Procesno Inzenjerstvo HR

1.
UVOD
a) Razlozi za pokretanje studija
Prehrambena industrija predstavlja jednu od vodeih grana privrede Republike Hrvatske. Za to postoje
svi preduvjeti, a iz strategije razvoja pojedinih grana privrede kao to su npr. poljoprivreda i turizam
vidljivo je da e prehrambena industrija imati sve znaajnije mjesto u ekonomiji Hrvatske. Pribliavanjem
Republike Hrvatske europskim integracijama proizvoai hrane biti e suoeni sa sve veom
konkurencijom i novim izazovima glede kvalitete, sigurnosti pa i cijene proizvoda. Zbog svega toga je
jako bitno imati strunjake koji e biti u stanju osigurati kvalitetnu i sigurnu hranu, konkurentnu u svakom
pogledu na sve zahtjevnijem globalnom tritu. Studijski programi koje predlae Prehrambeno
tehnoloki fakultet usmjereni su na obrazovanje strunjaka koji e biti osposobljeni za sve poslove
vezane za proizvodnju i konzerviranje hrane, razvoj novih prehrambenih proizvoda, za nadzor kakvoe
sirovina i gotovih proizvoda te planiranje prehrane. Zavretkom studija koje predlae Prehrambeno
tehnoloki fakultet stjeu se znanja potrebna za rad i u drugim srodnim industrijama ( kemijska,
farmaceutska ).
Na Prehrambeno tehnolokom fakultetu predlae se jedan preddiplomski i tri diplomska studija.

Preddiplomski studij Prehrambene tehnologije objedinjuje discipline kao to su: prehrambeno-
procesno inenjerstvo, kemija i biokemija hrane, te znanost o prehrani koje su nastale
interdisciplinarnim djelovanjem osnovnih prirodnih i tehnikih znanosti, naroito kemije, biokemije,
biologije, matematike i fizike te temeljnih procesno-inenjerskih disciplina.
Preddiplomski studij Prehrambene tehnologije, kao i diplomski studij koji predlae Prehrambeno
tehnoloki fakultet usporediv je s velikim brojem studija Prehrambene tehnologije u zemljama
lanicama Europske unije ( Faculty of Food Technology and Biotechnology, Prag, Szent Istvan
University, Faculty of Food Science, Budimpeta, BOKU, Be ). Kod preddiplomskih studija na
navedenim institucijama, kao i kod studija koje predlae Prehrambeno tehnoloki fakultet, tijekom
prve i druge godine studija u najveoj mjeri su zastupljeni kolegiji iz temeljnih znanosti (matematika,
biologija, kemija i fizika) koja studentima daju znanja neophodna za svladavanje odabranog studija.
Dijelom u drugoj te u treoj godini studija stjeu se struna znanja iz prehrambeno-procesnog
inenjerstva, mikrobiologije, kemije i biokemije hrane, znanosti o prehrani i dr. koja studentima
omoguavaju nastavak studija na diplomskom studiju ili ukljuivanje u radni proces. Na diplomskim
studijima, pored obveznih kolegija studenti se izborom pojedinih skupina izbornih kolegija usmjeravaju
u odgovarajuim podrujima studija.
b) Dosadanja iskustva predlagaa u provoenju ekvivalentnih ili slinih programa
Prehrambeno tehnoloki fakultet je osnovan prije 30 godina i od tada uspjeno djeluje u podruju
obrazovanja strunjaka iz podruja prehrambene tehnologije i procesnog inenjerstva, te organiziranja
i obavljanja znanstveno-istraivake djelatnosti iz podruja prehrambene tehnologije, procesnog
inenjerstva, kemije, fizike, biologije i ostalih prirodoslovnih disciplina. Studij Prehrambene tehnologije
na Sveuilitu u Osijeku ustrojen je jo 1971/72. godine u sklopu Poljoprivredno-prehrambeno
tehnolokog fakulteta. Do akademske 1994/95. godine obrazovani su strunjaci u zvanju diplomirani
inenjer prehrambene tehnologije, a od tada diplomirani inenjeri prehrambene tehnologije i
procesnog inenjerstva, sa tri smjera, smjer prehrambeno inenjerstvo, prehrambeni smjer i smjer
procesno inenjerstvo. Do sada je na Prehrambeno tehnolokom fakultetu diplomiralo 769 studenata.
Od 1998. godine na Prehrambeno tehnolokom fakultetu ustrojen je poslijediplomski studij
prehrambeno inenjerstvo za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti, a od 2002. godine i za
stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz znanstvenog podruja biotehnike znanosti,
znanstvenog polja prehrambena tehnologija. Trenutano na poslijediplomskom studiju za stjecanje
stupnja magistar znanosti studira 20 studenata, a na doktorskom studiju 5.
c) Mogui partneri studija izvan visokokolskog sustava
Prehrambeno tehnoloki fakultet je institucija koja ve trideset godina obrazuje struni kadar iz podruja
prehrambene tehnologije. Inenjeri koji su do sada diplomirali na ovom fakultetu (769) zaposleni su u
prehrambenoj i kemijskoj industriji u Republici Hrvatskoj kao i u inozemstvu. Osim toga, mnogi rade u
razliitim dravnim institucijama, fakultetima, institutima, kolama, inspekcijama i sl. Strunjaci koji su
kolovanje zavrili na Prehrambeno tehnolokom fakultetu uspjeno nastavljaju kolovanje i na visokim
uilitima u zemljama Europske unije. Uvjereni smo da je cjelokupna prehrambena i kemijska industrija
regije, kao i druge razliite institucije zainteresirana za obrazovanje studenata na preddiplomskom,
diplomskom i poslijediplomskom studiju ovog fakulteta.
d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata
Diplomske studije koje predlae Prehrambeno tehnoloki fakultet moi e upisati studenti sa nekoliko
biotehnikih i tehnikih fakulteta u Republici Hrvatskoj te studenti sa srodnih fakulteta iz svijeta (prije
svega EU).
Diplomske studije na Prehrambeno tehnolokom fakultetu (Prehrambeno inenjerstvo, Znanost o
hrani i nutricionizam i Procesno inenjerstvo) izravno mogu upisati kandidati koji su zavrili
preddiplomski studij ovog fakulteta i preddiplomski studij prehrambene tehnologije i nutricionizma na
Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Pristupnici koji su zavrili preddiplomski
studij na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije, Kemijsko tehnolokom fakultetu, Farmaceutsko-
biokemijskom fakultetu, Agronomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu i Poljoprivrednom fakultetu
Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku mogu upisati neki od diplomskih studija ovog fakulteta pod
uvjetom polaganja razlike ispita.
Konkretni uvjeti upisa biti e definirani nakon usporedbe pojedinih preddiplomskih studija, a u tu svrhu
Fakultetsko vijee e imenovati Povjerenstvo.
2. OPI DIO
2. 1. NAZIV STUDIJA
Diplomski studij
Procesno inenjerstvo
IV. godina 60 ECTS bodova
V. godina 60 ECTS bodova
______________________________________
Ukupno 120 ECTS bodova
2. 2. NOSITELJ STUDIJA
Prehrambeno tehnoloki fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
2. 3. TRAJANJE STUDIJA
Diplomski studij: 2 godine (IV semestra)
2. 4. UVJETI UPISA NA STUDIJ
Uvjet za upis na studij je zavrena etverogodinja kola te poloen razredbeni ispit.

Razredbeni postupak se sastoji od vrednovanja uspjeha u srednjoj koli te polaganja
razredbenog ispita iz kemije i matematike. Kandidati koji na osnovi uspjeha u srednjoj koli
ostvare dovoljan broj bodova (definirano u pravilniku o razredbenom postupku) osloboeni su
polaganja razredbenog ispita.
2. 5. KOMPETENCIJE KOJE STUDENT STJEE ZAVRETKOM STUDIJA
Magistar procesnog inenjerstva struno i znanstveno je osposobljen za voenje tehnolokih

procesa u kemijskoj i prehrambenoj industriji te za unapreenje postojeih procesa i tehnologija
i uvoenje novih. Osim toga, navedeni strunjaci dobivaju potrebna znanja iz podruja
optimiranja i projektiranja tehnolokih procesa u procesnoj i prehrambenoj industriji.
Pored opih znanja iz temeljnih znanosti, magistar procesnog inenjerstva stjee struna znanja
iz projektiranja, modeliranja i simuliranja procesa, ekolokog inenjerstva i srodnih disciplina
koja mu omoguavaju uspjeno ukljuenje u radni proces ili nastavak usavravanja.
2. 8. STRUNI ILI AKADEMSKI NAZIV ILI STUPANJ KOJI SE STJEE ZAVRETKOM STUDIJA
Zavretkom diplomskog studija Procesno inenjerstvo stjee se akademski naziv magistar

procesnog inenjerstva.
3. OPIS PROGRAMA
3. 1. POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA S BROJEM SATI AKTIVNE

NASTAVE POTREBNE ZA NJIHOVI IZVEDBU I BROJEM ECTS BODOVA
I. godina DIPLOMSKI STUDIJ Procesno inenjerstvo

Semestar ifra Kolegij P S V ECTS
kolegija
I PE111 Inenjerska matematika 3 1 2 7
I PE112 Inenjerska kemija 3 1 2 7
I PE113 Bilanca tvari i energije 1 3 3
Modeliranje operacija i
I PE114 2 2
procesa 5
I PE115 Termotehnika 2 1 4
I MB111 Upravljanje poduzeima 2 3
I PE116 Strani jezik 1 1
UKUPNO 14 3 9
SVEUKUPNO 26 30,0

kolegija
Osnove bioprocesnog
II PE121 3 1 2
inenjerstva 7
Jedinine operacije u
II PE122 4 2 2
procesnom inenjerstvu 9
II PE123 Kemijski i biokemijski reaktori 3 1 5
II PE124 Automatizacija procesa 2 2 4
Ambalani materijali i
II PE125 2 1
ambalaa 4
II PE116 Strani jezik 1 1
UKUPNO 15 4 7
SVEUKUPNO 26 30,0
II. godina
kolegija
Projektiranje ureaja u
III PE211 3 2 1
procesnoj industriji 7
Konstrukcijski materijali,
III PE212 2 2
korozija i zatita 4
III Izborni kolegij A-I 3 2
12
III Izborni kolegij A-II 3 2
III Diplomski rad 7 7
UKUPNO 11 2 14
SVEUKUPNO 27 30,0

kolegija
Optimizacija i projektiranje
IV PE221 2 1 1
procesa 5
IV Izborni kolegij B-I 2 2
IV Izborni kolegij B-II 2 2 min 12
IV Izborni kolegij B-III (2) (2)
IV Diplomski rad 8 2 13
UKUPNO 8 9 9
SVEUKUPNO 26 30,0
IZBORNI KOLEGIJI
Modul A (Ekoloko inenjerstvo) - Izborni kolegiji A

kolegija
III PE231A Bioprocesi u zatiti okolia 3 2 6
Procesno ekoloko
III PE232A 3 2
inenjerstvo 6
Projektiranje procesa i zatita
III PE233A 3 2
okolia 6
Procesi obradbe otpadnih
III PE234A 3 2
voda 6
Modul A (Ekoloko inenjerstvo) - Izborni kolegiji B

kolegija
Instrumentalne metode
IV FT331 2 2
analize 4
Upravljanje kakvoom vode i
IV PE241A 2 2
procesi obradbe vode 4
IV PE242A Energija i okoli 2 2 4
Racionalizacija energetskih
IV PE243A 1 1
utroaka 2
IV PE244A Membranski procesi 2 2 4
IV PE245A Industrijska ekologija 2 2 4
IV PE246A Zelena kemija 1 1 2
* Jedan od izbornih kolegija iz skupine B student moe izabrati i sa drugih studija na Sveuilitu ili
drugim visokim uilitima
Modul B (Inenjerstvo organskih i anorganskih materijala) - Izborni kolegiji A

kolegija
III PE231B Procesi organske industrije 3 2 6
III PE232B Procesi anorganske industrije 3 2 6
Prehrambeno-procesno
III PE233B 3 2
inenjerstvo 6
III PE234B Izolacija prirodnih produkata 3 2 6
Modul B (Inenjerstvo organskih i anorganskih materijala) - Izborni kolegiji B

kolegija
Instrumentalne metode
IV FT331 2 2
analize 4
Racionalizacija energetskih
IV PE243A 1 1
utroaka 2
Kemija i tehnologija
IV PE241B 2 2
deterdenata i sapuna 4
Kemija i tehnologija
IV PE242B 2 2
kozmetikih proizvoda 4
IV PE243B Tehnologija kroba 2 2 4
IV PE244B Tehnologija eera 2 2 4
IV PE245B Tehnologija ulja 2 2 4
IV PE246B Energetika 1 1 2
* Jedan od izbornih kolegija iz skupine B student moe izabrati i sa drugih studija na Sveuilitu ili
drugim visokim uilitima
3. 2. OPIS PREDMETA
NAIN IZRAUNA ECTS BODOVA
1. U namjeri da se odredi objektivan i jedinstven nain vrednovanja stvarnog studijskog optereenja

(SSO) tijekom semestra, a da se istovremeno transparentno izrauna stvarno studijsko
optereenje, ukupan broj norma sati za svaki kolegij izraunat je prema sljedeoj formuli:
SATI SSO = Px3 + Sx2 + Vx1
Miljenja smo da student za svaki sat predavanja mora voditi biljeke, a zatim iz biljeki sa
predavanja i iz ostale literature uiti za ispit. Za svaki sat seminara student dio obveza odradi
tijekom izvoenja seminara, a kod kue prema predloku pripremi seminarski rad i kasnije ga
izloi usmeno. Za svaki sat vjebi student najee dodatno kod kue mora napisati izvjee sa
opisom rada, potrebnim izraunima i tablinim i/ili grafikim prikazom rezultata.
Iz navedenih razloga broj sati predavanja pomnoen je koeficijentom tri, broj sati seminara
pomnoen je koeficijentom dva, a broj sati vjebi pomnoen je koeficijentom jedan. Izraunata
vrijednost predstavlja broj sati stvarnog studijskog optereenja studenta.
2. Raspoloivi broj ECTS bodova u semestru je 30, a za dobivanje ECTS bodova za svaki kolegij
podijeljen je ukupni raspoloivi broj bodova u semestru sa ukupnim brojem sati stvarnog
studijskog optereenja (SSO) u semestru, to je za navedeni primjer:
30 : 56 = 0,5357143
Dobivena vrijednost predstavlja broj sati stvarnog studijskog optereenja potrebnih za jedan ECTS
bod, a zbog razliitog broja sati studijskog optereenja ova vrijednost razliita je za svaki
semestar.
3. Broj sati stvarnog studijskog optereenja za svaki kolegij pomnoen je dobivenim koeficijentom i
izraunati su ECTS bodovi za svaki pojedini kolegij.
Radi pojednostavljivanja, gdje god je bilo mogue, vrijednosti su zaokruene na cjelobrojne. Time
je studentima olakan izbor i kombiniranje Izbornih kolegija u zadanom broju ECTS bodova.
Izuzetak je uinjen samo tamo gdje su kolegiji sa jednakim optereenjem podijelili neparan broj
ECTS bodova pa su vrijednosti zaokruene na pola boda.
4. Diplomski rad je vrednovan sa 20 ECTS bodova.
Primjer:
ECTS BODOVA
Predavanja Seminari Vjebe SATI
PO SATU
STVARNOG ECTS
STVARNOG
STUDIJSKOG BODOVI
P S V STUDIJSKOG
OPTEREENJA
OPTEREENJA
4 2 2 18 9,6 10
3 2 11 5,9 6
3 1 1 12 6,4 6
3 2 11 5,9 6
1 1 4 2,1 2
SUMA: 14 3 8 56 30,0 0,5357143
* Tjelesna i zdravstvena kultura nije uvrtena u izraun ECTS bodova.
NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI IZVEDBE SVAKOG PREDMETA I/ILI MODULA
Na kraju svakog semestra provodit e se anonimna anketa meu studentima, radit e se analiza
prolaznosti studenata na ispitima, a izvedbu nastavnog plana pratit e Odbor za nastavu,
Fakultetsko vijee i Uprava Fakulteta.
OPIS PREDMETA DIPLOMSKOG STUDIJA PROCESNOG INENJERSTVA
Naziv kolegija Inenjerska matematika

ifra PE111 Status kolegija Obvezni
Studij Procesno inenjerstvo (Diplomski studij)
Semestar
Nositelj kolegija Dr. sc. Dragan Juki, redoviti profesor
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Pogreke. Vrste pogreki. Apsolutna i relativna pogreka. Signifikantne
znamenke.
Inverzni problem u teoriji pogreaka.
Interpolacija: Lagrangeov i Newtonov oblik interpolacionog polinoma. Ocjena
pogreke. Linearni interpolacijski spline. Kubini interpolacijski spline.
Rjeavanje nelinearne jednadbe: Metoda bisekcije. Metoda jednostavnih
iteracija. Newtonova metoda i modifikacije.
Problemi najmanjih kvadrata: Definiranje problema i primjeri. Linearni
problem najmanjih kvadrata. Nelinearni problemi najmanjih kvadrata. Gauss-
Newtonova metoda.
Aproksimacija funkcija. Najbolja L2 aproksimacija. Ortogonalni polinomi.
ebievljevi polinomi. Najbolja L aproksimacija.
Numerika integracija: Trapezno pravilo. Newton-Cotesova formula.
Simpsonovo pravilo.
Numeriko rjeavanje obinih diferencijalnih jednadbi: Eulerova metoda.
Metoda Runge - Kutta.
Deskriptivna statistika: Grafiko predoavanje podataka. Srednje vrijednosti,
median, mode, standardna devijacija, histogram i poligon frekvencija.
Opa i posebna Studente e se upoznati s glavnim idejama i metodama numerike
znanja koja se matematike i deskriptivne statistike. Pri tome, izbjegavat e se dokazivanje
stjeu na kolegiju teorema, osim u sluaju konstruktivnih dokaza koji sami po sebi upuuju na
(cilj) izgradnju ideja ili metoda.
Nastava Predavanja Seminari Vjebe

(sati/tjedan) 3 1 2
(ukupno)
Nain polaganja Ispit se polae nakon odsluanih predavanja i obavljenih vjebi, a sastoji se
ispita od pismenog i usmenog dijela. Tijekom semestra organizirat e se pismene
zadae koje mogu zamijeniti pismeni dio ispita. Studenti mogu izraditi
seminarski rad. Uspjeno uraen seminarski rad utjee na konanu ocjenu iz
kolegija.
Bodovi 7 Jezik hrvatski
Obvezna literatura [1] R.Scitovski, Numerika matematika, Odjel za matematiku, Osijek, 2000.
[2] G.R. Iversen, Statistics, The Conceptual Approach, Springer, Berlin,
1997.
Preporuena [1] D.Kincaid, W.Cheney, Numerical Analysis, Brooks/Cole Publishing
literatura Company, New York, 1996.
[2] J.Stoer, R.Bulirsch, Introduction to Numerical Analysis, 2nd Ed.,Springer
Verlag, New York, 1993.
[3] B.P. Demidovi, I.A. Maron, Computational Mathematics, Mir Publisher,
Moscow, 1987.
Naziv kolegija Inenjerska kemija
Semestar I
Nositelj kolegija Dr. sc. Marijan eruga, redoviti profesor
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Predavanja:
Kemijska termodinamika. Zakoni i jednadbe kemijske termodinamike.
Termodinamika svojstva otopina. Fazne ravnotee jednokomponentnih i
dvokomponentnih sustava. Kemijska termodinamika realnih kemijskih
sustava. Primjena kemijske termodinamike u inenjerstvu. Kemijska
inenjerska kinetika. Zakoni i jednadbe kemijske kinetike. Sloene kemijske
reakcije.. Homogene i heterogene katalitike reakcije. Mehanizmi kemijskih
reakcija. Primjena kemijske kinetike u inenjerstvu. Koloidni sustavi. Optika,
molekularno-kinetika i elektrina svojstva koloidnih sustava. Struktura i
stabilnost koloidnih sustava. Koloidni sustavi u industriji. Kemija materijala.
Kemija anorganskih materijala. Metali i legure. Kemija silikata. Kemija
organskih materijala. Kemija polimernih materijala. Kemija celuloze i papira.
Kemija povrinsko aktivnih tvari. Novi inenjerski materijali. Supervodii.
Organski vodljivi polimeri. Nanomaterijali.
Vjebe:
Destilacija azeotropnih smjesa. Viskoznosti tekuina. Ekstrakcija. Adsorpcija
iz otopina. Odreivanje energetskih promjena pri kemijskim reakcijama.
Odreivanje kinetikih parametara kemijskih reakcija. Reoloka svojstva
koloida. Kemijska svojstva metala i legura. Kemijska svojstva papira.
Elektrokemijska svojstva vodljivih polimera.
Opa i posebna Cilj kolegija je stjecanje i produbljivanje znanja iz onih podruja kemije koja
znanja koja se su bitna za razumijevanje i studij ostalih inenjerskih kolegija i odgovarajuih
stjeu na kolegiju tehnologija. Student stjee znanja neophodna za rjeavanje inenjerskim
(cilj) problema u kemijskoj industriji i srodnim industrijama.
(sati/tjedan) 3 1 2
(ukupno) 45 15 30
Nain polaganja Ispit se polae usmeno, a tijekom predavanja predviene su i dvije pismene
ispita provjere znanja
Bodovi 7 Jezik hrvatski, engleski
Obvezna literatura 1. R. Gopalan, D. Venkappayya, S. Nagarajan: Engineering Chemistry Vikas
Publishing House Pvt. Ltd., New Delhi, 2000.
2. J.M. Smith, H.C. Van Ness, M. Abbott: Introduction to Chemical
Engineering Thermodynamics. McGraw-Hill Science,New York, 2000.
3. S.I. Sandler: Chemical and Engineering Thermodynamics. Wiley, New
York,1998.
4. J. H. Espenson: Chemical Kinetics and Reaction Mechanisms. McGraw-
Hill Science, New York, 2002.
J.I. Gersten, F. W. Smith, The Physics and Chemistry of Materials, Wiley,
2001.
Preporuena 1. J.M. Smith: Chemical Engineering Kinetics. McGraw-Hill Science, New
literatura York, 1981.
2. J.W. Nicholson: The Chemistry of Polymers. Royal Society Chemistry,
Cambridge, 1997.
J. C. Roberts: The Chemistry of Paper. Royal Society Chemistry,
Cambridge, 1996.
Naziv kolegija Bilanca tvari i energije
Semestar I
Nositelj kolegija Dr. sc. Bernarda eruga, izvanredni profesor
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Temeljni zakoni, pojmovi i tehnike u kemijsko inenjerskim raunanjima.
Procesi i procesne varijable. Bilanca tvari (opi oblik, diferencijalna bilanca,
integralna bilanca). Bilanca tvari stacionarnih procesa. Bilanca tvari
nestacionarnih procesa. Raunanja na temelju bilanci tvari stacionarnih
procesa (sustavi linearnih jednadbi). Bilance tvari procesa s jednom
procesnom jedinicom bez i s kemijskom reakcijom. Bilance tvari procesa s
vie procesnih jedinica bez i s kemijskom reakcijom. Bilance tvari procesa s
povratnim tijekom, obilaznim tijekom i djelominim ispustom bez i s
kemijskom reakcijom. Energija i kemijsko inenjerstvo. Temeljni pojmovi u
bilancama energije. Opi oblik bilance energije. Bilanca energije zatvorenih
sustava. Bilanca energije otvorenih sustava (stacionarni procesi). Raunanja
u kemijskom inenjerstvu na temelju bilanci energije. Bilance energije
jednokomponentnih procesa. Bilance energije viekomponentnih procesa.
Bilance energije procesa bez kemijske reakcije. Bilance energije procesa s
kemijskom reakcijom. Istovremene bilance tvari i energije. Raunanje na
temelju bilanci tvari i energije uz uporabu numerikih metoda i raunala.
Opa i posebna Upoznati studente s primjenom naela odranja mase i energije na kemijske
znanja koja se procese, te ih uvesti u kemijsko inenjersku analizu i raunanje stacionarnih i
stjeu na kolegiju nestacionarnih procesa.
(cilj)
(sati/tjedan) 1 3
(ukupno) 15 45
Nain polaganja Pismeni ispit. Pismena provjera najmanje dva puta tijekom semestra.
ispita
Obvezna literatura 1. Himmelblau: Basic Principles and Calculations in Chemical Engineering.
Prentice Hall, New Jersey, 1982.
2. Felder, Rousseeau: Elementary Principles of Chemical Processes. J.
Wiley, New York, 1986.
Preporuena 1. Luyben, Wenzel: Chemical Process Analysis: Mass and Energy

literatura Balances. Prentice Hall, New Jwrsey, 1988.
Naziv kolegija Modeliranje operacija i procesa
Semestar I
Nositelj kolegija Dr. sc. Damir Magdi, docent
Suradnici na
kolegiju
Definicija realnog sustava i modela (ulazne, izlazne veliine i prostor stanja).
Klasifikacija matematikih modela. Metodologija razvoja matematikih i
raunalnih modela. Analiza matematikih modela i realnih sustava.
Metodologija modeliranja procesa s usredotoenim i raspodjeljenim
veliinama stanja. Modeli stacionarnih stanja. Linearno programiranje
(osnove simpleks metode). Osnove primjene raunalnog vida u tehnolokim
procesima. Osnove primjene zvuka u tehnolokim procesima. Primjeri:
modeli kemijskih i enzimskih reakcijskih mehanizama, stacionarna stanja pH
i procesa uparavanja, primjena modela linearnog programiranja (optimiranje
tehnolokih procesa), primjena raunalnog vida u tehnolokim procesima,
primjena zvuka u tehnolokim procesima.
Vjebe:
Modeli stacionarnih stanja kemijskih reakcijskih mehanizama. Stacionarni i
dinamiki model pH u protonom reaktoru. Model sterilizacije hrane. Model
smrzavanja hrane. Optimiranje u procesima proizvodnje hrane. Modeliranje
parametara procesa primjenom raunalne analize slike. Modeliranje
primjenom metode odziva zvunog impulsa. Simulacija razliitim raunalnim
programima.
Opa i posebna - primjena osobnih raunala i raunalnih programa u inenjerske svrhe

znanja koja se - izrada bilanci mase i energije, primjena matematikih metoda, izrauni i
stjeu na kolegiju statistika obrada podataka
(cilj) - optimiranje operacija i procesa primjenom gotovih modela
- optimiranje operacija i procesa primjenom razliitih raunalnih programa

(sati/tjedan) 2 2
(ukupno) 30 30
Nain polaganja Izrada seminarskog rada (ocjena rada i usmenog izlaganja), polaganje ispita
ispita na kraju raunalnih vjebi, pismeni i usmeni dio ispita

Obvezna literatura 1. D. Magdi: Numerike metode. PTF, Osijek, 2001.
2. . Kurtanjek: Matematiko modeliranje procesa. PBF, Zagreb, 2000.
3. D. Magdi: Raunalna analiza slike, PTF, Osijek, 2001.
4. Inenjerski prirunik - ip1, kolska knjiga, Zagreb, 1996
Preporuena 1. V. eri: Simulacijsko modeliranje. kolska knjiga, Zagreb, 1993.

literatura 2. V. iljak: Simulacija raunalom. kolska knjiga-SNL, Zagreb, 1982.
3. J. Boievi: Temelji automatike 1. kolska knjiga, Zagreb, 1990.
4. J. Boievi: Temelji automatike 2. kolska knjiga, Zagreb, 1990.
5. T. Stuart: Mathematical modelling of food processing operations. Elsevier
Applied Science Publishers Ltd, London and New York, 1992.
Naziv kolegija Termotehnika
Semestar I
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Sagorijevanje. Toplinski efekti procesa sagorjevanja. Toplinska mo goriva.
Sastav i koliina produkata sagorijevanja. Vrste loita. Kotlovska
postrojenja. Proizvodnja tehnike i tehnoloke pare. Sistemi rashladne vode
s krunim tokom. Rashladni tornjevi. Postupci dimenzioniranja. Hlaenje u
tehnolokom procesu. Materijalna i toplinska bilanca. Vrste rashladnih
postrojenja. Odreivanje rashladne moi postrojenja. Proraun snage i
dimenzioniranje kompresora. Proraun, dimenzioniranje i vrste isparivaa.
Toplinska bilanca rashladne komore. Toplinska bilanca mrazne komore.
Toplinska bilanca ureaja za smrzavanje. Toplinske pumpe. Klimatizacija i
klimatizatori.
Tijekom seminara obrauju se primjeri proraunavanja i dimenzioniranja
konkretnih sluajeva iz preenog gradiva. Odreivanje sastava dimnih
plinova i odreivanje temperaturnog profila u procesima prijenosa topline.
Opa i posebna Upoznavanje studenata s radom industrijskih rashladnih postrojenja i

znanja koja se hlaenjem u tehnolokim procesima, te s proizvodnjom tehnike i tehnoloke
stjeu na kolegiju pare.
(cilj)
(sati/tjedan) 2 1
(ukupno) 30 15
Nain polaganja Pismeno i/ili usmeno. Pismena provjera najmanje dva puta tijekom
ispita semestra.
Obvezna literatura 1. F. Bonjakovi: Nauka o toplini III dio. Tehnika knjiga, Zagreb, 1986.
2. E. Beer: Prirunik za dimenzioniranje ureaja kemijske procesne
industrije. Kemija u Industriji, Zagreb, 1985.
3. E. Hnatko: Osnove termodinamike i termotehnike. Slavonski Brod, 1995.
Preporuena 1. I. Dencer: Refrigeration Systems and Applications. John Wiley & Sons,
literatura 2003.
2. W.F. Stoeckers: Industrial Refrigeration Handbook. McGrow Hill
Professional, 1998.
Naziv kolegija Engleski jezik
Semestar I + II
Nositelj kolegija Mr. sc. Lidija Obad, vii predava
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Studentima se prezentiraju teme sukladne strunim kolegijima, vezane uz
ambalane materijale, operacije u procesnom inenjerstvu, otpadne vode,
energiju i okoli, procese u prehrambenoj industriji. Obrauju se razliiti
znanstveni diskursi i njihove retorike funkcije na makro i mikro razini.
Predstavljaju se naini integriranja izvanlingvistikih i lingvistikih znanja u
generiranju znaenja na reeninoj i nadreeninoj razini. Obrauju se
imenike grupe, koordinacija i subordinacija reenica, prijedlone i participne
fraze u funkciji modifikatora.
Opa i posebna Cilj nastave je osposobiti studente u prepoznavanju organizacije teksta radi
znanja koja se lakeg razuimijevanja i interpretiranja sloenih diskursa na mikro i makro
stjeu na kolegiju razini , te daljnje proirenje strune leksike.
(cilj)
(sati/tjedan) 1+1
(ukupno) 30
Nain polaganja Ispit se polae pismeno i usmeno na kraju zimskog i ljetnog semestra uz
ispita dodatna testiranja tijekom godine.
Bodovi 1+1 Jezik engleski
Obvezna literatura 1. L.Obad: An English Workbook for Students of Food Technology III,
Prehrambeno tehnoloki fakultet, Osijek, 2003.
2. L.Obad:Radni materijali iz engleskog jezika za studente etvrte godine,
PTF, Osijek, 2003.
3. .Bujas: Veliki englesko-hrvatski rjenik, Globus, Zagreb, 1999.
Preporuena 1. R.Carter&R.Hughes&McCarthy:Exploring Grammar in Context,

literatura CUP,2000.
2. .Bujas: Veliki hrvatsko engleski rjenik, Globus, Zagreb, 1999.
Naziv kolegija Njemaki jezik
Semestar I + II
Nositelj kolegija Spasenija Moro, profesor, predava
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Zbirka tekstova omoguava studentu nadogradnju jezine kompetencije u
podruju struke i njezine ue specijalizacije. Struni tekst se koristi za
usvajanje jezinih fenomena na leksikoj, morfolokoj i sintaktikoj razini koji
doprinose boljem razumijevanju poruke teksta. Odabir tekstova se provodi
na osnovi kolegija struke i obuhvaa inenjersku kemiju, procese obrade
otpadnih voda, tehnologije i kemije razliitih proizvoda. Student ui razumjeti
tekst kroz globalno i detaljno itanje, sintetizira svoje znanje i vjetine u
pismenom i usmenom izraavanju kod reproduciranja poruka teksta. Osobito
se ukazuje na zastupljenost strune terminologije ije razumijevanje moe
olakati poznavanje struke. Student ui razumjeti rijei u kontekstu struke
loginim povezivanjem elemenata iz struke.
Opa i posebna Svladavanje vjetina itanja za bolje i lake razumijevanje teksta na viem
znanja koja se stupnju jezine sloenosti i ue specijalnosti.
stjeu na kolegiju Usvajanje strunog vokabulara.
(cilj) Razvijanje vjetine pisanja za potrebe reproduciranja teksta u obliku saetka
i postavljanja pitanja za bitne informacije u tekstu.

(sati/tjedan) 1+1
(ukupno) 30
Nain polaganja Pismeni ispit 2 puta u semestru, a nakon II semestra pismeni i usmeni ispit
ispita
Bodovi 1+1 Jezik hrvatski i njemaki jezik
Obvezna literatura S. Moro: Radni materijal iz njemakog jezika, (Zbirka tekstova iz literature
strunih kolegija)
I. Medi: Kleine deutsche Grammatik, kolska knjiga, Zagreb,1999.
T. Mareti: Deutsche Grammatik im Ueberblick, kolska knjiga, Zagreb,
1999.
M. Uroi, A. Hurm: Njemako - hratski rjenik, kolska knjiga, Zagreb, 1994.
Preporuena Z. Glovacki-Bernardi: Osnove njemake gramatike, kolska knjiga, Zagreb,

literatura 1996.
B. Jaki, A. Hurm: Hrvatsko - njemaki rjenik, kolska knjiga, Zagreb, 1991.
G. Wahrig: Deutsches Woerterbuch, Bertelsmann Lexikon Verlag,
Guetersloh, 1997
Naziv kolegija Osnove bioprocesnog inenjerstva
Semestar II
Nositelj kolegija Dr. sc. Boidar antek, izvanredni profesor
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Biotehnologija i biokemijsko inenjerstvo. Osnove mikrobiologije, stanice,
prokarioti, eukarioti, stanine komponente, nutrijenti. Enzimi, kinetika,
Michaelis-Menten, imobilizirani enzimi. DNA replikacija, transkripcija,
translacija, regulacija metabolizma. Metaboliki putovi, aerobni metabolizam
glukoze, anaerobni metabolizam. Rast stanice.Stehiometrija i kinetika
mikrobnog rasta i nastajanja produkata. Karakteristike bioprocesa-
stehiometrija, prinos, produktivnost. arni, arni s pritokom supstrata i
polukontinuirani uzgoj. Kontinuirani uzgoj- kemostat, turbidistat, sustavi s
reciklacijom stanica. Mijeanje, uloga mijeanja. Aeracija i prijenos kisika u
bioreaktorima. Kisikove elektrode, OTR. Sterilizacija hranjivih podloga i
opreme. Bioreaktori- konfiguracija i industrijska primjena. Izbor, scale-up,
scale-down, rad i kontrola bioreaktora. Izdvajanje i proiavanje produkata.
Upstream i downstream procesi- pregled, integracija u bioprocesu.
Opa i posebna Stjecanje inenjerskih znanja za planiranje, pripremu i voenje osnovnih

znanja koja se bioprocesa.
stjeu na kolegiju
(cilj)
(sati/tjedan) 3 1 1
(ukupno) 45 15 15
ispita iz kolegija koji se sastoji od 2 pismena ispita tijekom semestra i zavrnog
usmenog ispita.
Obvezna literatura 1. M.D.Doran, Bioprocess Engineering Principles, AP, NY, 1995.
2. V.Mari et al. Biokemijsko inenjerstvo-skripta, PBF, Zagreb, 1991.
3. J.E.Bailey, D.F.Ollis, Biochemical Engineering Fundamentals McGraw-Hill
(1986).
Preporuena 1. K.van't Riet, J.Tramper, Basic Bioreactor Design, M.Dekker, New York,
literatura (1991)
2. H.W.Blanch, D.S.Clark, Biochemical Engineering, Marcel Dekker, New
York, 1996.
Naziv kolegija Jedinine operacije u procesnom inenjerstvu
Semestar II semestar
Nositelj kolegija Dr. sc. Sreko Tomas, redoviti profesor
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Mehaniko fizikalne operacije: Karakterizacija grubodisperznih sustava.
Osnove mehanikih makroprocesa. Operacije razdvajanja u strujnom polju
slobodno dispergiranih estica (Sedimentacija u polju gravitacijske i
centrifugalne sile). Operacije razdvajanja u poroznoj sredini (Filtracija i
Centrifugalna filtracija). Sortiranje. Operacije elektrinog i magnetnog
razdvajanja. Operacije kontaktiranja (Fluidizacija, Mijeanje i mijesenje).
Usitnjavanje. Rasprskivanje. Operacije uveanja veliine estica: Mehanizmi
vezivanja estica. Aglomeracija, briketiranje i tabletiranje. Operacije uz
prijenos topline i tvari: Isparivanje. Ekstrakcija (izluivanje) i otapanje.
Kristalizacija. Suenje. Vlaenje. Svojstva vlanog zraka, dijagrami vlanosti,
potreba zraka i topline pri suenju, rekuperacija topline pri suenju.
Apsorpcija. Destilacija. Adsorpcija. Flotacija. Membranski procesi. Seminar:
upoznavanje s najee upotrebljavanim ureajima u industriji
Vjebe:
auditorne rjeavanje raunskih primjera; industrijske; laboratorijske:
Granulometrijska analiza, Radijacijsko suenje i suenje u fluidizirajuem
sloju, Psihrometrijsko odreivanje vlanosti zraka; industrijske vjebe.
Opa i posebna Cilj ovog predmeta je upoznati studente s osnovnim i pomonim tehnolokim
znanja koja se operacijama i ureajima, koji su sastavni dio svakog industrijskog procesa,
stjeu na kolegiju kako mehaniko-fizikalnim, tako i sa separacijskim, te operacijama koji se
(cilj) osnivaju na fenomenima prijenosa topline i tvari.

(sati/tjedan) 4 2 2
(ukupno) 60 30 30
Nain polaganja Pismeno te po potrebi usmeno. Provjera znanja provodi se tijekom
ispita semestra, a svaki pismeni ispit obuhvaa po dvije nastavne cjeline.
Obvezna literatura 1. S. Tomas: Mehaniko fizikalne operacije. Interna skripta, Osijek, 1999.
2. S. Tomas: Operacije uz prijenos topline - Uparivanje. Interna skripta,
Osijek, 1999.
3. S. Tomas: Ekstrakcija (izluivanje) i otapanje, kristalizacija i destilacija.
Interna skripta, Osijek, 1997.
4. S. Tomas: Suenje. Apsorpcija plinova. Interna skripta, Osijek, 1999.
5. S. Tomas: Konvekcijsko suenje, suvremena dostignua kod prorauna.
Prehrambeno tehnoloki fakultet Osijek, 2001.
Preporuena 1. J. M. Coulson, et al.: Chemical Enginnering I-V. Pergamon Press, Oxford.

literatura 1999
nd
2. R. H. Perry, D. W. Green: Perrys Chemical Engineers Handbook. 7
Ed, McGraw-Hill, New York, 1997.
3. A. S. Mujumdar: Handbook of Industrial Drying. 2nd ed., Vol. 1 and 2.,
Marcel Dekker, Inc., New York, 1995.
4. J. Welti-Chanes, J.F. Velez-Ruiz, G.V. Barbosa-Canovas: Transport
Phenomena in Food Processing, CRC Press LLC, Boca Raton, London,
New York, Washington D.C., 2003.
5. A. Ibarz, G.V. Barbosa-Canovas: Unit Operations in Food Engineering,
CRC Press LLC, Boca Raton, London, New York, Washington D.C.,
2003.
Naziv kolegija Kemijski reaktori i bioreaktori
Semestar II
Nositelj kolegija Dr. sc. ura Vasi-Raki, redoviti profesor
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Uvod-Temeljne definicije. Tipovi reaktora. Kemijski reaktor, Bioreaktor.
Idealni reaktori (kotlasti, kotlasti protoni reaktor, kotlasti protoni s dotokom,
kaskada, cijevni ), Membranski reaktor. Bilance tvari i energije u reaktorima.
Kemijska kinetika, enzimska kinetika, mikrobioloka kinetika. Kinetiki
modeli. Mijeanje i strujanje u reaktorima. Raspodjela vremena zadravanja.
Prijenos tvari plin-kapljevina-kLa. Katalizatori-biokatalizatori stabilnost,
aktivnost. Prijenos tvari plin-krutina; kapljevina krutina. Prijenos topline.
Potronja energije. Izbor reaktora.
Opa i posebna Kroz ovaj kolegij studenti e se upoznati s temeljnim principima i potrebnom
znanja koja se metodologijom za razvoj i izvedbu kemijskih reaktora i bioreaktora.
stjeu na kolegiju
(cilj)
(sati/tjedan) 3 1
(ukupno) 45 15
usmenog ispita.
Obvezna literatura 1. Z. Gomzi, Kemijski reaktori Gomzi, HINUS, Zagreb, 1998.
2. O.Levenspiel, Chemical Reaction Engineering, J.Wiley, New York, 1999.
3. H.W.Blanch, D.S.Clark, Biochemical Engineering, Marcel Dekker, New
York, 1996.
4. J.E.Bailey, D.F.Ollis, Biochemical Engineering Fundamentals McGraw-Hill
(1986).
5. A.Scragg ed. Biotechnology for Engineers - Biological Systems in
Technological Processes, Ellis Horwood Limited, Chichester, (1988).
Preporuena 1. .Vasi-Raki, Z.Gomzi, KEMIJSKO REAKCIJSKO INENJERSTVO,

literatura Kem. Ind., 24 (1975) 125-128.
2. .Vasi-Raki, E.Pajc, REAKTORI S ENZIMSKIM KATALIZATOROM,
Kem.Ind., 28 (1979) 313-317.
3. .Vasi-Raki, HISTORY OF INDUSTRIAL BIOTRANSFORMATIONS-
DREAMS AND REALITIES. In: Liese, A., Seelbach, K., Wandrey C.
(Eds): Industrial Biotransformations.: Wiley-VCH, Weinheim, 2000, 3-29
4. J.A.Williams, KEYS TO BIOREACTOR SELECTION, CEP 2002, 34.
5. K.van't Riet, J.Tramper, Basic Bioreactor Design, M.Dekker, New York,
(1991)
Naziv kolegija Automatizacija procesa
Semestar II
Nositelj kolegija Mr. sc. Josip Tomac, vii predava
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Proizvodni sustav, industrijsko postrojenje i njihove vrste. Zadaa voenja
procesa i stratifikacija zadataka voenja. Veza ovjek-stroj. Primjena
raunala za voenje procesa. Informatizacija i automatizacija proizvodnog
sustava. Osnovna struktura sustava za automatsko voenje procesa.
Primjeri iz prakse. Sustav za mjerenje i prikaz procesnih veliina. Sustav
automatskog upravljanja. Prednosti digitalne realizacije regulatora. Svojstva
PLCova i njihovo programiranje. Povezivanje procesnog raunala s
procesom. Procesna (operativna) jedinica - sredinja jedinica sustava za
automatsko voenje procesa. Strukture procesne jedinice za sasvim
jednostavne i sloene sustave. Centralne, decentralne, hijerarhijske i
distribuirane strukture. Nadzorna jedinica - podsustav za komunikaciju
operater-proizvodni sustav. Oprema za realizaciju procesne i nadzorne
jedinice. Komunikacijski sustavi za primjenu u industriji. Prijenosne
tehnologije/standardi ope namjene na kojima se temelje neki industrijski
komunikacijski standardi. Fieldbus komunikacijske tehnologije; ASI,
PROFIBUS, CAN, BITBUS. Specijalizirane mree za PLCove; Melsecnet,
SINEC, DataHighway. Programska podrka u sustavima za automatizaciju
(SCADA). Korisniki programski alati. PC kao nadzorna jedinica.
Povezivanje standardnih office paketa/aplikacija u sustav automatizacije.
Projektiranje i odravanje sustava za automatizaciju.
Opa i posebna
znanja koja se
stjeu na kolegiju
(cilj)
(sati/tjedan) 2 2
(ukupno) 30 30
Nain polaganja Uspjeno obavljene laboratorijske vjebe i zavrni usmeni ispit.
ispita
Obvezna literatura Jovi, F.: Kompjutersko voenje procesa, Zveza organizacij za tehniko
kulturo Slovenije, Ljubljana, 1988.
Preporuena Peri, N.: Automatizacija postrojenja i procesa - predavanja, Zavodska skripta,

literatura FER, Zagreb, 2000.
Crispin, A. J.: Programmable Logic Controllers and their Engineering
Applications, McGraw-Hill Publishing Company, 1997.
Smiljani, G.: Raunala i procesi, kolska knjiga, Zagreb, 1991.
Naziv kolegija Ambalani materijali i ambalaa
Semestar II
Suradnici na
kolegiju
Znaaj i uloga ambalae. Podjela i funkcija ambalae. Elementi kreiranja
ambalae. Ambalani materijali: metali (bijeli lim, aluminij, kromirani lim,
elici), staklo, plastine mase, laminati, papir, karton i ljepenka, drvo, tekstil.
Biorazgradivi ambalani materijali. Ambalani oblici. Kemijske interakcije
proizvod-ambalaa-okoli. Procesi permeacije i migracije. Novija odstignua
u pakiranju. Aktivno i inteligentno pakiranje. Ambalaa i okoli. Ekoloki
prihvatljiva ambalaa. Recikliranje ambalae. Ambalaa za pakiranje
proizvoda kemijske industrije. Sigurnosni i zakonski aspekti vezani za
upotrebu i primjenu ambalae.
Opa i posebna Cilj ovog kolegija je upoznavanje studenata sa ambalanim materijalima koji
znanja koja se se upotrebljavaju u pakiranju raznih proizvoda te sa tehnologijom pakiranja.
stjeu na kolegiju Isto tako, studenti e dobiti znanje iz interakcija koje se odvijaju u sustavu
(cilj) proizvod-hrana-ambalaa. Ta znanja e dati osnove za praktini rad u
industriji.
(sati/tjedan) 2 1
(ukupno) 30 15
Nain polaganja Pismeni ispit i/ili 2 pismena ispita tijekom semestra
ispita
Obvezna literatura 1. G. L. Robertson: Food Packaging-Principles and practice. Marcel Dekker,
New York, 1993.
2. P. Ackerman, M. Jgerstad, T. Ohlsson: Foods and Packaging Materials-
Chemical Interactions. The Royal Society of Chemistry, Cambridge, 1997.
3. R. Coles, D. McDowel, M. J. Kirwan: Food Packaging Technology.
Blackwell Publishing, CRC Press, New York, 2003.
4. R. Ahvenainen: Novel Food Packaging Techniques. Woodhead
Publishing, Cambridge, 2003.
Preporuena 1. N. Strievi: Suvremena ambalaa 1. kolska knjiga, Zagreb, 1982.

literatura 2. N. Strievi: Suvremena ambalaa 2. kolska knjiga, Zagreb, 1983.
Naziv kolegija Projektiranje ureaja u procesnoj industriji
ifra PE 211 Status kolegija Obvezni
Semestar IV.
Nositelj kolegija Dr. sc. Mate Bili, izvanredni profesor
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Procesne sheme; ureaji, postrojenja, pogoni, industrijski objekti. Simboli.
Standardi. Specifikacije. Predradnje i uvjeti projektiranja ureaja. Uloga
procesnog inenjera u projektiranju ureaja. Istraivanje i razvoj. Osnove
strojnog konstruiranja ureaja. Konstrukcijski materijali. Osnove
proraunavanja. Primjena teorije slinosti. Dimenzionalna analiza.
Modeliranje. Projektiranje jedininih procesnih ureaja: cjevovodi, spremnici,
armature, pumpe i kompresori, transporteri, usitnjavanje, mijeanje, kemijski
i biokemijski reaktori, klasiranje, hidrocikloni i aerocikloni, talonici, filtracijski
ureaji, izmjenjivai topline, isparivai, kristalizatori, apsorberi, destilacija i
rektifikacija, adsorpcija, ekstrakcija, suenje. Ureaji za mjerenje i regulaciju.
Projektiranje automatskog voenja ureaja. Projektiranje pomonih ureaja.
Energetska analiza i rekuperacija. Toplinske dunosti. Optimiranje rada
jedininih ureaja procesne industrije.
Seminari: Praktini primjeri projektiranje ureaja procesne industrije.
Primjeri nalaenja kriterijalnih jednadbi, koeficijenata i eksponenata na
osnovi eksperimentalnih rezultata. Istraivanje i razvoj u projektiranju. Timski
rad na procesnom projektu. Sluajevi iz prakse.
Vjebe: Raunalno crtanje (CAD): ureaja, procesnih i P&I shema, 2D i
3D shema, razmjetaja ureaja u pogonu. Video projekcije i animacije.
Primjeri raunalne simulacije razliitih ureaja procesne industrije.
Industrijske vjebe.
Opa i posebna Stjecanje naprednih inenjerska znanja projektiranja ureaja procesne
znanja koja se industrije. Detaljno projektiranje. Primjena raunala u projektiranju ureaja
stjeu na kolegiju procesne industrije. Stjecanje dobre inenjersko-proizvoake prakse.
(cilj)
(sati/tjedan) 3 2 1
(ukupno) 45 30 15
Nain polaganja Pismeni dio ispita, izrada seminarskog rada, usmeni dio ispita.
ispita Polaganje ispita iz kolegija se sastoji od 2 pismena ispita tijekom semestra i
zavrnog usmenog ispita.
Obvezna literatura 1. E. Beer: Prirunik za dimenzioniranje ureaja u kemijskoj industriji,
Kemija u industriji, Zagreb, 1985.
2. F. ef, . Oluji: Projektiranje procesnih postrojenja, Kemija u industriji;
Zagreb, 1988.
3. R. H. Perry, D. W. Green: Perry's Chemical Engineer's Handbook. 7. ed.,
McGraw Hill, New York, 1997.
4. Z. B. Maroulis, G. D. Saravacos: Food Process Design, Marcel
Dekker, 2003.
5. Mate Bili, Darko Veli: Projektiranje ureaja, interna skripta,
Prehrambeno tehnoloki fakultet Osijek, 2003.
Preporuena 1. W. D. Seider, J. D. Seader, D. R. Lewin: Proces Design Principles
literatura Synthesis, Analysis and Evaluation of Process Flowsheets, J. Wiley &
Sons, 2000.
2. N. P. Libermann: Process Design For Reliable Operations, Gulf
Publishing, 1984.
3. R. P. Singh, D. R. Heldman: Introduction to Food Engineering, 3. ed.,
Marcel Dekker, 2001.
4. N. P. Libermann: Process Design For Reliable Operations, Gulf
Publishing, 1984.
Naziv kolegija Konstrukcijski materijali, korozija i zatita
Semestar III
Suradnici na
kolegiju
Znaaj prouavanja korozije i konstrukcijskih materijala sa stanovita njihove
industrijske primjene. Vrste i karakteristike konstrukcijskih materijala.
Strukturna, mehanika, fizika i kemijska svojstva konstrukcijskih materijala.
Vrste i tipovi korozijskih oteenja konstrukcijskih materijala. Mehanizmi i
kinetika elektrokemijskog i kemijskog korozijskog procesa. Termodinamika
korozijskih procesa. Pasivnost. Vrste korozijskih ispitivanja. Korozija u
industrijskim uvjetima, ovisnost brzine korozije od unutarnjih i vanjskih
inilaca. Metalni konstrukcijski materijali znaajni za industrijsku primjenu.
Anorganski nemetalni materijali. Organski materijali, polimeri i sloeni
materijali. Osnovni principi zatite materijala od korozije. Priprema materijala
za zatitu. Sustavi i metode zatite. Odravanje sustava zatite i ekonomski
aspekt zatite konstrukcijskih materijala u industriji.
Vjebe:
Elektrokemijske polarizacijske metode, Tafelova analiza, polarizacijski otpor.
Neelektrokemijske metode praenja korozije, indikatori korozije.
Djelotvornost inhibitora. Kvaliteta metalne prevlake. Mehanika svojstva
materijala. Posjet industrijskim pogonima, upoznavanje s praktinim
primjerima.
Opa i posebna Cilj kolegija je upoznavanje studenata s vrstama konstrukcijskih materijala i
znanja koja se njihovim svojstvima bitnim za praktinu upotrebu u industriji. Objanjenje
stjeu na kolegiju mehanizama korozijskih procesa na temelju makroskopskih i mikroskopskih
(cilj) strukturnih svojstava materijala i vrsta korozijskih medija. Razumijevanje
inilaca koji utjeu na odabir konstrukcijskih materijala i vanost tih inilaca
kod projektiranja i odravanja industrijskih postrojenja i objekata.
Upoznavanje sa sustavima zatite materijala od korozije.
(sati/tjedan) 2 2
(ukupno) 30 30
Nain polaganja usmeno ili putem dva pismena ispita tijekom semestra.
ispita
Obvezna literatura 1. D.A. Jones: Principles and Prevention of Corrosion. Prentice Hall, New
Jersey, 1996.
2. P. Marcus, J. Oudar (Eds.): Corrosion Mechanisms in Theory and
Practice. Marcel Dekker, New York, Basel, Hong Kong, 1995.
3. R.J. Landrum: Fundamentals of Designing for Corrosion Control. NACE,
Houston, 1992.
4. I. Esih, Z. Dugi: Tehnologija zatite od korozije. kolska knjiga, Zagreb,
1990.
5. H. H Uhlig, R.W. Revie: Corrosion and Corrosion Control. John Wiley &
Sons, New York, Chichester, Brisbane, Toronto, Singapore, 1985.
Preporuena 1. I. Esih: Osnove povrinske zatite, Fakultet strojarstva i brodogradnje,
literatura Zagreb, 2003.
2. S. Martinez, I. tern: Korozija i zatita eksperimentalne metode. Hinus,
Zagreb, 1999.
3. D.R. Askeland: The Science and Engineering of Materials. Chapman &
Hall, London, 1996.
4. M.G. Fontana: Corrosion Engineering. McGraw-Hill, New York, 1985.
5. F.L. Laque, H.R. Copson: Otpornost metala i legura na koroziju. Nauna
knjiga, Beograd, 1975.
Naziv kolegija Optimizacija i projektiranje industrijskih procesa
Semestar IV
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Opi pojmovi projektiranja industrijskih procesa. Istraivanje i razvoj.
Poveanje procesa i procesne opreme. Investicijska odluka. Lokacija
postrojenja. Faze realizacije projekta. Ocjena procesa. Procesno
projektiranje. Bilanca tvari i energije. Procesne sheme. Oponaanje
procesnih shema. Procjena kotanja procesne opreme i ukupnog
investicijskog ulaganja. Hijerarhija u projektiranju procesa. Modeli
projektiranja procesa. Sinteza procesnih sustava. Integriranje topline u
procesu. Mree izmjenjivaa topline. Metoda procjepa. Kapitalna ulaganje.
Ekonomska usporeivanja. Optimizacija procesa. Sigurnost procesa i
zdravstveni rizici. Opasnosti. Minimiziranje otpada. Zbrinjavanje otpada.
Izmjene procesa u fazi projektiranja. Optimizacija mree izmjenjivaa topline.
Specifikacija procesne opreme. Investicijski program. Konani izvedbeni
projekt. Projektiranje i zakonski propisi.
Seminari: Primjeri tehno-ekonomskih analiza kao projektnih podloga.
Primjeri izrade shematskih prikaza procesa. Primjeri izrade procesnog
projekta.
Vjebe: Primjeri proraunavanja bilance tvari i energije. Izraunavanje
gubitaka, izbor konstrukcijskih materijala, optimiranje procesa i pojedinih
ureaja, izrada specifikacije procesne opreme, primjeri prostornog rasporeda
procesne opreme. Primjena raunala u projektiranju i optimizaciji procesa.
Video projekcije i animacije. Simulacijski programi.
Opa i posebna Stjecanje naprednih inenjerskih znanja o predradnjama i uvjetima
znanja koja se projektiranja industrijskih procesa i njihove optimizacije. Primjena raunala u
stjeu na kolegiju projektiranju procesa. Stjecanje dobre inenjerske prakse. Razvoj novih
(cilj) procesa i tehnologija.
(sati/tjedan) 2 1 1
(ukupno) 30 15 15
Nain polaganja Pismeni dio ispita, izrada seminarskog rada, usmeni dio ispita.
Obvezna literatura 1. R. Smith, Chemical Process Design, McGraw Hill, 1995.
2. F. ef, . Oluji, Projektiranje procesnih postrojenja, SKTH/ Kemija u
industriji, 1988.
3. D. R. Woods, Process Design and Engineering Practice, Prentice Hall,
1994.
4. W. D. Seider, J. D. Seader, D. R. Lewin, Proces Design Principles
Synthesis, Analysis and Evaluation of Process Flowsheets, J. Wiley &
Sons, 2000.
5. Mate Bili, Darko Veli: Optimizacija i projektiranje industrijskih procesa,
interna skripta, Prehrambeno tehnoloki fakultet Osijek, 2004.
Preporuena 1. N. P. Libermann, Process Design For Reliable Operations, Gulf
literatura Publishing, 1984.
2. R. Perry, Chemical Engineers Handbook, McGraw Hill, 1998.
3. E. Beer: Prirunik za dimenzioniranje ureaja u kemijskoj industriji, Kemija
u industriji, Zagreb, 1985.
4. Z. B. Maroulis, G. D. Saravacos: Food Process Design, Marcel
Dekker, 2003.
5. P. J. Fellows: Food processing technology; Principles and practice,
Second Edition, Woodhead Publishing Limited, 2000.
Naziv kolegija Bioprocesi u zatiti okolia
ifra PE231A Status kolegija Izborni
Semestar III
Nositelj kolegija Dr. sc. Felicita Briki, izvanredni profesor
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Osnovni principi bioprocesnog inenjerstva. Mikrobni rast, uzgoj i
metabolizam. Interakcija izmeu mikroorganizama i okolia, prilagodba i
selekcija. Mikrobna razgradnja ksenobiotika. Dizajn i rad bioreaktora.
Bioloka obrada otpadnih voda: proces s aktivnim muljem, uklanjanje duika
(nitrifikacija, denitrifikacija), bioloko uklanjanje fosfora, aerobni biofilteri.
Proces kompostiranja. kinetika rasta mikroorganizama, ovisnost brzine
reakcije razgradnje supstrata o temperaturi, mehanizam prijenosa topline i
kinetika analiza procesa. Osnovi bioremedijacije. Izbor mikrobiolokih
procesa za obradu tla i podzemnih voda, koji su oneieni s organskim ili
anorganskim oneiujuim spojevima. Karakterizacija mikroorganizama.
Okolini imbenici. In-situ i ex-situ bioremedijacija. Izbor reaktora.
Bioremedijacija naftnih oneienja, nitroaromarskih spojeva i kloriranih
fenola. Mikrobioloka remedijacija metala. Mikrobioloko uklanjanje
amonijaka i nitrata iz podzemnih voda.
Opa i posebna Primjena inenjerskih principa u razvoju, dizajnu i analizi procesa primjenom
znanja koja se biokatalizatora. Rezultati ovih procesa mogu biti: novi eljeni spojevi ili
stjeu na kolegiju uklanjanje neeljenih tetnih tvari.
(cilj)
(sati/tjedan) 3 2
(ukupno) 45 30
usmenog ispita.
Obvezna literatura 1. G. Bitton, Wastewater Microbiology,Wiley-Liss, Inc., New York, 1994.
2. J. Casey, Unit Treatment Processes in Water and Wastewater
Engineering, John Wiley & Sons, New York, 1995.
3. R.L. Crawford, D.L. Crawford, Bioremediation: principles and applications,
Cambridge University Press, 1998.
4. M.L. Shuler, F. Kargi, Bioprocess engineering, Prentice Hall PTR, Upper
Saddle River, 2002.
5. J.A. Salvato, et al., Environmental Engineering, John Wiley&Sons,
Hoboken, New Jersey, 2003.
Preporuena
literatura
Naziv kolegija Procesno ekoloko inenjerstvo
Semestar III
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Osnove ekolokog inenjerstva. Razvoj i okoli: Utjecaj procesne industrije
na okoli, Racionalno koritenje sirovina, zraka, vode i energije, strategija
minimiziranja otpada, strategija sprjeavanja zagaenja. ienje plinova:
Karakterizacije vrstih estica, distribucija veliine, efikasnost separacije;
Gravitacijski i udarni otpraivai; Cikloni; Elektrofiltri; Industrijski filtri za
ienje plinova; Filtri za zrak; Ureaji za apsorpciju i kemisorpciju plinova;
Skruberi; Postrojenja za ienje plinova. Voda i kvaliteta vode, Procesi
proiavanja vode, Mehaniko i fizikalno-kemijski postupci ienja
otpadnih voda: Reetarenje; Usitnjavanje; Izjednaavanje; Sedimentacija;
Flotacija; Koagulacija; Flokulacija; Centrifugiranje; Adsorpcija; Ionske
izmjene; Membranski postupci; Kemijska precipitacija; Biokemijsko
proiavanje otpadnih voda; Neutralizacija; Oksidacija i redukcija;
Dezinfekcija; Isparivanje; Toplinska obrada mulja. Inenjerstvo vrstih
otpadnih tvari: Porijeklo, prikupljanje, razvrstavanje i zbrinjavanje vrstih
otpadnih tvari; Priroda i koritenje vrstog otpada; Termika obrada vrstog
otpada u svrhu koritenja energije. Uloga ekolokog inenjerstva u
osiguranju odrivog (suistanable) razvoja.
Vjebe: laboratorijske i industrijske
Opa i posebna Studenti se upoznaju s utjecajem industrije na okoli; Primjenom
znanja koja se preventivnih strategija zatite okolia na procese, proizvode i pratee
stjeu na kolegiju djelatnosti (istija proizvodnja, odrivi razvitak); Dizajnom istijih procesa.
(cilj) Opremom i ureajima za razliite procese obrade otpada.
(sati/tjedan) 3 2
(ukupno) 45 30
Nain polaganja Pismeni ispit i seminarski rad.
ispita
Obvezna literatura 1. S. Tomas: Procesno ekoloko inenjerstvo. Interna skripta, Prehrambeno
tehnoloki fakultet Osijek, 2005.
2. N.P. Cheremisinoff: Handbook of Pollution Prevention Practices. Marcel
Dekker, New York, 2001.
3. Z. Milanovi, S. Radovi, V. Vui: Otpad nije smee. Gospodarstvo i
okoli, Mtg-topograf, Zagreb, 2002.
4. N.P. Cheremisinoff: Handbook of Solid Waste Management and Waste
Minimization Technologies. Butterworth Heinemann, Elsevier Science,
London, 2003.
5. L. Theodore, A.J. Buonicore, J.D. McKenna, I.J. Kugelman, J.S. Jeris,
J.J. Santoleri, T.F. McGowan: Waste Management. U Perrys Chemical
nd
Engineering Handbook, R.H. Perry, D.W. Green (ur.), 7 Ed, McGraw-
Hill, New York, 1997.
Preporuena 1. Metealf & Eddy: Wastewater Engineering: Treatment, Disposal, Reuse.
literatura McGraw-Hill, New York, 1979.
2. G.M. Fair, J.C. Geyer, D.A. Okun: Elements of Water Supply and
Wastewater Disposal. John Wiley & Sons, Inc., New York London,
1981.
3. V. Podlesnik, R. Podhorsky: ienje plinova. Tehnika enciklopedija 3,
Zagreb, 1969..
4. S. Tedesci: Otpadne vode. Tehnika enciklopedija 10, Zagreb, 1986.
5. M. Pavlovi: Ekoloko inenjerstvo. Tehniki fakultet "Mihajlo Pupin" u
Zrenjaninu, Zrenjanin, 2002.
Naziv kolegija Projektiranje procesa i zatita okolia
Semestar III
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Utjecaj procesne industrije na okoli. Razvoj i optimizacija metoda za
ograniavanje oneienja u ljudskom i prirodnom okruenju. Ekonomski i
ekoloki kriteriji za realizaciju projekta. Uvod u koncept etinosti, moralnosti i
odgovornosti. Globalni ciklusi i izvori energije. Metode ekolokog
inenjerstva, fizikalnih, fizikalnokemijskih i kemijskih procesa. Sigurnost
procesa. Minimizacija gubitaka. Kontrola oneienja zraka. Plinovi, pare i
kruta oneienja. Karakteristike krutih estica, distribucija veliine estica,
uinkovitost separacija. Nadzorni ureaji. Centrifugalni kolektori, mokri
kolektori, filtracija, elektrostatiko taloenje. Apsorpcija u zatiti okolia.
Adsorpcija, kondenzacija i sagorijevanje. Kvaliteta vode, razrjeivanje,
filtracija, sedimentacija.
Vjebe:
Proraun procesnih gubitaka, bilanca mase i energije. Projektiranje ureaja
za zatitu okolia. Analiza sluajeva iz prakse. Video projekcije.
Opa i posebna Ekoloko procesno projektiranje od ideje do bazinog projekta.
znanja koja se Primjena raunala u projektiranju procesa i zatiti okolia.
stjeu na kolegiju Proraun procesnih gubitaka (otpada), mase i energije.
(cilj) Ekonomski i ekoloki kriteriji za realizaciju projekta.
(sati/tjedan) 3 2
(ukupno) 45 30
Nain polaganja Pismeni dio ispita, usmeni dio ispita.
Bodovi 5 Jezik hvatski, engleski
nd
Obvezna literatura G. M. Masters: Introduction to Environmental Engineering and Science, 2
ed., Prentice Hall, 1997.
C. C. Lee, Shun Dar Lin: Handbook of Environmental Engineering
Calculations, McGraw Hill, 2003.
R. Smith, Chemical Process Design, McGraw Hill, 1995.
D. R. Woods, Process Design and Engineering Practice, Prentice Hall, 1994.
Mate Bili, Darko Veli: Optimizacija i projektiranje industrijskih procesa,
interna skripta, Prehrambeno tehnoloki fakultet Osijek, 2004.
Preporuena J. R. Reed: C. Springer: Safety, Health and Loss Prevention in Chemical
literatura Processes, AIChE, 1990.
F. P. Lees: Loss Prevention in the Process Industries, Bd. 1 u 2, Butterworth,
1980.
W. D. Seider, J. D. Seader, D. R. Lewin, Proces Design Principles
Synthesis, Analysis and Evaluation of Process Flowsheets, J. Wiley &
Sons, 2000.
R. Perry, Chemical Engineers Handbook, McGraw Hill, 1998.
F. ef, . Oluji: Projektiranje procesnih postrojenja, SKTH/ Kemija u
industriji, 1988.
Naziv kolegija Procesi obradbe otpadnih voda
Semestar
Nositelj kolegija Dr. sc. Tibela Landeka Dragievi, docent
Suradnici na
kolegiju
Otpadne vode, njihovo podrijetlo i podjela. Biogeokemijski ciklusi u biosferi.
Primarna obradba otpadnih voda. Biorazgradnja (aerobna, anaerobna).
Nitrifikacija. Denitrifikacija. Bioloko uklanjanje sastojaka s fosforom.
Bioloko uklanjanje sastojaka sa sumporom. Bioloko uklanjanje
ksenobiotika. Nove mikrobne vrste u obradbi otpadnih voda. Nove metode
motrenja mikrobnih vrsta u obradbi otpadnih voda. Metoda bioaugmentacije.
Zbrinjavanje mulja. Tehnologija aktivnog mulja. Lagune. Rotirajui biodisk.
Biofiltar. Bioreaktori u sustavu obradbe otpadnih voda (UASB, SBR,
Caroussell, MBR ...). Tercijarna obradba. Nacionalni i meunarodni propisi o
doputenim koncentracijama sastojaka u proienoj vodi.
Laboratorijske vjebe:
Biotest razgradnje sastojaka otpadne vode (aerobni, anaerobni).
Odreivanje fizikalne, kemijske i mikrobioloke kakvoe otpadne vode
razliitog podrijetla. Mikroskopiranje. Provedba biorazgradnje, nitrifikacije i
denitrifikacije. Odreivanje imbenika provedbe procesa obradbe otpadne
vode. Odreivanje uinkovitosti provedbe procesa uklanjanja sastojaka sa
ugljikom, duikom, fosforom i sumporom.
Auditorne vjebe:
Prikaz dijelova sustava obradbe otpadnih voda, zbrinjavanja mulja.
Analitike metode.
Industrijske vjebe:
Posjeta obilazak sustava obradbe otpadne vode, kompostane, spalionice,
deponija.
Opa i posebna Na kolegiju se osim temeljnih znanja stjeu i znanja o provedbi procesa
znanja koja se obradbe otpadne vode.
stjeu na kolegiju
(cilj)
(sati/tjedan) 3 2
(ukupno) 45 30
Nain polaganja Pismeni (2x)
ispita Usmeni
Obvezna literatura 1. Henze, M., Harremoes, P., Cour Jansen, J.I., Arvin, E. (2002) Wastewater
Treatment: Biological and Chemical Processes. 3th edition, Springer, 420
str.. (ISBN: 3-540-42228-5)
2. Glancer-oljan, M., Landeka Dragievi, T., oljan , V., Ban, S. (2002)
Bioloka obradba otpadnih voda. Interna skripta. Izdava Kugler, Zagreb.
194 str.
Preporuena 1. Wilson, F. (1981) Design calculations in wastewater treatment. E.&F.N.
literatura Spon Ltd, London, New York, 221 str. (ISBN: 0-41911700-8)
Naziv kolegija Upravljanje kakvoom vode i procesi obradbe vode
Semestar IV
Nositelj kolegija Dr. sc. Mirko Kule, izvanredni profesor
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Upravljanje kvalitetom vode i jamstvo kvalitete; temeljni pojmovi; uvoenje
sustava kvalitete prema ISO 9000. Kvaliteta vode za pojedine namjene.
Koagulacija i flokulacija: koloidi i njihova destabilizacija, vrste koagulanata.
Adsorpcijski postupci: tipovi adsorpcije, adsorpcijska ravnotea i kinetika.
Adsorbensi: vrste adsorbensa, primjena aktivnog ugljena u uklanjanju
organskih tvari iz vode. Ionska izmjena: ravnotea i kinetika izmjene,
selektivnost i kapacitet. Ionski izmjenjivai: izbor ionske mase, proraun
koliine mase. Membranski procesi: membrane i membranski moduli, tlani
membranski postupci, desalinizacija morske vode. Napredni oksidacijski
postupci: ozon, H2O2, fotokemijski postupci. Dezinfekcija vode: sredstva za
dezinfekciju, stvaranje tetnih nusprodukata.
Vjebe:
Parametri bitni za odabir procesa. Izrada shema procesa. Priprema vode
pomou membrana, ionskih izmjenjivaa te talonim putem. Kontrola i
simulacija procesa obradbe. Adsorpcijski kapacitet aktivnog ugljena.
Huminske tvari i potencijal nastanka THM-a kod kloriranja.
Opa i posebna Cilj kolegija je upoznavanje s parametrima kakvoe vode, fizikalno-kemijskim
znanja koja se svojstvima prirodnih voda i postupcima obrade vode kao i uvjetima primjene
stjeu na kolegiju tih postupaka.
(cilj)
(sati/tjedan) 2 2
(ukupno) 30 30
Nain polaganja Pismeni i usmeni zavri ispit.
ispita Dvije pismene provjere u tijeku semestra.
Obvezna literatura 1. A.P. Sincero, G.A. Sincero: Physical-Chemical Treatment of Water and
Wastewater. CRC Press, New York, 2002.
2. Standard Methods for the Examination of Water and Wastewater, 20th
edition. American Public Health Association, Washington, 1999.
3. B. Hauser: Drinking Water Chemistry: A Laboratory Manual. CRC Press,
New York, 2001.
Preporuena 1. AWWA: Water Quality and Treatment, A Handbook of Community Water

literatura Supplies, Fifth Edition. McGraw-Hill, New York, 1999.
2. S. Tedeschi: Zatita voda. Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera,
Zageb, 1997.
3. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie. Narodne novine,
182/2004.
Naziv kolegija Energija i okoli
Semestar IV
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Energija u industriji. Vrste i mjesta koritenja. Proizvodnja energije,
ekonomino koritenje i zatita okolia. Primarni izvori energije. Obnovljivi
izvori. Neobnovljivi izvori. Voda kao energija. Potronja u industrijskim
procesima. Projektirane i radne vrijednosti, energetska i ekoloka
usporedba. Poboljanje procesa. Utvrivanje gubitaka, vrste gubitaka,
otpadne topline. Utjecaj na toplinsko i kemijsko optereenje prirode.
Opa i posebna Upoznati studente s vrstama i mjestima koritenja energije, vrstama gubitaka
znanja koja se i nainima poboljanja procesa. Ukazati na toplinska i kemijska optereenja
stjeu na kolegiju okolia.
(cilj)
(sati/tjedan) 2 2
(ukupno) 30 30
Nain polaganja Usmeno ili pismeno.
ispita
Obvezna literatura 1. B. Udovii: Energetika i okoli u globalizaciji. Kika-graf, Zagreb, 2002.
2. H. Poar: Osnove energetike 1, 2, 3. kolska knjiga, Zagreb, 1992.
Preporuena 1. R. Gavasci, S. Zandarya: Environmet Engineering and Renewable

literatura Energy. Pergamnon Press, 1998.
2. T. Ochta: Energy Technology. Pergamon Press, Oxford, 1994.
Naziv kolegija Racionalizacija energetskih utroaka
Semestar IV
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Prilagodba rekuperativnih i regenerativnih izmjenjivaa topline za koritenje
topline otpadnog zraka u niskotemperaturnim industrijskim procesima
(konvekcijske suare i drugo). Koritenje otpadne topline u energanama
prehrambene i procesne industrije. Mogunosti recirkulacije kondenzata.
Mogunosti koritenja nekonvencionalnih izvora energije u
niskotemperaturnim procesima, te mogunosti kombinacije s klasinim
nainima racionalizacije (suneva energija, bioplin, i drugo). Ekoloki aspekti
racionalizacije energetskih utroaka.
Opa i posebna Cilj je ukazati na mjesta gubitaka i mogunosti utede energije. Naznaiti
znanja koja se ekoloke aspekte racionalizacije.
stjeu na kolegiju
(cilj)
(sati/tjedan) 1 1
(ukupno) 15 15
Nain polaganja Usmeni ili pismeni.
ispita
Obvezna literatura 1. H. Poar: Osnove energetike I. kolska knjiga, Zagreb, 1992.
2. F. ef, . Oluji: Projektiranje postrojenja. Kemija u industriji, Zagreb,
1991.
3. B. Sorensen: Renewable energy. Academic press, 2000.
Preporuena 1. E.J. Nuns: Biogas from waste & waste water treatment. Lior, USA Inc.,
literatura 2001.
2. P. La Farge, B. La Farge: Biogas. John Wiley & Sons, 1995.
Naziv kolegija Membranski procesi
Semestar IV
Nositelj kolegija Dr. sc. Andrija Pozderovi, izvanredni profesor
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Uvod u membranske procese, definicija membrane. Membranski procesi,
mikrofiltracija, ultrafiltracija, nanofiltracija, reverzna osmoza. Materijali za
membrane i svojstva materijala, polimeri i stereizomeri i njihova svojstva,
elastomeri, termoplastini elastomeri, polielektroliti, mijeani polimeri.
Polimerne membrane, porozne i neporozne membrane, anorganske
membrane. Pripreme sintetikih membrana, metode pripreme, utjecaj
razliitih parametara na morfologiju membrane. Karakterizacija membrana,
poroznih, ionskih i neporoznih. Transport kroz razliite tipove membrana.
Mikrofiltracija, membrane za mikrofiltraciju, primjena u industriji.
Ultrafiltracija, membrane za ultrafiltraciju, primjena. Reverzna osmoza i
nanofiltracija, membrane za reverznu osmozu i nanofiltraciju, primjena.
Perevaporacija, aspekti perevaporacije, membrane za perevaporaciju,
primjena. Fenomeni polarizacije i oneienja, polarizacija koncentracije,
oneienje membrane, metode smanjenja polarizacije i oneienja. Vrste
modula, ploasti modul, spiralni modul, cijevni modul, kapilarni modul, modul
sa upljim vlaknima. Cross-flow membranski procesi.
Opa i posebna Stjeu se opa znanja o membranskim procesima, materijali za membrane i
znanja koja se njihova svojstva, tipovi membrana i transport kroz membrane, parametri u
stjeu na kolegiju membranskim procesima. Stjeu se posebna znanja o pojedinim procesima,
(cilj) vrstama modula i primjeni u industriji.
(sati/tjedan) 2 2
(ukupno) 30 30
Nain polaganja Pismeni i usmeni ispit cijelog gradiva predmeta na kraju semestra ili dva
ispita pismena ispita tijekom semestra i usmeni ispit na kraju semestra
Obvezna literatura 1. M. Mulder: Basic Principles of Membrane Technology, Kluwes Academic
Publishiers, 1996.
2. K. Scott: Handbook of Industrial Membranes
3. M. C. Porter: Handbook of Industrial membrane Technology, Noyes
Publications
4. K. Scott: Membrane Separation Technology, 1990.
Preporuena 1. J. Mallevialle, P. E. Odendaal, M. R. Wiesner: Water Treatment

literatura Membrane Processes, McGraw-Hill
2. The membrane alternative: Energy Implications for Industry, 1990.
3. L. Cecille, J. C. Toussaint: Future Industrial Prospects of membrane
Processes, Elsevier applied Science, 1994.
Naziv kolegija Industrijska ekologija
Semestar IV
Nositelj kolegija Dr. sc. Felicita Briki, izvanredni profesor
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Koncepcija industrijske ekologije: sadanji nain razmiljanja zamijeniti s
naprednim. Povezivanje industrijske aktivnosti s drutvenim znanostima i
znanosti o zatiti okolia. Fiziki, bioloki i socioloki okvir (hranidbeni lanac,
prijenos energije i ekologija populacije). Dostupnost razliitih resursa (voda,
energija, minerali). Dizajniranje i razvoj industrijskog proizvoda (od dizajna,
razvoja proizvoda do proizvodnje i prodaje, te uporabe). Interakcija
proizvoda tijekom uporabe i okolia (nastajanje, tekueg, plinovitog ili
vrstog ostatka). Spreavanje oneienja. Metode procjene utjecaja
proizvoda na okoli s obzirom na njegov ivotni vijek. Ambalaa -
nagomilavanje vrstog otpada i metode zbrinjavanja. Ponovna prerada i
recikliranje iskoritenog proizvoda. Korporativna industrijska ekologija
zatita okolia kao strategija poduzea. Ugradnja sustava gospodarenja
okoliem ukljuujui standarde kao to su EMAS, ISO 14001 i ISO 14004,
Europski zakon o zatiti na radu. Analiza sluaja Case study.
Opa i posebna Upoznati koncept koji zahtjeva da se industrijski sustav promatra kao dio
znanja koja se okolia uz odgovarajuu brigu o njemu. To je sustav u kojem se eli
stjeu na kolegiju optimirati cijeli materijalni ciklus, od izvornog materijala do gotovog
(cilj) proizvoda i njegovog konanog odlaganja.

(sati/tjedan) 2 2
(ukupno) 30 30
usmenog ispita.
Obvezna literatura 1. Lowe, E.A., Discovering Industrial Ecology, Battelle Press, Columbus,
1997.
2. Gradel, T.E., Allenby B.R., Industrial Ecology, Second Ed., Pearson
Education Inc., Upper Saddle River, 2003.
Preporuena
literatura
Naziv kolegija Zelena kemija
ifra PE246A ifra PE246A
Semestar IV
Nositelj kolegija Dr. sc. Spomenka Kova, docent
Suradnici na Dr. sc. Marijana Juki, docent
kolegiju
Sadraj kolegija Uvod u zelenu kemiju. Katalitike reakcije-temelj zelene kemije.
Biokatalitike reakcije. Zeleni alternativni reakcijski mediji. Zeleni alternativni
reakcijski uvjeti. Fotokatalitike reakcije. Biokatalitiki procesi- proizvodi koji
nastaju konverzijom biomase i bioprocesima iz obnovljivih sirovina. Zeleni
postupci i proizvodi u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji kao i pri sintezi
specijalnih kemikalija. Kemija bez otapala - reakcije aktivirane mikrovalnim
zraenjem.
Opa i posebna Cilj kolegija je pokazati i nauiti studente koje su metode pomou kojih
znanja koja se zelena kemija reducira negativni utjecaj kemijskih procesa i tehnologije na
stjeu na kolegiju okoli.
(cilj)
Nastava Predavanja Nastava Predavanja
(sati/tjedan) 1 (sati/tjedan) 1
(ukupno) 15 (ukupno) 15
Nain polaganja Tijekom semestra predvieno je aktivno ukljuivanje studenata u nastavu,
ispita putem rasprave na predavanjima i vjebama a ispit se polae usmeno.
Bodovi 2 Bodovi 2
Obvezna literatura 1. P. T. Anastas, J. C. Warner: Green Chemistry, Theory and Practice,
Oxford University Press, 1998.
2. K. Doxsee, J. E. Hutchison, Green Organic Chemistry: Strategies, Tools,
and Laboratory Experiments, Brooks/Cole, ISBN: 0-759-31418-7 2004.
3. A. Liese, K. Seelbach, C. Wandrey, Industrial Biotransformations, Wiley-
VCH, Weinheim 2000.
Preporuena 1. K. Faber: Biotransformations in Organic Chemistry, Springer, Berlin,
literatura 2000.
2. W-H. Xie, L. Yu, D. Chen, J. Li, J. Ramirez, N. F. Miranda, P. G. Wang,
u: P. T. Anastas, T. C. Williamson (ur.), Green Chemistry: Frontiers in
Benign Chemical Syntheses and Processes, Vol. 8, Oxford Univeristy
Press, New York, 1998.
Naziv kolegija Procesi organske industrije
ifra PE231B Status kolegija Izborni
Semestar III
Suradnici na kolegiju
Uvod. Pojam principa kemijske konverzije na primjeru odabranog procesa
organske kemijske industrije. Nitriranje. Aminiranje redukcijom.
Halogeniranje. Sulfoniranje. Oksidacija. Hidrogeniranje. Sinteza
ugljikovodika. Esterifikacija. Hidroliza. Alkiliranje. Polimerizacija (principi
kemije polimera, sinteza polimera).
Vjebe:
Reakcije halogeniranja, sulfoniranja, nitriranja
Opa i posebna Stjecanje znanja o odabranim procesima organske kemijske industrije.

znanja koja se stjeu Primjena razliitih metoda sinteze u laboratoriju.
na kolegiju (cilj)
(sati/tjedan) 3 2
(ukupno) 45 30
Obvezna literatura 1. M. A. Wittcoff, Industrial Organic Chemistry in Perspective, J. Wiley, New
York 1987
2. M. S. Peters, K.O. Timmerhaus, Plant Design and Economics for
Chemical Engineers, McGraw Hill, Tokyo, 1988
Preporuena 1. K. Weissermel, H. J. Arpe, Industrielle organische Chemie, VCH,
literatura Weinhgein, 1988
2. J. M. Douglas, Conceptual Design of Chemical Processes, McGraw Hill
inc., New York, 1992
3. D. T. Allen, K. S. Rosselot, Polution Prevention for Chemical Processes,
John Wiley & Sons, New York, 1997
Naziv kolegija Procesi anorganske industrije
Semestar III
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Klasifikacija i sistematika anorganskih procesa. Najvaniji bazni anorganski
procesi (sinteza amonijaka, proces proizvodnje nitratne, sulfatne i fosfatne
kiseline, procesi proizvodnje mineralnih soli). Procesi proizvodnje mineralnih
gnojiva. Procesi proizvodnje mineralnih veziva. Procesi proizvodnje stakla i
keramike. Procesi proizvodnje bojila i premaza.
Vjebe:
industrijske
Opa i posebna Upoznavanje s procesima proizvodnje najvanijih anorganskih proizvoda, te
znanja koja se osnovama proizvodnje mineralnih gnojiva, mineralnih veziva, keramikih
stjeu na kolegiju proizvoda i stakla, kao i osnovama proizvodnje bojila i premaza.
(cilj)
(sati/tjedan) 3 2
(ukupno) 45 30
Nain polaganja Seminarski zadatak, te po potrebi usmeni ispit.
ispita
Obvezna literatura 1. R. Krstulovi: Tehnoloki procesi anorganske industrije. Sveuilite Split,
Tehnoloki fakultet u Splitu, Split 1986.
2. R. Vogel: Kemija stakla, SKTH, Zagreb,1993
3. E. Kraus, J. Berger, O. Krckel, P. Maier: Technologie der Keramik, Bond
3, Thermische Prozesse, VGB Verlog fr Bauwesen, Berlin, 1985.
4. D. Bujak: Osnovi i odabrana poglavlja tehnologije keramike. Institut za
tehnologiju silikata Zagreb, 1976.
5. Tehnika enciklopedija, HLZ, Zagreb
Preporuena 1. Y-M. Chiag, D.P. Birnie, W.D. Kingery: Physical ceramics, Principles for
literatura Ceramic Science and Engineering. John Wiley & Sons, Inc., New York-
Chichester-Toronto-Brisbane-Singapore, 1997.
2. V. Sanchelli: Chemistry and Technology of Fertilizers. Reinhold Publ.
Co., New York, 1993
3. P.V. Koevi: Tehnologija i ekonomika umjetnog suenja graevinskih
proizvoda. Tehnika knjiga, Zagreb, 1978.
Naziv kolegija Prehrambeno-procesno inenjerstvo
Semestar III
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Reologija, Newtonov zakon, vrste fluida, tipovi i svojstva pojedinih
nenewtonovskih tekuina, reoloki parametri i metode njihovog odreivanja.
Postupci, ureaji i provedba pasterizacije, sterilizacije, HTST metode
sterilizacije, materijalne i energetske bilance procesa. Sterilizacija cjevovoda
i cisterni, aseptino skladitenje tekuih namirnica u cisternama. Hlaenje u
procesima, svrha i primjena, konzerviranje hlaenjem i skladitenje u
hladnjaama. Postupci i ureaji za brzo smrzavanje hrane, skladitenje
zamrznute hrane, Postupci i ureaji za koncentriranje tekuih namirnica,
uparavanjem, smrzavanjem. Postupci i ureaji za dehidrataciju krutih
namirnica, tekuih namirnica, liofilizacija. Membranski separacijski procesi,
definicija specifinih parametara i njihovo izraunavanje u membranskim
procesima, vrste membrana, materijali za membrane, tipovi modula, cross-
flow membranski procesi, primjena u prehrambenoj industriji. Mehanike
separacije, krutih tvari, kruto-tekue, kruto-plin. Kemijski i enzimski procesi u
prehrambenoj industriji, neutralizacija, hidrogenacija, hidroliza. Materijalne I
energetske bilanse pojesinih procesa.
Opa i posebna Stjeu se znanja o reolokim svojstvima hrane, parametrima tih svojstava i
znanja koja se postupcima odreivanja. Stjeu se posebna znanja o postupcima, ureajima
stjeu na kolegiju i primjeni pojedinih procesa u prehrambenoj industriji, pasterizacije,
(cilj) sterilizacije, hlaenja, smrzavanja, koncentriranja, dehidratacije,
membranskih procesa i mehanikih separacija. Opa znanja o kemijskim i
enzimskim procesima u prehrambenoj industriji.

(sati/tjedan) 3 2
(ukupno) 45 30
Nain polaganja Pismeni i usmeni ispit cijelog gradiva predmeta na kraju semestra ili dva
ispita pismena ispita tijekom semestra i usmeni ispit na kraju semestra
Obvezna literatura 1. T. Lovri: Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog
inenjerstva, Hinus, Zagreb 2003.
2. D. R. Heldman, R. W. Hartel: Principles of Food Processing, Chapmen
and Hall, 1998.
3. J. G. Brennan, J. R. Butters, N. D. Cowell and A. E. V. Lilley: Food
Engineering Operations, Third edition, Essevier applied science, 1990.
4. D. R. Heldman: Food Process Engineering, Westport, Connecticut, 1975.
Preporuena 1. G. V. Barbosa-Canovas, U. R. Pothakamury, E. Palon, B. G. Swanson:

literatura Nonthermal Preservation of Foods, Marcel Dekker, INC. 1998.
2. C. P. Mallett: Frozen Food Technology, Blackie Academic & Professional,
1992.
3. N. D. Frame: Technology of Extrusion Cooking, Blackie Academic &
Professional, 1993.
4. M. Mulder: Basic Principles of Membrane Technology, Kluwes Academic
Publishiers, 1996.
5. R. P. Borwankar, C. F. Shoemaker: Rheology of Foods, Elsivier Applied
Science, 1992.
Naziv kolegija Izolacije prirodnih produkata
Semestar III
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Uvod. Bioaktivne molekule prisutne u prirodnom materijalu. Osnovne tehnike
izolacije. Ekstrakcija. Kromatografske tehnike (kromatografija na koloni,
preparativna tankoslojna kromatografija, metode ionske izmjene, tekuinska
kromatografija visoke djelotvornosti). Kristalizacija i krajnji stupanj
proiavanja. Problemi vezani uz ekstrakciju biljnog materijala. Izolacija
prirodnih produkata u poluindustrijskim i industrijskim mjerilima
Vjebe:
Izolacije: alicin iz enjaka, katehin iz zelenog aja, azulen iz kamilice,
polifenoli iz razliitog lisnatog povra
Opa i posebna Stjecanje znanja o osnovnim metodama izolacije i proiavanja bioloki
znanja koja se aktivnih supstancija iz prirodnih izvora. Primjena razliitih tehnika izolacije u
stjeu na kolegiju laboratoriju.
(cilj)
(sati/tjedan) 3 2
(ukupno) 45 30
Obvezna literatura 1. Natural Product Isolation. R. J. P. Cannell (ed.),Humana Press,
Totowa, New Yersey, 1998.
2. C. F. Poole, S. K. Poole: Chromatography today. Elsevier, Amsterdam,
Oxford, new York, Tokio, 1991.
3. Z.Kniewald i sur: Prirunik za pripravu i izolaciju bioloki djelatnih
supstancija. Alfej, Zagreb, 2000.
Preporuena 1. High Speed Countercurrent Chromatography. Y. Ito, W. D. Conway

literatura (ed.), John Wiley&Sons, New York, Chichester, Brisbane, Toronto,
Singapore, 1996.
2. High performance Liquid Chromatography of peptides and proteins:
Separation, Analysis and Conformation. (C. T. Mant, R. S. Hodges, ed.)
CRC Press, Boca Raton, Ann Arbor, Boston, London, 1991.
Naziv kolegija Kemija i tehnologija deterdenata i sapuna
Semestar IV
Suradnici na
kolegiju
Sirovine za proizvodnju sapuna i njihova priprema. Formuliranje toaletnih
sapuna. Kontrola kvalitete sapuna i sirovina. Saponifikacija; arna,
sustrujna, protustrujna, modeliranje saponifikacije. Kontinuirana
saponifikacija i neutralizacija masnih kiselina. Rekuperacija glicerina iz
podlunice. Suenje sapunskog jezgra. Dorada i proizvodnja gotovog,
komercijalnog sapuna. Povrinsko aktivne tvari; klasifikacija, sinteza,
primjena. Izbor PAT za proizvodnju detergenata. Formuliranje detergenata
za iroku potronju. Formuliranje detergenata za industrijsku primjenu.
Analiza detergentskih formulacija. Ostali proizvodi za ienje i pranje u
kuanstvu. Sulfonacija i sulfatacija. Konvencionalni tehnoloki proces
proizvodnje detergenata. Novi procesi za proizvodnju detergenata;
koncentriranih i kompaktiranih. Pakiranje detergenata i sapuna. Kontrola
procesa proizvodnje. Trini trendovi. Tehnologija mirisa i parfemskih
komponenti. Marketinki aspekti i stanje industrije u regiji i svijetu.
Perspektive. Novi trendovi.
Vjebe:
Odreivanje osobina detergenata i sapuna: kvaenje, pjenuanje, pranje,
emulgiranje. Analiza detergenata. Analiza sapuna. Pogonske vjebe
proizvodnje detergenata i sapuna. Industrijske vjebe.
Opa i posebna Tehnoloki postupci za proizvodnju povrinsko aktivnih tvari.

znanja koja se Razvoj i proizvodnja novih povrinsko aktivnih spojeva.
stjeu na kolegiju Tehnoloki postupci za proizvodnju sapuna i detergenata.
(cilj)
(sati/tjedan) 2 2
(ukupno) 30 30
Obvezna literatura 1. L. Spitz: Soaps and Detergents, A Theoretical and Practical review,
AOCS Press, Champaign, 1996.
2. L.H.T. Tai: Formulating Detergents and Personal Care Products, AOCS
Press, Champaign, 2000.
3. H.G. Hauthal: G. Wagner: Household Cleaning, Care, and Maintenance
Products, Verlag fur Chemische Industrie, Augsburg, 2004.
4. V. Pillai, D.O. Shah: Dyinamic Properties of Interfaces and Association
Structures, AOCS Press, Champaign, 1996.
5. M. J. Rosen, M. Dahanayake: Industrial Utilisation of Sufractants, AOCS
Preporuena 1. R. H. Perry, D. W. Green: Perrys Engineers Handbook, 7. Ed., McGraw
literatura Hill, New York, 1997.
2. C. Luttegen: Organishe und anorganishe Wasch-Bleich-und
Reinigungsmittel, Heidelberg, 1952.
3. J. P. Sisley, P. J. Wood: Encyclopedia of surface-active agents, 2. Vol.
New York, 1964.
4. D. Swern: Industrijski proizvodi ulja i masti po Baileyu, Znanje, Zagreb,
1972.
Naziv kolegija Kemija i tehnologija kozmetikih proizvoda
Semestar IV
Suradnici na
kolegiju
Sirovine za kozmetiku industriju; PAT, omekivai, antioksidanti, emulzije,
antiseptici, prezervativi. Tehnologija kozmetikih proizvoda. Aerosoli.
Pakiranje kozmetikih proizvoda. Voda kao sirovina u kozmetikoj industriji.
istoa i higijena u kozmetikoj industriji. Mikrobioloka kontrola u
kozmetikoj industriji. Koa i proizvodi za njegu koe (preparativna
kozmetika): iritabilnost, osjetljivost koe, hranidbena i hormonalan kontrola
koe, kreme za kou, tonici, zatitne kreme i kreme za ruke, proizvodi za
kupanje, proizvodi za njegu djeje koe, proizvodi za njegu koe mladih ljudi,
antiperspiranti, deodoranti, depilatori, proizvodi za njegu stopala, insekt
repelenti. Proizvodi za sunanje. Proizvodi za njegu lica i maske. Prakasti
proizvodi za lice. Dekorativna kozmetika; ruevi za usne, stikovi za usne,
proizvodi za njegu i uljepavanje oiju. Njega noktiju i proizvodi za njegu
noktiju. Kosa i proizvodi za pranje i njegu kose; amponi, losioni i sprejevi,
tonici i kondicioneri, boje za kosu, sredstva za kovrdanje kose i ojaavanje
vlasi. Zubi i proizvodi za ienje i njegu zubi. Higijena usne upljine; paste
za zube, praci, etke i etkanje zubi. Tekuine za usnu upljinu. Aerosoli.
Parfemi i parfemske komponente.
Vjebe:
Analiza sirovina za kozmetiku industriju. Odreivanje osobina razliitih
kozmetikih preparata. Pogonske vjebe proizvodnje krema, pasti za zube i
ampona.
Opa i posebna Stjecanje inenjerskih znanja za razvoj i proizvodnja razliitih kozmetikih
znanja koja se proizvoda.
stjeu na kolegiju Inovativnost, dobra inenjerska praksa.
(cilj) Razvoj novih kozmetikih proizvoda i naini njihove komercijalizacije.
(sati/tjedan) 2 2
(ukupno) 30 30
Obvezna literatura 1. J.B. Willkinson, R.J. Moore: Harry Cosmetology, Chemical Publishing,
New York, 1982.
2. M. ajkovac: Kozmetologija, Naklda Slap, Jastrebarsko, 2000.
3. L.H.T. Tai: Formulating Detergents and Personal Care Products, AOCS
Preporuena 1. R. H. Perry, D. W. Green: Perrys Engineers Handbook, 7. Ed., McGraw

literatura Hill, New York, 1997.
1. M. G. Navarre: The Chemistry and Manufacture of Cosmetics, Van
Nostrand, Princeton, New York, Toronto, London, 1962.
2. G. A. Nowak: Die Kosmetischen Prparate, H. Ziolkovsky, Augsburg,
1975.
3. M.S. Balsam, E. Sagarin: Cosmetics Science and Technology, Wielly
Interscience, New York, London, Toronto, 1972.
Naziv kolegija Tehnologija kroba
Semestar III
Nositelj kolegija Dr. sc. Drago ubari, izvanredni profesor
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Kemijska i fizikalna svojstva kroba. Trendovi u proizvodnji i potronji
kroba, krobnih hidrolizata i modifikata. Sirovine u proizvodnji kroba
(kukuruz, penica, krumpir i ria). Proizvodnja kroba iz kukuruza. Prijem,
ienje i moenje. Razdvajanje sastojaka zrna. Pranje kroba, suenje i
skladitenje. Nusproizvodi mokre prerade kukuruza. Ureaji.
Enzimi u tehnologiji kroba. Proizvodnja krobnih sirupa. Proizvodnja
kristalne glukoze. Fruktozni sirupi i fruktoza. Modificirani krobovi,
proizvodnja i primjena u prehrambenoj i drugim industrijama. krob iz
krumpira, proizvodnja, svojstva i primjena. Proizvodnja i primjena peninog
kroba. Dobra proizvoaka i dobra higijenska praksa. Otpadne vode
industrije kroba.
Vjebe:
elatinizacija kroba i mehanika svojstva krobnih pasta. Retrogradacija
kroba. Viskoznost krobnih suspenzija. Priprema modificiranih krobova
(kiselinska modifikacija, oksidacija i priprema umreenih krobova) i
odreivanje njihovih svojstava. Industrijske vjebe.
Opa i posebna Cilj kolegija je pruanje znanja potrebnih za uspjeno voenje procesa
znanja koja se proizvodnje kroba, krobnih hidrolizata i modifikata, kreiranju proizvoda
stjeu na kolegiju (modifikata) te praenju kvalitete, odnosno svojstava proizvoda. Studenti e
(cilj) dobiti i znanja potrebna za razvoj proizvoda industrije kroba neophodnih u
drugim industrijama, a na osnovi uinaka koji se pojedinim sluajevima ele
postii.
(sati/tjedan) 2 2
(ukupno) 30 30
Nain polaganja Ispit se polae pismeno ili usmeno na kraju predavanja ili u vidu dva usmena
ispita ispita tijekom semestra.
Obvezna literatura 1. M. W. Kearsley,S. Z. Dziedzic: Handbook of starch hydrolysis products
and their derivates., Blackie Academic & and Professional, 1995.
2. G. M. A. Van Beynum, J. A. Roel: Starch conversion technology, Marcel
Dekker INC, New York and Basel, 1985.
Preporuena 1. F. W. Schenck, R. E. Hebeda: Starch hydrolysis products.VCH, New

literatura York, Weinheim, 1992.
2. R.H. Walter: Polysaccharide association structures in food, Marcel
Dekker, INC, New York, Basel, Hong Kong, 1998.
Naziv kolegija Tehnologija eera
Semestar III
Nositelj kolegija Dr. sc. Drago ubari, izvanredni profesor
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Proizvodnja eera kroz povijest. Proizvodnja i potronja eera u svijetu.
Svojstva saharoze. Proizvodnja eera iz eerne repe i eerne trske.
eerna repa, vaenje transport, skladitenje. Rezanje repe i ekstrakcija
soka. Repini rezanci. ienje soka. Uparavanje soka. Kristalizacija eera i
odvajanje kristala centrifugiranjem. Obrada kristala nakon centrifuga.
Skladitenje eera.
Postupci dodatne obrade soka. Melasa, kvaliteta, skladitenje i potronja.
Otpadne vode industrije eera. Proizvodnja eera iz eerne trske.
Vjebe:
Kemijski sastav eerne repe, Parametri kvalitete eera, Prorauni u
industriji eera, Industrijske vjebe.
Opa i posebna Cilj kolegija je davanje studentima irokih znanja iz prehrambenog
znanja koja se inenjerstva i srodnih podruja te njihovoj primjeni u svim fazama
stjeu na kolegiju proizvodnje eera iz eerne repe i eerne trske, kao i obradi svih
(cilj) nusproizvoda industrije eera te obradi otpadnih voda ove industrije.
(sati/tjedan) 2 2
(ukupno) 30 30
Nain polaganja Ispit se polae u obliku dva usmena ispita tijekom semestra ili u obliku
ispita pismenog ili usmenog ispita cjelokupno gradivo.
Obvezna literatura 1. P. W. Van der Poel, H. Schiweck, T. Schwartz: Sugar Technology. Verlag
Dr. Albert Bartens KG-Berlin, 1998.
2. M. Shore, N.W. Brought, J.V. Dutton and A. SissonsFactors affecting
White sugar colour, Eastbourne 1984.
Preporuena 1. S. ui: Prirunik industrije eera. Knjiga I, Beograd, 1980.

literatura 2. S. ui: Prirunik industrije eera. Knjiga II, Beograd, 1980.
Naziv kolegija Tehnologija ulja
Semestar IV
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Vanost ulja u prehrani. Trendovi u proizvodnji i potronji ulja. Sastav ulja.
Enzimi sjemenki i plodova uljarica. Kemijske reakcije ulja i masnih kiselina.
Svojstva ulja (kemijska i fizikalna svojstva). Sirovine za proizvodnju ulja
(podjela, kemijski sastav). Priprema i skladitenje uljarica. Proizvodnja biljnih
ulja. Proizvodnja ulja preanjem (predpreanje, puno preanje, hladno
preanje). Proizvodnja ulja ekstrakcijom s otapalom. Rafinacija (kemijska,
fizikalna). Skladitenje, stabilizacija i transport ulja. Proizvodnja i primjena
lecitina. Proizvodi ulja (margarin, majoneza, ortening). Hidrogenacija ulja.
Vjebe:
Analitike metode u tehnologiji ulja. Metode ispitivanja kvalitete ulja. Metode
odreivanja svojstava za identifikacija ulja. Stupanj oksidacije ulja. Kvarenje i
odrivost ulja. Reoloka svojstva ulja i proizvoda. Laboratorijske tehnoloke
vjebe.
Opa i posebna Na prije steena znanja iz prirodnih znanosti i inenjerstva nadograuju se

znanja koja se specifina znanja koja studentima omoguavaju razumijevanje tehnologije
stjeu na kolegiju proizvodnje ulja iz biljnih sirovina. Osim toga, studenti stjeu iroka znanja iz
(cilj) svojstava kvalitete i odrivosti ulja i proizvoda, kemijskog sastava, kao i
mogunosti primjene u proizvodnji razliitih proizvoda u prehrambenoj i
drugim industrijama.
(sati/tjedan) 2 2
(ukupno) 30 30
Nain polaganja Ispit se polae pismeno i/ili usmeno na kraju predavanja, ili u obliku dva
ispita usmena ispita tijekom semestra.
Obvezna literatura 1. D. Swern: Industrijski proizvodi ulja i masti po Baileyju, Znanje, Zagreb,
1972.
2. W. Hamm, R. J. Hamilton: Edible Oil Processing, Sheffield Academic
Press, CRC Press, England, 2000.
3. M. Rac: Ulja i masti (sirovine, kemija i tehnologija jestivih ulja i masti),
Privredni pregled, Beograd, 1964.
4. B. O. Matijaevi, J. Turkulov: Tehnologija ulja i masti, Univerzitet u
Novom Sadu Tehnoloki fakultet, Novi Sad, 1980.
5. D. Rade, . Mokrovak, D. trucelj: Prirunik za vjebe iz kemije i
tehnologije lipida, Zagreb, 2001.
Preporuena 1. D. F. Gunstone: Vegetable Oils in Food Technology: Composition,

literatura Properties and Uses, C.H.I.P.S., 2002.
2. Y. H. Hui: Baileys industrial oil & fat product, Volume 4, Edible Oil and Fat
Product: Processing Technology, Culinary and Hospitality Industry
Publications Services (C.H.I.P.S), 2005.
3. E. Dimi, J.Turkulov: Kontrola kvaliteta u tehnologiji jestivih ulja,
Univerzitet u Novom Sadu Tehnoloki fakultet, 2000.
4. R. J. Hamilton, A. Bhati: Recent Advances in Chemistry and Technology
of Fats and Oils, Elsevier Applied Science, London and New York, 1987.
Naziv kolegija Energetika
Semestar IV
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Oblici energije. Primarni oblici energije. Transformacije oblika energije.
Korisni oblici energije. Primarni konvencionalni oblici energije. Klasifikacija
primarnih oblika energije. Parni kotlovi. Loita. Mogunosti pregradnje
loita. Koritenje toplinskog otpada. Nekonvencionalni oblici energije:
geotermalna energija, energija vjetra, suneva energija (mogunosti
iskoritenja suneva zraenja) i bioplin. Kombinirano koritenje
konvencionalnih i nekonvencionalnih izvora energije. Tijekom vjebi
obrauju se izdvojeni primjeri iz prakse.
Opa i posebna Sadraj predmeta energetika je primjena metoda za rjeavanje problema

znanja koja se industrijske energetike. Temeljeno na termodinamikim svojstvima i
stjeu na kolegiju osnovnim energetskim podacima za razliite procese izvode se energetski
(cilj) prorauni i analiziraju mogunosti optimizacije.
(sati/tjedan) 1 1
(ukupno) 15 15
Nain polaganja Ispit se polae pismeno ili usmeno.
ispita
Obvezna literatura 1. H. Poar: Osnove energetike I. kolska knjiga, Zagreb, 1992.
Preporuena 1. F.K. Kreith, R.E. West: Energy Efficiency. CRT Press, New York, 1997.
literatura 2. V.M. Bbrodyansky et al.: The Efficiency of Industrial Processes. Elsevier,
London, 1994.
3. G. Boyle: Renewable Energy, Power for the Sustainable Future. Oxford
Press, Oxford, 1996.
Naziv kolegija Upravljanje poduzeima
ifra MB111 Status kolegija Obvezni
Studij Prehrambeno inenjerstvo, Znanost o hrani i nutricionizam, Procesno
inenjerstvo (Diplomski studij)
Semestar I i III
Nositelj kolegija Dr. sc. eljko Turkalj, redoviti profesor
Suradnici na Dr. sc. Zdravko Tolui, izvanredni profesor
kolegiju
Sadraj kolegija 1. Priroda strategije
2. Kako stvarati uspjene strategije
3. Smisao tradicionalne mudrosti
4. to sustavi u stabilnoj ravnotei zanemaruju o stvarnom ivotu
5. Kamo vode sustavi sa sloenim povratnim vezama
6. to nepredvidivost i samonastajue strategije znae za menadere
7. to neprekidna promjena i politiko odluivanje znae za kontrolu
8. to rade menaderi kad primjenjuju svakidanji menadment
9. to rade menaderi kad primjenjuju nesvakidanji menadment
10. Strateki menadment u perspektivi
Opa i posebna Stjecanje opih znanja o upravljanju i rukovoenju te mogunost kreiranja i

znanja koja se donoenja odluka bitnih za uspjeno izvravanje zadataka u podruju
stjeu na kolegiju funkcioniranja poslovnih sustava.
(cilj)
(sati/tjedan) 2
(ukupno) 30
Nain polaganja Usmeno.
ispita Provjera kontrolnim testom 2 puta
Obvezna literatura 1. Stacey, D.R.: Strateki menedment i organizacijska dinamika, Mate
d.o.o. Zagreb, Zagreb 1993.
2. ugaj, M., ehanovi, J., Cingula, M.: Organizacija, TIVA Tiskara
Varadin, Varadin 2004.
Preporuena 1. Campbell, D.J.: Organizations and the Business Environment, Butterworth

literatura Acinemann, Linacre House, Jordan Hill, Oxford, 1999.
Naziv kolegija Instrumentalne metode analize
ifra FT331 Status kolegija Izborni
Studij Prehrambena tehnologija (Preddiplomski studij)
Semestar VI
Suradnici na
kolegiju
Sadraj kolegija Predavanja: Pregled instrumentalnih metoda analize. Kriteriji za odabir
instrumentalne metode analize. Elektroanalitike metode. Konduktometrija.
Potenciometrija. Voltametrijske metode. Ciklika voltametrija (CV).
Diferencijalno pulsna voltametrija (DPV). Pravokutnovalna voltametrija
(SQV). Kromatografske metode analize. Plinsko-tekuinska kromatografija
(GLC). Tekuinska kromatografija visoke djelotvornosti (HPLC). Ionska
kromatografija (IC). Spektroskopske metode analize. Vidljiva (Vis),
ultraljubiasta (UV) i infracrvena (IR, FTIR) spektroskopija. Atomska
apsorpcijska spektroskopija (AAS). Spektrometrija masa (MS). Nuklearna
magnetska rezonantna spektroskopija (NMR). Vezani sustavi analize (npr.
GLC-MS, HPLC-MS, HPLC-FTIR, itd.).
Vjebe: Primjeri primjene pojedinih instrumentalnih metoda u analizi
namirnica. Konduktometrija. Potenciometrija. Voltametrijsko odreivanje
metala i nekih organskih spojeva (npr. aditiva i vitamina). UV/VIS, FTIR,
GLC i HPLC analiza sastava i pojedinih sastojaka namirnica. Odreivanje
tekih metala i metaloida u namirnicama pomou AAS.
Opa i posebna Cilj ovog kolegija je davanje osnovnog znanja iz instrumentalnih metoda koje
znanja koja se se upotrebljavaju u analizi namirnica. Kroz praktian rad studenti e se
stjeu na kolegiju upoznati sa kriterijima odabira instrumentalnih tehnika te sa njihovim
(cilj) principom rada.
(sati/tjedan) 2 2
(ukupno) 30 30
Nain polaganja Usmeni ispit i/ili 2 pismena ispita tijekom semestra.
ispita
Obvezna literatura 1. J. R. J. Pare, J. M. R. Belanger: Instrumental Methods in Food Analysis.
Elsevier Science, Amsterdam, 1997.
2. D. A. Skog, F. J. Holler, T. A. Nieman: Principles of Instrumental Analysis.
Saunders College Publishing, Harcourt Brace College Publishers,
Philadelphia, 1998.
3. K. A. Rubinson, J. F. Rubinson: Contemporary Instrumental Analysis.
Prentice Hall, New Yersey, 2000.
4. I. Piljac: Elektroanalitike metode. RMC, Zagreb 1995.
Preporuena 1. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler: Osnove analitike kemije. kolska

literatura knjiga, Zagreb, 1999.
2. M. R. Smith, J. G. Vos (Eds.): Analytical Voltammetry. U Comprehensive
Analytical Chemistry (vol XXVII), Elsevier, Amsterdam, 1992.

Procesno Inzenjerstvo HR

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Procesno Inzenjerstvo HR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.

a) Razlozi za pokretanje studija

Na Prehrambeno tehnolokom fakultetu predlae se jedan preddiplomski i tri diplomska studija.

b) Dosadanja iskustva predlagaa u provoenju ekvivalentnih ili slinih programa

c) Mogui partneri studija izvan visokokolskog sustava

d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Prehrambeno tehnoloki fakultet Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Diplomski studij: 2 godine (IV semestra)

2. 4. UVJETI UPISA NA STUDIJ

Uvjet za upis na studij je zavrena etverogodinja kola te poloen razredbeni ispit.

2. 5. KOMPETENCIJE KOJE STUDENT STJEE ZAVRETKOM STUDIJA

Magistar procesnog inenjerstva struno i znanstveno je osposobljen za voenje tehnolokih

Zavretkom diplomskog studija Procesno inenjerstvo stjee se akademski naziv magistar

3. 1. POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA S BROJEM SATI AKTIVNE

I. godina DIPLOMSKI STUDIJ Procesno inenjerstvo

Semestar ifra Kolegij P S V ECTS

Semestar ifra Kolegij P S V ECTS

Modul A (Ekoloko inenjerstvo) - Izborni kolegiji A

Modul A (Ekoloko inenjerstvo) - Izborni kolegiji B

Modul B (Inenjerstvo organskih i anorganskih materijala) - Izborni kolegiji A

Modul B (Inenjerstvo organskih i anorganskih materijala) - Izborni kolegiji B

NAIN IZRAUNA ECTS BODOVA

1. U namjeri da se odredi objektivan i jedinstven nain vrednovanja stvarnog studijskog optereenja

SATI SSO = Px3 + Sx2 + Vx1

4. Diplomski rad je vrednovan sa 20 ECTS bodova.

NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI IZVEDBE SVAKOG PREDMETA I/ILI MODULA

Naziv kolegija Inenjerska matematika

Nastava Predavanja Seminari Vjebe

Preporuena 1. Luyben, Wenzel: Chemical Process Analysis: Mass and Energy

Opa i posebna - primjena osobnih raunala i raunalnih programa u inenjerske svrhe

Nastava Predavanja Seminari Vjebe

Bodovi 5 Jezik hrvatski, engleski

Preporuena 1. V. eri: Simulacijsko modeliranje. kolska knjiga, Zagreb, 1993.

Opa i posebna Upoznavanje studenata s radom industrijskih rashladnih postrojenja i

Preporuena 1. R.Carter&R.Hughes&McCarthy:Exploring Grammar in Context,

Nastava Predavanja Seminari Vjebe

Preporuena Z. Glovacki-Bernardi: Osnove njemake gramatike, kolska knjiga, Zagreb,

Opa i posebna Stjecanje inenjerskih znanja za planiranje, pripremu i voenje osnovnih

Nastava Predavanja Seminari Vjebe

Preporuena 1. J. M. Coulson, et al.: Chemical Enginnering I-V. Pergamon Press, Oxford.

Preporuena 1. .Vasi-Raki, Z.Gomzi, KEMIJSKO REAKCIJSKO INENJERSTVO,

Preporuena Peri, N.: Automatizacija postrojenja i procesa - predavanja, Zavodska skripta,

Preporuena 1. N. Strievi: Suvremena ambalaa 1. kolska knjiga, Zagreb, 1982.

Preporuena 1. AWWA: Water Quality and Treatment, A Handbook of Community Water

Preporuena 1. R. Gavasci, S. Zandarya: Environmet Engineering and Renewable

Preporuena 1. J. Mallevialle, P. E. Odendaal, M. R. Wiesner: Water Treatment

Nastava Predavanja Seminari Vjebe

Opa i posebna Stjecanje znanja o odabranim procesima organske kemijske industrije.

Nastava Predavanja Seminari Vjebe

Preporuena 1. G. V. Barbosa-Canovas, U. R. Pothakamury, E. Palon, B. G. Swanson:

Preporuena 1. High Speed Countercurrent Chromatography. Y. Ito, W. D. Conway

Opa i posebna Tehnoloki postupci za proizvodnju povrinsko aktivnih tvari.

Preporuena 1. R. H. Perry, D. W. Green: Perrys Engineers Handbook, 7. Ed., McGraw

Preporuena 1. F. W. Schenck, R. E. Hebeda: Starch hydrolysis products.VCH, New

Preporuena 1. S. ui: Prirunik industrije eera. Knjiga I, Beograd, 1980.

Opa i posebna Na prije steena znanja iz prirodnih znanosti i inenjerstva nadograuju se

Preporuena 1. D. F. Gunstone: Vegetable Oils in Food Technology: Composition,

Opa i posebna Sadraj predmeta energetika je primjena metoda za rjeavanje problema

Opa i posebna Stjecanje opih znanja o upravljanju i rukovoenju te mogunost kreiranja i

Preporuena 1. Campbell, D.J.: Organizations and the Business Environment, Butterworth

Preporuena 1. D. A. Skoog, D. M. West, F. J. Holler: Osnove analitike kemije. kolska

You might also like