TEMELJENJE

TEMELJ je dio konstrukcije koji omoguuje da se optereenje sa "leajeva" konstrukcije

raspodjeli na toliku povrinu tla, kolika je potrebna kako bi se postigla potrebna sigurnost
od sloma tla, a da pri tom deformacije (slijeganje tla) omoguuju funkcionalnost graevine.
TEMELJI se dijele na :
PLITKI temelji
DUBOKI temelji
Kombinirani temelji (npr. ploa s pilotima)
PLITKI TEMELJI prenose optereenje od objekta na tlo samo preko donje dodirne
povrine temelja i tla.
Plitki temelji se dijele na:
TEMELJI SAMCI (pojedinani stup, - masivni (puni, uplji): mostovi,
dimnjaci)
TEMELJNE TRAKE (temelji zidova)
TEMELJNI NOSAI (dva ili vie stupova ili zidova)
TEMELJNI ROTILJI (slabo tlo, nejednoliko slijeganje)
TEMELJNE PLOE (tlo male nosivosti)
SAMAC TRAKA
STUP TEMELJNI ZID
ARMATURA
PRO[IRENJE KOJE NIJE
STUPA
OBAVEZNO
GLAVNA
TEMELJ ARMATURA
PRESJEKA-A
ARMIRAN TEMELJA U
U OBA SMJERA JEDNOM SMJERU

A A TLOCRT
A A

Temelji samci i temeljne trake

TEMELJNI
TEMELJNI NOSA
NOSA^ TEMELJNA
TEMELJNAPLOA
PLO^A

TLOCRT
A A
TLOCRT

PRESJEK
KONSTANTNE
DEBLJINE PRESJEK
PROMJENJIVE A-A

Temeljni nosa i temeljna ploa

 TEMELJNI RO[TILJI
TEMELJNI ROTILJ

PRESJEK
A-A

A A A A
TLOCRT

Temeljni rotilj

PRESJEK

GRANICA VLASNI[TVA

TLOCRT

Konzolni rubni temelji (varijanta temeljnog nosaa)

Kombinirani temelj (temeljna ploa s pilotima)

DUBOKI TEMELJI se primjenjuju kada na tlo treba prenijeti velike horizontalne
sile, ili ako se nosivi slojevi male deformabilnosti nalaze na velikoj dubini. Prenose
optereenje i sa svojim bonim stranicama.

Q Q

q * (Ab ) qt* O*D

q * (Ab ) >>qt* O*D f
f
q q D
t t
W W
q
f
q q
t
f q D
t

Masivni duboki temelj Pilot ili bunar

Podjela dubokih temelja:

MASIVNI: - betonske dijafragme kao temelji
- temelji na bunarima
- temelji na kesonima
RALANJENI: - piloti
Posebna vrsta: ZAMJENJUJUI i PLIVAJUI temelji

BUNAR GRABILICA KESON

DOZIDAVANJE
SPLAVNICA

OKNO

NPV STUP

KESON

RADNA KOMORA

POTKOPAVANJE
 NABIJENI SVRDLANI

ZACJEVLJENI BEZ OBLOGE

cijev cijev Raymond Franki cijev izva|ena

promjenjivog sa cijevi bez cijevi
presjeka

Nekoliko primjera pilota izvedenih u tlu (ralanjeni duboki temelji)

PLIVAJU]I
SANDUK FAZA PUTOVANJA DOVR[ENA KONSTRUKCIJA
POLO@ENA NA DNO

NASIP

ISPUNA

PRIPREMLJENA
PODLOGA
Primjeri dubokih masivnih temelja (plivajui sanduk)
DODIRNI PRITISCI za plitke temelje

Osnovni problem kod dimenzioniranja temelja je definiranje raspodjele pritisaka na dodiru

izmeu temelja i tla. Razlikujemo raspodjelu ovisno o tome da li temelj promatramo kao
KRUTI ili SAVITLJIVI (elastian).

Raspodjela dodirnih pritisaka za idealno SAVITLJIVI temelj:

p = jednoliko raspodjeljeno optere}enje

na savitljiv temelj, Ik 0

Smin
Smax
S-uspravni pomak
(slijeganje) linija deformacije dodirne plohe temelj - tlo

q jednoliko raspodjeljena reakcija podloge (tla) q=p

Raspodjela dodirnih pritisaka za idealno KRUTI temelj:

p= jednoliko raspodjeljeno optere}enje

na potpuno kruti temelj,
I
k
a)

linija deformacije dodirne plohe temelj - tlo

b)

p q p
q
nejednoliko raspodjeljena reakcija podloge (tla)
za koherentne materijale za nekoherentne materijale

a) Kruti temelj i njegova deformacija,

b) Oblik reakcije podloge ovisan o vrsti tla
 KRUTI PLITKI TEMELJ

Za potrebe dimenzioniranja plitkog krutog temelja uvodi se pretpostavka da se

raspodjela dodirnih pritisaka moe dovoljno tono aproksimirati sa izrazom koji daje
linearnu raspodjelu dodirnog pritiska:
P M My
1,2 = x
B L Wx Wy

Dodirna povrina ne moe preuzeti vlana naprezanja te treba izvriti redukciju:

M- moment na sredinju to ku
P
temelja
R b/6 R P vertikalna sila
P
EA P M
EA 1,2 =
b/3 F W
Df M
e e=
- 2 P
+ 1 F=l*b -povrina temeljne plohe
b l b2
b1 W=
6
+ 1 2 =0 e < b/6 1 i 2 tlak
Za e > b/6 1 tlak, 2 vlak:
redukcija na b 1 = 3 [(b/2) e]
pri tom je ' 2 = 0
 Prema Eurokodu 7 (EN 1997-1:2004) za provjeru graninog stanja nosivosti za nosivost
tla (GEO), kod ekscentrino optereenog temelja treba odrediti ekvivalentnu temeljnu
plohu povrine A'=b' * l':
M bd M ld
e' b = e'l = b ' = b 2e ' b l' = l 2e'l
Vd Vd
Na toj povrini se pretpostavlja jednoliko rasprostrto naprezanje
Vd
q Ed =
A'
koje treba biti manje od projektne otpornosti tla odreene za ekvivalentnu povrinu A'
(ne za ukupnu povrinu A).
q f = f (l' , b' ,.....)
qf
q Rd =
Rv
q Ed q Rd

Ekvivalentna temeljna ploha povrine A'

 TEMELJNI NOSA (proraun za linearnu raspodjelu naprezanja)

r1 r2

Naini preoblikovanja temelja sa svrhom dobivanja jednolike raspodjele dodirnih

pritisaka: b) trapezni temelj; c) nesimetrini temelj

R = Q1 + Q 2 M S = Q1 r1 Q 2 r2

R MS
1,2 =
F W
 DIMENZIONIRANJE PLITKOG TEMELJA

Dimenzionirati temelj znai odrediti njegove dimenzije (duinu, irinu, visinu i dubinu
temeljenja), a da su pri tom zadovoljeni uvjeti:
graninog stanja nosivosti:
- gubitak ope stabilnosti (dio temeljnog tla zajedno s temeljem postaje klizno tijelo-
granino stanje GEO)
- slom tla ispod temelja (naprezanja na dodiru temelja i tla, trebaju biti manja od
granine nosivosti tla ispod temelja - granino stanje GEO)
- gubitak stabilnosti klizanjem (klizanje temelja po temeljnoj plohi - granino stanje
GEO)
- kombinirani slom konstrukcije, temelja i tla (granino stanje STR/GEO)
- slom konstrukcije uslijed pomaka temelja pri emu u tlu ne mora doi do sloma
(temelj na mekom tlu u kojem su deformacije velike i prije sloma - granino stanje
STR)
graninog stanja uporabivosti:
- prevelika slijeganja ili diferencijalna slijeganja (slijeganje tla ispod temelja ne smije
ugroziti stabilnost i uporabivost objekta)
- preveliko izdizanje temelja uslijed bubrenja tla, mraza i sl.
- neprihvatljive vibracije kod temelja strojeva

Osim navedenih graninih stanja mogu se javiti i: EQU u sluaju mogueg prevrtanja
visoke graevine na pojedinanom plitkom temelju; HYD hidrauliki slom tla ispod
temelja

Primjeri stanja loma plitkog temelja

 VISINA TEMELJA

POJEDINANI NEARMIRANI TEMELJI

Izvode se za mala optereenja i graevine "klasine" izgradnje. Moe se izvoditi

od kamena, opeke, betonskih blokova, nearmiranog betona.
Prema potrebnoj irini temelja (nosivost tla) odreuje se visina temelja ovisno o
rasprostiranju naprezanja kroz materijal temelja. Kut rasprostiranja naprezanja ovisi o
otpornosti materijala od kojeg je izraen temelj i o veliini pritiska koje temelj prenosi na
tlo.
= 45 - masivni beton
= 30 - opeka

jednostavnija izvedba, izvoenje bez oplate izvoenje sa tednjom materijala, ali je

potrebna oplata
POJEDINANI TEMELJ OD ARMIRANOG BETONA
L

B a a+ 2b tlocrt

P
Mv

c presjek
armatura b
t
r
2
1 linearna
S
raspodjela
neprezanja

Potrebno je proraunati:

a/ armatura za vlana naprezanja (savijanje) M=r*S

b/ poprena armatura za preuzimanje poprenih sila S

c/ kontrola na probijanje vertikalne sile

P' = P - TLA * (0.5b + a + 0.5b) * (0.5b + h + 0.5b)
 Prema Eurokodu 7 (EN 1997-1:2004) kod ekscentrino optereenog temelja treba
odrediti ekvivalentnu temeljnu plohu povrine A'=b' * l'. Te se provjera graninog stanja
nosivosti za nosivost presjeka stope temelja vri za (granino stanje STR) primjer za
temeljnu traku proraun na sredinu temelja:

p = E Vd / b'l E Md = p b 2 / 8 (kNm/m)

Armaturni ko za temelje
ODABIR DUBINE TEMELJENJA OVISI O:

1. Dubini smrzavanja tla

2. Razini podzemne vode
3. Svojstvima tla (slijeganje, nosivost temelja)
4. Utjecaju susjednih graevina
5. Konstrukciji graevine
6. Utjecaju vegetacije (korijenje) i erozije

Utjecaj novih i postojeih susjednih temelja

 DETALJI IZVEDBE TEMELJA

PRIPREMA PODLOGE

sloj istoe od jalovine, tucanika ili betona niske marke (ovisno o vrsti tla)
-filtersko pravilo
-geotekstili
zamjena materijala
zatitni sloj (od betona na mekim stijenama)

STUP

TEMELJ
ZASIP ZASIP
TEREN
LINIJA RASPROSTIRANJA
DODATNOG OPTERE]ENJA
GLINA GLINA
NPV NPV
TAMPON PROPISANE ZBIJENOSTI TAMPON PROPISANE ZBIJENOSTI
I GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA GRA\EVNA JAMA OBLO@ENA GEOTEKSTILOM
ODNOS TEMELJA I PODOVA

povr{ina terena
podna konstrukcija

slabo nosivo tlo

NASIP

dobro nosivo tlo

oslanjanje podova na nasip (problem slijeganja kod veih optereenja)

podna konstrukcija
povr{ina terena

slabo nosivo tlo

NASIP

dobro nosivo tlo

oslanjanje podne ploe na temelj

 HIDROIZOLACIJE

Hidroizolacije u temeljima mogu tititi graevinu od:

vlage, koja je u tlu uvijek prisutna kao procjedna ili kapilarna voda;
podzemne vode, koja oscilira tijekom godine te temelji mogu povremeno ili
stalno biti ispod njenog nivoa;
od tekuine u konstrukciji, ako konstrukcija slui kao spremnik za tekuine,
bazen i sl.

Povr{ina terena Povr{ina terena Povr{ina terena
Teku}ina
Podzemna ili
za{tita procjedna voda
NPV hidroizolacije
hidroizolacija
filtar
dren. cijev

Zatita hidorizolacije:
- opeka "na no",
- stiropor,
- pjenobeton
- ili neki drugi materijal koji ima ulogu zatite od mehanikog oteenja.

Kod temeljnih traka na kosini treba za hidroizolaciju nainiti podlogu od mravog betona
sa kosinama, tako da se izbjegnu otri kutovi lomljenja izolacionih slojeva.

Povr{ina terena

uspravna izolacija zida vodoravna izolacija zida

izolacija poda
Hidroizolacija temelja bitumenskim trakama

Hidroizolacija temelja bentonitnim trakama

 DILATACIJE I SUSJEDNI TEMELJI

Dilatacija duge zgrade najee se rjeava na nain da se izvedu dva neovisna

zida na zajednikom temelju.

Povr{ina terena

d
t
d
2t
Uvjeti izvedbe temeljne trake na kosoj povrini tla