), B(-2.2, 1), C(-1.6, 0) i D(-2.1, 4.1). A(2.5, 3.5), B(-2.7, 0), C(-1.1, -2.9) i D(0, 1.5).
- 116 - 2008mp7
3. 3.
U koordinatnoj ravnini otprilike istakni toke: U koordinatnoj ravnini otprilike istakni toke:
1 2 2 5 1 3 3 7
K( , 2), B( , 0), M( 1 , ) i K( , -1), B(0, ), M( 2 , ) i
2 5 4 2 3 5 4 2
11 5
H( , 2.5). H( , 0.5).
3 3
Zadaci za nadarene uenike
1. Smjesti u pravokutni koordinatni sustav sve toke (x, y) ije su koordinate elementi skupa
5 3n n 1
: n = 0,1, 2,3, 4 : n = 4, 2, 0, 2, 4
x 4 i y n +1 .
2. Dokai da je etverokut A(1, 2), B(5, 0), C(3, 3) i D(3,1) paralelogram.
3. Toke A(1,0) i D(0,5) su dva vrha paralelograma ABCD, a toka S(2,0) je sjecite njegovih
dijagonala. Odredi vrhove B i C tog paralelograma.
4. Toke A(0,2) i C(0,4) nasuprotni su vrhovi kvadrata ABCD. Odredi preostala dva vrha tog
kvadrata.
5. Sredite pravokutnika nalazi se u ishoditu pravokutnog koordinatnog sustava. Jedan njegov

vrh je u toki (4,1). Odredi koordinate ostalih vrhova tog pravokutnika.
6. Odredi etvrti vrh paralelograma ABCD ako su zadani njegovi vrhovi

A(2,0), B(2,2) i C(4,4).
2. Proporcionalne i obrnuto proporcionalne veliine
NASTAVNI LISTI 2.2.
1. a) 2 : 3 = x : 18 2. a) 1 : 4 = 2 : x
b) 3 : 5 = y : 25 b) 5 : 6 = 10 : x
c) 3 : 4 = x : 100 c) 7 : 8 = 42 : y
3. a) x : 6 = 2 :3 4. a) 8 : x = 1 : 2
b) y : 8 = 21 : 24 b) 5 : y = 20 : 28
c) y : 3 = 24 : 36 c) 4 : x = 80 : 100
2008mp7 - 117 -
5. a) y : 2 = 12 : 8 6. a) y : 24 = 5 : 8
b) 5 : 8 = x : 1000 b) x : 23 = 42 : 7
c) 3 : 4 = 36 : y c) x : 30 = 12 : 5
7. a) 144 : 9 = y : 3 8. a) 25.3 : 5.5 = 34.5 : y

b) 216 : 6 = x : 2 b) 4.5 : 1 = x : 5.3
c) 147 : 3 = x : 4 c) 25 : 23 = 150 : y
9. a) 7.5 : 6.9 = 75 : x 10. a) 500 : 362.5 = 1850 : x

b) 325 : 5 = x : 7 b) 96 : 120 = x : 140
c) 325 : 5 = y : 0.5 c) 10 : 80000 = 65 : y
11. Okretanje dvaju zupanika je povezano.
a) Dok se zupanik A okrene jednom, zupanik B e se okrenuti dva puta.

Ako je zupanik B napravio 6 okreta koliko ih je napravio zupanik A?
Ako je zupanik A napravio 30 okreta koliko ih je napravio zupanik B?
b) Dok se zupanik A okrene 4 puta, zupanik B e se okrenuti 14 puta.

c) Dok se zupanik A okrene 3 puta, zupanik B e se okrenuti 4 puta.


A
4
1.. Izraunaj vrijednost omjera 20 : .
3
2. Najkraa udaljenost dva mjesta na karti je 8 cm. Kolika je ta udaljenost u prirodi (u km), ako
je karta izraena u mjerilu 1 : 15 000?
3. Na posudi za boju pie da ju treba pomijeati s vodom u omjeru 3 : 1. Koliko vode treba
umijeati u 12 litara boje?
4. Dva studenta, Filip i Tvrtko, radili su zajedno jedan posao. Filip je radio 4 dana, a Tvrtko 3
dana. Zajedno su zaradili 1498 kn. Kako e ih pravedno podijeliti?
5. Izraunaj nepoznati lan proporcije
- 118 - 2008mp7
21 : x = 18 : 42
6. Stup visok 8 m baca sjenu dugaku 1.6 m. Koliko je visoka breza koja baca u isto vrijeme
sjenu dugu 0.8 m?
B
3
1. Izraunaj vrijednost omjera 21 : .
4
2. Najkraa udaljenost dva mjesta na karti je 15 cm. Kolika je ta udaljenost u prirodi (u km), ako
je karta izraena u mjerilu 1 : 15 000?
3. Na posudi za boju pie da ju treba pomijeati s vodom u omjeru

3 : 1. Koliko vode treba umijeati u 15 litara boje?
4. Dva studenta, Ante i Mate, radili su zajedno jedan posao. Ante je radio 3 dana, a Mate 5 dana.
Zajedno su zaradili 1496 kn. Kako e ih pravedno podijeliti?
5. Izraunaj nepoznati lan proporcije

28 : x = 18 : 45
6. Stup visok 8 m baca sjenu dugaku 1.4 m. Koliko je visok jablan koji baca u isto vrijeme
sjenu dugu 2.8 m?
1. Oznai proporcionalne veliine s P, a obrnuto proporcionalne

veliine s OP.
a) koliina ljiva i iznos koji moramo platiti;
b) trajanje zaliha hrane i broj ivotinja za koje je ta zaliha;
c) broj koraka za odreenu udaljenost i duljina koraka.
2. Razreemo li deblo drveta na daske debljine 4.8 cm dobit emo 12
dasaka.
a) Kolika bi trebala biti debljina daske da od tog debla dobijemo 16
dasaka?
b) Koliko dasaka emo dobiti ako reemo daske debljine 3.2 cm?
3. Ako 5 kg kruaka kota 44.95 kn, koliko se kilograma kruaka
moe kupiti za 17.98 kn?
4. Da bi se sagradila jedna zgrada 25 radnika treba raditi 150 dana. Da
bi zgrada bila sagraena to prije, nakon 60 dana zaposleno je jo
20 radnika. Koliko e dana ranije zavriti zgradu?
B
1. Oznai proporcionalne veliine s P, a obrnuto proporcionalne
veliine s OP.
a) broj radnika i vrijeme zavretka radova;
b) broj biljenica i iznos koji moramo platiti;
c) broj pumpi i vrijeme punjenja bazena.
2. Razreemo li deblo drveta na daske debljine 3.6 cm dobit emo 18
dasaka.
2008mp7 - 119 -
a) Kolika bi trebala biti debljina daske da od tog debla dobijemo

12 dasaka?
b) Koliko dasaka emo dobiti ako reemo daske debljine 2.7 cm?
3. Ako 5 kg mrkve kota 24.95 kn, koliko se kilograma mrkve moe
kupiti za 14.97 kn?
4. Da bi se sagradila jedna zgrada 45 radnika treba raditi 120 dana. Da
bi zgrada bila sagraena to prije, nakon 40 dana zaposleno je jo
15 radnika. Koliko e dana ranije zavriti zgradu?
3 9 6 2
1. Koja od zadanih toaka A , , B , 7.2 ,C 1.4, 8 pripada grafu
4 2 5 5
proporcionalnosti y = 6x.
2. Ako sat zaostaje svakih 8 sati 3 sekunde, koliko e sekundi zaostati za

2 dana?
3. Luka i Matija trebaju obojiti jednu ogradu. Najprije je Luka sam bojao ogradu 7 sati, a potom
5
je Matija sam bojao ogradu 4 sata, pa su tako obojili 9 ograde. Sutradan su obojica nastavila s
7
bojanjem, tako da su zajedno bojali 3 sata, pri emu su drugog dana obojili 24 ograde. Za koje
bi vrijeme svaki od njih sam obojio cijelu ogradu?
4. U tvornici olovaka nakon nekoliko radnih dana poviena je radna norma tako da se u dva dana
morao obaviti posao koji se prije obavljao 3 dana. Koliko se dana radilo uz poveanu normu ako
je posao zavren za 70 umjesto za 80 dana?
5. Jedna skupina uenika kolske zadruge moe obaviti neki zadatak za 3 dana, a druga skupina
za 6 dana. Za zadatak je odabrano tri petine prve skupine i dio druge skupine tako da se zadatak
obavi za 4 dana. Koliki dio druge skupine je odabran?
6. Povrina pravokutnika je 12 cm2.Popuni tablicu duljina stranica pravokutnika.

Prikai grafiki vezu izmeu stranica pravokutnika.
duljina (x) u cm 0.2 0.8 2 5 12 20
irina (y) u cm 24 12 4 1.5 0.8
7. Maja i Ana rade ogrlice od perlica za Boini sajam u koli. Maja zavri ogrlice za 8 sati, a
Ana za 6 sati. Koliko su sati radile zajedno ako Ana zavri ostatak ogrlica za 2.5 sata?
8. Luka, Matija i Ana dijele iznos od 190 000 kn u omjerima

Luka : Matija = 1 : 2, Matija : Ana = 3 : 5. Koliko e dobiti svaki?
- 120 - 2008mp7
1. Ispit znanja
1. (2 boda) Na brojevnom pravcu odaberi prikladnu jedininu duinu i istakni toke:

1
A( ) i B(- 2.7)
2
2. (2 boda) Napii sve ureene parove koji se mogu nainiti od brojeva 3,4,6,12 tako da
drugi lan bude viekratnik prvog lana.
5 3 1
3. (3 boda) U koordinatnoj ravnini istakni toke: A(-3,5), B( ,0), C(0,-3.2), D( 3 , 2 ).
3 4 5
4. (2 boda) Za palainke se mijea brano i mlijeko u omjeru 2 : 3. Koliko brana treba staviti u
9 l mlijeka?
5. (2 boda) Izraunaj nepoznati lan proporcije 25 : 23 = 150 : y
6. (3 boda) Spomenik mase 600 kg izraen je od bronce koja je slitina bakra i kositra u omjeru
47 : 3. Kolika je masa svake kovine u spomeniku?
7. (2 boda)14 kg krumpira treba platiti 35 kn. Koliko treba platiti za 17 kg tog krumpira?
8. (2 boda) Zalihe hrane dovoljne su da 3 slona mogu jesti 12 dana. Koliko bi potrajale te zalihe
ako bi ih troila 4 slona?
9. (3 boda) Kilogram jabuka prodaje se za 2 kn. Nacrtaj tablicu i izraunaj koliko treba platiti 2,
3, i 5 kg tih jabuka. Nacrtaj grafiki prikaz.
10. (4 boda) Da bi se sagradila jedna zgrada 60 radnika treba raditi 160 dana. Da bi zgrada bila
sagraena to prije, nakon 40 dana zaposleno je jo 15 radnika. Koliko e dana ranije zavriti
zgradu?
11. (4 boda) Iskopati kanal moe Pero za 18 sati, a Jure za 6 sati ako rade svaki za sebe. Za
koliko vremena bi iskopali kanal ako rade zajedno?
3. Postotni i kamatni raun
NASTAVNI LISTI 3.2.
1. Koliko je:
a) 5% od 35
b) 22% od 44
c) 20% od 268
d) 135% od 2000
e) 1.5% od 456.25
2008mp7 - 121 -
2.
a) 30 je _____ % od 60
b) 66 je _____ % od 60
c) 0.045 je _____ % od 0.18
d) 91.08 je _____ % od 276
e) 5.742 je _____ % od 12.76
3.
a) 41 je 20% od ______
b) 72 je 40% od ______
c) 334 je 6% od ______
d) 5.6 je 30 % od ______
e) 123.45 je 150% od ______
1. a) ______ od 1500 iznosi 375;

b) 20% od ______ iznosi 350;
c) 20% od 1500 iznosi ______.
2. a) Koliko je posto 81 od 501?

b) Od koje udaljenosti 7.5% iznosi 450 m?
c) Koliko iznosi 16.25% od 3000 kn?
3. a) Za koliko je sniena cijena kaputa kojem je poetna cijena bila 2500 kn, a snienje je 40%?
b) Kolika je bila cijena CD-a, ako je sniena 36% i sada iznosi 76.80 kn?
4. U 7.a razredu od 30 uenika nogometom se bavi njih 10. U 7.b razredu od 25 uenika
nogometom se bavi njih 8. U kojem razredu je udio nogometaa vei?
5. Cijena knjige bila je 504 kn. Cijena je prvo poviena za 12%, da bi za Boi bila sniena 12%.
Kolika je cijena knjige nakon snienja?
6. a) Godinje kamate od 300 kn mogu dobiti ako uloim ________ uz kamatnu stopu 15%.
b) Godinje kamate od 300 kn mogu dobiti ako uloim 6000 kn uz kamatnu stopu _____.
1. Morska voda sadri 5% soli. Koliko kg obine vode treba pomijeati s 40 kg morske vode, da
dobivena mjeavina sadri 2% soli?
2. U duanu s raunalnim igricama treina robe prodana je po cijeni koja je za 10% via od
planirane, a polovina iste robe prodana je za 15% jeftinije od planirane cijene. S koliko posto
iznad planirane cijene je prodan ostatak robe, ako je na kraju naplaen iznos koji bi se dobio da
je ukupna koliina robe prodana po planiranoj cijeni?
- 122 - 2008mp7
3. Drugo izdanje udbenika iz matematike za darovite uenike, poslije izmjena, prodaje se po

cijeni koja iznosi 120% cijene prethodnog izdanja. Cijena treeg izdanja smanjena je za 20%
drugog izdanja. Odredi je li ova knjiga bila jeftinija ili u prvom ili treem izdanju i za koliko
posto?
4. Luka je tijekom ljeta izgubio 20% na teini, u jesen je dobio 30%, po zimi je smravio opet za
20%, a u proljee se udebljao za 10%. Je li Luka te godine dobio ili izgubio na teini?
5. Gledanost neke TV serije pala je za 20%. Nakon promjene jednog glumca poveana je za
10%, a nakon promjene jo jednog glumca poveana je daljnjih 35%. Koliko posto se poveala
gledanost nakon obje promjene?
9 5 11
4 3 15 1 4
6. Koliko je 32% od 999
1
+8 13 9 9
4 3 36 4
7. Cijena namjetaja za djeju sobu je prvo poviena za 5%, a zatim sniena za 4%. Nakon ovih
promjena cijena je 24 192 kn. Kolika je bila cijena namjetaja prije obje promjene?
8. Povrina jednog rasadnika cvijea za 8% je vea od povrine drugog rasadnika iste vrste
cvijea. Iz prvog rasadnika se dobilo 35% vie cvijea nego iz drugog. Koliko se posto vie
cvijea dobilo po jednom hektaru iz prvog rasadnika nego iz drugog?
4. Statistika i vjerojatnost
NASTAVNI LISTI 4.3.
Pokus 1. Koja strana novia ee pada

Nabroji sve mogunosti (elementarne dogaaje) koje se mogu pojaviti pri bacanju novia:
Bacaj novi 50 puta i biljei koja strana je pala. Izraunaj relativnu frekvenciju i napii je u
obliku postotka.
Elementaran dogaaj Frekvencija Relativna frekvencija
Koja strana novia ee pada?
Pokus 2. Koji broj e pasti

Nabroji sve mogunosti (elementarne dogaaje) koje se mogu pojaviti pri bacanju kockice:
Bacaj kockicu 50 puta i biljei koja strana je pala. Izraunaj relativnu frekvenciju i napii je u
obliku postotka.
2008mp7 - 123 -
Koji broj na kockici najee pada?
Pokus 3. Koju boju e izvui (5+5)

Nabroji sve mogunosti (elementarne dogaaje) koje se mogu pojaviti pri izvlaenju kuglice:
Izvlai kuglicu 50 puta i biljei koja boja je izvuena. Izraunaj relativnu frekvenciju i napii je u
obliku postotka.
Koja boja je ee izvuena?
Pokus 4. Na koju kuglicu se dobro kladiti (7+5)

Nabroji sve mogunosti (elementarne dogaaje) koje se mogu pojaviti pri izvlaenju kuglice:
Izvlai kuglicu 50 puta i biljei koja boja je izvuena. Izraunaj relativnu frekvenciju i napii je u
obliku postotka.
Koja boja je ee izvuena?
Pokus 5. Koja karta ima najvee anse (2P+2C+2+2B+2Z)

Nabroji sve mogunosti (elementarne dogaaje) koje se mogu pojaviti pri izvlaenju karte:
Izvlai kartu 50 puta i biljei koja boja je izvuena. Izraunaj relativnu frekvenciju i napii je u
obliku postotka.
Koja boja je najee izvuena?
Pokus 6. Koja karta ima najvee anse (8Z+1Crna+3C+2+2P)

obliku postotka.
Pokus 7. Koja karta ima najvee anse (3P+3B+2+1C+1Z)
- 124 - 2008mp7
obliku postotka.
1. Ana baca kockicu iz igre "ovjee ne ljuti se". Kolika je vjerojatnost da je pao broj x koji je
rjeenje jednadbe
x 1 x +1 x+2 x+3
+ =
3 5 4 5 6 .
2. Napravi histogram frekvencija i relativnih frekvencija za rezultate na jednom Dravnom
natjecanju iz matematike u 7. razredu. Sudjelovalo je 40 uenika s postignutim bodovima: 11,
37, 10, 44, 40, 22, 37, 27, 45, 37, 26, 45, 24, 26, 12, 44, 13, 14, 11, 32, 27, 25, 18, 50, 17, 16,
49, 20, 39, 14, 27, 26, 20, 19, 18, 19, 15, 13, 20, 20.
a) Izraunaj aritmetiku sredinu tih podataka;
b) Pokuaj napraviti skalu nagrada ako je najvei broj bodova 50;
c) Izraunaj postotak rijeenosti .
3. Maja, Ana, Luka i Matija mjere svoju teinu. Napravi stupasti dijagram njihovih teina ako
zna da: Maja, Ana i Luka imaju zajedno 143 kg; Ana, Luka i Matija imaju zajedno 154 kg;
Maja, Luka i Matija imaju zajedno 159 kg te Maja, Ana i Matija imaju zajedno 141 kg.
4. Izraunaj vjerojatnost, u postocima, dobitaka na kolu sree ako razliite boje donose razliite
nagrade
5. U kutiji se nalaze brojevi od 2 do 17. Igrai izvlae po jedan broj i vraaju ga natrag u kutiju.
Kolika je vjerojatnost da je izvuen reciproan broj rjeenja ovog izraza
2008mp7 - 125 -
2 3 + 4 6 + 6 9 + 8 12 + 10 15 + 12 18 + 14 21
5 6 + 10 12 + 15 18 + 20 24 + 25 30 + 30 36 + 35 42
2. Ispit znanja
1. Izraunaj podatke koji nedostaju

a) 15% od 9000 m iznosi _______;
b) 25% od ______ iznosi 5000 kn;
c) ____ od 2000 kg iznosi 400 kg;
2. Matija je preao 36 km od puta ukupne duljine 48 km. Koliki postotak puta je Matija preao?
3. U tvornici igraaka oekuju da e 4.5% igraaka biti loe proizvedeno (kart). Koliko bi
moglo biti loe proizvedenih igraaka meu 20 000 igraaka.
4. U trgovini je boino snienje 15%. Izraunaj cijene ovih proizvoda nakon snienja.
poetna cijena cijena nakon snienja
hlae 250 kn
jakna 475 kn
majica 99 kn
5. Ana je uloila 5000 kn u banku. Za taj iznos tednje banka odobrava 5% kamata godinje.
Koliko kamata e Ana dobiti za 3 godine?
6. Kolika je godinja kamatna stopa ako na iznos kredita od 50 000 treba platiti 15 000 kamata za
4 godine.
7. U tablici je prikazan broj bodova koje su uenici dobili na testu. Prikai zadane podatke
stupastim dijagramom i izraunaj aritmetiku sredinu broja bodova.
Uenik Broj bodova
Matija 55
Luka 20
Ana 25
Maja 30
Tanja 10
8. Temperature zraka u C u lipnju u jednom gradu mjerene u 13 sati su: 26, 29, 25, 27, 26, 28,
26, 29, 26, 28, 28, 28, 30, 29, 26, 26, 28, 28, 27, 29, 27, 30, 30, 30, 31.
a) Razvrstaj podatke u tablicu frekvencija;
b) Izraunaj relativne frekvencije.
9. U posudi se nalaze 4 plave kuglice, 8 zelenih, 3 zlatne i 1 bijela. Ana i Luka se igraju tako da
izvlae po jednu kuglicu i vraaju natrag u kutiju. Odredi vjerojatnost da je izvuena:
a) plava kuglica;
b) bijela kuglica;
c) zelena kuglica;
d) zlatna kuglica;
- 126 - 2008mp7
e) crvena kuglica;
f) neka kuglica.
10. U eiru se nalaze kartice s brojevima od 1 do 25. Igrai izvlae po jednu karticu i vraaju ju
natrag u eir.
a) Kolika je vjerojatnost da je izvuen broj 20?
b) Kolika je vjerojatnost da je izvueni broj prost?
c) Kolika je vjerojatnost da je izvueni broj manji ili jednak broju 50?
d) Kolika je vjerojatnost da je izvueno slovo?
e) Kolika je vjerojatnost da je izvueni broj neparan?
5. Slinost trokuta
A
1. Duinu A B duljine |AB| = 11.5 cm podijeli na 5 jednakih dijelova.
2. Duinu A B , |AB| = 13 cm podijeli tokom C u omjeru 7 : 2.
3. Vrhovi V1 i V2 na zemljopisnoj karti, na kojoj je naznaeno mjerilo
1 : 100 000, udaljeni su 4.5 cm. Kolika je njihova udaljenost u prirodnoj
veliini izraena u kilometrima ?
4. Opseg raznostraninog trokuta ije se duljine stranica odnose kao 4:5:3 je
132 mm. Konstruiraj taj trokut.
5. Duljine stranica trokuta su u omjeru 5 : 6 : 10, a njegov je opseg 189 m.
Izraunaj duljine stranica toga trokuta.
B
1. Duinu A B duljine |AB| = 13 cm podijeli na 7 jednakih dijelova.
2. Duinu A B , |AB| = 11 cm podijeli tokom T u omjeru 5 : 4.
3. Vrhovi H1 i H2 na zemljopisnoj karti, na kojoj je naznaeno mjerilo

1 : 5000000, udaljeni su 2 cm. Kolika je njihova udaljenost u prirodnoj
veliini izraena u kilometrima?
4. Opseg jednakokoranog trokuta u kojemu se krak prema osnovici odnosi kao
4 : 3 je 143mm. Konstruiraj taj trokut.
5. Duljine stranica trokuta su u omjeru 3 : 5 : 9, njegov opseg je 102 dm.
Izraunaj duljine stranica tog trokuta.
1. Nacrtaj trokut koji ima dva puta vee stranice u odnosu sa slike.
2008mp7 - 127 -
2. Trokut A1 B1 C1 slian je trokutu A2 B2 C2. Zadane su duljine slijedeih stranica: a1 = 8, b1 =

10, c1 = 12 i c2 = 4. Izraunaj stranice a2 i b2.
3. Trokut A1 B1 C1 slian je trokutu A2 B2 C2. Opseg o1 = 24 cm.. Koliki je opseg o2 ako je trokut
A2 B2 C2 vei i ako se dvije odgovarajue stranice tih trokuta odnose 4 : 5 .
1
4. Omjer dvaju slinih trokuta je 3 . Koliki je opseg manjega, ako su duljine stranica veega
trokuta a1 = 18 cm, b1 = 21 cm, c1 = 15 cm.
B grupa
1. Nacrtaj trokut koji ima dva puta vee stranice u odnosu sa slike.
2. Trokut A1 B1 C1 slian je trokutu A2 B2 C2. Zadane su duljine slijedeih stranica: a1 = 14, b1 =

35, c1 = 64 i c2 = 16. Izraunaj stranice a2 i b2.
3. Trokut A1 B1 C1 slian je trokutu A2 B2 C2. Opseg o1 = 42 cm.. Koliki je opseg o2 ako je trokut
A2 B2 C2 manji i ako se dvije odgovarajue stranice tih trokuta odnose 7 : 3 .
1
4. Omjer dvaju slinih trokuta je 2 . Koliki je opseg manjega, ako su duljine stranica veega
trokuta a1 = 66 dm, b1 = 52 dm, c1 = 70 dm.
1. Duinu AB duljine 7 cm podijeli na 3 jednaka dijela. Dokai pomou pouka sukladnosti da

je ta konstrukcija tona.
2. Stranica AC trokuta ABC duga je 12 cm. Na njoj je oznaena toka P tako da je PC =3 cm.
Tokom P povuena je paralela sa stranicom AB do sjecita R sa stranicom BC . Ako je AB =
10 cm, izraunaj duljinu duine PR .
- 128 - 2008mp7
3. Duina AC duljine 7 cm tokom B je podijeljena u omjeru 3 : 2. Nad duinama

AB i BC sa razliitih strana duine AC , konstruirani su kvadrati ABDE i CBFG.
Neka su O i O1 sjecita dijagonala tih kvadrata. U kojem omjeru su povrina
etverokuta OO1CD i povrina kvadrata stranice AC .
4. U pravokutnom trokutu ABC na kateti CB ucrtana je toka D takva da je ADC = CAB. Ako
je BC = 2 AC , nai x u izrazu BD = x CD .
5. Duljine stranica trokuta odnose se kao 3 : 2 : 4. Koliko one iznose ako je razlika duljina
najdulje i najkrae stranice 14 cm.
6. Konstruiraj jednakokraan trokut opsega 152 mm, kome se osnovica odnosi prema kraku kao
5 : 7.
7. Duini koja spaja polovita dviju stranica trokuta zovemo srednjica trokuta. Dokai da je ona
usporedna treoj stranici, a po duljini je od nje upola kraa.
6. Mnogokuti
NASTAVNI LISTI 6.2.
A
1. to je dijagonala mnogokuta?
2. Koliko vrhova ima mnogokut kojem se iz jednog vrha moe povui 18 dijagonala?
3. Koliko ukupno dijagonala ima 26-kut?
4. Postoji li mnogokut koji ima 90 dijagonala?
B
1. to je dijagonala mnogokuta?
2. Koliko vrhova ima mnogokut kojem se iz jednog vrha moe povui 10 dijagonala?
3. Koliko ukupno dijagonala ima 31-kut?
4. Postoji li mnogokut koji ima 100 dijagonala?
2008mp7 - 129 -
1. Koliko iznosi unutarnji kut pravilnog 12-kuta?
2. Koji pravilni mnogokut ima veliini vanjskog kuta 24?
3. Izraunaj veliine unutranjih kutova karakteristinog trokuta pravilnog 10-kuta.
4. Konstruiraj pravilni 8-kut upisan u krunicu polumjera r = 3.5 cm.
1. Koliko iznosi unutarnji kut pravilnog 10-kuta?
2. Koji pravilni mnogokut ima veliini vanjskog kuta 20?
3. Izraunaj veliine unutranjih kutova karakteristinog trokuta pravilnog 12-kuta.
4. Konstruiraj pravilni 8-kut upisan u krunicu polumjera r = 4.5 cm.
1. Ako se u nekom mnogokutu broj stranica povea za 5, tada se broj dijagonala povea za 25.
Koji je to mnogokut?
2. Unutar paralelograma ABCD odaberi toku X po volji i spoji je s vrhovima tog paralelograma.
Dokai da je zbroj povrina trokuta ABX i trokuta CDX jednak zbroju povrina trokuta AXD i
BCX.
3. Nad stranicama BC i CD paralelograma ABCD konstruiraj s vanjske strane jednakostranine

trokute BCM i DCN. Dokai da je i trokut AMN jednakostranian.
4. Tokama E1, E2, E3 i E4 stranica AB trokuta ABC podijeljena je na 5 sukladnih dijelova. Na

isti nain toke F1, F2, F3 i F4 dijele stranicu BC . Toka E1 je prva do toke A, F1 je prva do
toke C, a ostale se ucrtavaju po redu. Koliki je zbroj povrina etverokuta E1E2F2F1 i E3E4F4F3
ako je povrina trokuta ABC 5 cm2.
5. Nad stranicama trokuta ABC nacrtani su, s vanjske strane, jednakostranini trokuti
ABM, BCN, ACP. Dokai da je AN = BP = CM .
6. Nad stranicama trokuta ABC, koji je pravokutan i jednakokraan konstruirani su kvadrati koji
lee izvan trokuta. Izraunaj povrinu trokuta iji su vrhovi sredita ovih kvadrata, ako je kateta
zadanog trokuta duljine 6 cm.
- 130 - 2008mp7
3. Ispit znanja
1.
a) Nacrtaj pravilan osmerokut, kojemu je polumjer opisane krunice 4 cm
b) Izraunaj ukupan broj dijagonala osmerokuta
c) Izmjeri mu duljinu stranice, pa izraunaj opseg tog osmerokuta
d) Izraunaj mu zbroj unutarnjih kutova
2. Nacrtaj duinu AB duljine 68 mm pa je podijeli na 7 jednakih dijelova
3. Nacrtaj duinu CD duljine 55 mm pa je podijeli tokom F u omjeru 3 : 2
4. Kolika je visina drveta ija je sjena 8 m, ako je istovremeno sjena ovjeka visokog 1.75m
dugaka 3.5m?
5. Stranice trokuta ABC dugake su redom, 4 cm, 5 cm i 3 cm. Najvea stranica njemu slinog
trokuta A'B'C' je 7.5 cm. Koliki je koeficijent slinosti, te kolike su duljine preostalih stranica?
7. Krunica i krug
NASTAVNI LISTI 7.1.
1. to je krunica?
2. to je krug?
3. to je polumjer?
4. to je promjer?
5. to je tetiva?
6. to je kruni luk?
7. ime je omeen kruni isjeak?
8. ime je omeen kruni odsjeak?
9. Koja je veza izmeu polumjera i promjera kruga?
10. Kako se naziva najdulja tetiva u krugu?
NASTAVNI LISTI 7.5.
1.
2008mp7 - 131 -
Na kojoj slici se nalaze kolinearne toke:
2.
to su to nekolinearne toke?
3.
U koordinatnoj ravnini nacrtaj toke A(0, -2.5) i B(-3, -2.5).
a) Nai toku X koja lei na istom pravcu kao toke A i B;
b) Koliko ima toaka kolinearnih s A i B?
c) Koliko ima toaka nekolinearnih s A i B?
4.
Nacrtaj tri nekolinearne toke i konstruiraj krunicu koja prolazi tim tokama.
NASTAVNI LISTI 7.11.
1.
Opseg kruga iznosi 25 cm. Izraunaj duljinu krunog luka kojem pripada sredinji kut od:
a) 90;
b) 180;
c) 60;
d) 120.
2.
Polumjer krunice iznosi 1.7 cm. Izraunaj kolika je duljina krunog luka kojem pripada
sredinji kut veliine:
a) 36;
b) 122.
3.
Polumjer krunice iznosi 3 cm. Izraunaj povrinu krunog isjeka kojem pripada sredinji kut
veliine:
a) 180;
b) 60;
c) 90;
- 132 - 2008mp7
d) 10.
4.
Polumjer krunice iznosi 1.5 cm. Izraunaj kolika je povrina krunog isjeka kojem pripada
sredinji kut veliine:
a) 32;
b) 95;
c) 226.
A grupa B grupa
1. 1.
to je krunica? to je krug?
2. 2.
to je polumjer? to je dijametar?
3. 3.
to je kruni luk? to je tetiva?
4. 4.
ime je omeen kruni isjeak? ime je omeen kruni odsjeak?
5. 5.
Koja je veza izmeu polumjera i promjera Kako se naziva najdulja tetiva u krugu?
kruga?
A grupa B grupa
1. 1.
to je to tangenta? to je to sekanta?
2 2.
Konstruiraj krunicu promjera 50 mm i Konstruiraj krunicu promjera 40 mm i istakni
istakni tri toke na njoj. Konstruiraj tangente tri toke na njoj. Konstruiraj tangente iz tih
iz tih toaka na krunicu. toaka na krunicu.
3. 3.
Konstruiraj k(B, 2 cm) i istakni jednu toku Konstruiraj k(A, 3 cm) i istakni jednu toku
izvan krunice. Konstruiraj tangente iz te izvan krunice. Konstruiraj tangente iz te toke
toke na krunicu. na krunicu.
2008mp7 - 133 -
1. Polumjeri dvaju krugova odnose se kao 2 : 1, a razlika njihovih opsega je

6 cm. Koliki su polumjeri tih krugova?
2. Opsezi dviju koncentrinih krunica su 45.216 cm i 339.12 mm. Izraunaj povrinu krunog
vijenca odreenog tim krunicama.
3. Tangente povuene iz toke van krunice na tu krunicu zatvaraju kut od 4810'. pod kojim se
kutom iz toaka te krunice vidi duina kojoj su krajevi diralita povuenih tangenti ?
4. Zadana je krunica k i pravac p koji s krunicom nema zajednikih toaka. Konstruiraj

tangente na krunicu k, koje zadani pravac p sijeku pod kutom 45.
5. Izraunaj opseg i povrinu obojanog lika ucrtanog u kvadrat stranice a = 3 cm.
a = 3 cm
4. Ispit znanja
1. Odgovori na pitanja:
a) to je krug?
b) to je tangenta krunice? Skiciraj je.
c) to je tetiva krunice? Skiciraj je.
d) to je polumjer krunice? Skiciraj ga.
2. Konstruiraj k(D, 2.5 cm) i pravac p koji nije niti njena sekanta ni tangenta.
3. Izraunaj opseg i povrinu kruga (tono i priblino) kojem polumjer iznosi:

a) 9 cm;
b) 0.19 dm.
4. Nacrtaj krunicu promjera 3 cm i njen obodni kut veliine 63. Zatim nacrtaj tri pripadajua
sredinja kuta. Kolike su njihove veliine?
5. Konstruiraj pravokutan trokut kojem je hipotenuza duga 42 mm, a jedan kut iznosi 30.
6. Konstruiraj krunicu promjera 60 mm i na njoj istakni toku F.

a) Konstruiraj tetivu duljine 3.5 cm krunice kojoj je F jedna krajnja toka. Koliko rjeenja ima
zadatak?
b) Iz toke F konstruiraj tangentu na krunicu. Koliko rjeenja ima zadatak?
- 134 - 2008mp7
7. Nacrtaj krunicu i toku izvan krunice. Konstruiraj tangente iz te toke na krunicu.
8. Opseg kruga iznosi 75.36 cm. Izraunaj povrinu krunog isjeka i duljinu krunog luka
kojem pripada sredinji kut veliine 45.
9. Kota bicikla ima promjer 5.5 dm. Koliki put prijee toka na kraju kotaa:
a) pri jednom punom okretu kotaa;
b) pri 650 okreta kotaa?
8. Dvije linearne jednadbe s dvije nepoznanice
A
1. Rijei sustav metodom supstitucije
x=4
2x + 3y = 2

xy=3
3x 2y = 8

2x + 2y = 4
4x + y = 5

2x + 5y = 5
3x 2y = 2
B
y=4
2x + 3y = 10

xy=4
2x 3y = 9

3x + 3y = 6
x + 4y = 5

3x + 4y = 3
2x 5y = 2
2008mp7 - 135 -
NASTAVNI LISTI 8.4.
1.a) 3x + 2y = 5 b) 5x + 7y = 8 c) 6x + y = 11
4x 2y = 6 5x 4y = 11 3x y = 5
d) 12x 3y = 27 e) 6x 2y = 4 f) 3x 3y = 0
4x + 3y = 5 6x 3y = 6 3x 12y = 15
2. a) 4x 2y = 20 b) 5x + 4y = 2 c) 10x + 5y = 15
8x 3y = 68 3x + 2y = 0 2x 2y = 4
d) 12x 3y = 27 e) 3x 3y = 0 f) 5x + y = 14
4x 7y = 15 4x 12y = 16 3x + y = 10
A
1. Lucijin brati je dvostruko stariji od Lucije. Brati i Lucija zajedno imaju 36 godina. Koliko
godina ima svatko od njih?
2. Luka i Marko su zajedno utedjeli 450 kn. Marko je utedio 30 kn vie od esterostrukog
iznosa Lukine uteevine. Koliko je utedio svaki djeak?
3. Opseg jednakokranog trokuta je 68 cm, a razlika duljine kraka i osnovice je 16 cm. Kolike su
duljine stranica tog trokuta?
4. U voarni se za 1.5 kg marelica i 4 kg kruaka plati 28 kn, a za 2 kg marelica i 0.5 kg kruaka

18 kn. Kolika je cijena jednog kilograma marelica, a kolika jednog kilograma kruaka u toj
voarni?
5. Koliko treba uzeti 30 - postotnog srebra, a koliko 40 - postotnog srebra da bi se dobilo 500
grama 37- postotnog srebra ?
B
1. Djed je etverostruko stariji od unuka. Djed i unuk zajedno imaju 80 godina. Koliko godina
ima svatko od njih?
2. Luka i Marko su zajedno utedjeli 460 kn. Marko je utedio 40 kn vie od peterostrukog
iznosa Lukine uteevine. Koliko je utedio svaki djeak?
3. Opseg jednakokranog trokuta je 74 cm, a a razlika duljine kraka i osnovice je 10 cm. Kolike
su duljine stranica tog trokuta?
4. U voarni se za 3 kg banana i 0.5 kg jagoda plati 16 kn, a za 1.5 kg banana i 2 kg jagoda 22

kn. Kolika je cijena jednog kilograma banana, a kolika jednog kilograma jagoda u toj voarni?
5. Koliko treba uzeti 40 - postotnog srebra, a koliko 50 - postotnog srebra da bi se dobilo 500
grama 43 - postotnog srebra ?
- 136 - 2008mp7
1. Danas je Luki i njegovom ocu zajedno 45 godina. Prije 5 godina omjer njihovih godina
iznosio je 1 : 6. Koliko je godina danas Luki, a koliko njegovom ocu?
2. Ako se redni broj dana u mjesecu roenja Aninog djeda pomnoi s 12, i tome doda umnoak
rednog broja mjeseca roenja s 31, dobije se 581, a kad se zbroje ta dva redna broja dobije se
dvoznamenkasti zavretak godine djedovog roenja.
Kada je djed roen?
3. Vlak prelazi most dug 171 m za 27 sekundi, a pored pjeaka, koji ide nasuprot vlaku brzinom
od 1 m/s, prolazi za 9 sekundi. Izraunaj brzinu vlaka i njegovu duljinu.
4. Luka i Matija skupljaju stripove. Ako Luka da Matiji 2 stripa imat e jednak broj stripova, a
ako Matija da Luki dva stripa Luka e tada imati tri puta vie stripova od Matije. Koliko stripova
ima koji djeak?
5. Dva dvoznamenkasta broja sastavljena od istih znamenaka odnose se kao 4 : 7, a zbroj

njihovih znamenaka je 9. Koji su to brojevi?
6. Matijin otac eli podijeliti odreen broj jabuka djeci. Ako svakom da 5 jabuka, ostat e mu 3
jabuke, a ako eli svakom dati po 6 jabuka, nedostajat e mu jedna jabuka. Koliko ima djece, a
koliko jabuka?
7. Ako se duljina pravokutnika uvea za 2 cm, a irina se za toliko umanji, povrina

pravokutnika se umanji za 8 cm2. Ako se duljina umanji za 3 cm, a irina uvea za 4 cm,
povrina tog pravokutnika se uvea za 1 cm2. Kolike su stranice tog pravokutnika?
8. Matija ima 3 puta vie sestara nego brae, a njegova sestra ima isto toliko brae koliko i
sestara. Koliko je ukupno brae, a koliko sestara u Matijinoj obitelji?
9. Luka i Matija klade se u 12 kn. Ako dobije Luka okladu, tada e imati 3 puta vie novaca nego
Matija, a ako okladu dobije Matija, tada e Luka imati samo dva puta vie novaca nego Matija.
Koliko novaca ima svaki od njih?
5. Ispit znanja
1. (1 bod) Rijei sustav metodom supstitucije x = 2

2x 3y = 2
2. (2 boda) Provjeri je li ureeni par (2, 1) rjeenje sustava jednadbi 3x + y = 5

4x + y = 7
3. (2 boda) Rijei sustav metodom supstitucije x 2y = 11

5x + 3y = 10
4. (2 boda) Rijei sustav metodom suprotnih koeficijenata
2008mp7 - 137 -
3x + y = 5
2x - 2y = 6
5. (3 boda) Rijei sustav 7(2x 3) 3(y 4) = 2(4 x) 4

3(x + 3) + 2(x + y) = 8 y
6. (3 boda) U trgovakom centru ima 48 zaposlenika. ena ima 3 puta vie nego mukaraca.
Koliko je ena, a koliko mukaraca zaposleno u tom centru?
7. (3 boda) Luka i Matija su zajedno utedjeli 654.50 kn. Luka je utedio 25.50 kn vie od
etverostrukog iznosa Matijine uteevine. Koliko je utedio svaki djeak?
8. (3 boda) Koliko treba uzeti 14postotne kiseline, a koliko 42postotne kiseline da bi se dobilo
70 litara 35postotne kiseline?
9. (3 boda) Na nekom natjecanju iz matematike bilo je deset zadataka. Za svaki tono rijeeni
zadatak uenik dobiva 8 bodova. Za svaki netono rijeen ili nerijeen zadatak gubi 4 boda. Ako
je uenik dobio 32 bodova, koliko zadataka je tono rijeio?
10. (3 boda) Duljina pravokutnika je etverostruko vea od njegove irine. Izraunaj stranice tog
pravokutnika ako je njegov opseg jednak opsegu jednakostraninog trokuta sa stranicom 4.5 cm.
2x + y x 3y 4
11. (4 boda) Rijei sustav =
2 3 3
x y + 1 2x + 3y
+ =3
3 2
9. Linearna funkcija
A grupa
1. Nacrtaj graf funkcije f(x) = 3x - 4
2
2. Odredi nul-toku funkcije f ( x ) = x 1.06
5
3. Odredi vrijednost funkcije f(x) = -0.2x + 4 za argument x = -3.6
4. Odredi argument funkcije f(x) = -0.6x + 3 za koji funkcija poprima vrijednost -1.2
B grupa
1. Nacrtaj graf funkcije f(x) = -3x + 2
4
2. Odredi nul-toku funkcije f ( x ) = x + 2.12
3
3. Odredi vrijednost funkcije f(x) = -0.3x + 1 za argument x = 4.4
- 138 - 2008mp7
4. Odredi argument funkcije f(x) = -0.5x + 2 za koji funkcija poprima vrijednost 1.5
A grupa
1. Odredi sjecita pravca s koordinatnim osima
y = -4.6x + 2.3
2. Toka T(-3, -1) pripada pravcu y = ax - 2. Odredi koeficijent smjera tog pravca
3. U kakvom se poloaju nalaze pravci:

y - 3x = -2.6 i -6x + 2y + 23 = 0

14x + 7y - 3 = 0 i y = 0.5x - 5.25
B grupa
1. Odredi sjecita pravca s koordinatnim osima
y = 8.4x-4.2
2. Toka T(1, 6) pripada pravcu y = ax + 7. Odredi koeficijent smjera tog pravca

y - 4x = -1.23 i -8x + 2y - 30 = 0.

15x - 3y + 4 = 0 i y = -0.2 x + 1.1
1. Zadana je funkcija f(x) = (4a 6)x (3a 2). Odredi parametar a tako da nul-toka funkcije
bude toka (2, 0). Zatim nacrtaj graf te funkcije.
2. Za koje vrijednosti parametra m sustav

mx + y = 2
2x 5y = 3
ima jedinstveno rjeenje?
3. Zadana je funkcija f1(x) = (m 2)x (m 1). Odredi parametar m tako da njen graf bude
usporedan s pravcem f2(x) = 3x 1. Za naenu vrijednost parametra m nacrtaj grafove funkcija f1
i f 2.
4. Profesorica iz matematike odluila je ocijeniti svoje uenike, dajui im bodove tako da broj
bodova linearno ovisi o broju napisanih zadaa. Tako je Matija, koji je napisao 9 zadaa dobio
42 boda, a Ana koja je napisala 5 zadaa dobila 30 bodova. Koliko bodova bi po toj linearnoj
funkciji dobio Luka koji nije napisao niti jednu zadau? A koliko Maja koja je napisala svih 10
zadaa?
2008mp7 - 139 -
5. Napii jednadbu pravca koji prolazi tokom T(4, 4) i usporedan je s pravcem koji prolazi
tokama A(1, 1) i B(3, 4).
6. Zadane su jednadbe meusobno okomitih pravaca

x y 2 = 0 i x + y +2 = 0 na kojima lee dvije stranice pravokutnika ABCD i toka A(4, 2) u
kojoj se nalazi jedan vrh tog pravokutnika. Odredi jednadbe pravaca na kojima lee druge dvije
stranice pravokutnika, te koordinate preostalih vrhova tog pravokutnika.
7. Za koju vrijednost parametra p e zadani pravci prolaziti tokom T(1, 2)?

a) 2px + 3y 4 = 0
b) (p 1)x + 4py + 6 = 0
6. Ispit znanja
3
1. Zadana je linearna funkcija f ( x) = x 3.
2
a) Grafiki prikaz linearne funkcije je ____________
b) Koeficijent smjera _____________
c) Odsjeak na osi ordinata ___________
d) Ta funkcija je ____________
e) Nacrtaj grafiki prikaz te funkcije
f) Napii koordinate sjecita s osi ordinata
g) Izraunaj koordinate sjecita s osi apscisa (Nul-toke)
h) Pripada li nacrtanom pravcu toka A(4, 3)?
i) Izraunaj vrijednost funkcije za argument -12
j) Izraunaj argument ako je vrijednost funkcije 147.
2. Napii formule ovih linearnih funkcija:

a) Za raun za struju naplauje se stalna naknada 15 kn te 0.25 kn po potroenom kW struje.
Iznos rauna?
b) Taksi sluba naplauje poetnih 15 kn te 9 kuna po prijeenom kilometru. Iznos rauna?
c) Maja ima uteevinu 475 kn. Namjerava potroiti po 75 kn dnevno. Preostala uteevina?
3. Slastiar Franjo dobio je ponudu za posao. Slastiarna Kremnita nudi mu 1000 kn plus 2 kn
po svakoj prodanoj kremniti.
a) Napii formulu funkcije kojom e opisati zavisnost iznosa plae o broju prodanih kremnita.
b) Koliku e dobiti plau ako proda 253 kremnite?
c) Koliko kremnita treba prodati da bi dobio plau 2000 kn?
- 140 - 2008mp7
4. Nacrtaj pravce y = - 2x + 3 i y = 3x - 2 i odredi njihovo sjecite.
5. Za zadani sustav napii koliko rjeenja ima i u kakvom se poloaju nalaze pravci odreeni tim
jednadbama. Sustav ne treba rjeavati.
2x -3y = 7
4x - 6y = 4
2008mp7 - 141 -
2008mp7
3. PRIPREME
2008mp7
Cjelina: 0. Ponavljanje gradiva estog razreda Matematika 7. razred
Redni broj sata: 1. Udbenik I. svezak str. 4.
Uvodni sat
Ciljevi i zadaci nastavne jedinice:
Obrazovni:
Upoznati se s gradivom 7. razreda, upoznati pojmove o kojima e se poblie uiti. Ponoviti gradivo estog razreda.
Funkcionalni:
Razvijati logiko miljenje i zakljuivanje, te sposobnost povezivanja poznatih i novih pojmova.
Odgojni:
Poticati uenike na pozitivan stav prema matematici, pravilan odnos prema radu, te urednost, konciznost i preciznost.
Poticati motivaciju za stjecanjem novih spoznaja.
Nastavna sredstva i pomagala:
Udbenik i pripadni CD, prirunik i pripadni CD, grafoskop ili projektor, prozirnice, raunalo
Prijedlog izvedbe nastavne jedinice:
Nastavne Uvodni dio sata: Oblici rada:

metode:
pozdravljanje s uenicima, ope napomene i upoznavanje
razgovor upute uenicima o noenju biljenice (poeljni format) i udbenika te
geometrijskog pribora; upute o pisanju domaih zadaa itd. frontalni
Glavni dio sata:

predavaka upoznavanje s udbenikom
itanje uvodne rijei namijenjene uenicima; diskusija
rad s tekstom
ponavljanje gradiva 6. razreda (teorijski dio) u obliku itanja teksta iz individualni,
udbenika, kviza, pitalica i sl. timski
Zavrni dio sata:

zadavanje domae zadae (zadaci 1 i 2 iz udbenika na str. 9)
Prilozi:
2008mp7
Cjelina: 0. Ponavljanje gradiva 6. razreda Matematika 7. razred
Redni broj sata: 2. - 4. Udbenik I. svezak str. 6.
Ponavljanje gradiva estog razreda

Obrazovni:
Ponoviti osnovne matematike pojmove iz estog razreda. Podsjetiti se na rjeavanje vanijih problema i zadataka iz
estog razreda.
Funkcionalni:
Odgojni:
Nastavne Oblici rada:

metode: Za ovaj naslov iz udbenika predviena su 3 kolska sata. Predlaemo da se na prvom
satu ponovi gradivo geometrije, na drugom aritmetike te na treem mjeoviti zadaci ili se
pie inicijalna provjera znanja.
1. dio: geometrija
provjera domae zadae
razgovor frontalni
ponavljanje teorijskog znanja iz geometrije (u obliku kviza)
rad s tekstom zajedniko rjeavanje zadataka 4, 5, 6bcf, 11ab, 15ab, 16 individualni
izbor iz zadataka 1 18
2. dio: aritmetika
provjera domae zadae
ponavljanje teorijskog znanja iz aritmetike (u obliku kviza)
zajedniko rjeavanje zadataka 2, 5, 8, 11, 13, 14, 17
3. dio: mjeoviti zadaci

pregled domae zadae, rjeavanje nejasnoa
zajedniko rjeavanje zadataka 22ab, 23ab, 24cd, 25b, 26a, 31
Prilozi:
2008mp7
Cjelina: 1. Koordinatni sustav u ravnini Matematika 7. razred
Redni broj sata: 5. Udbenik I. svezak str. 14
1.1. Koordinatni sustav na pravcu (1. dio)

Obrazovni:
Ponoviti kako racionalne brojeve smjetati na brojevnom pravcu.
Funkcionalni:
Odgojni:
Poticati uenike na pravilan odnos prema radu, te urednost, konciznost i preciznost. Poticati motivaciju za stjecanjem
novih spoznaja. Razvijati urednost.

metode:
osvrt na uvodnu stranicu i cjelinu Koordinatni sustav u ravnini frontalni
razgovor (metoda razgovora: itanje, komentiranje, usmeno odgovaranje na
pitanja iz teksta)
zapisivanje naslova nastavne cjeline: KOORDINATNI SUSTAV
U RAVNINI
Glavni dio sata:

rjeavanje uvodnog primjera, zapisivanje naslova nastavne teme,
demonstracija ponavljanje izgradnje koordinatnog sustava na pravcu
rjeavanje primjera 1
rjeavanje primjera 2 i primjera 3 (Prilog 1)
rad s tekstom samostalno rjeavanje zadataka 3, 4, 5, 12 individualni
Zavrni dio sata:

ponavljanje gradiva uz Power Point prezentaciju (Prilog 2)
zadavanje domae zadae (izbor iz zadataka 1 13)
Prilozi:
1. 1-01-prozirnica-a.doc primjeri 2 i 3 na prozirnici
2. pravac.pps izgradnja koordinatnog sustava na pravcu (prezentacija)
3. Pogodi_rijec.pdf -igra
2008mp7
1.1. Koordinatni sustav na pravcu (2. dio)

Obrazovni:
Ponoviti kako racionalne brojeve smjetati na brojevnom pravcu.
Funkcionalni:
Odgojni:

metode:
ponavljanje izgradnje koordinatnog sustava na pravcu - Prilog 1 frontalni
pregled domae zadae
Glavni dio sata:

rjeavanje primjera 4 - Prilog 2
razgovor rjeavanje zadataka 15 i 17
rjeavanje primjera 5 - Prilog 2
rjeavanje zadataka 18 i 19
demonstracija
samostalan rad na zadacima 14 23
rad s tekstom dodatni sadraj: koordinate polovita duine
individualni
Zavrni dio sata:

Prilozi:
1. pravac.pps izgradnja koordinatnog sustava na pravcu (prezentacija)
2. 1-01-prozirnica-b.doc primjeri 4 i 5 na prozirnici
2008mp7
1.2. Ureeni par

Obrazovni:
Usvojiti pojam ureenog para.
Funkcionalni:
Odgojni:

metode:
pregled domae zadae frontalni
petminutna provjera znanja (racionalni brojevi na brojevnom
pravcu) - Prilog 1
Glavni dio sata:

razgovor rjeavanje uvodnog zadatka
uvoenje pojma ureenog para, zapisivanje naslova teme
rjeavanje primjera 1 i 2
rad s tekstom individualni
rjeavanje zadataka 2, 4ab, 6, 9, 11, 13
Zavrni dio sata:

igra
zajednika igra potapanja brodova (objanjenje se nalazi u zadatku
3)
Prilozi:
1. 1-02-prozirnica-a.doc petminutna provjera znanja (racionalni brojevi na brojevnom pravcu)
2008mp7
1.3. Koordinatni sustav u ravnini (1. dio)

Obrazovni:
Usvojiti pojmove koordinatnog sustava u ravnini, koordinatne ravnine, ishodita te koordinatnih osi. Nauiti smjetati
ureene parove u koordinatni sustav u ravnini.
Funkcionalni:
Odgojni:

Uvodni dio sata:
Nastavne analiza petminutne provjere znanja (racionalni brojevi na brojevnom Oblici rada:
metode: pravcu) - Prilog 1
pregled domae zadae
razgovor frontalni
Glavni dio sata:
rjeavanje uvodnog zadatka
uvoenje pojma koordinatnog sustava u ravnini, zapisivanje naslova
teme
crtanje koordinatne ravnine i uvoenje pojmova ishodita, koordinatnih
osi, osi apscisa i osi ordinata (poeljna je pritom didaktika upotreba
boje kao u udbeniku)
rjeavanje primjera 1 i 2 - Prilog 2
rjeavanje zadataka 2, 5, 9, 12, 15 individualni
rad s tekstom
Zavrni dio sata:
ponavljanje gradiva izgradnja koordinatnog sustava u ravnini - Prilog 3
zadavanje domae zadae (izbor iz zadataka 1 19) ili:
- uenici sami mogu nacrtati lik u koordinatnoj ravnini po uzoru na
zadatke 5, 6, 7 i 8
- igre za domau zadau: nastavnik uenicima moe podijeliti ove listie
sa zanimljivim slikama - Prilog 4. Slike se nalaze u mapi s igrama.
Prilozi:
1. 1-02-prozirnica-a.doc petminutna provjera znanja (racionalni brojevi na brojevnom pravcu)
3. ravnina.pps izgradnja koordinatnog sustava u ravnini (prezentacija)
4. Zagonetne_slike.pdf listii sa zanimljivim slikama u koordinatnom sustavu
2008mp7
1.3. Koordinatni sustav u ravnini (2. dio)

Obrazovni:
Uoiti ureene parove brojeva koji pripadaju koordinatnim osima, te usvojiti pojam kvadranta i koordinatnoj ravnini.
Funkcionalni:
Odgojni:

metode:
pregled domae zadae, usmeno ispitivanje uenika
razgovor ponavljanje gradiva izgradnja koordinatnog sustava u ravnini - frontalni
Prilog 1
rjeavanje zadataka (izbor iz zadataka 1 19)
Glavni dio sata:

rjeavanje zadatka 20
rjeavanje primjera 4 i 5 - Prilog 2 individualni
rad s tekstom uvoenje pojma kvadranta, crtanje kvadranta
rjeavanje zadataka 29, 30 i 31
samostalno rjeavanje zadataka (izbor iz zadataka 20 35)
Zavrni dio sata:

Prilozi:
1. ravnina.pps izgradnja koordinatnog sustava u ravnini (prezentacija)
3. LovNaLeptire.swf - Interaktivna vjeba - Odreivanje koordinata leptira u koordinatnom sustavu
4. Sadnice.swf - Interaktivna vjeba - Postavljanje cvjetova na toku sa zadanim koordinatama.
2008mp7
Koordinatni sustav u ravnini (1.4 - ponavljanje)

Obrazovni:
Ponoviti gradivo o koordinatnom sustavu u ravnini i na pravcu.
Funkcionalni:
Odgojni:

Uvodni dio sata:
pregled domae zadae, usmeno ispitivanje uenika
metode:
petminutna provjera znanja (koord. sustav u ravnini) - Prilog 1
razgovor Glavni dio sata: frontalni
obrada osne simetrije u koordinatnoj ravnini
rjeavanje zadatka 36, 37 i 38
zajedniko (usmeno) rjeavanje pitanja za ponavljanje

samostalan rad na zadacima za ponavljanje
rad s tekstom
igre: uenici mogu u grupama odigrati i neku od igara koje se individualni
nude na CD-u (primjerice, ovjee ne ljuti se iz Priloga 2 pomou
igra koje se ponavlja gradivo o koordinatnom sustavu; ili pak neki kviz grupni
ili dinaminu igru na raunalu)
diferencirana nastava: za vrijeme samostalnog rada posebnu
panju posvetiti uenicima koji imaju potekoa u savladavanju
ovog gradiva. Za njih u Prilogu 3 donosimo jo jednostavnijih
zadataka za samostalan rad. Ovaj materijal je pogodan i za
upotrebu na dopunskoj nastavi.
Zavrni dio sata:
zadavanje domae zadae (primjerak oglednog testa)
Napomena: 1. ispit znanja predvien je nakon cjeline
Proporcionalne i obrnuto proporcionalne veliine i obuhvaa
cjeline 1 i 2.
Prilozi:
1. 1-03-prozirnica-c.doc petminutna provjera znanja (koord. sustav u ravnini)
2. koordinatni.doc i upute.doc igra ovjee, ne ljuti se na matematiki nain (za gradivo koordinatnog sustava)
3. 1-03-prozirnica-d.doc materijal s jednostavnijim zadacima za uenike koji su imali potekoa u savladavanju ovog
gradiva
4. koordinatni-logo.pdf - crtanje u koordinatnom sustavu pomou programskog jezika MSWLogo
2008mp7
Cjelina: 2. Proporcionalne i obrnuto proporcionalne veliine Matematika 7. razred
Redni broj sata: 11.-12. Udbenik I. str. 32.-39.
2.1. Omjeri
Obrazovni:
Upoznati i usvojiti pojam omjera. Nauiti kako raunati vrijednost omjera. Primijeniti omjere u zadacima iz
svakodnevnog ivota.
Funkcionalni:
Izgraivati sposobnost povezivanja problema iz svakodnevnog ivota i matematike. Razvijati sposobnost ralanjivanja,
izdvajanja i objedinjavanja, logiko miljenje i zakljuivanje, te sposobnost povezivanja poznatih i novih pojmova.
Odgojni:

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su 2 kolska sata, pa predlaemo da se
Nastavne na prvom satu motivira uenike za ovu temu, te uvede pojam omjera, a na Oblici rada:
metode: drugom satu da se uvjeba rjeavanje nekih zadataka iz ivota pomou omjera.
1. dio:
frontalni
osvrt na uvodnu stranicu i motivacija (Prilog 1,2)
rijeiti neke od brzinskih zadataka za ponavljanje
rad na zapisivanje naslova nastavne jedinice: Omjeri rad u paru
raunalu kao uvod odigrati uvodnu igru iz udbenika - u parovima
zajedniko rjeavanje primjera 1(Prilog 3)
razgovor zajedniko rjeavanje primjera 2( Prilog 3)
frontalni
zajedniko rjeavanje primjera 3 (Prilog 3,4)
rad s tekstom samostalan rad na zadacima 1, 2, 3 svi a i b - zajednika analiza rjeenja
zadavanje domae zadae: zadaci 1, 2, 3 - svi c individualni
2. dio:
razgovor o domaoj zadai i rjeavanje eventualnih nejasnoa
zajedniko rjeavanje primjera 4 (Prilog 5)
frontalni
samostalan rad - zadatak 6
razgovor zajedniko rjeavanje primjera 5 (Prilog 5) individualni
demonstracija samostalan rad - zadatak 11.a
zajedniko rjeavanje primjera 7 (Prilog 5) frontalni
rad na samostalan rad - zadatak 22.a
raunalu
za one koji ele znati vie - primjeri 8 i 9 s pripadajuim zadacima
rad s tekstom samostalan rad - izbor iz preostalih zadataka, osim onih za domau individualni
zadau
zadavanje domae zadae: zadaci 4, 7, 16, 18, 23.a
Prilozi:
1. Vitruvian - prezentacija ilustracije L. da Vincia
2. Zlatni-rez.doc - objanjenje zlatnog reza i korelacija s likovnom kulturom i povijesti
3. 2-01-prozirnica-a.doc - primjeri 1,2 i 3
4. TV-matematika.doc - proireni primjer 3, primjer omjera iz svakodnevnog ivota
5. 2-01-prozirnica-b.doc - primjeri 4,5 i 7
6. bojanje.pps - prezentacija primjera 6
2008mp7
Redni broj sata: 13.-15. Udbenik I. str. 39.- 43.
2.2. Proporcije ili razmjeri

Obrazovni:
Upoznati i usvojiti pojam proporcije ili razmjera. Nauiti kako raunati nepoznati lan proporcije. Primijeniti proporcije u
zadacima iz svakodnevnog ivota.
Funkcionalni:
Izgraivati sposobnost povezivanja problema iz svakodnevnog ivota i matematike. Razvijati sposobnost ralanjivanja,
izdvajanja i objedinjavanja, logiko miljenje i zakljuivanje, te sposobnost povezivanja poznatih i novih pojmova.
Odgojni:

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su 3 kolska sata, pa predlaemo da se na prvom
Nastavne satu motivira uenike za ovu temu, uvede pojam proporcije i naui raunati nepoznati Oblici rada:
metode: lan proporcije, a na drugom i treem satu da se uvjeba rjeavanje nekih zadataka iz
ivota pomou proporcije.
1. dio:
pregled domae zadae i rjeavanje eventualnih nejasnoa
razgovor razgovor o uvodnom zadatku frontalni
rad s tekstom zapisivanje naslova nastavne jedinice: Proporcije ili razmjeri
zajedniko rjeavanje primjera 1 i 2 (Prilog 1)
rad na zajedniko rjeavanje primjera 3 frontalni
raunalu zajedniko rjeavanje zadataka s nepoznatim lanom proporcije (Prilog 2) individualni
zadavanje domae zadae: 1 - 6 svi a
2. dio:
samostalno rjeavanje zadataka s nepoznatim lanom proporcije (Prilog 2)
razgovor zajedniko rjeavanje primjera 4 i 5 frontalni
samostalan rad - zadatak 15 (Prilog 3) - zajednika analiza rjeenja
demonstracija samostalan rad na zadacima 10, 11, 14 i 15 individualni
za one koji ele znati vie - primjer 6 s pripadajuim zadacima
zadavanje domae zadae: 1.b, 2.b, 3.b, 9, 13, 16
grupni
vanuionika 3. dio:
nastava razgovor o domaoj zadai i rjeavanje eventualnih nejasnoa
ako je sunan dan: predvien je timski rad za izlazak iz uionice na kolsko individualni
rad s tekstom dvorite ili igralite - mjerenje visine nekog objekta pomou sjene (Prilog 4)
ako nije sunan dan:
vieminutna provjera (Prilog5)
samostalan rad na preostalim zadacima, osim zadatka 7
zadavanje domae zadae: zadatak 7
Prilozi:
7. Orlando.pps - prezentacija primjera 1 i 2
8. Razmjeri_Glavni.swf - zadaci s nepoznatim lanom proporcije
9. 2-02-Prozirnica-a.doc - rjeenje zadatka 15
10. 2-02-Timski.doc - timski rad - mjerenje visine nekog objekta pomou sjene
11. 2-02-Prozirnica-b.doc - vieminutna provjera znanja - omjeri i proporcije
2008mp7
Cjelina: 2. Proporcionalnost i obrnuta proporcionalnost Matematika 7. razred
Redni broj sata: 16. - 18. Udbenik I. str. 44. - 50.
2.03. Proporcionalne veliine

Obrazovni:
Upoznati, usvojiti i uvjebati rjeavanje zadataka s proporcionalnim veliinama.
Funkcionalni:
Izgraivati sposobnost povezivanja problema iz svakodnevnog ivota i matematike. Privikavati na korektno matematiko
biljeenje. Razvijati sposobnost ralanjivanja, izdvajanja i objedinjavanja, logiko miljenje i zakljuivanje
Odgojni:
Poticati motivaciju za stjecanjem novih spoznaja. Poticati konciznost, urednost i preciznost, te pravilan odnos prema radu.
Stjecati naviku nepristranog usporeivanja vlastitih i tuih zakljuaka.
Za ovaj naslov iz udbenika predviena su 3 kolska sata, pa predlaemo da se na prvom panja
Nastavne usmjeri na pojam proporcionalnosti i znaenje koeficijenta proporcionalnosti. Drugi i trei sat Oblici rada:
metode: predvieni su za rjeavanje zadataka s proporcionalnim veliinama.
1. dio:
pregled domae zadae i rjeavanje eventualnih nejasnoa frontalni
razgovor zajedniko rjeavanje uvodnog zadatka
rad s zapisivanje naslova nastavne jedinice
raunalom zajedniko rjeavanje primjera 1(Prilog 1) individualni
rad s tekstom zapisati zakljuak kada su neke veliine proporcionalne u biljenicu
samostalan rad na zadacima 1 i 3 (Prilog 2) - zajednika analiza rjeenja u paru
demonstracija zajedniko rjeavanje zadataka 5, 6 i 7
samostalan rad na zadacima 11 i 14 (Prilog 2) - zajednika analiza rjeenja
zadavanje domae zadae: zadaci 2.a, b, 4, 8, 12, i 16.
2. dio:
frontalni
samostalan rad na zadatku 19 (Prilog 5) - zajednika analiza rjeenja
razgovor individualni
demonstracija zajedniko rjeavanje primjera 5 (Prilog 4)
rad s tekstom samostalan rad na zadatku 25 (Prilog 5) - zajednika analiza rjeenja
samostalan rad - izbor iz zadataka 21, 37, 38 i 39
igra u paru - uenici u zadacima iz udbenika mijenjaju brojeve, zadaju si
meusobno i rjeavaju te zadatke
zadavanje domae zadae: zadaci 2.c, 9, 13, 18, 20 i 31.
3. dio: frontalni
razgovor pregled domae zadae i rjeavanje eventualnih nejasnoa individualni
demonstracija samostalno rjeavanje zadataka: izbor iz zadataka 24, 26, 28, 29, 30, 32, 33, 34,
rad s tekstom 35, 36 i 40 u paru
igra procjene rjeenja - prije rjeavanja pojedinog zadatka uenici pokuavaju
procijeniti rjeenje individualni
vieminutna provjera znanja - (Prilog 6 )
zadavanje domae zadae: zadaci 2.d, 10, 17, 22, 23 i 41.
Prilozi:
1. Prop.html - zajedniko rjeavanje primjera 1
2. 2-03-prozirnica-a - rjeenja zadataka 1, 3, 11 i 14
3. 2-03-prozirnica-b - primjeri 2 i 3
4. 2-03-prozirnica-c - primjeri 4, 5 i 6
5. 2-03-prozirnica-d - rjeenja zadataka 19, 25 i 27
6. 2-03-prozirnica-e - vieminutna provjera znanja - proporcionalne veliine
2008mp7
Redni broj sata: 19. Udbenik I. str. 51. - 52.
2.04. Grafiki prikaz proporcionalnosti

Obrazovni:
Upoznati i usvojiti pojam grafa proporcionalnosti. Zapamtiti da je graf proporcionalnosti pravac koji prolazi kroz ishodite
koordinatnog sustava.
Funkcionalni:
biljeenje i crtanje. Razvijati sposobnost ralanjivanja, izdvajanja i objedinjavanja, logiko miljenje i zakljuivanje
Odgojni:
Poticati motivaciju za stjecanjem novih spoznaja. Poticati uenike na potivanje tueg miljenja kroz rad u timu. Poticati konciznost,
urednost i preciznost, te pravilan odnos prema radu.

metode:
Uvodni dio sata:

frontalni
razgovor
osvrt na uvodni zadatak
rad s tekstom grupni rad

Glavni dio sata:
demonstracija zapisivanje naslova nastavne jedinice
frontalni
timski rad - Grafiki prikaz proporcionalnosti (Prilog 1)
prezentacija timskog rada i zapisivanje zakljuka u biljenicu
individualni
Zavrni dio sata:
samostalan rad i zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka 1-10
Prilozi:
7. 2-04-Timski.doc - timski rad - grafiki prikaz proporcionalnosti
2008mp7
2.05. Obrnuto proporcionalne veliine

Obrazovni:
Upoznati, usvojiti i uvjebati rjeavanje zadataka s obrnuto proporcionalnim veliinama.
Funkcionalni:
Odgojni:
Poticati motivaciju za stjecanjem novih spoznaja. Poticati konciznost, urednost i preciznost, te pravilan odnos prema radu.
Stjecati naviku nepristranog usporeivanja vlastitih i tuih zakljuaka.
Nastavne usmjeri na pojam obrnute proporcionalnosti i znaenje koeficijenta obrnute proporcionalnosti. Oblici rada:
metode: Drugi i trei sat predvieni su za rjeavanje zadataka s obrnuto proporcionalnim veliinama.
1. dio:
razgovor zajedniko rjeavanje uvodnog zadatka
rad s zapisivanje naslova nastavne jedinice
raunalom zajedniko rjeavanje primjera 1(Prilog 1) individualni
rad s tekstom zapisati zakljuak kada su neke veliine obrnuto proporcionalne u biljenicu
samostalan rad na zadacima 1 i 3 (Prilog 2) - zajednika analiza rjeenja u paru
demonstracija zajedniko rjeavanje zadataka 5, 6 i 8
samostalan rad na zadatku 11 i 14 (Prilog 2) - zajednika analiza rjeenja
zadavanje domae zadae: zadaci 2.a, b, 4, 7, 12 i 13.
2. dio:
frontalni
razgovor individualni
rad s tekstom samostalan rad na zadatku 17 (Prilog 5) - zajednika analiza rjeenja
samostalan rad - izbor iz zadataka 18, 29, 37 i 38.
igra u paru - uenici u zadacima iz udbenika mijenjaju brojeve, zadaju si
meusobno i rjeavaju te zadatke
zadavanje domae zadae: zadaci 2.c, 9, 15, 20, 21 i 39.
3. dio: frontalni
demonstracija samostalno rjeavanje zadataka: izbor iz zadataka 19, 24, 26, 27, 28, 30, 32, 33,
rad s tekstom 34, 35 i 36 u paru
igra procjene rjeenja - prije rjeavanja pojedinog zadatka uenici pokuavaju
procijeniti rjeenje individualni
vieminutna provjera znanja - (Prilog 6 )
zadavanje domae zadae: zadaci 2.d, 10, 22, 23 i 25.
Prilozi:
8. Obr-prop.html - zajedniko rjeavanje primjera 1
9. 2-05-prozirnica-a - rjeenja zadataka 1, 3, 11 i 14
10. 2-05-prozirnica-b - primjeri 2 i 3
11. 2-05-prozirnica-c - primjeri 4, 5 i 6
12. 2-05-prozirnica-d - rjeenja zadataka 16, 17 i 31
13. 2-05-prozirnica -e - vieminutna provjera znanja - obrnuto proporcionalne veliine
2008mp7
2.06. Primjena proporcionalnosti i obrnute proporcionalnosti

Obrazovni:
Uvjebati rjeavanje zadataka s proporcionalnim i obrnuto proporcionalnim veliinama.
Funkcionalni:
Odgojni:
Poticati konciznost, urednost i preciznost, te pravilan odnos prema radu. Stjecati naviku nepristranog usporeivanja
vlastitih i tuih zakljuaka.
Za ovaj naslov iz udbenika predviena su 2 kolska sata za uvjebavanje
Nastavne rjeavanja zadataka s proporcionalnim i obrnuto proporcionalnim Oblici rada:
metode:
veliinama.
1. dio:
razgovor frontalni
zapisivanje naslova nastavne jedinice
demonstracija samostalan rad na zadacima 1, 3, 6, 20, 24 i 30- zajednika analiza
rjeenja individualni
rad s tekstom
zajedniko rjeavanje zadatka 30
u paru
samostalan rad na zadacima 31, 32 i 33 - zajednika analiza
rjeenja
igra procjene rjeenja - prije rjeavanja pojedinog zadatka uenici
pokuavaju procijeniti rjeenje
razgovor
demonstracija zadavanje domae zadae: zadaci 2, 4, 8, 22 i 34 frontalni
rad s tekstom grupni
2. dio: individualni
timski rad - izbor iz zadataka 12,13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 21, 23,
25, 26, 27, 28, 29, 36, 37, 38 i 39
vieminutna provjera znanja (Prilog 1)
zadavanje domae zadae: zadaci 5, 7, 10, 11 i 35
Prilozi:
14. 2-06-Prozirnica.doc - vieminutna provjera znanja - primjena proporcionalnosti i obrnute proporcionalnosti
2008mp7
Redni broj sata: 25. - 28. Udbenik I. str. 29. - 31. i 62. - 65.
2.7. Ponavljanje, priprema za ispit, 1. ispit znanja i analiza

Obrazovni:
Ponoviti naueno gradivo, preko oglednih zadataka stvoriti sliku o vlastitom znanju i rijeiti nejasnoe, preko analize testa
i vlastitih greaka nauiti dijelove koji nisu bili dobro usvojeni.
Funkcionalni:
Razvijati sposobnost primjene ranije steenog znanja i povezivanja pojmova.
Odgojni:
Poticati interes za predmet, samokritinost, urednost i preciznost, te pravilan odnos prema radu i svom vlastitom znanju.
Udbenik i pripadni CD, prirunik i pripadni CD, grafoskop ili projektor, prozirnice, raunalo, ispiti znanja
Nastavne Za ovaj naslov iz udbenika predviena su 4 kolska sata: ponavljanje, priprema za ispit Oblici rada:
metode: znanja, 1. ispit znanja te analiza. Predlaemo koritenje udbenikom na sljedei nain:
1. dio: ponavljanje 1. cjeline - Koordinatni sustav u ravnini

razgovor rjeavanje ev. nejasnoa iz domae zadae, usmeno ispitivanje uenika
zajedniko usmeno rjeavanje Pitanja za ponavljanje, nastavnik sugerira
uenicima da ako su neto zaboravili neka zaokrue to pitanje pa neka kod kue frontalni
ponove taj dio gradiva
rjeavanje zadataka za ponavljanje i oglednog testa
2. dio: ponavljanje 2. cjeline - Proporcionalne i obrnuto proporcionalne veliine

pregled domae zadae i rjeavanje ev. nejasnoa, usmeno ispitivanje uenika
uenicima da ako su neto zaboravili neka zaokrue to pitanje pa neka kod kue
rad s tekstom ponove taj dio gradiva
3. dio: 1. ispit znanja

uvodne upute o testu, otklanjanje nejasnoa iz tekstova zadataka
individualni
samostalan rad uenika s ispitima znanja
4. dio: analiza ispita znanja

prikazati na ploi najee pogreke u testu, te tablicu ocjenjivanja (bodovi)
podijeliti uenicima testove, razrjeivanje ev. nejasnoa
igre: uenici mogu u grupama odigrati i neku od igara iz udbenika ili s CD-a
domaa zadaa: proitati uvodnu stranicu sljedee nastavne cjeline i pokuati
odgovoriti na pitanja s te stranice
2008mp7
Cjelina: 3. Postotni i kamatni raun Matematika 7. razred
Redni broj sata: 29. 31. Udbenik str. 66. - 72.
3.1. Pojam postotka

Obrazovni:
Usvojiti pojam postotka i razumjeti njegovu primjenu u svakidanjem ivotu. Nauiti slikovno prikazati neke postotke.
Nauiti zapisati postotak u obliku razlomka i decimalnog broja.
Funkcionalni:
Izgraivati sposobnost povezivanja problema iz svakodnevnog ivota i matematike.
Odgojni:

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su tri kolska sata, bilo bi dobro ako je mogue
Nastavne prva dva sata imati u obliku blok-sata. Ukoliko e uenici izraivati plakate prethodni sat Oblici rada:
metode: im zadajte zaduenja za potreban materijal.
1. i 2. dio: frontalni
razgovor
osvrt na uvodnu stranicu u cjelinu Postotni i kamatni raun
podjela zadataka za plakate (Prilog1)
uenici grupno izrauju plakate grupni
rad s tekstom
umjesto izrade plakata moete zajedniki rjeavati Primjere 1 - 3
iz udbenika
razgovor Analiza plakata - sve grupe prezentiraju odgovore na pitanja frontalni
Tone odgovore i crtee svi zapisuju u biljenicu
Uz nacrtane slike napisati koliki dio je obojan u obliku postotka i u
obliku razlomka
zajedniko usmeno rjeavanje primjera 1 - 3 uz prezentaciju
demonstracija (Prilog2)
individualni
zajedniko rjeavanje Primjera 4
samostalan rad i zadavanje domae zadae - zadatak 1.
3. dio:
frontalni
zajedniko rjeavanje Primjera 5 i 6 (Prilog3)
razgovor zajedniko rjeavanje zadataka 5.
demonstracija zajedniko rjeavanje Primjera 7(Prilog3)
samostalno rjeavanje - izbor iz zadataka 2. - 13.
ponavljanje uz kviz (Prilog4)
zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka 2. - 13.
Prilozi:
12. 3-01-prozirnica-a.doc - prijedlozi za plakate
13. pojam.pps - Primjeri 1- 3 u prezentaciji
14. 3-01-prozirnica-b.doc - primjeri 5. - 7.
15. Dec-post.htm - kviz s povezivanje parova, zapis u obliku postotka i decimalnog broja
2008mp7
Redni broj sata: 32. - 34. Udbenik str. 72.-75.
3.2. Raunanje s postocima

Obrazovni:
Upoznati i usvojiti pojmove i oznake u postotnom raunu. Nauiti izraunavati postotni iznos, postotak i osnovnu
vrijednost.
Funkcionalni:
Privikavati na korektno matematiko biljeenje. Izgraivati sposobnost povezivanja problema iz svakodnevnog ivota i
matematike. Razvijati sposobnost ralanjivanja, izdvajanja i objedinjavanja, logiko miljenje i zakljuivanje, te
sposobnost povezivanja poznatih i novih pojmova.
Odgojni:
Poticati uenike na potivanje tueg miljenja, pravilan odnos prema radu, te urednost, konciznost i preciznost. Poticati
motivaciju za stjecanjem novih spoznaja.
Nastavne Za ovaj naslov iz udbenika predviena su tri kolska sata, pa predlaemo Oblici rada:
metode:
da se na prvom satu naui i uvjeba izraunavanje postotnog iznosa, na
drugom izraunavanje postotka, a na treem izraunavanje osnovne
vrijednosti.
1. dio:
pregled domae zadae, rjeavanje eventualnih nejasnoa
razgovor ponavljanje pojma postotka
rad s tekstom rjeavanje uvodnog primjera frontalni
demonstracija zajedniko rjeavanje Primjera 1 (Prilog1) - uvoenje pojmova i
oznaka u postotnom raunu; predloiti uenicima izradu
podsjetnika za postotni raun na kojem e dopisivati pojmove,
oznake i formule kako ih budu uili individualni
rad s tekstom samostalan rad - zadaci 1. - 5. uz zajedniku analizu rjeenja
2. dio:
razgovor razgovor o domaoj zadai i rjeavanje eventualnih nejasnoa frontalni
demonstracija zajedniko rjeavanje Primjera 2 (Prilog1)
individualni
samostalan rad - zadaci 11. - 16. uz zajedniku analizu rjeenja
3. dio:
razgovor o domaoj zadai i rjeavanje eventualnih nejasnoa frontalni
razgovor
demonstracija zajedniko rjeavanje Primjera 3 (Prilog1)
samostalan rad - zadaci 22. - 26. uz zajedniku analizu rjeenja individualni
samostalan rad i zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka 27. -
46.
Prilozi:
1. 3-02-prozirnica.doc - prozirnica s primjerima 1 - 3 i stripom
2. Postoci_Glavni.swf - Interaktivna vjeba - postotni raun
3. 3-02-NL.doc - Listi za uvjebavanje postotaka
2008mp7
Redni broj sata: 35. - 37. Udbenik str. 76.- 81.
3.3. Postoci u svakodnevnom ivotu

Obrazovni:
Usvojiti i uvjebati raunanje s postotcima te ih primjenjivati na zadatke iz znanosti i svakidanjice.
Funkcionalni:
matematike. Razvijati brzinu u radu, ekonominost i sklonost ka traenju to elegantnijeg rjeenja problema. Razvijati
sposobnost primjene ranije steenog znanja i povezivanje pojmova.
Odgojni:
novih spoznaja. Razvijati urednost..
Nastavne Za ovaj naslov iz udbenika predviena su tri kolska sata, pa predlaemo Oblici rada:
metode:
da se na prva dva sata zajedniki rijee primjeri razliite primjene
postotaka, a na posljednjem sata uvjeba primjena postotaka kroz
rjeavanje zadataka.
1. dio:
pregled domae zadae, rjeavanje eventualnih nejasnoa
razgovor
ponavljanje do sad nauenog o postotnom raunu
rad s tekstom rjeavanje uvodnog primjera frontalni
demonstracija zajedniko rjeavanje Primjera 1, 2 i 3 (Prilog1)
samostalan rad - zadaci 1., 4., 11., 12., i 13. uz zajedniku analizu individualni
rjeenja
zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka 1. - 6., 10., 14.
2. dio:
razgovor razgovor o domaoj zadai i rjeavanje eventualnih nejasnoa
demonstracija zajedniko rjeavanje Primjera 4. - 6. (Prilog2) frontalni
samostalan rad - zadaci 8., 22., 24., 25. uz zajedniku analizu
rjeenja
zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka 7. - 30 .
3. dio:
razgovor o domaoj zadai i rjeavanje eventualnih nejasnoa frontalni
razgovor
rad s tekstom samostalan rad - izbor iz zadataka 31. - 62. uz zajedniku analizu
ukoliko elite moete uenike podijeliti u grupe i za svaku grupe
odabrati odgovarajue zadatke iz udbenika
Prilozi:
4. postoci.pps - prezentacija s primjerima 1 - 3
5. 3-03-prozirnica.doc - prozirnica s primjerima 4 - 6
2008mp7
Redni broj sata: 38. - 41. Udbenik str. 82.- 87.
3.4. Jednostavni kamatni raun

Obrazovni:
Znati odrediti kamate i primijeniti ih na zadatke iz svakidanjice
Funkcionalni:
Odgojni:

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su etiri kolska sata, pa predlaemo da se na
Nastavne prva tri sata zajedniki rijee primjeri iz jednostavnog kamatnog rauna, a na Oblici rada:
metode: posljednjem sata uenici mogu upoznati sloeni kamatni raun, raunanje u Excelu i
uvjebati kamatni raun kroz timski rad.
1. dio:
rjeavanje uvodnog primjera, razgovor o tednji, kreditima i kamatama,
uvoenje pojmova i oznaka za jednostavni kamatni raun (Prilog1)
zajedniko rjeavanje Primjera 1 (Prilog1) frontalni
razgovor samostalan rad - zadaci 6. i 7. uz zajedniku analizu rjeenja
zajedniko rjeavanje Primjera 2 (Prilog1)
rad s tekstom samostalan rad - zadaci 9. i 11. uz zajedniku analizu rjeenja individualni
demonstracija zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka 1. - 12.
2. dio:
zajedniko rjeavanje Primjera 3. (Prilog1)
razgovor
samostalan rad - zadaci 14. i 16. uz zajedniku analizu rjeenja
demonstracija frontalni
samostalan rad - zadatak 20. uz zajedniku analizu rjeenja individualni
rad s tekstom samostalan rad - zadatak 25. uz zajedniku analizu rjeenja
zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka 13. - 25 .
3. dio:
rad s tekstom razgovor o domaoj zadai i rjeavanje eventualnih nejasnoa frontalni
samostalan rad - izbor iz zadataka 26. - 39. uz zajedniku analizu rjeenja
ukoliko elite moete uenike podijeliti u grupe i za svaku grupe odabrati
odgovarajue zadatke iz udbenika individualni
4. dio:
razgovor ponavljanje i uvjebavanje kamatnog rauna uz timski rad (Prilog2) i rad na timski
rad s tekstom raunalu (Prilog3) u paru
rad s upoznavanje Sloenog kamatnog rauna - Primjeri 6. i 7. individualni
raunalom
samostalan rad i zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka 26. - 39.
Prilozi:
6. 3-04-prozirnica.doc - prozirnica s uvodnim zadatkom i primjerima 1 - 5
7. 3-04-timski.doc - timski rad za uvjebavanje jednostavnog kamatnog rauna
8. post-kam.xls - Excelova datoteka sa zadacima i rjeenjima iz postotnog i kamatnog rauna
2008mp7
Redni broj sata: 42. Udbenik str. 88.- 91.
3.5. Ponavljanje
Obrazovni:
Ponoviti upotrebu postotnog i kamatnog rauna
Funkcionalni:
Odgojni:

metode:
Uvodni dio sata:
razgovor pregled domae zadae, usmeno ispitivanje uenika frontalni
rad s tekstom vieminutna provjera znanja - postotni i kamatni raun - (Prilog 1) individualni
razgovor Glavni dio sata:

zajedniko (usmeno) rjeavanje pitanja za ponavljanje
rad s tekstom samostalan rad na zadacima za ponavljanje - izbor iz zadataka 1. - individualni
43.
rad s ponavljanje postotnog i kamatnog rauna uz rad na raunalu u paru
raunalom (Prilog 2)
ponavljanje postotnog i kamatnog rauna uz igre - Tangram, grupni
igra ovjee ne ljuti se (plave karte za postotni i kamatni raun)
ponavljanje postotnog i kamatnog rauna uz timske radove (Prilozi timski
3 i 4)

Zavrni dio sata: individualni

zadavanje domae zadae (primjerak oglednog testa)
Napomena: 2. ispit znanja predvien je nakon Statistike i vjerojatnosti
i obuhvaa 3. i 4. cjelinu
Prilozi:
9. 3-05-viseminutna-provjera.doc - zadaci za vieminutnu provjeru
10. post-kam.xls - Excelova datoteka sa zadacima i rjeenjima iz postotnog i kamatnog rauna
11. 3-04-timski.doc - timski rad za uvjebavanje jednostavnog kamatnog rauna
12. 3-05-timski.doc - timski rad za uvjebavanje postotnog rauna
2008mp7
Cjelina: 4. Statistika i vjerojatnost Matematika 7. razred
4.1. Grafiko prikazivanje podataka

Obrazovni:
Prikazivati prikupljene podatke grafiki s pomou stupastoga dijagrama i krunoga dijagrama
Funkcionalni:
Izgraivati sposobnost povezivanja problema iz svakodnevnog ivota i matematike.
Odgojni:

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su dva kolska sata, na prvom e
Nastavne uenici upoznati stupaste dijagrame, a na drugom krune. Oblici rada:
metode:
1. dio:
razgovor osvrt na uvodnu stranicu u cjelinu Statistika i vjerojatnost frontalni
rjeavanje uvodnog primjera
rad s tekstom
itanje uvodnog dijela teksta o statistici
zajedniko rjeavanje Primjera 1(Prilog1)
razgovor samostalno rjeavanje - zadatak 1 individualni
demonstracija
itanje podataka iz dijagrama (Prilog2)
samostalno rjeavanje - zadatak 8 frontalni
rad s samostalno rjeavanje - zadatak 14
raunalom crtanje dijagrama u Excelu (Prilog3) individualni
samostalan rad i zadavanje domae zadae - izbor iz zadataka 2.
23.
2. dio:
rad s tekstom zajedniko rjeavanje Primjera 5 i 6 (Prilog4) frontalni
i raunalom samostalno rjeavanje - izbor iz zadataka 24. - 28. individualni
razgovor
demonstracija
crtanje krunog dijagrama u Excelu
Prilozi:
16. 4-01-prozirnica-a.doc - primjeri 1 - 3
17. citanje2.pps - itanje podataka iz dijagrama
18. crtanje-grafikona.pdf - Crtanje dijagrama u Excelu
19. 4-01-prozirnica-b.doc - primjeri 5. i 6.
2008mp7
4.2. Analiza podataka

Obrazovni:
prepoznati obiljeje skupa objekata, odreivati vrijednosti tog obiljeja; prikazivati prikupljene podatke o tom obiljeju s
pomou tablice frekvencija i relativnih frekvencija; izraunavati aritmetiku sredinu te interpretirati dobivene podatke
Funkcionalni:
Razvijati sposobnosti spretnog, jasnog i tonog pismenog i grafikog izraavanja, te praktine primjene matematikih
formula. Pravilno koristiti u primjenjivati prethodno steena znanja.
Odgojni:

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su tri kolska sata, predlaemo da
Nastavne na prva dva zajedniki rijeite primjere iz udbenika, a na treem Oblici rada:
metode:
uvjebate gradivo statistike rjeavajui zadatke na raunalu ili u
biljenicu.Mogue je realizirati i intergrirani sat matematika - informatika.
1. dio:
rjeavanje uvodnog primjera frontalni
razgovor
rad s tekstom
zajedniko rjeavanje Primjera 1, 2 i 3(Prilog1)
demonstracija samostalno rjeavanje - zadatak 5 individualni
samostalan rad i zadavanje domae zadae - izbor iz zadataka 1.
4.
2. dio:
razgovor zajedniko rjeavanje Primjera 4 i 5 (Prilog2) frontalni
demonstracija vie o Muri na http://www.voda.hr/vodostaj.htm ili u (Prilog3)
samostalno rjeavanje - zadaci 6. i 11. individualni
12.
3. dio:
rad s tekstom ponavljanje nauenog o prikupljanju i analizi podataka frontalni
i raunalom samostalno rjeavanje - izbor iz zadataka 13. - 23. individualni
zadatke je mogue rjeavati upotrebom raunala (Excel) (Prilog4) u paru
23.
Prilozi:
20. 4-02-prozirnica-a.doc - primjeri 1 - 3
21. 4-02-prozirnica-b.doc - primjeri 4 i 5
22. Mura.pdf - podaci o rijeci Muri
23. 4-02-nl.xls - nastavni listi sa zadacima iz statistike za rjeavanje u Excelu
2008mp7
4.2. Vjerojatnost sluajnog dogaaja

Obrazovni:
navesti elementarne dogaaje, prepoznati koji su elementarni dogaaji povoljni za zadani dogaaj, izraunati vjerojatnost
dogaaja
Funkcionalni:
Razvijati sposobnosti spretnog, jasnog i tonog pismenog i usmenog izraavanja, te praktine primjene matematikih
formula. Pravilno koristiti i primjenjivati prethodno steena znanja.
Odgojni:

Za ovaj naslov iz udbenika predvieno je pet kolskih sati. Bilo bi poeljno da
Nastavne poetni dio moete realizirati u obliku blok sata s pokusima iz vjerojatnosti. Oblici rada:
metode: 1. i 2. dio:
frontalni
Uvoenje u svijet vjerojatnosti moete zapoeti pokusima(Prilog1, 2 i 3)
heuristika grupni
razgovor zakljuci na temelju pokusa (Prilog4) individualni
rad s tekstom umjesto pokusa moete zajedniki rjeavati Primjere 1. - 5. iz udbenika
samostalan rad i zadavanje domae zadae - izbor iz zadataka 1. 6.
3. dio:
demonstracija zajedniko rjeavanje zadataka - izbor iz zadataka 7. - 13. frontalni
razgovor zajedniko rjeavanje Primjera 6 i 7 (Prilog5)
individualni
samostalan rad zadaci 14. i 15.
rad s tekstom 4. dio:

ponavljanje nauenog o vjerojatnosti frontalni
samostalno rjeavanje - zadaci 17., 22., 23., 29. uz zajedniku analizu
samostalan rad i zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka 18. - 30.
5. dio:
rad s tekstom ponavljanje nauenog o vjerojatnosti frontalni
izborni dio - Primjeri 8. i 9. individualni
samostalan rad i zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka 31. - 54. u paru
Prilozi:
24. 4-03-prozirnica.doc - Upute za pokuse
25. 4-03-Pokus-vjerojatnost.doc - Listovi sa zadacima za pokuse
26. vjerojatnost3.ppt - prezentacija s tablicama za zajedniku analizu pokusa
27. vjerojatnost1.pps - prezentacija s matematikom teorijom uz pokuse
28. 4-03-prozirnica-b.doc - Primjeri 6 i 7
29. vjer.htm - kviz za uvjebavanje izraunavanja vjerojatnosti
2008mp7
Redni broj sata: 53. - 56. Udbenik I. str. 88. - 91. i 130. - 133.

Obrazovni:
Funkcionalni:
Odgojni:
Nastavne Za ovaj naslov iz udbenika predviena su 4 kolska sata: ponavljanje, priprema za ispit Oblici rada:
metode: znanja, 2. ispit znanja te analiza. Predlaemo koritenje udbenikom na sljedei nain:
1. dio: ponavljanje 3. cjeline - Postotni i kamatni raun

razgovor rjeavanje ev. nejasnoa iz domae zadae, usmeno ispitivanje uenika
2. dio: ponavljanje 4. cjeline - Statistika i vjerojatnost

rad s tekstom ponove taj dio gradiva

individualni

igre: uenici mogu u grupama odigrati i neku od igara iz udbenika ili s CD-a
2008mp7
Cjelina: 5. Slinost Matematika 7. razred
Redni broj sata: 57. 58. Udbenik I. svezak str. 136. 143.
5.1. Dijeljenje duine ne jednake dijelove

Obrazovni:
Podijeliti duinu na jednake dijelove i u zadanom omjeru.
Funkcionalni:
Razvijati sposobnosti jasnog i tonog pismenog i grafikog izraavanja. Razvijati logiko miljenje i zakljuivanje, te
Odgojni:
Poticati uenike na pravilan odnos prema radu, izgraivati smisao za lijepo. Poticati motivaciju za stjecanjem novih
spoznaja. Razvijati potrebu za provjeravanjem i usporeivanjem.

Za ovu temu predviena su dva sata.
Nastavne 1. sat Omjer duina i Talesov pouak proporcionalnim duinama Oblici rada:
metode: Uvodni dio sata:
osvrt na uvodnu stranicu
rad s tekstom ponoviti: frontalni
- omjer dviju veliina ili brojeva broj je koji nam kae koliko je puta jedna veliina vea
od druge (rije je o istovrsnim veliinama). Ovdje vano napomenuti da se vrijednost
razgovor omjera veliina dobije dijeljenjem mjernih brojeva tih veliina
a : b = k (a prvi lan omjera, b drugi lan omjera, k vrijednost (kolinik) omjera).
- Proporciju dobijemo izjednaavanjem dvaju omjera
isticanje naslova nastavne jedinice Proporcionalne duine
Glavni dio sata:
zajedniko rjeavanje i diskusija Primjer 1. Omjer dviju duina (Prilog 1)
zajedniki usmeno rjeiti zadatak 1., a samostalno zadatke 2.a i 4.b
rad s tekstom uenici u paru rjeavaju Primjer 2. Proporcionalnost na krakovima kuta; frontalni
zajedniki kreirati Talesov pouak (Prilog 2)
provjera Talesovog pouka upotrebom programa za dinamiku geometriju na
rad s tekstom
raunalu (ukoliko postoji mogunost) rad u paru
heuristika zajedniko rjeavanje Primjera 3a, 3b, 3c i d Kako izraunati nepoznatu
duljinu (Prilog 3)
eksperiment rjeavanje zadatka 5. rad u manjim grupama
zavrni dio sata:
voeni ponavljanje i zadavanje domae zadae: izbor iz preostalih zadataka 4 - 7 frontalni
razgovor 2. sat
pregled domae zadae i rjeavanje eventualnih nejasnoa rad u
skupinama
prodiskutirati s uenicima na koliko se jednakih dijelova moe podijeliti duina
razgovor
simetralom duine
uitelj postavlja problem: kako bismo podijelili duinu na 3, 5, 7, jednakih dijelova;
frontalni
moe li nam pomoi Talesovi pouci?
heuristika zapisivanje naslova nastavne teme Dijeljenje duine na jednake dijelove i
demonstracija zajednika obrada Primjera 4. i rjeavanje zadataka 10. i 11., obrada Primjera 5. (Prilog 4)
prvo skicirati rjeenje zadatka 13. na ploi (uz diskusiju)
grafiki radovi samostalno izvoenje geometrijske konstrukcije zadatka 13.a i zadatak 18 (Prilog 5)
razgovor ponoviti to smo danas nauili i zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka 14-18 individualni
Prilozi:
1. 5-01-a-Omjer_duzina.pps pojam omjera duina i definicija proporcionalnih duina (primjer 1)
2. 5-01-b-Proporcionalne_duzine.pps Talesovi pouci (primjer 2)
3. 5-01-c-Racunanje_nepoznate_duljine.pps Kako raunamo nepoznate duljinu odsjeka (primjeri 3)
4. 5-01-d-Podjela_duzine.pps Dijeljenje duine na jednake dijelove i u zadanom omjeru (primjeri 4 i 5)
5. 5-01-e-zadatak-18.html Konstrukcija trokuta zadanog opsega i omjera stranica
2008mp7
Redni broj sata: 59. Udbenik I. svezak str. 144. 149.
5.2. Slinost trokuta

Obrazovni:
Usvojiti svojstva slinih trokuta i njihovu primjenu
Funkcionalni:
Razvijati sposobnosti jasnog i tonog pismenog i grafikog izraavanja. Razvijati logiko miljenje i zakljuivanje, te
Odgojni:

metode:
Uvodni dio:
razgovor frontalni
pregled domae zadae, usmena provjera
grafikog vieminutna provjera znanja (Prilog 1) individualni
rada
Glavni dio:
frontalni
zajednika diskusija uvodnog zadatka i zadatka 1.
rad s tekstom samostalno itanje teksta iz udbenika: Primjer 1., Primjer 2. i individualni
Primjer 3.
heuristika najava i zapisivanje naslova nastavne teme: Slinost trokuta
frontalni
grafikog zajedniki rad na Primjeru 4. i Primjeru 5. (Prilog 2)
rada samostalno rjeavanje zadatka 6. individualni
Zavrni dio sata:

frontalni
razgovor
ponavljanje gradiva definicija slinih trokuta (Prilog 3) ili
(Prilog 2) i zadatak 3.
zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka koji nisu rijeeni od
1-9
Prilozi:
1. 5-02-a-prozirnica-provjera.doc - Dijeljenje duine na jednake dijelove i u zadanom omjeru
2. 5-02-a-slicnost_trokuta.pps Proporcionalno uveanje-smanjenje; slinost trokuta (primjeri 4 i 5)
3. 5-02-a-prozirnica-Slicni trokuti.doc Definicija slinih trokuta
2008mp7
5.3. Pouci o slinim trokutima

Obrazovni:
Usvojiti i primijeniti pouke o slinim trokutima za izraunavanje nepoznatih duljina stranica
Funkcionalni:
Razvijati sposobnosti jasnog i tonog pismenog i grafikog izraavanja, te praktine primjene matematikih formula.
Odgojni:
Udbenik i pripadni CD, prirunik i pripadni CD, grafoskop ili projektor, prozirnice, raunalo, papirnati model

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su 2 kolska sata, pa predlaemo
Nastavne 1. dio: Pouci o slinim trokutima i primjena Oblici rada:
metode: pregled domae zadae i rjeavanje eventualnih nejasnoa
(Budui je slinost vezana sa sukladnou likova, moemo sukladnost iskoristiti
razgovor pri obradi pouaka o slinim trokutima)
rjeavanje uvodnog zadatka pouci o sukladnim trokutima frontalni
uitelj: esto je potrebno provjeriti jesu li dva trokuta slina ili nisu. Moramo li
pri tome provjeriti jednakost svih odgovarajuih kutova i proporcionalnost svih
odgovarajuih stranica?
zapisivanje naslova nastavne teme: Pouci o slinim trokutima
podijeliti razred u heterogene grupe po tri lana i dati upute za rad
(Prilog 1) ( za ovaj timski suradniki rad predvia se oko 20 minuta)
istraivaka svaka grupa dobiva iste zadatke - u njima treba grupni rad
o konstruirati trokut SSS
o konstruirati trokut SKS
o konstruirati trokut KK
o na temelju mjerenja kutova i stranica, te raunanja vrijednosti omjera ispitati tonost
pouaka o slinim trokutima, te ih imenovati analogno poucima o sukladnim trokutima.
rad s tekstom zajedniko rjeavanje Primjera 1. i Primjera 2. (Prilog 2) frontalni
samostalno rjeavanje zadataka 1 i 2 dati povratnu informaciju na ploi individualni
praktini rad zajedniko rjeavanje Primjera 3. (Prilog 2)
samostalno rjeavanje zadataka 6. a
ponovimo - to smo danas nauili? (Prilog 3)
razgovor zadavanje domae zadae: izbor iz preostalih zadataka od 1 9 frontalni
2. dio: Primjena pouaka o slinim trokutima za izraunavanje nepoznate stranice

razgovor ponoviti pouke o slinim trokutima frontalni
zajednika obrada Primjera 4. Talesovim poukom do slinih trokuta (Prilog 4)
demonstracija zajedniko rjeavanje zadatka 11
samostalno rjeavanje zadataka 12. ili 13. (po izboru) dati povratnu informaciju na ploi
praktini rad zajednika obrada Primjera 5. Talesovim poukom do slinih trokuta (Prilog 4) individualni
samostalni rad na Primjeru 6. zajednikom diskusijom uvjeriti se da su dva pravokutna
trokuta slina ako se podudaraju u jednom iljastom kutu.
rad na tekstu Podsjetiti se to smo danas nauili i zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka koji
nisu rijeeni od 10 20, po elji zadaci obojeni naranastom bojom frontalni
Prilozi:
1. 5-03-Timski rad.doc uenici sami otkrivaju pouke o slinim trokutima kroz kratki timski rad
2. 5-03-a-prozirnica.doc Primjena pouaka o slinosti trokuta SSS i KSK (primjeri 1, 2 i 3)
3. 5-03-a-poucci_slicnim_trok.pps prezentacija za ponavljanje pouaka o slinim trokutima
4. 5-03-b-prozirnica.doc Primjena pouaka o sukladnosti trokuta KK (primjeri 4 i 5)
2008mp7
Redni broj sata: 63. Udbenik I. svezak str. 159. 162.
5.4. Opseg i povrina slinih trokuta

Obrazovni:
Ponoviti i utvrditi pojam opsega i pojam povrine trokuta. Nauiti kako se odnose opsezi slinih trokuta, a kako povrine.
Uvjebati izraunavanje opsega i povrina slinih trokuta.
Funkcionalni:
Razvijati sposobnosti spretnog, jasnog i tonog pismenog i grafikog izraavanja, te praktine primjene matematikih
formula. Pravilno koristiti i primjenjivati prethodno steena znanja. Privikavati na korektno matematiko biljeenje.
Izgraivati sposobnost povezivanja problema iz svakodnevnog ivota i matematike
Odgojni:
spoznaja. Razvijati potrebu za provjeravanjem i usporeivanjem

metode: Uvodni dio:
razgovor pregled domae zadae i rjeavanje eventualnih nejasnoa frontalni
uvodni zadatak je prikladan za vjebanje procjene kako se odnose
opsezi, a kako povrine slinih trokuta
najava teme: uili smo kako se rauna opseg i povrina trokuta? A
danas emo uiti kako se meusobno odnose opsezi i povrine
slinih trokuta.
praktini rad (Ukoliko se eli s uenicima ponoviti raunanje povrine trokuta moe individualni
se koristiti (Prilog 1)) (ili rad u
grupama)
Glavni dio:
heuristika Power-point prezentacija o opsezima i povrinama slinih trokuta
(Prilog 2)
individualni
samostalno rjeavanje Primjera 1 opsezi slinih trokuta
rad s tekstom
zajedniko rjeavanje zadataka 1. frontalni
demonstracija samostalno rjeavanje Primjera 2 i Primjera 3 povrine slinih
trokuta
zajedniko rjeavanje zadataka 4 (usmeno)
samostalno rjeavanje zadatka 5 i zadatka 7
Zavrni dio:
frontalni
ponavljanje gradiva omjer opsega i omjer povrina slinih
razgovor
trokuta
zadavanje i diskusija zadataka za domau zadau: izbor iz
zadataka 1 8
Prilozi:
1. 5-04-a-povrsina_trokuta.html izraunavanje povrine trokuta (zadaci za ponavljanje)
2. 5-04-b-opseg_i_povrsina.pps Omjeri opsega i omjeri povrina slinih trokuta
2008mp7
5.5. Ponavljanje
Obrazovni:
i vlastitih greaka nauiti dijelove koji nisu bili dobro usvojeni
Funkcionalni:
Razvijati sposobnost primjene ranije steenog znanja i povezivanja pojmova
Odgojni:

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su dva do tri kolska sata:
metode: 1. dio: ponavljanje 5. cjeline
zajedniko usmeno rjeavanje Pitanja za ponavljanje iz udbenika,
razgovor frontalni
nastavnik sugerira uenicima ako su neto zaboravili neka zaokrue to
pitanje pa neka kod kue ponove taj dio gradiva
ili ponoviti gradivo o slinosti uz prezentaciju (Prilog 1,) individualni
rad s tekstom samostalan rad na Zadacima za ponavljanje izbor iz zadataka 1 23
pitanja i zadaci iz udbenika mogu se upotrijebiti i za usmeno ispitivanje
uenika grupni rad
domaa zadaa izbor iz zadataka 1 20
razgovor ALTERNATIVA je timski rad:
o uenici u grupi jedan drugome postavljaju pitanja iz Pitanja za frontalni
ponavljanje
o zajedniki rjeavaju, diskutiraju i jedan drugome pomau pri individualni
rad s tekstom rjeavanju zadataka (izbor iz zadataka 1 20)
uenici za domau zadau trebaju rijeiti Primjerak oglednog testa
(udbenik)
2. dio:
rad s tekstom pregled domae zadae i rjeavanje eventualnih nejasnoa
uvodne upute o pismenoj provjeri, otklanjanje nejasnoa iz tekstova individualni
zadataka
samostalan rad uenika zadaci za pismenu provjeru (Prilog 2)
ispravak netonih zadataka
Prilozi:
1. 5-05-a-ponavljanje.pps ponavljanje cjeline Slinost
2. 5-05-Ispit znanja.doc pismena provjera nastavne cjeline Slinost
2008mp7
Cjelina: 6. Mnogokuti Matematika 7. razred
Redni broj sata: 66. Udbenik II. svezak str. 6. 10.
6.1. Osnovno o mnogokutima

Obrazovni:
Definirati i opisati mnogokut, njegovo oznaavanje, te oznaavanje vrhova, stranica i kutova mnogokuta. Klasificirati
mnogokut prema broju njegovih stranica.
Funkcionalni:
Razvijati sposobnosti spretnog, jasnog i tonog pismenog i grafikog izraavanja. Razvijati sposobnost izdvajanja i
povezivanja danih podataka te pravilne upotrebe prethodno steenog znanja.
Odgojni:

metode:
osvrt na uvodnu stranicu u cjelinu Mnogokuti frontalni
razgovor zapisivanje naslova nastavne jedinice: Osnovno o mnogokutima
Glavni dio sata:

rad s tekstom uenici jedan drugom ispriaju sve to znaju ili misle da znaju o rad u paru
i razgovor mnogokutima
rjeavaju i diskutiraju Primjer 1. i zadatak 1.
razgovor zajedniki kreirati definiciju mnogokuta, klasificirati mnogokute s frontalni
obzirom na stanice, te istaknuti i naglasiti znaenje slova n (Prilog 1)
rad s tekstom
uenici samostalno proitaju tekst u udbeniku o stranicama, individualni
i grafiki rad vrhovima i unutarnjim kutovima mnogokuta (str. 8.)
samostalno rjeavaju zadatak 2 (uitelj prati rad uenika, potie i
usmjerava na urednost i pravilno oznaavanje)
rad s tekstom zajedniko rjeavanje Primjera 2 crteom na ploi demonstrirati frontalni

demonstracija to to znai "ako neka duina izmeu njegovih dviju toaka ne
pripada mnogokutu"
grafiki rad samostalan rad na zadacima 3 - 8
individualni
Zavrni dio sata: frontalni
razgovor ponavljanje i sistematizacija nauenog gradiva Prilog 2.
zadavanje domae zadae: izbor iz preostalih zadataka 3 - 11
Prilozi:
1. 6-01-a-klasifikacija_mnogokuta.pps klasifikacija mnogokuta s obzirom na broj stranica
2. 6-01-b-osnovno_o_mnogokutu.pps ponavljanje "Osnovno o mnogokutima"
2008mp7
Redni broj sata: 67. 68. Udbenik II. svezak str. 11. 17.
6.2. Dijagonale mnogokuta

Obrazovni:
Izvesti i primijeniti matematiki izraz za broj dijagonala iz jednog vrha i za ukupni broj dijagonala u mnogokutu.
Funkcionalni:
Razvijati sposobnosti jasnog i tonog pismenog i grafikog izraavanja, te praktine primjene matematikih formula.
Odgojni:

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su dva kolska sata, pa predlaemo da se na
Nastavne prvom panja usmjeri na broj dijagonala iz jednog vrha mnogokuta, a na drugom na Oblici rada:
metode: ukupan broj dijagonala u mnogokutu
1. dio:
razgovor rjeavanje uvodnog zadatka. Neka uenici navedu koje duine su dijagonale frontalni
etverokuta u uvodnom zadatku (Prilog 1)
zapisivanje naslova nastavne teme Dijagonale mnogokuta
zajedniko rjeavanje Primjera 1. - Dijagonala mnogokuta i Primjera 2. - Broj
rad s tekstom dijagonala iz jednog vrha (Prilog 2)
demonstracija rjeavanje zadataka 1, 3, 6, 7 i 9. individualni
zajedniko rjeavanje Primjera 3. to moemo saznati o mnogokutu ako
znamo koliko se moe ukupno povui dijagonala iz jednog vrha tog mnogokuta frontalni
(Prilog 3)
grafikog individualni
samostalno rjeavanje zadataka 10 i 12 dati povratnu informaciju na ploi
rada
ponovimo - to smo danas nauili? Usmeno odgovaranje na pitanja: Koliki je
razgovor frontalni
najvei broj dijagonala koje se mogu povui iz jednog vrha ? Koliko stranica
ima mnogokut kojemu se iz jednog vrha moe povui dijagonala?
zadavanje domae zadae: izbor iz preostalih zadataka od 1 do 15
2. dio:
rad s tekstom zajedniko rjeavanje Primjera 4 - otkrivanje formule za ukupan broj

heuristika dijagonala mnogokuta individualni
samostalno rjeavanje zadataka 16, 17.a, 17.c i 18.a
zajedniko rjeavanje Primjera 5. to moemo saznati o mnogokutu ako frontalni
znamo koliko taj mnogokut ima ukupno dijagonala
samostalno rjeavanje zadataka 20.a, b, c i d. individualni
Ponovimo to smo danas nauili (Prilog 4)
samostalno rjeavanje zadataka i zadavanje domae zadae: izbor zadataka
17 - 26
Prilozi:
1. 6-02-a-dijagonale_cetverokuta. pps - to su dijagonale etverokuta
2. 6-02-b-dijagonale_mnogokuta.pps Primjer 1 i Primjer 2
3. 6-02-a-prozirnica.doc Primjer 3.
4. 6-02-b-prozirnica.doc ponavljanje: broj dijagonala u mnogokutu
2008mp7
6.3. Kutovi mnogokuta

Obrazovni:
Izvesti izraz za odreivanje zbroja veliina kutova mnogokuta podjelom mnogokuta na trokute i znati izraunati zbroj
veliina kutova mnogokuta.
Funkcionalni:
Razvijati logiko miljenje i zakljuivanje, te sposobnost povezivanja poznatih i novih pojmova. Razvijati sposobnosti
jasnog i tonog pismenog i grafikog izraavanja, te praktine primjene matematikih formula.
Odgojni:
Udbenik i pripadni CD, prirunik i pripadni CD, grafoskop ili projektor, prozirnice, raunalo, papirnati model

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su 2 kolska sata, pa predlaemo na prvom satu
Nastavne panja usmjeri otkrivanje formule za izraunavanje zbroja veliina unutarnjih kutova, a Oblici rada:
metode: na drugom vanjskim kutovima i zbroju veliina vanjskih kutova, te primijeni
matematikih izraza za broj dijagonala i zbroj veliina kutova u mnogokutu
1. dio:
rjeavanje uvodnog zadatka uitelj saslua ideje do koji uenici dolaze
zapisivanje naslova nastavne teme: Kutovi mnogokuta
rad s tekstom zajedniko rjeavanje Primjera 1. Kako emo izraunati zbroj veliina individualni
unutarnjih kutova mnogokuta (Prilog 1)
rjeavanje zadataka 1.a, 1.f, 2.a, 2.d, 2.g i 2.j
zajedniko rjeavanje Primjera 2. - Izraunaj nepoznati kut i Primjera 3.Koji
demonstracija mnogokut ima zadani zbroj stranica frontalni
samostalno rjeavanje zadataka 6, 7.a i 8.a dati povratnu informaciju na ploi
grafikog individualni
ponovimo - to smo danas nauili?
rada
zadavanje domae zadae: izbor iz preostalih zadataka od 1 9
2. dio:
ponoviti staro znanje o vanjskim kutovima trokuta i etverokuta
demonstracija zajednika obrada Primjera 4. Vanjski kutovi mnogokuta (Prilog 2)
samostalno rjeavanje zadataka 10.a, 11 i 12.a dati povratnu informaciju na individualni
grafikog ploi
rada Rad na diferenciranim zadacima
ponovimo - to smo danas nauili? frontalni
zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka koji nisu rijeeni od 1 - 18
Prilozi:
1. 6-03-a-zbroj_unutarnjih_kutova.pps Primjer 1
2. 6-03-a-prozirnica.doc papirnati dokaz za zbroj veliina vanjskih kutova mnogokuta
2008mp7
6.4. Pravilni mnogokuti

Obrazovni:
Razlikovati pravilne i nepravilne mnogokute. Nauiti svojstva pravilnih mnogokuta.
Funkcionalni:
Odgojni:
Poticati motivaciju za stjecanjem novih spoznaja. Razvijati potrebu za provjeravanjem i usporeivanjem.
Udbenik i pripadni CD, prirunik i pripadni CD, grafoskop ili projektor, prozirnice, raunalo, papirnati modeli (Prilog 1.)
Za ovaj naslov u udbeniku predviena su dva kolska sata. Predlaemo dvosat koji bi mogao
Nastavne ovako izgledati. Oblici rada:
metode: Uvodni dio:
vieminutna provjera znanja (Prilog 2)
razgovor uitelj: Meu svim trokutima istie se jednakostranian trokut, a meu svim etverokutima
kvadrat. Koja zajednika svojstva imaju jednakostranian trokut i kvadrat? To su frontalni
najjednostavniji pravilni mnogokuti. Kako bi onda izgledao pravilni peterokut? Opii ga!
rjeavanje uvodnog zadatka - diskusija kakve su im stranice, kakvi unutarnji kutovi
zapisivanje naslova nastavne teme
Glavni dio:
uitelj uenicima demonstrira papirnate modele pravilnih mnogokuta
demonstracija razvija se diskusija zato su ti mnogokuti posebni, pokuaj definiranja pravilnih
mnogokuta (heuristikom metodom) (Prilog 3)
heuristika zajedniki rad: udbenik, str. 24. upoznavanje s pravilnim mnogokutima i
dramatizacija stripa sa str. 25
samostalno itanje Primjera 1. - izraunavanje unutarnjeg kuta pravilnog mnogokuta
uitelj: Opii svojim rijeima oba postupka pri raunanju veliine unutarnjeg kuta
pravilnog mnogokuta; koji ti je nain drai? Moda vi otkrijete neki svoj nain.
samostalno rjeavanje zadataka 1, 2.a i 3
rjeavanje zadatka 5 demonstr. zapisivanja stupnjeva, minuta i sekundi pomou
depnog raunala individualni
rad s tekstom rad na Primjeru 2. - podijeliti uenike u skupine. Jedna skupina konstruira pravilnom
demonstracija trokutu opisanu krunicu, druga kvadratu (Prilog 4) ili (Prilog 5) frontalni
zajedniki rad na Primjeru 3. - mnogokutu opisana krunica,itanje teksta
rad s tekstom razvija se diskusija o podjeli pravilnog mnogokuta na sukladne trokute; izvoenje rad u
praktini rad zakljuka da se svakom pravilnom mnogokutu moe opisati krunica, te definiranje skupinama
karakteristinog trokuta i sredinjeg kuta pravilnog mnogokuta (Prilog 6) ili (Prilog 7)
rad s tekstom zajedniko rjeavanje Primjera 4. Izraunavanje kutova karakteristinog trokuta frontalni
heuristika informativno Primjera 5. - Upisana krunica
Zavrni dio sata:
ponavljanje gradiva uenici rjeavaju u biljenici zadatke od 11. do 17.
diskusija rjeenja zadataka za individualni rad i izrada grozda ili umne mape
za 18. zadatak uenici dobivaju prazni A-4 papir (moe u raznim bojama) kojeg trebaju
rad s tekstom presaviti tako da dobiju pravilni osmerokut i dekorirati stolnjak individualni
rjeavanje 18. zadatka moe se organizirati u korelaciji s programom likovne kulture
Pano: izloiti uratke uenika koji se istiu svojom originalnou
praktini rad za domau zadau ponoviti geometrijsku konstrukciju kutova od 60, 30, 90
Prilozi:
1. 6-04-modeli_prav_mnogokuta.doc pravilne mnogokute isprintati na malo tvrem papiru i izrezati ih
2. 6-04-viseminutna_provjera.doc dijagonale i kutovi mnogokuta
3. 6-04-a-pravilni_mnogokuti.pps uvod u pravilne mnogokute i definicija
4. 6-04-a-prozirnica.doc Pravilnom trokutu i etverokutu opisana krunivca (primjer 2.)
5. 6-04-b-opisana kruznica.pps Pravilnom trokutu i etverokutu opisana krunivca (primjer 2)
6. 6-04-b-prozirnica.doc Pravilnom mnogokutu opisana krunica (primjer 3.)
7. 6-04-c-opisana_kruznica_mnogokutu.pps Pravilnom mnogokutu opisana krunica (primjer 3.)
8. Mnogokuti_Glavni.swf - Izraunavanje veliine unutarnjeg i sredinjeg kuta razliitih mnogokuta
2008mp7
6.5. Konstrukcija pravilnih mnogokuta

Obrazovni:
Nauiti konstruirati pravilne mnogokute s 3, 6, 12, 4 i 8 stranica, te s 5 i 10 stranica.
Funkcionalni:
Odgojni:
Poticati motivaciju za stjecanjem novih spoznaja. Razvijati potrebu za provjeravanjem i usporeivanjem.
Udbenik i pripadni CD, prirunik i pripadni CD, grafoskop ili projektor, prozirnice, raunalo, papirnati modeli (Prilog 1.)

Nastavne Za ovaj naslov u udbeniku predviena su tri kolska sata. Oblici rada:
metode: 1. dio: pravilni esterokut, trokut, dvanaesterokut upisani u zadanu krunicu
razgovor analiza vieminutne provjere (Prilog 1) frontalni
rjeavanje uvodnog zadatka ponavljanje nekih osnovnih geometrijskih
rad s tekstom konstrukcija (Prilog 2)
grafikog zajedniko rjeavanje Primjera 1. Geometrijska konstrukcija pravilnog
rada esterokuta i pravilnog trokuta (Prilog 3) individualni
samostalno rjeavanje zadataka 1.a i 2.a
zajedniko rjeavanje Primjera 2. - Geometrijska konstrukcija pravilnog frontalni
dvanaesterokuta (Prilog 4)
praktini rad samostalno rjeavanje zadatka 4 individualni
samostalno rjeavanje zadataka i zadavanje domae zadae: nerijeeni zadaci
od 1 3, zadatak 5 po izboru
2. dio: kvadrat i osmerokut upisani
grafikog frontalni
rada
zajedniko rjeavanje Primjera 3. Geometrijska konstrukcija kvadrata i
rad s tekstom
pravilnog osmerokuta (Prilog 5)
zajednika diskusija Primjera 4 Konstrukcija kvadrata zadane stranice individualni
razgovor samostalno rjeavanje zadatka 6.a i 8.a
grafikog rjeavanje zadataka upotrebom programa za dinamiku geometriju na raunalu
rada (ukoliko postoji mogunost)
samostalno rjeavanje i zadavanje domae zadae: izbor nerijeenih zadataka od
6 10 (posebno preporuamo zadatak 10.)
demonstracija 3. dio: kvadrat i pravilni peterokut zadana duljina stranice frontalni
vervalna zatraiti od uenika da svojim rijeima opiu postupak konstrukcije a) pravilnog
esterokuta, b) trokuta, c) kvadrata, d) osmerokuta ako je zadan polumjer
razgovor opisane krunice
zajedniko rjeavanje Primjera 5. Crtanje pravilnog peterokuta zadane stranice
rad s tekstom samostalno rjeavanje zadatka 13.a individualni
rjeavanje zadataka upotrebom programa za dinamiku geometriju na raunalu
grafikog (ukoliko postoji mogunost)
rada samostalno rjeavanje zadataka i zadavanje domae zadae: zadaci 11 14, tko eli
zadatak 15. ili 16 uenici mogu ove zadatke rijeiti u programu dinamine geometrije
Prilozi: nadogradnja za uenike

1. 6-04-viseminutna_provjera.doc dijagonale i kutovi mnogokuta
2. 6-05-a-osnovne_geometrijske_k.html kut od 60, 30, 120, 45 i 90
3. 6-05-b-pravilni_6_kut_i_3_kut.html konstrukcija pravilnog esterokuta i pravilnog trokuta (primjer 1.)
4. 6-05-c-pravilni_12_kut.pps konstrukcija pravilnog dvanaesteokuta (primjer 2.)
5. 6-05-d-pravilni_4_kut_i_8_kut.pps konstrukcija kvadrata i pravilnog osmerokuta (primjer 3.)
2008mp7
6.6. Opseg i povrina mnogokuta

Obrazovni:
izvesti matematiki izraz za opseg i povrinu mnogokuta i primijeniti ih na zadatke iz svakodnevnog ivota
Funkcionalni:
Razvijati sposobnosti praktine primjene matematikih formula. Razvijati logiko miljenje i zakljuivanje, te sposobnost
povezivanja poznatih i novih pojmova.
Odgojni:
Razvijati pozitivne osobine kao to su tonost, urednost, preciznost, marljivost. Poticati motivaciju za stjecanjem novih
spoznaja i potrebu za provjeravanjem i usporeivanjem.

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su tri kolska sata. Predlaemo da za opseg odvojimo
Nastavne jedan, a za povrinu mnogokuta dva kolska sata. Oblici rada:
metode: 1. dio:
rjeavanje uvodnog zadatka
uitelj: uili smo to je opseg trokuta i opseg etverokuta i kako ga raunamo. Danas
razgovor frontalni
emo nauiti kako raunamo opseg bilo kojeg mnogokuta, a ponovit emo izraunavanje
povrine trokuta i etverokuta.
rad s tekstom samostalnog rada: Primjer 1. Opseg mnogokuta. individualni
Nakon toga uitelj postavlja pitanja:
to je opseg trokuta? Kako oznaavamo opseg trokuta? Kako glasi formula za
razgovor izraunavanje trokuta? A kako za izraunavanje etverokuta? Kako biste definirali opseg frontalni
bilo kojeg mnogokuta? Kako emo to zapisati pomou matematikih simbola?
rad s tekstom samostalan rad na Primjeru 2. Opseg mnogokuta sa stranicama jednake duljine, nakon individualni
razgovor ega uitelj postavlja pitanja s ciljem da se doe do zakljuka da se mnogokutima sa frontalni
stranicama jednake duljine opseg rauna po formuli o = na.
rad s tekstom samostalan rad na Primjeru 3. Duljine stranica izraene razliitim mjernim jedinicama; individualni
slijedi diskusija to moramo prije raunanja opsega uvijek provjeriti
usmeno rjeavanje zadataka 1, 2 i 3
razgovor frontalni
samostalno rjeavanje zadatka 4 i 7
uitelj: uili smo kako se izraunava povrina trokuta.Neka svatko za sebe paljivo
proui Primjer 4. Povrina trokuta.
sistematizacija nauenog, zadavanje domae zadae: izbor iz preostalih zadataka od 1 9
2. dio:
zajedniko ponavljanje izraunavanje povrina paralelograma i trapeza s prozirnice
(Prilog 1) frontalno
razgovor obrada Primjera 5. Rastavljanje mnogokuta na trokute i pravokutnike (Prilog 2)
samostalno rjeavanje zadatka 16 ili rjeavanje zadataka upotrebom programa za
praktini rad dinamiku geometriju na raunalu (ukoliko postoji mogunost) (Prilog 2 ovaj prethodni) individualno
samostalno rjeavanje zadataka i zadavanje domae zadae: zadaci 18 28
3. dio:
vieminutna samoprovjera
obrada Primjera 6. Povrina pravilnih mnogokuta (Prilog 3 )
razgovor frontalno
samostalno rjeavanje zadataka ili rjeavanje zadataka upotrebom programa za
dinamiku geometriju na raunalu (ukoliko postoji mogunost) (Prilog 4)
praktini rad zadavanje domae zadae: izbor nerijeenih zadataka: 29 - 33
individualno
rad u paru
Prilozi:
1. 6-06-a-prozirnica.doc Izraunavanje povrine pravokutnika, paralelograma, trokuta i trapeza
2. 6-06-a-povrsina_mnogokuta.pps Rastavljanje mnogokuta na likove ije povrine znamo izraunati (primjer 5.)
3. 6-06-b-povrsina_pravilnog_mnogokuta.pps Raunanje povrine pravilnih mnogokuta (primjer 6.)
4. 6-06-povrsina_mnogokuta.ggb za samostalan rad uenika u programu GGB
2008mp7
6.7. Ponavljanje
Obrazovni:
i vlastitih greaka nauiti dijelove koji nisu bili dobro usvojeni
Funkcionalni:
Razvijati sposobnost primjene ranije steenog znanja i povezivanja pojmova
Odgojni:

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su tri kolska sata:
metode: 1. dio: ponavljanje 6. cjeline
rjeavanje eventualnih nejasnoa iz domae zadae
zajedniko usmeno rjeavanje Pitanja za ponavljanje iz udbrnika, nastavnik
razgovor sugerira uenicima ako su neto zaboravili neka zaokrue to pitanje pa neka kod frontalni
kue ponove taj dio gradiva
ili ponoviti gradivo o mnogokutima uz prezentaciju (Prilozi 1)
individualni
samostalan rad na Zadacima za ponavljanje izbor iz zadataka 1 23 pitanja i
rad s tekstom
zadaci iz udbenika mogu se upotrijebiti i za usmeno ispitivanje uenika
grupni rad
ALTERNATIVA: timski rad za dvosat
razgovor 2. dio:
pregled domae zadae i rjeavanje eventualnih nejasnoa, frontalni
usmeno ispitivanje uenika
treba motivirati uenike i ukazati im na Primjerak oglednog testa individualni
rad s tekstom svrha davanja oglednog primjerka testa je da uenik stekne sliku o svom znanju
(samovrjednovanje); te da uz pomo nastavnika otkloni nejasnoe i to bolje
naui gradivo
rjeenja testa se nalaze u rjeenjima zadataka udbenika
3. dio:
uvodne upute o pismenoj vjebi i provjeri , otklanjanje nejasnoa iz tekstova
rad s tekstom zadataka individualni
samostalan rad uenika zadaci za pismenu provjeru (Prilog 2)
Prilozi:
1. 6-07-a-ponavljanje.pps ponavljanje cjeline Mnogokuti
2. 6-07-pismena provjera.doc provjera nastavne
2008mp7
Cjelina: 7. Krunica i krug Matematika 7. razred
Redni broj sata: 82. Udbenik II. svezak str. 50
7.1. Osnovno o krunici i krugu (1. dio)

Obrazovni:
Ponoviti osnovne pojmove i geometrijske odnose o krunici i krugu. Ponoviti u kojem meusobnom poloaju mogu biti
dvije krunice u ravnini.
Funkcionalni:
Odgojni:

Uvodni dio sata:
Nastavne osvrt na uvodnu stranicu i cjelinu Krunica i krug (metoda razgovora: Oblici rada:
metode: itanje, komentiranje, usmeno odgovaranje na pitanja iz teksta)
frontalni
zapisivanje naslova nastavne cjeline: KRUNICA I KRUG
razgovor
Glavni dio sata:
preko prozirnice (Prilog 1, Prilog 2) ponoviti sve vane pojmove vezane
za krunicu i krug (krunica, krug, polumjer i promjer krunice, tetiva,
demonstracija kruni luk, kruni isjeak, kruni odsjeak).
osnovno o krunici i krugu moe se ponoviti i preko prezentacije
(Prilog3)
samostalno rjeavanje zadataka 4, 6, 9 i 10
obrada primjera 2 (Poloaj dviju krunica u ravnini, koncentrine
krunice, kruni vijenac) uz udbenik, prozirnicu ili prezentaciju
(Prilog 4, Prilog 5)
samostalno rjeavanje zadataka 14, 16, 19, 20 individualni
rad s tekstom
Zavrni dio sata:
ponavljanje i sistematizacija nauenog gradiva (Prilog 1, Prilog 2, Prilog
4)
Prilozi:
1. 7-01-prozirnica-a.doc ponavljanje pojmova vezanih uz krunicu i krug
2. 7-01-prozirnica-b.doc dijelovi krunice i kruga ponavljanje
3. osnovno-kruznica-krug.pps ponavljanje osnovnih pojmova o krunici i krugu (prezentacija)
4. 7-01-prozirnica-c.doc poloaj dviju krunica u ravnini
5. kruznica-kruznica.pps meusobni poloaj dviju krunica u ravnini (prezentacija)
2008mp7
7.1. Osnovno o krunici i krugu (2. dio Tetiva krunice)

Obrazovni:
Usvojiti kako konstruirati tetivu krunice, te zakljuiti kada ju je mogue konstruirati, a kada ne (u ovisnosti duljine tetive
i promjera krunice). Usvojiti svojstvo simetrale tetive da prolazi sreditem pripadne krunice.
Funkcionalni:
Razvijati logiko i kritiko miljenje i zakljuivanje, te sposobnost povezivanja poznatih i novih pojmova.
Odgojni:

Uvodni dio sata:
Nastavne pregled domae zadae, rjeavanje eventualnih nejasnoa Oblici rada:
metode: ponavljanje osnovnog o krunici i krugu (Prilog 1, Prilog 2, Prilog 3, Prilog 4,
Prilog 5) frontalni
razgovor
Glavni dio sata:
rjeavanje primjera 3 Konstrukcija tetive
- ovaj primjer zadati u obliku problemskog zadatka, pa neka uenici sami
pokuaju doi do rjeenja
- metodom razgovora neka uenici objasne kako su doli do rjeenja (nastavnik
demonstracija treba naglasiti da trebamo konstrukciju, dakle upotrebom samo estara i jednog
ravnala)
- navesti uenike na broj rjeenja zadatka
- na jo jednom analognom primjeru zajedno napraviti sve korake prave
konstrukcije: skicu, konstrukciju, korake konstrukcije, diskusiju (kada zadatak
ima 2 rjeenja, kada zadatak ima jedno rjeenje, kada zadatak nema rjeenja)
zajedniki usmeno (i s obrazloenjima!) rijeiti zadatak 27
rjeavanje primjera 4 Simetrala tetive
- ovaj primjer uenicima dati u obliku problemskog zadatka, pa neka uenici individualni
rad s tekstom sami pokuaju doi do rjeenja koje je svojstvo simetrale tetive
- pokazati uenicima primjere gdje se koristi ovo svojstvo simetrale tetive (npr.
kada elimo konstruirati sredite zadane krunice, ili kada elimo kruni luk
nadopuniti do krunice, ili kada trokutu elimo opisati krunicu)
rjeavanje zadataka 31, 32, 33
Zavrni dio sata:
Prilozi:
1. 7-01-prozirnica-a.doc ponavljanje pojmova vezanih uz krunicu i krug
2. 7-01-prozirnica-b.doc dijelovi krunice i kruga ponavljanje
3. osnovno-kruznica-krug.pps ponavljanje osnovnih pojmova o krunici i krugu (prezentacija)
4. 7-01-prozirnica-c.doc poloaj dviju krunica u ravnini
5. kruznica-kruznica.pps meusobni poloaj dviju krunica u ravnini (prezentacija)
2008mp7
7.2. Kolinearne i nekolinearne toke

Obrazovni:
Usvojiti pojmove kolinearnih i nekolinearnih toaka. Zakljuiti da je pravac odreen s dvije razliite toke, a krunica s
tri nekolinearne toke.
Funkcionalni:
Odgojni:

metode: pregled domae zadae, rjeavanje eventualnih nejasnoa
frontalni
petminutna provjera znanja (osnovno o krunici i krugu) Prilog 1
razgovor Glavni dio sata:

rjeavanje uvodnog primjera (zakljuiti da se kroz dvije toke moe
provui samo jedna pravac, ali beskonano mnogo krunica)
rjeavanje primjera 1 iz udbenika, uvoenje pojmova kolinearne i
nekolinearne toke
usmeno rjeavanje zadataka 1, 2, 3, 8, 10
demonstracija
- zakljuak: Pravac je odreen s dvije razliite toke. Krunica je
odreena s tri nekolinearne toke.
rjeavanje primjera 3 konstrukcija krunice kroz tri toke
individualni
Zavrni dio sata:
ponavljanje nauenog gradiva
rad s tekstom
za one koji ele znati vie: diskusija moe li krunica uvijek biti
odreena s etiri ili vie toaka (udbenik str. 59)
zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka 1 17
Prilozi:
1. 7-02-prozirnica-a.doc petminutna provjera znanja osnovno o krunici i krugu
2008mp7
7.3. Sredinji i obodni kut krunice

Obrazovni:
Nauiti definiciju i osnovna svojstva sredinjeg i obodnog kuta (prepoznavanje, razlikovanje).
Funkcionalni:
Odgojni:

Uvodni dio sata:
Nastavne analiza petminutnog testa, pregled domae zadae, rjeavanje eventualnih Oblici rada:
metode: nejasnoa, usmeno ispitivanje uenika
Glavni dio sata: frontalni
rjeavanje uvodnog primjera (uenicima nagovijestiti da e im ovaj zakljuak iz
uvodnog zadatka trebati u primjeru na kraju sata)
razgovor zapisivanje naslova teme, definiranje i crtanje sredinjeg kuta krunice
rjeavanje zadatka 1 i 8 iz udbenika
rjeavanje primjera 2, definiranje i crtanje obodnog kuta krunice
objasniti odakle nazivi sredinji (jer mu je vrh u sreditu krunice) i obodni
kut (jer mu je vrh na obodu krunice, zajedno pogledati i ilustraciju iz
udbenika)
rjeavanje zadataka 10 i 12 individualni
nastavnik moe pitati uenike koja vrsta kuta je zadana u uvodnom zadatku
sredinji ili obodni kut. Sljedee pitanje za uenike je: to zakljuujete iz
uvodnog zadatka. (Odgovor: Svi obodni kutovi su jednakih veliina). Iza ovog
odgovora heuristikim razgovorom uenike treba dovesti do preciznije
formulacije: Svi obodni kutovi nad istim krunim lukom su jednakih veliina.
zajedniko itanje primjera 3 i odgovaranje na pitanja
rad s tekstom dodatni sadraj: obodni kutovi veliine 180 kao na slici:
Zavrni dio sata:

demonstracija
ponavljanje nauenog gradiva (Prilog 1)
Prilozi:
1. sredisnji-obodni.pps osnovno o sredinjem i obodnom kutu (samo prvi dio prezentacije)
2008mp7
7.4. Pouak o sredinjem i obodnom kutu (1. dio)

Obrazovni:
Uoiti vezu izmeu veliina sredinjeg i obodnog kuta na istim kruni lukom. Znati iskazati Pouak o sredinjem i
obodnom kutu.
Funkcionalni:
Odgojni:

metode: pregled domae zadae, rjeavanje eventualnih nejasnoa, usmeno ispitivanje
uenika frontalni
ponavljanje osnovnog o sredinjem i obodnom kutu (Prilog 1)
Glavni dio sata:

rjeavanje uvodnog primjera (mogu kratak rad u grupi ili paru) rad u paru
nakon to uenici rijee uvodni primjer, slijedi diskusija na razini nastavnik- grupni rad
razgovor uenici o odnosu sredinjeg i obodnih kutova koji se nalaze nad istim krunim
lukom. Iz te diskusije izvesti precizan zakljuak: Ako se sredinji i obodni kut
nalaze nad istim krunim lukom, onda je sredinji kut dvostruko vei od
obodnog kuta. Uenike uputiti da se ovo vano matematiko pravilo naziva
Pouak o sredinjem i obodnom kutu.
Nakon diskusije od uenika zatraiti da sami zapiu u biljenicu:
- naslov dananje nastavne teme (Pouak o sredinjem i obodnom kutu)
rad s tekstom - iskazati teorem o sredinjem i obodnom kutu individualni
- nacrtati prigodnu sliku
- rijeiti primjer 1 iz udbenika u biljenicu
provjera napisanih podataka i zajedniko rjeavanje zadataka 4 i 5
dodatni sadraji:
- sluaj kada sredinji kut iznosi 2, a obodni 180 (tj. kada gledamo drugi
kruni luk)
- dokaz Pouka o sredinjem i obodnom kutu
Zavrni dio sata:

ponavljanje nauenog gradiva (Prilog 1, Prilog 2)
demonstracija
Prilozi:
1. sredisnji-obodni.pps pouak o sredinjem i obodnom kutu (prezentacija)
2. 7-04-prozirnica-a.doc prozirnica o sredinjem i obodnom kutu
2008mp7
7.4. Pouak o sredinjem i obodnom kutu (2. dio Talesov pouak)

Obrazovni:
Usvojiti Talesov pouak kao poseban sluaj Pouka o sredinjem i obodnom kutu. Koristiti Talesov pouak prilikom
konstrukcije pravokutnog trokuta.
Funkcionalni:
Odgojni:

metode: pregled domae zadae, rjeavanje eventualnih nejasnoa, usmeno
frontalni
ispitivanje uenika
ponavljanje osnovnog o sredinjem i obodnom kutu, te Pouka o
sredinjem i obodnom kutu (Prilog 1, Prilog 2)
Glavni dio sata:

razgovor diskusija o tome kako bi izgledala slika kada bi sredinji kut bio
isprueni kut
rjeavanje primjera 2 (Talesov pouak), iskaz Talesovog pouka
demonstracija
prijedlog za pano: Upoznajmo Talesa iz Mileta (u udbeniku se nalazi rad u paru
slika i nekoliko povijesnih crtica o Talesu koje se mogu iskoristiti kao grupni rad
materijal za pano ili plakat)
heuristika diskusija i heuristiki razgovor o tome kako konstruirati pravokutni
trokut kojem su zadane duljina hipotenuze i duljina jedne katete (ako je
rad s tekstom potrebno, uenicima napomenuti da pokuaju iskoristiti Talesov pouak)
rjeavanje Primjera 3 (Prilog 3)
rjeavanje zadataka 12, 16, 20, 21 individualni
Zavrni dio sata:

ponavljanje uz pomo prezentacije (Prilog 4)
Prilozi:
1. sredisnji-obodni.pps osnovno o sredinjem i obodnom kutu (prezentacija)
2. 7-04-prozirnica-a.doc prozirnica o sredinjem i obodnom kutu
3. primjer3b-tales.pps konstrukcija pravokutnog trokuta pomou Talesovog pouka (prezentacija)
4. 3-Obodni_sredisni.pps ponavljanje gradiva o sredinjem i obodnom kutu (prezentacija i dinamika geometrija)
2008mp7
7.5. Pravac i krunica (1. dio)

Obrazovni:
Ponoviti i usvojiti u kojim meusobnim poloajima mogu biti pravac i krunica u ravnini. Pritom definirati pojmove
sjecita, diralita, sekante i tangente. Primijeniti gradivo na gradivu udaljenosti pravca u krunice.
Funkcionalni:
Odgojni:

metode: pregled domae zadae, razrjeavanje eventualnih nejasnoa
petminutna provjera znanja (sredinji i obodni kut, Talesov pouak) -
Prilog 1
Glavni dio sata: frontalni

ponavljanje u kojem sve odnosu mogu biti dvije krunice u ravnini
razgovor zapisivanje naslova nove teme (pravac i krunica)
nastavnik od uenika trai da u biljenicu skiciraju u kojem poloaju individualni
mogu biti pravac i krunica
demonstracija slijedi diskusija s crteima i novim pojmovima (tangenta, sekanta,
diralite) te definicijama tangente i sekante
prezentacija o poloaju pravca i krunice u ravnini (Prilog 2)
rad s tekstom usmeno rjeavanje zadataka 1, 2, 3, 4, 5
rjeavanje primjera 2 (Udaljenost pravca i sredita krunica), zatim
slijedi diskusija i zapisivanje pravila
samostalan rad na zadacima
Zavrni dio sata:

ponavljanje gradiva (Prilog 2, Prilog 3)
Prilozi:
1. 7-05-prozirnica-a.doc - petminutna provjera znanja (sredinji i obodni kut, Talesov pouak)
2. pravac-kruznica.pps meusobni poloaj pravca i krunice u ravnini (prezentacija)
3. 7-05-prozirnica-b.doc meusobni poloaj pravca i krunice u ravnini (prozirnica)
2008mp7
7.5. Pravac i krunica (2. dio konstrukcija tangente)

Obrazovni:
Usvojiti postupke konstrukcije tangente iz toke koja se nalazi na krunici i iz toke koja se nalazi izvan krunice.
Funkcionalni:
Odgojni:

metode: analiza petminutne provjere znanja (sredinji i obodni kut, Talesov pouak) -
Prilog 1 frontalni
pregled domae zadae, razrjeavanje eventualnih nejasnoa
Glavni dio sata:

ponavljanje u kojem sve odnosu mogu biti pravac i krunica u ravnini
razgovor ponavljanje definicije tangente i diralita
diskusija i heuristiki razgovor o tome kako bismo konstruirali tangentu iz toke
heuristika na krunici
rjeavanje primjera 3, konstrukcija i opis konstrukcije (Prilog 2)
rjeavanje zadatka 14 i 17
individualni
diskusija i heuristiki razgovor o tome kako bismo konstruirali tangentu iz toke
koja lei izvan krunice (ako treba, nastavnik pomae spominjui Talesov
pouak)
demonstracija
rjeavanje primjera 4, konstrukcija i opis konstrukcije (Prilog 3)
uenicima koji nisu usvojili postupak preporuamo za zadau jo jednom proi
kroz upute i objanjenja o ovoj konstrukciji koja se nalaze u rjeenju Primjera 4
rad s tekstom rjeavanje zadatka 21 i 22
Zavrni dio sata:

nastavnik pita uenike kako konstruirati tangentu iz toke koja se nalazi unutar
kruga (ne postoji tangenta koja prolazi tom tokom jer e svi pravci koji prolaze
tokom unutar kruga biti sekante pripadne krunice)
Prilozi:
1. 7-05-prozirnica-a.doc - petminutna provjera znanja (sredinji i obodni kut, Talesov pouak)
2. konstr-tang-na.pps konstrukcija tangente iz toke na krunici
3. konstr-tang-izvan.pps konstrukcija tangente iz toke izvan krunice
2008mp7
7.6. Opseg kruga (1. dio)

Obrazovni:
Usvojiti formulu za opseg kruga, upoznati se s osnovnim injenicama vezanim uz broj pi. Znati rjeavati jednostavnije
zadatke vezane uz opseg kruga.
Funkcionalni:
Odgojni:

Uvodni dio sata:
Nastavne pregled domae zadae, razrjeavanje eventualnih nejasnoa, usmeno Oblici rada:
metode: ispitivanje uenika
ponavljanje gradiva frontalni
Glavni dio sata:

nastavnik donosi kutiju od CD-a i pita uenike koliki je opseg ovog kvadrata.
Slijede pitanja kojim jo likovima znamo raunati opseg i koje formule za opseg
razgovor poznajemo.
zatim nastavnik stavlja pred uenike CD i pita ih kako bismo izraunali vanjski
opseg ovog CD-a koji je, oito, u obliku kruga (slijedi diskusija, dovoljno dobar
odgovor na ovom stupnju je da se posluimo koncem ili uetom)
nastavnik objanjava uenicima: matematiari su jo davno primijetili da emo,
podijelimo li opseg kruga s njegovim promjerom odbiti uvijek isti broj. Koji je
to broj, otkrit ete kroz timski rad.
timski rad: rjeavanje primjera 1 (svaka grupa dobiva ili sama donosi stvari iz
eksperiment tablice u primjeru 1. U timu moe biti 6 lanova, svaki od njih rjeava po jedan timski
redak tablice, ili ih moe biti 3 pa svatko rjeava po 2 retka.)
nakon timskog rada slijedi zakljuak: kolinik opsega i promjera kruga uvijek
iznosi priblino 3.14. To je priblina vrijednost broja .
slijedi izvod formule za opseg kruga i jednostavniji zadaci s opsegom kruga
(obratiti pozornost na tono i priblino rjeenje, kao u primjeru 2).
mogua je i obrada opsega kruga uz pomo prezentacije (Prilog 1)
prijedlog za pano: O broju pi (proitati zanimljivosti o broju iz udbenika,
staviti rezultate timskog rada, zanimljivosti s Interneta, oblijepiti razred brojem
pi na 500 decimala podaci se nalaze u udbeniku itd, pjesmice s brojem pi
itd.) - Prilog 2
individualni
rad s tekstom Zavrni dio sata:
rjeavanje zadataka 4, 5 i 6 (to se ne stigne u koli ostaje za domau zadau)
Prilozi:
1. 4-opseg kruga.pps opseg kruga (prezentacija)
2. pano-pi.doc materijali za izradu panoa o broju pi
2008mp7
7.6. Opseg kruga (2. dio)

Obrazovni:
Uvjebati sloenije zadatke vezane uz opseg kruga i duljinu krunice.
Funkcionalni:
Odgojni:

metode:
pregled domae zadae, razrjeavanje eventualnih nejasnoa, frontalni
usmeno ispitivanje uenika
razgovor ponavljanje gradiva (opseg kruga - Prilog 1)
Glavni dio sata:

rjeavanje zadatka 7, 10ab, 12, 17, 20 (sve zadatke rijeiti na
ploi, uz nastavnikovu pomo i poticaj)
samostalan rad na zadacima (izbor iz zadataka 4 25)
Zavrni dio sata:

ponavljanje gradiva
Prilozi:
1. 7-06-prozirnica-a.doc prozirnica o opsegu kruga
2008mp7
7.6. Opseg kruga (3. dio duljina krunog luka)

Obrazovni:
Usvojiti kako izraunati duljinu krunog luka, te uvjebati zadatke.
Funkcionalni:
Odgojni:

metode: provjeravanje domae zadae
frontalni
petminutna provjera znanja (opseg kruga - Prilog 1)
razgovor
Glavni dio sata:
ponavljanje to je to kruni luk (naglasak staviti da je to dio krunice, pa
ako znamo izraunati duljinu krunice, onda nije teko izraunati ni
duljinu samo jednog dijela krunice)
rjeavanje primjera 3, izvod formule za duljinu krunog luka
rad s tekstom rjeavanje zadatka 31 individualni
samostalan rad sa zadacima (izbor iz zadataka 27 37)
Zavrni dio sata:

ponavljanje gradiva pomou prezentacije (Prilog 2)
Prilozi:
1. 7-06-prozirnica-b.doc petminutna provjera znanja (opseg kruga)
2. 4-opseg kruga.pps ponavljanje gradiva opseg kruga (prezentacija)
2008mp7
7.7. Povrina kruga (1. dio)

Obrazovni:
Usvojiti kako izraunati povrinu kruga pomou formule za povrinu kruga.
Funkcionalni:
Odgojni:

metode: analiza petminutne provjere znanja (opseg kruga - Prilog 1)
frontalni
pregled domae zadae, razrjeavanje eventualnih nejasnoa, usmeno
ispitivanje uenika
Glavni dio sata:

grupni rad: uenici u grupama rjeavanju uvodni zadatak (nastavnik grupni
eksperiment svakoj grupi daje ue duga 1 m)
diskusija kako su grupe izraunale povrinu kruga. Zatim slijedi
razgovor zajedniko itanje primjera 1
vizualno objanjenje rezanja kruga na isjeke i preslagivanja moe se u
razredu napraviti:
- pomou kara i kola-papira
- pomou programa dinamike geometrije
rjeavanje primjera 2 (obratiti pozornost na kvadratnu mjernu jedinicu,
te na priblini i tono iskazivanje rjeenja zadatka)
zajedniko rjeavanje zadataka 2, 6, 7, 10, 11a
rad s tekstom samostalni rad na zadacima 1 - 14 individualni
Zavrni dio sata:

ponavljanje gradiva
Prilozi:
1. 7-06-prozirnica-b.doc petminutna provjera znanja (opseg kruga)
2008mp7
7.7. Povrina kruga (2. dio povrina krunog isjeka)

Obrazovni:
Usvojiti kako izraunati povrinu krunog isjeka te uvjebati zadatke.
Funkcionalni:
Odgojni:
Uvodni dio sata:
Nastavne pregled domae zadae, razrjeavanje eventualnih nejasnoa, usmeno Oblici rada:
metode: ispitivanje uenika
petminutna provjera znanja opseg i povrina kruga (Prilog 1)
rjeavanje teih i sloenijih zadataka s povrinom kruga (npr. zadaci 15,
16ab, 19)
Glavni dio sata:
ponavljanje to su to kruni isjeak i odsjeak (naglasak staviti da su to
razgovor dijelovi kruga, pa ako znamo izraunati povrinu kruga, onda nije teko frontalni
izraunati ni povrinu samo jednog dijela kruga)
rjeavanje primjera 3, izvod formule za povrinu krunog isjeka
rjeavanje zadatka 20, 24, 26
rad s tekstom samostalan rad sa zadacima (izbor iz zadataka 20 29)
dodatni sadraj: kvadratura kruga (nalazi se u udbeniku) individualni
prijedlog za pano: formulu za povrinu krunog isjeka, kao i onu za
duljinu krunog luka uenici ne trebaju pamtiti, dovoljno ih staviti na
grupni
pano u matematiku uionicu. Pano se dodatno moe ukrasiti
objanjenjem kako smo doli do tih formula.
Zavrni dio sata:
ponavljanje gradiva (ponavljanje o krunici i krugu - Prilog 2)
ponavljanje gradiva moe se provesti i uz poneki od zadataka iz ove
prezentacije (prezentacija sa zanimljivim zadacima za vjebu) - Prilog 3
Prilozi:
1. 7-07-prozirnica-a.doc petminutna provjera znanja (povrina kruga)

2. kruznica-krug.pps ponavljanje o krunici i krugu gradivo 7. razreda
3. krug-kruznica-vjezba.pps prezentacija sa zanimljivim zadacima za vjebu
4. KruznicaKrug_Glavni.swf - Interaktivna vjeba - opseg i povrina kruga
2008mp7
Redni broj sata: 95. - 98. Udbenik II. svezak str. 83

Obrazovni:
Funkcionalni:
Odgojni:

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su 4 kolska sata: ponavljanje, priprema za ispit
Nastavne znanja, 4. ispit znanja te analiza. Predlaemo koritenje udbenikom na sljedei nain: Oblici rada:
metode:
1. dio: ponavljanje 7. cjeline
rjeavanje ev. nejasnoa iz domae zadae, petminutni test (Prilog 1), usmeno
razgovor ispitivanje uenika
ponove taj dio gradiva, ponavljanje uz pomo prezentacije (Prilog 2)
rjeavanje zadataka za ponavljanje
2. dio: priprema za ispit znanja
analiza petminutnog testa
treba motivirati uenike i ukazati im na Primjerak oglednog testa: to je skup
zadataka kakvi e se otprilike nai u ispitu znanja; Primjerak oglednog testa je
neto opirniji od pravog ispita znanja, pa nastavnik prema vlastitim
afinitetima moe preskoiti 1 2 zadatka
svrha davanja oglednog primjerka testa je da uenik stekne sliku o svom znanju
i predvidi svoj uspjeh na ispitu znanja; te da uz pomo nastavnika otkloni
nejasnoe i to bolje naui gradivo, ne samo za test ve za cijeli ivot
igre: uenici mogu u grupama odigrati i neku od igara koje se nude na CD-ima
(primjerice, ovjee ne ljuti se pomou kojeg se ponavlja gradivo o krunici i
krugu; ili pak neki kviz ili dinaminu igru na raunalu)
Prilozi:
1. 7-08-prozirnica-a.doc petminutni test opseg i povrina kruga
2. ponavljanje_krug.pps ponavljanje osnovnog o krugu i krunici (prezentacija)
2008mp7
Cjelina: 8. Dvije linearne jednadbe s dvije nepoznanice Matematika 7. razred
Redni broj sata: 99. Udbenik str. 86. - 90.
8.1. Linearne jednadbe s jednom nepoznanicom - ponavljanje

Obrazovni:
Prisjetiti se zapisivanja i rjeavanja linearnih jednadbi s jednom nepoznanicom iz 6. razreda.
Funkcionalni:
Odgojni:

metode:
osvrt na uvodnu stranicu u cjelinu Dvije linearne jednadbe... frontalni
razgovor rijeiti neke od brzinskih zadataka za ponavljanje
zapisivanje naslova nastavne jedinice: Linearne jednadbe s
jednom nepoznanicom - ponavljanje
Glavni dio sata:

rad s tekstom zajedniko rjeavanje Primjera 1, 2, 3 i 4 uz ponavljanje frontalni
prologodinjeg gradiva(Prilog1)
razgovor
demonstracija
zajedniko rjeavanje zadataka 1.a, b, c, 3.e, f, h, 5., 7. i 8. rad u paru
samostalno rjeavanje preostalih zadataka, osim onih koji e biti
za domau zadau individualni
Zavrni dio sata:

zadavanje domae zadae: zadaci 1.g, h, 2., 3.d i 10. frontalni
Prilozi:
30. 8-0-prozirnica.doc - primjer 1,2,3,4
2008mp7
8.2. Sustav dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice

Obrazovni:
Upoznati i usvojiti matematiki zapis nekih reenica u obliku sustava jednadbi. Upoznati pojam sustava linearnih
jednadbi i njegovog rjeenja. Nauiti kako provjeriti je li neki broj rjeenje sustava linearnih jednadbi.
Funkcionalni:
matematike. Razvijati sposobnost ralanjivanja, izdvajanja i objedinjavanja, logiko miljenje i zakljuivanje, te
Odgojni:
Poticati uenike na potivanje tueg miljenja kroz rad u timu, pravilan odnos prema radu, te urednost, konciznost i
preciznost. Poticati motivaciju za stjecanjem novih spoznaja.
Nastavne Za ovaj naslov iz udbenika predviena su 2 kolska sata, pa predlaemo Oblici rada:
metode:
da se na prvom satu timskim radom uz pomo nastavnika doe do
kljunih pojmova i definicija, a na drugom satu da se uvjeba provjera
rjeenja i pokae svoenje sustava na standardni oblik pomou zadataka iz
udbenika i kviza
1. dio:
rad s tekstom podijeliti uenike u grupe za timski rad (Prilog 1) grupni
demonstracija zajedno s uenicima raditi po uputama za timski rad
zadavanje domae zadae: prouiti primjere 1,2,3,4,5,6 i 7
2. dio:
razgovor razgovor o domaoj zadai i rjeavanje eventualnih nejasnoa
zajedniko rjeavanje zadatka 1.a
samostalan rad - zadatak 1.b
razgovor zajedniko rjeavanje zadatka 2.a frontalni
samostalan rad - zadatak 3.a
demonstracija
zajedniko rjeavanje zadatka 5.a
zajedniko rjeavanje zadatka 11.a u paru ili
grupi
rad na
raunalu zajedniko ponavljanje pomou kviza (Prilog 2)
samostalan rad i zadavanje domae zadae: izbor iz preostalih
zadataka
Prilozi:
13. 8-02-Timski-sustav.doc - Sustav dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice
14. Sustav.htm - kviz za vjebu provjeravanja rjeenja sustava
2008mp7
8.03. Metoda supstitucije
Obrazovni:
Upoznati, usvojiti i uvjebati rjeavanje sustava dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice metodom supstitucije.
Funkcionalni:
Razvijati brzinu u radu, ekonominost i sklonost ka traenju to elegantnijih rjeenja problema. Razvijati sposobnost
primjene ranije steenog znanja i povezivanja pojmova. Uoavati slinosti i pravilnosti.
Odgojni:
Poticati motivaciju za stjecanjem novih spoznaja. Poticati uenike na potivanje tueg miljenja kroz rad u paru, pravilan odnos prema
radu, te urednost, konciznost i preciznost.
Nastavne usmjeri na zamjene nepoznanice i na zamjene nepoznanice s koeficijentom 1 ili 1. Drugi sat na Oblici rada:
metode: rjeavanje sustava gdje nije mogue nai niti jedan oblik s prvog sata, ali se uoe jednadbe kod
kojih imamo zajedniki djelitelj svih koeficijenata ili moramo raditi s razlomcima. Trei i etvrti
na uvjebavanje metode supstitucije i svoenja sustava na standardni oblik.
razgovor
1. dio:
rad s tekstom frontalni
rjeavanje uvodnog zadatka uz objanjenje pojma supstitucije
demonstracija zajedniko rjeavanje primjera 1(Prilog 1)
samostalan rad na zadacima 2.a, 3.a i 4.a (Prilog 6) - zajednika analiza rjeenja individualni
samostalan rad na zadatku 5.a (Prilog 6) - zajednika analiza rjeenja
razgovor samostalan rad - izbor iz zadataka 2,3,4,5,9 svi b frontalni
zadavanje domae zadae: zadaci 1,3,5,7,9, svi d
demonstracija 2. dio: individualni
rad s tekstom zajedniko rjeavanje primjera 4 (Prilog 4)
zajedniko rjeavanje primjera 5 (Prilog 5) frontalni
razgovor
samostalan rad na zadacima 14.a i e (Prilog 6) - zajednika analiza rjeenja
demonstracija
samostalan rad - izbor iz zadataka 11. b, c, e, 12. d, e, 14. b, c
zadavanje domae zadae: zadaci 12. a, b, c i 14. d, f
3. dio:
demonstracija igra rjeavanja sustava metodom supstitucije - (Prilog 7) rad u paru
rad s tekstom zadavanje domae zadae: zadaci 2,4,6,11,14 i 15 svi d
4. dio: individualni
vieminutna provjera znanja - metoda supstitucije (Prilog 8)
samostalno rjeavanje zadataka 16.a, b i c - zajednika analiza rjeenja
zadavanje domae zadae: zadatak 13.a, b, 15.a, b i 16.d
Prilozi:
1. 8-03-prozirnica-a.doc - primjer 1
2. 8-03-prozirnica-b.doc - primjer 2
3. 8-03-prozirnica-c.doc - primjer 3
4. 8-03-prozirnica-d.doc - primjer 4
5. 8-03-prozirnica-e.doc - primjer 5
6. 8-03-prozirnica-f.doc - rjeenja zadataka 2.a, 3.a, 4.a, 5.a, 9.a, 11.a, 14.a, e s postupkom
7. Nadji-sliku1.doc - igra spajanja toaka dobivenih kao rjeenja sustava metodom supstitucije
8. 8-03-prozirnica-g.doc- vieminutna provjera znanja-metoda supstitucije
2008mp7
8.04. Metoda suprotnih koeficijenata

Obrazovni:
Upoznati, usvojiti i uvjebati rjeavanje sustava dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice metodom suprotnih koeficijenata.
Funkcionalni:
Razvijati brzinu u radu, ekonominost i sklonost ka traenju to elegantnijih rjeenja problema. Razvijati sposobnost
primjene ranije steenog znanja i povezivanja pojmova. Uoavati slinosti i pravilnosti.
Odgojni:
Poticati uenike na potivanje tueg miljenja kroz rad u paru, pravilan odnos prema radu, te urednost, konciznost i preciznost. Poticati
motivaciju za stjecanjem novih spoznaja.
Za ovaj naslov iz udbenika predviena su 4 kolska sata, pa predlaemo da se na prvom i drugom
Nastavne satu panja usmjeri na metodu suprotnih koeficijenata. Trei i etvrti na uvjebavanje metode Oblici rada:
metode: suprotnih koeficijenata i svoenja sustava na standardni oblik.
1. dio:
razgovor pregled domae zadae i rjeavanje eventualnih nejasnoa
rjeavanje uvodnog zadatka uz objanjenje pojma suprotni koeficijent
rad s tekstom zajedniko rjeavanje primjera 1(Prilog 1) frontalni
samostalan rad na zadacima 1. a i b - zajednika analiza rjeenja
samostalan rad na zadacima 5. a i b - zajednika analiza rjeenja individualni
samostalan rad na zadacima 9. a i b - zajednika analiza rjeenja
samostalan rad - izbor iz zadataka 1,3,5,7,9 svi c
zadavanje domae zadae: zadaci 1. d, e, f, 5. d, e, 9. d
razgovor 2. dio: frontalni
pregled domae zadae i rjeavanje eventualnih nejasnoa u paru ili
demonstracija grupi
igra rjeavanja sustava metodom suprotnih koeficijenata - (Prilog 4)
zadavanje domae zadae: zadaci 2., 6. i 10.
razgovor
3. dio:
demonstracija pregled domae zadae i rjeavanje eventualnih nejasnoa frontalni
samostalan rad - izbor iz zadataka 3, 8, 12, 14. a i 15. a, b u paru
rad s tekstom igra procjene - prije rjeavanja uenici pokuavaju pogoditi rjeenja individualni
zadavanje domae zadae: zadaci 4. a, 5. f, 11. a, 14. b i 15. c
4. dio:
vieminutna provjera znanja - metoda suprotnih koeficijenata (Prilog 5) individualni
samostalno rjeavanje zadatka 13., str. 96. iz poglavlja "Sustav dviju linearnih grupni
jednadbi s dvije nepoznanice", metodom po elji (moe i timski rad)
zadavanje domae zadae: zadatak 13
Prilozi:
9. Suprotni1.pps - prezentacija primjera 1
12. Nadji-sliku2.doc - igra spajanja toaka dobivenih kao rjeenja sustava metodom suprotnih koeficijenata
13. 8-04-prozirnica.doc- vieminutna provjera znanja-metoda suprotnih koeficijenata
2008mp7
8.5. Primjena sustava linearnih jednadbi

Obrazovni:
Upoznati, usvojiti i uvjebati postupke rjeavanje problemskih zadataka pomou sustava linearnih jednadbi.
Funkcionalni:
biljeenje. Razvijati sposobnost ralanjivanja, izdvajanja i objedinjavanja, logiko miljenje i zakljuivanje.
Odgojni:
Poticati konciznost, urednost i preciznost, te pravilan odnos prema radu. Stjecati naviku nepristranog usporeivanja
vlastitih i tuih zakljuaka.
Nastavne usmjeri na primjere problemskih zadataka iz svakodnevnog ivota, na drugom na uvjebavanje Oblici rada:
metode: rjeavanja problemskih zadataka. Trei i etvrti sat na rjeavanje problemskih zadataka s
geometrijskom tematikom, te s temama iz kemije i fizike
1. dio:
motivacijski razgovor o nekim primjenama matematike u "magine" svrhe
razgovor (Prilozi 1, 2 i 3)
rad s rjeavanje uvodnog zadatka frontalni
raunalom zajedniko analiziranje i rjeavanje nekih primjera problemskih zadataka (Prilog
rad s tekstom 4) - usmjeriti panju na odgovarajui matematiki zapis
zajedniko rjeavanje primjera 1 individualni
demonstracija samostalan rad na zadacima 1 i 2, igra procjene rjeenja (uenici prije poetka u paru
rjeavanja pokuavaju "napamet" rijeiti zadatak) i zajednika analiza postupka
rjeavanja zadataka
zadavanje domae zadae: zadaci 3, 4, 5, 6 i 7 frontalni
2. dio:
samostalan rad na zadacima 8-12, te 19-26 - igra procjene rjeenja (uenici prije u paru
demonstracija poetka rjeavanja pokuavaju "napamet" rijeiti zadatak) i zajednika analiza
postupka rjeavanja zadataka
rad s tekstom zadavanje domae zadae: zadaci 28, 29, 31, 32 i 38 frontalni
3. dio:
razgovor zajedniko rjeavanje zadatka 13, 41 i 48 (Prilog 5 ) individualni
demonstracija samostalan rad - zadaci 14, 16, 55, 58 i 61 - zajednika analiza rjeenja u paru
rad s tekstom
igra "Priam ti priu" - jedan uenik zada jednadbu, a ostali trebaju smisliti
frontalni
tekst problemskog zadatka za tu jednadbu
zadavanje domae zadae: zadaci 15, 17, 39, 40, 56 i 60
razgovor
4. dio:
individualni
demonstracija pregled domae zadae i rjeavanje eventualnih nejasnoa
rad s tekstom vieminutna provjera znanja - problemski zadaci (Prilog 6)
samostalan rad i zadavanje domae zadae-izbor iz preostalih zadataka
Prilozi:
1. godine.pps - Prezentacija magine matematike s brojem godina
2. citanje_misli.htm - Primjer magine matematike sa znakovima
3. 8-05-prozirnica-a.doc - Objanjenje godina i itanja misli
4. 8-05-prozirnica-b.doc primjeri raznih problemskih zadataka
5. 8-05-prozirnica-c.doc - zadaci 13, 41 i 48
6. 8-05-prozirnica-d.doc - vieminutna provjera
2008mp7

Obrazovni:
Ponoviti naueno gradivo, preko oglednih zadataka stvoriti sliku o vlastitom znanju i rijeiti nejasnoe, preko analize testa i vlastitih
greaka nauiti dijelove koji nisu bili dobro usvojeni.
Funkcionalni:
Odgojni:

Za ovaj naslov iz udbenika predviena je 5 kolskih sati: ponavljanje (2 sata), priprema
Nastavne za ispit znanja, 5. ispit znanja te analiza. Predlaemo koritenje udbenikom na sljedei Oblici rada:
metode: nain:
razgovor pokazati kako se i gdje pomou raunala mogu rjeavati sustavi linearnih jednadbi frontalni
rad na (Prilog1)
raunalu zajedniko usmeno rjeavanje Pitanja za ponavljanje, nastavnik sugerira uenicima da
ako su neto zaboravili neka zaokrue to pitanje pa neka kod kue ponove taj dio gradiva
samostalan rad na Zadacima za ponavljanje izbor iz zadataka 1 40 ili timski rad
ili grupni
pitanja i zadaci iz udbenika mogu se upotrijebiti i za usmeno ispitivanje uenika
rjeavanje eventualnih nejasnoa iz domae zadae frontalni
samostalan rad na nastavnom listiu (Prilog2)
razgovor zadaci iz nastavnog listia mogu se upotrijebiti i za usmeno ispitivanje uenika individualni
domaa zadaa izbor iz zadataka 1 - 40 ili u paru
rad s tekstom 3. dio: priprema za ispit znanja
pregled domae zadae i rjeavanje eventualnih nejasnoa, usmeno ispitivanje uenika frontalni
treba motivirati uenike i ukazati im na Primjerak oglednog testa: to je skup zadataka
razgovor kakvi e se otprilike nai u ispitu znanja.
svrha davanja oglednog primjerka testa je da uenik stekne sliku o svom znanju i individualni
predvidi svoj uspjeh na ispitu znanja; te da uz pomo nastavnika otkloni nejasnoe i to
bolje naui gradivo, ne samo za test ve za cijeli ivot
rad s tekstom
samostalan rad uenika na ispitima znanja individualni
pismeni rad 5. dio: analiza ispita znanja
rad s tekstom podijeliti uenicima testove, razrjeivanje eventualnih nejasnoa oko bodovanja
igra primjena nauenog u igrama iz udbenika grupni,
domaa zadaa: proitati uvodnu stranicu nastavne teme Linearna funkcija i jednadba rad u paru
pravca i pokuati odgovoriti na pitanja s te stranice. Podsjetiti uenike da donesu
geometrijski pribor.
Prilozi:
1. Rjeavanje-web.pps - prezentacija web stranice na kojoj se rjeavaju sustavi linearnih jednadbi pomou
raunala
2. Izreka.doc - igra-nastavni listi sa zadacima za ponavljanje cjeline 8
2008mp7
Cjelina: 9. Linearna funkcija Matematika 7. razred
Redni broj sata: 119. - 121. Udbenik II. svezak str.
9.1. Linearna funkcija

Obrazovni:
Uoiti linearnu ovisnost u svakodnevnom ivotu, usvojiti pojam linearne funkcije, nain zapisivanja i izraunavanje
vrijednosti.
Funkcionalni:
Razvijati smisao za praktinost, racionalnost te brzinu u radu. Razvijati sposobnosti povezivanja poznatog i novog
gradiva, razvijati logiko miljenje i zakljuivanje.
Odgojni:

Nastavne panja usmjeri na pojam linearne funkcije, na drugom satu na izraunavanje vrijednosti Oblici rada:
metode: linearne funkcije, a na treem na izraunavanje argumenta linearne funkcije
1. dio: Pojam linearne funkcije

heuristika usmeno ispitivanje uenika, pregled domae zadae, razrjeavanje eventualnih nejasnoa frontalni
obrada uvodnog zadatka, zapisivanje naslova nastavne jedinice
uvesti pojam funkcije, rijeiti zadatke 1 i 2
razgovor zajedniko rjeavanje Primjera 1(Prilog 1), uvesti pojam formule funkcije
obrada primjera 2 (Prilog 1), obratiti panju na matematiko zapisivanje, individualni
definirati linearnu funkciju
rad s tekstom rjeavanje zadataka 5, 6 i 8
vjebanje i zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka 1 9
2. dio: Izraunavanje vrijednosti linearne funkcije

usmeno ispitivanje uenika, pregled domae zadae, razrjeavanje eventualnih
nejasnoa
obrada primjera 3 (Prilog 2) - vrijednost funkcije
zajedniko rjeavanje zadataka 10 c, d i e te 13, 14 i 15
3. dio: Izraunavanje argumenta linearne funkcije

nejasnoa
obrada primjera 4 (Prilog 3) - argument funkcije
zajedniko rjeavanje zadataka 16, 17, 18, 22, 28
Prilozi:
2. 9-01-prozirnica-b.doc primjer 3 na prozirnici
3. 9-01-prozirnica-c.doc primjer 4 na prozirnici
4. 9-01-prezentacija.pps prezentacija za primjere 1 - 4
2008mp7
9.2. Graf linearne funkcije i jednadba pravca

Obrazovni:
Nauiti crtati graf linearne funkcije i oitavati vrijednosti iz grafa. Znati odrediti pripada li neke toka zadanom grafu.
Funkcionalni:
Odgojni:
Nastavne panja usmjeri na crtanje grafa linearne funkcije pomou tablice vrijednosti te uvoenje Oblici rada:
metode: pojma eksplicitne jednadbe pravca, na drugom satu na crtanje grafa pomou
koeficijenata te oitavanje vrijednost s grafa, na treem na sjecita pravca s koordinatnim
osima, a na etvrtom na crtanje u programu za dinamiku geometriju.
heuristika 1. dio: Crtanje pomou tablice, eksplicitna jednadba pravca
usmeno ispitivanje uenika, pregled domae zadae, razrjeavanje eventualnih nejasnoa
obrada uvodnog zadatka, zapisivanje naslova nastavne jedinice frontalni
razgovor zajedniko rjeavanje Primjera 1(Prilog 1), definirati graf linearne funkcije
rjeavanje zadataka 1. a, 2. a i e
obrada primjera 2 (Prilog 1), uvesti pojmove eksplicitne jednadbe pravca i
rad s tekstom nazive koeficijenata individualni
rjeavanje zadataka - prva dva retka tablice u zadacima 3, 4 i 5
2. dio: Crtanje pomou koeficijenata, oitavanje vrijednosti
usmeno ispitivanje uenika, pregled domae zadae, razrjeavanje eventualnih nejasnoa
obrada primjera 3 (Prilozi 2 i 3)
zajedniko rjeavanje zadataka 6. a, b, 7. a, b i 8. a, b
obrada primjera 4 (Prilozi 2 i 3)
zajedniko rjeavanje zadataka 9. i 12.
3. dio: Pripadnost toke pravcu, sjecita s koordinatnim osima
nejasnoa
obrada primjera 5 - pripadnost toke nekom pravcu
zajedniko rjeavanje zadataka 14 i 18
obrada primjera 6 (Prilog 4) - sjecita s koordinatnim osima, nultoka
zajedniko rjeavanje zadataka 20. a, d, 21. a, d, 22. a i d.
obrada primjera 7
4. dio: Crtanje u programu za dinamiku geometriju (GeoGebra)
slijedei upute u knjizi pokazati uenicima kako se u programu za dinamiku frontalni
rad na geometriju crta pravac i odreuju sjecita (Prilog 6) grupni
raunalu rijeiti neke od zadataka iz udbenika na raunalu - izbor iz zadataka 1 - 22 u paru
individualni
Prilozi:
3. 9-2-P3.ggb - primjer 3 u GeoGebri
6. 9-02-prezentacija-b.pps upotreba GeoGebre
7. 9-02-prezentacija.pps prezentacija za primjere 1, 2, 3
2008mp7
9.3. Tok linearne funkcije

Obrazovni:
Razlikovati rastuu i padajuu linearnu funkciju. Oitavati s grafa vrijednosti za koje su y >0 ili y <0. Nauiti primijeniti
linearnu funkciju.
Funkcionalni:
Izgraivati sposobnost povezivanja problema iz svakodnevnog ivota i matematike. Razvijati sposobnosti povezivanja
poznatog i novog gradiva, razvijati logiko miljenje i zakljuivanje.
Odgojni:

Nastavne panja usmjeri na tok linearne funkcije, na drugom satu na pozitivne i negativne Oblici rada:
metode: vrijednosti linearne funkcije, a na treem na primjenu linearne funkcije u svakodnevnom
ivotu.
1. dio: Rast i pad linearne funkcije

heuristika usmeno ispitivanje uenika, pregled domae zadae, razrjeavanje eventualnih nejasnoa
obrada uvodnog zadatka, zapisivanje naslova nastavne jedinice frontalni
razgovor zajedniko rjeavanje primjera 1, 2, 3 i 4 (Prilozi 1-4)
rjeavanje zadataka 3. a i c, 4. a i c.
rad s tekstom vjebanje i zadavanje domae zadae: izbor iz zadataka 1 4 individualni
2. dio: Pozitivne i negativne vrijednosti

nejasnoa
obrada primjera 5 (Prilog 5)
zajedniko rjeavanje zadataka 5. a, b, 6. a, c, 7. a, c
3. dio: Svakodnevna linearna

ove sadraje moete obraditi slijedei primjere u udbeniku ili u obliku timskog timski
rada. Odluite li se za timski rad sve materijale i upute nai ete u mapi (Prilog
rad s tekstom 6). Oba naina moete realizirati i koritenjem raunala. frontalni
rad na obrada primjera 6
raunalu zajedniko rjeavanje zadataka 9, 10 i 13 individualni
Prilozi:
1. 9-3-P1.ggb primjer 1 u GeoGebri
6. 9_cjelina/Timski mapa: upute, zadaci i radni listovi za timski rad "Svakodnevna linearna funkcija"
2008mp7
9.4. Grafiko rjeavanje sustava

Obrazovni:
Grafiki rjeavati sustav jednadbi. Znati odrediti koliko rjeenja ima sustav pomou grafike metode.
Funkcionalni:
Odgojni:
Poticati motivaciju za stjecanjem novih spoznaja. Razvijati urednost i upornost pri radu.

Nastavne panja usmjeri na grafiko rjeavanje sustava, na drugom na odreivanje koliko rjeenja Oblici rada:
metode: ima sustav i usporedne pravce, na treem na uvjebavanje gradiva na problemskim
zadacima, a na etvrtom na grafiko rjeavanje sustava u programu za dinamiku
geometriju
heuristika 1. dio: Grafiko rjeavanje sustava

usmeno ispitivanje uenika, pregled domae zadae, razrjeavanje eventualnih nejasnoa frontalni
razgovor obrada uvodnog zadatka, zapisivanje naslova nastavne jedinice
ponavljanje raunskih metoda rjeavanja sustava
rad s tekstom zajedniko rjeavanje primjera 1 i 2 (Prilog 1 i 2), rjeenja se mogu provjeriti i individualni
nekom od metoda rjeavanja sustava.
rjeavanje zadataka 1. a i c, 1. a i c.
2. dio: Koliko rjeenja ima sustav

nejasnoa
obrada primjera 4, 5 i 6 (Prilog 1 i 3)
zajedniko rjeavanje zadataka 6 i 8
3. dio: Primjena sustava

nejasnoa
zajedniko ili individualno rjeavanje zadataka 11 - 17.
4. dio: Crtanje u programu za dinamiku geometriju (GeoGebra) frontalni
rad na slijedei upute u knjizi pokazati uenicima kako se u programu za dinamiku individualni
raunalu geometriju rjeavaju sustavi (Prilog 5) u paru
rijeiti neke od zadataka iz udbenika na raunalu - izbor iz zadataka 1 - 17 ili
iz 8. cjeline - Sustavi dviju linearnih jednadbi
Prilozi:
1. 9-04-prozirnica.doc primjeri 1 - 6 na prozirnici
2. 9-4-P2.ggb - primjer 2 u Geogebri
5. 9-04-prezentacija.pps upute za GeoGebru
2008mp7
Redni broj sata: 133. - 136. Udbenik str.

Obrazovni:
Funkcionalni:
Odgojni:

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su 4 kolska sata: ponavljanje, priprema za ispit
Nastavne znanja, 6. ispit znanja te analiza. Predlaemo koritenje udbenikom na sljedei nain: Oblici rada:
metode:
razgovor zajedniko usmeno rjeavanje Pitanja za ponavljanje, nastavnik sugerira frontalni
samostalan rad na Zadacima za ponavljanje izbor iz zadataka 1 18 ili timski individualni
rad s tekstom rad
pitanja i zadaci iz udbenika mogu se upotrijebiti i za usmeno ispitivanje
uenika
2. dio: priprema za ispit znanja frontalni

razgovor pregled domae zadae i rjeavanje eventualnih nejasnoa, usmeno ispitivanje
uenika individualni
treba motivirati uenike i ukazati im na Primjerak oglednog testa: to je skup
zadataka kakvi e se otprilike nai u ispitu znanja.
rad s tekstom svrha davanja oglednog primjerka testa je da uenik stekne sliku o svom znanju
i predvidi svoj uspjeh na ispitu znanja; te da uz pomo nastavnika otkloni frontalni
nejasnoe i to bolje naui gradivo, ne samo za test ve za cijeli ivot
rad s tekstom uvodne upute o testu, otklanjanje nejasnoa iz tekstova zadataka individualni
samostalan rad uenika na ispitima znanja
razgovor prikazati na ploi najee pogreke u testu, te tablicu ocjenjivanja (bodovi)
podijeliti uenicima testove, razrjeivanje eventualnih nejasnoa oko bodovanja grupni,
rad s tekstom rad u paru
primjena nauenog u igrama iz udbenika
igra
Prilozi:
1. index.htm - Interaktivne stranice vezane uz jednadbu pravca i graf linearne funkcije.
2008mp7
Cjelina: 7. Ponavljanje Matematika 7. razred
Redni broj sata: 137.- 140. Udbenik str. 160
10. Ponavljanje gradiva sedmog razreda

Obrazovni:
Ponoviti osnovne matematike pojmove iz estog razreda. Podsjetiti se na rjeavanje vanijih problema i zadataka iz
estog razreda. Zakljuiti ocjene.
Funkcionalni:
Razvijati logiko miljenje i zakljuivanje, te sposobnost povezivanja poznatih i novih pojmova. Poticati primjenu
matematikog znanja pri rjeavanju problemskih zadataka iz svakodnevnog ivota.
Odgojni:

Za ovaj naslov iz udbenika predviena su 4 kolska sata.
Nastavne 1. dio Oblici rada:
metode:
zajedniko ponavljanje Proporcionalne i obrnuto proporcionalne
veliine, Postotni i kamatni raun, Statistika i Vjerojatnost,
(Prilog 1)
razgovor igre frontalni
igra timski radovi i projektni zadaci grupni

rad s tekstom rad na raunalu
samostalan rad i domaa zadaa: izbor iz zadataka 1 - 48 individualni
2. dio
zajedniko ponavljanje - Slinost, Mnogokuti, Krug i
krunica(Prilog 1)
razgovor igre frontalni
timski radovi i projektni zadaci
igra
rad s tekstom geometrija na raunalu grupni
samostalan rad i domaa zadaa: izbor iz zadataka 49 - 80
3. dio individualni
zajedniko ponavljanje - Koordinatni sustav, Sustavi dviju
linearnih jednadbi i Linearna funkcija (Prilog 1)
igre iz cjelina: Koordinatni sustav, Sustavi dviju linearnih
razgovor jednadbi i Linearna funkcija frontalni
upotreba depnog raunala
timski radovi i projektni zadaci
samostalan rad i domaa zadaa: izbor iz zadataka 1 7 i 81 99
4. dio: zakljuivanje ocjena
zajedniko zakljuivanje ocjena s isticanjem i objanjavanjem
pojedinih elemenata zakljune ocjene
Prilozi:
1. 10-prozirnica.pdf prozirnica za ponavljanje
2008mp7

Metodička Petica7

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Metodička Petica7

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Petica 7

Urednik: Vinkoslav Galeev

Za izdavaa: Robert ipek

Lektor: Branka Savi

Ilustracija naslovnice: Ivan Marui

Udbenik Petica 7 odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta rjeenjem:

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu

SysPrint d.o.o, Zagreb, 2007.

2. NASTAVNI PLAN I PROGRAM . 97

1. Koordinatni sustav Gradivo za nastavu

8. Dvije lin. jedn, s dvije nep.

9. Lin. funkcija i jedn. pravca

Uilite Dodatni materijali za nastavu

Programi Matematiki programi

1.1. U trokutu matematike: uenik, uitelj i roditelj

Moriarty: Kako Vam ide matematika?

to je zajedniko programiranju, komunikaciji putem dimnih signala i matematici? Svo

Analiziramo li kolske ocjene pojedinih predmeta, matematika redovito ima jedan od

Neovisno o tome to razliito razvijene sposobnosti razliito konstituiraju uspjeh ili

Imajui u vidu spomenutu paradigmu problema vezanih uz matematiku, moemo sumirati

Tako na uspjeh u predmetu matematike utjeu:

Ne zaboravimo - znanje matematike se ne stjee pouavanjem i uenjem matematikih

U novim uvjetima nastavne strategije, aktivnost se s uitelja prenosi na uenika, teite u

Najnovija istraivanja pokazuju da su emocionalna inteligencija i personalni faktori

Rjeavanje personalnih imbenika kolskog (ne)uspjeha uenika nemogue je bez aktivne

Na kraju, spomenimo i potrebu za drugaijim udbenicima koji e udovoljiti novim

1.2. Vrednovanje i poticanje znanja

U opetovano potvrenim rezultatima istraivanja (McKeachie (1986), Crooks (1988),

Tijekom pouavanja, utvrivanja i provjeravanja znanja uitelj se oslanja na ciljeve koje

Bloomova taksonomija temelji na modelu klasifikacije miljenja. Sastoji se od est

Hijerarhijski strukturirana kognitivna domena sa

Osim klasifikacije procesa miljenja i uenja, Bloomova taksonomija ima veliku

Razumijevanje - 2. kognitivna razina

Sinteza - 5. kognitivna razina

Devedesetih godina prolog stoljea biva Bloomova studentica Lorin Anderson

Neovisno o tome da li se koristi originalna ili "saeta" verzija, Bloomova taksonomija se

1.3. Kako koristiti udbenik i metodiki prirunik

SysPrintov komplet za uenje matematike sadrava:

Ueniki komplet sadrava udbenik sa zbirkom. U njemu je obuhvaeno sve gradivo

U metodikom priruniku nalaze se okvirni i operativni planovi i programi, metodiki

1.4. Didaktika uloga boje u udbeniku Petica

Didaktika svrha upotrebe boje u nastavi

Primjer iz udbenika Petica:

boja slui za oznaavanje razliitom bojom moemo oznaiti razliite dijelove

boja razdvaja bojama moemo razdvojiti razliitosti, primjerice: zelenom

Primjer iz udbenika Petica:

boja pridonosi prirodnosti obojimo li nacrtani predmet istim bojama kako ga

Primjer iz udbenika Petica:

boja prikazuje raspoloenje za razliku od ustaljenog monotonog crno-bijelog

Psiholoko znaenje pojedine boje

Boja i ilustracija u udbeniku Petica

Udbenik Petica, uz matematike crtee i konstrukcije u boji, obiluje i ilustracijama u

Uz boju i ilustraciju, ne zaboravimo da uz ovaj udbenik dolazi i pripadajui CD, na

Vratimo se na upotrebu boje u naim udbenicima. Iz svega navedenog zakljuili smo da

1.5. Upotreba raunala u nastavi matematike

Raunalo omoguuje uenicima istraivanje u svim podrujima matematike, ukljuivi

Raunalo se u nastavi matematike moe koristiti na dva razliita naina:

Programi koji se pritom najee upotrebljavaju su:

Poznavajui loe prilike u dananjem kolstvu i veliki nedostatak odgovarajuih obrazovnih

1.6. Upotreba programa dinamine geometrije u nastavi

GeoGebra - Prvi softver dinamike geometrije na hrvatskom jeziku

Eben Moglen, profesor prava i povijesti na sveuilitu Columbia u New Yorku

Program GeoGebra je matematiki softver koji povezuje geometriju, algebru i analizu.