Professional Documents
Culture Documents
Prirucnik Alpinisti PDF
Prirucnik Alpinisti PDF
ALPINISTIKI TEAJ
2
SADRAJ :
1. PREDGOVOR .................................................................................................. 4
2. UVOD ............................................................................................................... 6
3. KOLOVANJE ALPINISTA........................................................................... 6
4. POVIJEST......................................................................................................... 7
5. OPREMA .......................................................................................................... 8
6. UZLOVI.......................................................................................................... 15
7. MEUOSIGURANJA.................................................................................... 18
8. KOMUNIKACIJA U NAVEZU I POSTUPCI NA SIDRITU PRILIKOM
PENJANJA SMJEROVA OD VIE DUINA.................................................. 20
9. SPUTANJE NIZ UE -ABSEIL.................................................................. 25
9.1 PRIPREMA OSOBNE OPREME I OSIGURANJE NA SIDRITU ...... 26
9.2 PRIPREMA UETA ................................................................................ 27
9.3 SPUST NIZ UE ...................................................................................... 28
9.4 DOLAZAK NA DONJE-SLIJEDEE SIDRITE .................................. 29
10. ALKA ........................................................................................................... 30
11. PRIPREMA PENJAKOG USPONA ......................................................... 31
11.1. Vrste uspona i naini penjanja .............................................................. 31
11.2. Tehniki opis smjera............................................................................. 32
11.3. Oblici u stijeni....................................................................................... 32
12. VRSTE STIJENA ......................................................................................... 34
13. OPASNOSTI U PLANINI............................................................................ 35
14. NESREA U PLANINI ............................................................................... 35
15. GORSKA SLUBA SPAAVANJA........................................................... 36
3
1. PREDGOVOR
itajui predgovore ostalih knjiga stekao sam dojam da bi u ovom dijelu trebalo biti
ozbiljan i napisati neto kvalitetno. Tako barem ja doivljavam predgovore u ostalim pisanim
djelima i obino su mi zanimljivi i interesantni. Stvarni razlog zato ovo piem je taj da
pojasnim neke stvari, a moda nisu direktno vezane, koje sam spoznao tijekom bavljenja
penjanjem i od izlaska prvog izdanja ovog DJELA.
Inicijator (dodue ne idejni jer se o tome prialo i prialo) je 1999. g. bio, (danas dr.),
ANTE KROBONJA koji je pun entuzijazma prvi neto konkretno sastavio u materijalnom
obliku. Putem prema Rabu na mom starom laptopu komentirali smo i ureivali koncept
prijanjeg izdanja, a ja sam daljnju izradu preuzeo na sebe. Neke stvari su manjkale, skice npr.
Tu je pomogao ELVIR SULI iji se tih lako moe prepoznati u nekim crteima. Pojedinci,
npr. ERIK i IGOR KARUZA, koji su tek pred nekoliko mjeseci zavrili teaj (Igor jo nije
pohaao teaj) ve su onda radili na zavrnom, binarnom make up-u skripte.
I evo nas u 2006. g. malo stariji i pametniji.
Oprema se u zadnjih est godina mijenjala i promijenila. Danas se, kao i onda,
proizvodi oprema koja ima ulogu da korisniku u najvioj moguoj mjeri povea razinu
sigurnosti i olaka koritenje.
Tehnika penjanja i osiguravanja je napredovala i promijenila se. Koriste se tehnike
penjanja i osiguravanja koje u najvioj moguoj mjeri (dok ne izmisle neto bolje)
omoguavaju spreavanje ozljeda i pojednostavljuju osiguravanje tijekom penjanja.
Sastav i motivi polaznika teaja i onih koji su teaj ve zavrili su se promijenili. Prije
ovog ubrzanog doba, na teaj penjanja dolazili su planinari kojima je to bila nadopuna
postojeeg znanja za kretanje planinama. Neki od njih su ostajali i nastavljali se baviti vie
penjanjem nego planinarenjem. Danas je to rijedak sluaj. Ritam ivota je takav kakav je i
danas se nema slobodnog vremena skoro nizato, a kamoli za penjanje. Iz tog razloga
pojedini ljudi koji dolaze, dou iz znatielje i ele samo vidjeti i probati. Veina polaznika po
zavretku teaja, penjanjem se nastave rekreativno baviti (penjati za svoj gut kada ih uhvati
elja) i njima osobno je, vjerujte, najbolje. Rjetkima (jao si ga njima) penjanje postane
sastavni dio ili ak smisao ivota. Postoje i pojedinci ili pojedinke, tijekom i poslije teaja,
koji se pojavljuju kako bi se pokazali/dokazali. Najmanje je ljudi koji ostaju i uz bavljenje
penjanjem pomau razvoju i napretku kluba i samog penjanja. Naalost, postoje i ljudi koji u
zabludi misle da ovdje pripadaju. Svatko tko je ''najglasniji na sastancima'' ili podie ruku za
odradu svih zadataka, a iste ne odradi na vrijeme ili ih ne odradi uope, ne pomae razvoju i
napretku kluba ili penjanja. U ovu grupu takoer ubrajam (i usput apeliram na) sve pojedince
koji (kapa dolje, ali...) penju samo za svoj gut. I na kraju oni pojedinci koje je bolje ''izgubiti
4
nego nai'' jer dou u klub samo onda kad im je neto potrebno, a smatraju da su svojom
pojavom doprinjeli u radu kluba i razvoju penjanja.
Povijest se nije promijenila nego se nastavlja.
emu sve ovo?
Tijekom odravanja teajeva i ispita na kojima se ovaj materijal koristio uvidjelo se da
se polaznici htjeli mi to ili ne uvijek najvie hvataju za ono opipljivo, a to je u biti ovo to
itate. Odgovori (pokazatelj usvojenih znanja) polaznika teaja na ispitima uvijek su usko tj.
direktno povezani s onim to se ovdje proita. To je u redu ako se na predavanjima i vjebama
drugaije ne napomene. Tako je dolazilo do situacija da se neki polaznik teaja poziva na ovaj
materijal, a nije bio na vjebi ili je kasnio na predavanje kad se to obraivalo tj. kada se
ukazivalo na zastarjelost nekih podataka. Kako je pri prvom pisanju koriten materijal i
podaci koji su tada bili dostupni i aktualni tako je to napravljeno i sada. To ne znai da je ovo
trenutno najbolji sistem na svijetu, ve najbolji koji je u ovom trenutku bio dostupan onima
koji su radili. Kada se idui put neto bude mijenjalo napraviti e se isto. Tako e moda
ponovo ba DIEGO KOTA ureivati materijal ili e ba DALIBOR FAK I MARKO
KRPEI pozirati za postupke na sidritu i sl. Tko zna? Moda smo ovaj put napravili sve po
pravilima struke. Bit e tu naravno zamjerki i ukazivanja greaka sa strane onih koji imaju
pravo i sa strane onih koji ''imaju pravo, bolje bi to rijeili samo nemaju vremena'', ili kako to
ve ide. Tko radi taj i grijei. Iskreno, volio bih da se nae netko tko e drei u ruci neto
novo rei: ''Ne valja, OVO MOJE JE BOLJE''.
Jedina stvar koja se nije promijenila (bar kod mene) je stalna elja za penjanjem.
DANIJEL FRLETA
5
2. UVOD
3. KOLOVANJE ALPINISTA
6
Ispit za naslov "alpinist" organizira Komisija za alpinizam HPS imenujui za to posebnu
komisiju od tri lana. Ispitna komisija ima pravo postavljati pitanja iz cjelokupnog
alpinistikog sadraja /tehnikog, penjakog, povijesnog/ kako bi se moglo utvrditi
alpinistiko znanje, zrelost, obavjetenost i osjeaj odgovornosti kandidata. U ispitnoj
komisiji mora biti najmanje jedan alpinistiki instruktor i jedan gorski spaavatelj s naslovom
alpinist. Nakon poloenog ispita pripravnik stjee pravo na naslov "alpinist". Taj naslov je
trajan, a dodjeljuje ga HPS.
Alpinistiki instruktor moe postati svaka osoba koja nosi naslov alpinist najmanje godinu
dana i koja je poloio ispit pred ispitnom komisijom za alpinistikog instruktora koju imenuje
KA. Ispitnu komisiju ine tri alpinistika instruktora od kojih najmanje dvojica trebaju biti
gorski spaavatelji s naslovom alpinist, a najmanje jedan mora imati poloene ope predmete
za alpinistikog instruktora na Fakultetu za fiziku kulturu u Zagrebu.
4. POVIJEST
Alpinizam je teko definirati jer je to vrlo sloena ljudska aktivnost koja u sebi sadri
komponente porta i filozofije. Moda se mnogi nee sloiti s ovom tvrdnjom, no veina e se
sloiti da bez poznavanja povijesti alpinizma alpinist ne moe biti potpun alpinist.
U ovoj skripti neemo opisivati povijest planinarstva i alpinizma jer o toj temi postoji
mnotvo pisanih radova, ve emo navesti samo najosnovnije dogaaje.
- 1786. prvi uspon na Mont Blanc, Michael-Gabriel Paccard i Jean-Jacquest Balmat. Taj se
dogaaj uzima kao poetak klasinog alpinizma,
- Poetkom 19. st. osvojena je veina alpskih vrhova, a prednjae Nijemci, Talijani,
Francuzi, Englezi i vicarci.
- 1865. uspon na Matterhon, na vrh su se prvi popeli Whymper, Hudson, Douglas, Hadow,
Croz, Taugwalder i Taugwalder da bi se dva dana nakon Whimpera uspeo i Carrel,
- Tridesetih godina ostaju samo tri velike neispenjane stijene u Alpama, a to su sjeverne
stijene Matterhorna, Grand Jorassesa i Eigera .
- ispenjana i Alpska trilogija. 1931 Matterhornova sjeverna stjena, 1935 sjeverna stijena
Grand Jorassesa te 1938. sjeverna stijena Eigera,
- 1950.-1960. ispenjano svih etrnaest osamtisunjaka.
- 1953. Edmound Hillary i Tenzing Norkej stoje na vrhu Mount Everesta .
- 1998. osnovan Rijeki alpinistiki klub.
7
5. OPREMA
NAPRTNJAA
Postoje naprtnjae u raznim veliinama, od 20 do 120 litara volumena koji se moe
smjestiti u unutranjost. Pri izboru valja paziti na veliinu lea (veliine od 1 do 5 ili sa
mogunou prilagodbe), odnosno da naprtnjaa anatomski stoji na leima te da veinu tereta
prenosi na bokove, a ne na ramena. Time se olakava noenje i disanje jer se omoguava
irenje grudnog koa.
Alpinistika naprtnjaa mora imati mogunost privrivanja cepina i dereza s vanjske
strane, a poeljni su i remenii za skije.
Prilikom slaganja stvari u naprtnjau treba voditi rauna o pravilnom rasporedu i redoslijedu
spremanja (tee stvari uz kraljenicu npr. tekuina za pie u mijehu, a manje potrebne stvari
na dno, npr. vrea za spavanje).
UAD
Penjako ue je osnovni penjaki rekvizit s zadaom osiguranja penjaa pri padu.
Postoje statika i dinamika ueta.
Penjako ue se sastoji od: kouljice (vanjski vidljivi dio), koja je kod dinamikih
ueta obino arena, jezgre i kontrolne niti (Slika 1). Koeficijent elastinosti kod dinaminih
ueta je vei od 4%, to ublaava pad penjaa.
Duljine dinamikih ueta kreu se izmeu 40 i 80m. Debljine ovise o namjeni a kreu
se od: cca. 9.1mm do 11 mm za jednostruka,
cca. 8 mm pa na vie za udvojena, te
cca 7.5 pa na vie za dvostruka ueta.
8
Slika 2 - Nain koritenja pojedinih vrsti ueta.
fp=_____________duljina pada_____________
duljina ueta izmeu palog penjaa i partnera
9
Ue ima svojstvo da upija vodu ime dobija na masi i postaje tee. Neke ueta imaju
sposobnost manje apsorpcije vode to im daje prednost pri koritenju u vlanim uvjetima.
(tzv. DRY UETA).
Ueta bi prije poetka uporabe trebalo oznaiti, tj. na krajevima napisati: duljinu, debljinu, tip
ueta i datum poetka uporabe .
Koliko e se dugo vremena neko ue koristiti ovisi najvie o periodinosti uporabe no
svakako se treba pridravati preporuka proizviaa.
ALPINISTIKA KACIGA
Kaciga titi glavu od padajuih predmeta te titi od udarca glavom prilikom pada
penjaa u stijeni. Treba koristiti namjenske i atestirane kacige koje imaju poseban sistem
prilagodbe i privrivanja na glavu penjaa, kako bi se u to veoj mjeri osigurali i zatitili.
POJAS
Pojas je dio penjake opreme koji slui za povezivanje penjaa i ueta te raspreivanje
sila i ublaavanje udarca pri padu.
Najee se koriste pojasevi koji se stavljaju oko pojasa, a imaju i nogavice (Slika 5).
Kod tih pojaseva teite je negdje u visini zdjelice, a glavni dio optereenja podnose bedra, tj.
noge. Postoje pojasevi koji imaju i naramenice, a teite je povieno i nalazi se na prsima.
Naramenice (prsni dio pojasa) mogu biti i zasebni dio no ne koriste se samostalno bez donjeg
dijela pojasa. Najee se koriste kada se penjemo s s naprtnjaom jer spreavaju prevrtanje
uslijed pada.
Sponke s maticom slue za sve vrste osiguranja penjaa, a sponke bez matice se
koriste za izradu meuosiguranja te noenje opreme. Na sponki je ugravirana izdrljivost
otvorene i zatvorene sponke te izdrljivosti u razliitim smjerovima optereenja. Posebno
treba voditi rauna da je pored navedenog istaknuta norma ili standard koji sponka
zadovoljava (UIAA, CE, EN,) Izdrljivost sponke kada je zatvorena i pravilno optereena
ne bi trebala biti manja od 22 KN.
KOMPLET
Komplet je dio opreme koji se sastoji od trake (vrpce razliitih duljina) koja povezuje
dvije sponke. Koristimo ga za ublaavanje trenja i bolju amortizaciju prilikom pada.
PEDULE (penjaice)
Pedulama se naziva posebno oblikovana i od posebne gume izraena obua
namijenjena iskljuivo penjanju.
11
KLINOVI (Slika 7)
Klinovi slue za izradu sigurnosnih toaka (meuosiguranja ili toki
sidrita). Postoje klinovi razliite tvrdoe, ovisno za koju su vrstu stijene
namijenjeni (tvrdi za granit, meki za vapnenac).
Prema obliku pukotine u koju se zabijaju mogu biti: vodoravni,
okomiti i univerzalni.
FRENDOVI (Slika 8)
Namjena im je ista kao i okovima, ali im je prednost ta da se mogu prilagoavati
irini pukotine do odreene granice. Postoje razne veliine od 1 do 5 ovisno o proizvoau.
Postavljanje u pukotinu ovisi o smjeru optereenja (uvijek prema dolje), a ne o obliku
pukotine.
STREMENI (ljestvice)
Stremeni se koriste za napredovanje u umjetnom (tehnikom) penjanju kao zamjena za
hvatita i/ili noita.
Mogu biti izraeni od tkanine (trake) ili mogu biti napravljeni od metalnih ploica i
ueta. Obino se na vrhu stremena nalazi FIFI kukica koja olakava povlaenje stremena za
sobom.
12
ZAMKA
Zamke su krai komadi ueta debljine od 2 do 10 mm. Slui u izradi sidrita ili za
postavljanje meuosiguranja. Za izradu bilo kakvog osiguranja ne bi trebali koristiti debljine
manje od 6mm.
TRAKA / Vrpca
Samo ime govori to je to. Najee se upotrebljava pri izradi sidrita na dvije toke, a
osim toga gotovo uvijek moe nadomjestiti zamku. Prednost im je vea vrstoa i plosnati
oblik koji se bolje prilagoava na otrijom rubovima. Po konstrukciji postoje cjevaste i
ploaste trake. Izdrljivost trake kada je zatvorena u prstene bi trebala biti manja od 22 KN.
Trake se mogu kupiti gotove duljine tj. tvorniki spojene avom. Takoer se mogu kupiti
tono eljene duljine te spojiti kravatnim uzlom.
Gri-Gri
Ovo je dio opreme koji koristimo za osiguravanje partnera. Ima mogunost
samoblokiranja pri optereenju tj. padu penjaa. Koristi se za jednostruko ue debljine 10mm-
11mm.
Slika 9 Pomagala
(Gri-Gri, Reverso, Tre, koarica, ploica)
13
Reverso
Ovo je dio opreme koji koristimo za osiguravanje partnera i sputanje niz ue. Nema
mogunost samoblokiranja pri optereenju tj. padu prvog penjaa. Koristi se za jednostruko i
dvostruko ue. Prednost mu je da ne uvija ue.
Tre
Ovo je dio opreme koji takoer koristimo za osiguravanje partnera i sputanje niz ue.
Ima mogunost samoblokiranja pri optereenju tj. padu penjaa i sputanju niz ue. Koristi se
za jednostruko i dvostruko ue. Prednost mu je da ne uvija ue.
Ploica-Koarica
Ovo je dio opreme koji takoer koristimo za osiguravanje partnera i sputanje niz ue.
Nemaju mogunost samoblokiranja pri optereenju tj. padu penjaa ili sputanju niz ue.
Koristi se za jednostruko i dvostruko ue. Prednost im je da ne uvijaju ue.
Shunt
Shunt (Slika 10) je spravica kojom se blokira jednostruko ili dvostruko ue (dvostruko
iste debljine). Shunt se nikad ne koristi samostalno. Kombinira se nekim od pomagala pri
sputanju po uetu, umjesto Prusikovog uzla.
14
6. UZLOVI
15
4. POLUVRZNI UZAO (Slika 14)
6. AMBULANTNI UZAO
7. BULINOV UZAO
Bulinov uzao slui umjesto pojasa za navezivanje na ue. Na bulinov uzao obavezno dolaze
osiguravajui uzlovi.
16
8. PRUSSIKOV UZAO
Prussikov uzao slui kao osiguranje pri spustu u nedostatku shunta. Krajevi koji vire iz uzla moraju
biti duljine 3-7 cm tj. tri prsta. Omjer zamke i niti ueta na kojoj se radi mora biti 2:3 tj. Zamka
mora biti za 1/3 tanja od ueta. Kao nain dobivanja najvee debljine zamke na nekoj debljini
(promjeru) ueta, moemo koristiti donju formulu.
17
7. MEUOSIGURANJA
Na ureenim penjalitima ili u smjerovima od vie duina nailazimo na umjetno
postavljena meuosiguranja. To su u principu tiple koje se postavljaju u izbuenu rupu u
vrstoj i kompaktnoj stijeni. Postavljaju se ljepljenjem (tijelo i alka u komadu) uz pomo
spacijalnih ljepila ili najee zabijanjem sidrenih vijaka i zavidavanjem ploice na njih.
Prilikom postavljanja meuosiguranja moemo koristiti i prirodne oblike kao to su: pjeani
sat, rog ili stablo (slika 23)
a. b. c.
Slika 23
a) pjeani sat; b) rog; c) stablo
18
Prije nego to va partner nastavi penjati kao prvi, obvezno treba ukopati prvi
komplet kako biste izbjegli situaciju prikazanu na slici 25b. Ukopavanjem prvog kompleta je
bitno jer:
1. Pri padu penja nas die gore
2. Tee moe doi do faktora pada 2
Slika 25
a) Situacija s ukopanim prvim kompletom
b) Situacija s neukopanim prvim kompletom
a. b.
19
8. KOMUNIKACIJA U NAVEZU I POSTUPCI NA
SIDRITU PRILIKOM PENJANJA SMJEROVA OD
VIE DUINA
Penjai FRANE i JOA dolaze pod smjer i pripremaju se za uspon.
VODEI PENJA kada je spreman (ima potrebnu opremu i upletenom osmicom je navezan
na pojas), odgovara: PENJEM i zapoinje penjati.
Dobro uvjebani navezi nemaju potrebe za komuniciranjem dok jedan penje, no ukoliko je
ue previe labavo ili nategnuto onaj tko penje (prvi ili drugi) vie partneru NATEGNI
odnosno POPUSTI to se odnosi na natezanje ili poputanje ueta.
VODEI PENJA kada stigne do sidrita, prvo osigurava sebe ubacivanjem vrznog
uzla u sponku i njenim zatvaranjem na jednoj toki sidrita. (Slika 28a)
Kroz tu sponku provlai traku (ne otvara sponku jer se je osigurao na nju). (Slika 28b)
Traku ukopava u drugu toku ime povezuje dvije toke.
Uvija jednu od niti trake te treu sponku ukopava hvatajui obje niti trake.
(Slika 28c i 28d)
20
Nakon toga vikne: PUSTI OSIGURANJE to znai da ga drugi penja vie ne mora
osiguravati jer je osiguran na novom sidritu.
a b
c d
DRUGI PENJA skida poluvrzni preko kojeg je osiguravao i vie: VUCI UE kako
bi se viak ueta izmeu njih napeo.
21
DOLAZAK DRUGOG PENJAA NA SIDRITE
Dolaskom na sidrite drugi penja se osigurava na toku koja je slobodna tj. na kojoj
nije osiguran prvi penja. (Slika 30a i 30b).
a b
1m
c d
22
SIDRITE KOJE SE SASTOJI OD 1 VRSTE TOKE-ALKE
U sluaju dolaska na sidrite koje se sastoji od jedne vrste toke (metalna alka) postupak se
razlikuje u tome to se uope ne postavlja traka.
VODEI PENJA kada je spreman (ima potrebnu opremu i upletenom osmicom je navezan
na pojas), odgovara: PENJEM i zapoinje penjati.
DRUGI PENJA skida poluvrzni preko kojeg je osiguravao i vie: VUCI UE kako
bi se viak ueta izmeu njih napeo.
a b c
Slika 31 Postupak prvog penjaa na sidritu s jednom vrstom tokom
23
VODEI PENJA ukopava poluvrzni u sponku koja je slobodna na alki i zatvara
maticu. Poinje osiguravati partnera o emu ga obavjetava rijeju: PENJI.
(Slika 31 b i 31c)
a b
1m
c d
Slika 32 - Postupci na sidritu od jedne vrste toketijekom prelaska drugog penjaa u vodee penjanje
24
9. SPUTANJE NIZ UE -ABSEIL
Za sputanje niz ue postoji nekoliko naina. Na slici 33. vidimo primjer zastarjelog
naina spusta pomou tzv. Dlferove sjedaljke ili improvizacija zabacivanjem ueta oko ruku
i preko lea. Ova dva sistema moemo koristiti na kraim i znatno manje strmim
dijelovima, gdje bi priprema cijelog sistema za spust niz ue uzela previe
vremena.
U situacijama kada se preko
stijene nije mogue spustiti vlastitom
snagom tj. gore navedenim
improvizacijama ili bi to bilo preopasno
ili prenaporno, potrebno je postaviti
cjelokupnu opremu i sistem za spust niz
ue.
25
Osnovni princip sputanja je sputanje niz dvije niti ueta koje kasnije moemo povui
za sobom.
Ukoliko smo penjali sa jednostrukim uetom moramo biti svijesni da emo za spust
niz ue imati samo polovicu njegove duljine (stavljamo sredinu na sidrite i dobijamo pola
duljine). Ako smo penjali s dvije niti ueta, spajamo ih i dobivamo za spust niz ue njihovu
punu duljinu.
Npr.
Jednostruko ue od 60m (jedna nit ukupno 60m) omoguava spust od 30m (polovica
ukupne duljine).
Dvostruko ue od 60m (dvije niti ukupno 120m) omoguavaju spust od 60m (polovica
ukupne duljine).
26
Slika 35 Priprema osobne opreme za spust niz ue
a b
c d
27
Ukoliko smo koristili dvostruko ue (dvije niti), provlaimo kraj jednog ueta i
povezujemo ga s drugim uetom. (Slika 37)
Dalje radimo kako je i prije navedeno osim to partner ne mora provlaiti ue ve nam
pomae u slaganju ueta za bacanje.
Zatim postavlja na obje niti sistem za trenje i ukopava ga u traku (ali ispod obinog
vora) u kojoj je osiguran. (Slika 39)
29
10. ALKA
Na vrhu nekih opremljenih sportskih smjerova nalazi se metalna "ALKA".
Na slici 41. vidimo tijek pravilnog provlaenja ueta kroz alku. Na ovaj nain penja je u
svakom trenutku potpuno osiguran pa kada pravilno provue ue, njegov ga partner sputa na
zemlju.
Dolaskom do sidrita penja se preko kompleta ukopava direktno u alku (ovaj komplet nema
ulogu osobnog osiguranja ve omoguava slobodne ruke za daljnje postupke)
Penja odozdo provlai duplo ue i radi uzao osmicu.
Osmicu preko sponke s maticom ukopava u pojas i zatvara istu.
Razvezuje ue sa pojasa i kraj kojim je bio navezan provlai kroz alku.
Obavjetava partnera na zemlji da je spreman za sputanje tj. kae: NATEGNI i malo se
podigne kako bi ue preuzelo optereenje umjesto kompleta.
Kad ue preuzme optereenje iskopavamo komplet iz alke i kaemo partneru: SPUTAJ te
nas on poinje sputati.
Prednost ovog naina je u tome to smo u svakom trenutku potpuno osigurani, a ne moe doi
do gubljenja-isputanja ueta iz ruku tijekom provlaenja kroz alku.
30
11. PRIPREMA PENJAKOG USPONA
Valja spoznati svoje mogunosti i prema njima odabrati cilj. Nakon to smo odabrali
cilj razraujemo taktiku uspona. Taktiku uspona dijelimo na tri osnovne komponente: prilaz,
uspon i silazak. Za svaku od ove tri komponente koristimo razliitu opremu.
Jedan od najeih razloga neuspjeha su nepovoljne vremenske prilike, stoga je
prognoza vremena neizostavni dio svakog plana.
Alpinistiki uspon je svaki ispenjani smjer od najmanje dvije duine ueta ili visine
preko 50 m.
Vrste uspona :
- Prvenstveni uspon penjanje potpuno novog i neopremljenog smjera (nema
ureenih sidrita ili postavljenih meuosiguranja), koji jo nitko nije ispenjao prije
nas.
- Ponavljanje penjanje nekog smjera koji moe biti djelomino ili u potpunosti
opremljen (mogu postojati ureena sidrita ili meuosiguranja), tj. netko je ve
smjer ispenjao prije nas.
31
Tehniko (umjetno) penjanje dio je alpinizma, a sastoji se od svladavanja izuzetno tekih,
glatkih, nadvisnih i lomljivih stijena, kada za napredovanje koristimo svu dostupnu opremu.
Svi ve ispenjani smjerovi moraju imati opis smjera te ocjenu, to nam pomae pri
odabiru potrebne penjake opreme, hrane i pia.
U opisu smjera nalazi se: teina smjera (smjer se uvijek ocjenjuje po najteem detalju,
dok se preostali dio smjera ocjenjuje u zagradi), duljina smjera, vrijeme penjanja, potrebna
oprema te opis kuda vodi silaz u podnoje planine.
Primjer:
- Ania kuk
- Mosoraki smjer V+,(IV)
- 350 metara, 3-5 h
- potrebni kompleti
- silaz po oznaenom putu.
Kako se u stijeni obino ne nalazi samo jedan smjer,treba poznavati oblike u stijeni
(Slika 42.) i njihove nazive da bismo to preciznije utvrdili kuda ide koji smjer.
1. Vrh
2. Nadvis
3. Strop
4. Polica
5. Dupka,nia
6. Brid
7. Glava
8. Igla
9. Toranj
10. Stup
11. Rebro
12. Pukotina
13. Zaglavljeni kamen
14. Kamin
15. ljebina
16. Jaruga
17. Terasa
32
U tehnikom opisu, skici smjera (slika 44.), nalaze se sve duine smjera zajedno s
tekoom pojedine duine, dok su simbolima (slika 43.) prikazana sva sidrita i ostala mjesta
u smjeru koja nam mogu posluiti kao orijentacija pri penjanju.
Pri penjanju tehnikih smjerova, kada se za napredovanje preko stijene koristi oprema ( ne
penjemo slobodno rukama i nogama nego koristimo komplete, stremene, kukice i dr.), onda
za ocjenjivanje koristimo sljedeu ljestvicu. To je ljestvica od A0 do A5, gdje A znai
artificiale (umjetno). Donji dio ljestvice prilino je precizan: A0 je ako se rukama podignemo
preko kompleta, A1 je ako stanemo u stremen, dok ostale ocjene ovise najvie o uvjetima u
stijeni (lomljivost,opremljenost i dr.) i mogunostima postavljanja meuosiguranja.
Osim ovakve vrste ocjenjivanja alpinistikih smjerova postoji jo nekoliko ljestvica.
Te ljestvice, osim same teine stijene i detalja u njoj, uzimaju za teinu smjera u obzir i sam
pristup smjeru te silaz sa stijene koji ponekad moe biti i tei od samog uspona.
33
Slika 44 - Usporedna ljestvica tekoa za slobodno penjanje Slika 45 - Skica jednog alpinistikog smjera
U slobodnom penjanju koristi se nekoliko ljestvica koje su prikazane na slici 45. Kad
pogledamo tablicu, ispada da svaka zemlja ima svoju ljestvicu, no kod nas, a i inae u Europi,
najvie se koriste UIAA ljestvica i francuska ljestvica tekoa.
Pozivi u pomo mogu biti povici, zvidanje, bubnjanje, mahanje, svjetlosni signali i dr.
- 6 znakova u minuti,svakih 10 sekundi = POZIV
- 3 znaka u minuti, svakih 20 sekundi = ODGOVOR
Ovi se signaki mogu poslati radio stanicom ili pozivom na brojeve policije 92 ili Centra za
obavjeivanje 112 . U koliko se desi da za poziv u pomo aljemo preko mobilnog telefona,
a signal je jako slab (nedovoljan za razgovor) poziv u pomo moemo uputiti slanjem SMS
35
poruke direktno na neku od centrala GSS-a. Broj deurne centrale GSS RIJEKA je 091-721-
0000 centrale. Prije odlaska u planinu (na podruju RH raspitati emo se koja je od stanica
GSS-a najblia kako bi SMS poruku poslali direktno njoj).
Ako nam se dogodi da nam prie helikopter sa spasavaocima, treba mu dati do znanja je li
nam pomo potrebna ili nije. Komunikacija s helikopterom odvija se pomou ruku:
- obje ruke podignute iroko u zrak znae Y Yes, DA trebam pomo,
- ruke postavljene dijagonalno; jedna ruka gore, druga dolje oznaavaju N No,
NE trebam pomo.
36