MAWINE

@ivot
u Maloj
Evropi
strane 5 - 11

Prwavor, avgust 2017. Broj 47 Godina lV Cijena 1 KM

GOST NA[EG ZAVI^AJA

SAOBRA]AJ

SUZANA
[VRAKA,
RUKOVODILAC
ODJEQEWA ZA
INSPEKCIJSKE
POSLOVE
Sigurnije za pje{ake
strana 2
SPORT

Radimo Stadionu novo ime

u korist PODVIG
strana 16

Maratonac iz Ilove

naroda JUBILEJI
strana 3
strana 4

Neprolazne
[KOLSKE
USPOMENE
strana 12
2 DOGA\AJI

Gimnazija
Asfaltirawe ulice Vlastitim ulagawem 11 doma}instava
Kraqa Petra Prvog ulice Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a kod
Kara|or|evi}a u Sredwo{kolskog centra dobili su krajem jula
Prwavoru
modernu, asfaltnu saobra}ajnicu du`ine 200
metara. Vijednost posla je 65.000 maraka, a
radove je izveo derventski #Geokop#.
- Ova inicijativa je odavno aktuelna, ali
smo tek sada uspjeli da je pretvorimo u djelo.
Nova saobra}ajnica omogu}ava nam kvalitet-
niju putnu vezu sa centrom grada, ali i nase-
qem Glo`i}, a kona~no smo se rije{ili i
pra{ine - ka`u presre}ni mje{tani ovog di-
Primjeri jela grada.

Sami sebe ~astili asfaltom

Iz op{tinskog buxeta izdvojeno je dese-
tak hiqada maraka za ure|ewe prilazne staze
i trotoara kod Centra sredwih {kola. (br)

U novoj {kolskoj godini

SNABDIJEVAWE PRWAVORSKOG PODRU^JA STRUJOM u prwavorskoj Gimnaziji
(na slici), umjesto plani-
ranih 98, upisana su 62
Sa razgovora svr{ena osnovca, pa }e sta-
u Prwavoru tus gimnazijalaca imati
polaznici dva odjeqewa
op{teg i jedno ra~unarsko-
informati~kog smjera. Os-
novnu {kolu na podru~ju
op{tine zavr{ilo je 355
u~enika, ali se tek svaki
{esti odlu~io da {kolo-
vawe nastavi u Gimnaziji.
U osam osnovnih {kola
od po~etka septembra po-
javi}e se 325 prva~i}a.

Borci

Ko n a ~ n o
U okviru projekta Min-
istarstva rada i bora~ko-
invalidske za{tite, 18
ratnih vojnih invalida i
~lanova porodica pogin-
ulih boraca sa podru~ja
na{e op{tine proveli su
deset dana u Zdravstveno-
turisti~kom centru Bawa
Vru}ica. Praksa oporavka
Na~elnik Toma{ realizuje se ve} nekoliko
Seosko podru~je godina, a u~e{}e lokalne
prwavorske
op{tine ima}e
ubudu}e mnogo
mawe problema u
urednija izrazio je zadovoqstvo
na~inom saradwe sa #Elek-
trokrajinom#, isti~u}i da je
op{tinska uprava, iako
nema direktne nadle`nosti
na ovom planu, zaintereso-
zajednice bilo je prisutno
kroz obezbje|ewe prevoza.

Neven
snabdijevawu
elektri~nom
energijom. Najavila
je to direktor
isporuka ovod za razgovor tra`ili da se problem koji drugim dijelovima ove
vana da se problemi
potro{a~a blagovremeno
rje{avaju.
Potro{a~i sa visokim
postotkom pla}aju naknadu
za potro{ene kilovate, pa
Sjedi{te Udru`ewa
roditeqa djece sa smet-
wama u fizi~kom i
psihi~kom razvoju
#Neven# postalo je bo-
preduze}a
Elektrokrajina
Seka Kuzmanovi},
P bila je sve te`a
situacija na planu
redovne isporuke
elektri~ne en-
ergije, {to je kod potro{a~a
ih prati mjesecima, kona~no
rije{i.
- Sanirani su problemi
na dalekovodima Kojin Han i
Hrva}ani, ali nije
op{tine, a posebno na
mre`ama Vija~ani i Stara
[ibovska. Mre`a je stara
ali jo{ nismo stigli da
obavimo rekonstrukciju tih
o~ekuju da }e i snabdijevawe
biti urednije.
Razgovoru u Prwavoru
prisustvovali su i tehni~ki
gatije za novu fizioter-
apeutsku opremu, koja je
nabavqena zahvaquju}i
podr{ci fondacije
nakon razgovora izazivalo opravdano iskqu~ena mogu}nost novih podru~ja, jer radimo etapno -
rukovodilac prwavorske #Abilis# iz Finske.
koji je ovih dana #Elektrodistribucije# Anga`ovan je i profe-
nezadovoqstvo. ^ak je dele- kvarova. Nadle`na distribu- rekla je Kuzmanovi}eva, na-
Borislav Petrovi} i sionalni fizioterapet,
imala u Prwavoru gacija potro{a~a struje iz cija }e pravovremeno reago- javquju}i zna~ajne invsti-
izvr{ni direktor #Elektro- {to }e olak{ati bo-
nekoliko sela zapadnog di- vati na svaku eventualnu cije na dalekovodnoj i
sa na~elnikom jela op{tine organizovano dojavu o prekidima u is- niskonaponskoj mre`i u Re-
prenosa Bosne i Herce- ravak mali{ana u Cen-
govine# Cvjetko @epini}.
op{tine Darkom posjetila direkciju pre- poruci elektri~ne energije. publici Srpskoj u naredne
(nz)
tru #Neven#. Vrijednost
duze}a u Bawaluci, gdje su Znamo da ima problema i u tri godine. donacije je 6.500 evra.(nz)
Toma{em

Infrastruktura

Nove pje{a~ke staze

Samo nekoliko dana od
potpisivawa ugovora, radnici
i mehanizacija preduze}a #MG
MIND# po~eli su
postavqawe novih pje{a~kih
staza u ulicama Novaka
Piva{evi}a, Hilandarskoj,
Bo`e Tatarevi}a, Milo{a
Kondi}a i Vojvode Bojovi}a
na gradskom podru~ju. Vrijed-
nost ugovora je 195.000 maraka,
sa rokom zavr{etka ovog pro-
jekta od 45 dana. Neke od ovih
ulica dobi}e qep{i izgled
ve} do po~etka nove {kolske
godine, a postojawe staza
zna~i}e i ve}u bezbjednost
pje{aka, a pogotovo polaznika
sredwih i Osnovne {kole
#Branko ]opi}# u ju`nom di-
jelu grada.
Radna jedinica #MG
MIND# trebalo bi po~etkom
narednog mjeseca, prema ranije
utvr|enom ugovoru, da krene sa
kompletnom rekonstrukcijom
ulice od prodajnog objekta
Pekare #Cvijeta# do hotela
#Siti#. (zn) Ure|ewe
trotoara
u Prwavoru
na{ZAVI^A 3
J INTERVJU

Razgovarao:
Marijan POPADI]
Inspekcija je
jedan od bitnijih
resora u poslove SO Prwavor
funkcionisawu lokalne up-
rave, {to zna~i da je posao
odgovoran i te`ak. Koliko
qudi obavqa inspekcijske
poslove i da li je to dovo-
qno za prostor na{e
op{tine?
[VRAKA: U Odjeqewu
za inspekcijske poslove
op{tine Prwavor zaposleno
je 15 izvr{ilaca koji pokri-
vaju osam inspekcijskih
oblasti, i to iz oblasti
tr`i{ne inspekcije, urban-
isti~ko-gra|evinske in-
spekcije, inspekcije za hranu
uz ovla{}ewe za sanitarnu
za{titu, veterinarske, sao-
bra}ajne, ekolo{ke in-
spekcije, te poqoprivredne
inspekcije i komunalne
policije. Potreban broj in-
spektora po oblastima nad-
zora u jedinicama lokalne
samouprave, posebnom od-
lukom, sporazumno, utvr|uju
jedinice lokalne samouprave
i Republi~ki inspektorat.
Moje mi{qewe je da bi tre-
balo na{oj op{tini, pored
ve} postoje}ih inspekcijskih
oblasti, zaposliti i inspek-
tora rada, zbog potrebe ak-
tivnijeg nadzora u perioda. O~ekujem da }e
sprovo|ewu propisa koji se
odnose na zapo{qavawe, rad
i radne odnose, bezbjednost i
za{titu zdravqa na radu.
[to se ti~e komunalne poli-
cije, u skladu sa na~elom
ekonomi~nosti, a radi
ujedna~enog i efikasnog ost-
varivawa komunalnog nad-
zora, broj komunalnih
policajaca se odre|uje na os-
novu broja stanovnika je-
dinica lokalne samouprave.
U skladu s tim, na{a
op{tina ima potrebu za pet
komunalnih policajaca.
Trenutno nam nedostaje jedan
izvr{ilac, jer je jedan komu-
nalni policajac penzionisan
u maju ove godine.
Da li se
Skup{tina
op{tine Prwavor
bavila analizom rada in-
spekcije, i ako jeste, kakva
su bila zapa`awa?
[VRAKA: Programom
rada Skup{tine, informi-
sawe o radu Odjeqewa za in-
spekcijske poslove
predvi|eno je dva puta
godi{we. U februaru ove go-
dine Skup{tina je razma-
trala Informaciju o radu
inspekcije za period januar-
decembar 2016, a na prvom
Popadi}
i [vraka
R a d i m o
u korist gra|ana
Odjeqewe za inspekcijske poslove u Prwavoru obuhvata veliki broj nadle`nosti, ali
prije svega ciq mu je izvr{avawe zakona i drugih propisa i op{tih akata. Inspekcijske slu`be
djeluju preventivno i sprovode korektivne inspekcijske poslove, poru~uju iz odjeqewa
sqede}em skup{tinskom zas-
jedawu pred odbornicima }e
biti Informacija o radu
ovog odjeqewa za period jan-
uar-juni 2017, odnosno prvi
izvje{taj iz mog mandatnog
odbornici prepoznati pozi-
tivne pomake u na{em radu.
Koliko je in-
spekcijska slu`ba
t e h n i ~ k i
osposobqena da bi mogla
adekvatno odgovoriti na sve
izazove?
[VRAKA: Smatram da je
neophodno da svi inspektori
posjeduju laptop, da bi pri-
likom izlaska na teren
sa~iwavali zapisnik o in-
spekcijskom nadzoru u elek-
tronskoj verziji, {to je u
dana{we vrijeme imperativ.
Na nivou republi~ke in-
spekcije to je ve} ustaqena
praksa, tako da }emo i mi
nastojati da u narednom pe-
riodu, u skladu sa finansi-
jskim mogu}nostima, ovo
obezbijedimo. Pored toga,
veliki problem je neadek-
vatan vozni park. Inspek-
torima su na raspolagawu
dva automobila marke #golf-
2#, starosti preko 30 godina
i jedna #{koda fabija# koja
se ~esto kvari. U narednom
periodu trebalo bi da
poku{amo rije{iti i ovaj
problem.
Koje sve poslove
obuhvata Va{
SUZANA [VRAKA,
na~elnica Odjeqewa
za inspekcijske
resor? nadzor nad primjenom
[VRAKA: Rad i propisa kojima se ure|uju
nadle`nosti ispekcijskih op{ti uslovi obavqawa dje-
slu`bi moramo pribli`iti latnosti (registracija,
gra|anima. U percepciji odobrewe za rad, rje{ewe,
ve}ine gra|ana, inspektor je saglasnosti, odobrewe
osoba ~ija je misija samo da nadle`nih institucija,
ka`wava. Me|utim, in- predmet poslovawa, sjedi{te
spekcija je, uglavnom, korek- i naziv i dr). Inspektori
tivni faktor, jer vr{i vr{e nadzor u svim resorima
koji se odnose na `ivot i rad
LUTALICE u lokalnoj zajednici: ugos-
titeqstvo, trgovina, poqo-
U julu ove godine na privreda, saobra}aj, za{tita
Skup{tini je usvojena zdravqa stanovni{tva i sl.
Odluka o uslovima, Odjeqewe sara|uje sa drugim
na~inu dr`awa i odjeqewima op{tinske up-
za{titi pasa i ma~aka rave i, naravno tijesno
na podru~ju op{tine sara|ajumo sa Republi~kom
Prwavor, a wena imple- upravom za inspekcijske
mentacija o~ekuje se do poslove.
kraja godine. Odlukom je
predvi|ena registracija Da li ste imali
pasa i ma~aka na slu~ajeva da
podru~ju op{tine Prwa- m o r a t e
vor, {to zna~i da }e anga`ovati organe reda da
svaki vlasnik biti interveni{u na terenu?
du`an da registruje svoju [VRAKA: Zakon o in-
doma}u `ivotiwu i da je spekcijama predvi|a
~ipuje i vakcini{e u neposrednu saradwu sa Min-
nadle`noj veterinarskoj istarstvom unutra{wih
ustanovi. Registar }e poslova. Saradwa podrazumi-
biti izra|en u elektron- jeva da slu`bena lica MUP-
skoj formi, ~ime }e se a obezbijede nesmetan rad
lak{e regulisati ova inspektoru koji je ometan
oblast. Mjere su pre- ili onemogu}en u vr{ewu
duzete s ciqem nadzora. Nedavni slu~aj
spre~avawa neodgov- ometawa uklawawa nele-
ornog pona{awa vlas- galno podignutog zida na ob-
nika pasa prema svojim jektu Autobuske stanice je
qubimcima, te s ciqem konkretan primjer neohod-
regulisawa problema nosti ove saradwe. Me|utim,
pasa lutalica i wihovog ja bih iskoristila ovu
uklawawa sa ulice. priliku da apelu-
jem na medije na objektivnom
i korektnom izvje{tavawu.
Na`alost, ve}ina medija je u
ovom slu~aju podlegla `eqi
za senzacionalisti~kim
izvje{tavawem, propustiv{i
priliku da daju objektivnu
sliku onoga {to se dogodilo,
i to u trenutku kada smo
kona~no po~eli uvoditi red
u oblasti gra|ewa. Tako|e
smatram da bi trebalo da svi
budemo dovoqno senzitivni
kada su u pitawu ovakvi
slu~ajevi. Autobuska stan-
ica je, ipak, ogledalo grada,
ono {to qudi prvo vide kada
do|u u na{ grad.
Najavili ste rig-
oroznije mjere na
planu spre~avawa
bespravne gradwe. Koliko je
to mogu}e uspje{no
sprovesti?
[VRAKA: Jedan od
prvih koraka u tom pogledu i
jeste bilo uklawawe be-
spravno dogra|enog dijela
Autobuske stanice. Nije nam
namjera da u narednom peri-
odu samo ru{imo. Naravno,
treba graditi, ali u skladu
sa pozitivnim zakonskim
propisima. Treba probuditi
svijest kod gra|ana da nele-
galnom gradwom samo os-
tavqaju problem svojim
potomcima. Isto tako, i u
svim drugim oblastima koje
su u nadle`nosti inspekcije
poja~a}emo nadzor, u smislu
registrovawa djelatnosti i
ostvarivawa
prihoda u buxet op{tine na
taj na~in. Problematika
kojom se bavi inspekcija je
raznovrsna i u narednom pe-
riodu predstoji nam obiman
posao. Otvara}emo teme, iz
na{e nadle`nosti, kao {to
su formirawe zajednica
eta`nih vlasnika (tamo gdje
to nije ura|eno), rje{avawe
problema pasa lutalica, od-
lagawe otpada na propisan
na~in, pravqewe kola~a,
torti po ku}ama, pru`awe
kozmeti~kih usluga na crno,
i tako daqe. Ne bih voqela
da gra|ani pomisle da
poja~anim nadzorom u
oblasti neregistrovanog
rada po ku}ama (proizvodwa
i prodaja hrane, kozmeti~ke
usluge i sl) ugro`avamo
egzistenciju qudi koji se
time bave, jer nam to ni u
kom slu~aju nije namjera.
Naprotiv, registracijom i
uvo|ewem u zakonske okvire
takvog rada, {titimo, prije
svega, zdravqe korisnika us-
luga, a s druge strane,
pru`aoci usluga sti~u prava
po osnovu rada i mogu}nost
za ostvarivawe odre|enih
vrsta subvenicija. Svesrdnu
pomo} i podr{ku u na{im
aktivnostima imamo od
na~elnika op{tine, jer nam
je zajedni~ki ciq da Prwa-
vor iskoristi sve potenci-
jale koje ima, prije svega
zbog gra|ana koji su na{
najva`niji resurs i koji
zaslu`uju da `ive u ure|enoj
i prosperitetnoj zajednici.

POVODOM KRSNE SLAVE OP[TINE PRWAVOR NA^ELNIK

- PREOBRA@EWA GOSPODWEG, STANOVNI[TVU OP[TINE DARKO TOMA[
PRWAVOR UPU]UJEMO NAJISKRENIJE ^ESTITKE SA @EQOM
DA KRSNU SLAVU PROSLAVIMO U ZDRAVQU, SRE]I I VESEQU. PREDSJEDNIK
KAO [TO ZAJEDNO SLAVIMO, TAKO I DA ZAJEDNO SKUP[TINE
IZGRA\UJEMO NA[U OP[TINU, STVARAJU]I USLOVE ZA OP[TINE
NAPREDAK I PROSPERITET, TE BOQI @IVOT SVIH NAS. @EQKO SIMI]
4 DOGA\AJI
U okviru detaqne
rekonstrukcije objekata
Zdravstveno-turisti~kog
centra Kula{i, rukovod-
stvo bawe nije uskratilo
gostima mogu}nost to~ewa
zdrave bawske vode. Kod
glavnog ulaza u bawu
postavqene su ~esme, gdje
posjetioci mogu da nato~e i
ponesu vodu, ~ija je velika
alkalna vrijednost pravi
svjetski raritet.
PODVIG
PRWAVORSKOG
GASTARBAJTERA
Aleksa Te{i} u
rodnom selu
Auto-reli Sutjeska 2017
Kalaba na postoqu
Na auto-reliju #Sutjeska
2017# prwavorski majstor
volana Qubomir Kalaba jo{
jednom je osvjetlao obraz. Na
stazi od Bawaluke, preko
Mrakovice do Sutjeske, ~ija
je du`ina 825 kilometara, os-
vojio je prvo mjesto u tre}oj
kategoriji. Tradicionalna
manifestacija okupila je 101
voza~a, razvrstanih u tri kat-
egorije.
BJEKTIVOM
Redovi za qekovitu vodu
Preko
sjenokosa
do rodnog
ogwi{ta
- Ve} gotovo 30 godina
vozim na sli~nim
takmi~ewima, na kojima sam
osvojio brojne nagrade, a sti-
gao sam i do dvije #Zlatne
kacige#. Brzinska vo`wa i
ispiti spretnosti za mene
uvijek predstavqaju veliki
izazov. Ne razmi{qam o
povla~ewu sa automobilskih
staza. @ao mi je {to nema
vi{e takmi~ewa, ali bespar-
Potvrdili su to i vrhunski
stru~waci sa wema~kog in-
stituta, koji se bavi kon-
trolom alkaliteta
qekovitih izvora. Voda u
Kula{ima poznata je po
karakteristikama, koje
lije~e razne bolesti, a
nau~no je potvr|eno i da
spre~ava {irewe psori-
jaze, kao bolesti modernog
vremena i ubrzanog na~ina
`ivota. (nz)
Nekoliko stotina stanovnika Velike Ilove
srda~no su do~ekali Aleksu Te{i}a koji je na
ogwi{te u rodno selo stigao voze}i bicikl iz {va-
jcarskog grada Sent Galena. Posqedwa etapa
neobi~nog putovawa bila je preko sjenokosa u Ve-
likoj Ilovi, do uzvi{ewa koje izgledom podsje}a
na gr~ki Olimp, gdje je organizovano slavqe, uz
muzi~ki orkestar, jelo i pi}e.
- Na ideju sam do{ao kroz razgovor sa
na{im qudima u [vajcarskoj, a u interesu
podr{ke zdravom na~inu `ivota. Pre{ao
sam vi{e od 1.600 kilometara, a pratile su
me, tokom petotodnevnog putovawa, povo-
qne vremenske prilike - rekao je Aleksa
primaju}i ~estitke kom{ija.
Te{i} `ivi i radi u [vajcarskoj
ve} 32 godine. Svojevremeno, dok
se kao mladi}, {kolovao u
Bawaluci, trenirao je i nas-
tupao za Bokserski klub
Slavija. Veliki je
obo`avalac zdravog
na~ina `ivota, a takve
navike poku{ava da
usadi i kod svojih
~etvoro djece.
Iako ima 56 go-
dina, planira nove
pute{estvije. Nam-
jera mu je da stigne i
do Japana, gdje }e, kao
vlasnik i obo`avalac
motocikla #honda#,
putovati i posjetiti
~uvenu fabriku motora.
Japanski gigant ve} je
prihvatio da do~eka avan-
turistu iz Velike Ilove.
B. R.
ica ~ini svoje - ka`e Kal-
aba.
[ampion iz sela
Kalabe, koji je stekao
status penzionera,
kada je radni odnos u
pitawu, isti~e da je,
ipak sre}an, jer }e na
auto-relijima ostati
ovo prezime. Naime,
wegov sin Aleksandar
tako|e je zaqubqen u Kalaba, desno, na pobjedni~kom
postoqu na Sutjesci
Oltajmeri na djelu
Robinov fi}o
neprolazni hit
Me|u u~esnicima me|unaro-
dnog #Fi}a festa# u Sarajevu
bio je i Robin Dujakovi} iz
Prwavora. Popularna #zastava
750# poti~e iz kragujeva~ke
#Zastave# od 1983. godine, a bez
problema je prevalila kilome-
tra`u od 200 kilometara do
mjesta masovnog okupqawa.
-Taj dan, 28. jul, po~eo je
uobi~ajeno, jutarwom kafom u
omiqenom kafi}u, odakle sam
krenuo za Sarajevo. Za 25
maraka nato~io sam gorivo na
pumpi, a ta koli~ina dovoqna
je da se napuni rezervoar. Usput
sam i stajao, u Doboju kod
familije, a u Zenici su me
~astili }evapima kod
Be{li}a. I{ao sam od 70 do 80
kilometara. Bez stajawa
mo`e{ do}i do Sarajeva za 4
sata - ka`e Dujakovi}.
Automobili su prvo bili
izlo`eni na Ba{~ar{ijskom
trgu, gdje su privukli veliki
broj radoznalih prolaznika.
Bilo je tu raznih modela, a
Uo~i prwavorskog va{ara
Jeftiniji zakup
Desetak dana prije po~etka
nadaleko poznatog prwa-
vorskog va{ara, Nadzorni
odbor preduze}a #Park#, na
~ijem ~elu se nalazi @eqko
Petrovi}, odlu~io je da ko-
riguje cijene zakupa na
va{ari{tu. Umjesto deset,
kvadratni metar prostora za
luna parkove za odrasle #komu-
nalci# }e napla}ivati osam, a
za djecu cijena je sni`ena sa
{est na pet maraka. Zakup
takozvanog Zida smrti ima
fiksnu cijenu, a umjesto
pro{logodi{wih 500, bi}e
napla}ivan 400 maraka. Za
ugostiteqske objekte cijene
zakupa su gotovo pre-
Sa prwavorskog va{ara
reli vo`wu, ali je sa
posqedweg takmi~ewa
izostao jer se u vrijeme
odr`avawa
nalazio u inostranstvu.
takmi~arskoj formi. (br)
jedan od najinteresantnijih je
stigao iz Subotice. Rije~ je o
modelu 600D iz 1961. godine,
koji je svojevremeno koristila
jugoslovenska milicija. Na
#Fijat-fi}o fest# u Sarajevu
stiglo je 66 vozila, a najstarije
koje je do{lo je model iz 1955.
godine. Na pozivnici organiza-
tora u Sarajevu nalazila i
re~enica - Svi ste dobro
do{li, osim ki{e. Imali smo
sre}e sa vremenskim prilikama
- ka`e Robin.
Atmosfera je, ka`e ovaj
mladi}, bila izvanredna.
Nakon zavr{etka mani-
festacije, vlasnici #fi}a#,
koji nostalgi~no podsje}aju na
stara vremena za koja mnogi
ka`u da se mnogo boqe `ivjelo,
oti{li su raznim putevima
nekada{we zajedni~ke dr`ave,
da bi se ponovo okupili
naredne godine na svojevrsnom
skupu nostalgije i vedrog
raspolo`ewa.
M. P.
polovqene u odnosu na 2016.
godinu.
Interesovawe za zakup pros-
tora je ovaj put bilo znatno
mawe nego prethodnih godina,
pa su u #Parku# odlu~ili da
korisnicima prostora
omogu}e povoqnije finansi-
jske uslove.
Va{ar u Prwavoru odr`ava
se vi{e od 120 godina,
a organizuje se u dane
pravoslavnog vjer-
skog praznika Preo-
bra`ewa Gospodweg,
koje je u poslijeratnom
periodu ustanovqeno i
kao krsna slava grada.
(nz)
relija
Dugogodi{wi
Qubomirov drugar
Romko Zakaquk
tako|e je uspje{no
predstavqao prwa-
vorsko Auto-moto
dru{tvo. Osvojio je
tre}e mjesto,
potvr|uju}i da je
tako|e u dobroj
na{ZAVI^A
J
Nakon sprovedenih
lokalnih izobra,
Branko Deket
uplovio je u svoj
drugi odborni~ki mandat u SO
Prwavor, kao predstavnik na-
cionalnih mawina. Posma-
traju}i ostvareni izborni
rezultat, slobodno se mo`e
re}i da je Deket, u pore|ewu na
izbore otprije ~etiri godine,
prosto pomeo svoje protivkan-
didate. ^ime je to Deket
zadu`io bira~e, pripadnike na-
cionalnih mawina, pa i one
druge, da mu uka`u ponovo pov-
jerewe, Deket ima odgovor.
DEKET - Ako bih posma-
trao svoj izborni rezultat onda
je on ve}i za 40 odsto u odnosu
na izbore iz 2012. godine. To
jasno govori da sam u pot-
punosti opravdao povjerewe
bira~a koji, za{to i to ne re}i,
ne dolaze samo iz reda na-
cionalnih mawina ve} sam
dobar dio glasova dobio i od
bira~a koji pripadaju konsti-
tutivnim narodima. A to je iz
razloga {to nikoga nisam
odbio za pomo} ma kome narodu
pripadao. Podsjetio bih vas
samo na jedan slu~aj, porodice
Dereh iz Paramija koja je `iv-
jela u neuslovnoj ku}i. Nakon
{to mi se obratio Ne{o Davi-
dovi}, mje{tanin Mra~aja, i
zamolio da se anga`ujem oko
ovoga slu~aja nisam ~ekao ni
trena. Rezultat toga je da smo
uspjeli, uz pomo} mje{tana i
tada{weg na~elnika Sini{e
Gatari}a, sagraditi porodi~ni
dom porodici Dereh za samo 25
radnih dana. Ima jo{ takvih
primjera, ali mislim da je i
ovaj dovoqan za{to su bira~i
odlu~ili da mi uka`u pov-
jerewe i za drugi skup{inski
mandat.
Prema posqedwem
p o p i s u
stanovni{tva na
prostoru prwavorske op{tine
`ivi blizu 1.500 stanovnika iz
reda nacionalnih mawina. Da
li je ta brojka po Vama realna.
DEKET - Nije. Ako imamo
~iwenicu da grad i bli`a sela
imaju oko 320 doma}instava, a
sama Li{wa 90 doma}instva, te
Hrva}ani i Poto~ani oko 40
ku}a i da u tim doma}instvima
`ivi samo po troje qudi dolazi
se do brojke koja je daleko ve}a
od one do koje se popisom
do{lo. Kada ovo govorim mis-
lim samo na ukrajinska
doma}instva, a gdje su ostali.
Ta brojka je daleko, daleko ve}a
i popis ne odra`ava realno
stawe kada je u pitawu broj
stanovnika, iz reda nacional-
nih mawina, koji `ive na pros-
toru na{e op{tine.
Mnogo je udru`ewa
koja predstavqaju
nacionalne mawine
u op{tini Prwavor. Kako ste
zadovoqni wihovim radom, s
obzirom na to da neka
udru`ewa postoje samo na pa-
piru.
DEKET - - Nema veze {to
ne rade, ali opet tra`e novac
za svoj nerad. I {to je najgore
ima i onih koji su zloupotrije-
bili ta udru`ewa za vlastiti
interes. Ne znam koliko vam je
poznat slu~aj da je jedan pred-
sjednik udru`ewa mawina
Branko
Deket
Ima nas vi{e
OD POPISNIH
REZULTATA
dobio useqivu ku}u od jedne
nevladine organizacije, a ~iju
je gradwu pomogla i o{tina, i
potom je prodao, mada to prema
ugovoru nije smio da u~ini.
Ali, o tome neka se bave oni
kojima je to posao. Izrazito
sam zadovoqan djelovawem
ukrajinskih kulturno-um-
jetni~kih dru{tava na podru~ju
na{e op{tine. Tako|e, i rom-
sko udru`ewe #Romana }ej# je
dosta aktivno. Ostala dva rom-
ska udru`ewa fakti~ki slove
samo na papiru, a da ne pr~am o
pasivnosti italijanske popu-
lacije. Ve} ~etvrtu godinu ne
nastupaju na Festivalu na-
cionalnih mawina, a iz svojih
redova imaju predsjednika
Saveza nacionalnih mawina
Republike Srpske. Mada nisam
daleko od mi{qewa da se tu
radi i o svojevrsnom bojkotu, s
obzirom na to da je u posqedwe
vrijeme op{tina preuzela na
sebe organizaciju festivala.
Ja, kao odbornik, apsolutno
opravdavam ovakav stav
rukovodstva op{tine. Podsje-
tio bih vas na nedavni #inci-
dent# kada je doskora{wa
predsjednica na{eg KUD-a
#Taras [ev~enko#, organizo-
vala dolazak 300 ukrajinske
djece. Klimavo je obrazlo`ewe
da im se pokvario autobus. A i
da su do{li do`vjeli bi jo{
5
op{tina finansijski to nije
podr`ala.
BRANKO DEKET,
odbornik nacionalnih Na kakve je reak-
cije nai{ao Va{
mawina u Skup{tini prijedlog da nazivi
op{tine Prwavor pojedinih ulica u Prwavoru
dobiju po imenima poginulih
boraca, pripadnika drugih
nacija. [ta to konkretno zna~i
za Vas i nacionalne mawine u
na{oj op{tini?
DEKET - - Sama ~iwenica
da su usvojeni svi prijedlozi za
davawe ulica po imenima
poginulih boraca VRS, iz reda
nacionalnih mawina, vidi se sa
koliko uva`avawa lokalna
vlast cijeni ono {to su mawin-
ski narodi ulo`ili i dali za
RS.
Kada smo ve} kod
boraca, iz reda na-
cionalnih mawina,
ipak imate ozbiqne zamjereke
na postupak Bora~ke organi-
zacije op{tine Prwavor kada
je u pitawu odr`avawe paras-
tosa u spomen-parku.
DEKET - - To nije
sramota op{tinske vlasti
ve} qudi iz Bora~ke organi-
zacije. Tri godine tra`im da
Bora~ka organizacija u
Prwavoru omogu}i prisustvo
na{ih sve{tenika prilikom
odr`avawa parastosa u
spomen-parku. Jer, tamo ima
petina poginulih boraca VRS
iz reda nacionalnih mawina.
Krivo nam je {to bora~ka i
wen predsjednik i moj
uva`eni kolega odbornik
Vlado @ivkovi} dijele borce
VRS po nacionalnosti i
na{im sve{tenim licima ne
dozvoqavaju da vr{e obred na
zajedni~kom parastosu zajedno
sa pravoslavnim
sve{tenicima. Ako rovove
nismo dijelili po nacional-
nosti u ratu, za{to nas
@ivkovi} i bora~ka dijele u
miru.
ve}u bruku, jer za nastup na{eg odski re~eno, kakve koristi vali nekoliko puta. Me|utim,
KUD-a obezbijedila je samo tri Prwavor ima ili mo`e imati nikada se nisu odazvali na Da li prwavorsko
djevoj~ice i jednog dje~aka. od Va{ih posjeta, kao i od na{e pozive, a za{to, meni nije podru~je dovoqno
Odmah smo reagovali i smije- drugih predstavnika vlasti, poznato. koristi ~iwenicu
nili kompletno rukovodstvo na{e op{tine koji su bili u da je bogato raznim zajednicama
KUD-a #Taras [ev~enko#. I posjetama drugim zemqama. S obzirom na to da i {ta mislite o ideji da se
ono {to je bitno, smjena je dala DEKET - - Bio sam neko- poti~ete iz ukra- napravi spomenik znamenitim
pozitivan rezultat. liko puta u Poqskoj i ^e{koj. jinske populacije li~nostima iz reda nacional-
U Ukrajini nisam bio, mada je koja ~ini ve}inu , kada su u nih mawina koji su doselili u
U toku svoga man- Prwavor pobratim sa gradom pitawu nacionalne mawine u na{e krajeve i iza sebe os-
data, kao pred- @eda~evom. Za razliku od Po- na{oj op{tini, mo`ete li nam tavili veliki trag u smislu ne
stavnik op{tine, qske i ^e{ke, sa Ukrajinom te re}i koliko ukrajinska dr`ava samo kulture nego i sveukupnog
obi{li ste vi{e zemaqa. Nar- saradwe nema. Mi smo ih pozi- vodi ra~una o vama i na koji napretka prwavorskog kraja.
na~in vam poma`e da o~uvate DEKET - - Mnogo je
svoj nacionalni status. zaslu`nih qudi iz reda na-
EMOCIJE DEKET - - Imaju}i u vidu cionalnih mawina po kojima je
stawe koje trenutno vlada u Prwavor poznat, me|utim, ti
NZ - Da li ima emotivnih momenata prilikom Ukrajnini mi ovdje i nismo qudi su jednostavno zabo-
susreta koje ste imali sa qudima koji su nekada o~ekivali nekakvu pomo}. ravqeni. Ali to je {iroko
`ivjeli na prostoru na{e op{tine. Sa~eka}emo da se situacija u pitawe, jer je ~iwenica da
DEKET- Bilo je toga, pogotovo kada su u pitawu Poqaci. Ukrajini malo stabilizuje pa Prwavor decenijama ne mo`e
Oni su definitivno slabi na Prwavor, a opet mi tu wi- }emo tada otvoriti i te razgov- da spozna koliko mo`e da isko-
hovu slabost prema nama ne znamo da iskoristimo na ore, da vidimo koliko matica risti {iroku nacionalnu
pravi na~in. Kada sam bio u posjeti Bolesavecu, na{em mo`e da pomogne u opstanku strukturu i da od toga ima de-
gradu pobratimu, upoznao sam Poqake koji su ro|eni u ukrajinske populacije na ovome bele koristi. Koliko se sje}am,
Gorwoj Mravici i savr{eno govore srpski jezik. ^ini mi prostoru. u Turisti~koj organizaciji
se da u Boleslavecu qudi vi{e pri~aju srpski negoli svoj op{tine Prwavor, koja je
materwi jezik. Sama ~iwenica da je otac sada{wneg Koliko lokalna na`alost uga{ena, {to je po
gradona~elnika Boleslaveca Romana ro|en u Gorwoj uprava, ta~nije meni i jedna od najve}ih
Mravici, pa otuda i nije ~udo {to se gradona~elnik javno izvr{na vlast pok- pogre{nih odluka pro{log
hvali kako je Prwavor~anin na ~elu Boleslaveca. Ma oni lawa pa`we nacionalnim maw- op{tinskog sastava, imala je
toliko vole Prwavor da pi{u kwige i pjevaju pjesme o inama i na koji to na~in rade. plan kako da se ovo pitawe
Prwavoru i na taj na~in uti~u na mla|e nara{taje da ne - Tu ne postoje nikakvi pokrene sa mrtve ta~ke.
zaborave korijene odakle poti~u wihovi djedovi. A koliko problemi. Na kraju krajeva, da Me|utim, oni koji o~igledno o
u tome uspijevaju vidi se i po tim brojnim posjetama to nije tako ne bi bilo ni Fes- turizmu mawe znaju, na`alost
Prwavoru, koliko me|u tim posjetiocima ima mladih qudi. tivala nacionalnih mawina odlu~ili su tako kako su
Ja to zovem naukom, koju bi trebalo da izua~avomo svi kao ni drugih manifestacija odlu~ili i taj plan nije reali-
kako se ne zaboravqaju korijeni. poput ukrajinskog bala da zovan.
6
OD DOSEQAVAWA ^EHA NA MA]INO BRDO PROTEKLO 122 GODINE
Prema podacima iz
1921. godine, ovdje
je bilo 193 ^eha.
Danas su, na`alost,
~iwenice potpuno
druga~ije, jer u
Ma}inom Brdu
`ivi mawe od
~etrdeset
pripadnika ove
nacionalne
mawine
ada je Ladislav
K Baron, ~inovnik Ze-
maqske vlade Bosne i
Hercegovine, dobio
zadatak da posjeti 39 ~e{kih
kolonija u BiH i upozna se o
potrebama i eventualnim prob-
lemima naseqenika, sa~inio je
detaqan izvje{taj u kojem su
navedeni i podaci o koloniji
^eha na Ma}inom Brdu,
op{tina Prwavor.
Prema Baronovom
svjedo~ewu, 25 ~e{kih porodica
se na podru~je dana{weg Prwa-
vora doselilo 1895. godine i
formiralo samostalnu seosku
op{tinu na povr{ini od 340
hektara.
Vremenom brojnost ^eha se
pove}avala da bi ih, prema po-
dacima iz 1921. godine, bilo 193.
Danas su, na`alost, ~iwenice
potpuno druga~ije, jer u Prwa-
voru `ivi jedva ~etrdesetak
pripadnika ove nacionalne
mawine.
Skupom sveslavenskih nar-
oda u Moskvi 1867. godine
stvaraju se prve mogu}nosti
masovnog doseqavawa ^eha -
prvo u Rusiju, a dvadesetak god-
ina potom - stupawem na snagu
ruskog zakona o li~nom
vlasni{tvu, kojim doseqenici
VIKTORIJA
Kao i u svim drugim nase-
qima, ni stanovni{tvo
Ma}inog brda, novijih
generacija, ne mo`e se
pohvaliti stopom natal-
iteta. Nekada je djece
bilo mnogo vi{e, a
istinski vode}a majka
bila je Viktorija Mel-
nik. Svojevremeno,
ekipa Na{eg
zavi~aja bila je
na proslavi 90.
ro|endana
ugledne i
nadaleko poz-
nate doma}ice
(na slici, sa
porodicom), a samo
nekoliko mjeseci kas-
nije Ma}ino Brdo se
oprostilo od ove
ugledne `ene, koja
je jo{ za `ivota
sahranila neko-
liko sinova.
Ogwi{te se, na
sre}u ne gasi, a
kao ~uvar ku}e
i dvori{ta
ostao je wen
najmla|i
sin.
Viktorija Melnik
sa porodicom
Nekada{wi ~e{ki
orkestar pleh muzike
@ivot nastao
U [UMSKIM
BESPU]IMA
gube pravo posjedovawa
zemqi{ta - i u BiH.
Na osnovu podataka iz
Arhiva BiH vidqivo je da je
prvi transport ~e{kih dose-
qenika stigao 1894. godine u
Koba{, na Savi, gdje }e nastati
kolonija Nova Ves. Prostor
izme|u Motajice i Save
povr{inski nije bio dovoqan za
sve, pa se godinu dana kasnije
porodice: Ajhler, Bo~ek, Bed-
nar, Bedan, Gurka, Hajek, Ho-
rina, Jan~a, Janota, Kazarik,
Kone~ni, Kulhaj, Kurtjak, Maj,
Ma{ka, Mate~ek, Mihalic,
Moravec, Oberajter, Pruha,
Sedla~ek, Stru~ek, Suhomel,
Tichi, Vanek,
Vojta~ek i @idek
odvajaju i dolaze
na podru~je
Prwa-
vora, gdje su im dobrodo{licu
po`eqeli kotarski predsjednik
Jan Skavenski i brojni `iteqi.
Prema arhivu Katoli~ke
crkve, prvi dokaz o postojawu
dana{weg naseqa Ma}ino Brdo
datira od 7. aprila 1896. godine,
a pod imenom koje nosi i sada, od
17. januara 1900. godine.
Prema narodnom kazivawu,
tri su varijante o tome kako je
Ma}ino Brdo dobilo ime.
Prema prvoj, ime selu je, nakon
povratka sa razgovora sa
tada{wim predsjednikom ko-
tara, dao wegov prvi knez Jozef
Suhomel. Druga varijanta je da je
u okolnim gustim {umama bilo
mnogo vukova koji su usmrtili
nekog Ma{u, pa bi po tome bilo
Ma{ino Brdo, koje je vremenom
pre{lo u Ma}ino Brdo.
(Rije~ #brdo# je, prema
~e{kom geografskom imeniku -
uzvi{ica obrasla {umom). I
tre}a, prema kojoj je naseqe do-
bilo ime po divqim ma~kama -
Ma~kino, a du`om upotrebom
postalo je Ma}ino Brdo.
Ma}ino Brdo je provo-
bitno bilo beskrajna {uma, koju
je trebalo iskr~iti i tako
stvoriti povr{inu za obradu.
Prosje~en je i napravqen put,
pored koga su, zbog skorog
dolaska zime, po~ele nicati
prve zemunice i drvene ku}e.
Ve} idu}e godine zida se
nepe~enom ciglom, tzv.
}erpi~em, a nedugo potom i
pe~enom ciglom. Me|u dose-
qenicima je bilo mnogo
zanatlija koji su izra|ivali
oru|e za obradu zemqe i obradu
drveta. U razmjeni sa doma}im
stanovni{tvom za poqo-
privredne alatke
dobijaju doma}e
`ivotiwe i ni~u i vodenice-mli-
`itarice. Si-
jali su
p{enicu,
ra`, zob
DOM KULTURE
Zbog mnogo maweg broja
mladih, mjesna ~etvoro-
razreda {kola u
Ma}inom Brdu je
zatvorena, a objekat
nekada{we {kole dobio
je drugu namjenu - postao
je Dom kulture. Zah-
vaquju}i razumijevawu
op{tinske uprave, ali i
ambasade ^e{ke Repub-
like, Dom je obnovqen, a
postao je bogatiji i za
biblioteku kwiga na
~e{kom jeziku. U ovom
objektu radi i sekcija
podmlatka Dru{tva
^e{ka bezsjeda, koju
predvodi vrijedna ak-
tivistkiwa Zdenka Hajek.
i proso, a prvi put dolaze u
dodir sa kukuruzom. S druge
strane, domicilno
stanovni{tvo od ^eha dobija do
tada nepoznato krtolasto
povr}e - krompir, u~e kako da ga
uzgajaju i koriste u ishrani. Od
1900. godine naseqe intenzivno
mijewa izgled, a doseqavawem
Poqaka, koji su bili vrsni majs-
tori u obradi drveta, ni~u novi
objekti. Godine 1909. izgra|ena
je prva kuglana - atraktivna
gra|evina, napravqena upravo
od drveta. Godinu dana kasnije,
1910. na Ma}inom Brdu osvanula
je i prva vjetrewa~a - mlin, koju
je izgradio Juzek Bzdek, a kas-
nije su izgra|ene jo{ dvije, od
kojih je karakteristi~na ona u
vlasni{tvu Tomasa Ziha, jer su
u woj ~ak i zup~anici bili od
drveta.
Zahvaquju}i
zanatskoj spretnosti,
novi, ~iji su prvi
vlasnici bili Jan
Novak i
Felecijan Hajek. U starim za-
pisima ostao je i podatak da je
1920. godine Ma}ino Brdo
imalo prvu ciglanu, koju je, zbog
velike potrebe za ciglom kao
gra|evinskim materijalom, os-
novao Jozef Bedan. U novije
vrijeme naseqe je dobilo struju
i telefon, izgra|en je vodovod,
asfaltiran put, a dobili su i
javnu rasvjetu.
Uporedo sa izgradwom
zna~ajnih objekata u nasequ,
razvija se i vaspitno-kulturni
`ivot ^eha. Svojevremeno je
ugledna mje{tanka Margareta
Cipar, ro|ena Hajek, koja je
umrla pro{le godine, govorila
da prvo obrazovawe najmla|i do-
bijaju u porodici.
U dugim zimskim no}ima, uz
petrolejsku lampu ili kara-
bitu{u, stariji su djeci ~itali
kwige koje su donijeli iz prado-
movine, a posebno su bile zan-
imqive i pou~ne bajke.
U ku}i Franca Matej~eka
bila je biblioteka, odnosno
prva ~itaonica, ~iji }e se fond
kwiga vremenom preseliti u
ku}u porodice Bo~ek, a potom u
{kolu. Kada se u Sarajevu 1980.
godine ugasila ~e{ka op{tina,
kwi`ni fond na Ma}inom Brdu
dopuwen je sa oko 1.000 novih
naslova - plakata, uxbenika i
priru~nika, a 1993. godine iz
^e{ke Republike sti`e nova
donacija kwiga, slikovnica i
bojanki za najmla|e.
^etvororazredna {kola na
Ma}inom Brdu osnovana je 1943.
godine, a nova osnovna {kola
izgra|ena je 1965. godine. Prvi
u~iteq bio je Vlado Hajek. U
ovoj {koli djeca poha|aju i
dopunsku nastavu materweg
jezika.
Sedamdesetih i osamde-
setih godina pro{log vijeka
{kola na Ma}inom Brdu bila je
jedina u BiH koja je imala ovu
vrstu nastavnih aktivnosti,
zbog ~ega su ih ~esto
posje}ivale novinarske ekipe
iz svih televizijskih centara
biv{e Jugoslavije.
^e{ka nacionalna mawina
svoje obi~aje, tradiciju i kul-
turu weguje i ~uva zahvaquju}i
radu dru{tva #^e{ka besjeda#,
koje je osnovano 1925. godine. Do
izgradwe dru{tvenog doma na
Ma}inom Brdu 1950. godine
folklorna sekcija svoje nastupe
je organizovala u privatnim
ku}ama. Kostimi, maske i kulise
su izra|ivani i no{we za nas-
tupe vezene u porodicama
Iva{uk, Bo~ek i Hajek. Ak-
tivni su, tako|e, bili tam-
bura{i i dva duva~ka orkestra.
Rad dru{tva u BiH ob-
novqen je 1998. godine - prvo kao
sekcija u Savezu nacionalnih
mawina BiH, a potom su se os-
amostalili. Broj ~lanova se
primjetno smawuje, a u
#^e{koj besjedi# Prwavor
- Ma}ino Brdo trenutno
ih je mawe od ~etrdeset.
Evidentno je da su
~lanove dru{tva
sustigle godine, ali su
oni i daqe vitalni,
spremni da zasviraju i
zapjevaju za svoju du{u, ali
i zaigraju uz taktove
tradicionalne pjesme iz
pradomovine.
na{ZAVI^A
J
Sve porodice
STAMBENO
ZBRINUTE
U Prwavoru, prema nezvani~nim podacima, romska nacionalna
mawina `ivi otprije 300 godina. Nekada su prwavorski Romi
`ivjeli u nasequ Doline, bili su smje{teni i u gradu, a kako
tvrde stariji sa~uvani zapisi, bilo je oko 400 romskih
porodica. Sada je taj broj vi{estruko mawi. Ukupno
32 porodice se izja{wavaju kao pripadnici romske populacije,
a smje{teni su u Babanovcima, Dolinama, Vijaci, u gradu.
a podru~ju op{tine
N Prwavor aktivno
djeluju tri romska
udru`ewa, #Romska
snaga#, koju predvodi Perica
Vasi}, Udru`ewe Roma
op{tine Prwavor sa predsjed-
nikom Nenadom Mirkovi}em i
Udru`ewe #Romska djevojka -
Romani }ej#, ~iji je vode}i ak-
tivista Swe`ana Mirkovi}.
Romi na op{tini Prwavor su
integrisani u dru{tvu. Sva
romska djeca redovno se upisuju
i zavr{avaju {kole, nijedan
Rom i Romkiwa sa ove
op{tine ne prose, svi
su stambeno
obezbije|enii,
svi imaju
zadravstveno
osigurawe.
[vaj-
carski
#Karitas#,
M i n -
istarstvo
za qudska
prava i izb-
jeglice BiH
i {vedska
SIDA su, uz
pomo} op{tine
i romskih
udru`ewa iz-
gradili stambene ob-
jekte za Rome koji su bili
u stawu potrebe. Op{tina je
dodijelila gra|evinske dozvole
i placeve, dok su donatori i
Ministartvo za qudska prava i
izbjeglice dodijelili potrebna
sredstva za izgradwu ku}a,
adaptaciju i rekonstrukciju.
Tako su prwavorski Romi
postali vode}a romska zajed-
nica u Bosni i Hercegovini po
kompletno rije{enom pitawu
stambenog zbriwavawa.
Svake godine Udru`ewe
#Romska djevojka - Romani }ej#
organizuje preventivne pre-
glede (papa test, ultrazvuk
dojki, mamograf i sl) za
Romkiwe sa podru~ja op{tine
Vukosavqe, Modri~e i Prwa-
vora. Tako|e za korisnice sa
ovih op{tina se organizuje i
edukacije na teme o prevenciji
zdravqa. Za djecu koja nisu
obuhva}ena u sistem obrazo-
vawa sa op{tine Vukosavqe i
Modri~a organizuju sistem-
IZ @IVOTA PRWAVORSKE ROMSKE ZAJEDNICE
atske preglede.
Udru`ewe #Romani }ej#
osnovano je 2010. godine i
djeluje na podru~ju Republike
Srpske. Organizovali su prvi
put na op{tini Prwavor #Dan
zdravqa#. Tada je 121 `ena sa
op{tine Prwavor dobila be-
splatan mamografski pregled ,
a ako uzmemo u obzir da je
posqedwih godina na ovom
podru~ju veliki problem jer ne
r a d i
mamograf u Domu zdravqa i poplavqenom stanovni{tvu
`ene sa op{tine Prwavor
~ekaju po mjesec na ovaj pregled
u Bawoj Luci . Udru`ewe #Ro-
mani }ej# je pomoglo u nasequ
Doline da se uspostavi i
ove op{tine. Podijelili su 110
prehrambenih i higijenskih
paketa u u nasequ Modri~ki
lug. Tako|e su u ovom nasequ
rije{ili divqu deponiju iz
napravi kanalizacionalna naseqa i uz pomo} op{tine
mre`a i popravi put na tri Vukosavqe ogradili i
lokacije. Tako|e izgra|en je pripremili zemqi{te za
potporni zid kod romskih ku}a sportsko igrali{te koje imaju
u nasequ Doline i tako u planu u budu}nosti napraviti
sprije~eno daqe klizi{te za stanovnike ovog naseqa.
zemqi{ta ~ime je sprije~ena Aktivisti Udru`ewa #Ro-
opasnost koju je odron mogao mani }ej# svake godine
uzrokovati. obiqe`avaju i u~estvuju u man-
#Romani }ej# je ifestacijama: Mjesec dana `en-
uzelo aktivno skog romskog aktivizma, od 8.
u~e{}e u marta do 8. aprila, Svjetski dan
poplavama 2014. Roma - 8. aprila, \ur|evdan - 6.
godine i na maja, Ali|un 2. avgusta, Festi-
op{tini val nacionalnih mawina, Sv-
Vukosavqe i jetski dan romskog jezika - 5.
zajedno sa novembar, 16 dana borbe protiv
aktivis- nasiqa nad `enama 25. novem-
t i m a bar - 10. decemba, 1. decembar
udru`ewa, kao Svjetski dan borbe protiv
pomagalo HIV-a, 10. decembar - Dan qud-
skih prava...
Povodom Me|unarodnog
dana sje}awa na romske `rtve
Swe`ana
Mirkovi} holokausta, predstavnica
NAGRADA
Udru`ewe Romani }ej
dobilo je do sada neko-
liko priznawa, a na-
jvrednija nagrada stigla
je od Skup{tine op{tine
Prwavor za promovi-
sawe kulture i tradicije
Roma.
Udru`ewa #Romani }ej# zajedno
sa aktivistima udru`ewa pos-
jetila je 2. avgusta 2017. godine
spomen-obiqe`je Dowa Grad-
ina i polagawem vijenaca odala
po~ast romskim `rtvama
holokausta tokom Drugog svjet-
skog rata.
Udru`ewe #Romani }ej#
odr`ava radionice za
osna`ivawe `ena u politici,
na kojima su u~estvovale `ene
iz razli~itih politi~kih par-
tija, te odr`ava radionice na
teme prevencija GBV nasiqa,
prevencija na polno prenosive
infekcije, `enska prava,
planirawe porodice,
vr{wa~ko nasiqe, te edukacije
Romi kod
spomen-obiqe`ja
7
Romsko naseqe
na ku}ne radinosti, dekupa` i
sl.
Predsjednica Udru`ewa
#Romani }ej# Swe`ana
Mirkovi} je ~lanica Odbora za
Rome pri Savjetu ministara
BiH sada ve} u drugom mandatu.
Tako|e u Udru`ewu #Romani
}ej# okupqeni su mladi ak-
tivisti koji su pro{li obuke i
sada rade kao edukatori iz pre-
vencije raznih pojava. U
Udru`ewu radi romski medija-
tor Mi{o Mirkovi} koji dosta
doprinosi poboq{awu `ivota
Roma na podru~ju op{tina
Prwavor i Vukosavqe. Romski
medijator je mnogo radio i
posje}ivao stara i iznemogla
lica sa op{tina Doboj, Prwa-
vor, Stanari , Srbac... gdje je
podijelio prehrambrene
pakete, higijenske pakete, pla-
tio struju u iznosu od 125 KM za
stara i iznemogla lica sa ove
op{tine te organizovao pos-
jetu qekara i zajedni~ko
dru`ewe starih lica, uz ru~ak.
Tako|e su kupqena i dodije-
qena invalidska kolica za
nekoliko korisnika kojima su
bila potrebna.
Udru`ewe #Romska djevo-
jka# je ~lanica @enske romske
mre`e #Uspjeh#, @enske mre`e
BiH, Saveza nacionalnih maw-
ina op{tine Prwavor, raznih
koalicija koje rade na
poboq{awu `ivotnih uslova
Roma i Romkiwa.
Na incijativu Udru`ewa
#Romani }ej# osnovana je radna
grupa koja radi na prevenciji
nasiqa u porodici, a iz te
grupe je proiza{la Akciona
grupa koja radi na poboq{awu
uslova i `ivota Roma na
op{tini Prwavor. Tako|e od
dokumenata na op{tini Prwa-
vor izgra|en je Akcioni plan
za Rome. Udru`ewe #Romani
}ej# posjeduje dokumenta, status
i rje{ewe udru`ewa na
lokalnom i engleskom jeziku,
memorandum potpisan sa
op{tinom Prwavor o za-
jedni~koj saradwi. Romkiwe sa
op{tine Prwavor su izgradile
Agendu Romkiwa op{tine
Prwavor, dokument u kome
stoji {est kqu~nih problema
sa kojima se Romkiwe suo~avaju
u ovoj op{tini.
S. MIRKOVI]
8
Bogata ponuda kola~a
U Prwavoru, u pri-
g r a d s k o m
izleti{tu Borik,
organizovana je
manifestacija
#Mala Evropa - slavimo
razli~itosti#. Me|u brojnim
gostima bila je i grupa od
{ezdesetak Poqaka, koji su se
u zavi~aju svojih predaka jo{
jednom proveselili,
pokazuju}i svoju qubav prema
prwavorskom kraju.
Na~elnik Darko Toma{ i
predstavnik Roma iz Kakwa
Mujo Fafuli} zasadili su u
Gradskom parku, kod Centra
za kulturu, drvo `ivota kao
simbol prisustva Roma na
ovim prostorima. Centralni
znak na romskoj zastavi je
to~ak - ilustracija i simbo-
lika stalnog kretawa kroz
svoju istoriju koja je bila uvi-
jek nomadska. Ovo drvo sim-
bolizuje sve one Rome koji su
na{li svoj dom u Prwavoru
koji nosi jo{ jednu jedin-
stvenost u pore|ewu sa svim
drugim gradovima u ovom di-
jelu svijeta, a to je da svi
Romi u Prwavoru imaju
rije{eno stambeno pitawe i
da sva djeca redovno poha|aju
{kolu.
Prvi put centralno
mjesto na manifestaciji u
Prwavoru zauzela je romska
nacionalna mawina, ~iji je
mladi predstavnik otvorio
kulturno-umjetni~ki program
Poqaci na rodnoj grudi
Romi za kompletan spektakl
Veseli takt
uz miris bor
sa pjesmom #\ur|evdan# (Ed-
erlezi). Iza tog nastupa
nizali su se nastupi igre Kul-
turno-umjetni~kog dru{tva
#Romalen# Kakaw, najmla|ih
predstavnika Ukrajinskog
udru`ewa #Taras [ev~enko#
iz Prwavora, sa ^esima iz
#^e{ke besjede# sa Ma}inog
Brda. Nastupio je i hor
Udru`ewa reemigranata iz
Bosne iz bratskog Boleslav-
jeca sa svojom himnom o Prwa-
voru, autora Jozefa Herbuta,
koja je po mnogima jedna od na-
jqep{ih pjesama o Prwavoru
ikada napisana.
Kao i svake godine, svo-
MALA EVROPA - U SL
ZAPA@AWE
Zabavne sadr`aje u na{em
gradu redovno prate mnogi
sugra|ani. Me|u wima i
ugledni prijeratni op{tinski
funkcioner Vehbija Cepi},
danas penzioner, koji nije
izostao ni u Boriku.
- Zaista je lijepo slu{ati i
gledati ovu razigranu mla-
dost, ali i ne{to starije
izvo|a~e, koji pokazuju da go-
dine ne moraju biti povod za
povla~ewe sa pozornice.
Program je bio za sve po-
hvale - rekao je Cepi}.
Trogodi{wi jom virtuozno{}u i akro-
Jakov sa svojim batskim elementima zapaw-
drugarima ili su prisutne ~lanovi
Udru`ewa Ukrajinaca #^er-
vona kalena# iz Li{we.
^lanovima udru`ewa #Mladi
Boleslaviec# nije tako|e ne-
dostajalo akrobacija, a
briqirali su i u nastupu
#Igara sa kraqevskog dvora#
gdje su qetnu scenu popunile
prekrasne koloritne haqine
i odijela. Za kraj zabavila nas
je posebna go{}a iz [vaj-
carske, mlada popularna
jodlerka Barbara Klosner sa
prate}im folklornim sas-
tavom iz [vajcarske.
 na{ZAVI^A 9
J
Atraktivni folklora{i
LICI I RIJE^I

Toma{ i

tovi
Fafuli}

Imali smo prvi put u

Prwavoru priliku vidjeti i
~uti gigantski alpski rog,
{vajcarsku harmoniku, ali i
~arobni performans sa
novcem koji pjeva kada se
stavi u kerami~ku muzi~ku zd-
jelu. Pridru`o im se na sceni
i hor mladih [vajcaraca

rove {ume
#VOX KALEIDO# iz
@eneve, koji su plijenili os-
mijesima i pjesmom na svoja
tri jezika: francuskom, ital-
ijanskom i wema~kom.
Bilo je to ve~e za pam}ewe
na kome su na{i sugra|ani, dok
u`ivaju u programu, mogli da
probaju najraznovrsnije deli-
cije koje se samo u Prwavoru
mogu na}i sve na jednom mjestu:
piroge, bor{~, raznorazne
puwene kiflice, meso sa
ro{tiqa, {kembi}i, pile}i
bataci, krofne na trista
na~ina, {trudle sa makom,
orasima, sirom... Sve boje i svi
ukusi, na jednom mjestu. A sve to
u razigranom ritmu i za~iweno
mirisom borovine iz {ume gdje
su svi bili veseli i raspjevani,
kao omamqeni prirodnim
ambijentom u Sport-
skom centru
#Borik#.
Sve to, samo
u na{oj jedin-
stvenoj #Maloj
Evropi#.
Svi koji
na{e #Slavqe
rali~itosti#
posjete prvi put,
odu{evqeni Prwa-
vorom, ponavqaju iste
rije~i: #Ovo je ~udesno! Ovo
nema nigdje u svijetu!#.
Zato je na{ mali Prwa-
vor - velik, cijewen, poseban
i ispred mnogih drugih, ve}ih
op{tinskih centara. Takav }e
i ostati jer su mawine
neizostavni dio ovog
podru~ja, a oni koji kroje
ovda{wu kulturnu politiku
znaju {ta je najboqe i na-
jqep{e za na{ zavi~aj.

PO[TEWE

Nekoliko stotina Prwavor~ana

okupilo se na platou kod Lova~kog
doma Borik, gdje su pratili bogat
i raznovrstan program. Na{
sugra|an Dragan \uki}, koji je
tako|e bio me|u gledaocima,
prona{ao je nov~anik i li~na doku-
menta jedne mlade go{}e iz Poqske.
Novac i dokumente je odmah pri-
javio poqskoj delegaciji, pa su mu
Vesela mnogi ~estitali na gestu po{tewa.
mladost
10

POTOMCI POQSKIH ISEQENIKA NE ZABORAVQAJU ZAVI^AJ SVOJIH PREDAKA

U vrijeme mnogi krunisani posebnim iz-
dawima kwiga kao {to su #Gal-
vladavine cijani i Srbi# Jana Bujaka i #Iz
Austrougarske Bosne za Poqsku# autora
carevine 1894. i Toma{a Lisa.
U jesen 2016. godine
1895. godine, prvo u udru`ewe kona~no dobija svoj
mawem broju, prostor u centru grada na
kori{}ewe uz pomo} Rimoka-
a potom i toli~ke `upe Prwavor. Iste go-
organizovano, dine ~lanstvo slavi Wigiliju -
poqsko Badwe ve~e prvi put
Poqaci iz zapadnog okupqeno u prostoru udru`ewa.
dijela Galicije Od ove godine po~iwe da djeluje
zajedno sa i mladi folklorni sastav
Udru`ewa Poqaka
Ukrajincima sa tog #Boleslaviec# koji ~ine djeca,
podru~ja po~iwu da peta generacija Poqaka koji
`ive u Prwavoru.
naseqavaju Poqski funkcioneri Udru`ewe Poqaka
podru~je tada{weg nedavno u Prwavoru #Boleslaviec# je najmnogobro-
jnije poqsko udru`ewe na pros-
sreza Prwavorskog. toru Republike Srpske, ali i
Uglavnom
zemqoradnici i
zanatlije dobijaju
od tada{we vlasti
Qudi sa dva srca
Gradi{ci... o Poqacima, oni }e djeluju na poqu ja~awa i {irewa
Bosne i Hercegovine. S obzirom
na tu ~iwenicu i to da ve}inu
~lanova udru`ewa ~ine djeca i
mladi, uz pomo} poqske am-
basade udru`ewe ove jeseni star-
tuje sa projektom #[kola
zemqi{ta pod vam re}i kako su to bili vri- zajedni~kog djelovawa. Ovog poqskog jezika# za najmla|e
{umom, koja da bi jedni qudi koji su donijeli qeta nije bilo iznena|ewe i ~lanove. Tim projektom se `eli
razne nove alate i na~ine posjeta mar{ala vojvodstva obnoviti i sa~uvati poqski
koristili prvo obrade zemqe i drveta. Pri~a}e Dowe [lezije Cezara P{ibil- jezik koji je na ovom prostoru
moraju sami i kako su sa wima i oni po~eli ko- skog Prwavoru i sastanak sa nakon vi{e od 120 godina skoro
ristiti prve metalne plugove, predstavnicima Vlade Repub- zaboravqen. To nije prvi pro-
iskr~iti. saditi vo}e, uzgajati p~ele, ko- like Srpske u Bawoj Luci. Tom jekat udru`ewa na temu o~uvawa
ristiti prve ma{ine i i prav- prilikom je najavqeno potpisi- poqskog jezika jer su zajedno sa
ako nastaju mnoga sela
iti neka nova jela za koja oni do vawe sporazuma izme|u Repub-

T
jincima
naseqena uglavnom Po-
qacima ili taj prostor
dijele zajedno sa Ukra-
i doma}im
stanovni{tvom koje je tu prije
tada nisu znali.
Udru`ewe reemigranata iz
Boleslavieca u Poqskoj je
nakon majskih poplava u Repub-
like Srpske i regiona Dowi
[lonsk u Poqskoj po uzoru na
specijalne veze i saradwu koja
izme|u Prwavora i
Udru`ewem Poqaka #MAK# iz
Gradi{ke najmla|i ve} jednom
boravili na Koloniji poqskog
jezika u Poqskoj, u gradu
Boleslaviecu {to je za sve wih
lici Srpskoj urgentno uputilo Boleslavieca postoji ve} vi{e Spomen-plo~a u crkvi bio i prvi boravak u mati~noj
`ivjelo. Novi Martinac,
2014. godine zna~ajne koli~ine od 40 godina. Svetog Ante Padovanskog u Prwavoru zemqi iz koje poti~u. Taj pro-
Kunova, Rakovac, Devetina, Gum-
pomo}i Prwavoru, Doboju i jekat je finasiran od strane
jera, Seli{te, Prosjek, AKTIVNOSTI U PRWAVORU nezavisnosti Republike Po- `ivqa na podru~ju op{tine
Srpcu kada je bilo najpotreb- Sreza Boleslaviec.
Smrti}i, Jadovica, Pala~kovci, qske. Ve} osmu godinu udru`ewe Prwavor, te starog sreza Prwa-
nije. Posebno mjesto u udru`ewu
Ratkovac, Ma}ino Brdo, Udru`ewe Poqaka u~estvuje na svim manifestaci- vorskog na kojem je do 1946. go-
Povratnici u Poqsku za zauzima profesor dr Milo{
Sitne{i, Nova Dubrava, ^eli- #Boleslaviec# u Prwavoru ak- jama nacionalnih mawina na ter- dine `ivjelo ~ak 18.000 Poqaka.
sebe ka`u da su #qudi sa dva Mi{kovi} koji je kao po~asni
novac i Bakinci, samo su neka od tivno je na podru~ju na{e itoriji op{tine Prwavor i Organizovani su mnogi susreti
srca#, jedno je u Poqskoj, a drugo ~lan udru`ewa inicirao mnoge
sela na na{em podru~ju koja op{tine jo{ od 1. novembra 2009. {ire. Veliki trud ~lanovi poput #70 godina od reemigracije
u raspjevanoj Bosni. O tome ideje i dao vlastiti maksimum da
~uvaju i poqsku istoriju. Po- godine kada je odr`ana udru`ewa ula`u na o~uvawe os- u Poqsku#, snimqeni filmovi o
pjeva i himna o Prwavoru koju svi projekti i akcije budu
qaci masovno naseqavaju pros- i prva Skup{tina tataka poqske kulturne istoriji Poqaka te potpo-
izvode ~lanovi hora Udru`ewa uspje{no finalizovani. Za-
tor Krajine od Dervente do Udru`ewa i ba{tine i mognuti mnogi istra`iva~ki
reemigranata iz Boleslavca, a jedno sa udru`ewima iz Poqske
Bawaluke, od Ukrine pa do Vr- izlo`ba povodom tragova po- radovi na
koju je napisao wihov ~lan Jozef i uz pomo} Ambasade Republike
basa. 90 godina qskog o v o m
Herbut, pjesnik i kompozitor Poqske u Sarajevu, prisutno je
Svi oni zapo~iwu svoj novi pros-
koji `ivi i radi u selu Tomis- aktivno u~e{}e u procesu
`ivot ovdje, u~e jezik i upoznaju toru,
lav, pored Boleslavieca. Ko god restauracije poqskih grobaqa
svoje nove kom{ije sa kojima za- o d
je ~uo ovu pjesmu u`ivo, slo`io Rakovac, Gumjera, te grobqa De-
jedno zara|uju svoj te`a~ki kojih su
se da je ovo najqep{a pjesma o vetina koje }e potpuno
hqeb. ^itave generacije se
Prwavoru ikada napisana. ure|eno, obiqe`eno
ra|aju i odrastaju poprimaju}i i
Sve ovo su ~iwenice spomen-plo~om, biti
obi~aje i mije{aju}i se sa
koje govore koliko je jaka zvani~no otvoreno za
lokalnim stanovni{tvom.
`eqa tih qudi i te`wa za posjete sve~anim
Ratom razorena i desetko-
{to ja~im vezama na svim otkrivawem plo~e 24.
vana Poqska po okon~awu Dru-
nivoima na kojima postoji septembra 2017. go-
gog svjetskog rata poziva
prostor da se one iz- dine.
Poqake da se vrate u domovinu.
grade. Od kulture,
Vlade tada{we FNR Jugoslavije
sporta, do privrede gdje je
i Republike Poqske potpisuju u
Poqska sigurno jedna od Poqaci tokom
proqe}e 1946. godine sporazum julske posjete
vode}ih zemaqa u Evropi
kojim se dozvoqava transport Prwavoru
po na~inima kori{}ewa
vi{e od 18.000 Poqaka koji su do
fondova koje pru`a
tada `ivjeli na prostoru od
~lanstvo u EU. Prvi spo-
Dervente na istoku, do
razum o bratimqewu
Bawaluke, Lakta{a i Gradi{ke
izme|u op{tine Prwavor i
na zapadu, da vozovima budu de-
Boleslavieca u Poqskoj pot-
portovani i naseqeni na pros-
pisan je jo{ davne 1974. go-
tor Dowe [lezije (Boleslaviec
dine i od tada obnovqen
sa okolnim mjestima) na jugoza-
nekoliko puta. Pot-
padu Poqske. Oni se 1946.
pisani su mnogi spo-
vra}aju za Poqsku nose}i sa
razumi o
sobom samo najosnovnije stvari,
specijalnim
ne{to stoke i ono {to je bitno:
vezama koji su
uspomene, jezik, obi~aje i tradi-
pokrenuli
ciju koju nastavqaju ~ak i tamo u
mnoge
svojoj staroj novoj domovini.
procese
Ako danas pitate wihove
koji
biv{e kom{ije u Lakta{ima,
Derventi, Prwavoru, Srpcu,
na{ZAVI^A
J
Qetnu {kolu
ukrajinskog jezika
tokom dvonedjeqne
obuke poha|alo
tridesetak mladih
iz nekoliko
gradova Republike
Srpske. Na
programu bili i
geografija,
istorija, pjevawe,
likovna umjetnost,
pripremawe
ukrajinskih jela...
U Ukrajinskom duhovnom
centru Svetog Bazilija u
Prwavoru, koji je i sjedi{te
bosansko-hercegova~kih Ukra-
jinaca, 12. avgusta zavr{ena je
dvodnedjeqna Qetna {kola
materweg jezika. [kola nosi
ime Andreja [eptickog,
li~nosti koja je mnogo uradila
u korist svog naroda tokom
te{kih vremena i raseqavawa
Ukrajinaca u druge, pa tako i
balkanske zemqe.
Glavni koordinator nas-
tave bio je mladi sve{tenik,
jerej Orel Zakaquk iz Prwa-
vora, svojevremeno tako|e po-
laznik ove {kole, koji je u
me|uvremenu dobio svoju paro-
hiju.
PRILOG O NACIONALNIM ZAJEDNICAMA PRWAVORSKE OP[TINE PRIPREMILA REDAKCIJA NA[EG ZAVI^AJA .
U NAREDNOM BROJU OP[IRNO ]EMO PISATI O PRWAVORSKIM ITALIJANIMA I UKRAJINCIMA.
U UKRAJINSKOM DUHOVNOM CENTRU U PRWAVORU
Mali{ani i
na raspustu u
u~ionicama
- Imali smo bogat nastavni
program i fakultetski obrazo-
vane predava~e, od kojih je
ve}ina svojevremeno, kao os-
novci i sredwo{kolci, tako|e
poha|ala na{u {kolu. Osnovna
namjera nam je da sa~uvamo na-
cionalni identitet, ali i da
upoznamo istoriju i geografiju,
materwi jezik, da u~imo i pje-
vamo crkvene pjesme, ali i da
PAROHIJA UKRAJINSKE GRKO-KATOLI^KE CRKVE PREOBRA@EWA GOSPODWEG U PRWAVORU
MOLITVA POVODOM IMENDANA CRKVE
PREOBRA@EWA GOSPODWEG
nau~imo kako se pripremaju
na{a nacionalna jela. Program
je bio zaista bogat i
raznovrstan, pa smo uspjeli
zadr`ati pa`wu djece za pre-
davawa koja su svakodnevno bila
organizovana. Uz to, mladi su se
navikavali i na internatski
tip smje{taja, a upoznali su i
na{ Prwavor - ka`e Zakaquk.
Polaznici nisu krili
SUBOTA, 19. AVGUSTA, U 11
^ASOVA U HRAMU U PRWAVORU
zadovoqstvo efektima 14-
dnevnog boravka u Duhovnom
centru, gdje su imali i smje{taj.
- Polaznik sam klasi~ne
Gimnazije u Subotici, ali
nisam propustio priliku da
do|em, da se dru`imo, pro{iru-
jemo stara i sti~emo nova pri-
jateqstva. Bilo je zaista
izvanredno - rije~i su 16-
godi{weg Aleksandra
STARJE[INA
HRAMA
PETAR
SITNIK
Polaznici
Qetne
{kole i
zvanice
Krwe{ina.
Lijepe uspomene nosi i
Sara Qepojevi} iz Prijedora:
- Ovo mi je tre}i qetni bo-
ravak u Prwavoru, a planiram
da i narednih qeta dio raspusta
provedem u jednom ovako
slo`nom i zabavnom dru{tvu.
Predava~i tako|e zaslu`uju po-
hvale.
Mlada prwavorska
11
sredwo{kolka Mihaela Ku-
lena, polaznica ra~unarskog
smjera, ka`e da dolazi ve}
{estu godinu, ali da uvijek ima
{ta novo nau~iti. Sli~no
razmi{qaju i Vladimir Zas-
tavni, Aleksandar Stahwek,
Vawa Semewuk... Vratili su se
svojim porodicama, bogatiji za
nova znawa i u~vr{}ene pri-
jateqske veze.
Polaznike {kole posjetio
je i vladika kri`eva~ki
Nikola Keki}, koji je pohvalio
u~enike, a odao je i priznawe
glavnom koordinatoru Orelu
Zakaquku i ostalim
predava~ima i sve{tenicima,
koji su bili zadu`eni na vjer-
sku nastavu.
- Ovo je lijep primjer
osposobqavawa mladih da
vi{e i boqe upoznaju ko su i
{ta su, ali i da savladaju
materwi jezik. Drago mi je
{to se u ovoj sredini weguju
dobri me|unacionalni odnosi
i da Prwavor ostaje kompak-
tna sredina raznih nacional-
nih zajednica i istinskog
su`ivota - rekao je vladika
Keki}, koji je glavni vjerski
starje{ina i za bosansko-
hercegova~ke Ukrajince.
Duhovni centar posjetio je
i na~elnik op{tine Darko
Toma{, koji je tako|e pohvalno
govorio o jednoj tako uspje{noj
inicijativi kao {to je
osposobqavawe mladih pripad-
nika ove nacionalne zajednice.
12 KOLA@
Vrijedan jubilej supru`nika Petrovi}
Sloga duga sedam decenija
eneracija u~enika za-
G vr{nih razreda
Sredwo{kolskog cen-
tra #Rada Vrawe{evi}#
iz 1987. godine okupila se ovih
dana da bi obiqe`ili 30 godi-
na od rastanka sa ovom ustano-
vom. Susret je bio dirqiv, pun
uspomena i podsje}awa na neka
bezbri`na vremena sazrije-
vawa i planirawa novih koraka
u `ivotu. Ovog 5. avgusta imali
su {ta pri~ati nekada{wi |a-
ci jezi~ko-prevodila~ke, po-
qoprivredno-tehni~ke,
ko`arske, drvoprera|iva~ke i
metalske struke.
Ulogu doma}ina imao je
Simeun - Simo Dujakovi}, pro-
fesor wema~kog jezika i razre-
dnik prevodila~kog odjeqewa.
Samo za ovu priliku u Gimnazi-
ji se oglasilo i {kolsko zvono.
Stigli su nekada{wi ma-
turanti iz mnogih zemaqa. Iz
SAD do{la je Swe`ana Milo-
jevi}, iz [vedske Slaven Stu-
di}, iz [vajcarske Novica
Kova~evi}, iz Austrije Emina
Mujki}, Zlatko Jevti}, Budim-
nir Nedovi}, Zvjezdan \uki},
Swe`ana Borodenko, iz Wema-
~ke Vlastimir Vidi}, Goran
Radulovi} i Du{ko Prerado-
Kosta i Marica
OBIQE@ENA 30-a GODI[WICA MATURE
Ide, ide `ivot...
vi}, iz Zagreba Vesna Maru-
{i}, iz Pirota Brankica Pe-
trovi}, iz Trebiwa Svjetlana
Gajani}-Vuleti}.
Na zabavu su stigli i Sla-
Bilo je veselo ovih avgustovskih
dana u porodici Petrovi} u Popovi-
}ima. Marica Petrovi}, kojoj je 89 go-
dina i wen godinu dana mla|i suprug
Kosta, proslavili su 70 godina zaje-
dni~kog, bra~nog `ivota, {to je is-
tinski raritet na {irem podru~ju.
Upoznali su se jo{ dok su bili
djeca, kada je Marica imala osam godi-
na. Dje~je kom{ijske simpatije prera-
sle se u qubav koja se kasnije javila i
sudbina ih je sastavila za cijeli
wihov vijek.
Te{ka vremena, poput dva rata,
bijeda i neima{tina nisu sprije~ili
Petrovi}e da ipak budu sre}ni.
- Do{la djeca, nesta{ica, glad,
ali mi smo uvijek me|usobno bili do-
bro. Nismo gledali na to da li imamo
vi{a Blagojevi}, Dragi} La- Aleksandra Novarli}, Tatjana
zi}, Zoran Du{ani}, Novak Preradovi}, Fatima ^olako-
Milanovi}, Slobodan Paliku- vi}, Biqana Xaji}, Nata{a Sa-
}a, @eqko Slijep~evi}, Miro- ri}, Borka Biber.
slav \uki}, Greta Slijep~evi}, Inicijator okupqawa
ili nemamo. Znali smo, bi}e dobro kad
se dobrom nada{ - ka`e baka Marica,
dodaju}i da je me|usobna sloga najva-
`nija stvar u `ivotu.
Vrijedno su radili, gradili i
formirali porodicu.
- Skladan brak je najva`niji. Ri-
jetko smo se sva|ali. Postupali smo je-
dno prema drugom ba{ onako kako
treba, jer smo se voqeli i po{tovali.
Oboje smo mislili o ku}i i djeci, nas-
toje}i da ih izvedemo na pravi put, da
odrastawem postanu ~estiti qudi - is-
ti~e djed Kosta.
Velika je wihova porodica. Sed-
moro djece, 12 unu~adi, osmoro praunu-
~adi, a stiglo je i prvo ~ukununu~e.
Sre}ni su i veseli kada se svi okupe
na jednom mjestu.
Vlastimir Vidi} zahvalio je
svim drugarima, a posebno
Zlatku Jevti}u, koji je kolege
iz razreda po~astio ve~erom.
Nekada{wi maturanti pro{e-
Zavi~ajni susreti
Sa Dana Ilov~ana
Odr`ani Dani Ilov~ana
U Velikoj Ilovi, jednoj od najve-
}ih prwavorskih mjesnih zajednica,
odr`ani su #Dani Ilov~ana#, koji su
tokom desetak dana druge polovine
jula okupili nekoliko hiqada mje-
{tana i qudi ovog podru~ja koji `i-
ve i rade u inostranstvu.
- Vi{e od 2.000 na{ih kom{ija i
qudi iz susjednih sela hqeb zara|uje
u inostranstvu, ali ve} petnaestak
godina zajedni~ki organizujemo zavi-
~ajno dru`ewe, kroz koje, uz zabavu i
vedru atmosferu, dogovaramo i nare-
dne akcije na izgradwi i odr`avawu
postoje}e infrastrukture - ka`e mje-
- Za ona vremena bili su izuzetno
napredni. Znali su {ta zna~i biti
{kolovan, pa su tako i nas, djecu, slali
na {kolovawe. Sve u svemu, bili su i os-
tali roditeqi za primjer - ka`e wiho-
va k}erka Biqana Petrovi}-Mujani}.
Kada bi se pisala kwiga o dobroj
organizaciji i uzornom funkcioni-
sawu bra~ne zajednice i to na du`e
staze, Kosta i Marica bi mogli biti
uzorak takvog djela.
Porodica Petrovi}, odnosno
mla|i ~lanovi, priredili su slavqe.
Nije izostala ni torta, kao ni po-
qubac slavqenika, sa porukom da
qubav uvijek pobje|uje. Pa, sre}no vam
Petrovi}i do novog jubileja, 75 godina
zajedni{tva i dijamantskog braka.
S. M.
Generacija
maturanata
iz 1987. godine
tali su Prwavorom, posjetili
nekoliko lokala i skrasili se
u popularnom restoranu #Ati-
na#. (br)
sni aktivista Braco San~anin.
Va{arski dani protekli su u vese-
loj atmosferi, a Ilov~ani su jo{ je-
dnom pokazali qubav prema rodnom
selu. Ni ovaj put nije izostala atra-
kcija zabave - konzumirawe mesa pe-
~enog vola, koji je bio te`ak 760
kilograma.
- Nastavi}emo da wegujemo ovakvu
vrstu okupqawa i qudovawa, pokazu-
ju}i slogu i zajedni{tvo Ilov~ana -
ka`e Radojica \ura{, koji ve} godi-
nama `ivi i radi u Italiji, ali za-
vi~ajna drugovawa nikada ne
propu{ta. (br)
na{ZAVI^A
J
NEVENKINO
umiqato dru{tvo
M
no gi qubi teqi
`ivotiwa uspje-
li su pripitomi-
ti ra zne vrste
plemenite divqa~i kao {to
su srne, ali i vukovi, lisice,
veprovi. To je po{lo za ru-
kom i Ne ven ki Bi je li} iz
prwavorskog sela ^orle, ko-
ja trenutno u svom doma}in-
stvu ima pripitomqenu srnu
Milanu i jednog srnda}a.
Bilo je zadovoqstvo raz-
govarati sa `enom, koja ima
veliko srce i koja brine o
ovim `ivotiwama.
Ne ven ki na ne obi ~na
pri~a poti~e jo{ od 2012. go-
dine, kada je wena ku}a kao
~lana, ugostila jednu srnu.
Na`alost, u me|uvremenu je
ugi nu la, a os tao je ve li ki
`al za ovom `ivotiwom.
- Dr`ala sam je u sobi, u
jednom }o{ku, al nema ~is-
tije `ivotiwe od srne. Neiz-
mjerno sam je voqela, a kada
je uginula, ja sam jaukala -
prisje}a se doma}ica toga da-
na.
Sti ca jem okol nos ti u
weno doma}instvo ubrzo je
stigla nova srna, koju joj je
donio wen ro|ak, spasiv{i je
od ~opora pasa u obli`woj
{umi. Bila je to i daqe je
wena naj ve }a
qubav
i je do{la internetom.
POSLOVNI PRIJATEQI NA[EG ZAVI^AJA ^ESTITAJU VAM KRSNU SLAVU PRWAVORA - PREOBRA@EWE GOSPODWE!
ZTR
ZTR GRA
GRA\E
\EVI
VINAR
NARSTVO
STVO
PAN
PAN^I]
^I]
KULA[I,
TELEFON:
065/644-740
SARADWA SA NAMA - PRAVI POSLOVNI POTEZ
NEOBI^NA PRI^A IZ ^ORLI
mjezimica, kojoj je dala ime
Milana. U{la je u wen `i-
vot prije pet godina i promi-
je ni la shva tawe svi je ta i
`ivota.
- Bila je mala. Dala sam
joj ime Mi la na, ba{ za to
{to mi je mila. Othranila
sam je za godinu i kada sam
vidjela da `eli napoqe, pus-
ti la sam je u {u mu. Na kon
{est mjeseci opet se vrati-
la, da bi kod mene okotila
dvoje mladun~adi - ka-
`e Nevenka.
O ovim pitomim
`ivotiwama brinu i
weni sinovi Marko
i Sini{a, ali niko
i ni{ta ne mo`e da
zamijeni tu koli~inu
qubavi koju im li~no Ne-
venka pru`a. @ivotiwe nisu
pro birqive. Je du ja bu ke,
`ito, krastavce, kupus, ki-
fle...
U {ali dodaje da joj
je srna Milana najdra-
`i pod sta nar, a o
svo jim `i vo ti-
wama bri ne i
neprestano
misli i kada
jednom go-
di{we
bo ra vi
u bawi, na lije~ewu:
- Kada odem u bawu, stal-
no mislim na moje srne. Pa ja
tu qubav ne mogu opisati, vo-
le svi, ali ja najvi{e volim.
Jednu no} me probudila, po-
no} je bila, ona do{la pod
moj prozor i javqa se, neki
trenuci se ne zaboravqaju -
pri~a ova doma}ica.
Dodaje da }e nastaviti
da uzgaja srne, a u maju treba
da stignu novi
pod sta na ri.
Po taj no se
nada da budu
`enke, kako bi ih mogla os-
taviti sebi i tako pro{iri-
ti trenutni broj.
- ^es to odne sem i di-
vqim srnama sijeno, doqe u
{umu gdje dolaze. U potoku,
blizu ku}e gdje tako|e dola-
ze, nosim `ito, do|u i druge,
ponekad po pet-{est, {ta }u,
kada ih volim - ka`e Neven-
ka i zakqu~uje:
- Srne ne}e da idu od me-
ne. Vra}aju mi se uvijek. One
su to li ko umiqate, do |u i
prislone se uz mene. Koliko
ja volim svoju Milanu, isto
toliko i ona voli mene.
@ . KNE@EVI]
Nevenka sa svojom
qubimicom
Sirana Milankovi}
MILANKOVI],
VLASNIK DALIBOR
DOWI PALA^KOVCI
Senada Hamzi} sa na{im novinarom
Porodica Hamzi} posvetila
se proizvodwi krastavaca
[ampioni iz
Kowuhovaca
Vi{e~lana porodica Ham-
zi} iz Kowuhovaca posveti-
la se od pro{le godine
proizvodwi industrijskog
krastavca korni{ona. Prva,
lawska iskustva bila su po-
voqna, pa su Hamzi}i odlu-
~ili da ovoj kulturi
proqetos posvete parcelu
od dva dunuma.
- Posao nije lak ni jed-
nostavan. Tra`i mnogo
truda i odricawa, ali
sam zadovoqna, jer se
ipak, ne{to mo`e za-
raditi - ka`e Senada,
koja sa mu`em Ame-
lom vodi sve aktiv-
nosti na parceli.
Mnogo toga nau~i-
la je Senada kroz
stru~na predavawa, ali
i preporukama do kojih
Ima ova vrijedna Kowuhov-
~anka i podr{ku sinova.
Najstariji sin Sadin je
sredwo{kolac, bu-
du}i poqop-
bb, PRWAVOR,
TELEFON: 065/603-
688
KOLA@ 13
rivredni tehni~ar, a dvojica
mla|ih sinova, blizanci Ta-
rik i Mustafa tako|e pris-
ka~u u pomo} kada na red
do|e udarni~ki posao berbe.
Ponekad Senada anga`uje
i radnike na dnevnicu, a
prva priska~e kom{inica
Hadisa Porobi}, sa svojim
k}erkama, za koje gazdarica
ka`e da su wena desna ruka.
Berba }e trajati i tokom
narednog mjeseca, a sve koli-
~ine se, zahvaquju}i posre-
dovawu jedne firme iz
@ivinica, blagovremeno
isporu~uju za industrijsku
obradu i pakovawe.
- Zadovoqni smo poslo-
vnim partnerom pa }emo se
porodi~no posvetiti ovoj
djelatnosti i naredne godi-
ne. Imamo dovoqno radne
snage i voqu da vlastitim
sposobnostima i marqivo{-
}u do|emo do kakve-takve za-
rade. Slo`ni smo i
odlu~ni, pa ni uspjeh
ne}e izostati, isti-
~e Senada, istinska
{ampionka u proi-
zvodwi korni{ona, iz
prigradskog na-
s e q a
Kowuhov ci.
(br)
14

POSLOVNI PRIJATEQI NA[EG ZAVI^AJA ^ESTITAJU VAM KRSNU SLAVU PRWAVORA - PREOBRA@EWE GOSPODWE!

VA[ POUZDANI ISPORU^ILAC VODE ZA PI]E

REDOVNO PLA]AWE MJESE^NE
POTRO[WE OMOGU]AVA
UREDNO SNABDIJEVAWE
KVALITETNOM VODOM KOMUNALNO PREDUZE]E

VODOVOD PRWAVOR 051/655-468

KUSI]
PUTEVI
d.o.o, KREMNA,

PRWAVOR,
065/993-233

SALON QEPOTE

Kleopatra

Da uvijek budete svje`i i privla~ni

- kvalitetne, brze i kompletne usluge na{eg modernog salona

KOMUNALNO PREDUZE]E PARK PRWAVOR

SA VAMA
ZA ^ISTIJI GRAD
na{ZAVI^A 15
J
POSLOVNI PRIJATEQI NA[EG ZAVI^AJA ^ESTITAJU VAM KRSNU SLAVU PRWAVORA - PREOBRA@EWE GOSPODWE!

MAGISTRALNI PUT,
KOD RESTORANA
LEBURI],
PRWAVOR,
TELEFON:
051/470-295

Pekara
Jungi}
Op{tinski odbor
UVIJEK BOGAT IZBOR SVJE@IH SLATKIH I SLANIH PECIVA,
BUREKA, PICA, HQEBA I DRUGIH PROIZVODA OD BRA[NA. Socijalisti~ke
DOBRO NAM DO[LI! partije Prwavor

AUTO-CENTAR

PEJA[INOVI]
www.pejasinovic.com

ZANATSKI CENTAR 2, KOD NADVO@WAKA U PRWAVORU,

TEL: 051/640-301 I 640-303
 FUDBALERI QUBI]A STARTOVALI SKROMNIM REMIJEM
o{a serija rezultata u
BORAC

L pripremnom periodu
unijela je u redove
Qubi}a izvjesnu dozu
nervoze i straha.
Prwavor~ani su odigrali ~eti-
Strpqewem Nova sezona po~ela je i
u ^etvrtoj, odnosno Po-
dru~noj ligi. Ekipa Bor-
ca iz [ibovske
ri kontrolne utakmice i sve
me~eve sa izgubili, pri ~emu su
#plavi# postigli samo 1, a pri-
mili ~ak 11 golova. Jasno je da
se ekipa jo{ nije uigrala, da se
fudbaleri na terenu #ne razu-
do bez bje dne gostovala je u Tre-
bovqanima, gdje je pora-
`ena (4:0) protiv
doma}eg sastava Kale-
ma. I u drugom kolu [i-
bov~ani }e gostovati, a
miju#, pa otuda i porazi ~ak i
protiv timova iz ni`eg ranga
takmi~ewa. Rukovodstvo kluba
je reagovalo i anga`ovalo neko-
liko novih imena sa strane, a
oporavio se, nakon vi{emjese-
po zi ci je
Prwavorski
drugoliga{ novu
sezonu otvorio
~eka ih okr{aj protiv
Mladog Kraji{nika, u
Kukuqama.

~nih problema sa povredom, na- doma}im bodom Danko Reflektori u

pada~ Vladimir An~i}. protiv debitanta ]irkovi}, funkciji
Sa fondom igra~a, kojima prvotimac
raspola`e, trener Dragomir iz Dubrava. Prvo Qubi}a
Prodanovi} i wegov prvi sara- predstavqawe na
dnik Goran Deket nemaju razlo-
ga za brigu. Ipak }e sve do}i na gostovawu bi}e
svoje mjesto, uvjereni su u ovom u Trnu.
kolektivu, ne obaziru}i se na
zlonamjerne gradske #sveznali-
ce#, koji pri`eqkuju lo{e re-
zultate i nezdravu klimu u
kolektivu. Da se takvih ne{to
pita, Qubi} ne bi ni postojao.
Strpqewe }e biti neop-
hodno, jer samo na
taj na~in se mo-
`e izbje}i
prethodna se- Stadion u Boriku
zona, kada je
na{ liga{ ~ak dobio ime Sini{e
do{ao u situaci- Peuli}a. Pripreme
ju da strepi za opsta-
nak. za memorijalni
Nova prvenstvena sezona turnir. U funkciji rewe su dobili
otvorena je 12. avgusta, kada je jo{ i Neboj{a KARTONI
Qubi} ugostio drugoliga{kog
reflektori Vasi}, Du{ko
debitanta Dubrave iz istoime- na pomo}nom Subi} i Na otvarawu sezone Qubi} je pokazao slabost koja je eki-
nog gradi{kog sela. Utakmica Mirko Pe- pu pratila i u prethodnom prvenstvu. Igra~i su dobili ~ak
je zavr{ena onako kako je i po-
stadionu. trovi}, pet `utih kartona i to u me~u koji je imao obiqe`ja gotovo
~ela - bez golova. Prema prika- koji su za- pa prijateqske utakmice. Od susreta 1. kola izdvajamo po-
zanom na terenu, rezultat je mijenili bjedu {ama~kog Borca protiv prvog favorita za titulu Al-
Sini{a
realan, iako su #plavi# bili za Peuli} Do mu za, fa Modri~e (1:0) i ubjedqive poraze Omarske i BSK-a na
nijansu boqi. Bod protiv eufo- Branko- gostovawima u Lakta{ima i Srpcu (3:0).
ri~nih gostiju, koji jo{ slave vi}a i
]ir ko - odr`ana je sjednica Upravnog }e na svoj na~in, borbama i dru-
vi}a. odbora kluba, na kojoj je jedna od `ewem na terenu, ~uvati uspo-
Na- zna~ajnijih odluka bila da ubu- mene na popularnog Peulu.
ti- redni du}e stadion Sportsko-rekrea- U klubu se mogu pohvali-
tulu u su sret tivnog centra #Borik# nosi ti reflektorima koji su iz-
Regionalnoj li- za bo- ime Sini{e Peuli}a, predrat- gra|eni na pomo}nom terenu,
gi, tako|e ima vri- dove nog vrsnog igra~a koji je poni- ~i me su stvo re ni uslo vi za
jednost za Qubi} kao u klupskom podmlatku, a tre nin ge i uta kmi ce u ve -
Prwavor~ane, a ra- }e ima- potom je nosio i dres bawalu- ~erwim ~asovima. Privodi se
zmi{qawa stru- ti 20. av- ~kog Borca, Rudara iz Prijedo- kraju i adaptacija svla~ioni-
~nog {taba okre}u gusta u ra i Hajduka iz Kule. Izgubio je ca i prate}ih prostorija, pa
se narednim isku- Trnu, potom }e `ivot na rati{tu 26. jula 1995. }e igra~i imati kompletnije
{ewima kroz koja }e do~ekati tim Pro- godine. Na klupskim prostori- i tehni~ki mnogo boqe uslo-
Qubi} pokazati svoju letera, a septem- jama prije nekoliko godina pos- ve. Planirane su i aktivnos-
stvarnu vrijednost. barsku seriju tavqena je spomen-plo~a koja ti na tri bi na ma. Za se dam
Doma}i su po~eli sus- otvaraju gostuju- podsje}a na ime Sini{e Peuli- mje se ci ra da, no va upra va,
ret u sastavu: Sr|an Radulo- }i Omarskoj. }a, a 9. i 10. septembra u Prwa- predvo|ena Zoranom Deketom
vi}, Stani{a Domuz, Sr|an Ovih voru }e biti odigran i wegovim prvim saradnikom
Kova~evi}, Aleksandar @i- dana memorijalni tur- Brankom Daki}em uspje{no je
`ak, @eqko Simi}, Danko Se- nir omladin- polo`ila ispit pri ~emu ve-
gi}, Aleksandar @i`ak, skih ekipa. like zasluge imaju naravno i
Vladimir An~i}, Stefan Graho- Nastup je na- os ta li ~la no vi Qubi }e vog
vac, Sini{a Brankovi}, Danko javilo pede- rukovodstva. Kompleks u Bo-
Spomen-plo~a na klupskom objektu ]irkovi}. Tokom me~a povje- s e t a k ri ku do bi ja sve qe p{i iz-
sastava, koji gled. (br)

Rje{ewem Ministarstva prosvjete

: i kulture Republike Srpske,
broj: 07.030-053-9-7/12 od 20.3.2012. godine,
:
Na{ zavi~aj Prwavor, upisan je
: ,
XUDO FESTIVAL MALA EVROPA . 4,
u Registar javnih glasila pod
rednim brojem 630. Prvi broj
PRWAVOR, TRG SRPSKIH BORACA, OD 4. DO 20. AVGUSTA :51/660-707, 65/520-590 iza{ao je 15. marta 2012. godine.
I- E: radulovic@blic.net
- U@IVAJTE U MAJSTORIJAMA NEKOLIKO STOTINA TAKMI^ARA IZ EVROPE naszavicajprnjavor@gmail.com S,